Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2123(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0351/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0351/2017

Rasprave :

PV 12/12/2017 - 12
CRE 12/12/2017 - 12

Glasovanja :

PV 13/12/2017 - 13.4
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0492

Usvojeni tekstovi
PDF 391kWORD 66k
Srijeda, 13. prosinca 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Godišnje izvješće o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike
P8_TA(2017)0492A8-0351/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2017. o Godišnjem izvješću o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (2017/2123(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor iz Lisabona,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. prosinca 2013., 26. lipnja 2015., 15. prosinca 2016. i 22. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 13. prosinca 2017. o Godišnjem izvješću o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2017. o izvozu oružja: provedba Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP(2),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici od 25. studenoga 2013., 18. studenoga 2014., 18. svibnja 2015., 27. lipnja 2016., 14. studenoga 2016. i 18. svibnja 2017. i zaključke Vijeća o globalnoj strategiji EU-a od 17. srpnja 2017.,

–  uzimajući u obzir 19. sastanak francusko-njemačkog Vijeća ministara u Parizu 13. srpnja 2017.,

–  uzimajući u obzir neslužbeni sastanak ministara obrane i neslužbeni sastanak ministara vanjskih poslova (Gymnich) u Tallinnu od 6. do 9. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir sastanak ministara obrane EU-a od 30. studenoga 2011.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o vojnim strukturama EU-a: trenutno stanje stvari i izgledi za budućnost(3),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2016. o Europskoj obrambenoj uniji(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. studenoga 2016. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (na temelju godišnjeg izvješća Vijeća Europskom parlamentu o zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici)(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. ožujka 2017. o ustavnim, pravnim i institucijskim posljedicama zajedničke sigurnosne i obrambene politike: mogućnosti koje daje Ugovor iz Lisabona(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2017. o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.(7),

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa – Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku.”, koji je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavila 28. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Provedbeni plan za sigurnost i obranu”, koji je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica predstavila 14. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. studenoga 2016. Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Europskom obrambenom akcijskom planu (COM(2016)0950),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu predsjednika Europskog vijeća i Komisije te glavnog tajnika NATO-a od 8. srpnja 2016., zajednički skup prijedloga koji su 6. prosinca 2016. podržali Vijeće NATO-a i Vijeće EU-a te Izvješće o napretku u provedbi tih prijedloga doneseno 14. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Bratislave od 16. rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir novi obrambeni paket koji je Komisija predstavila 7. lipnja 2017. u priopćenju za medije naslovljenom „Europa koja brani: Komisija pokreće raspravu o uspostavljanju sigurnosne i obrambene unije”,

–  uzimajući u obzir dokument za razmatranje o budućnosti europske obrane od 7. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir rezultate Eurobarometra 85.1 od lipnja 2016., prema kojima polovica ispitanih građana EU-a smatra da je djelovanje EU-a nedostatno, a dvije trećine ispitanih građana voljelo bi vidjeti veći angažman EU-a kroz predanost država članica pitanjima sigurnosne i obrambene politike,

–  uzimajući u obzir koncept upravljanja kriznim situacijama koji je Vijeće odobrilo za novu civilnu misiju zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) u Iraku od 17. srpnja 2017. i Odluku Vijeća (ZVSP) 2017/1425 od 4. kolovoza 2017. o akciji Europske unije za stabilizaciju u malijskim regijama Moptiju i Segouu,

–  uzimajući u obzir politiku EU-a o osposobljavanju za ZSOP koju je 3. travnja 2017. donijelo Vijeće za vanjske poslove,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 23. listopada 2017. o stajalištu koje u ime Europske unije treba zauzeti u okviru Zajedničkog odbora EGP-a u pogledu izmjene Protokola 31. uz Sporazum o EGP-u (pripremno djelovanje Unije za istraživanja u području obrane),

–  uzimajući u obzir obavijest o stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO) od 13. studenoga 2017.,

–  uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice / Visoke predstavnice od 10. studenog 2017. upućenu Europskom parlamentu i Vijeću o poboljšanju vojne mobilnosti u Europskoj uniji (JOIN(2017)0041),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0351/2017),

Strateško okruženje Unije

1.  ističe da su međunarodni poredak temeljen na pravilima i vrijednosti koje zastupaju zapadne demokracije, kao i mir, blagostanje i slobode koje jamči taj poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata i koje odgovaraju temeljima na kojima je Europska unija izgrađena, suočeni s dosad neviđenim brojem konvencionalnih i hibridnih izazova s obzirom na to da socijalni, ekonomski, tehnološki i geopolitički trendovi upućuju na sve veću ugroženost svjetskog stanovništva šokovima i stresovima, kao što su međudržavni sukobi, prirodne katastrofe, ekstremne vremenske pojave, nestašice vode, raspadi državnih struktura i kibernapadi, a koji iziskuju ujedinjen i koordiniran odgovor; podsjeća da europske građane najviše zabrinjava sigurnost; tvrdi da se vanjsko djelovanje Unije treba voditi vrijednostima i načelima utvrđenima u članku 21. UEU-a;

2.  ističe da nijedna država članica ne može sama riješiti složene sigurnosne probleme s​kojima smo danas suočeni te da EU treba uložiti više napora u konkretnu jaku suradnju u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike / zajedničke sigurnosne i obrambene politike i biti učinkovit akter na svjetskoj razini, što podrazumijeva jedinstveno stajalište i zajedničko djelovanje, kao i da treba usredotočiti svoja sredstva na strateške prioritete kako bi mogao odgovoriti na te unutarnje i vanjske izazove; smatra da se treba uhvatiti u koštac s temeljnim uzrocima nestabilnosti, odnosno sa siromaštvom, sve većim nejednakostima, lošim upravljanjem, raspadima državnih struktura i klimatskim promjenama;

3.  žali zbog činjenice da transnacionalne terorističke i zločinačke organizacije jačaju i da ih ima sve više, što može biti potaknuto porazom ISIL-a/Daiša i bijegom njegovih boraca, dok se istovremeno u južnim regijama i na Bliskom istoku širi nestabilnost jer nestabilne države i države u raspadu, kao što je Libija, napuštaju velika područja bez uprave koja ugrožavaju vanjske sile; izražava svoju trajnu zabrinutost zbog transnacionalne dimenzije terorističke prijetnje u regiji Sahela; duboko žali zbog toga što su tekuće nuklearne aktivnosti Demokratske Narodne Republike Koreje i njezine aktivnosti povezane s balističkim projektilima dovele do povećanja napetosti u toj regiji i izvan nje te predstavljaju očitu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti;

4.  ističe da se na istoku nastavlja ruski rat protiv Ukrajine, da nisu provedeni sporazumi iz Minska, bez kojih se taj sukob ne može riješiti, da je Krim i dalje nezakonito pripojen te da se i dalje provodi njegova militarizacija, kao i da se nameću sustavi onemogućivanja pristupa i uskraćivanja područja; vrlo je zabrinut zbog toga što prekomjerne ruske vježbe i vojne akcije koje se izvode bez međunarodnih promatrača, hibridne taktike, koje uključuju kiberterorizam, lažne vijesti i dezinformacijske kampanje te gospodarsko i energetsko ucjenjivanje, destabiliziraju zemlje Istočnog partnerstva i zapadni Balkan, kao i zbog toga što su usmjerene na zapadne demokracije i povećavaju napetosti u njima; zabrinut je da će sigurnosno okruženje EU-a još godinama biti vrlo nestabilno; ponovno ističe stratešku važnost zapadnog Balkana za sigurnost i stabilnost EU-a te da je potrebno usmjeriti političko djelovanje EU-a na tu regiju i jačati ga, među ostalim jačanjem ovlasti misija u okviru naše zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); čvrsto je uvjeren da je za prevladavanje ranjivosti EU-a potrebna veća integracija, kao i koordinacija;

5.  žali zbog terorističke prijetnje koja se ubrzano širi unutar i izvan europskih granica; smatra da će nepotpun odgovor na vojnoj razini neizbježno dovesti do sve većih prijetnji unutarnjoj sigurnosti; hitno poziva na sklapanje europskog pakta o borbi protiv džihadista koji može učinkovito odgovoriti na te prijetnje;

6.  smatra da terorizam danas predstavlja jedan od ključnih problema u pogledu sigurnosti građana EU-a, koji zahtijeva brzo, čvrsto i koordinirano rješavanje na unutarnjoj i vanjskoj razini kako bi se spriječili daljnji teroristički napadi i suzbili temeljni uzroci terorizma; posebno ističe potrebu za sprečavanjem radikalizacije, blokiranjem svih izvora financiranja terorističkih organizacija, rješavanjem problema terorističke propagande i onemogućivanjem uporabe interneta i društvenih medija u tu svrhu, među ostalim s pomoću usluge automatskog uklanjanja, i za poboljšanjem razmjene obavještajnih podataka između država članica, kao i s trećim zemljama, NATO-om i drugim relevantnim partnerskim organizacijama; smatra da ovlasti naših misija u okviru zajedničke vanjske i obrambene politike trebaju obuhvaćati borbu protiv terorizma kako bi se značajnije pridonijelo programima deradikalizacije, osobito u slučaju misije EULEX na Kosovu i operacije ALTHEA EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, zemljama koje su suočene sa znatnim brojem boraca koji se vraćaju iz inozemstva;

7.  duboko je zabrinut zbog sve smrtonosnije terorističke prijetnje u pojasu Sahela, kao i njezina širenja na srednju Afriku, te zbog nesigurnosti na istoku (Sirija, Irak, Palestina); poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da osigura da su za misije ZSOP-a zajamčene izvršne ovlasti te da intervenira na odlučujući i odlučan način;

8.  smatra da je u trenutačnoj politici proširenja EU-a vjerodostojan proces pristupanja utemeljen na opsežnim i pravednim uvjetima i dalje važno sredstvo za promicanje sigurnosti jačanjem otpornosti zemalja u jugoistočnoj Europi;

9.  smatra da će u zahtjevnom sigurnosnom okruženju, te u trenutku kada EU i NATO nastoje proširiti i produbiti suradnju, EU zbog Brexita izgubiti dio svojih vojnih sposobnosti te se možda više neće moći koristiti stručnim znanjem UK-a i obrnuto; napominje da Brexit daje novi zamah inicijativama koje su dugo bile blokirane te da bi mogao otvoriti vrata novim prijedlozima; naglašava važnost nastavka bliske suradnje u području obrane između EU-a i Ujedinjene Kraljevine nakon Brexita, među ostalim, u području razmjene obavještajnih podataka i području borbe protiv terorizma, ali ne ograničavajući se na njih; smatra da bi Ujedinjena Kraljevina, ako to zatraži, također trebala moći sudjelovati u misijama ZSOP-a u okviru nove obrambene suradnje između EU-a i UK-a;

10.  pozdravlja obnovljenu predanost SAD-a europskoj sigurnosti; naglašava da je EU nepokolebljivo predan transatlantskoj zajednici, s kojom dijeli vrijednosti i interese; istovremeno je uvjeren da je potreban odgovoran i samopouzdan ZVSP te da u tom kontekstu EU mora postati suveren vanjskopolitički akter;

Institucijski okvir

11.  čvrsto vjeruje da bi, kad god je to potrebno, EU trebao poduzeti odlučne korake kako bi odredio svoju budućnost s obzirom na to da se unutarnja i vanjska sigurnost sve više isprepliću, a to izravno utječe na sve europske građane; upozorava na to da bi nepostojanje zajedničkog pristupa moglo dovesti do neusklađenog i fragmentiranog djelovanja te da omogućuje višestruka udvostručivanja i neučinkovitost, što bi Uniju i njezine države članice učinilo ranjivima; stoga je mišljenja da bi EU trebao moći učinkovito djelovati s pomoću cijelog niza instrumenata u području unutarnje i vanjske sigurnosti, sve do razine iz članka 42. stavka 7. UEU-a; ističe da oblikovanje zajedničke obrambene politike Unije iz članka 42. stavka 2. UEU-a ima za cilj uspostavu zajedničke obrane i osiguravanje strateške autonomije Unije kako bi joj omogućila da promiče mir i sigurnost u Europi i u svijetu; naglašava praktične i financijske koristi daljnje integracije europskih obrambenih sposobnosti;

12.  naglašava da EU, kako bi se mogao nositi s novim izazovima, treba primijeniti sve dostupne političke instrumente, u rasponu od mekih do tvrdih sila, te od kratkoročnih mjera do dugoročnih politika u području klasične vanjske politike kojom su obuhvaćeni bilateralni i multilateralni napori u području diplomacije, razvojna suradnja, civilni i ekonomski instrumenti, hitna potpora, strategije sprečavanja kriza i strategije nakon sukoba, ali i održavanje i provođenje mira, također u skladu s civilnim i vojnim sredstvima opisanim u članku 43. stavku 1. UEU-a; smatra da bi se ZSOP trebao temeljiti na načelu da se europska sigurnost ne može zajamčiti oslanjanjem isključivo na vojne kapacitete; smatra da vanjsko djelovanje EU-a treba obuhvaćati procjenu učinka tog djelovanja na strateške interese EU-a kojima su u središtu ljudi, a koji obuhvaćaju unaprjeđenje ljudske sigurnosti i ljudskih prava, jačanje međunarodnog prava i promicanje održivog mira; naglašava da je potrebno da Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) pojača svoje kapacitete za bolje predviđanje kriza i suočavanje sa sigurnosnim izazovima na mjestu njihova nastanka; naglašava potrebu za usklađenijim i bolje koordiniranim međudjelovanjem vojnih, civilnih, razvojnih i humanitarnih dionika;

13.  pozdravlja vidljiv napredak u oblikovanju čvršćeg stava u pogledu europske obrane otkako je u lipnju 2016. usvojena Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije; posebno pozdravlja pokretanje europskog obrambenog fonda, predloženo pojačanje pripremnog djelovanja za istraživanja u području obrane te zakonodavni prijedlog za uspostavu Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane; poziva države članice da povećaju svoje buduće financijske doprinose proračunu EU-a kako bi se pokrili svi dodatni troškovi EU-a nastali u vezi s europskim obrambenim fondom;

14.  pozdravlja priključenje EFTA-e pripremnom djelovanju za istraživanja u području obrane te posebice pozdravlja norveški doprinos u iznosu od 585 000 EUR za 2017.; izražava želju da Norveška može nastaviti sudjelovati u programima koje financira Unija, a koji utječu na obranu ili pripadaju području obrane;

15.  poziva Komisiju i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da u svim fazama smjesta i u cijelosti obavještavaju Parlament o svakom sklapanju ili izmjeni međunarodnih sporazuma koji utječu na obranu ili pripadaju području obrane; smatra da svaki financijski doprinos trećih zemalja ima važan proračunski utjecaj na Uniju jer bi treće zemlje mogle utjecati na financijske interese Unije na način koji uvelike nadilazi veličinu njihova doprinosa – uskraćivanjem potrebnih izvoznih dozvola; ističe da u slučajevima kada treće strane doprinose programima koje financira Unije i koji utječu na obranu ili pripadaju području obrane, Parlament očekuje od Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice da ocijene utjecaj takvog sudjelovanja u pogledu strateških politika i interesa Unije prije podnošenja prijedloga te da obavijeste Parlament o toj ocjeni;

16.  ističe činjenice da se Komisija i sve veći broj država članica obvezuju na pokretanje Europske obrambene unije i da za to postoji jaka potpora među europskim građanima; naglašava da je to u skladu sa zahtjevom građana EU i Parlamenta, izraženom ponajprije preko brojnih poziva navedenih u njegovim prethodnim rezolucijama; ističe veću učinkovitost te uklanjanje udvostručivanja i smanjenje troškova koji će proizaći iz jače integracije europske obrane; naglašava, međutim, da je za pokretanje stvarne Europske obrambene unije potrebna kontinuirana politička volja i odlučnost; potiče države članice da se obvežu na zajedničku i autonomnu europsku obranu te da nastoje osigurati da njihovi nacionalni proračuni za obranu dosegnu najmanje 2 % BDP-a unutar jednog desetljeća;

17.  uvjeren je da je znatno jačanje učinkovitosti u vezi sa svim aspektima postupka koji stvara vojne kapacitete jedini način da se poveća sposobnost Unije da izvršava svoje vojne zadaće; podsjeća na to da, u usporedbi sa SAD-om, države EU-28 troše 40 % na obranu, ali uspijevaju postići samo 15 % sposobnosti koje SAD postiže tim postupkom, što upućuje na vrlo ozbiljan problem u pogledu učinkovitosti;

18.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i Komisiju da postupe u skladu s pozivom Parlamenta da se izradi bijela knjiga EU-a o sigurnosti i obrani u kontekstu pripreme sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), kao što je Parlament zatražio u rezolucijama od 22. studenoga 2016., 23. studenoga 2016. i 16. ožujka 2017.; smatra da su izgradnja Europske obrambene unije, povezivanje njezine strateške orijentacije s doprinosima EU-a razvoju sposobnosti i oblikovanje europskog institucijskog okvira za obranu elementi koji se trebaju temeljiti na međuinstitucijskom sporazumu; naglašava da je sveobuhvatnim i vjerodostojnim trudom svih dionika moguće povećati opseg i učinkovitost potrošnje u području obrane; poziva na definiranje jake uloge neutralnih država, kao što su Austrija i Švedska, u tom procesu, ne dovodeći u pitanje neutralnost pojedinih država članica;

19.  naglašava da, osim opisa strateškog okruženja i strateških ambicija, bijelom knjigom o sigurnosti i obrani EU-a za sljedeći VFO treba utvrditi tražene i dostupne sposobnosti, kao i sve nedostatke u pogledu sposobnosti u obliku Plana razvoja sposobnosti EU-a (CDP), te je u nju potrebno dodati opsežan opis predviđenih mjera država članica i Unije u okviru VFO-a i dugoročno;

20.  pozdravlja nedavno iskazanu političku volju da se ZSOP učini učinkovitijim; podupire svaki pokušaj ostvarivanja punog potencijala Ugovora iz Lisabona omogućavanjem uspješne suradnje između država članica te pokušaje stavljanja na raspolaganje operativno bitnih sposobnosti za ostvarenje zadaća iz članka 43. stavka 1. UEU-a sljedećim aktivnostima:

   (a) hitnom uspostavom novoosnovanog fonda, kao što je predviđeno u Ugovoru, kako bi se omogućio brz razvoj operacija;
   (b) uspostavom stalne strukturirane suradnje (PESCO) u pogledu vojnih aspekata koji su nužni za provedbu zadaća ZSOP-a, kao što su stalno udružene vojne jedinice;
   (c) reformom međuvladina zajedničkog mehanizma financiranja Athena kako bi se omogućila solidarnost između država članica koje operacijama ZSOP-a mogu pridonijeti samo financijski i onih koje mogu pridonijeti postrojbama;
   (d) postizanjem da udruživanje i dijeljenje sposobnosti postane pravilo, a ne iznimka, i djelovanjem u cilju provedbe većine od 300 prijedloga koje je 2011. predstavilo 28 načelnika glavnih stožera;
   (e) udruživanjem nacionalnih resursa u pogledu istraživanja, razvoja, nabave, održavanja i osposobljavanja;
   (f) koordiniranjem nacionalnog planiranja obrane (Koordinirano godišnje preispitivanje u području obrane, CARD) kao što se trenutačno planira;
   (g) okretanjem zajedničkih pravila za vojnu certifikaciju i zajedničke politike o sigurnosti nabave;
   (h) provedbom, s Komisijine strane, pravila unutarnjeg tržišta u skladu s Direktivom o nabavi u području obrane iz 2009. u pogledu nacionalnih projekata nabave u području obrane;

21.  pozdravlja namjeru Komisije da u okviru sljedećeg VFO-a predloži poseban program za istraživanja u području obrane s namjenskim proračunom i vlastitim pravilima; naglašava da bi za taj program države članice trebale staviti na raspolaganje dodatna sredstva, bez ometanja postojećih okvirnih programa za financiranje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija, kao što je Parlament zatražio u svojoj Rezoluciji od 5. srpnja 2017.; ponovno poziva Komisiju da omogući sudjelovanje Unije u programima istraživanja i razvoja koje provode države članice ili u suradnji s industrijom kada je to prikladno, kao što je navedeno u člancima 185. i 187. UFEU-a;

22.  pozdravlja prijedlog Komisije za uspostavu Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane; ističe da bi svaka mjera Unije u pogledu potpore, koordinacije ili dopune djelovanja država članica u području obrane trebala biti usmjerena na doprinos postupnom oblikovanju zajedničke obrambene politike, kao što je, među ostalim, navedeno u članku 2. stavku 4. UFEU-a, a time i na obuhvaćanje zajedničkog razvoja, standardizacije, certifikacije i održavanja, što će dovesti do programa suradnje i većeg stupnja interoperabilnosti; poziva Komisiju na promicanje novog Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane u što većoj mjeri, a osobito na poticanje malih i srednjih poduzeća da sudjeluju u zajedničkim prekograničnim projektima;

23.  smatra da je izvoz oružja, streljiva te robe i usluga povezanih s obranom iz država članica sastavni dio vanjske, sigurnosne i obrambene politike EU-a;

24.  potiče Vijeće da poduzme konkretne korake prema usklađivanju i standardizaciji europskih oružanih snaga, u skladu s člankom 42. stavkom 2. UEU-a, kako bi se olakšala suradnja osoblja oružanih snaga pod okriljem nove Europske obrambene unije kao korak prema postupnom oblikovanju zajedničke obrambene politike EU-a;

25.  ističe da bi primjena svih mogućnosti predviđenih u Ugovoru poboljšala konkurentnost i funkcioniranje obrambene industrije unutar jedinstvenog tržišta dodatnim poticanjem obrambene suradnje s pomoću pozitivnih poticaja, usmjeravajući se na projekte koje države članice ne mogu provoditi, smanjujući nepotrebno udvostručivanje te promičući učinkovitiju uporabu javnog novca; smatra da rezultati takvih strateških programa suradnje imaju velik potencijal postati tehnologije dvojne namjene i kao takvi pružiti posebnu dodanu vrijednost državama članicama; ističe važnost razvoja europskih sposobnosti i integriranog obrambenog tržišta;

26.  poziva na uspostavu preciznih i obvezujućih smjernica kojima će se pružiti dobro razrađen okvir za buduće pokretanje i provedbu članka 42. stavka 7. UEU-a;

27.  poziva Komisiju, Vijeće i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da se zajedno s Parlamentom angažiraju u međuinstitucijskom dijalogu o postupnom oblikovanju zajedničke obrambene politike; naglašava da bi se u okviru sljedećeg VFO-a trebao uspostaviti potpuno formiran proračun EU-a za obranu za sve unutarnje aspekte ZSOP-a te da bi se strategija za njegovu provedbu trebala razviti u okviru Ugovora iz Lisabona; ističe potrebu za revizijom mehanizma Athena kako bi se proširio raspon operacija koje se smatraju zajedničkim troškom i potaknulo sudjelovanje u misijama i operacijama ZSOP-a;

28.  ističe da će se taj novi proračun za obranu morati financirati novim sredstvima u okviru sljedećeg VFO-a;

29.  smatra da bi donošenje odluka o pitanjima ZSOP-a moglo biti demokratičnije i transparentnije; stoga poziva Parlament da pretvori svoj Pododbor za sigurnost i obranu (SEDE) u punopravni parlamentarni odbor, čime bi mu omogućio veće ovlasti u pogledu nadzora nad zajedničkom sigurnosnom i obrambenom politikom i odgovornosti u vezi s njom, kao i istaknutu ulogu u njezinoj provedbi, posebice preko nadzora nad pravnim aktima povezanima sa sigurnošću i obranom;

30.  žali zbog nedostatka suradnje i razmjene informacija između sigurnosnih i obavještajnih službi u Europi; smatra da bi veća suradnja između obavještajnih službi mogla pomoći u borbi protiv terorizma; u tom pogledu poziva na uspostavu cjelovitog europskog obavještajnog sustava;

Stalna strukturirana suradnja

31.  pozdravlja obavijest o stalnoj strukturiranoj suradnji (PESCO) i njezinu predviđenu aktivaciju na temelju spremnosti država članica da preuzmu obvezujuće obveze u okviru ZSOP-a, provodeći time ambiciozan i uključiv PESCO i poziva Vijeće da je brzo uspostavi; ističe da željena uključivost u pogledu sudjelovanja ne smije ugroziti ni potpunu predanost ZSOP-u ni visoku razinu ambicije među sudjelujućim državama članicama; ističe potrebu za uspostavom jasnog skupa kriterija za sudjelovanje, ostavljajući drugim državama članicama mogućnost kasnijeg pridruživanja; smatra da bi aktivnosti u okviru PESCO-a uvijek trebale biti u skladu sa ZSOP-om;

32.  ističe da bi se PESCO trebao razviti u okviru EU-a i da bi trebao uživati efektivnu potporu Unije, u potpunosti poštujući nadležnosti država članica u području obrane; ponovno poziva na to da se PESCO-u dodijele odgovarajuća sredstva iz proračuna Unije; smatra da bi sudjelovanje u svim agencijama i tijelima Unije u okviru ZSOP-a, uključujući Europsku akademiju za sigurnost i obranu, trebalo postati uvjet u okviru PESCO-a; ponovno poziva na to da se sustav borbenih skupina EU-a smatra zajedničkim troškom u okviru revidiranog mehanizma Athena;

33.  naglašava da je potrebno pojednostavniti administrativne postupke koji nepotrebno usporavaju formiranje snaga za misije ZSOP-a i prekogranično kretanje snaga za brz odgovor unutar EU-a; poziva države članice da na razini EU-a uspostave sustav za koordinaciju brzog kretanja osoblja, opreme i materijala obrambenih snaga u svrhe ZSOP-a ako dođe do pozivanja na klauzulu o solidarnosti i kada postoji obveza svih država članica u pogledu pružanja pomoći i potpore svim raspoloživim sredstvima, u skladu s člankom 51. Povelje UN-a; u tom pogledu pozdravlja zajedničku komunikaciju o poboljšanju vojne mobilnosti; poziva Komisiju da Parlamentu i državama članicama do ožujka 2018. predstavi temeljit akcijski plan koji je u potpunosti u skladu s trajnim naporima u okviru NATO-a;

34.  zahtijeva uspostavu punopravnog civilno-vojnog strateškog stožera EU-a u okviru PESCO-a, koji će biti sastavljen od postojeće Službe za vojno planiranje i provođenje (MPCC), Službe za planiranje i vođenje civilnih operacija (CPCC) i Uprave za upravljanje krizama i planiranje (UUKP) i koji će omogućiti platformu za integriranu operativnu potporu u cijelom ciklusu planiranja, od početne političke ideje do razrade detaljnih planova;

35.  potiče države članice koje sudjeluju u PESCO-u da uspostave stalne „europske integrirane snage” koje će se sastojati od postrojbi njihovih nacionalnih vojski i biti dostupne Uniji radi provedbe ZSOP-a kako je predviđeno u članku 42. stavku 3. UEU-a;

36.  smatra da zajednička politika kiberobrane treba biti jedna od prvih sastavnica Europske obrambene unije; potiče potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da izradi prijedloge za uspostavu odjela EU-a za kiberobranu u okviru PESCO-a;

Glavna uprava za obranu

37.  poziva na to da se, u bliskoj suradnji s potpredsjednicom Komisije / Visokom predstavnicom, ispita mogućnost uspostave glavne uprave za obranu unutar Komisije (GU za obranu), koja bi upravljala djelovanjima Unije u pogledu potpore, koordinacije ili dopune djelovanja država članica usmjerenih na postupno oblikovanje zajedničke obrambene politike, kao što je predviđeno člankom 2. UFEU-a;

38.  smatra da bi predložena glavna uprava za obranu trebala biti odgovorna za jamčenje otvorenih granica za slobodno kretanje postrojbi i opreme, što je nužan preduvjet za osiguranje razine strateške autonomije, interoperabilnosti, sigurnosti opskrbe, standardizacije i vojnog certificiranja, potrebnih za: doprinose EU-a programima u okviru ZSOP-a i PESCO-a, istraživanja u području obrane financirana sredstvima EU-a, stratešku autonomiju EU-a, konkurentnost europske obrambene industrije, uključujući mala i srednja poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije koja čine europski obrambeni lanac opskrbe te međuinstitucijske sporazume u području obrane, uključujući bijelu knjigu EU-a o sigurnosti i obrani; naglašava da predložena glavna uprava za obranu treba pridonositi boljoj koordinaciji zadaća između raznih dionika kako bi se postigla veća usklađenost i dosljednost politika;

39.  ističe da bi predložena glavna uprava za obranu trebala djelovati u suradnji s Europskom obrambenom agencijom; smatra da bi Europska obrambena agencija trebala biti provedbena agencija za djelovanja Unije u okviru europske politike kapaciteta i naoružanja, kada je to predviđeno Ugovorom iz Lisabona; ponovno poziva Vijeće da zajamči financiranje administrativnih i operativnih rashoda Europske obrambene agencije iz proračuna Unije; napominje da bi sve veći broj uloga i odgovornosti Europske obrambene agencije trebao biti popraćen povećanjem njezina proračuna, istovremeno naglašavajući da moguće osnivanje glavne uprave za obranu i novi napori da se ZSOP učini djelotvornijim ne bi smjeli dovesti do preusmjeravanja resursa za rast administrativnih struktura i udvostručenje struktura;

Koordinirana strateška i godišnja preispitivanja u području obrane

40.  pozdravlja strateški pregled Plana razvoja sposobnosti EU-a (CDP), koji bi trebao biti dovršen u proljeće 2018.; naglašava da će CDP služiti za poticanje suradnje između država članica u naporima za rješavanje propusta u pogledu sposobnosti u kontekstu Europske obrambene agencije;

41.  pozdravlja uspostavu procesa Koordiniranog godišnjeg preispitivanja u području obrane (CARD); smatra da bi CARD trebao djelotvorno pridonositi standardizaciji i usklađivanju ulaganja i sposobnosti nacionalnih oružanih snaga, osiguravajući stratešku i operativnu autonomiju i dosljednost Unije i omogućavajući državama članicama da zajedno učinkovitije ulažu u obranu; pozdravlja prijedlog za pokretanje probnog rada u 2017.;

42.  potiče države članice da istraže mogućnost zajedničke nabave obrambenih resursa;

43.  ističe da bi se CARD trebao temeljiti na bijeloj knjizi EU-a o sigurnosti i obrani i CDP-u te da bi trebao obuhvatiti cijeli spektar sposobnosti povezanih sa ZSOP-om, osobito sposobnosti država članica koje sudjeluju u PESCO-u; smatra da bi CARD trebao izraditi niz konkretnih prijedloga kojima bi se riješili propusti i utvrdila područja u kojima bi djelovanje Unije bilo prikladno, a koji bi se trebao uzeti u obzir u planiranju proračuna EU-a za sljedeću godinu; ističe potrebu da Komisija i Europska obrambena agencija surađuju u pripremi godišnjih programa rada u okvirima sposobnosti i istraživanja predloženog europskog obrambenog fonda; ističe da Europska obrambena agencija treba imati istaknutu ulogu ne samo u osmišljavanju programa nego i u upravljanju projektima koji se financiraju iz okvira sposobnosti;

44.  naglašava potrebu za dobrom koordinacijom svih aktivnosti povezanih sa ZSOP-om, osobito CARD-a, PESCO-a i europskog obrambenog fonda;

45.  smatra da bi Komisija trebala iskoristiti rezultate CARD-a i inicirati međuinstitucijski sporazum kojim se uspostavlja opseg i financiranje naknadnih djelovanja Unije; smatra da bi Vijeće i Komisija, na temelju međuinstitucijskog sporazuma, trebali donijeti potrebne odluke u okviru svojih nadležnosti kako bi odobrili takva djelovanja; poziva na to da se u okviru međuparlamentarne suradnje u području obrane preispita CARD te da se nakon toga redovito razvijaju obrambene sposobnosti;

Misije i operacije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike

46.  zahvaljuje više od šest tisuća žena i muškaraca koji su dobro i odano služili u civilnim i vojnim misijama Unije na tri kontinenta; cijeni te misije kao zajednički europski doprinos miru i stabilnosti u svijetu; međutim, žali zbog toga što učinkovitost tih misija i dalje mogu ugroziti strukturni nedostaci, nejednaki doprinosi država članica i neprikladnost operativnog okruženja, a posebice ne odobrava ograničenja ovlasti misija ZSOP-a; u tom kontekstu naglašava potrebu za stvarnom djelotvornošću koja se može postići samo pružanjem odgovarajuće vojne opreme te snažno potiče Vijeće i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da u tu svrhu iskoristi mogućnosti predviđene člankom 41. stavkom 2. UEU-a; pozdravlja povećanje potrošnje država članica na obranu kao potporu pripadnicima naše vojne službe; smatra da taj trend treba održati, ojačati i koordinirati na razini EU-a; poziva na donošenje učinkovitih mjera za procjenu stečenog znanja i iskustva na razini ljudskih resursa u okviru misija ZSOP-a te njihovo uključivanje u buduće misije ZSOP-a;

47.  pozdravlja predstavljanje prvog godišnjeg izvješća potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice o ZSOP-u; smatra, međutim, da to izvješće ne bi trebalo biti isključivo kvantitativne prirode, opisujući postignuća statističkim podacima i detaljnim informacijama, već da se u njemu također treba usredotočiti na buduće ocjenjivanje političkog učinka aktivnosti u okviru ZSOP-a na poboljšanje sigurnosti naših građana;

48.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu, Komisiju i države članice da misije i operacije ZSOP-a više usmjere prema prioritetima Globalne strategije EU-a, kao i prema stvarnoj situaciji na lokalnoj i regionalnoj razini;

49.  smatra da je potrebno dodatno doprinijeti upravljanju kriznim situacijama i njihovu sprečavanju, a konkretno pružiti pomoć za obnovu i stabilizaciju Iraka; pozdravlja nedavnu odluku Vijeća da pokrene novu civilnu misiju ZSOP-a za potporu reformi sigurnosnog sektora u Iraku te očekuje da će EU preuzeti međunarodno vodstvo u tom području, među ostalim u borbi protiv terorizma i civilnoj obnovi; poziva EU da ovaj put osigura bolju suradnju između država članica koje sudjeluju, kao i s regionalnim i lokalnim dionicima;

50.  pozdravlja aktivnosti u okviru operacije EU NAVFOR MED i traži od potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice i država članica da povećaju potporu lokalnim sigurnosnim dionicima na južnoj obali Sredozemlja;

51.  očekuje od potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice i Vijeća da će se misija EUBAM Libya ponovno pokrenuti u trenutku obnove ovlasti kojom će se obuhvatiti lokalni sigurnosni dionici na južnoj granici Libije; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i države članice da predlože nove zamisli o tome kako riješiti sigurnosna pitanja u zoni Sahela povezujući je s misijom EUBAM Libya u okviru njezina sveobuhvatnog i integriranog pristupa te podržavajući njemačko-francusku inicijativu; pozdravlja odluku Vijeća od 4. kolovoza 2017. o akciji Europske unije za stabilizaciju Malija u regijama Moptiju i Segouu; u tom pogledu poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da obavijesti Parlament o tome kakvo je međudjelovanje te mjere s misijama i operacijama ZSOP-a u toj regiji;

52.  pozdravlja uspjeh operacije EUFOR ALTHEA u Bosni i Hercegovini u postizanju krajnjeg vojnog ishoda; međutim, zabrinut je da krajnji politički ishod još nije postignut;

53.  pozdravlja nedavnu uspostavu jezgre za stalno operativno zapovjedništvo EU-a (služba za vojno planiranje i provođenje (MPCC)), kao što je Parlament zatražio u svojoj Rezoluciji od 12. rujna 2013., s obzirom na to da je ona preduvjet za učinkovito planiranje, upravljanje i nadziranje zajedničkih operacija; poziva države članice da za tu službu osiguraju odgovarajući broj zaposlenika kako bi mogla u potpunosti funkcionirati i da joj povjere zadatak planiranja i upravljanja izvršnim vojnim operacijama ZSOP-a, kao što je operacija EUFOR ALTHEA;

54.  smatra da se zbog najave povlačenja UK-a iz Unije treba preispitati opcija upravljanja operacijom EU NAVFOR u Somaliji / operacijom Atalanta; ističe uspjeh te operacije, zahvaljujući kojoj od 2014. pirati nisu pristupili nijednom brodu; pozdravlja produljenje te operacije do 2018.;

55.  napominje da je u civilnim misijama ZSOP-a popunjeno samo 75 % radnih mjesta; u tom pogledu žali što se propisi EU-a o osoblju, kojima bi se pružili bolji uvjeti i zaštita osoblju misije, ne primjenjuju na osoblje zaposleno u okviru misija iako se one financiraju iz proračuna Unije; uvjeren je da to smanjuje djelotvornost misija; potiče države članice da se pobrinu za brzo popunjavanje svih praznih radnih mjesta u svim misijama;

56.  pozdravlja donošenje politike EU-a o osposobljavanju za ZSOP i važnu ulogu Europske akademije za sigurnost i obranu (ESDC) kao središnje institucije za osposobljavanje integrirane u strukture ZSOP-a; poziva države članice da osiguraju odgovarajuće financijske, ljudske i infrastrukturne resurse za Europsku akademiju za sigurnost i obranu;

57.  žali zbog toga što države članice ne uspijevaju brzo rasporediti osoblje koje je potrebno za pripremnu fazu i fazu uspostave civilnih misija ZSOP-a; u tom kontekstu pozdravlja prijedlog koji su zajedno razvili ESVD i službe Komisije u pogledu višeslojnog pristupa za brže raspoređivanje civilnih misija ZSOP-a;

58.  potiče daljnje napore da se ubrza realizacija financiranja civilnih i civilno-vojnih misija te da se pojednostavni postupak donošenja i provedbe odluka; u tom kontekstu smatra da bi Komisija delegiranim aktima u skladu s člankom 210. Financijske uredbe trebala uvesti posebna pravila javne nabave za mjere upravljanja krizom u sklopu ZSOP-a kako bi se omogućilo brzo i fleksibilno provođenje operacija;

59.  pozdravlja uspostavu platforme za potporu misijama (MSP) u 2016.; žali zbog ograničene veličine i opsega MSP-a te ponavlja svoj poziv na daljnji napredak prema uspostavi centra zajedničkih službi, koji bi omogućio dodatno povećanje učinkovitosti pružanjem centralizirane koordinacijske točke za sve usluge potpore misijama;

60.  potiče ESVD i Vijeće da pojačaju trenutačne napore kojima bi se poboljšala kibersigurnost, osobito za misije ZSOP-a, među ostalim poduzimanjem mjera na razini EU-a i država članica kako bi se ublažile prijetnje za ZSOP, na primjer, izgradnjom otpornosti s pomoću obrazovanja, osposobljavanja i vježbi te pojednostavljenjem obrazovanja u području kiberobrane EU-a i okruženja u kojemu se provodi osposobljavanje;

61.  smatra da su EU i njegove države članice suočeni s dosad neviđenom prijetnjom u obliku kibernapada koje sponzoriraju države, kao i u obliku kiberkriminala i terorizma; smatra da su kibernapadi sami po sebi prijetnja koja zahtijeva odgovor na razini EU-a; potiče države članice da si međusobno pružaju pomoć u slučaju kibernapada usmjerenog na jednu od njih;

62.  poziva države članice da progresivnim povećanjem zajedničkih sredstava u smjeru potpuno zajedničkih sredstava u cijelosti podijele opterećenje u vojnim misijama ZSOP-a, čime bi se veći broj država članica potaknuo na doprinos sposobnostima i snagama ili samo sredstvima te čime bi im se to omogućilo; ističe važnost revizije mehanizma Athena u tom pogledu i pokrivanja svih troškova povezanih s financiranjem vojnih operacija ZSOP-a;

63.  potiče Vijeće da djeluje u skladu s člankom 41. stavkom 3. UEU-a i da bez odgađanja donese odluku o osnivanju početnog fonda za hitno financiranje početnih faza vojnih operacija za zadaće iz članka 42. stavka 1. i članka 43. UEU-a; potiče Vijeće da riješi trenutačne probleme s financiranjem hibridnih misija; poziva na veću fleksibilnost u financijskim pravilima EU-a kako bi se pružila potpora njegovoj sposobnosti da odgovori na krize i za provedbu postojećih odredbi Ugovora iz Lisabona;

Suradnja EU-a i NATO-a

64.  smatra da je u trenutačnom kontekstu strateško partnerstvo između EU-a i NATO-a ključno za rješavanje sigurnosnih izazova s kojima su suočeni Europa i njezino susjedstvo; smatra da bi se zajedničkom izjavom EU-a i NATO-a te naknadnim provedbenim mjerama mogli unaprijediti suradnja i nadopunjavanje te da bi se time mogao označiti početak nove, konkretne faze strateškog partnerstva; pozdravlja zajednički skup 42 prijedloga, od kojih se čak s njih deset nastoji povećati otpornost na hibridne prijetnje, a usmjereni su na jačanje i suradnje i koordinacije između tih dviju organizacija; napominje da će se taj rad nastaviti u duhu potpune otvorenosti i transparentnosti te uz potpuno poštovanje samostalnog odlučivanja i postupaka obiju organizacija i da će se temeljiti na načelima uključivosti i uzajamnosti, ne dovodeći u pitanje posebnu prirodu sigurnosne i obrambene politike bilo koje države članice; pozdravlja suradnju u borbi protiv kiberprijetnji, razvoju strateške komunikacije i koordinaciji pomorskih aktivnosti i zajedničkih vježbi te ističe izvrsnu suradnju i nadopunjavanje u pogledu operacije Sophia, koju je pokrenuo EU, i operacije „Morski čuvar”, koju je pokrenuo NATO; također pozdravlja objavu prvog zajedničkog izvješća o provedbi tih dviju organizacija u lipnju 2017. i napredak postignut u provedbi zajedničkog skupa prijedloga te poziva na kontinuirani napredak; naglašava da je EU potpuno predan transatlantskoj zajednici, s kojom dijeli vrijednosti i interese;

65.  napominje da pojedinačno jačanje EU-a i NATO-a znači i njihovo uzajamno jačanje; smatra da države članice moraju povećati napore u djelovanju unutar Europske obrambene unije i kao autonomni regionalni pružatelji sigurnosti, a po potrebi i u dopunskoj ulozi unutar NATO-a; napominje da, kao što je utvrđeno u Globalnoj strategiji EU-a, EU mora pridonijeti: (a) odgovoru na vanjske sukobe i krize (b) izgradnji sposobnosti partnera i (c) zaštiti Unije i njezinih građana; pozdravlja skup inicijativa pokrenutih za provedbu Globalne strategije u području sigurnosti i obrane, za razvoj snažnijih odnosa između EU-a i NATO-a te za omogućavanje državama članicama EU-a da sudjeluju u istraživanjima u području obrane i zajedno razviju obrambene sposobnosti; mišljenja je da će sigurnost i zaštita Europe sve više ovisiti o objema organizacijama, koje djeluju u okviru njihovih nadležnosti; poziva na ulaganje napora u poboljšanje suradnje u suzbijanju hibridnih prijetnji, uključujući u okviru Europskog centra izvrsnosti za suzbijanje hibridnih prijetnji, te razmjeni informacija i obavještajnih podataka;

66.  naglašava važnost suradnje i integracije u području kibersigurnosti ne samo između država članica EU-a, ključnih partnera i NATO-a nego i između raznih dionika u društvu;

Partnerstva u okviru ZSOP-a

67.  ističe da partnerstva i suradnja sa zemljama koje dijele vrijednosti EU-a pridonose učinkovitosti i učinku ZSOP-a; pozdravlja u tom pogledu doprinose Albanije, Australije, Crne Gore, Čilea, Gruzije, Kanade, Kolumbije, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Moldove, Novog Zelanda, Norveške, Sjedinjenih Američkih Država, Srbije, Švicarske, Turske i Ukrajine;

68.  pozdravlja potpisivanje Sporazuma o nabavi i uzajamnim uslugama između EU-a i SAD-a od 7. prosinca 2016.; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da obavijesti Parlament o tome kako je taj sporazum poboljšao uvjete rada i zaštitu osoblja zaposlenog u okviru misija ZSOP-a;

69.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i države članice da u veleposlanstvima EU-a uspostave vojne atašee EU-a pridonoseći time provedbi strateških ciljeva Unije;

70.  pozdravlja prijedlog Komisije za reviziju Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) kako bi poduprla aktivnosti koje se provode u okviru inicijative izgradnje kapaciteta kao potpore sigurnosti i razvoju (CBSD), što će EU-u omogućiti financiranje izgradnje kapaciteta i otpornosti te potpomaganje jačanja sposobnosti partnerskih zemalja; potiče ESVD i Komisiju da bez odgađanja provedu inicijativu CBSD, poboljšaju učinkovitost i održivost misija ZSOP-a te osiguraju fleksibilniji i integriraniji pristup EU-a koji iskorištava civilno-vojne sinergije;

o
o   o

71.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, glavnom tajniku NATO-a, agencijama EU-a u područjima svemira, sigurnosti i obrane te vladama i nacionalnim parlamentima država članica.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0493.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0344.
(3) SL C 93, 9.3.2016., str. 144.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0435.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0440.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0092.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0302.

Pravna napomena