Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2122(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0365/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0365/2017

Rasprave :

PV 12/12/2017 - 17
CRE 12/12/2017 - 17

Glasovanja :

PV 13/12/2017 - 13.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2017)0494

Usvojeni tekstovi
PDF 447kWORD 77k
Srijeda, 13. prosinca 2017. - Strasbourg Završno izdanje
Godišnje izvješće o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2016. godinu i politici EU-a u tom području
P8_TA(2017)0494A8-0365/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2017. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2016. i politici Europske unije u tom području (2017/2122(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o pravima čovjeka i ostale sporazume o ljudskim pravima i instrumente usvojene na razini UN-a,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) od 18. prosinca 1979.(1),

–  uzimajući u obzir opće preporuke Konvencije o ukidanju svih oblika diskriminacije žena i to br. 12, 19 i 35 o nasilju nad ženama, 26 o radnicama migrantkinjama i 32 o rodnim dimenzijama izbjegličkog statusa, azila, državljanstva i apatridnosti žena,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 69/167 Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 2014.(2) o zaštiti i promicanju ljudskih prava i temeljnih sloboda svih migranata, bez obzira na njihov migracijski status,

–  uzimajući u obzir Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji od 18. prosinca 1990.(3),

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325, 1820, 1888, 1889, 1960, 2106, 2122 i 2242 o ženama, miru i sigurnosti,

–  uzimajući u obzir Konvenciju iz 1951. i Protokol iz 1967. o statusu izbjeglica(4), kao i konvencije Međunarodne organizacije rada br. 43 i br. 97,

–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima(5),

–  uzimajući u obzir Njujoršku deklaraciju o izbjeglicama i migrantima koja je donesena na Općoj skupštini UN-a 19. rujna 2016.(6),

–  uzimajući u obzir 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i plan za održivi razvoj 2030. kojima je cilj izgradnja mira i blagostanja za građane i planet(7),

–  uzimajući u obzir Istanbulsku konvenciju o borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji od 12. travnja 2011. koju je EU potpisao 13. lipnja 2017.(8),

–  uzimajući u obzir smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća koje su donesene 1976. i revidirane 2011.(9),

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 8., 21. i 23. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Strateški okvir i Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju koje je Vijeće usvojilo 25. lipnja 2012.,(10)

–  uzimajući u obzir Akcijski plan za ljudska prava i demokraciju za razdoblje od 2015. do 2019. koji je Vijeće usvojilo 20. srpnja 2015.(11),

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i unutarnju politiku naslovljen „Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju (2015. – 2019.): Revizija sredinom provedbenog razdoblja u lipnju 2017.” (SWD(2017)0254),

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi Komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i unutarnju politiku naslovljen „Rodna ravnopravnost i osnaživanje žena: Promijeniti život djevojčica i žena uz pomoć vanjskih odnosa EU-a 2016. – 2020.”, usvojen 2015. godine (SWD(2015)0182),

–  uzimajući u obzir Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije koju je 28. lipnja 2016. predstavila potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini(12), kao i prvo izvješće o napretku provedbe koje je predstavljeno 2017. pod naslovom „Od zajedničke vizije do zajedničkog djelovanja: provedba Globalne strategije EU-a”(13),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2011/168/CFSP od 21. ožujka 2011. o Međunarodnom kaznenom sudu i o stavljanju izvan snage Zajedničkog stajališta 2003/444/ZVSP(14),

–  uzimajući u obzir Europski migracijski program od 13. svibnja 2015. (COM(2015)0240) i Komunikaciju Komisije o uspostavi novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa od 7. lipnja 2016. (COM(2016)0385),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti prava djeteta, koje su usvojene 2007. i revidirane 2017.(15),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije naslovljenu „Novi europski konsenzus o razvoju: Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost”(16), koju su 7. lipnja 2017. usvojili Vijeće, Parlament i Komisija;

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o ljudskim pravima koje se odnose na slobodu izražavanja na internetu i izvan njega usvojene 2014.(17),

–  uzimajući u obzir zaštitu slobode izražavanja na internetu i izvan njega utvrđenu u članku 19. Opće deklaracije o ljudskim pravima, članku 19. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, članku 10. Europske konvencije o ljudskim pravima i članku 11. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja usvojene 2013.(18),

–  uzimajući u obzir međunarodnu zaštitu slobode vjeroispovijesti i uvjerenja utvrđenu u članku 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima, članku 18. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Deklaraciji o ukidanju svih oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjeroispovijesti ili uvjerenja iz 1981., članku 9. Europske konvencije o ljudskim pravima i članku 10. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o netoleranciji, diskriminaciji i nasilju koje se temelji na religiji ili uvjerenju, donesene 21. veljače 2011.(19),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o smrtnoj kazni usvojene 2013.(20),

–  uzimajući u obzir smjernice politike EU-a prema trećim zemljama u vezi s mučenjem i drugim oblicima okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, koje su usvojene 2001. i revidirane 2012.(21),

–  uzimajući u obzir Protokol UN-a o sprječavanju, suzbijanju i kažnjavanju trgovanja ljudima, posebice ženama i djecom, koji je priložen Konvenciji UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminala(22) i Konvenciji Vijeća Europe o suzbijanju trgovanja ljudima,

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a o promicanju i zaštiti ostvarivanja svih ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI) usvojene 2013.(23),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a za dijaloge s trećim zemljama o ljudskim pravima usvojene 2001. i revidirane 2009.(24),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju usklađenosti s međunarodnim humanitarnim pravom usvojene 2005. i revidirane 2009.(25),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o nasilju nad ženama i djevojkama te borbi protiv svih oblika diskriminacije žena i djevojaka usvojene 2008.(26),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o djeci i oružanim sukobima usvojene 2003. i revidirane 2008.(27),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja(28),

–  uzimajući u obzir smjernice Europske unije o braniteljima ljudskih prava usvojene 2005. i revidirane 2008.(29),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2015. godinu(30),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2017. o izvozu oružja: provedba Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP(31),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 2016. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2015. i politici Europske unije u tom području(32) te prethodne rezolucije na tu temu,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o ljudskim pravima i migracijama u trećim zemljama(33),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama(34),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o borbi protiv trgovanja ljudima u vanjskim odnosima EU-a(35),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. siječnja 2016. o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHCR) u 2016.(36),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. veljače 2016. o humanitarnoj situaciji u Jemenu(37) u kojoj se poziva potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica da pokrene inicijativu s ciljem uvođenja embarga na oružje Saudijskoj Arabiji od strane EU-a,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije u vezi sa slučajevima kršenja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava,

–  uzimajući u obzir nagradu Saharov za slobodu mišljenja koja je 2016. godine dodijeljena Nadiji Murad i Lamiji Adži Bašar,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. listopada 2013. o diskriminaciji na temelju kaste(38), izvješće posebnog izvjestitelja UN-a za pitanja manjima o manjinama i diskriminaciji na temelju kaste(39) od 28. siječnja 2016. i UN-ove smjernice o diskriminaciji na temelju podrijetla,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. studenoga 2011. o podršci EU-a Međunarodnom kaznenom sudu: suočavanje s izazovima i prevladavanje poteškoća(40),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0365/2017),

A.  budući da članak 21. UEU-a obvezuje EU na razvijanje zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) vođene načelima koja su nadahnula njezino stvaranje te koja ona nastoji promicati u ostatku svijeta, kao što su demokracija, vladavina prava, univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanje ljudskog dostojanstva, načela jednakosti i solidarnosti te poštovanje načelâ Povelje Ujedinjenih naroda, poštovanje Povelje Europske unije o temeljnim pravima i međunarodnog prava; budući da će Unija pristupiti Europskoj konvenciji za ljudska prava;

B.  budući da današnje povrede ljudskih prava i temeljnih sloboda diljem svijeta, kao i zločini protiv čovječnosti, ratni zločini i genocidi, zahtijevaju odlučne napore cjelokupne međunarodne zajednice;

C.  budući da su poštovanje, promicanje, nedjeljivost i zaštita univerzalnosti ljudskih prava temelj ZVSP-a; budući da u svojoj funkciji nadzora nad ZVSP-om, Parlament ima pravo da ga se obavještava i da se s njime savjetuje o njegovim glavnim gledištima i osnovnom smjeru (članak 36. UEU-a);

D.  budući da Globalna strategija Europske unije o vanjskoj i sigurnosnoj politici koju je u lipnju 2016. usvojilo Vijeće potvrđuje da se ljudska prava moraju sustavno uključiti u sve sektore politike i institucije, uključujući međunarodnu trgovinu i trgovinsku politiku;

E.  budući da je povećanje usklađenosti između vanjskih i unutarnjih politika EU-a, ali i među vanjskim politikama međusobno, temeljna pretpostavka uspješne i učinkovite politike EU-a u području ljudskih prava; budući da bi veća dosljednost trebala omogućiti EU-u da brže djeluje u ranim fazama kršenja ljudskih prava te da u određenim slučajevima predvidi i spriječi njihovo kršenje, uključujući u području međunarodne trgovine i trgovinske politike;

F.  budući da predanost EU-a učinkovitom sustavu multilateralnih odnosa, u čijem je središtu UN, predstavlja sastavni dio vanjske politike Unije i počiva na uvjerenju da je sustav multilateralnih odnosa koji se temelji na općeprihvaćenim pravilima i vrijednostima najprikladniji za rješavanje globalnih kriza, izazova i prijetnji;

G.  budući da se člankom 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije propisuje da se trgovinska politika Unije temelji na načelima i ciljevima vanjskog djelovanja Unije; budući da se trgovina i ljudska prava mogu međusobno utjecati u trećim zemljama i budući da, u okviru sustava korporativne odgovornosti, o kojem se trenutno raspravlja u UN-u, i globalnih vrijednosnih lanaca, poslovna zajednica ima važnu ulogu u pružanju pozitivnih poticaja u pogledu promicanja ljudskih prava, demokracije i korporativne odgovornosti; budući da dobro upravljanje i javna tijela koja djeluju u općem interesu imaju važnu ulogu u poslovnom ponašanju; budući da EU sudjeluje u naporima povezanima sa sastavljanjem obvezujućeg ugovora o ljudskim pravima i poslovanju;

H.  budući da je potrebno posvetiti posebnu pozornost zaštiti ljudskih prava najranjivijih skupina kao što su etničke, jezične i vjerske manjine, osobe s invaliditetom, pripadnici zajednice LGBTI, žene, djeca, tražitelji azila i migranti;

I.  budući da su žene i djeca izloženi prijetnjama, diskriminaciji i nasilju, posebice u ratnim područjima i autoritarnim režimima; budući da je rodna ravnopravnost u srži europskih vrijednosti te je sadržana u pravnom i političkom okviru EU-a; budući da se tijekom posljednjih godina povećali nasilje i diskriminacija prema ženama i djevojčicama;

J.  budući da države imaju krajnju odgovornost u očuvanju svih ljudska prava kroz donošenje i provedbu međunarodnih uredbi i konvencija o ljudskim pravima, praćenje kršenja ljudskih prava i jamčenje učinkovitog pravnog lijeka za žrtve;

K.  budući da raste broj slučajeva kršenja ljudskih prava, koja se smatraju ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti, uključujući genocid, a koja su počinili državni i nedržavni subjekti;

L.  budući da sloboda misli, savjesti, vjeroispovijedi, uključujući slobodu na vjerovanje ili nevjerovanje i na prakticiranje ili ne prakticiranje vjere koju osoba sama odabere, na promjenu vjere ili napuštanje vjere, mora biti zajamčena u svim dijelovima svijeta i bezuvjetno podržana među ostalim međukulturnim i međuvjerskim dijalogom; budući da su zakoni protiv bogohuljenja široko rasprostranjeni, a države primjenjuju kazne koje se kreću od zatvorskih kazni do bičevanja i smrtne kazne;

M.  budući da su sloboda mišljenja i izražavanja, sloboda okupljanja i udruživanja i održavanja redovitih, transparentnih i vjerodostojnih izbora ključni elementi demokracije; budući da izbori u nestabilnim, represivnim društvima u kojima često izbijaju sukobi ponekad mogu potaknuti rašireno nasilje;

N.  budući da je suradnja s trećim zemljama u svim bilateralnim i multilateralnim forumima, primjerice tijekom dijaloga o ljudskim pravima, jedan od najučinkovitijih alata za rješavanje pitanja ljudskih prava;

O.  budući da za jačanje promicanja ljudskih prava i demokracije u trećim zemljama treba osigurati odgovarajuća sredstva te ih rasporediti na najučinkovitiji mogući način;

P.  budući da je pristup vodi i odvodnji temeljno pravo, a ograničavanje tog prava jedan je od uzroka geopolitičkih tenzija u određenim regijama;

Q.  budući da su područja kulturne baštine u sve većoj opasnosti od nezakonite pljačke i vandalizma, posebno na Bliskom istoku;

R.  budući da obrazovanje ima ključnu ulogu u sprečavanju kršenja ljudskih prava i sukoba te pomaže povećati sudjelovanje građana u postupcima donošenja odluka unutar demokratskog sustava; budući da bi obrazovne ustanove koje promiču ljudska prava, poštovanje i raznolikost trebale moći dobiti potporu država članica; budući da je sve veći broj komunikacijskih kanala važan instrument koji omogućuje brzo saznanje o kršenjima ljudskih prava i koji može doprijeti do velikog broja žrtava ili potencijalnih žrtava kršenja ljudskih prava u trećim zemljama te im pružiti informacije i pomoć; budući da je prikupljanje opsežnih podataka iskazanih po spolu nužno za zaštitu ljudskih prava, posebice najugroženijih i marginaliziranih skupina i onih kojima prijeti marginalizacija; budući da je korištenje odgovarajućih pokazatelja učinkovit način procjene napretka u provedbi obveza država koje proizlaze iz međunarodnih ugovora;

Opća razmatranja

1.  izražava duboku zabrinutost zbog odmaka od demokracije, ljudskih prava i vladavine prava; podsjeća da se Europska unija obvezala na promicanje univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava, temeljnih sloboda i vrijednosti, kao i na unaprjeđenje demokratskih načela koja je potrebno unaprijediti diljem svijeta;

2.  ponovno ističe svoje čvrsto uvjerenje da EU i države članice moraju aktivno težiti načelu uključivanja ljudskih prava i demokracije, kao uzajamno osnažujućih osnovnih načela u srži EU-a, u sve politike EU-a, uključujući one koje imaju vanjskopolitičku dimenziju, kao što su razvoj, migracije, sigurnost, borba protiv terorizma, proširenje i trgovina; u tom smislu ponovno ističe da je iznimno važno osigurati povećanu usklađenost između vanjskih i unutarnjih politika EU-a te veću koordiniranost vanjskih politika država članica; naglašava da sve veća složenost sukoba diljem svijeta zahtijeva integriran, ujedinjen i aktivan međunarodni pristup i suradnju; ponavlja da ostvarenje cilja EU-a, koji želi povećati svoj međunarodni utjecaj kao pouzdan i legitiman akter, uvelike ovisi o njegovoj sposobnosti da štiti ljudska prava i demokraciju u unutar EU-a i u inozemstvu, u skladu sa svojim obvezama iz osnivačkih ugovora;

3.  naglašava važnost suradnje između Komisije, Vijeća i Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD), Parlamenta i izaslanstava EU-a radi promicanja i osiguranja dosljednog i usuglašenog istupanja u obranu ljudskih prava i demokratskih načela; nadalje naglašava važnost snažne predanosti u promicanju tih vrijednosti na međunarodnim forumima, uključujući i kroz pravovremenu koordinaciju na razini EU-a i kroz aktivan pristup tijekom pregovora; u tom kontekstu podupire EU da inicira i podrži rezolucije te da pojača provedbu međuregionalnih inicijativa u svim mehanizmima UN-a za ljudska prava;

4.  pozdravlja činjenicu da se tijekom 2016. o vladavini prava, demokratskim načelima i kršenju ljudskih prava redovito raspravljalo na njegovim plenarnim sjednicama te da su ona bila ciljana tema raznih parlamentarnih rezolucija kao i sastanaka odbora i međuparlamentarnih izaslanstava;

5.  ističe rad svojeg Pododbora za ljudska prava (DROI), koji blisko surađuje s ESVD-om, drugim institucijama EU-a, civilnim društvom, multilateralnim institucijama za ljudska prava i posebnim predstavnikom EU-a (PPEU) za ljudska prava;

6.  podsjeća da je 2016. godine DROI izradio tri izvješća, o ljudskim pravima i migraciji u trećim zemljama, korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama i borbi protiv trgovanja ljudima u vanjskim odnosima Unije; poziva Komisiju da poduzme konkretne mjere nakon tih izvješća o vlastitoj inicijativi;

7.   napominje da je pododbor DROI 2016. godine organizirao brojna službena putovanja u različite države kako bi prikupio i razmijenio informacije s lokalnim vladinim i nevladinim akterima u području ljudskih prava, predstavio stajalište Europskog parlamenta i potaknuo poboljšanja u pogledu bolje zaštitu i većeg poštovanja ljudskih prava;

Suočavanje s izazovima u području ljudskih prava

8.  izražava ozbiljnu zabrinutost u pogledu sve većeg broja napada na vjerske manjine koje često provode nedržavni subjekti kao što je ISIS/Daiš; osuđuje činjenicu da mnoge države imaju i provode zakone protiv vjerskog preobraćenja i blasfemije koji učinkovito ograničavaju slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja i slobodu izražavanja vjerskih manjina i ateista te im čak uskraćuju te slobode; poziva na poduzimanje konkretnih mjera kako bi se zaštitile vjerske manjine, nevjernici i ateisti koji su žrtve zakona o bogohuljenju te poziva EU i države članice da se uključe u političke rasprave kako bi takve zakone stavili izvan snage; poziva EU i države članice da više rade na unapređenju poštovanja slobode misli, savjesti, vjeroispovijedi i uvjerenja te na promicanju međukulturnog i međureligijskog dijaloga u odnosima s trećim zemljama; zahtijeva poduzimanje konkretnih mjera u cilju učinkovite provedbe smjernica EU-a za promicanje i zaštitu slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja, između ostalog, jamčenjem sustavnog i dosljednog osposobljavanja osoblja EU-a u središnjici i u delegacijama; u potpunosti podupire praksu EU-a koji preuzima vodeću ulogu u oblikovanju tematskih rezolucija o slobodi vjeroispovijedi i uvjerenja na Vijeću UN-a za ljudska prava (UNHCR) i Općoj skupštini UN-a; u potpunosti podupire rad Jána Figela, posebnog izaslanika EU-a za promicanje slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja izvan EU-a;

9.  ponovno ističe činjenicu da je sloboda izražavanja na internetu i izvan njega ključan element svakog demokratskog društva jer pomaže pri poticanju kulture pluralizma kojom se jača uloga civilnog društva i građana u pozivanju vlada i donositelja odluka na odgovornost i kojom se podupire vladavina prava; naglašava da ograničavanje slobode izražavanja na internetu i izvan njega, kao što je uklanjanje sadržaja na internetu, mora biti iznimno i samo pod posebnim okolnostima, propisano zakonom i u svrhu postizanja legitimnog cilja; stoga naglašava da bi EU trebao uložiti još veće napore u promicanje slobode izražavanja u sklopu svojih vanjskih politika i instrumenata; ponavlja svoj zahtjev EU-u i državama članicama da pojačano prate sve oblike ograničenja slobode izražavanja i slobode medija u trećim zemljama te da takva ograničenja hitro i sustavno osuđuju i da koriste sva raspoloživa diplomatska sredstva i instrumente kako bi se ta ograničenja uklonila; naglašava da je važno zajamčiti učinkovitu provedbu smjernica EU-a o slobodi izražavanja na internetu i izvan njega te redovito pratiti njihov učinak; osuđuje smrt i zatvaranje velikog broja novinara i blogera u 2016. godini i poziva EU da ih uspješno zaštiti; pozdravlja novi Europski instrument za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) pokrenut 2016., s njegovim posebnim naglaskom na osposobljavanje delegacija EU-a i medijskih čimbenika u trećim zemljama u vezi s primjenom smjernica; ističe važnost razotkrivanja i osuđivanja govora mržnje i poticanja na nasilje na internetu i izvan njega jer je riječ o izravnoj prijetnji vladavini prava i vrijednostima koja utjelovljuju ljudska prava;

10.  duboko je zabrinut zbog toga što se u svijetu sve češće odvijaju napadi na civilno društvo, uključujući vjerske organizacije, kroz, između ostalog, sve veći broj represivnih zakona koji se diljem svijeta donose u nekim slučajevima pod izlikom borbe protiv terorizma ili otkrivanja „stranih agenata”; naglašava da je sužavanje prostora za djelovanje civilnog društva globalan fenomen; podsjeća da neovisno civilno društvo ima ključnu ulogu u zaštiti i promicanju ljudskih prava u funkcionalnim demokratskim društvima, prije svega promičući transparentnost, odgovornost i diobu vlasti; poziva EU i države članice da stalno prate i skreću pozornost na slučajeve kršenja slobode okupljanja i udruživanja, uključujući razne oblike zabrana i ograničenja organizacija civilnog društva i njihovih aktivnosti, kao što su zakoni koji ograničavaju prostor djelovanja civilnog društva ili promicanje nevladinih organizacija koje financira autoritarna vlada (nevladine organizacije kojima upravlja vlada); također poziva EU, države članice i delegacije EU-a da se koriste svim raspoloživim sredstvima, kao što su dijalozi o ljudskim pravima, politički dijalozi i javna diplomacija, u cilju sustavnog skretanja pozornosti na pojedinačne slučajeve ugroženih branitelja ljudskih prava ili aktivista civilnog društva, a osobito onih koji su pritvoreni ili zatvoreni arbitrarno i/ili zbog svojih političkih uvjerenja ili društvenog angažmana, te da jednoglasno osude represiju, zlostavljanje i ubijanje branitelja ljudskih prava, uključujući onih koji se bave ekologijom; poziva na uvođenje sustava za učinkovito praćenje prostora civilnog društva s jasnim referentnim vrijednostima i pokazateljima kako bi se stvorilo poticajno i pogodno pravno okruženje za civilno društvo;

11.  potiče delegacije EU-a i diplomatsko osoblje država članica da nastave aktivno podupirati branitelje ljudskih prava sustavnim praćenjem sudskih postupaka, posjećivanjem pritvorenih aktivista i, po potrebi, davanjem izjava o pojedinačnim slučajevima; u tom pogledu naglašava važnost sredstava tihe diplomacije; pozdravlja činjenicu da je EU tijekom 2016. godine skrenuo pozornost na slučajeve branitelja ljudskih prava u dijalozima i savjetovanjima s više od 50 zemalja na razini EU-a; naglašava činjenicu da je tijekom 2016. godine na razini EU-a pružena podrška više od 250 branitelja ljudskih prava iz sredstva za hitne slučajeve EIDHR-a, što predstavlja povećanje od 30 % u usporedbi s 2015. godinom; pozdravlja osnivanje i uspješno djelovanje mehanizma EU-a za borce za ljudska prava, ProtectDefenders.eu, koji provodi civilno društvo i koji je bio od ključne pomoći velikom broju boraca za ljudska prava; poziva Komisiju da zajamči nastavak djelovanja programa nakon listopada 2018. te da poveća njegove mogućnosti kako bi mogao pružati još više podrške borcima za ljudska prava diljem svijeta;

12.  duboko žali što mučenje, neljudsko ili ponižavajuće ponašanje i smrtne kazne i dalje postoje u mnogim zemljama diljem svijeta te poziva EU da uloži dodatne napore za njihovo iskorjenjivanje; u tom smislu pozdravlja reviziju zakonodavstva EU-a o trgovini određenim proizvodima koji bi se mogli koristiti za provođenje smrtne kazne, mučenje ili druge okrutne, nehumane ili ponižavajuće oblike postupanja ili kažnjavanja; potiče ESVD i potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije da ojačaju svoju ulogu u borbi protiv mučenja i ostalih oblika okrutnog, neljudskog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, uključujući smrtnu kaznu, snažnijim diplomatskim aktivnostima i sustavnijim javnim izražavanjem stajališta; ističe u vezi s time zabrinjavajuće uvjete u nekim zatvorima, uključujući uskraćivanje liječničke skrbi, i preporučuje ESVD-u, delegacijama EU-a i državama članicama da se u najvećoj mogućoj mjeri koriste svim postojećim instrumentima, kao što su smjernice EU-a o mučenju; pozdravlja činjenicu da je Opća skupština UN-a u prosincu 2016. usvojila Rezoluciju UN-a o moratoriju na primjenu smrtne kazne uz podršku 117 zemalja; prima na znanje da je 2016. broj smaknuća zabilježenih u svijetu opao u usporedbi s prethodnom godinom te izražava ozbiljnu zabrinutost zbog činjenice da je ukupan broj smaknuća i dalje veći od prosjeka koji je zabilježen u prethodnom desetljeću; naglašava da su meta često neistomišljenici i ugrožene skupine društva; poziva države u kojima je takva praksa još uvijek prisutna da uvedu moratorij i ukinu smrtnu kaznu;

13.  priznaje potencijalno veliku važnost modernih informacijskih i komunikacijskih tehnologija u promicanju, obrani i kažnjavanju kršenja ljudskih prava diljem svijeta te poziva institucije EU-a i države članice da upotrebljavaju svoje informacijske kanale kako bi unutar svojih posebnih okvira i nadležnosti sustavno ponavljale stajalište Parlamenta o različitim pitanjima u području ljudskih prava, pridonoseći pritom djelotvornosti i vidljivosti zajedničkih napora EU-a; izražava zabrinutost zbog sve veće uporabe određenih tehnologija za kibernetički nadzor s dvojnom namjenom koje se upotrebljavaju protiv političara, aktivista i novinara; u tom pogledu pozdravlja trenutačni rad institucija EU-a na ažuriranju Uredbe Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom(41); snažno osuđuje činjenicu da je sve veći broj branitelja ljudskih prava suočen s digitalnim prijetnjama, uključujući kompromitiranje podataka zapljenom opreme, daljinskim nadzorom i curenjem podataka; izražava zabrinutost zbog toga što internetske platforme brišu videosnimke koje su legitimni dokaz o potencijalnim ratnim zločinima u okviru svojeg nastojanja da uklone teroristički sadržaj i propagandu s platformi;

14.  izražava zabrinutost zbog sve veće privatizacije vladavine prava na internetu gdje privatna poduzeća na temelju svojih uvjeta poslovanja, umjesto na temelju demokratski usvojenih zakona, donose odluke o ograničenjima temeljnih prava kao što je sloboda govora;

15.  poziva Komisiju da usvoji direktive obavješćivanja i djelovanja kojima se povećava transparentnost i razmjernost uklanjanja postupaka, uz istodobno pružanje učinkovitih pravnih lijekova za korisnike čiji je sadržaj neopravdano uklonjen;

16.  osuđuje primjenu seksualnog nasilja nad ženama i djevojčicama kao ratnog oružja, što obuhvaća masovna silovanja, seksualno ropstvo, prisilnu prostituciju, rodno utemeljene oblike progona, trgovanje ženama, seksualni turizam te psihološko nasilje; skreće pozornost na činjenicu da su kaznena djela na rodnoj osnovi i kaznena djela seksualnog nasilja definirana u Rimskom statutu kao ratni zločini, zločini protiv čovječnosti ili zločini koji su sastavni dio genocida ili mučenja; naglašava važnost zaštite prava žena, uključujući seksualna i reproduktivna prava, s pomoću zakonodavstva, obrazovanja i pružanjem potpore organizacijama civilnog društva; pozdravlja donošenje Akcijskog plana EU-a za rodnu ravnopravnost 2016. – 2020. u kojemu je utvrđen sveobuhvatan popis mjera za poboljšanje položaja žena u pogledu jednakih prava i jačanja njihove uloge; ističe važnost njegove učinkovite provedbe; osim toga, pozdravlja donošenje dokumenta pod nazivom „Strateško djelovanje za rodnu ravnopravnost 2016. – -2019.”, kojim se promiču rodna ravnopravnost i prava žena diljem svijeta; ističe da je važno da sve države članice ratificiraju i uspješno provedu Istanbulsku konvenciju; ističe da je obrazovanje najbolje sredstvo za borbu protiv diskriminacije i nasilja nad ženama i djecom; zahtijeva da Komisija, ESVD i potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica pojačaju ispunjavanje dužnosti i obveza u području prava žena u skladu s Konvencijom o ukidanju svih oblika diskriminacije žena i potiče treće zemlje da također tako postupe; vjeruje da EU treba nastaviti usmjeravati u glavni tok potporu za žene u okviru aktivnosti zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), sprečavanja sukoba i obnove nakon sukoba; ponovno ističe važnost Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 o ženama, miru i sigurnosti; ističe važnost sustavnog, ravnopravnog, potpunog i aktivnog sudjelovanja žena u sprječavanju i rješavanju sukoba, u promicanju ljudskih prava i demokratskih reformi te u operacijama potpore miru, humanitarnoj pomoći, obnovi nakon sukoba te procesima demokratske tranzicije koji vode do trajnih i stabilnih političkih rješenja; podsjeća da je nagrada Saharov za 2016. godinu dodijeljena Nadiji Murad i Lamiji Adži Bašar, koje su preživjele seksualno ropstvo koje su počinili pripadnici ISISa/Daiša;

17.  naglašava da su pristupačna zdravstvena skrb i univerzalno poštovanje spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, kao i pristup spolnom i reproduktivnom zdravlju, planiranje obitelji i pristup odgovarajućim ženskim higijenskim proizvodima te neonatalnoj i prenatalnoj zdravstvenoj skrbi i zdravstvenoj skrbi za rodilje te sigurne usluge pobačaja važni elementi za spašavanje života žena, koji doprinose izbjegavanju visokorizičnih porođaja te smanjenju smrtnosti novorođenčadi i djece; smatra neprihvatljivim što se oko tijela žena i djevojčica, posebno s obzirom na njihovo spolno i reproduktivno zdravlje i prava, i dalje vode ideološke borbe; poziva EU i države članice da priznaju neotuđiva prava žena i djevojčica na tjelesni integritet i samostalno donošenje odluka i osuđuje često kršenje spolnih i reproduktivnih prava žena, uključujući i uskraćivanje pristupa uslugama planiranja obitelji, kontracepciji te sigurnom i zakonitom pobačaju;

18.  snažno osuđuje ponovno uvođenje i širenje tzv. pravila globalnog blokiranja i njegov utjecaj na globalno pružanje zdravstvene skrbi ženama i djevojčicama te na njihova prava; ponavlja svoj poziv EU-u i državama članicama da popune financijski jaz koji je SAD ostavio u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, koristeći i nacionalna i europska sredstva namijenjena financiranju razvoja;

19.  podsjeća da je ravnopravnost žena i muškaraca jedno od temeljnih načela Europske unije i njezinih država članica te da je rodno osviještena politika jedan od glavnih ciljeva Unije, kako je utvrđeno u Ugovorima; poziva stoga Komisiju da rodno osviještenu politiku kao temeljno načelo EU-a integrira u svo zakonodavstvo, smjernice, djelovanja i financijske programe EU-a, s posebnim naglaskom na politike EU-a u području vanjskih odnosa; ističe da je potrebno ojačati ulogu delegacija EU-a, kao i ulogu glavne savjetnice Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) za rodna pitanja na način da se za njezino područje nadležnosti zajamče namjenska proračunska sredstva;

20.  poziva ESVD da zajamči da će rezultati 61. sjednice Komisije o statusu žena biti uključeni u njegove politike te da će se njima pružiti novi poticaj promicanju jačanja ekonomskog položaja žena radi rješavanja problema rodnih nejednakosti u radnom okruženju koje se mijenja;

21.  prima na znanje pozitivan doprinos osnaživanja žena kad je riječ o postizanju uključivog, pravednog i miroljubivog društva i održivog razvoja; naglašava da je naglasak na rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena vrlo jasan u ciljevima održivog razvoja i da je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se u potpunosti ostvarila prava žena i učinkovito provele politike kojima se promiče jačanje gospodarske i društvene uloge žena i njihovo sudjelovanje u donošenju odluka; naglašava da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti osnaživanju pripadnica autohtonih naroda;

22.  ističe da je potrebno ohrabrivati žene da se udruže, u okviru sindikata, te da ih se ne smije diskriminirati pri traženju sredstava za financiranje poduzeća;

23.  poziva EU da podrži sve udruge žena čiji je svakodnevni rad usmjeren na potporu ženama koje se nalaze u područjima pogođenim humanitarnim krizama i sukobima;

24.  potvrđuje da je na globalnoj razini hitno potrebno ratificirati i učinkovito provesti Konvenciju UN-a o pravima djeteta i njezine fakultativne protokole kako bi se djeci pružila pravna zaštita; naglašava da su djeca često izložena posebnim zlostavljanjima poput dječjih brakova ili genitalnog sakaćenja i da im je stoga potrebna pojačana zaštita; ističe da su dječji rad, novačenje djece u oružanim sukobima te rani i prisilni brakovi još uvijek kritični problemi u nekim zemljama; zahtijeva da se EU sustavno savjetuje s relevantnim lokalnim i međunarodnim organizacijama za prava djeteta te da skrene pozornost, u svojim političkim dijalozima i dijalozima o ljudskim pravima s trećim zemljama, na obvezu država članica da provode Konvenciju; pozdravlja Strategiju Vijeća Europe za prava djeteta (2016. – 2021.); zahtijeva da EU preko svojih vanjskih delegacija nastavi promicati skup alata EU-a i UNICEFA za integriranje dječjih prava u razvojnu suradnju te da na odgovarajući način osposobi osoblje delegacija EU-a za te aktivnosti; ponovno ističe svoj zahtjev da Komisija predloži sveobuhvatnu strategiju za prava djeteta i akcijski plan za narednih pet godina kako bi se prava djeteta postavila kao prioritet vanjskih politika EU-a; pozdravlja činjenicu da su tijekom 2016. u okviru instrumenta za razvojnu suradnju dodijeljena sredstva za potporu agencija UN-a pri provedbi mjera usmjerenih na prava djeteta kojima cilj mora biti maksimalno povećanje stvarne koristi za djecu kojoj je potrebna pomoć, posebno kada je riječ o sustavima zdravstva i pristupu obrazovanju, vodi i odvodnji; poziva na hitno rješavanje pitanja djece bez državljanstva, posebno one rođene izvan zemlje podrijetla njihovih roditelja i djece migranata;

25.  najoštrije osuđuje sve oblike diskriminacije, uključujući i one utemeljene na rasi, boji kože, vjeroispovijedi, spolu, spolnoj orijentaciji, rodnim obilježjima, jeziku, kulturi, socijalnom podrijetlu, kasti, rođenju, dobi, invaliditetu ili bilo kojem drugom statusu; naglašava da bi EU trebala intenzivnije raditi na iskorjenjivanju svih oblika diskriminacije, rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije otvaranjem političkih dijaloga i dijaloga o ljudskim pravima te radom delegacija EU-a i javne diplomacije; osim toga, naglašava da EU treba nastaviti promicati ratifikaciju i punu provedbu svih konvencija UN-a koje podupiru ovaj cilj;

26.  ponavlja da trgovanje ljudima podrazumijeva njihovo vrbovanje, prijevoz, prevođenje, skrivanje ili primanje osoba uporabom prijetnji, sile ili nekog drugog oblika prisile, otmicom, prijevarom, obmanom, zlouporabom ovlasti ili položaja bespomoćnosti, davanjem ili primanjem plaćanja ili koristi kako bi se postigla privola osobe koja ima kontrolu nad drugom osobom, a u svrhu izrabljivanja; poziva EU i države članice da poduzmu mjere za suzbijanje potražnje koja potiče sve oblike iskorištavanja osoba, osobito žena i djece, i koja dovodi do trgovine ljudima, zadržavajući istovremeno pristup temeljen na ljudskim pravima i usredotočen na žrtve; ponavlja potrebu da sve države članice EU-a provedu strategije za iskorjenjivanje trgovine ljudima i Direktive 2011/36/EU(42) koja se bavi tim pitanjem; izražava duboku zabrinutost zbog krajnje ranjivog položaja migranata i izbjeglica u pogledu iskorištavanja, krijumčarenja i trgovanja ljudima; ističe potrebu održavanja razlike između pojmova trgovanja ljudima i krijumčarenja migranata;

27.  osuđuje stalna kršenja ljudskih prava nad ljudima koji pate zbog kastinskih hijerarhija i diskriminacije na temelju kaste, uključujući negiranje jednakosti i uskraćivanje pristupa pravosuđu i zapošljavanju, stalnu segregaciju i prepreke ostvarenju temeljnih ljudskih prava i razvoja uzrokovane kastinskim sustavima; ponavlja svoj poziv na razvoj politike EU-a o diskriminaciji na temelju kaste te poziva EU da iskoristi svaku priliku na izražavanje ozbiljne zabrinutosti zbog tog kršenja ljudskih prava; potiče EU i države članice da provedbom i praćenjem ciljeva održivog razvoja do 2030., praćenjem novih UN-ovih smjernica o diskriminaciji na temelju podrijetla i pružanjem potpore provedbi od strane države preporuka mehanizama UN-a za ljudska prava o diskriminaciji na temelju kaste povećaju napore i potporu koju pružaju povezanim inicijativama na razini UN-a i delegacija;

28.  izražava duboku zabrinutost zbog toga što i dalje postoji povećani rizik od diskriminacije manjina, koje su posebno osjetljive na političke, gospodarske i ekološke promjene i poremećaje te na promjene i poremećaje povezane s radom; napominje da mnoge osobe imaju slab ili nikakav pristup političkom predstavljanju te da su snažno pogođene siromaštvom; naglašava da EU treba pojačati svoje napore koje ulaže za iskorjenjivanje kršenja ljudskih prava manjina; naglašava da manjinske zajednice imaju posebne potrebe te da bi im trebalo omogućiti potpuni pristup i jednako postupanje u svim područjima gospodarskog, socijalnog, političkog i kulturnog života;

29.  pozdravlja ratifikaciju Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) i ponavlja da je važno da je države članice i institucije EU-a ratificiraju i učinkovito provode; naglašava da invaliditet ljude ne lišava ljudskog dostojanstva, što podrazumijeva dužnost države da ih zaštiti; posebno naglašava da je potrebno vjerodostojno uključiti načelo dostupnosti svim osobama i sva prava osoba s invaliditetom u sve relevantne politike EU-a, uključujući u politike na području razvojne suradnje, te naglašava obvezujuću i horizontalnu narav toga problema; poziva EU da uključi borbu protiv diskriminacije zbog invaliditeta u svoje vanjsko djelovanje i politike za pomoć u razvoju; pozdravlja u vezi s time uključivanja prava osoba s invaliditetom u novi Europski konsenzus o razvoju;

30.  ponovno ističe svoju potporu sustavnom uvođenju klauzula o ljudskim pravima u međunarodne sporazume između EU-a i trećih zemalja, uključujući trgovinske i ulagačke sporazume; podsjeća da se ljudska prava moraju smatrati jednakovrijednima, nedjeljivima, međuovisnima i međusobno povezanima; poziva Komisiju da učinkovito i sustavno prati provedbu takvih klauzula te da Parlamentu redovno podnosi izvješća o poštovanju ljudskih prava u partnerskim zemljama; poziva Komisiju da u okviru budućih sporazuma usvoji bolje strukturiran i strateški pristup dijalozima o ljudskim pravima; pozitivno ocjenjuje sustav povlastica OSP+ kao sredstva za poticanje učinkovite provedbe 27 glavnih međunarodnih konvencija o ljudskim pravima i standardima rada; poziva na istinsku provedbu sustava OSP+ i očekuje od Komisije da Parlamentu i Vijeću podnese izvješće o statusu njegove ratifikacije i napretku postignutom u okviru tog programa; ponovno ističe važnost pravilne provedbe Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima;

31.  potvrđuje činjenicu da bi aktivnosti svih poduzeća, uključujući ona europska, koja posluju u trećim zemljama trebala biti potpuno usklađena s međunarodnim standardima u pogledu ljudskih prava i poziva EU i njegove države članice da se pobrinu da tako i bude; također potvrđuje važnost promicanja korporativne društvene odgovornosti i važnost toga da europska poduzeća imaju vodeću ulogu u promicanju međunarodnih standarda u području poslovanja i ljudskih prava, naglašavajući da bi suradnja između organizacija za ljudska prava i poslovnih organizacija osnažila lokalne aktere i promicala civilno društvo; potvrđuje da globalni vrijednosni lanci mogu pridonijeti jačanju ključnih međunarodnih radnih, ekoloških i socijalnih standarda te da predstavljaju mogućnosti i izazove za održivi napredak i promicanje ljudskih prava osobito u zemljama u razvoju; poziva EU da preuzme aktivniju ulogu u postizanju odgovarajućeg, pravednog, transparentnog i održivog upravljanja globalnim vrijednosnim lancima te ublaži bilo kakav negativan učinak na ljudska prava, uključujući kršenje radnih prava; međutim, navodi da u slučajevima povreda ljudskih prava povezanih s poslovanjem valja zajamčiti učinkovit pristup pravnim lijekovima za žrtve; potiče Komisiju da zajamči usklađenost projekata koje podupire EIB s politikom EU-a i njegovim obvezama u pogledu ljudskih prava; prima na znanje tekuće pregovore o obvezujućem sporazumu o transnacionalnim korporacijama i drugim poduzećima u vezi s ljudskim pravima; potiče EU da konstruktivno sudjeluje u takvim pregovorima;

32.  poziva EU i njegove države članice da iskoriste svu svoju političku važnost kako bi spriječili svaku radnju koja bi se mogla smatrati genocidom, ratnim zločinom ili zločinom protiv čovječnosti te u slučajevima takvih zločina na njih odgovorili na učinkovit i usklađen način i upotrijebili sva potrebna sredstva radi privođenja svih odgovornih osoba pravdi, uključujući primjenom načela opće nadležnosti, te pružali pomoć žrtvama i potporu procesima stabilizacije i pomirenja; poziva međunarodnu zajednicu da uspostavi instrumente kojima bi se na najmanju moguću mjeru smanjilo vrijeme između upozorenja i odgovora u cilju sprečavanja izbijanja, ponovnog izbijanja i eskalacije nasilnih sukoba, kao što je sustav ranog upozoravanja EU-a;

33.  poziva EU da pruži potporu organizacijama (uključujući nevladine organizacije, organizacije koje djeluju u području istraživanja otvorenog koda i civilno društvo) koje prikupljaju, čuvaju i štite dokaze, digitalne i ostale, o počinjenim zločinima radi olakšavanja njihova kaznenog progona na međunarodnoj razini;

34.  izražava duboku zabrinutost zbog uništavanja kulturne baštine u Siriji, Iraku, Jemenu i Libiji; napominje da se 22 od 38 svjetskih ugroženih lokaliteta kulturne baštine nalazi na Bliskom istoku; podržava djelovanje Inicijative za kulturnu baštinu i njezino djelovanje u svrhu prikupljanja informacija o uništenju arheološke i kulturne baštine u Siriji i Iraku;

35.  pozdravlja napore EU-a da podrži Međunarodni, nepristrani i neovisni mehanizam koji je uspostavio UN radi pružanja pomoći u istragama teških zločina počinjenih u Siriji; naglašava potrebu za uspostavom sličnog neovisnog mehanizma u Iraku; poziva EU i države članice EU-a koje to još nisu učinile da daju financijski doprinos Međunarodnom, nepristranom i neovisnom mehanizmu;

36.  snažno osuđuje okrutne zločine i kršenja ljudskih prava koje su počinili državni subjekti, kao i nedržavni subjekti; zgrožen je golemim brojem počinjenih zločina, uključujući ubojstva, mučenje, silovanje, porobljavanje i seksualno ropstvo kao oružje u ratu, novačenje djece vojnika, prisilna vjerska preobraćenja i sustavna ubojstva pripadnika vjerskih manjina; podsjeća da je Parlament u svojoj Rezoluciji od 12. veljače 2015. o humanitarnoj krizi u Iraku i Siriji, osobito u kontekstu Islamske države(43), nazvao situaciju u kojoj se nalaze vjerske manjine na područjima kojima upravlja ISIS/Daiš genocidom; naglašava da bi EU i njegove države članice trebali podupirati kazneni progon pripadnika nedržavnih skupina kao što su ISIS/Daiš tražeći od Vijeća sigurnosti UN-a da se nadležnost nad time prenese na Međunarodni kazneni sud, ili zajamčiti zadovoljenje pravde s pomoću ad hoc suda ili opće nadležnosti;

37.  ponavlja svoju punu potporu Međunarodnom kaznenom sudu, Rimskom statutu, Uredu tužitelja, tužiteljevim ovlastima propio motu i napretku u pokretanju novih istraga, što je ključno sredstvo u borbi protiv nekažnjavanja najtežih zločina; poziva sve države članice da ratificiraju izmjenu iz Kampale o zločinu agresije i da dodaju „najteže zločine” na popis zločina za koje je EU nadležan; osuđuje svaki pokušaj ugrožavanja njegove legitimnosti ili neovisnosti i poziva EU i države članice da dosljedno surađuju kako bi pružali potporu istragama i odlukama Međunarodnog kaznenog suda radi suzbijanja nekažnjavanja najtežih međunarodnih zločina, uključujući kada se radi o uhićenju osoba za koje je Međunarodni kazneni sud izdao uhidbeni nalog; potiče EU i njegove države članice da dosljedno pružaju potporu ispitivanjima, istragama i odlukama Međunarodnog kaznenog suda te da poduzmu korake u svrhu sprečavanja i djelotvornog reagiranja na slučajeve nesurađivanja s Međunarodnim kaznenim sudom i da pruže odgovarajuća financijska sredstva; pozdravlja sastanak predstavnika Međunarodnog kaznenog suda i EU-a koji je održan u Bruxellesu 6. srpnja 2016. kao priprema za drugi okrugli stol Međunarodnog kaznenog suda i EU-a kako bi se relevantnom osoblju Međunarodnog kaznenog suda i europskih institucija omogućilo da utvrde zajednička područja interesa, razmijene informacije o relevantnim aktivnostima i osiguraju bolju suradnju između tih dviju strana; s velikim žaljenjem prima na znanje nedavne najave nekih zemalja o povlačenju iz Rimskog statuta, što predstavlja problem u pogledu pristupa pravdi za žrtve i što treba čvrsto osuditi; smatra da Komisija, ESVD i države članice moraju nastaviti poticati treće zemlje da ratificiraju i primjenjuju Rimski statut; ponovno poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da imenuje posebnog predstavnika EU-a za međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravosuđe s mandatom da svim vanjskim politikama EU-a promiče, obuhvati i zastupa iskazanu predanost EU-a borbi protiv nekažnjavanja te Međunarodnom kaznenom sudu; poziva EU i njegove države članice da podrže mehanizme odgovornosti UN-a i rezolucije na multilateralnim forumima UN-a, uključujući Vijeće UN-a za ljudska prava;

38.  potiče EU da ojača svoje napore u promicanju vladavine prava i neovisnosti pravosuđa na multilateralnoj i bilateralnoj razini kao temeljno načelo za jačanje demokracije; potiče EU da pruži podršku poštenom pravosuđu diljem svijeta pružanjem pomoći u procesima zakonodavnih i institucijskih reformi u trećim zemljama; osim toga, potiče delegacije EU-a i veleposlanstva država članica da u cilju promicanja neovisnosti pravosuđa sustavno prate sudske postupke;

39.  izražava duboku zabrinutost i solidarnost s rastućim brojem migranata, izbjeglica i tražitelja azila, uključujući sve veći broj žena, kao žrtvama sukoba, nasilja, progona, propusta u upravljanju, siromaštva, nezakonitih migracija, mreža krijumčarenja i trgovanja ljudima; naglašava hitnu potrebu za poduzimanjem pravih koraka za hvatanje u koštac s temeljnim uzrocima nezakonitih migracijskih tokova i pronalaženjem dugoročnih rješenja utemeljenih na poštovanju ljudskih prava i dostojanstvu te ujedno za rješavanjem vanjske dimenzije izbjegličke krize, između ostalog, pronalaskom održivih rješenja za sukobe u našem susjedstvu, primjerice razvijajući suradnju i partnerstvo s uključenim trećim zemljama koje poštuju međunarodno pravo i jamče poštovanje ljudskih prava na svojem teritoriju; izražava duboku zabrinutost zbog nasilja nad djecom migrantima, uključujući nestanke maloljetnih migranata bez pratnje, i poziva na preseljenje, programe spajanja obitelji i humanitarne koridore; duboko je zabrinut zbog teškog položaja i sve većeg broja interno raseljenih osoba i poziva na njihov sigurni povratak, preseljenje ili integraciju u lokalno društvo; poziva EU i države članice da pružaju humanitarnu pomoć u područjima obrazovanja, stambenog zbrinjavanja i područjima humanitarnog djelovanja u kojima se pruža pomoć izbjeglicama koji se nalaze najbliže svojim zemljama i da ispravno provedu politike o povratku; naglašava potrebu za sveobuhvatnim pristupom migraciji utemeljenom na ljudskim pravima te poziva EU da i dalje surađuje s UN-om, regionalnim organizacijama, vladama i nevladinim organizacijama; poziva države članice da u cijelosti provedu paket o zajedničkom europskom sustavu azila i zajedničko zakonodavstvo o migracijama, prije svega radi zaštite tražitelja azila koji se nalaze u nepovoljnom položaju; naglašava da se pojmovima „sigurne zemlje” i „sigurne zemlje podrijetla” ne smije onemogućivati pojedinačno razmatranje zahtjeva za azil; upozorava na instrumentalizaciju vanjske politike EU-a kao „upravljanje migracijama”; poziva EU i države članice da uspostave potpunu transparentnost u pogledu sredstava koja se dodjeljuju trećim zemljama za suradnju u području migracija te da zajamče da takva suradnja ne bude na korist kršenja ljudskih prava, već da bude usklađena s poboljšanjem ljudskih prava u tim zemljama;

40.  smatra da bi se razvojna suradnja i promicanje ljudskih prava i demokratskih načela, uključujući vladavinu prava i dobro upravljanje, trebali međusobno nadopunjavati; u tom kontekstu podsjeća na izjavu UN-a da se bez pristupa utemeljenog na ljudskim pravima razvojni ciljevi ne mogu u potpunosti postići; osim toga, podsjeća na to da se EU obvezao na pružanje podrške partnerskim zemljama, uz istovremeno vođenje računa o njihovu stupnju razvoja te napretku postignutom u području ljudskih prava i demokracije;

41.  ističe da je stopa osoba kojima prijeti siromaštvo ili socijalna isključenost viša među ženama i traži od Komisije da u okviru svojih razvojnih politika pojača napore u provedbi mjera za suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti.

42.  podsjeća da su države članice drugim kriterijem Zajedničkog stajališta Vijeća 2008/944/ZVSP obvezane ispitati svaku dozvolu za izvoz oružja s obzirom na poštovanje ljudskih prava u odredišnoj zemlji; podsjeća, u vezi s time, na obvezu koju je Komisija preuzela u okviru Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju u vezi sa sigurnosnim snagama i provedbom politike o ljudskim pravima EU-a, uključujući izradu i provedbu politike postupanja s dužnom pažnjom u tom području;

43.  ponavlja svoj poziv na zajedničko stajalište EU-a o uporabi naoružanih bespilotnih letjelica, kojim se poštuju ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo, te se rješavaju pitanja kao što su pravni okvir, razmjernost, odgovornost, zaštita civila i transparentnost; ponovno ustraje u tome da EU zabrani razvoj, proizvodnju i uporabu potpuno autonomnog oružja kojim se omogućuje provođenje napada bez ljudskog djelovanja;

44.  smatra da bi EU trebao nastaviti ulagati napore kako bi se više poštovala ljudska prava lezbijskih, homoseksualnih, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih (LGBTI) osoba u skladu s tim povezanim smjernicama EU-a; poziva na potpunu provedbu smjernica, što uključuje i osposobljavanje osoblja EU-a u trećim zemljama; osuđuje činjenicu da je homoseksualnost i dalje kazneno kažnjiva u 72 zemlje, zabrinut je zbog toga što je u 13 od tih zemalja za nju predviđena smrtna kazna te smatra da nasilni postupci i izgredi protiv pojedinaca na osnovi njihove seksualne orijentacije, kao što su prisilno razotkrivanje seksualnosti, zločini iz mržnje i govor mržnje na internetu i izvan njega i korektivna silovanja ne smiju proći nekažnjeno; prima na znanje zakonodavstvo o istospolnim brakovima i istospolnim građanskim zajednicama u nekim zemljama i potiče njihovo daljnje priznavanje; osuđuje povrede tjelesnog integriteta žena i pripadnika manjina; poziva države da zabrane takve prakse, kazneno progone počinitelje i pruže podršku žrtvama;

45.  ponovno ističe ključnu važnost borbe protiv korupcije u svim njezinim oblicima kako bi se zajamčila vladavina prava, demokracija i poštovanje ljudskih prava; snažno osuđuje svako ponašanje kojim se pogoduje takvim koruptivnim praksama;

46.  podsjeća da korupcija predstavlja prijetnju jednakom uživanju ljudskih prava te se njome narušavaju demokratski procesi kao što su vladavina prava i pošteno pravosuđe; smatra da bi EU u svim svojim platformama za dijalog s trećim zemljama trebao naglasiti važnost integriteta, odgovornosti i pravilnog upravljanja u području javnih pitanja, financija i vlasništva, kako je određeno u Konvenciji UN-a protiv korupcije (UNCAC); preporučuje EU-u da dosljednije i sustavnije upotrebljava svoje stručno znanje za podupiranje trećih zemalja u njihovim naporima u vezi s borbom protiv korupcije putem osnivanja i osnaživanja neovisnih i djelotvornih institucija za suzbijanje korupcije; poziva, među ostalima, Komisiju da pregovara o odredbama o borbi protiv korupcije u svim budućim trgovačkim sporazumima o kojima će voditi pregovore s trećim zemljama;

47.  naglašava ključne odgovornosti i obveze država i drugih nositelja dužnosti za ublažavanje klimatskih promjena, sprečavanje njihovih negativnih posljedica za ljudska prava i jačanje koherentnosti politika kako bi se osiguralo da su napori u vezi s ublažavanjem i prilagodbom klimatskih promjena prikladni, dostatno ambiciozni, nediskriminirajući i inače u skladu s obvezama u području ljudskih prava; ističe da UN procjenjuje da će do 2050. biti mnogo osoba raseljenih zbog ekoloških razloga; ističe da postoji poveznica između trgovinskih politika, politika zaštite okoliša i razvojnih politika te pozitivnih i negativnih učinaka koje takve politike mogu imati na poštovanje ljudskih prava; pozdravlja posvećenost međunarodne zajednice kada je riječ o povezivanju pitanja ekoloških i prirodnih katastrofa i klimatskih promjena s pitanjem ljudskih prava;

48.  naglašava da je otimanje zemlje proteklih godina znatno poraslo u zemljama u razvoju; smatra da rješavanje problema iskorištavanja i otimanja resursa treba biti prioritet; osuđuje prakse kao što su otimanje zemljišta i nekontrolirano korištenje prirodnih resursa; poziva Europsku komisiju da što prije intervenira te da slijedi zahtjeve Parlamenta izražene u brojnim nedavnim rezolucijama o toj temi;

49.  ističe kako je važno pobrinuti se da ljudska prava i pristup robi i uslugama kao što su voda i odvodnja budu obuhvaćeni socijalnim, obrazovnim, zdravstvenim i sigurnosnim politikama;

50.  poziva međunarodne institucije, nacionalne vlade, nevladine organizacije i pojedince da surađuju radi uspostave odgovarajućeg regulatornog okvira i time zajamče da svi ljudi na svijetu imaju zajamčen pristup barem najmanjoj potrebnoj količini vode; ističe da se voda ne bi smjela smatrati robom, već pitanjem razvoja i održivosti te da privatizacija vode ne oslobađa zemlje njihovih odgovornosti u području ljudskih prava; poziva zemlje u kojima je voda jedan od uzroka napetosti ili sukoba da surađuju u cilju dijeljenja vode kako bi se u pogledu održivosti postigla situacija koja će svima odgovarati i miran razvoj regije;

Rješavanje izazova pružanja potpore demokraciji i s time povezane aktivnosti

51.  naglašava da bi EU i dalje trebao aktivno podupirati demokratske i učinkovite institucije za ljudska prava i civilno društvo u njihovim nastojanjima da promiču demokraciju; pozdravlja neprocjenjivu pomoć pruženu organizacijama civilnog društva diljem svijeta u okviru Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava, koji i dalje predstavlja vodeću inicijativu EU-a u provedbi njegove vanjske politike u području ljudskih prava; također pozdravlja stalna nastojanja Europske zaklade za demokraciju da promiče demokraciju i poštovanje temeljnih prava i sloboda u istočnim i južnim susjedima EU-a;

52.  podsjeća na to da bi iskustvo i znanje stečeno tijekom tranzicije k demokraciji u okviru politike proširenja i susjedstva moglo pozitivno pridonijeti utvrđivanju najboljih praksi koje bi se mogle upotrijebiti za podupiranje i osnaživanje drugih demokratskih procesa diljem svijeta;

53.  u tom kontekstu ponovno poziva Komisiju da izradi smjernice EU-a za potporu demokraciji;

54.  predlaže EU-u da uloži veće napore u razvijanje sveobuhvatnijeg pristupa procesima demokratizacije, imajući na umu da su slobodni i pošteni izbori samo jedna od dimenzija demokratizacije, kako bi se na pozitivan način pridonijelo jačanju demokratskih institucija i povjerenja javnosti u izborne postupke diljem svijeta;

55.  pozdravlja osam misija za promatranje izbora i osam misija izbornih stručnjaka koje je EU proveo 2016. diljem svijeta; naglašava činjenicu da je EU od 2015. godine proveo 17 misija za promatranje izbora i 23 misije izbornih stručnjaka; ponavlja svoje pozitivno mišljenje o kontinuiranoj podršci koju EU pruža izbornim postupcima te o njegovoj pomoći i potpori domaćim promatračima tijekom održavanja izbora; u tom pogledu pozdravlja i u potpunosti podupire rad Skupine za podršku demokraciji i koordinaciju izbora (DEG);

56.  podsjeća na važnost poduzimanja odgovarajućih daljnjih koraka u vezi s izvješćima i preporukama misija za promatranje izbora, kako bi se pojačao njihov učinak i osnažila potpora EU-a demokratskim standardima dotičnih zemalja;

57.  pozdravlja činjenicu da su se Komisija, ESVD i države članice u okviru postojećeg Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju obvezali na čvršću i dosljedniju suradnju s tijelima za upravljanje izborima, parlamentarnim institucijama i organizacijama civilnog društva u trećim zemljama, u cilju jačanja njihove uloge te slijedom toga i osnaženju demokratskih procesa;

58.  naglašava da je politika proširenja EU-a jedan od najjačih alata za jačanje poštovanja demokratskih načela i ljudskih prava s obzirom na trenutačna politička kretanja u zemljama kandidatkinjama i zemljama potencijalnim kandidatkinjama; poziva Komisiju da ojača svoje napore u pružanju potpore jačanju demokratskih političkih kultura, poštovanju vladavine prava, neovisnosti medija i pravosuđa te borbi protiv korupcije u tim zemljama; izražava svoje uvjerenje da bi se revidirana europska politika susjedstva i dalje trebala temeljiti na zaštiti, aktivnom promicanju i provedbi ljudskih prava i demokratskih načela; ponavlja činjenicu da su zaštita, aktivna potpora i provedba ljudskih prava i demokracije u interesu kako partnerskih zemalja tako i EU-a; također podsjeća da Unija mora nastaviti ispunjavati obvezu prema svojim partnerima, osobito u svojemu susjedstvu, u pružanju podrške gospodarskim, socijalnim i političkim reformama, zaštiti ljudskih prava, pružanju podrške uspostavi vladavine prava kao najboljim sredstvima za jačanje međunarodnog poretka i jamčenje stabilnosti svojega susjedstva; podsjeća da Unija za Mediteran može i treba oblikovati politički dijalog u tom području i ustrajati u provedbi snažnog programa ljudskih prava i demokracije u regiji; podsjeća da sve zemlje koje se žele pridružiti EU-u moraju u cijelosti zajamčiti ljudska prava i strogo poštovati kriterije iz Kopenhagena, dok bi njihovo nepridržavanje moglo dovesti do zamrzavanja pregovora;

59.  naglašava da izgradnja mira podrazumijeva ulaganje napora u cilju sprečavanja i smanjenja sukoba te jačanja otpornosti političkih, socioekonomskih i sigurnosnih institucija u svrhu postavljanja temelja za dugoročan održivi mir i razvoj; ističe da je promicanje vladavine prava, dobrog upravljanja i ljudskih prava temeljno za održavanje mira;

Osiguranje sveobuhvatnog i dosljednog pristupa ljudskim pravima i pružanju potpore demokraciji u okviru politika EU-a

60.  prima na znanje usvajanje godišnjeg izvješća EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2016. godinu; smatra da je godišnje izvješće nezaobilazno za nadzor politike EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu te za obavješćivanje i raspravu o njoj, kao i vrijedan instrument kojim se pruža sveobuhvatan pregled prioriteta EU-a, napora i izazova u ovom području, koji se također može koristiti za utvrđivanje daljnjih učinkovitih načina za njihovo rješavanje;

61.  ponovno odlučno upućuje poziv potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da sudjeluje u raspravi sa zastupnicima u Europskom parlamentu na dvjema plenarnim sjednicama godišnje, jednom u vrijeme predstavljanja godišnjeg izvješća EU-a, a drugi put tijekom odgovora na izvješće Parlamenta; ponovno naglašava važnost neprestanog međuinstitucijskog dijaloga, osobito u pogledu daljnjeg postupanja na temelju hitnih rezolucija Parlamenta o ljudskim pravima; podsjeća da pisani odgovori imaju važnu ulogu u međuinstitucijskim odnosima, s obzirom na to da omogućuju da se na sva pitanja koja je Parlament postavio sustavno i potanko odgovori i time pridonose jačanju djelotvorne koordinacije; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu i ESVD da daju iscrpne odgovore na pisana pitanja i da se pitanjima koja se odnose na ljudska prava bave na najvišoj razini dijaloga s uključenim zemljama;

62.  pohvaljuje ESVD i Komisiju za iscrpno izvješćivanje o aktivnostima koje je EU poduzeo u području ljudskih prava i demokracije u 2016. godini; međutim, smatra da bi trenutačan oblik godišnjeg izvješća o ljudskim pravima i demokraciji bilo moguće poboljšati pružanjem jasnije slike o istinskom učinku djelovanja EU-a u području ljudskih prava i demokracije u trećim zemljama;

63.  ponovno izražava svoje stajalište da donošenje Strateškog okvira EU-a i prvog Akcijskog plana za ljudska prava i demokraciju 2012. godine, u kojima su ljudska prava i demokracija postavljeni kao temeljne odrednice njezinih vanjskih odnosa, predstavlja ključan trenutak za EU; pozdravlja to što je Vijeće u srpnju 2015. usvojilo novi Akcijski plan za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2015. – 2019. i reviziju sredinom provedbenog razdoblja 2017. godine; poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije, ESVD, Komisiju, Vijeće i države članice da zajamče učinkovitu i dosljednu provedbu trenutačnog Akcijskog plana, uključujući u okviru istinske suradnje s organizacijama civilnog društva; naglašava da države članice trebaju izvješćivati o svojim provedbama plana; posebno ističe važnost jačanja učinkovitosti i povećanja lokalnog učinka alata koji se koriste diljem svijeta za promicanje poštovanja ljudskih prava i demokracije;

64.  ponovno iznosi svoje stajalište da je za dosljedno i postojano unaprjeđivanje programa za ljudska prava i demokraciju potrebno postići visoku razinu usuglašenosti i pojačati koordinaciju među državama članicama i institucijama EU-a, kao i istinsku suradnju s organizacijama civilnog društva na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini; snažno naglašava da bi države članice trebale u većoj mjeri sudjelovati u provedbi Akcijskog plana i Strateškog okvira EU-a i koristiti ih kao predložak za promicanje ljudskih prava i demokracije u svojim bilateralnim i multilateralnim aktivnostima;

65.  prepoznaje ključnu ulogu PPEU-a za ljudska prava, g. Lambrinidisa, u povećanju vidljivosti i učinkovitosti EU-a u zaštiti i promicanju ljudskih prava i demokratskih načela diljem svijeta te naglašava njegovu ulogu u promicanju dosljedne i postojane provedbe politike ljudskih prava EU-a; pozdravlja produljenje mandata PPEU-a do 28. veljače 2019. i ponavlja svoj zahtjev da taj mandat postane trajan; predlaže u tom smislu da se PPEU-u pojača vidljivost u javnosti, da mu se dodijeli ovlast pokretanja vlastitih inicijativa te odgovarajuće osoblje i financijska sredstva kako bi mogao djelovati u punom opsegu; preporučuje uz to PPEU-u da poveća transparentnost svojih aktivnosti, planova, izvješća o napretku i pregleda;

66.  primjećuje da se radu i učinku PPEU-a za ljudska prava može pristupiti samo djelomično, i to pregledom godišnjeg izvješća o ljudskim pravima, njegovih profila na društvenim mrežama i dostupnih govora;

67.  u potpunosti podupire strategije o ljudskim pravima za pojedine zemlje, koje prilagođavaju mjere EU-a konkretnoj situaciji i potrebama svake pojedine države; ponovno poziva da se zastupnicima u EP-u omogući pristup strateškom sadržaju; snažno ističe važnost uzimanja u obzir strategija o ljudskim pravima za pojedine zemlje na svim razinama donošenja politika u pogledu pojedinačnih trećih zemalja; ponavlja da strategije zemalja o ljudskim pravima trebaju biti u skladu s djelovanjem EU-a koje se provodi u svakoj zemlji ovisno o konkretnoj situaciji te da trebaju sadržavati mjerljive pokazatelje napretka i mogućnost njihove prilagodbe, ako je to potrebno;

68.  pozdravlja to što su sve delegacije EU-a te misije u sklopu ZSOP-a uspostavile kontaktne točke za ljudska i rodna prava; podsjeća na svoju preporuku potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ESVD-u prema kojoj je potrebno razviti jasne operativne smjernice u pogledu uloge osoba zaduženih za kontaktne točke u delegacijama tako da se oni mogu poboljšati i djelovati kao istinski savjetnici na području ljudskih prava i da pritom budu učinkoviti;

69.  potvrđuje da dijalozi o ljudskim pravima s trećim zemljama mogu biti djelotvorno sredstvo za bilateralno djelovanje i suradnju u promicanju i zaštiti ljudskih prava; pozdravlja uspostavu dijaloga o ljudskim pravima sa sve većim brojem zemalja; pozdravlja i dalje potiče uključivanje civilnog društva u pripremne dijaloge; ponovno poziva na razvijanje sveobuhvatnog mehanizma za praćenje i procjenu odvijanja dijaloga o ljudskim pravima;

70.  podsjeća da se EU obvezao da će u središte svojih odnosa s trećim zemljama staviti ljudska prava i demokraciju; stoga naglašava da treba podupirati unapređivanje ljudskih prava i demokratskih načela, uključujući uvjetne klauzule o ljudskim pravima u međunarodnim sporazumima, u sklopu svih politika EU-a koje imaju vanjsku dimenziju, kao što su primjerice politika proširenja i susjedstva, ZSOP i okoliš, te politike koje se odnose na razvoj, sigurnost, borbu protiv terorizma, trgovinu, migracije, pravosuđe i unutarnje poslove;

71.  podsjeća da su sankcije osnovni alat ZVSP-a; potiče Vijeće da, kada je to potrebno radi ostvarenja ciljeva ZVSP-a, donese sankcije predviđene zakonodavstvom EU-a , prije svega radi zaštite ljudskih prava i konsolidacije i pružanja potpore demokraciji, brinući se istovremeno o tome da one ne utječu na civilno stanovništvo; traži da te sankcije budu usmjerene na službenike za koje je utvrđeno da su odgovorni za povrede ljudskih prava kako bi bili kažnjeni za svoje zločine i zloupotrebe;

72.  prima na znanje nastojanje Komisije da ispuni svoju obvezu uključivanja odredbi o ljudskim pravima u svoje procjene učinka zakonodavnih i nezakonodavnih prijedloga, provedbenih mjera i trgovinskih i ulagačkih sporazuma; potiče Komisiju da poboljša kvalitetu i sveobuhvatnost procjena učinka te da time zajamči sustavno uključivanje pitanja povezanih s ljudskim pravima u tekst zakonodavnih i nezakonodavnih prijedloga;

73.  ponovno izražava svoju punu podršku odlučnom djelovanju EU-a u promicanju napretka u području ljudskih prava i demokratskih načela kroz suradnju sa strukturama UN-a i njegovim specijaliziranim agencijama, Vijećem Europe, Organizacijom za europsku sigurnost (OSCE) Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) i s regionalnim organizacijama kao što su Udruženje država jugoistočne Azije (ASEAN), Južnoazijsko udruženje za regionalnu suradnju (SAARC), Afrička unija, Arapska liga i druge organizacije, u skladu s člancima 21. i 22. UEU-a;

74.  naglašava da je za ispunjavanje ambicioznih ciljeva iznesenih u novom Akcijskom planu nužno da EU zajamči dostatnu razinu sredstava i stručnosti, i u pogledu ljudskih resursa u delegacijama i središnjici, i u pogledu financijskih sredstava;

75.  nadalje, ponovno ističe važnost aktivnog i dosljednog sudjelovanja EU-a u svim mehanizmima UN-a za ljudska prava, a osobito na sjednici Trećeg odbora Opće skupštine UN-a i UNHCR-a; priznaje napore koje su ESVD, delegacije EU-a u New Yorku i Ženevi te države članice uložili u povećanje usuglašenosti EU-a o pitanjima ljudskih prava na razini UN-a; potiče EU da uloži više truda u izražavanje svojeg stajališta, među ostalim jačanjem sve češće primjene međuregionalnih inicijativa i sudjelovanjem te preuzimanjem vodeće uloge u oblikovanju i donošenju rezolucija; naglašava da je nužno da vodstvo EU-a ustraje na reformama UN-a s ciljem jačanja utjecaja i snage multilateralnog sustava koji se temelji na pravilima te osiguravanja učinkovitije zaštite ljudskih prava i unapređenja međunarodnog prava;

o
o   o

76.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 70. zasjedanja Glavne skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava te voditeljima delegacija EU-a.

(1) http://www.ohchr.org/Documents/ProfessionalInterest/cedaw.pdf
(2) http://www.un.org/en/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/69/167
(3) https://treaties.un.org/doc/source/docs/A_RES_45_158-E.pdf
(4) http://www.unhcr.org/3b66c2aa10
(5) http://www.ohchr.org/Documents/Publications/GuidingPrinciplesBusinessHR_EN.pdf
(6) http://www.un.org/en/development/desa/population/migration/generalassembly/docs/globalcompact/A_RES_71_1.pdf
(7) https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld
(8) https://www.coe.int/en/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e
(9) http://www.oecd.org/corporate/mne/oecdguidelinesformultinationalenterprises.htm
(10) https://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/EN/foraff/131181.pdf
(11) http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-10897-2015-INIT/hr/pdf
(12) http://europa.eu/globalstrategy/sites/globalstrategy/files/regions/files/eugs_review_web_0.pdf
(13) http://europa.eu/globalstrategy/sites/globalstrategy/files/full_brochure_year_1.pdf
(14) SL L 76, 22.3.2011., str. 56.
(15) https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/eu_guidelines_rights_of_child_0.pdf
(16) https://ec.europa.eu/europeaid/sites/devco/files/european-consensus-on-development-final-20170626_en.pdf
(17) https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/eu_human_rights_guidelines_on_freedom_of_expression_online_and_offline_en.pdf
(18) https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/137585.pdf
(19) http://www.ceceurope.org/wp-content/uploads/2015/08/CofEU_119404.pdf
(20) https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/guidelines_death_penalty_st08416_en.pdf
(21) https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/20120626_guidelines_en.pdf
(22) https://www.osce.org/odihr/19223?download=true
(23) https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/137584.pdf
(24) https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/eu_guidelines_on_human_rights_dialogues_with_third_countries.pdf
(25) SL C 303, 15.12.2009., str. 12.
(26) https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/16173_08_en.pdf
(27) https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/10019_08_en.pdf
(28) SL L 130, 19.5.2017., str. 1.
(29) https://eeas.europa.eu/sites/eeas/files/eu_guidelines_hrd_en.pdf
(30) http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-10255-2016-INIT/hr/pdf
(31) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0344.
(32) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0502.
(33) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0404.
(34) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0405.
(35) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0300.
(36) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0020.
(37) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0066.
(38) SL C 181, 19.5.2016., str. 69.
(39) http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/HRC/RegularSessions/Session31/Documents/A_HRC_31_56_en.doc
(40) SL C 153 E, 31.5.2013., str. 115.
(41) SL L 134, 29.5.2009., str. 1.
(42) SL L 101, 15.4.2011., str. 1.
(43) SL C 310, 25.8.2016., str. 35.

Pravna napomena