Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 14. lipnja 2017. - StrasbourgZavršno izdanje
Obvezujuće godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se ispunile obveze u okviru Pariškog sporazuma ***I
 Zahtjev za ukidanje imuniteta Rolandasu Paksasu
 Zahtjev za ukidanje imuniteta Mylène Troszczynski
 Zahtjev za ukidanje imuniteta Jean-Marieju Le Penu
 Potreba za strategijom EU-a kojom bi se otklonile i spriječile razlike u mirovinama muškaraca i žena
 Izvješće o Srbiji za 2016.
 Izvješće o Kosovu za 2016.
 Izvješće o bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji za 2016.
 Stanje u Demokratskoj Republici Kongo
 Stanje provedbe Pakta o održivosti za Bangladeš

Obvezujuće godišnje smanjenje emisija stakleničkih plinova kako bi se ispunile obveze u okviru Pariškog sporazuma ***I
PDF 720kWORD 74k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 14. lipnja 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama (COM(2016)0482 – C8-0331/2016 – 2016/0231(COD))(1)
P8_TA(2017)0256A8-0208/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Naslov
Prijedlog
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama
o klimatskoj politici za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama („Uredba o klimatskoj politici kojom se provodi Pariški sporazum”)
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Pozivanje 1.a (novo)
uzimajući u obzir Protokol br. 1 Ugovora o funkcioniranju Europske unije o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Pozivanje 1.b (novo)
uzimajući u obzir Protokol br. 2 Ugovora o funkcioniranju Europske unije o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Komisija je 10. lipnja 2016. predstavila prijedlog da EU ratificira Pariški sporazum. Zakonodavni prijedlog dio je provedbe obveze EU-a u okviru Pariškog sporazuma. Obveza Unije da smanji emisije u cjelokupnom gospodarstvu potvrđena je u planiranom nacionalnom doprinosu Unije i njezinih država članica, koji je podnesen Tajništvu UNFCCC-a 6. ožujka 2015.
(3)  Vijeće je ratificiralo Pariški sporazum 5. listopada 2016. nakon što je 4. listopada 2016. Europski parlament dao suglasnost. Pariškim sporazumom, koji je u skladu sa svojim člankom 2. stupio na snagu 4. studenoga 2016., nastoji se u kontekstu održivog razvoja i nastojanja za iskorjenjivanje siromaštva pojačati globalni odgovor na opasnost od klimatskih promjena, među ostalim i sljedećim mjerama: (a) zadržavanja povećanja globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te ulaganjem napora u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, prepoznajući da bi se time znatno smanjili rizici i utjecaji klimatskih promjena; (b) povećanjem sposobnosti prilagodbe negativnim utjecajima klimatskih promjena te poticanjem otpornosti na klimatske promjene i razvoja s niskim razinama emisija stakleničkih plinova na način kojim se ne ugrožava proizvodnja hrane te (c) usklađivanjem financijskih tokova s nastojanjima usmjerenima na niske emisije stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene.
Pariškim sporazumom od njegovih se stranaka zahtijeva da poduzmu mjere za očuvanje i poboljšanje, prema potrebi, ponora i spremnika stakleničkih plinova, uključujući šume.
Zakonodavni prijedlog dio je provedbe obveze EU-a u okviru Pariškog sporazuma. Obveza Unije da smanji emisije u cjelokupnom gospodarstvu potvrđena je u planiranom nacionalnom doprinosu Unije i njezinih država članica, koji je podnesen Tajništvu UNFCCC-a 6. ožujka 2015.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997., čija valjanost istječe 2020.
(4)  Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997., čija valjanost istječe 2020. Stoga će biti obustavljeni i programi za zelena ulaganja povezani s Kyotskim protokolom kojima se pruža financijska potpora za projekte smanjenja emisija u državama članicama s nižim prihodima.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4.a)  Na sastanku Vijeća za okoliš od 21. listopada 2009. podržan je, u okviru potrebnih smanjenja koja, prema Međuvladinom tijelu za klimatske promjene, razvijene zemlje moraju provesti u cjelini, cilj Unije za smanjenje emisija od 80 % do 95 % do 2050. u odnosu na vrijednosti iz 1990. godine.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  Za prijelaz na čistu energiju potrebne su promjene u načinu ulaganja te poticaji u cjelokupnom spektru politika. Ključni je prioritet EU-a stvaranje otporne energetske unije kako bi se građanima osigurala sigurna, održiva, konkurentna i pristupačna energija. Da bi se to postiglo potrebno je nastaviti s ambicioznom klimatskom politikom u okviru ove Uredbe i napredovati u drugim vidovima energetske unije, kako je utvrđeno u Okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom.
(5)  Za prijelaz na čistu energiju i biogospodarstvo potrebne su promjene u načinu ulaganja u cjelokupnom spektru politika te poticaji za mala i srednja poduzeća (MSP) s manje kapitala i mala gospodarstva, kako bi prilagodili svoje poslovne modele. Ključni je prioritet Unije stvaranje otporne energetske unije čiji je prioritet energetska učinkovitost i čiji je cilj građanima osigurati sigurnu, održivu, konkurentnu i pristupačnu energiju, kao i primjena strogih mjera za održivost i smanjenje emisija na korištenje bioresursa kojima bi se zamijenili fosilni resursi. Da bi se to postiglo potrebno je nastaviti s ambicioznom klimatskom politikom u okviru ove Uredbe i napredovati u drugim vidovima energetske unije, kako je utvrđeno u Okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom.
__________________
__________________
16 COM(2015)0080
16 COM(2015)0080
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  Pristup obvezujućih godišnjih nacionalnih ograničenja iz Odluke br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća19 trebao bi se nastaviti od 2021. do 2030., pri čemu se početak putanje računa od 2020. na temelju prosječnih emisija stakleničkih plinova od 2016. do 2018., a završetak putanje je ograničenje za 2030. za svaku državu članicu. Prilagodba emisijskih kvota do 2021. državama članicama je osigurana pozitivnim ograničenjem iz Odluke 406/2009/EZ i povećanjem godišnjih emisijskih kvota od 2017. do 2020. utvrđenim u skladu s odlukama 2013/162/EU i 2013/634/EU, kako bi se prikazao kapacitet za povećanje emisija tijekom tih godina. Europsko vijeće zaključilo je da bi dostupnost i upotrebu postojećih instrumenata fleksibilnosti u sektorima izvan ETS-a trebalo znatno povećati kako bi se osigurala troškovna učinkovitost zajedničkih nastojanja Unije i konvergencija emisija po stanovniku do 2030.
(9)  Pristup obvezujućih godišnjih nacionalnih ograničenja iz Odluke br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća19 trebao bi se nastaviti od 2021. do 2030., pri čemu se početak putanje računa od 2018. na temelju prosječnih emisija stakleničkih plinova od 2016. do 2018., ili godišnje emisijske kvote za 2020., ovisno o tome koji je podatak manji, a završetak putanje je ograničenje za 2030. za svaku državu članicu. Kako bi se nagradilo rano djelovanje te poduprlo države članice s manjim kapacitetom za ulaganja, države članice s BDP-om po stanovniku ispod prosjeka EU-a, koje u razdoblju od 2013. do 2020. imaju emisije niže od svojih godišnjih emisijskih kvota za razdoblje od 2013. do 2020. određeno Odlukom 406/2009/EZ, mogu pod određenim uvjetima zatražiti dodjelu dodatnih emisijskih kvota iz rezerve. Dopunska prilagodba emisijskih kvota do 2021. državama članicama je osigurana pozitivnim ograničenjem iz Odluke 406/2009/EZ i povećanjem godišnjih emisijskih kvota od 2017. do 2020. utvrđenim u skladu s odlukama 2013/162/EU i 2013/634/EU, kako bi se prikazao kapacitet za povećanje emisija tijekom tih godina. Europsko vijeće zaključilo je da bi dostupnost i upotrebu postojećih instrumenata fleksibilnosti u sektorima izvan ETS-a trebalo znatno povećati kako bi se osigurala troškovna učinkovitost zajedničkih nastojanja Unije i konvergencija emisija po stanovniku do 2030.
_________________
_________________
19 Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. godine (SL L 140, 5.6.2009., str. 136.).
19 Odluka br. 406/2009/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o naporima koje poduzimaju države članice radi smanjenja emisija stakleničkih plinova s ciljem ostvarenja ciljeva Zajednice vezanih za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2020. godine (SL L 140, 5.6.2009., str. 136.).
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9.a)  Kako bi se Uniju postavilo na put prema gospodarstvu s niskom razinom emisija ugljika, ovom Uredbom određuje se, od 2031. nadalje, dugoročna putanja smanjenja emisija stakleničkih plinova obuhvaćenih ovom Uredbom. Uredbom se također doprinosi ostvarenju cilja Pariškog sporazuma o postizanju ravnoteže između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanju stakleničkih plinova korištenjem ponora u drugoj polovici ovog stoljeća.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10.a)  Kako bi se očuvala puna učinkovitost rezerve za stabilnost tržišta uspostavljene Odlukom (EU) 2015/18141a Europskog parlamenta i Vijeća, emisijske jedinice poništene radi korištenja fleksibilne mogućnosti utvrđene ovom Uredbom nakon smanjenja kvota u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama ne bi trebalo uzeti u obzir kao emisijske jedinice poništene u skladu s Direktivom 2003/87/EZ pri određivanju ukupnog broja emisijskih jedinica u opticaju u nekoj godini u skladu s tom Odlukom.
____________________________
1a Odluka (EU) 2015/1814 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o uspostavi i funkcioniranju rezerve za stabilnost tržišta za sustav trgovanja emisijama stakleničkih plinova Unije i o izmjeni Direktive 2003/87/EZ (SL L 264, 9.10.2015., str. 1.).”
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Nizom mjera Unija povećava sposobnost država članica da ispune svoje klimatske obveze i one su ključne za ostvarivanje potrebnih smanjenja emisija u sektorima obuhvaćenim ovom Uredbom. Uključuju zakonodavstvo o fluoriranim stakleničkim plinovima, smanjenju CO2 iz cestovnih vozila, energetskoj učinkovitosti zgrada, obnovljivoj energiji, energetskoj učinkovitosti i kružnom gospodarstvu, kao i instrumente financiranja Unije za ulaganja povezana s klimom.
(11)  Nizom mjera Unija povećava sposobnost država članica da ispune svoje klimatske obveze i one su ključne za ostvarivanje potrebnih smanjenja emisija u sektorima obuhvaćenim ovom Uredbom. Uključuju zakonodavstvo o fluoriranim stakleničkim plinovima, smanjenju CO2 iz cestovnih vozila, poboljšanju energetske učinkovitosti zgrada, povećanju količine obnovljive energije, povećanju energetske učinkovitosti i promicanju kružnog gospodarstva, kao i instrumente financiranja Unije za ulaganja povezana s klimom.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.a (nova)
(11.a)  Kako bi se ostvarila ta smanjenja emisija te pokušala maksimalno povećati uloga poljoprivrednog sektora, važni je da države članice promiču inovativne mjere za ublažavanje koje imaju najviše potencijala, uključujući: prenamjenu obradivog zemljišta u trajne travnjake; gospodarenje živicama, graničnim pojasevima i stablima na poljoprivrednom zemljištu; nove programe sadnje za agrošumarstvo i šumske površine, sprečavanje uklanjanja stabala i krčenja šuma; malo ili nikakvo obrađivanje zemlje te upotrebu pokrovnih/postrnih usjeva i ostataka usjeva na zemlji, planove za provjeru emisija ugljika te planove za upravljanje tlom/hranjivim tvarima, poboljšanu upotrebu dušika i inhibicije nitrifikacije, obnovu i očuvanje močvarnog zemljišta i tresetišta, te poboljšane metode uzgoja i prehrane stoke i upravljanja njome radi postizanja manjih emisija.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.b (nova)
(11.b)  Ovom se Uredbom, uključujući dostupne fleksibilne mogućnosti, pruža poticaj za smanjenje emisija u skladu s drugim zakonskim aktima Unije o klimi i energiji za sektore obuhvaćene ovom Uredbom, među ostalim u području energetske učinkovitosti. S obzirom na to da je više od 75 % emisija stakleničkih plinova povezano s emisijama, veća učinkovitost upotrebe energije i uštede energije igrat će važnu ulogu u postizanju tih smanjenja emisija. Ambiciozne politike za energetsku učinkovitost stoga su ključ ne samo većih ušteda pri uvozu fosilnih goriva, čime se osiguravaju energetska sigurnost i niži računi za potrošače, nego i veće stope korištenja tehnologija za uštedu energije u zgradama, industriji i prometu, jačanja ekonomske konkurentnosti, otvaranja radnih mjesta u lokalnim zajednicama te poboljšanja zdravstvenih uvjeta i rješavanja problema energetskog siromaštva. Mjere poduzete u sektorima obuhvaćenima ovom Uredbom troškovno su učinkovit način da se državama članicama pomogne da postignu ciljeve iz ove Uredbe, a s vremenom će isplatiti same sebe. U skladu s time, važno je da države članice pri prenošenju ove Uredbe u nacionalne politike obrate posebnu pozornost na specifične i različite potencijale za poboljšanje energetske učinkovitosti i ulaganja u različitim sektorima.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.c (nova)
(11.c)   Prometni sektor nije samo jedan od najvećih izvora stakleničkih plinova, već i najbrže rastući sektor u pogledu potrošnje energije od 1990. Stoga je važno da Komisija i države članice ulože dodatne napore kako bi se poboljšala energetska učinkovitost, poticao prijelaz na održive načine prijevoza i smanjila visoka razina ovisnosti tog sektora o ugljiku. Dekarbonizacija mješavine energetskih izvora promicanjem energije za promet dobivene niskom razinom emisija, kao što su održiva biogoriva i električni automobili, doprinijet će cilju smanjenja emisija CO2, u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma. To bi se moglo olakšati tako da se osigura da taj sektor ima jasan i dugoročan okvir koji će pružiti sigurnost i na kojem će se temeljiti ulaganja.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.d (nova)
(11.d)   Utjecaj energetskih i sektorskih politika na obveze Unije i nacionalne obveze u pogledu klime trebalo bi procijeniti zajedničkim kvantificiranim metodama kako bi njihov utjecaj bio transparentan i provjerljiv.
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Uredbom [ ] [o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.] utvrđuju se pravila za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom (LULUCF). Budući da na ishod za okoliš u skladu s tom Uredbom u smislu ostvarenog smanjenja emisija stakleničkih plinova utječe uzimanje u obzir količina do zbroja ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz pošumljenih zemljišta, iskrčenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari, kako je utvrđeno u Uredbi [ ], fleksibilnu mogućnost za najveću količinu od 280 milijuna tona ekvivalenta CO2 tih uklanjanja podijeljenu među državama članicama u skladu s iznosima iz Priloga III. trebalo bi prema potrebi uključiti kao dodatnu mogućnost da države članice ispune svoje obveze. Budući da je delegirani akt za ažuriranje referentnih razina za šume na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s člankom 8. stavkom 6. Uredbe [LULUCF] donesen, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na članak 7. kako bi se prikazao doprinos obračunske kategorije šumskog zemljišta kojim se gospodari fleksibilnoj mogućnosti osiguranoj tim člankom. Prije donošenja takvog delegiranog akta Komisija bi trebala ocijeniti stabilnost obračunavanja za šumsko zemljište kojim se gospodari na temelju raspoloživih podataka, a posebno dosljednost predviđenih i stvarnih stopa sječe. Pored toga, ovom bi se Uredbom trebala pružiti mogućnost dobrovoljnog brisanja jedinica godišnjih emisijskih kvota kako bi se omogućilo uzimanje u obzir tih iznosa prilikom procjenjivanja usklađenosti država članica sa zahtjevima u skladu s Uredbom [ ].
(12)  Uredbom [ ] [o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030.] utvrđuju se pravila za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom (LULUCF). Budući da na ishod za okoliš u skladu s tom Uredbom u smislu ostvarenog smanjenja emisija stakleničkih plinova utječe uzimanje u obzir količina do zbroja ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz pošumljenih zemljišta, iskrčenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari, travnjaka kojima se gospodari i močvarnih zemljišta kojima se gospodari, kako je utvrđeno u Uredbi [ ], fleksibilnu mogućnost za najveću količinu od 280 milijuna tona ekvivalenta CO2 tih uklanjanja podijeljenu među državama članicama u skladu s iznosima iz Priloga III. trebalo bi prema potrebi uključiti kao dodatnu mogućnost da države članice ispune svoje obveze. Budući da je delegirani akt za ažuriranje referentnih razina za šume na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s člankom 8. stavkom 6. Uredbe [LULUCF] donesen, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji s obzirom na članak 7. kako bi se prikazao uravnotežen doprinos obračunske kategorije šumskog zemljišta kojim se gospodari fleksibilnoj mogućnosti osiguranoj tim člankom od 280 milijuna. Prije donošenja takvog delegiranog akta Komisija bi trebala ocijeniti stabilnost obračunavanja za šumsko zemljište kojim se gospodari na temelju raspoloživih podataka, a posebno dosljednost predviđenih i stvarnih stopa sječe. Pored toga, ovom bi se Uredbom trebala pružiti mogućnost dobrovoljnog brisanja jedinica godišnjih emisijskih kvota kako bi se omogućilo uzimanje u obzir tih iznosa prilikom procjenjivanja usklađenosti država članica sa zahtjevima u skladu s Uredbom [ ].
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.a (nova)
(12.a)  Za ostvarenje, na međusobno usklađen način, višestrukih ciljeva Unije povezanih s poljoprivrednim sektorom, uključujući ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu, kvalitetu zraka, očuvanje biološke raznolikosti i usluga ekosustava te potporu za ruralna gospodarstva, potrebne su promjene u ulaganju i poticajima, uz potporu mjera Unije kao što je zajednička poljoprivredna politika. Ključno je da se ovom Uredbom također uzme u obzir cilj pridonošenja ciljevima strategije Unije za šume kako bi se promicale konkurentne i održive opskrbe drvom za biogospodarstvo Unije, nacionalne šumarske politike država članica i strategije za biogospodarstvo te strategija Unije za kružno gospodarstvo.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i troškovno učinkovito izvješćivanje i verifikacija emisija stakleničkih plinova te drugih informacija potrebnih za procjenu napretka država članica u pogledu godišnjih emisijskih kvota, zahtjevi za godišnje izvješćivanje i ocjenjivanje na temelju ove Uredbe uključeni su u relevantne članke Uredbe (EU) br. 525/2013, koje bi stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti. Izmjenom te Uredbe trebalo bi osigurati da se napredak država članica u smanjenju emisija nastavi ocjenjivati svake godine, uzimajući u obzir napredak u politikama i mjerama Unije te informacije iz država članica. Svake dvije godine ocjena bi trebala sadržavati predviđeni napredak Unije u ispunjavanju obveza smanjenja te napredak država članica u ispunjavanju njihovih obveza. Međutim, primjena umanjenja trebala bi se uzimati u obzir samo svakih pet godina kako bi se mogao uključiti mogući doprinos iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari u skladu s Uredbom [ ]. Time se ne dovodi u pitanje dužnost Komisije da osigura ispunjavanje obveza država članica koje proizlaze iz ove Uredbe, niti ovlast Komisije da u tu svrhu pokrene postupak zbog povrede prava.
(13)  Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i troškovno učinkovito izvješćivanje i verifikacija emisija stakleničkih plinova te drugih informacija potrebnih za procjenu napretka država članica u pogledu godišnjih emisijskih kvota, zahtjevi za godišnje izvješćivanje i ocjenjivanje na temelju ove Uredbe uključeni su u relevantne članke Uredbe (EU) br. 525/2013, koje bi stoga trebalo na odgovarajući način izmijeniti. Izmjenom te Uredbe trebalo bi osigurati da se napredak država članica u smanjenju emisija nastavi ocjenjivati svake godine, uzimajući u obzir napredak u politikama i mjerama Unije te informacije iz država članica. Svake dvije godine ocjena bi trebala sadržavati predviđeni napredak Unije u ispunjavanju obveza smanjenja te napredak država članica u ispunjavanju njihovih obveza. Potpuna provjera sukladnosti trebala bi se provoditi svake dvije godine. Primjena mogućeg doprinosa iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari u skladu s Uredbom [ ] trebala bi se uzeti u obzir samo u skladu s vremenskim rokovima utvrđenima u ovoj Uredbi. Time se ne dovodi u pitanje dužnost Komisije da osigura ispunjavanje obveza država članica koje proizlaze iz ove Uredbe, niti ovlast Komisije da u tu svrhu pokrene postupak zbog povrede prava.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13.a)   S obzirom na to da su sektori obuhvaćeni ovom Uredbom odgovorni za više od pola emisija stakleničkih plinova Unije, politike smanjenja emisija u tim sektorima veoma su važne kako bi se ispunile obveze Unije u skladu s Pariškim sporazumom. Stoga bi postupci praćenja, izvješćivanja i daljnjeg djelovanja u skladu s ovom Uredbom trebali biti u potpunosti transparentni. Države članice i Komisija trebale bi informacije u pogledu usklađenosti s ovom Uredbom staviti na raspolaganje javnosti i pobrinuti se da dionici i javnost sudjeluju na odgovarajući način u postupku preispitivanja ove Uredbe. Komisiju se također potiče da stvori učinkovit i transparentan sustav za praćenje ishoda uvedene fleksibilne mogućnosti.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Kao način povećanja opće troškovne učinkovitosti ukupnih smanjenja, države članice trebale bi imati mogućnost da dio svojih godišnjih emisijskih kvota prenesu drugim državama članicama. Potrebno je osigurati transparentnost takvih prijenosa te ih provoditi na način koji odgovara objema stranama, uključujući dražbom, preko tržišnih posrednika koji djeluju u okviru agencije ili bilateralnim sporazumima.
(14)  Kao način povećanja opće troškovne učinkovitosti ukupnih smanjenja, države članice trebale bi imati mogućnost da dio svojih godišnjih emisijskih kvota akumuliraju ili posude. Države članice trebale bi isto tako imati mogućnost da dio svojih godišnjih emisijskih kvota prenesu drugim državama članicama. Potrebno je osigurati transparentnost takvih prijenosa te ih provoditi na način koji odgovara objema stranama, uključujući dražbom, preko tržišnih posrednika koji djeluju u okviru agencije ili bilateralnim sporazumima.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Europska agencija za okoliš nastoji podržati održivi razvoj i pomoći u ostvarenju znatnog i mjerljivog poboljšanja okoliša Europe pružajući pravovremene, ciljane, relevantne i pouzdane informacije tvorcima politika, javnim ustanovama i javnosti. Komisiji bi u skladu s godišnjim programom rada prema potrebi trebala pomagati Europska agencija za okoliš.
(15)  Europska agencija za okoliš nastoji podržati održivi razvoj i pomoći u ostvarenju znatnog i mjerljivog poboljšanja okoliša Europe pružajući pravovremene, ciljane, relevantne i pouzdane informacije tvorcima politika, javnim ustanovama i javnosti. Europska agencija za okoliš trebala bi u skladu s godišnjim programom rada prema potrebi pomagati Komisiji i izravno i učinkovito doprinositi nošenju s klimatskim promjenama.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)  Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za provedbu članka 4., u skladu s kojim će se utvrđivati godišnja ograničenja emisija za države članice, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća21.
(17)  Ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem godišnjih emisijskih kvota za države članice.
_________________
21 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.a (nova)
(19.a)   Uz napore za smanjenje vlastitih emisija, važno je da Unija, u skladu s ciljem povećanja svog pozitivnog utjecaja na globalni ugljični otisak, zajedno s trećim zemljama osmisli rješenja za klimatske promjene provođenjem zajedničkih projekata s tim zemljama u kontekstu klimatske politike za 2030. i uzimajući u obzir da se u Pariškom sporazumu spominje novi međunarodni mehanizam suradnje za borbu protiv klimatskih promjena.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)  Ovu bi Uredbu trebalo preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. Pri preispitivanju bi trebalo uzeti u obzir razvoj nacionalnih okolnosti i rezultate globalnog pregleda stanja u skladu s Pariškim sporazumom.
(20)  Ovu bi Uredbu trebalo preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. Pri preispitivanju bi trebalo uzeti u obzir razvoj nacionalnih okolnosti i rezultate globalnog pregleda stanja u skladu s Pariškim sporazumom.
Kako bi ispunila obveze iz Pariškog sporazuma, važno je da Unija postupno pojačava napore i svakih pet godina dostavi svoj doprinos koji odražava njezinu najveću moguću ambiciju.
Pri preispitivanju bi stoga trebalo uzeti u obzir cilj Unije u vezi sa smanjenjem emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu za 80 % – 95 % do 2050. u odnosu na razine iz 1990. i cilj Pariškog sporazuma u pogledu postizanja ravnoteže između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova korištenjem ponora u drugoj polovici ovog stoljeća. Trebalo bi se temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama i oslanjati na pripremno izvješće Europske agencije za okoliš.
Pri pregledu smanjenja emisija država članica za razdoblje od 2031. trebalo bi uzeti u obzir načela pravednosti i troškovne učinkovitosti.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.
Ovom se Uredbom utvrđuju obvezni minimalni doprinosi država članica ispunjenju obveze Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za razdoblje od 2021. do 2030. te pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju svojih minimalnih doprinosa.
Ovom se Uredbom utvrđuju obvezni minimalni doprinosi država članica ispunjenju obveze Unije u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za razdoblje od 2021. do 2030. te pravila za određivanje godišnjih emisijskih kvota i ocjenjivanje napretka država članica u ostvarivanju svojih minimalnih doprinosa. U njoj se od država članica zahtijeva da smanje emisije stakleničkih plinova iz članka 2. kako bi Unija na pravedan i troškovno učinkovit način mogla ispuniti cilj smanjenja od najmanje 30 % do 2030. u odnosu na 2005.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.a (novi)
Opći je cilj ove Uredbe postaviti Uniju na put prema ostvarenju gospodarstva s niskom razinom emisija ugljika tako što će se izraditi predvidljive dugoročne putanje smanjenja emisija stakleničkih plinova Unije do 2050. za 80 % – 95 % u odnosu na razine iz 1990.
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 3.
3.  Za potrebe ove Uredbe emisije CO2 iz kategorije izvora prema IPCC-u „1.A.3.A civilni zračni promet” smatraju se jednakima nuli.
3.  Za potrebe ove Uredbe emisije CO2 iz kategorije izvora prema IPCC-u „1.A.3.A civilni zračni promet”, obuhvaćene Direktivom 2003/87/EZ, smatraju se jednakima nuli.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 3.a (novi)
3.a   Ova se Uredba odnosi na emisije CO2 iz kategorije izvora prema IPCC-u „1.A.3.D plovidba” koje nisu obuhvaćene Direktivom 2003/87/EZ.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Članak 4.
Članak 4.
Članak 4.
Godišnje razine emisija za razdoblje od 2021. do 2030.
Godišnje razine emisija za razdoblje od 2021. do 2030.
1.  Svaka država članica mora 2030. ograničiti emisije stakleničkih plinova najmanje za postotak utvrđen za tu državu članicu u Prilogu I. ovoj Uredbi u odnosu na svoje emisije 2005. utvrđene u skladu sa stavkom 3.
1.  Svaka država članica mora do 2030. ograničiti emisije stakleničkih plinova najmanje za postotak utvrđen za tu državu članicu u Prilogu I. ovoj Uredbi u odnosu na svoje emisije 2005. utvrđene u skladu sa stavkom 3.
2.  Uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene u člancima 5., 6. i 7., prilagodbe u skladu s člankom 10. stavkom 2. te sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica mora osigurati da njezine emisije stakleničkih plinova svake godine u razdoblju 2021.–2029. ne prijeđu razinu određenu linearnom putanjom, koja započinje 2020. na temelju njezinih prosječnih emisija stakleničkih plinova tijekom 2016., 2017. i 2018. utvrđenih u skladu sa stavkom 3., a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u Prilogu I. ovoj Uredbi.
2.  Uzimajući u obzir fleksibilne mogućnosti predviđene u člancima 5., 6. i 7., prilagodbe u skladu s člankom 10. stavkom 2. te sva umanjenja koja proizlaze iz primjene članka 7. Odluke br. 406/2009/EZ, svaka država članica mora osigurati da njezine emisije stakleničkih plinova svake godine u razdoblju 2021.–2029. ne prijeđu razinu određenu linearnom putanjom, koja započinje 2018., ili na temelju njezinih prosječnih emisija stakleničkih plinova tijekom 2016., 2017. i 2018. utvrđenih u skladu sa stavkom 3. ili na temelju godišnje kvote emisijskih jedinica određene za 2020. u skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 10. Odluke 406/2009/EZ, ovisno o tome koja je vrijednost niža, a završava 2030. na graničnoj vrijednosti utvrđenoj za tu državu članicu u Prilogu I. ovoj Uredbi.
3.  Komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuju godišnje emisijske kvote za godine u razdoblju 2021.–2030. izražene u tonama ekvivalenta CO2, kako je navedeno u stavcima 1. i 2. Za potrebe tog provedbenog akta Komisija provodi sveobuhvatni pregled najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za godine 2005. i 2016.–2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013.
3.  Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 12. kako bi dopunila ovu Uredbu utvrđenim godišnjim emisijskim kvotama za godine u razdoblju 2021.–2030. izražene u tonama ekvivalenta CO2, kako je navedeno u stavcima 1. i 2. Za potrebe tog delegiranog akta Komisija provodi sveobuhvatni pregled najnovijih podataka iz nacionalnih inventara za godine 2005. i 2016. – 2018. koje države članice podnose u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 525/2013.
4.  Na temelju postotaka koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 6. stavkom 2. u tom se provedbenom aktu navode i količine koje mogu biti uzete u obzir za njihovo usklađivanje na temelju članka 9. od 2021. do 2030. Ako zbroj količina svih država članica prelazi zajedničku ukupnu količinu u iznosu od 100 milijuna, količine za svaku državu smanjuju se prema načelu pro rata kako se ne bi prešla zajednička ukupna količina.
4.  Na temelju postotaka koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 6. stavkom 2. u tom se delegiranom aktu navode i količine koje mogu biti uzete u obzir za njihovo usklađivanje na temelju članka 9. od 2021. do 2030. Ako zbroj količina svih država članica prelazi zajedničku ukupnu količinu u iznosu od 100 milijuna, količine za svaku državu smanjuju se prema načelu pro rata kako se ne bi prešla zajednička ukupna količina.
5.  Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 13.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Članak 4.a (novi)
Članak 4.a
Dugoročna putanja smanjenja emisija od 2031.
Svaka država članica svake godine u razdoblju od 2031. do 2050. nastavlja smanjivati emisije stakleničkih plinova obuhvaćene ovom Uredbom, osim ako u tijeku prvog ili nekog od narednih pregleda ne bude drukčije odlučeno. Svaka država članica jamči da njezine emisije stakleničkih plinova svake godine od 2031. do 2050. ne prelaze razinu utvrđenu linearnom putanjom, koja započinje njezinim godišnjim emisijskim kvotama za 2030., a završava 2050. s razinom emisija koja je za 80% niža od razina iz 2005. za tu državu članicu.
Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 12. kako bi dopunila ovu Uredbu utvrđivanjem godišnjih emisijskih kvota za godine u razdoblju 2031. – 2050. izražene u tonama ekvivalenta CO2.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Članak 5.
Članak 5.
Članak 5.
Instrumenti fleksibilnosti za ostvarivanje godišnjih ograničenja
Instrumenti fleksibilnosti za ostvarivanje godišnjih ograničenja
1.  Države članice mogu iskoristiti fleksibilne mogućnosti utvrđene u stavcima od 2. do 6. ovog članka te u člancima 6. i 7.
1.  Države članice mogu iskoristiti fleksibilne mogućnosti utvrđene u stavcima od 2. do 6. ovog članka te u člancima 6. i 7.
2.  U odnosu na godine od 2021. do 2029. država članica može posuditi količinu do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.
2.  U odnosu na godine od 2021. do 2025. država članica može posuditi količinu do 10 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu. U odnosu na godine od 2026. do 2029. država članica može posuditi količinu do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeću godinu.
3.  Država članica čije su emisije stakleničkih plinova za određenu godinu ispod njezine godišnje emisijske kvote za tu godinu, uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti u skladu s ovim člankom i člankom 6., može akumulirati taj višak svoje godišnje emisijske kvote za sljedeće godine do 2030.
3.  Država članica čije su emisije stakleničkih plinova za određenu godinu ispod njezine godišnje emisijske kvote za tu godinu, uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti u skladu s ovim člankom i člankom 6., može u odnosu na godine od 2021. do 2025. akumulirati taj višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 10 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeće godine do 2025. U odnosu na godine od 2026. do 2029. država članica može akumulirati višak svoje godišnje emisijske kvote do razine od 5 % svoje godišnje emisijske kvote za sljedeće godine do 2030.
4.  Država članica može prenijeti do 5% svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu drugim državama članicama. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađivanje na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.
4.  Država članica može prenijeti do 5 % svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu drugim državama članicama u odnosu na godine od 2021. do 2025. te do 10 % u odnosu na godine od 2026. do 2030. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađivanje na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.
5.  Država članica može drugim državama članicama prenijeti dio svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu koja prelazi njezine emisije stakleničkih plinova za tu godinu, uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti u skladu sa stavcima od 2. do 4. i člankom 6. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađivanje na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.
5.  Država članica može drugim državama članicama prenijeti dio svoje godišnje emisijske kvote za određenu godinu koja prelazi njezine emisije stakleničkih plinova za tu godinu, uzimajući u obzir upotrebu fleksibilnih mogućnosti u skladu sa stavcima od 2. do 4. i člankom 6. Država članica primateljica može iskoristiti tu količinu za usklađivanje na temelju članka 9. za tu godinu ili za sljedeće godine do 2030.
5.a   Država članica ne prenosi ni jedan dio svoje godišnje emisijske kvote ako emisije te države članice u vrijeme prijenosa prelaze njezinu godišnju emisijsku kvotu.
6.  Države članice imaju mogućnost upotrebe jedinica emisija vezanih uz projekte koje se izdaju na temelju članka 24.a stavka 1. Direktive 2003/87/EZ za usklađivanje na temelju članka 9. bez količinskih ograničenja i uz izbjegavanje dvostrukog računanja.
6.  Države članice imaju mogućnost upotrebe jedinica emisija vezanih uz projekte koje se izdaju na temelju članka 24.a stavka 1. Direktive 2003/87/EZ za usklađivanje na temelju članka 9. bez količinskih ograničenja i uz izbjegavanje dvostrukog računanja. Države članice mogu poticati uspostavu privatno-privatnih i javno-privatnih partnerstva za takve projekte.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 3.a (novi)
3.a   Pristup fleksibilnim mogućnostima utvrđenima u ovom članku i Prilogu II. odobrava se pod uvjetom da se dotične države članice obvežu poduzeti mjere u drugim sektorima u kojima u prošlosti nisu postignuti dostatni rezultati. Komisija dopunjuje ovu Uredbu donošenjem delegiranog akta u skladu s člankom 12. radi utvrđivanja popisa tih mjera i sektora do 31. prosinca 2019.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 7. – naslov
Dodatna upotreba do 280 milijuna neto uklanjanja iz iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari i travnjaka kojima se gospodari
Dodatna upotreba do 280 milijuna neto uklanjanja iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 1.
1.  U slučaju da emisije države članice prijeđu godišnje emisijske kvote za određenu godinu, količina do iznosa ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz kombiniranih obračunskih kategorija za iskrčena zemljišta, pošumljena zemljišta, poljoprivredna zemljišta kojima se gospodari i travnjake kojima se gospodari iz članka 2. Uredbe [ ] [LULUCF] može se uzeti u obzir radi usklađenosti s člankom 9. ove Uredbe za tu godinu, pod sljedećim uvjetima:
1.  U slučaju da emisije države članice prijeđu godišnje emisijske kvote za određenu godinu i bilo kakve emisijske kvote akumulirane u skladu s člankom 5. stavkom 3., količina do iznosa ukupnih neto uklanjanja i ukupnih neto emisija iz kombiniranih obračunskih kategorija za iskrčena zemljišta, pošumljena zemljišta, poljoprivredna zemljišta kojima se gospodari, travnjake kojima se gospodari, močvarna zemljišta kojima se gospodari po potrebi i podložno delegiranom aktu donesenom u skladu sa stavkom 2., šumska zemljišta kojima se gospodari iz članka 2. Uredbe [ ] [LULUCF] može se uzeti u obzir radi usklađenosti s člankom 9. ove Uredbe za tu godinu, pod sljedećim uvjetima:
(-a)  država članica do 1. siječnja 2019. dostavlja akcijski plan Komisiji u kojemu su definirane mjere, uključujući kad je to relevantno upotrebu financiranja Unije, za klimatski učinkovitu poljoprivredu te za sektor korištenja zemljišta i šumarski sektor te pokazuje kako će se tim mjerama doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova u skladu s ovom Uredbom te ispuniti i više od onoga što se zahtijeva u skladu s člankom 4. Uredbe [ ][LULUCF] za razdoblje od 2021. do 2030.
(a)  ukupna količina koja se uzima u obzir za tu državu članicu za sve godine u razdoblju od 2021. do 2030. ne prelazi razinu utvrđenu za tu državu članicu u Prilogu III.;
(a)  ukupna količina koja se uzima u obzir za tu državu članicu za sve godine u razdoblju od 2021. do 2030. ne prelazi razinu utvrđenu za tu državu članicu u Prilogu III.;
(b)  takva količina prelazi zahtjeve za tu državu članicu na temelju članka 4. Uredbe [ ][LULUCF];
(b)  dokazano je da takva količina prelazi zahtjeve za tu državu članicu na temelju članka 4. Uredbe [ ][LULUCF] tijekom petogodišnjih razdoblja navedenih u članku 12. . Uredbe [ ][LULUCF];
(c)  država članica nije od drugih država članica dobila više neto uklanjanja na temelju Uredbe [ ][LULUCF] nego što ih je prenijela i
(c)  država članica nije od drugih država članica dobila više neto uklanjanja na temelju Uredbe [ ][LULUCF] nego što ih je prenijela i
(d)  država članica ispunila je zahtjeve iz Uredbe [ ] [LULUCF].
(d)  država članica ispunila je zahtjeve iz Uredbe [ ] [LULUCF].
Komisija može davati mišljenja o akcijskim planovima koje države članice podnose u skladu s točkom (-a).
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 2.
2.  Ako je donesen delegirani akt za ažuriranje referentnih razina za šume na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s člankom 8. stavkom 6. Uredbe [LULUCF], Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt za izmjenu stavka 1. ovog članka kako bi se u skladu s člankom 12. ove Uredbe prikazao doprinos obračunske kategorije za šumska zemljišta kojima se gospodari.
2.  Ako je donesen delegirani akt za ažuriranje referentnih razina za šume na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s člankom 8. stavkom 6. Uredbe [LULUCF], Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt za izmjenu stavka 1. ovog članka te obračunskih kategorija iz Priloga III. kako bi se u skladu s člankom 12. ove Uredbe prikazao uravnotežen doprinos obračunske kategorije za šumska zemljišta kojima se gospodari, a da se pritom ne prijeđe ukupna količina od 280 milijuna dostupna u skladu s ovim člankom.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1.
1.  Ako pregledane emisije stakleničkih plinova države članice prelaze njezinu godišnju emisijsku kvotu za određenu godinu u tom razdoblju, u skladu sa stavkom 2. ovog članka i fleksibilnim mogućnostima korištenima u skladu s člancima od 5. do 7., 2027. i 2032. primjenjuju se sljedeće mjere:
1.  Svake dvije godine Komisija provjerava usklađenost države članice s ovom Uredbom. Ako pregledane emisije stakleničkih plinova države članice prelaze njezinu godišnju emisijsku kvotu za određenu godinu u tom razdoblju, u skladu sa stavkom 2. ovog članka i fleksibilnim mogućnostima korištenima u skladu s člancima od 5. do 7., primjenjuju se sljedeće mjere:
(a)  iznosu emisija države članice dodaje se količina za sljedeću godinu koja je jednaka iznosu viška emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 pomnoženom s koeficijentom 1,08, u skladu s mjerama donesenima na temelju članka 11. i
(a)  iznosu emisija države članice dodaje se količina za sljedeću godinu koja je jednaka iznosu viška emisija stakleničkih plinova u tonama ekvivalenta CO2 pomnoženom s koeficijentom 1,08, u skladu s mjerama donesenima na temelju članka 11. i
(b)  državi članici privremeno se zabranjuje da dio svoje godišnje emisijske kvote prenese drugoj državi članici dok ne ispuni zahtjeve iz ove Uredbe. Središnji administrator provodi tu zabranu unošenjem u registar koji se navodi u članku 11.
(b)  državi članici privremeno se zabranjuje da dio svoje godišnje emisijske kvote prenese drugoj državi članici dok ne ispuni zahtjeve iz ove Uredbe. Središnji administrator provodi tu zabranu unošenjem u registar koji se navodi u članku 11.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 9.a (novi)
Članak 9.a
Rezerva za rano djelovanje
1.  Kako bi se rano djelovanje uzelo u obzir prije 2020., količina koja ne prelazi ukupan iznos od 90 milijuna tona godišnjih emisijskih kvota za razdoblje od 2026. do 2030., uzima se u obzir, na zahtjev države članice, pri mjerenju usklađenosti te države članice u svrhu posljednje provjere usklađenosti na temelju članka 9. ove Uredbe pod uvjetom da:
(a)  njezina ukupna godišnja emisijska kvota za razdoblje od 2013. do 2020. određena u skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 10. Odluke br. 406/2009/EZ prelazi njezine ukupne verificirane godišnje emisije stakleničkih plinova za razdoblje od 2013. do 2020.;
(b)  njezin je BDP pod stanovniku prema tržišnim cijenama iz 2013. ispod prosjeka EU-a;
(c)  maksimalno je iskoristila fleksibilne mogućnosti iz članaka 6. i 7. do razina utvrđenih u prilozima II. i III.;
(d)  maksimalno je iskoristila fleksibilne mogućnosti iz članka 5. stavaka 2. i 3. te nije prenijela emisijske kvote drugoj državi članici u skladu s člankom 5. stavcima 4. i 5.; i
(e)  cijela Unija postigne svoje ciljeve iz članka 1. stavka 1.
2.  Maksimalan udio države članice u ukupnom iznosu iz stavka 1. koji se može uzeti u obzir u svrhu usklađenosti utvrđuje se omjerom, s jedne strane, razlike između njezinih ukupnih godišnjih emisijskih kvota za razdoblje od 2013. do 2020. i njezinih ukupnih verificiranih godišnjih emisija stakleničkih plinova u istom razdoblju, te s druge strane, razlike između ukupnih godišnjih emisijskih kvota za razdoblje od 2013. do 2020. za sve države članice koje ispunjavaju kriterij iz točke (b) stavka 1. i ukupnih verificiranih godišnjih emisija stakleničkih plinova tih država članica u istom razdoblju.
Godišnje emisijske kvote i verificirane godišnje emisije određuju se u skladu sa stavkom 3.
3.  Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 12. kako bi dopunila ovu Uredbu utvrđivanjem maksimalnih udjela za svaku državu članicu izraženih u tonama ekvivalenta CO2, kako je navedeno u stavcima 1. i 2. Za potrebe tih delegiranih akata Komisija se služi godišnjim emisijskim kvotama utvrđenima u skladu s člankom 3. stavkom 2. i člankom 10. Odluke br. 406/2009/EZ te izmijenjenim podacima iz inventara za godine od 2013. do 2020. u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 2.
2.  Količina iz Priloga IV. ovoj Uredbi dodaje se emisijskim jedinicama za 2021. za svaku državu članicu iz tog Priloga.
2.  Količina iz Priloga IV. ovoj Uredbi, koja ukupno iznosi 39,14 milijuna tona ekvivalenta CO2, jednaka za sve države članice, dodaje se emisijskim jedinicama za 2021. za svaku državu članicu iz tog Priloga.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 11. – naslov
Registar
Europski registar
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 1.
1.  Komisija osigurava točno obračunavanje na temelju ove Uredbe putem registra Unije, koji je uspostavljen u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 525/2013, uključujući godišnje emisijske kvote, fleksibilne mogućnosti korištene u skladu s člancima od 4. do 7., usklađenost na temelju članka 9. i promjene u području primjene u skladu s člankom 10. ove Uredbe. Središnji administrator automatski provjerava svaku transakciju na temelju ove Uredbe i prema potrebi zaustavlja transakcije kako bi se izbjegle nepravilnosti. Te informacije dostupne su javnosti.
1.  Komisija osigurava točno obračunavanje na temelju ove Uredbe putem registra Unije, koji je uspostavljen u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 525/2013. Komisija u tu svrhu donosi delegirani akt u skladu s člankom 12., za dopunu ove Uredbe, posebno u vezi s godišnjim emisijskim kvotama, fleksibilnim mogućnostima korištenima u skladu s člancima od 4. do7., usklađenosti na temelju članka 9. i promjenama u području primjene u skladu s člankom 10. ove Uredbe. Središnji administrator automatski provjerava svaku transakciju na temelju ove Uredbe i prema potrebi zaustavlja transakcije kako bi se izbjegle nepravilnosti. Sustav europskog registra transparentan je i uključuje sve relevantne informacije o prijenosu kvota između država članica. Te informacije dostupne su javnosti na posebnoj internetskoj stranici Komisije.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 2.
2.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta za provedbu stavka 1. u skladu s člankom 12. ove Uredbe.
Briše se.
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 11.a (novi)
Članak 11.a
Utjecaj financijskih sredstava Unije na klimu
Komisija provodi sveobuhvatnu, međusektorsku studiju o utjecaju koji sredstva dodijeljena iz proračuna Unije ili na neki drugi način u skladu s pravom Unije imaju na ublažavanje klimatskih promjena.
Do 1. siječnja 2019. Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o rezultatima studije koje je popraćeno, prema potrebi, zakonodavnim prijedlozima o obustavi bilo kakvih financiranja Unije koja nisu usklađena s ciljevima za smanjenje emisije CO2 ili politikama Unije. To uključuje prijedlog o obveznoj ex ante provjeri usklađenosti s klimatskim zahtjevima primjenjivoj na svako novo ulaganje Unije od 1. siječnja 2020. i obvezi da se rezultati javno objavljuju na transparentan i pristupačan način.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavka 2. i članka 11. ove Uredbe dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 3., članka 4.a, članka 6. stavka 3.a, članka 7. stavka 2., članka 9.a i članka 11. ove Uredbe dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija sastavlja izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije isteka petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti automatski se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produženju ne usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 3.
3.  3. Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 7. stavka 2. i članka 11. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na neki kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. Ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3.  Europski parlament ili Vijeće mogu u bilo kojem trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 3., članka 4.a, članka 6. stavka 3.a, članka 7. stavka 2., članka 9.a i članka 11. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv proizvodi učinke dan nakon objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na neki kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. Ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 6.
6.  Delegirani akt donesen u skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 11. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće ne izraze izraze nikakav prigovor u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti o tom aktu ili ako su prije isteka tog razdoblja i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovor. Taj se rok na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća produljuje za dva mjeseca.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 3., članka 4.a, članka 6. stavka 3.a, članka 7. stavka 2., članka 9.a i članka 11. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 13.
Članak 13.
Briše se.
Postupak odbora
1.  Komisiji pomaže Odbor za klimatske promjene uspostavljen Uredbom (EU) br. 525/2013. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 1.
1.  Komisija, u roku od šest mjeseci od pospješujućeg dijaloga u okviru UNFCCC-a 2018., objavljuje komunikaciju u kojoj ocjenjuje usklađenost klimatskih i energetskih zakonodavnih akata Unije s ciljevima Pariškog sporazuma. U komunikaciji se posebno istražuju uloga i prikladnost obveza utvrđenih u ovoj Uredbi za postizanje tih ciljeva, te dosljednost zakonodavnih akata Unije u području klime i energetike, uključujući zahtjeve u pogledu energetske učinkovitosti i obnovljive energije, kao i zakonodavnih akata u području poljoprivrede i prometa, s obvezom EU-a o smanjenju stakleničkih plinova.
Komisija do 28. veljače 2024. i nakon toga svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma te prema potrebi može donositi prijedloge.
2.   Komisija do 28. veljače 2024., nakon prvog globalnog pregleda stanja provedbe Pariškog sporazuma u 2023. i u roku od šest mjeseci od narednih globalnih pregleda nakon toga, izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma. Izvješće je po potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlogom za veća smanjenja emisija država članica.
Pregledom smanjenja emisija država članica za razdoblje od 2031. uzimaju se obzir načela pravednosti i ekonomičnosti u distribuciji među državama članicama.
Njime se također uzima u obzir napredak Unije i trećih zemalja u postizanju ciljeva Pariškog sporazuma, kao i napredak postignut u iskorištavanju i održavanju privatnog financiranja kao potpore tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 15.a (novi)
Odluka (EU) br. 2015/1814
Članak 1. – stavak 4.
Članak 15.a
Izmjene Odluke (EU) 2015/1814
Članak 1. stavak 4. Odluke (EU) 2015/1814 zamjenjuje se sljedećim:
„4. Komisija objavljuje ukupan broj emisijskih jedinica koje su u optjecaju svake godine do 15. svibnja sljedeće godine. Ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju u određenoj godini jest kumulativni broj emisijskih jedinica izdanih od 1. siječnja 2008., uključujući emisijske jedinice izdane u tom razdoblju u skladu s člankom 13. stavkom 2. Direktive 2003/87/EZ te prava na uporabu međunarodnih jedinica koja postrojenja imaju u okviru sustava trgovanja emisijama EU-a u odnosu na emisije do 31. prosinca te godine, umanjen za ukupan broj tona verificiranih emisija postrojenja u okviru sustava trgovanja emisijama EU-a između 1. siječnja 2008. i 31. prosinca te iste godine, broj svih emisijskih jedinica poništenih u skladu s člankom 12. stavkom 4. Direktive 2003/87/EZ osim emisijskih jedinica poništenih u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/...* Europskog parlamenta i Vijeća, i broj emisijskih jedinica iz rezerve. Ne uzimaju se u obzir emisije tijekom trogodišnjeg razdoblja koje je počelo 2005. i završilo 2007. i jedinice izdane u vezi s tim emisijama. Prva objava uslijedit će do 15. svibnja 2017.
______________
* Uredba (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o klimatskoj politici za ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama („Uredba o klimatskoj politici kojom se provodi Pariški sporazum”) (SL L ..., ..., str. ... .).”

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0208/2017).


Zahtjev za ukidanje imuniteta Rolandasu Paksasu
PDF 163kWORD 49k
Odluka Europskog parlamenta od 14. lipnja 2017. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Rolandasu Paksasu (2016/2070(IMM))
P8_TA(2017)0257A8-0219/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Rolandasu Paksasu koji je 31. ožujka 2016. proslijedio glavni državni odvjetnik Republike Litve i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 13. travnja 2016.,

–  nakon saslušanja Rolandasa Paksasa u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  nakon razmjene stajališta s litavskim glavnim državnim odvjetnikom i glavnim tužiteljem u Odjelu za istrage u području organiziranog kriminala i korupcije pri Uredu glavnog državnog odvjetnika,

–  uzimajući u obzir članak 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 62. Ustava Republike Litve,

–  uzimajući u obzir članak 4. Zakona o statusu i radnim uvjetima zastupnika u Europskom parlamentu izabranih u Republici Litvi,

–  uzimajući u obzir članak 22. Poslovnika Parlamenta Republike Litve,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0219/2017),

A.  budući da je glavni državni odvjetnik Republike Litve zatražio da se u vezi s kaznenom istragom ukine parlamentarni imunitet zastupniku u Europskom parlamentu Rolandasu Paksasu;

B.  budući da se zahtjev glavnog državnog odvjetnika odnosi na sumnju da je Rolandas Paksas 31. kolovoza 2015. pristao na mito kako bi utjecao na javna tijela i državne službenike da nezakonito izvršavaju svoje ovlasti, što je litavskom kaznenom zakonu kazneno djelo;

C.  budući da u skladu s člankom 9. Protokola br. 7 zastupnici Europskog parlamenta tijekom njegova zasjedanja na državnom teritoriju svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima parlamenta te države;

D.  budući da u skladu s člankom 62. Ustava Republike Litve zastupnici u Parlamentu Republike Litve nisu kazneno odgovorni niti im može biti oduzeta ili na neki drugi način ograničena sloboda bez pristanka Parlamenta Republike Litve;

E.  budući da u skladu s člankom 4. Zakona o statusu i radnim uvjetima zastupnika u Europskom parlamentu izabranih u Republici Litvi zastupnici u Europskom parlamentu uživaju isti osobni imunitet na teritoriju Republike Litve kao i zastupnici u Parlamentu Republike Litve, osim ako nije drugačije predviđeno zakonodavstvom EU-a;

F.  budući da se u skladu s člankom 22. Parlamenta Republike Litve kazneni postupak ne može pokrenuti protiv zastupnika u Parlamentu Republike Litve i da zastupnik ne može biti uhićen niti mu na neki drugi način može biti ograničena osobna sloboda bez pristanka Parlamenta Republike Litve, osim u slučajevima kada je zastupnik zatečen u počinjenju kaznenoga djela, u kojem slučaju glavni državni odvjetnik o tomu mora hitno obavijestiti Parlament Republike Litve;

G.  budući da imunitet parlamentarnih zastupnika u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika nije osobna povlastica zastupnika već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

H.  budući da je svrha zastupničkog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od pravnih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode pri izvršavanju zastupničkih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;

I.  budući da se u slučajevima u kojima se takvi postupci ne odnose na izvršavanje zastupničkih dužnosti zastupnika imunitet ne bi trebao ukinuti osim ako se pokaže da je namjera pravnog postupka bila naštetiti političkoj aktivnosti zastupnika, a time i neovisnosti Parlamenta (fumus persecutionis);

J.  budući da na temelju opširnih i detaljnih informacija prikupljenih u ovom slučaju nema razloga vjerovati da je postupak koji se odnosi na Rolandasa Paksasa motiviran namjerom da se našteti njegovoj političkoj aktivnosti zastupnika u Europskom parlamentu;

K.  budući da Europski parlament ne treba zauzimati stav o krivnji zastupnika niti o tomu zahtijevaju li djela koja se pripisuju zastupniku pokretanje kaznenog postupka niti se treba izjašnjavati o prednostima nacionalnih pravnih i pravosudnih sustava;

1.  odlučuje ukinuti imunitet Rolandasu Paksasu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu Republike Litve i Rolandasu Paksasu.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI:EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.


Zahtjev za ukidanje imuniteta Mylène Troszczynski
PDF 237kWORD 50k
Odluka Europskog parlamenta od 14. lipnja 2017. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Mylène Troszczynski (2017/2019(IMM))
P8_TA(2017)0258A8-0218/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Mylène Troszczynski, objavljen na sjednici 16. siječnja 2017., koji je 1. prosinca 2016. uputio francuski ministar pravosuđa u vezi sa sudskom istragom koju javni tužitelj iz Bobignyja provodi na osnovi javne klevete i poticanja na mržnju ili nasilje protiv osobe ili skupine osoba na temelju podrijetla ili određene etničke, nacionalne, rasne ili religijske pripadnosti ili nepripadnosti,

–  nakon saslušanja Mylène Troszczynski u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 26. Ustava Francuske Republike, kako je izmijenjen Ustavnim zakonom br. 95-880 od 4. kolovoza 1995.,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0218/2017),

A.  budući da je javni tužitelj iz Bobignyja zatražio ukidanje imuniteta Mylène Troszczynski, zastupnici u Europskom parlamentu i Regionalnom vijeću Pikardije, zbog sudskog postupka u vezi s time što je spomenuta zastupnica 23. rujna 2015. na svojem profilu na Twitteru objavila sliku žene u burci koja naizgled čeka u redu ispred ureda CAF-a (Caisse d’allocations familiales – Fond za obiteljske naknade), uz komentar „ CAF, Rosny-Sous-Bois, dana 9.12.14. Nije li nošenje burke zabranjeno zakonom?”;

B.  budući da je uvredljiva slika zapravo fotomontaža na temelju fotografije snimljene u Londonu, koja je prethodno bila objavljena na profilu drugog korisnika Twittera, i budući da je istragom otkriveno da sliku na internetu nije objavila gđa Troszczynski nego njezin asistent, koji je to i sam priznao;

C.  budući da je javni tužitelj istaknuo da se gđa Troszczynski, kao urednica svojeg profila na Twitteru, može smatrati odgovornom za tu objavu;

D.  budući da je gđa Troszczynski uklonila sliku sa svojeg profila čim je shvatila da je krivotvorena;

E.  budući da se ukidanje imuniteta Mylène Troszczynski odnosi na navodno kazneno djelo javne klevete protiv osobe ili skupine osoba na temelju podrijetla ili određene etničke, nacionalne, rasne ili religijske pripadnosti ili nepripadnosti kako je definirano, i za koje su propisane sankcije, u članku 23., članku 29. stavku 1., članku 32. stavcima 2. i 3., člancima 42. i 43. te članku 48-6 zakona od 29. srpnja 1881., i na kazneno djelo poticanja na diskriminaciju, mržnju ili nasilje na rasnoj osnovi, o kojima se vodi istraga, kako je definirano i za koje su propisane sankcije u članku 24. stavku 8. člancima 10., 11. i 12., članku 23. stavku 1. i članku 42. zakona od 29. srpnja 1881. te u članku 131-26 stavcima 2. i 3. kaznenog zakona;

F.  budući da se u članku 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije navodi da zastupnici na državnom području svoje države uživaju imunitet koji se dodjeljuje zastupnicima u parlamentu te države;

G.  budući da se u članku 26. Ustava Francuske Republike navodi da zastupnici Parlamenta ne mogu biti kazneno gonjeni, da ne mogu biti predmetom istrage, uhićeni ni pritvoreni te da protiv njih ne može biti pokrenut sudski postupak zbog izraženih mišljenja ili glasovanja tijekom obnašanja dužnosti, kao i da zastupnici u Parlamentu ne mogu biti uhićeni zbog nikakvog kaznenog djela te da im se bez odobrenja Parlamenta ne mogu odrediti nikakve druge mjere lišavanja ili ograničenja slobode;

H.  budući da opseg imuniteta dodijeljenog zastupnicima u francuskom Parlamentu zapravo odgovara opsegu imuniteta dodijeljenog zastupnicima u Europskom parlamentu na temelju članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije; budući da je Sud Europske unije potvrdio da, kako bi uživao imunitet, zastupnik u Europskom parlamentu mišljenje mora iznijeti pri obnašanju svojih dužnosti, čime se podrazumijeva povezanost izraženog mišljenja i parlamentarnih dužnosti; budući da ta povezanost mora biti izravna i očita;

I.  budući da optužba nije povezana s položajem Mylène Troszczynski kao zastupnice u Europskom parlamentu, već se odnosi na regionalno djelovanje, s obzirom na to da krivotvorena slika i komentari u vezi s navodnim događajima u općini Rosny-Sous-Bois predstavljaju kršenje francuskog prava;

J.  budući da navedena djela nisu povezana s izražavanjem mišljenja ili glasovanjem Mylène Troszczynski pri obnašanju njezinih dužnosti kao zastupnice u Europskom parlamentu u smislu članka 8. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije;

K.  budući da ne postoji sumnja o namjeri nanošenja političke štete dotičnoj zastupnici (fumus persecutionis), odnosno da nije bilo očitog pokušaja ometanja parlamentarnog rada Mylène Troszczynski, u postupku sudske istrage pokrenute nakon pritužbe o navodnoj kleveti protiv javne uprave, koju je u ime Fonda za obiteljske naknade u općini Seine-Saint-Denis podnio njegov glavni upravitelj;

1.  odlučuje ukinuti imunitet Mylène Troszczynski;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora ministru pravosuđa Francuske Republike i Mylène Troszczynski.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C-200/07 i C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C-163/10, ECLI:EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.


Zahtjev za ukidanje imuniteta Jean-Marieju Le Penu
PDF 165kWORD 49k
Odluka Europskog parlamenta od 14. lipnja 2017. o zahtjevu za ukidanje imuniteta Jean-Marieju Le Penu (2017/2020(IMM))
P8_TA(2017)0259A8-0217/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zahtjev za ukidanje imuniteta Jean-Marieju Le Penu koji je 22. prosinca 2016. proslijedio francuski ministar pravosuđa g. Jean-Jacques Urvoas u vezi sa zahtjevom javnog tužitelja na Prizivnom sudu u Parizu i koji je objavljen na plenarnoj sjednici 16. siječnja 2017.,

–  nakon saslušanja Jean-Marieja Le Pena u skladu s člankom 9. stavkom 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir članke 8. i 9. Protokola br. 7 o povlasticama i imunitetima Europske unije te članak 6. stavak 2. Akta od 20. rujna 1976. o izboru zastupnika u Europski parlament neposrednim općim izborima,

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 12. svibnja 1964., 10. srpnja 1986., 15. i 21. listopada 2008., 19. ožujka 2010., 6. rujna 2011. i 17. siječnja 2013.(1),

–  uzimajući u obzir članak 26. Ustava Francuske Republike,

–  uzimajući u obzir članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 1. i članak 9. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0217/2017),

A.  budući da je javni tužitelj na Prizivnom sudu u Parizu zatražio da se zastupniku u Europskom parlamentu Jean-Marieju Le Penu u vezi s kaznenim istragama ukine imunitet;

B.  budući da se zahtjev javnog tužitelja odnosi na navode da je Jean-Marie Le Pen tijekom prijenosa radijskog programa dao izjavu kojom je poticao na diskriminaciju, mržnju ili rasno nasilje, što je prema francuskom kaznenom zakonu kazneno djelo;

C.  budući da prema članku 26. Ustava Francuske Republike „nijedan zastupnik u Parlamentu zbog izraženih mišljenja ili glasovanja tijekom obnašanja svojih dužnosti ne može biti pod istragom, biti uhićen, pritvoren ili osuđenˮ i budući da nijedan zastupnik u Parlamentu bez suglasnosti Parlamenta ne može biti „uhićen ili na bilo koji drugi način biti lišen slobode niti mu se sloboda može ograničiti na temelju kaznenog djela ili prekršajaˮ;

D.  budući da se u članku 8. Protokola br. 7. o povlasticama i imunitetima Europske unije ističe da zastupnici u Europskom parlamentu ne mogu biti podvrgnuti nikakvom obliku ispitivanja, zadržavanja ili sudskog postupka zbog izraženih mišljenja ili glasovanja pri obnašanju svojih dužnosti;

E.  budući da, u skladu s člankom 5. stavkom 2. Poslovnika imunitet parlamentarnih zastupnika nije osobna povlastica zastupnika, već jamstvo neovisnosti Parlamenta kao cjeline i njegovih zastupnika;

F.  budući da se odredbe u vezi s imunitetom parlamentarnih zastupnika trebaju tumačiti u svjetlu vrijednosti, ciljeva i načela Ugovora;

G.  budući da apsolutni imunitet zastupnika u Europskom parlamentu znači da se mišljenja ne mogu dovesti u pitanje, bez obzira na to jesu li izražena na službenim sjednicama Parlamenta ili drugdje, primjerice u medijima, „kada postoji poveznica između izraženog mišljenja i parlamentarnih dužnostiˮ(2);

H.  budući da ne postoji poveznica između sporne izjave i parlamentarnog rada Jean-Marieja Le Pena i budući da on stoga nije postupao u svojstvu zastupnika u Europskom parlamentu;

I.  budući da, u skladu s člankom 9. Protokola br. 7., zastupnici u Europskom parlamentu tijekom njegova zasjedanja na državnom području svoje države uživaju imunitet priznat zastupnicima u parlamentu te države;

J.  budući da se može ukinuti samo imunitet obuhvaćen člankom 9.(3);

K.  budući da je svrha tog imuniteta zaštititi Parlament i njegove zastupnike od sudskih postupaka u vezi s aktivnostima koje se provode pri izvršavanju parlamentarnih dužnosti i koje se od tih dužnosti ne mogu odvojiti;

L.  budući da bi u slučajevima u kojima se takvi postupci ne odnose na izvršavanje zastupničkih dužnosti trebalo ukinuti imunitet, osim ako postoji naznaka da se sudskim postupkom želi naštetiti političkoj aktivnosti zastupnika, a time i neovisnosti Parlamenta (fumus persecutionis);

M.  budući da na temelju informacija prikupljenih u ovom predmetu nema razloga za sumnju da su postupci koji se vode protiv Jean-Marieja Le Pena motivirani namjerom da se nanese šteta njegovoj političkoj aktivnosti zastupnika u Europskom parlamentu;

1.  odlučuje ukinuti imunitet Jean-Marieju Le Penu;

2.  nalaže svojem predsjedniku da odmah proslijedi ovu Odluku i izvješće nadležnog odbora nadležnom tijelu u Francuskoj Republici i Jean-Marieju Le Penu.

(1) Presuda Suda od 12. svibnja 1964., Wagner/Fohrmann i Krier, 101/63, ECLI:EU:C:1964:28; Presuda Suda od 10. srpnja 1986., Wybot/Faure i drugi, 149/85, ECLI:EU:C:1986:310; Presuda Općeg suda od 15. listopada 2008., Mote/Parlament, T-345/05, ECLI:EU:T:2008:440; Presuda Suda od 21. listopada 2008., Marra/De Gregorio i Clemente, C 200/07 et C-201/07, ECLI:EU:C:2008:579; Presuda Općeg suda od 19. ožujka 2010., Gollnisch/Parlament, T-42/06, ECLI:EU:T:2010:102; Presuda Suda od 6. rujna 2011., Patriciello, C 163/10, ECLI: EU:C:2011:543; Presuda Općeg suda od 17. siječnja 2013., Gollnisch/Parlament, T-346/11 i T-347/11, ECLI:EU:T:2013:23.
(2) Navedena presuda u predmetu Patriciello, stavak 33.
(3) Navedena presuda u predmetu Marra, stavak 45.


Potreba za strategijom EU-a kojom bi se otklonile i spriječile razlike u mirovinama muškaraca i žena
PDF 396kWORD 64k
Rezolucija Europskog parlamenta od 14. lipnja 2017. o potrebi za strategijom EU-a kojom bi se otklonile i spriječile razlike u mirovinama muškaraca i žena (2016/2061(INI))
P8_TA(2017)0260A8-0197/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članke 8., 151., 153. i 157. Ugovora u funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine odredbe o socijalnim pravima i ravnopravnosti žena i muškaraca,

–  uzimajući u obzir članke 22. i 25. Opće deklaracije o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Opći komentar br. 16 Odbora UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava: Jednako pravo žena i muškaraca na uživanje svih gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava (članak 3. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR))(1) i Opći komentar br. 19 Odbora UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava: Pravo na socijalnu sigurnost (članak 9. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima)(2),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. pod naslovom „Europa 2020.: strategija Europske unije za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir članak 4. stavke 2. i 3., te članke 12., 20. i 23. Europske socijalne povelje,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog odbora za socijalna prava od 5. prosinca 2014.(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 79/7/EEZ od 19. prosinca 1978. o postupnoj provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima socijalne sigurnosti(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenog 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja(5),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga(6),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada(7),

–  uzimajući u obzir Plan Komisije iz kolovoza 2015. o novom početku suočavanja s problemima uspostave ravnoteže između poslovnog i privatnog života u zaposlenim obiteljima,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 3. prosinca 2015. pod naslovom „Strateška suradnja za rodnu ravnopravnost 2016. – 2019.” (SWD(2015)0278), a posebno njegov cilj 3.2,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2011. o položaju žena koje se bliže dobi za umirovljenje(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2011. o položaju samohranih majki(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. svibnja 2012. s preporukama Komisiji o primjeni načela jednake plaće radnika i radnica za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. ožujka 2013. o učinku gospodarske krize na jednakost spolova i prava žena(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. ožujka 2015. o napretku u području jednakosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2013.(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca nakon 2015.(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2015. o primjeni Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o stvaranju povoljnih uvjeta na tržištu rada za ostvarivanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života(15),

—  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. lipnja 2015. o mogućnostima za ostvarivanje jednakih prihoda za žene i muškarce: uklanjanje rodnog jaza u mirovinama,

—  uzimajući u obzir izjavu trija predsjedatelja EU-a (Nizozemska, Slovačka i Malta) od 7. prosinca 2015. o ravnopravnosti spolova,

–  uzimajući u obzir Europski pakt za ravnopravnost spolova (2011. – 2020.) koji je Vijeće usvojilo 7. ožujka 2011.,

–  uzimajući u obzir studiju koju je naručio njegov Resorni odjel za prava građana i ustavna pitanja pod nazivom „Razlike u mirovinama među spolovima: razlike između majki i žena bez djece” (2016.) i studiju Komisije „Razlike među spolovima u mirovinama u EU-u” (2013.),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0197/2017),

A.  budući da je 2015. godine u EU-u razlika u mirovinama muškaraca i žena, koju možemo definirati kao razliku između prosječnih primanja (prije oporezivanja) koja žene dobivaju kao mirovinu i onih koja primaju muškarci, iznosila 38,3 % za dobnu skupinu od 65 godina i više te je u polovici država članica povećana u posljednjih pet godina; naglašava da je financijska kriza prethodnih godina već negativno utjecala na plaće i mirovine mnogih žena; budući da u nekim državama članicama od 11 % do 36 % žena uopće ne ostvaruje pravo na mirovinu;

B.  budući da je ravnopravnost žena i muškaraca jedno od zajedničkih i temeljnih načela sadržanih u članku 2. i članku 3. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji, članku 8. UFEU-a i članku 23. Povelje Europske unije o temeljnim pravima; budući da ravnopravnost spolova također treba uključiti u sve politike, inicijative, programe i aktivnosti EU-a;

C.  budući da žene imaju manja mirovinska prava i primanja nego muškarci u većini država članica EU-a te da su prekomjerno zastupljene u kategoriji najsiromašnijih umirovljenika, a nedovoljno zastupljene u kategoriji najbogatijih umirovljenika;

D.  budući da su te razlike neprihvatljive i da ih treba smanjiti te da bi se svi doprinosi mirovinskog osiguranja u EU-u trebali obračunavati i naplaćivati neovisno o spolu s obzirom na to da je u EU-u ravnopravnost spolova jedno od temeljnih načela, a pravo svih ljudi na dostojanstven život jedno od temeljnih prava, kako je utvrđeno u Povelji Europske unije o temeljnim pravima;

E.  budući da svaka četvrta osoba u EU-28 ovisi o mirovini kao glavnom izvoru prihoda te da će znatno povećanje broja osoba koje su došle u dob za mirovinu uslijed produljenja očekivanog životnog vijeka i općenito starenja stanovništva dovesti do dvostrukog broja osoba u toj kategoriji do 2060. godine;

F.  budući da demografske promjene dovode do toga da će u budućnosti sve manje radnika morati zbrinjavati sve više umirovljenika i da će u tom kontekstu biti sve važnija privatna i strukovna mirovinska osiguranja;

G.  budući da je cilj mirovinskih politika osigurati ekonomsku neovisnost, što je ključno za ravnopravnost između žena i muškaraca te da sustavi socijalnog osiguranja u državama članicama svim građanima EU-a pružaju dostojanstvena i primjerena mirovinska primanja i prihvatljiv životni standard te ih štite od rizika od siromaštva kao posljedice različitih faktora ili od socijalne isključenosti, kako bi se zajamčilo aktivno društveno, kulturno i političko sudjelovanje i dostojanstven život u starijoj dobi, kao i daljnja uključenost u društvo;

H.  budući da sve veća individualna odgovornost za odluke u pogledu štednje koje uključuju razne rizike također podrazumijeva da pojedinci moraju biti jasno informirani o dostupnim mogućnostima i povezanim rizicima; budući da je potrebno podupirati i žene i muškarce, a osobito žene, pri unaprjeđenju razine njihove financijske pismenosti kako bi mogli donositi informirane odluke u sve složenijem području;

I.  budući da se razlikom u mirovinama pogoršava situacija žena u vezi s ekonomskom osjetljivosti te ih se ostavlja izložene socijalnoj isključenosti, stalnom siromaštvu i ekonomskoj ovisnosti, posebno od svojih bračnih partnera ili drugih članova obitelji; budući da je razlika u primanjima i mirovinama još izraženija za žene koje se nalaze u višestruko nepovoljnom položaju ili pripadnice rasnih, etničkih, vjerskih i jezičnih manjina, s obzirom na to da su često zaposlene na radnim mjestima koja zahtijevaju manje vještina i manju odgovornost;

J.  budući da bi mirovine povezane s pojedinačnim, a ne s izvedenim pravima mogle pomoći pri jamčenju ekonomske neovisnosti za sve, smanjenju mjera kojima se odvraća od formalnog zapošljavanja i svođenju rodnih stereotipa na najmanju moguću mjeru;

K.  budući da je izglednije da će zbog dužeg očekivanog životnog vijeka žene tijekom mirovine u prosjeku imati veću potrebu za primanjima nego muškarci; budući da bi takva dodatna primanja mogle ostvariti kroz mehanizme obiteljskih mirovina;

L.  budući da nedostatak usporedivih, potpunih, pouzdanih i redovito ažuriranih podataka koji bi omogućili procjenu razmjera razlike u mirovinama i relativne važnosti faktora koji joj doprinose dovodi u pitanje utvrđivanje najučinkovitijih sredstava za borbu protiv te razlike;

M.  budući da je ta razlika u dobnoj skupini od 65 do 74 godine veća (više od 40 %) od prosječne razlike u skupini svih osoba starijih od 65 godina i to prije svega zbog prijenosa prava koja postoje u nekim državama članicama, poput onih koja se odnose na udovištvo;

N.  budući da rezovi i zamrzavanja mirovina povećavaju rizik od siromaštva u starijoj dobi, naročito među ženama; budući da je postotak starijih žena kojima prijete siromaštvo i socijalna isključenost 2014. iznosio 20,2 %, u usporedbi s 14,6 % muškaraca i da bi do 2050. udio osoba starijih od 75 godina kojima prijeti siromaštvo mogao doseći 30 % u većini država članica;

O.  budući da vrijednost prihoda osoba starijih od 65 godina iznosi oko 94 % prosječnih prihoda stanovništva u cjelini; budući da, međutim, 22 % žena starijih od 65 godina živi ispod praga opasnosti od siromaštva;

P.  budući da je 2014. godine prosječna razlika u mirovinama u EU-u pokazala velike razlike među državama članicama; budući da najniža razlika u mirovinama muškaraca i žena iznosi 3,7 %, a najviša 48,8 %, dok razlika premašuje 30 % u 14 država članica;

Q.  budući da se postotak stanovništva koje prima mirovinu znatno razlikuje među državama članicama, odnosno 2013. godine iznosio je 15,1 % na Cipru i 31,8 % u Litvi i da su 2013. godine većinu korisnika mirovine u većini država članica EU-a činile žene;

R.  budući da ta razlika u mirovinama, utemeljena na višestrukim faktorima, svjedoči o neravnoteži situacije muškaraca i žena u pogledu profesionalnog i obiteljskog života, financijskih mogućnosti doprinošenja mirovinskim shemama, njihova položaja unutar obiteljske strukture te načina izračuna primanja utvrđenih u okviru mirovinskog sustava; budući da razlike u mirovinama odražavaju i segregaciju na tržištu rada i veći postotak žena koje rade na nepuno radno vrijeme, za nižu satnicu, uz prekide u radnom odnosu i s manjim brojem godina radnog staža zbog neplaćenog rada koji obavljaju žene kao majke i njegovateljice u svojim obiteljima; budući da stoga razlike u mirovinama muškaraca i žena treba smatrati ključnim pokazateljem rodne nejednakosti na tržištu rada, posebno s obzirom na to da je trenutačna razina razlika u mirovinama muškaraca i žena vrlo blizu razlici ukupnom dohotku (39,7 % 2015. godine),

S.  budući da potpuni razmjer razlike u mirovinama, koji je rezultat zbroja neravnoteža i nejednakosti između muškaraca i žena, primjerice u pogledu cjeloživotnog pristupa vlasti i financijskim resursima, koje nastaju tijekom poslovnog života i koje se odražavaju u prvom i drugom mirovinskom stupu, može biti prekriven mehanizmima korekcije;

T.  budući da razlika u mirovinama u danom trenutku odražava uvjete prema kojima su uređeni društvo i tržište rada tijekom razdoblja od nekoliko desetljeća; budući da su ti uvjeti podložni promjenama, ponekad bitnima, koje imaju utjecaj na potrebe različitih generacija umirovljenih žena;

U.  budući da razlike u mirovinama variraju ovisno o osobnom, socijalnom, bračnom i/ili obiteljskom statusu umirovljenica; budući da u tom kontekstu jedinstven pristup nije nužno pogodan za ostvarivanje najboljih rezultata;

V.  budući da su kućanstva sa samohranim roditeljem posebno ranjiva jer ona čine 10 % svih kućanstava s uzdržavanom djecom, a 50 % njih izloženo je riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, što je dvostruko veći postotak u usporedbi s ukupnim stanovništvom; budući da je razlika u mirovini pozitivno povezana s brojem podignute djece tijekom života te da je ta razlika u mirovini muškaraca i žena u slučaju udanih žena i majki mnogo veća od one neudanih žena koje nemaju djece; budući da je iz te perspektive izgledno da nejednakosti s kojima se suočavaju majke, a osobito samohrane majke, postanu veće u trenutku njihova umirovljenja;

W.  budući da trudnoća i roditeljski dopust majke, koje čine 79,76 % osoba koje smanjuju svoje radno vrijeme kako bi se brinule za djecu mlađu od osam godina, prisiljava na slabo plaćene poslove i poslove na nepuno radno vrijeme ili neželjene prekide u karijeri kako bi se brinule o svojoj djeci; budući da su rodiljni, očinski i roditeljski dopust nužni i ključni instrumenti za bolje dijeljenje zadaća povezanih sa skrbi, poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te smanjenje prekida u karijerama žena na najmanju moguću mjeru;

X.  budući da broj djece nema nikakav odnosno čak i pozitivan utjecaj na razinu plaće, a time i na mirovinska prava očeva;

Y.  budući da se podcjenjuje stopa nezaposlenosti žena s obzirom na to da mnoge žene nisu registrirane kao nezaposlene, posebno one koje žive u ruralnim ili udaljenim područjima, a mnoge od njih posvećuju se isključivo kućanskim poslovima i skrbi o djeci; budući da to stvara razlike u njihovim mirovinama;

Z.  budući da je u okviru klasične organizacije rada paru zaposlenih roditelja koji oboje žele raditi na puno radno vrijeme teško postići ravnotežu između obiteljskog i profesionalnog života;

AA.  budući da bi mirovinski kreditni bodovi („pension credits”) za žene i muškarce kao jedna vrsta naknade za skrb o djeci ili članovima obitelji mogli pomoći pri osiguranju toga da prekidi u radnom odnosu zbog pružanja skrbi ne utječu negativno na mirovine te bi bilo poželjno da se takvi programi prošire ili unaprijede u svim državama članicama;

AB.  budući da mirovinski kreditni bodovi koji se primjenjuju na različite oblike radamogu pomoći svim radnicima da si osiguraju mirovinu;

AC.  budući da je unatoč određenim naporima uloženima u poboljšanje tog stanja stopa uključenosti žena na tržište rada i dalje niža od one iz ciljeva strategije Europa 2020. te mnogo niža od stope uključenosti muškaraca; budući da sve veća zastupljenost žena na tržištu rada pridonosi naporima smanjenja razlika u mirovinama muškaraca i žena u EU-u s obzirom na to da postoji izravna veza između zastupljenosti na tržištu rada i razine mirovine; no budući da stopa uključenosti žena na tržište rada ne sadržava podatke o trajanju i vrsti zaposlenja te je stoga samo djelomično informativna u pogledu visine plaća i mirovina;

AD.  budući da trajanje karijere ima izravan utjecaj na razliku u mirovinskim primanjima; da su karijere žena u prosjeku više od deset godina kraće od karijera muškaraca te da je razlika u mirovini kod žena koje su bile zaposlene kraće od četrnaest godina dvostruko veća (64 %) nego kod onih žena koje su imale dulju karijeru (32 %);

AE.  budući da su žene u odnosu na muškarce podložnije prekidima karijere, prihvaćanju nestandardnih oblika zapošljavanja, radu na nepuno radno vrijeme (32 % žena u usporedbi s 8,2 % muškaraca) ili neplaćenom radu, posebno prilikom pružanja skrbi za djecu i obitelj te imaju gotovo isključivu odgovornost za skrb i kućanske poslove zbog ustrajnih rodnih nejednakosti, a sve to na štetu vlastitih mirovina;

AF.  budući da ulaganje u škole, predškolsko obrazovanje, sveučilišta i skrb o starijim osobama može pridonijeti stvaranju bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života i dugoročno dovesti ne samo do otvaranja radnih mjesta nego i do kvalitetnog zapošljavanja žena i njihova duljeg ostanka na tržištu rada, što će dugoročno imati pozitivan utjecaj na njihove mirovine;

AG.  budući da je neformalna skrb temeljni stup našeg društva i da je u velikoj mjeri pružaju žene te da se ta neravnoteža odražava u razlikama u mirovinama muškaraca i žena; budući da ta vrsta nevidljivog rada nije u dovoljnoj mjeri priznata, posebno kada je riječ o mirovinskim pravima;

AH.  budući da u EU-u i dalje postoji velika razlika u plaćama muškaraca i žena; te da je ta razlika 2014. iznosila 16,3 % i temeljila se poglavito na fenomenima diskriminacije i segregacije koji za sobom povlače prekomjernu zastupljenost žena u sektorima u kojima je razina primanja niža nego u ostalima, u kojima pretežno dominiraju muškarci; budući da i drugi faktori, kao što su prekidi u karijeri ili početak nesvojevoljnog rada na nepuno radno vrijeme kako bi se rad kombinirao s obiteljskim odgovornostima, stereotipi, podcjenjivanje rada žena i razlike u razini obrazovanja i profesionalnog iskustva također pridonose razlikama u plaćama muškaraca i žena;

AI.  budući da je cilj EU-a o ostvarenju odgovarajuće razine socijalne zaštite utvrđen u članku 151. UFEU-a; budući da bi stoga EU trebao poduprijeti države članice objavom smjernica za poboljšanje zaštite starijih osoba koje imaju pravo na mirovinu zbog dobi ili osobne situacije;

AJ.  budući da se čini da jačanje veze između doprinosa i primanja, koje ide ruku pod ruku sa sve važnijom ulogom drugog i trećeg stupa u okviru mirovinskih sustava, za sobom povlači prenošenje rizika od pojave rodno specifičnih faktora koji utječu na razlike u mirovinama na privatne dionike;

AK.  budući da nisu provedene ni ex-ante ni ex-post procjene utjecaja na spolove reformi mirovinskih sustava navedenih u Bijeloj knjizi o mirovinama koju je Komisija objavila 2012.;

AL.  budući da je organizacija sustava za javno socijalno osiguranje i mirovinskog sustava u isključivoj nadležnosti država članica; budući da je EU prvenstveno nadležan za pružanje podrške u području mirovinskog osiguranja, posebno u okviru članka 153. UFEU-a;

Opće napomene

1.  traži od Komisije da u bliskoj suradnji s državama članicama donese strategiju za otklanjanje razlika u mirovinama muškaraca i žena u Europskoj uniji i da im pomogne da u tom pogledu donesu smjernice;

2.  ponavlja i podržava poziv Vijeća da se novom inicijativom Komisije utvrdi strategija za ravnopravnost žena i muškaraca za razdoblje 2016. – 2020., i to u obliku komunikacije kao i u prethodnim strategijama, te da se poboljša strateška uključenost EU-a u pogledu rodne ravnopravnosti, koja bi trebala biti usko povezana sa strategijom Europa 2020.;

3.  smatra da se u okviru te strategije ne bi trebalo zadovoljiti samo ispravljanjem posljedica razlike u mirovinama na razini država članica, prije svega u pogledu najosjetljivijih osoba, nego da bi se ubuduće također trebalo okrenuti sprečavanju te razlike rješavanjem njezinih korijenskih uzroka, na primjer nejednakog položaja žena i muškaraca na tržištu rada u pogledu plaće, napredovanja u karijeri i mogućnosti rada na puno radno vrijeme, kao i segregacije na tržištu rada; u tom pogledu potiče međuvladin dijalog i razmjenu najboljih praksi među državama članicama;

4.  inzistira na tome da je za uspješnu provedbu strategije potreban višestruki pristup uz kombinaciju mjera u okviru različitih politika usmjerenih na poboljšanje ravnopravnosti spolova, kojim se mora obuhvatiti cjeloživotni pristup mirovinama, uzimajući u obzir ukupni radni vijek osobe i kojim se utječe na neravnopravnosti između muškaraca i žena u pogledu razine zapošljavanja, karijera i financijske mogućnosti doprinošenja mirovinskim shemama kao i na one neravnopravnosti koje proizlaze iz organizacijske strukture mirovinskih sustava; poziva Komisiju i države članice da poduzmu daljnje mjere u pogledu zaključaka Vijeća od 18. lipnja 2015. pod naslovom „Mogućnosti za ostvarivanje jednakih prihoda za žene i muškarce: uklanjanje rodnog jaza u mirovinama”;

5.  skreće pozornost na to da socijalni partneri imaju važnu ulogu u raspravi o pitanjima povezanima s minimalnom plaćom, uz poštovanje načela supsidijarnosti; naglašava važnu ulogu sindikata i dogovora o kolektivnim pregovorima u osiguranju toga da starije osobe imaju pristup javnim mirovinama u skladu s načelima međugeneracijske solidarnosti i rodne ravnopravnosti; naglašava da je važno voditi računa o socijalnim partnerima pri donošenju političkih odluka kojima se mijenjaju značajni pravni aspekti uvjeta prihvatljivosti u pogledu prava na mirovinu; poziva EU i države članice da, u suradnji sa socijalnim partnerima i organizacijama za rodnu ravnopravnost, utvrde i provode politike usmjerene na uklanjanje razlike u plaćama među spolovima; preporuča državama članicama da razmisle o redovitom provođenju anketa o plaćama kao dopuni tim naporima;

6.  poziva države članice da donesu odmjerene mjere za sprečavanje siromaštva namijenjene radnicima koji zbog zdravstvenih razloga ne mogu raditi do zakonske dobne granice za odlazak u mirovinu; vjeruje da bi trebalo zadržati mogućnost odlaska u prijevremenu mirovinu za radnike koji su izloženi teškim ili opasnim radnim uvjetima; smatra da bi podizanje stope zaposlenosti otvaranjem kvalitetnih radnih mjesta moglo pomoći da se minimalizira budući porast broja ljudi koji nisu u mogućnosti raditi do zakonske dobne granice za odlazak u mirovinu i tako smanjiti financijsko opterećenje koje sa sobom nosi starenje stanovništva;

7.  duboko je zabrinut zbog utjecaja štednjom potaknutih preporuka za pojedine zemlje na mirovinske programe i njihovu održivost te pristup mirovinama koje se temelje na doprinosima u sve većem broju zemalja te zbog negativnih učinaka tih preporuka na razine prihoda i socijalne transfere koji su potrebni za iskorjenjenje siromaštva i socijalne isključenosti;

8.  naglašava da se u području mirovina mora strogo primjenjivati i načelo supsidijarnosti;

Prikupljanje podataka i podizanje razine svijesti u cilju učinkovitije borbe protiv razlika u mirovinama

9.  poziva države članice i Komisiju da i dalje proučavaju razlike u mirovinama muškaraca i žena te da surađuju s Eurostatom i Europskim institutom za rodnu ravnopravnost u cilju razvoja formalnih i pouzdanih pokazatelja razlika u mirovinama muškaraca i žena kao i utvrđivanja različitih faktora koji dovode do razlika u mirovinama, kako bi ih se pratilo i kako bi se uspostavili jasni ciljevi smanjenja te da o tome izvješćuje Europski parlament; poziva države članice da Eurostatu dostave godišnje statistike o razlikama u plaćama i mirovinama žena i muškaraca kako bi bilo moguće procijeniti razvoj situacije diljem EU-a i mjere za rješavanje tog pitanja;

10.  poziva Komisiju da provede detaljnu procjenu utjecaja koji na najranjivije skupine, a posebno na žene, imaju preporuke iz Bijele knjige o mirovinama koju je 2012. objavila Komisija, a koje su usmjerene na borbu protiv uzroka razlike u mirovinama među spolovima, te je poziva da uspostavi formalni pokazatelj razlike u mirovinama među spolovima i da provodi sustavno praćenje; poziva na odgovarajuću evaluaciju dosad poduzetih preporuka ili mjera, kao i praćenje njihova utjecaja na spolove; poziva Komisiju da podrži izradu statističkih podataka razvrstanih po spolu i istraživanja kako bi se unaprijedilo praćenje i evaluacija utjecaja mirovinskih reformi na prosperitet i dobrobit žena;

11.  poziva države članice na to da u svojim socijalnim politikama promiču borbu protiv razlika u mirovinama muškaraca i žena, da podižu razinu osviještenosti dionika nadležnih u tom području i da izrađuju programe u okviru kojih bi se žene u većoj mjeri informiralo o posljedicama razlika u mirovinama i u okviru kojih bi im se pružila sredstva koja su im potrebna u vezi s izradom održivih strategija financiranja mirovina prilagođenih specifičnim potrebama žena i pristupu žena mirovinama iz drugog i trećeg stupa, posebice u sektorima s višim stupnjem zaposlenih žena u kojima iskorištavanje sredstava može biti slabije; poziva Komisiju i države članice da proširuju i nastave podizati razinu osviještenosti javnosti o jednakosti plaća za žene i muškarce, razlici u mirovinama žena i muškaraca te izravnoj i neizravnoj diskriminaciji žena na radnom mjestu;

12.  ponovno ističe potrebu za jasnim i usklađenim definiranjem sljedećih pojmova radi usporedbe na razini EU-a: „razlika u plaćama žena i muškaraca” i „razlika u mirovinama žena i muškaraca”;

13.  poziva države članice i institucije Unije da promiču istraživanja o učincima razlika u mirovinama muškaraca i žena na mirovine i ekonomsku neovisnost žena, uzimajući u obzir pitanja kao što su starenje stanovništva, rodne razlike u zdravstvenom stanju i očekivanom životnom vijeku, promjene u strukturi obitelji i povećanje broja jednočlanih kućanstava te različite osobne situacije žena; također ih poziva da osmisle moguće strategije za otklanjanje razlika u mirovinama muškaraca i žena;

Smanjenje nejednakosti u pogledu financijskih mogućnosti doprinošenja mirovinskim shemama

14.  traži od Komisije i država članica da osiguraju ispravnu provedbu i sustavno praćenje napretka zakonodavstva EU-a o neizravnoj i izravnoj rodnoj diskriminaciji, uz pokretanje postupaka zbog povrede prava u slučaju neispunjavanja, kao i moguće izmjene kako bi se zajamčila ravnopravnost muškaraca i žena u pogledu financijske mogućnosti doprinošenja mirovinskim shemama;

15.  oštro osuđuje razlike u plaćama na temelju spola i njihovu „neobjašnjivu” komponentu koja proizlazi iz diskriminacije na radnom mjestu i ponovno poziva na reviziju Direktive 2006/54/EZ, koja je jasno i dostatno prenesena u samo dvije države članice, kako bi se osigurala veća ravnopravnost u postupanju prema muškarcima i ženama u pogledu zapošljavanja i plaća, uz primjenu načela jednake plaće za jednak rad muškaraca i žena koje je zajamčeno Ugovorom još od osnivanja EEZ-a;

16.  poziva države članice i Komisiju da osiguraju primjenu načela nediskriminacije i jednakosti na tržištu rada i u pristupu zapošljavanju te da, ponajprije, usvoje mjere socijalne zaštite kojima će se osigurati da plaće i socijalna prava žena, uključujući i mirovine, budu usklađeni s načelom jednake plaće za muškarce i žene koji rade isti posao ili posao jednake vrijednosti; poziva države članice da donesu odgovarajuće mjere kako bi smanjile broj povreda načela jednake plaće za jednaki rad ili rad jednake vrijednosti za žene i muškarce;

17.  apelira na države članice, poslodavce i sindikate da uspostave i koriste posebne alate te alate za procjenu radnih mjesta koji služe za određivanje poslova iste vrijednosti te na taj način zajamče jednake plaće žena i muškaraca, a time i mirovina koje će primati u budućnosti; poziva poduzeća da provode godišnje revizije koje se odnose na jednake plaće, da objavljuju podatke sa što većom transparentnošću i da smanje razlike u plaći povezane s rodom;

18.  poziva Komisiju i države članice na borbu protiv horizontalne i vertikalne segregacije na tržištu rada uklanjanjem rodne nejednakosti i diskriminacije u zapošljavanju te poticanjem djevojčica i žena, posebno s pomoću obrazovanja i podizanja razine osviještenosti među njima, na to da se odluče za studij, zapošljavanje i karijere u sektorima inovacija i rasta u kojima zbog ustrajnih stereotipa danas dominiraju muškarci;

19.  poziva Komisiju i države članice da ženama nude veće poticaje za sudjelovanje na tržištu rada uz dulje i kraće prekide kako bi se povećala njihova ekonomska neovisnost danas i u starijoj dobi;

20.  podsjeća na to da je u kontekstu povećanog prijenosa odgovornosti s mirovinskih sustava na sheme osobnog financiranja važno zajamčiti da pristup financijskim uslugama obuhvaćenima Direktivom 2004/113/EZ bude nediskriminirajući i utemeljen na jedinstvenim aktuarskim kriterijima; napominje da će primjena pravila o jednakosti spolova pridonijeti smanjenju razlika u mirovinama muškaraca i žena; poziva države članice i Komisiju da povećaju transparentnost i unaprijede pristup informacijama i sigurnost za članove i korisnike strukovnih mirovinskih sustava, uzimajući u obzir načela EU-a o nediskriminaciji i rodnoj ravnopravnosti;

21.  naglašava da se Sud Europske unije izjasnio da se programi strukovnih mirovina također moraju smatrati primitkom od rada te da se stoga načelo jednakog postupanja primjenjuje i na te programe;

22.  poziva države članice da posebnu pozornost posvete ženama koje često nisu stekle pravo na mirovinu i stoga nisu ekonomski neovisne, posebno u slučaju razvoda;

Smanjenje profesionalnih nejednakosti između muškaraca i žena

23.  pozdravlja činjenicu da je Komisija odgovorila na njegov poziv da poboljša usklađivanje poslovnog i privatnog života, i to nezakonodavnim prijedlozima i jednim zakonodavnim prijedlogom kojim se uvodi nekoliko kategorija dopusta radi suočavanja s izazovima 21. stoljeća; naglašava da su prijedlozi Komisije dobar temelj za zadovoljavanje očekivanja europskih građana; poziva sve institucije da što je prije moguće djeluju u vezi s tim paketom mjera;

24.  potiče države članice da poštuju i provode zakonodavstvo o rodiljnim pravima kako žene ne bi bile u nepovoljnom položaju u pogledu mirovine zbog toga što su tijekom svojeg profesionalnog života postale majke;

25.  poziva države članice da razmotre da se zaposlenicima omogući pregovaranje o dobrovoljnim uvjetima fleksibilnog rada, uključujući „pametan rad”, u skladu s nacionalnom praksom i neovisno o dobi djeteta ili obiteljskom statusu, čime će se ženama i muškarcima omogućiti bolje usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života kako ne bi bili primorani prednost dati jednom nauštrb drugog pri preuzimanju odgovornosti skrbnika;

26.  prima na znanje prijedlog Komisije o dopustu za skrbnike iz direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika te ponavlja svoj poziv na primjerenu naknadu i socijalnu zaštitu; potiče države članice da na temelju najboljih praksi uvedu „bodove za skrb” u korist žena i muškaraca, kojima bi cilj bilo kompenziranje prekida u radu zbog neformalne skrbi za članove obitelji i razdoblja formalnog dopusta radi skrbi, kao što su rodiljni, očinski i roditeljski dopust te poziva na pošteno vrednovanje tih bodova pri izračunu prava na mirovinu; smatra da bi se ti bodovi trebali dodjeljivati za kratko i ograničeno vremensko razdoblje kako se stereotipi i nejednakosti ne bi dodatno produbljivali;

27.  poziva države članice da osmisle strategije za prepoznavanje važnosti neformalne skrbi za članove obitelji i druge uzdržavane osobe te njihovu pravednu podjelu između žena i muškaraca, čije nepostojanje predstavlja mogući uzrok za prekid karijere žena i njihovo zapošljavanje na nesigurnim radnim mjestima, što pak ugrožava njihovo pravo na mirovinu; u tom kontekstu naglašava važnost poticaja za muškarce za korištenje očinskog i roditeljskog dopusta;

28.  poziva države članice da zaposlenicima nakon rodiljnog ili roditeljskog dopusta omoguće povratak u usporedive radne odnose;

29.  ističe da primjerenu ravnotežu između obiteljskog i profesionalnog života za muškarce i žene nije moguće postići bez lokalnih, kvalitetnih, cjenovno pristupačnih i dostupnih ustanova za skrb o djeci, starijima i drugim uzdržavanim osobama odnosno bez poticanja jednake podjele odgovornosti, troškova i skrbi; poziva države članice da povećaju ulaganje u usluge za djecu; naglašava da je potrebno da ustanove za skrb o djeci budu dostupne diljem ruralnih područja te apelira na Komisiju da podrži države članice, između ostalog kroz osiguravanje dostupnih sredstava EU-a, u stvaranju takvih objekata u obliku koji će biti dostupan svima; poziva države članice ne samo na ispunjavanje ciljeva iz Barcelone u što kraćem roku, a najkasnije do 2020. nego i na utvrđivanje sličnih ciljeva za dugoročne usluge skrbi, uz omogućivanje slobode izbora za one obitelji koje daju prednost drugačijim modelima skrbi o djeci; čestita onim državama članicama koje su već ispunile oba niza ciljeva;

Utjecaj mirovinskih sustava na razlike u mirovinama

30.  poziva države članice da na temelju pouzdanih i usporedivih podataka ocijene utjecaj svojih mirovinskih sustava na razlike u mirovinama i faktore povezane s njima radi borbe protiv diskriminacije i stvaranja transparentnosti u mirovinskim sustavima država članica;

31.  ističe da se u sklopu održivosti mirovinskih sustava u obzir moraju uzeti izazovi koje predstavljaju demografske promjene, starenje stanovništva, stopa nataliteta i omjer osoba u plaćenom radnom odnosu i osoba koje su dosegle dobnu granicu za odlazak u mirovinu; podsjeća da situacija potonjih u velikoj mjeri ovisi o broju godina koje su provele u radnom odnosu i tijekom kojih su uplaćivale doprinose;

32.  poziva države članice da u cilju jamčenja održive socijalne sigurnosti u kontekstu rasta očekivanog životnog vijeka u EU-u hitno provedu potrebne strukturne promjene u okviru mirovinskih sustava;

33.  poziva Komisiju i države članice da podrobnije prouče mogući utjecaj prijelaza sa zakonske državne mirovine na fleksibilnije mehanizme u strukovnim i privatnim mirovinskim sustavima, bilo u pogledu izračuna trajanja uplaćivanja doprinosa u okviru mirovinskog sustava bilo u pogledu dobi odlaska u mirovinu;

34.  upozorava na rizike za rodnu ravnopravnost koje predstavlja prijelaz sa mirovina utemeljenih na socijalnoj sigurnosti na mirovine utemeljene na osobnim sredstvima, s obzirom na to da se potonje temelje na pojedinačnim doprinosima te se njima ne nadomješta razdoblje tijekom kojeg je osoba pružala skrb djeci ili drugim uzdržavanim članovima obitelji, kao ni razdoblja nezaposlenosti, bolovanja ili invalidnosti; ističe činjenicu da su reforme mirovinskog sustava kojima se socijalne naknade povezuju s rastom i stanjem na tržištu rada i financijskom tržištu usredotočene samo na makroekonomske aspekte te se njima zanemaruje socijalna svrha mirovina;

35.  poziva države članice da uklone elemente svojih mirovinskih sustava i provedenih reformi kojima se povećava neravnoteža u mirovinama (posebno rodna neravnoteža poput postojeće razlike u mirovinama), uzimajući u obzir utjecaj svih budućih mirovinskih reformi na spolove, te da donesu mjere u cilju uklanjanja takve diskriminacije; ističe da bi se sve izmjene povezane s mirovinama trebale vrednovati u kontekstu njihova utjecaja na jaz među spolovima, uz posebnu analizu kojom se uspoređuje utjecaj predloženih promjena na žene i muškarce, te da bi se to trebalo uzimati u obzir pri planiranju, izradi, provedbi i evaluaciji postupaka javne politike;

36.  poziva Komisiju da potiče razmjenu najboljih praksi kako bi se utvrdili najučinkovitiji mehanizmi korekcije i oni kojima bi se moglo boriti protiv faktora koji doprinose razlikama u mirovinama;

37.  poziva Komisiju i države članice da uvedu rodno neutralne životne tarife u mirovinske programe i bodove za skrb, kao i za derivirane naknade, kako bi žene mogle primati jednake rente za jednake doprinose, čak i ako imaju dulji očekivani životni vijek nego muškarci, te kako bi se zajamčilo da se očekivani životni vijek žena ne spominje kao izgovor za diskriminaciju, posebno u izračunu mirovina;

38.  poziva na preispitivanje svih poticajnih mjera poreznog i mirovinskog sustava i njihova utjecaja na razlike u mirovinama muškaraca i žena, s posebnim naglaskom na kućanstvima samohranih majki; također poziva na ukidanje kontraproduktivnih poticajnih mjera i na individualizaciju prava;

39.  ističe važnu ulogu obiteljskih mirovina u zaštiti brojnih starijih žena od višeg rizika od siromaštva i socijalne isključenosti s kojim se susreću u usporedbi s muškarcima; poziva države članice da po potrebi reformiraju sustave obiteljskih mirovina i mirovina preživjelog supružnika kako se ne bi kažnjavale neudane žene; poziva države članice da uz potporu Komisije prouče utjecaje različitih sustava s pomoću kojih se isplaćuju obiteljske mirovine u svjetlu visokih stopa razvoda, raširenosti siromaštva među nevjenčanim parovima i socijalne isključenosti starijih žena te da razmotre uspostavu pravnih instrumenata kojima bi se osiguralo dijeljenje mirovinskih prava u slučaju razvoda;

40.  ističe činjenicu da svi imaju pravo na univerzalno dostupnu mirovinu iz javnog mirovinskog sustava te podsjeća na to da su u članku 25. Povelje Europske unije o temeljnim pravima utvrđena prava starijih osoba na dostojanstven i neovisan život te da je u njezinu članku 34. priznato pravo na naknade socijalne sigurnosti i socijalne usluge kojima se jamči zaštita u slučaju rodiljnog dopusta, bolesti, ozljede na radu, invaliditeta, ovisnosti o dugoročnoj skrbi, starije dobi ili gubitka zaposlenja; ističe važnost javnih sustava socijalne sigurnosti financiranih putem doprinosa kao važne sastavnice osiguravanja odgovarajućih mirovina;

41.  poziva države članice da se pobrinu za to da i muškarci i žene imaju mogućnost da ostvare puno razdoblje uplaćivanja doprinosa i da također osiguraju pravo svih osoba na mirovinu u cilju uklanjanja razlike u mirovinama suzbijanjem diskriminacije u zapošljavanju, prilagodbom obrazovanja i planiranja karijere, poboljšanjem usklađenosti poslovnog i privatnog života i povećanjem ulaganja u skrb o djeci i starijim osobama; smatra da je također važno uspostaviti čvrste propise o zdravlju i sigurnosti na radnom mjestu kojima se u obzir uzimaju profesionalni i psihosocijalni rizici utemeljeni na spolu, ulagati u javne službe za zapošljavanje koje mogu pružiti vodstvo ženama svih dobi u potrazi za poslom i uvesti fleksibilna pravila za prijelaz iz radnog odnosa u mirovinu;

42.  ističe da je Odbor UN-a za gospodarska, socijalna i kulturna prava u svojem Općem komentaru br. 16 (2005.) o jednakom pravu žena i muškaraca na uživanje svih gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava utvrdio zahtjeve iz članka 3. u vezi s člankom 9. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, uključujući zahtjev o izjednačavanju obavezne dobne granice za odlazak u mirovinu za žene i muškarce te o jamčenju toga da žene imaju jednake koristi u sklopu javnih i privatnih mirovinskih programa;

o
o   o

43.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) 11. kolovoza 2005., E/C.12/2005/4.
(2) 4. veljače 2008., E/C.12/GC/19.
(3) XX-3/def/GRC/4/1/EN
(4) SL L 6, 10.1.1979., str. 24.
(5) SL L 303, 2.12.2000., str. 16.
(6) SL L 373, 21.12.2004., str. 37.
(7) SL L 204, 26.7.2006., str. 23.
(8) SL C 51 E, 22.2.2013., str. 9.
(9) SL C 131 E, 8.5.2013., str. 60.
(10) SL C 264 E, 13.9.2013., str. 75.
(11) SL C 36, 29.1.2016., str. 6.
(12) SL C 316, 30.8.2016., str. 2.
(13) SL C 407, 4.11.2016., str. 2.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0351.
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0338.


Izvješće o Srbiji za 2016.
PDF 368kWORD 62k
Rezolucija Europskog parlamenta od 14. lipnja 2017. o izvješću Komisije o Srbiji za 2016. (2016/2311(INI))
P8_TA(2017)0261A8-0063/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Solunu od 19. i 20. lipnja 2003. o perspektivi pristupanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/213/EZ od 18. veljače 2008. o načelima, prioritetima i uvjetima sadržanim u Europskom partnerstvu sa Srbijom i o stavljanju izvan snage Odluke 2006/56/EZ(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Komisije od 12. listopada 2011. o zahtjevu Srbije za članstvo u Europskoj uniji (SEC(2011)1208), odluku Europskog vijeća od 2. ožujka 2012. o dodjeli statusa zemlje kandidatkinje Srbiji te odluku Europskog vijeća od 27. i 28. lipnja 2013. o otvaranju pregovora sa Srbijom,

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Srbije, koji je stupio na snagu 1. rujna 2013.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244 (1999), savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde od 22. srpnja 2010. o pitanju sukladnosti jednostrane deklaracije o nezavisnosti Kosova s međunarodnim pravom te Rezoluciju Opće skupštine UN-a A/RES/64/298 od 9. rujna 2010., koja je potvrdila sadržaj mišljenja i pozdravila spremnost EU-a da potiče dijalog između Srbije i Kosova,

–  uzimajući u obzir izjavu i preporuke s pete sjednice Parlamentarnog odbora Europske unije i Srbije za stabilizaciju i pridruživanje održane 22. i 23. rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće o poduzetništvu i industrijskoj politici, koje je 7. listopada 2016. donio Zajednički savjetodavni odbor civilnog društva EU-a i Srbije,

–  uzimajući u obzir završno izvješće Ograničene misije za promatranje izbora OESS-a/ODIHR-a o prijevremenim parlamentarnim izborima u Srbiji održanima 29. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o Srbiji za 2016. od 9. studenoga 2016. (SWD(2016)0361),

–  uzimajući u obzir ocjenu Komisije programa gospodarske reforme Srbije (2016. – 2018.) (SWD(2016)0137),

–  uzimajući u obzir zajedničke zaključke ekonomskog i financijskog dijaloga između EU-a i zapadnog Balkana i Turske od 26. svibnja 2016. (9500/2016),

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva od 13. prosinca 2016.,

–  uzimajući u obzir treći sastanak Vijeća Europske unije i Srbije za stabilizaciju i pridruživanje održan 13. prosinca 2016.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2016. o izvješću o Srbiji za 2015.(2),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0063/2017),

A.  budući da Srbija, kao svaka država koja teži članstvu u EU-u, mora biti ocijenjena na temelju vlastitog uspjeha u ispunjavanju i provođenju istog skupa kriterija te usklađivanja s njim te s obzirom na to da vremenski raspored pristupnih prigovora ovisi o kvaliteti nužnih reformi i predanosti njihovu provođenju;

B.  budući da je u skladu s pregovaračkim okvirom napredak Srbije u okviru poglavlja 23. i 24. o vladavini prava te u procesu normalizacije odnosa s Kosovom u sklopu poglavlja 35. i dalje ključan za sveukupni tempo pregovaračkog procesa;

C.  budući da je Srbija poduzela važne korake prema normalizaciji odnosa s Kosovom, što je rezultiralo Prvim sporazumom o načelima za normalizaciju odnosa od 19. travnja 2013. i sporazumima iz kolovoza 2015. godine, ali da u tom području treba još mnogo toga učiniti; budući da je hitno potrebno oduzeti daljnje korake u cilju odgovaranja na sva otvorena pitanja između dviju država, ostvarivanja napretka u tom smislu i njihova rješavanja;

D.  budući da je Srbija i dalje predana stvaranju funkcionalnog tržišnog gospodarstva i da nastavlja provoditi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju;

E.  budući da je potrebno u potpunosti zajamčiti provedbu pravnog okvira za zaštitu manjina, posebno kad je riječ o obrazovanju, uporabi jezika, pristupu medijima i vjerskim obredima na jeziku manjina, te se pobrinuti za odgovarajuću političku zastupljenost nacionalnih manjina na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini;

1.  pozdravlja otvaranje pregovora o poglavlju 23. (pravosuđe i temeljna prava) i poglavlju 24. (pravda, sloboda i sigurnost), kao ključnim poglavljima u pristupu EU-a proširenju na temelju vladavine prava, jer je napredak u tim poglavljima i dalje od presudne važnosti za sveukupni tempo pregovaračkog procesa; pozdravlja otvaranje poglavlja 32. (financijski nadzor) i poglavlja 35. (ostala pitanja), otvaranje pregovora o poglavlju 5. (javna nabava) i otvaranje i privremeno zatvaranje poglavlja 25. (znanost i istraživanje), otvaranje pregovora o poglavlju 20. (poduzetnička i industrijska politika) te otvaranje i privremeno zatvaranje poglavlja 26. (znanost i istraživanje); sa zadovoljstvom iščekuje otvaranje dodatnih, tehnički pripremljenih poglavlja;

2.  pozdravlja stalan angažman Srbije na putu integracije u EU i njezin konstruktivan i dobro pripremljen pristup pregovorima, što je jasan znak odlučnosti i političke volje; poziva Srbiju da i dalje aktivno promiče i širi ovu stratešku odluku među srbijanskim stanovništvom, između ostalog, promicanjem bolje informiranosti građana o sredstvima iz proračuna EU-a namijenjenima Srbiji; poziva srbijanske vlasti da se suzdrže od retorike usmjerene protiv EU-a i upućivanja poruka javnosti; naglašava da su potrebne utemeljene, transparentne i konstruktivne rasprave o EU-u, njegovim institucijama i svemu što podrazumijeva članstvo u EU-u; prima na znanje poboljšanja u dijalogu i javnim savjetovanjima s relevantnim dionicima i civilnim društvom kao i njihovo sudjelovanje u procesu integracije u EU;

3.  naglašava da je temeljita provedba reformi i politika i dalje ključni pokazatelj uspješnosti procesa integracije; pohvaljuje usvajanje revidiranog Nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine; poziva Srbiju da unaprijedi planiranje, koordinaciju i praćenje provedbe novih zakona i politika, da uspostavi primjeren i učinkovit administrativni kapacitet te da poduzme dodatne napore kako bi se zajamčilo sustavno uključivanje civilnog društva u političke dijaloge, uključujući i u pristupni proces, jer je se na taj način mogu povećati standardi demokratskog upravljanja; pozdravlja kontinuirane inicijative Vladinog ureda za suradnju s civilnim društvom čiji je cilj poboljšanje suradnje između države i civilnog sektora;

4.  primjećuje da je došlo do kašnjenja u apsorpciji pretpristupne pomoći, također i zbog neodgovarajućeg institucionalnog okvira; apelira na vlasti da potraže pozitivne primjere i najbolje prakse među državama članicama; naglašava da je za apsorpciju sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći i drugih dostupnih fondova potrebno uspostaviti učinkovitiji i sveobuhvatniji institucionalni sustav na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini;

5.  pozdravlja napredak Srbije u razvoju funkcionalnog tržišnog gospodarstva i poboljšanje cjelokupne gospodarske situacije u zemlji; ističe da je Srbija postigla pozitivan pomak u rješavanju određenih slabosti svoje politike, posebice u pogledu proračunskog deficita, koji je sad ispod razine propisane kriterijima iz Maastrichta; naglašava da su se izgledi u pogledu rasta poboljšali te da su se unutarnje i vanjske neravnoteže smanjile; pozdravlja činjenicu da je restrukturiranje poduzeća u državnom vlasništvu napredovalo, naročito u području energetike i željezničkog prijevoza, te naglašava da je važno da se njima upravlja stručno kako bi postali učinkovitiji, konkurentniji i ekonomičniji; ističe važnost zapošljavanja u javnom sektoru u Srbiji te važnost poštovanja prava radnika;

6.  prima na znanje ishod predsjedničkih izbora održanih 2. travnja 2017.; snažno osuđuje retoriku vladinih dužnosnika i provladinih medija usmjerenu protiv drugih predsjedničkih kandidata tijekom predsjedničke kampanje; žali zbog toga što kandidati tijekom izborne kampanje nisu imali jednak pristup medijima, kao i zbog stanke u radu parlamenta za vrijeme kampanje, čime je oporbenim političarima uskraćen javni forum; poziva vlasti da na odgovarajući način istraže tvrdnje o raznim vrstama nepravilnosti, nasilja i zastrašivanja tijekom izbora; uviđa prosvjede koji su se u to vrijeme odvijali u raznim srbijanskim gradovima te potiče vlasti da razmotre zahtjeve prosvjednika u skladu s demokratskim standardima i duhom demokracije;

7.  naglašava iznimno važnu ulogu malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) za gospodarstvo Srbije i poziva Srbiju da radi na daljnjem poboljšanju poduzetničkog okruženja za privatni sektor; poziva srbijansku vladu i institucije EU-a da prošire svoje mogućnosti financiranja za mala i srednja poduzeća, naročito u području IT-a i digitalnog gospodarstva; pohvaljuje napore koje je Srbija poduzela u pogledu dualnog i strukovnog obrazovanja kako bi se riješio problem nezaposlenosti mladih te ističe da je važno organizirati osposobljavanja koja su u većoj mjeri prilagođena potražnji na tržištu rada; potiče Srbiju da promiče poduzetništvo, naročito među mladima; primjećuje nepovoljne demografske trendove i tzv. „odljev mozgova” i poziva Srbiju da uvede nacionalne programe za promicanje zapošljavanja mladih;

8.  pozdravlja način na koji su provedeni parlamentarni izbori održani 24. travnja 2016., a koje su međunarodni promatrači ocijenili pozitivno; poziva vlasti da u cijelosti razmotre preporuke misije za promatranje izbora OESS-a/ODIHR-a, a naročito pristrano izvještavanje medija, neopravdanu prednost onih koji su sada na vlasti, nejasne granice između državnih i stranačkih aktivnosti, postupak registracije i nedostatak transparentnosti pri financiranju političkih stranaka i izbornih kampanja; ističe da financiranje političkih stranaka mora biti u skladu s najvišim međunarodnim normama; poziva nadležna tijela da na odgovarajući način istraže nepravilnosti, nasilje i zastrašivanje do kojih je došlo tijekom izbornog procesa; poziva Srbiju da zajamči poštene i slobodne izbore u travnju 2017.;

9.  primjećuje da je premijer Aleksandar Vučić osvojio 55,08 % glasova na predsjedničkim izborima održanima 2. travnja 2017.; naglašava da je višestranačko izaslanstvo Parlamentarne skupštine Vijeća Europe promatralo izbore i da je OESS/ODIHR na teren poslao Misiju za procjenu izbora (EAM);

10.  ponovno poziva Srbiju da u skladu sa zahtjevima koji proizlaze iz njezina statusa zemlje kandidatkinje uloži veće napore i postupno uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom EU-a, između ostalog, i svoju politiku o Rusiji; izražava žaljenje zbog održavanja zajedničkih vojnih vježbi Srbije i Rusije; izražava zabrinutost zbog prisutnosti ruskih zrakoplovnih kapaciteta u Nišu; izražava žaljenje zbog toga što je u prosincu 2016. Srbija bila jedna od 26 zemalja koje u Ujedinjenim narodima nisu poduprle rezoluciju o Krimu, u kojoj se poziva na upućivanje međunarodne misije radi praćenja stanja ljudskih prava na tom poluotoku; pozdravlja važan doprinos Srbije u više misija i operacija EU-a u okviru ZVSP-a (EUTM Mali, EUTM Somalija, EUNAVFOR Atalanta i EUTM RCA) te njezino kontinuirano sudjelovanje u međunarodnim mirovnim operacijama; snažno potiče i podupire Srbiju u pregovorima o pristupanju WTO-u;

11.  pohvaljuje konstruktivan i humanitaran pristup Srbije migracijskoj krizi; poziva Srbiju da potiče taj konstruktivni pristup i u susjednim zemljama; pozitivno ocjenjuje činjenicu da je Srbija uložila znatne napore u pružanje skloništa i humanitarne pomoći za građane trećih zemalja, uz potporu EU-a i međunarodnu potporu; naglašava da bi Srbija trebala donijeti i provesti novi zakon o azilu; poziva vlasti Srbije da i izbjeglicama i migrantima nastavi pružati osnovne usluge, kao što su odgovarajući smještaj, hrana, sanitarna infrastruktura i zdravstvena skrb; poziva Komisiju i Vijeće da pružaju kontinuiranu potporu Srbiji u rješavanju izazova migracije i da pomno prate upotrebu financijskih subvencija za organiziranje migracijskih tokova te postupanje s njima; potiče Srbiju da zadrži trend smanjenja broja tražitelja azila koji u EU dolaze iz Srbije; poziva Srbiju da u potpunosti poštuje prava podnositelja zahtjeva za azil u Srbiji te da osigura da se maloljetnici bez pratnje i maloljetnici razdvojeni od obitelji identificiraju i zaštite; poziva Komisiju da sa svim zemljama zapadnog Balkana nastavi s radom u području migracija kako bi se zajamčilo da se slijede europske i međunarodne norme i standardi;

Vladavina prava

12.  napominje da, iako je postignut napredak u području pravosuđa, posebice poduzimanjem koraka za usklađivanje sudske prakse i dodatnim promicanjem sustava zapošljavanja na temelju zasluga, pravna neovisnost u praksi nije zajamčena, što suce i tužitelje sprečava u provedbi usvojenog zakonodavstva; poziva vlasti da ustavni i pravni okvir usklade s europskim standardima kako bi se smanjio politički utjecaj na zapošljavanje i imenovanje sudaca i tužitelja; ističe da su kvaliteta i učinkovitost pravosuđa te pristup pravdi i dalje ograničeni zbog nejednake raspodjele radnog opterećenja, opterećujućeg zaostatka u rješavanju predmeta i nedostatka sustava besplatne pravne pomoći, koji je potrebno uvesti; poziva na provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava;

13.  izražava zabrinutost zbog izostanka napretka u borbi protiv korupcije te potiče Srbiju da pokaže jasnu političku volju i predanost u rješavanju tog problema, između ostalog i poboljšanjem te potpunom provedbom pravnog okvira; poziva Srbiju da intenzivira provedbu nacionalne strategije i akcijskog plana za borbu protiv korupcije te poziva na to da se utvrde prvi rezultati istraga, kaznenih progona i osuda za korupciju na visokoj razini; pozdravlja napredak u vezi s finalizacijom prijedloga zakona o agenciji za borbu protiv korupcije te provedbu mjera za sprečavanje korupcije i borbu protiv te pojave, koje su predviđene nedavno uspostavljenim twinning projektom EU-a; potiče Srbiju da u Kaznenom zakonu izmijeni dio o gospodarskom kriminalu i korupciji te da provede te izmjene kako bi se uspostavio vjerodostojan i predvidiv okvir Kaznenog zakona; izražava zabrinutost zbog toga što su informacije o istragama u tijeku više puta procurile u medije; poziva srbijanske vlasti da ozbiljno istraže više slučajeva visokog profila u kojima su novinari predstavili dokaze navodnih prijestupa; ponavlja svoj poziv na provedbu stvarne reforme kaznenog djela zlouporabe položaja i zlouporabe odgovornog položaja kako bi se spriječile moguće zlouporabe ili proizvoljno tumačenje; naglašava da je prekomjerna primjena odredbe o zlouporabi položaja u privatnom sektoru štetna za poslovnu klimu i da narušava pravnu sigurnost; poziva Srbiju da zajamči neutralnost i kontinuitet javne uprave;

14.  pozdravlja aktivnu ulogu Srbije u međunarodnoj i regionalnoj policijskoj i pravosudnoj suradnji, napredak koji je postignut u borbi protiv organiziranog kriminala te donošenje prve nacionalne procjene opasnosti od teškog i organiziranog kriminala u Srbiji; poziva Srbiju da poveća napore u istrazi širih kriminalnih mreža, poboljša financijske istrage i policijske mjere utemeljene na obavještajnim informacijama kao i da ostvari dobre rezultate u pogledu pravomoćnih presuda; poziva Srbiju da u potpunosti provede Zakon o policiji, donesen u veljači 2016., da se uskladi sa zakonodavstvom EU-a u pogledu zapljene imovine stečene kaznenim djelima te da uspostavi sigurnu platformu za razmjenu obavještajnih podataka među tijelima kaznenog progona; pozdravlja nedavne izmjene Zakona o državnoj imovini i naglašava da se mora osigurati njegova transparentna i nediskriminirajuća provedba te da se moraju donijeti daljnje mjere kako bi se u potpunosti postigla pravna jasnoća u pogledu prava vlasništva; zabrinut je zbog činjenice da nakon punih godinu dana nije došlo ni do kakvih pomaka u istrazi, te poziva na brzo rješavanje tog problema i na punu suradnju s pravosudnim tijelima u istragama kako bi se počinitelji priveli pravdi; poziva Ministarstvo unutarnjih poslova Srbije i beogradske gradske vlasti da u potpunosti surađuju s javnim tužiteljem u tom slučaju; poziva vlasti da se suzdrže od optužbi, pritisaka i napada usmjerenih na članove civilnog pokreta „Ne da(vi)mo Beograd”;

15.  pozdravlja aktivnu ulogu Srbije u borbi protiv terorizma i podsjeća na to da je Srbija još 2014. kriminalizirala aktivnosti stranih boraca u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2178 (2014); poziva na donošenje nacionalne strategije za sprečavanje i borbu protiv terorizma, finalizirane u ožujku 2016.; poziva Srbiju da u potpunosti provede preporuke iz izvješća o evaluaciji Srbije koje je sastavio Odbor stručnjaka za vrednovanje mjera za suzbijanje pranja novca (Moneyval) u Vijeću Europe, te naročito preporuke Radne skupine za financijske mjere (FATF) u vezi sa suzbijanjem financiranja terorizma i pranja novca; pozdravlja kontinuiranu međunarodnu i regionalnu suradnju Srbije u borbi protiv droga, no ističe da su potrebni daljnji napori za ulaženje u trag kriminalnim mrežama upletenima u trgovinu ljudima i njihov kazneni progon; smatra da su regionalna strategija i pojačana suradnja u regiji ključni za rješavanje problema korupcije i organiziranog kriminala;

Demokracija

16.  pozdravlja mjere poduzete za poboljšanje transparentnosti i postupke savjetovanja u parlamentu, uključujući javna saslušanja i redovite sastanke i savjetovanja s Nacionalnom konvencijom o europskim integracijama, naročito zato što su važan dio pregovaračkog postupka; i dalje je zabrinut zbog raširene uporabe hitnih postupaka pri donošenju zakonodavstva; naglašava da česta uporaba hitnih postupaka i izmjene dnevnog reda parlamenta do kojih dolazi u posljednji trenutak ugrožavaju parlamentarnu učinkovitost, kvalitetu i transparentnost postupka izrade zakonodavstva kao i da ne omogućuju uvijek dovoljan broj dionika i opsežnije javno savjetovanje; ističe da se nadzor parlamenta nad izvršnom vlašću treba pojačati; poziva na bolju koordinaciju na svim razinama i hitno donošenje kodeksa ponašanja parlamenta; izražava žaljenje zbog toga što voditelj Delegacije EU-a u Srbiji zbog ometanja nije mogao predstaviti izvješće Komisije u Odboru za europske integracije srbijanskog parlamenta; naglašava da bi voditelj Delegacije EU-a trebao biti u mogućnosti neometano predstaviti to izvješće i da će se time omogućiti stvaran nadzor srbijanskog parlamenta nad procesom pristupanja;

17.  napominje da se Ustav treba revidirati kako bi u cijelosti odrazile preporuke Venecijanske komisije, posebice u pogledu uloge parlamenta u imenovanjima sudaca, nadzora političkih stranaka nad mandatom parlamentarnih zastupnika, neovisnosti ključnih institucija i zaštite temeljnih prava;

18.  pozdravlja donošenje programa reforme upravljanja javnim financijama, strategije za e-vladu, strategije o regulatornoj reformi i donošenju politika, novih zakona o općim upravnim postupcima, plaćama u javnom sektoru i državnim službenicima na razini područne i lokalne samouprave; napominje da je provedba akcijskog plana reforme javne uprave u određenim područjima bila spora te da nije bilo napretka u izmjeni pravnog okvira za državne službenike središnje vlade; naglašava da je potrebno uložiti više napora za daljnju profesionalizaciju i depolitizaciju uprave te uvesti transparentnije postupke zapošljavanja i razrješenja dužnosti;

19.  ponovno ističe važnost nezavisnih regulatornih tijela, kao što su Ured državnog pravobranitelja, povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu osobnih podataka, Državna revizorska institucija, Agencija za borbu protiv korupcije i Antikorupcijsko vijeće, u osiguravanju nadzora nad izvršnom vlašću i njezine odgovornosti; naglašava potrebu za transparentnosti i odgovornosti državnih institucija; poziva vlasti da u potpunosti zaštite neovisnost tih regulatornih tijela, da im pruže punu političku i administrativnu potporu u njihovu radu te zajamče da se njihove preporuke na odgovarajući način poprate; poziva vlasti da se suzdrže od optužbi i neutemeljenih političkih napada usmjerenih na državnog pravobranitelja;

20.  ističe potrebu za osiguravanjem pristupačnog obrazovnog sustava s cjelovitim i uravnoteženim nastavnim programom koji uključuje i teme o važnosti ljudskih prava i nediskriminacije, mogućnosti zapošljavanja i osposobljavanja mladih ljudi te promicanja europskih studijskih programa poput programa Erasmus;

Ljudska prava

21.  naglašava da je uspostavljen zakonodavni i institucionalni okvir za poštovanje međunarodnog prava o ljudskim pravima; ističe da je potrebna dosljedna provedba u cijeloj zemlji; napominje da su potrebni kontinuirani dodatni napori za poboljšanje položaja osoba koje pripadaju ranjivim skupinama, uključujući osobe s invaliditetom, osobe s HIV-om/AIDS-om, pripadnike zajednice LGBTI, migrante i tražitelje azila te etničke manjine; ističe da je potrebno da vlasti, sve političke stranke i javne osobe u Srbiji potiču klimu tolerancije i uključivosti u toj državi, poziva vlasti da zajamče odgovarajuću provedbu donesenog zakonodavstva protiv diskriminacije, posebice u onom dijelu koji se odnosi na zločine iz mržnje; izražava zabrinutost u vezi s prijedlogom zakona o pravima civilnih žrtava rata, kojim se isključuju neke skupine žrtava nasilja tijekom sukoba, te poziva vlasti da revidiraju taj zakon;

22.  ponovno izražava zabrinutost zbog činjenice da nije došlo do poboljšanja situacije u vezi sa slobodom govora i autocenzurom u medijima, već da se ona samo pogoršala; ističe da su uplitanje politike, prijetnje, nasilje i zastrašivanje novinara, što uključuje fizičke napade, usmene i pismene prijetnje i napade na imovinu, i dalje problem; poziva vlasti da javno i nedvosmisleno osude sve napade, da osiguraju odgovarajuća sredstva za proaktivniju istragu svih slučajeva napada na novinare i medija te da počinitelje brzo privedu pravdi; izražava zabrinutost zbog činjenice da se građanskim tužbama zbog klevete i kampanjama ocrnjivanja neproporcionalno ciljaju kritički mediji i novinari kao i zbog utjecaja koje odluke pravosudnih tijela u vezi s klevetama mogu imati na slobodu medija; zabrinut je zbog negativne kampanje usmjerene protiv istraživačkih novinara koji izvještavaju o korupciji te poziva vladine dužnosnike da se suzdrže od sudjelovanja u takvim kampanjama; poziva na cjelovitu provedbu zakona o medijima; pozdravlja činjenicu da su državno odvjetništvo, policija, novinari i medijske kuće potpisali sporazum o suradnji i zaštiti novinara te sa zadovoljstvom iščekuje njegovu provedbu; naglašava potrebu za potpunom transparentnošću vlasništva nad medijima i njihova financiranja; potiče srbijansku vladu da zajamči neovisnost i financijsku održivost obaju javnih medijskih servisa i medijskog sadržaja na jezicima manjina kako bi se ojačala uloga javnih radiotelevizijskih kuća u tom području;

23.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je Zakon o oglašavanju iz 2015. donesen bez odgovarajućeg javnog savjetovanja te da su njime ukinute bitne odredbe poput one o zabrani oglašavanja javnih vlasti i zabrani političkog oglašavanja izvan trajanja izbornih kampanja;

24.  izražava žaljenje zbog preduvjeta za korištenje sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći prema kojem organizacije civilnog društva moraju stupiti u partnerski odnos s državom ako žele da njihova prijava bude prihvaćena;

25.  osuđuje negativnu kampanju usmjerenu protiv organizacija civilnog društva koju vode vlada i mediji pod kontrolom vlade; izražava zabrinutost zbog činjenice da vlada osniva fiktivne organizacije civilnog društva koje su u opoziciji prema neovisnim organizacijama civilnog društva; smatra neprihvatljivom činjenicu da je organizacijama civilnog društva za uspješnu prijavu za sredstva iz Instrumenta pretpristupne pomoći potrebno stupiti u partnerstvo s vladom;

Poštovanje i zaštita manjina

26.  ponovno ističe da su promicanje i zaštita ljudskih prava, uključujući i prava nacionalnih manjina, temeljni preduvjet za pristupanje EU-u; pozdravlja donošenje akcijskog plana za ostvarenje prava nacionalnih manjina te donošenje odluke kojom se uspostavlja fond za nacionalne manjine, koji treba postati operativan; poziva na punu provedbu tog akcijskog plana i njegova priloga na sveobuhvatan i transparentan način i uz konstruktivan angažman svih strana; ponovno poziva Srbiju da diljem zemlje osigura dosljednu provedbu zakonodavstva o zaštiti manjina i da posebnu pozornost obrati na nediskriminirajuće postupanje prema nacionalnim manjinama, uključujući zakonodavstvo u vezi s obrazovanjem, uporabom jezika, primjerenom zastupljenošću u pravosudnim tijelima, tijelima javne uprave, nacionalnom parlamentu te lokalnim i regionalnim tijelima, kao i pristupom medijima i vjerskim obredima na jezicima manjina; pozdravlja usvajanje novih obrazovnih standarda za nastavu srpskog kao nematerinjeg jezika i napredak u prijevodu školskih udžbenika na manjinske jezike te potiče vlasti Srbije da osiguraju održivost tih procesa; poziva Srbiju da u potpunosti provede sve međunarodne ugovore koji se odnose na prava manjina;

27.  napominje da multietnička, multikulturna i multikonfesionalna raznolikost Vojvodine također doprinosi identitetu Srbije; naglašava da je Vojvodina zadržala visok stupanj zaštite manjina te da je međuetnička situacija i dalje dobra; ističe da se autonomija Vojvodine ne bi trebala smanjivati te da se zakon o sredstvima Vojvodine treba usvojiti bez odgode, kako je propisano Ustavom; pozdravlja uspjeh Novog Sada, grada iz Srbije koji je izabran za Europsku prijestolnicu kulture 2021. godine;

28.  primjećuje donošenje nove strategije za socijalnu uključenost Roma za razdoblje 2016. – 2025., koja obuhvaća obrazovanje, zdravstvenu skrb, stanovanje, zapošljavanje, socijalnu zaštitu, nediskriminaciju i ravnopravnost spolova; poziva na cjelovitu i brzu provedbu nove strategije za uključenost Roma, s obzirom na to da su oni najslabija, najdiskriminiranija i najmarginaliziranija skupina u Srbiji, te na hitno donošenje akcijskog plana i osnivanje tijela za koordinaciju njegove provedbe; osuđuje rušenje nelegaliziranih romskih naselja, koja vlasti provode bez najave ili pružanja alternativnog smještaja; izražava duboku zabrinutost zbog neizdavanja osobnih dokumenata Romima, čime se ograničavaju njihova temeljna prava; smatra da sve navedeno pridonosi činjenici da je među osobama koje traže azil u EU-u velik broju pripadnika romske zajednice iz Srbije;

Regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi

29.  pozdravlja činjenicu da je Srbija i dalje konstruktivno predana bilateralnim odnosima s drugim zemljama kandidatkinjama i susjednim državama članicama EU-a; potiče Srbiju da osnaži svoju proaktivnu i pozitivnu suradnju sa svojim susjedima i širom regijom, da potiče dobrosusjedske odnose i da zajedno sa susjednim zemljama uloži veće napore u rješavanje bilateralnih pitanja u skladu s međunarodnim pravom; ponovno poziva vlasti da olakšaju pristup arhivima koji se tiču nekadašnjih jugoslavenskih republika; poziva Srbiju da u potpunosti provodi bilateralne sporazume sa susjednim zemljama; naglašava da otvoreni bilateralni sporovi ne bi trebali imati štetan učinak na proces pristupanja; potiče Srbiju da poboljša suradnju sa susjednim državama članicama EU-a, posebno na graničnim područjima, kako bi se potakao gospodarski razvoj;

30.  pozitivnom smatra činjenicu da je Srbija pokazala konstruktivniji angažman u sklopu inicijativa za regionalnu suradnju, kao što su Strategija za dunavsku regiju, Proces suradnje u jugoistočnoj Europi, Vijeće za regionalnu suradnju, Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini, Jadransko-jonska inicijativa, proces Brdo-Brijuni, inicijativa „Zapadnobalkanska šestorka” i njezin program povezanosti te Berlinski proces; pozdravlja sastanak o suradnji u pogledu energetske i prometne infrastrukture između premijera Bugarske, Rumunjske i Srbije te podržava ideju o trajnom formatu sastanaka Krajovske grupe; ističe važnost Regionalnog ureda za suradnju mladih zapadnog Balkana u poticanju pomirenja; poziva Srbiju da provede reformne mjere povezanosti u vezi s programom povezanosti i zaključke s Pariške konferencije o zapadnom Balkanu iz 2016. te Uredbu o TEN-T-u; pozdravlja ulogu Gospodarske komore Srbije u promicanju regionalne suradnje i njezin doprinos uspostavi Komorskoga investicijskog foruma zemalja zapadnog Balkana;

31.  pozdravlja donošenje nacionalne strategije za istrage i kazneni progon ratnih zločina; poziva Srbiju da promiče ozračje poštovanja i tolerancije te osudi sve oblike govora mržnje, javnog odobravanja i poricanja genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina; napominje da je mandat bivšeg tužitelja za ratne zločine istekao u prosincu 2015. godine; ističe da je imenovanje njegova nasljednika pitanje od velike važnosti; poziva na provedbu te nacionalne strategije i na donošenje operativne strategije tužitelja u skladu s načelima i pravilima međunarodnog prava te međunarodnim standardima; poziva na pojačanu regionalnu suradnju u rješavanju predmeta ratnih zločina te na rješavanje svih otvorenih pitanja koja su s time povezana, uključujući i suradnjom uredâ tužitelja za ratne zločine u regiji u pitanjima od zajedničkog interesa; poziva na punu suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, koja je i dalje od presudne važnosti; poziva na to da se ratnim zločinima pristupa bez diskriminacije, da se riješi pitanje nekažnjivosti i zajamči preuzimanje odgovornosti; apelira na vlasti da nastave rješavati problem nestalih osoba i da u tu svrhu utvrde lokacije masovnih grobnica i zajamče prava žrtava i članova njihovih obitelji; ponovno ističe svoju potporu inicijativi za osnivanje regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenima u bivšoj Jugoslaviji i potiče srbijansku vladu da u tom smislu preuzme inicijativu;

32.  izražava zabrinutost zbog sudjelovanja nekih visokih srbijanskih dužnosnika na proslavi Dana Republike Srpske, održanoj 9. siječnja 2017. protivno odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine; naglašava da bi i Srbija, kao zemlja kandidatkinja, i Bosna i Hercegovina, kao potencijalna kandidatkinja, trebale svojim djelima štititi i promicati vladavinu prava; poziva vlasti Srbije da pruže potporu ustavnim reformama u BiH radi jačanja kapaciteta te zemlje za funkcioniranje i sudjelovanje u pristupnim pregovorima;

33.  pozitivnim ocijenjuje otvaranje triju novih graničnih prijelaza između Srbije i Rumunjske te preporučuje otvaranje triju još neotvorenih graničnih prijelaza s Bugarskom: Salaš – Novo Korito, Bankja – Petačinci i Trekljano – Bosilegrad;

34.  pohvaljuje Srbiju i Albaniju zbog kontinuirane predanosti poboljšanju bilateralnih odnosa i jačanju regionalne suradnje na političkoj i društvenoj razini, primjerice u okviru Regionalnog ureda za suradnju mladih, sa sjedištem u Tirani; potiče obje zemlje da nastave dobru suradnju radi poticanja procesa pomirenja u toj regiji;

35.  pozdravlja stalan angažman Srbije u postupku normalizacije odnosa s Kosovom i njezinu predanost provedbi sporazuma postignutih u dijalogu uz posredovanje EU-a; ponavlja da bi se napredak u dijalogu trebao mjeriti njegovom provedbom na terenu; stoga poziva obje strane da nastave provoditi, u dobroj vjeri i pravodobno, sve sporazume koji su već postignuti te da odlučno ustraju u postupku normalizacije odnosa, uključujući i rješavanje pitanja Zajednice srpskih općina; potiče Srbiju i Kosovo da u cilju poboljšanja života ljudi i sveobuhvatne normalizacije odnosa pronađu nova područja rasprave o kojima će voditi dijalog; ponavlja svoj poziv Europskoj službi za vanjsko djelovanje (ESVD) da ocijeni koliko učinkovito obje strane ispunjavaju svoje obveze;

36.  ipak, izražava žaljenje zbog odluke srbijanskih vlasti da bivšoj predsjednici Kosova Atifeti Jahjagi ne dopuste sudjelovanje na festivalu „Mirëdita, dobar dan” u Beogradu, na koji je bila pozvana da održi govor ne temu žrtava seksualnog nasilja tijekom rata na Kosovu; također izražava žaljenje zbog recipročnih mjera kosovskih vlasti, koje su srbijanskom ministru rada Aleksandru Vulinu zabranile ulazak na Kosovo; ističe da se takvim odlukama krši Briselski sporazum o slobodi kretanja, koji su Srbija i Kosovo sklopili u okviru procesa normalizacije svojih odnosa;

37.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nedavnih napetosti između Srbije i Kosova do kojih je došlo zbog prve vožnje vlaka na liniji između Beograda i Sjeverne Mitrovice, kao i zbog ratnohuškačkih izjava i retorike usmjerene protiv EU-a; ističe da je potrebno da se i Beograd i Priština suzdrže od svih djelovanja kojima bi se mogao ugroziti do sada postignut napredak kao i od provokativnih radnji i nesvrhovite retorike koja bi mogla štetiti procesu normalizacije;

38.  pozdravlja potporu koju su vlasti Srbije pružile Crnoj Gori tijekom istrage neuspjelih napada planiranih za dan crnogorskih izbora 2016. godine; napominje da su vlasti Srbije na temelju uhidbenog naloga iz Crne Gore uhitile dvoje osumnjičenika; potiče srbijanske vlasti da nastave surađivati s Crnom Gorom kako bi se osumnjičenici izručili Crnoj Gori u skladu s odredbama bilateralnog sporazuma o izručenju dviju zemalja;

39.  poziva Komisiju da uloži dodatne napore u cilju pružanja potpore procesu stvarne pomirbe u regiji, posebice podupiranjem kulturnih projekata koji su usmjereni na suočavanje s događajima iz nedavne prošlosti i promicanje zajedničkog razumijevanja povijesti te javne i političke kulture tolerancije, uključivosti i pomirenja;

Energetika

40.  poziva Srbiju da u cijelosti provede mjere reforme povezanosti u energetskom sektoru; potiče Srbiju da razvija konkurentnost na tržištu plina te da poduzima mjere kojima će se poboljšati usklađivanje s pravnom stečevinom u području energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i borbe protiv klimatskih promjena, između ostalog, i donošenjem sveobuhvatne klimatske politike; poziva na ratifikaciju Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama; poziva na razvoj hidroenergetske strategije za zapadni Balkan koja će biti u potpunosti usklađena sa zakonodavstvom EU-a o okolišu te poziva vlasti da dodatna sredstva EU-a u iznosu od 50 milijuna EUR iskoriste za razvijanje hidroenergetskog potencijala; pohvaljuje Srbiju zbog osnivanja sustava u sklopu kojega će se iz Zelenog fonda izdvajati sredstva za okoliš; ističe da je potrebno razviti plinske i elektroenergetske veze sa susjednim zemljama; potiče Srbiju da ubrza tehničke i proračunske pripreme za plinski spojni vod Bugarska – Srbija;

41.  ističe da Srbija još nije službeno usvojila strategiju za upravljanje vodama ni izmijenila Zakon o vodama i Nacionalni plan upravljanja dunavskim slijevom; naglašava da su ti zakoni od temeljne važnosti za daljnje usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a i za poboljšanje provedbe direktiva EU-a u vodnom sektoru;

o
o   o

42.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te srbijanskoj vladi i parlamentu.

(1) SL L 80, 19.3.2008., str. 46.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0046.


Izvješće o Kosovu za 2016.
PDF 294kWORD 60k
Rezolucija Europskog parlamenta od 14. lipnja 2017. o Izvješću Komisije o Kosovu za 2016. (2016/2314(INI))
P8_TA(2017)0262A8-0062/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Solunu 19. i 20. lipnja 2003. o perspektivi pristupanja zemalja zapadnog Balkana Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Kosova koji je stupio na snagu 1. travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir potpisivanje okvirnog sporazuma s Kosovom o sudjelovanju u programima Unije,

–  uzimajući u obzir Prvi sporazum o načelima kojima se uređuje normalizacija odnosa, koji su 19. travnja 2013. potpisali predsjednici vlada Hashim Thaçi i Ivica Dačić te Akcijski plan za provedbu od 22. svibnja 2013.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2016/947 od 14. lipnja 2016. o izmjeni Zajedničke akcije 2008/124/ZVSP o Misiji Europske unije za uspostavu vladavine prava na Kosovu (EULEX Kosovo),

–  uzimajući u obzir izvješća glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o tekućim aktivnostima Privremene administrativne misije Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK) i povezanom razvoju događaja, od kojih je posljednje objavljeno 26. listopada 2016., te raspravu Vijeća sigurnosti o UNMIK-u održanu 16. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije iz 2016. o politici proširenja EU-a od 9. studenoga 2016. (COM(2016)0715),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o Kosovu za 2016. od 9. studenoga 2016. godine (SWD(2016)0363),

–  uzimajući u obzir ocjenu Komisije od 18. travnja 2016. o programu gospodarske reforme Kosova za razdoblje 2016. – 2018. (SWD(2016)0134),

–  uzimajući u obzir zajedničke zaključke ekonomskog i financijskog dijaloga između EU-a i zapadnog Balkana i Turske od 26. svibnja 2016. (9500/2016),

–  uzimajući u obzir program europskih reformi pokrenut 11. studenoga 2016. u Prištini,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva od 13. prosinca 2016. o procesu proširenja, stabilizacije i pridruživanja,

–  uzimajući u obzir zaključke sa sastanaka Vijeća za opće poslove od 7. prosinca 2009., 14. prosinca 2010. i 5. prosinca 2011. u kojima je istaknuto i ponovno potvrđeno da bi i Kosovo, ne dovodeći u pitanje stajalište država članica o njegovu statusu, trebalo imati koristi od dogledne liberalizacije viznog režima kad se ispune svi uvjeti,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije o uredbi o liberalizaciji viznog režima za osobe s Kosova od 1. lipnja 2016. (COM(2016)0277) i četvrto izvješće Komisije od 4. svibnja 2016. o napretku Kosova u ispunjavanju uvjeta iz plana za liberalizaciju viznog režima (COM(2016)0276),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244 (1999), savjetodavno mišljenje Međunarodnog suda pravde od 22. srpnja 2010. o sukladnosti jednostranog proglašenja neovisnosti Kosova s međunarodnim pravom te rezoluciju Opće Skupštine UN-a br. 64/298 od 9. rujna 2010. u kojoj je potvrđen sadržaj mišljenja Međunarodnog suda pravde i pozdravljena spremnost EU-a da omogući dijalog između Srbije i Kosova,

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave s međuparlamentarnih sastanaka Europskog parlamenta i Kosova od 28. i 29. svibnja 2008., 6. i 7. travnja 2009., 22 i 23. lipnja 2010., 20. svibnja 2011., 14. i 15. ožujka 2012., 30. i 31. listopada 2013. te 29. i 30. travnja 2015., te izjave i preporuke usvojene na prvom i drugom sastanku Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Kosova od 16. i 17. svibnja 2016. odnosno 23. i 24. studenoga 2016., te prvi sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje održan 25. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0062/2017),

A.  budući da 114 od 193 države članice UN-a, uključujući 23 od 28 država članica EU-a, priznaje neovisnost Kosova;

B.  budući da se (potencijalne) zemlje kandidatkinje ocjenjuju na temelju vlastitih zasluga te budući da raspored pristupanja ovisi o brzini i kvaliteti provedbe nužnih reformi;

C.  budući da je EU u više navrata isticao svoju spremnost da pomogne gospodarskom i političkom razvoju Kosova pružanjem jasne europske perspektive, u skladu s europskom perspektivom regije, te da je Kosovo pokazalo težnju prema putu k europskoj integraciji;

D.  budući da je EU u središte svoje politike proširenja postavio vladavinu prava, temeljna prava, jačanje demokratskih institucija, uključujući reformu javne uprave, kao i dobrosusjedske odnose, gospodarski razvoj i konkurentnost;

E.  budući da više od 90 % Kosovljana strahuje od nezaposlenosti te da primanja više od 30 % njih iznose od 0 do 120 EUR mjesečno;

1.  pozdravlja stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU-a i Kosova 1. travnja 2016. kojim se uspostavlja prvi ugovorni odnos te predstavlja važan korak za nastavak procesa integracije Kosova u EU; pozdravlja pokretanje programa europskih reformi 11. studenoga 2016. i usvajanje nacionalne strategije o provedbi Sporazuma kao platforme za njegovu lakšu provedbu te poziva Kosovo da nastavi jasno pokazivati političku volju i odlučnost da provede dogovoreni program, uključujući uspostavu koordinacijskog mehanizma za provedu Sporazuma, te da iskoristi pozitivan zamah stvoren Sporazumom, za provedbu i institucionalizaciju reformi, poboljšanje socio-ekonomskog razvoja Kosova, uspostavu suradnje s EU-om u brojnim područjima, čime bi se dodatno unaprijedila trgovinska i ulagačka integracija Kosova, te za poboljšanje odnosa sa susjednim zemljama i doprinos stabilnosti u regiji; poziva kosovsku Vladu da se usredotoči na provedbu sveobuhvatnih reformi koje su potrebne kako bi ispunila svoje obveze u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju; pozdravlja održavanje drugog sastanka Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje 23. i 24. studenoga 2016. te održavanje prvog sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje 25. studenoga 2016.; napominje da su slobodni, pravedni i transparentni prijevremeni opći izbori te lokalni izbori u drugoj polovici 2017. ključni za demokratsku budućnost Kosova, kao i za budućnost njegova procesa integracije u EU;

2.  pozdravlja općenito mirnu i neometanu provedbu prijevremenih općih izbora 11. lipnja 2017.; žali međutim što neke preporuke Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava iz 2014. nisu uzete u obzir, što je dijelom posljedica kratkog vremenskog roka; izražava zabrinutost zbog problema koje su uočili promatrači EU-a za vrijeme izborne kampanje kao što su naročito remećenje i uplitanje nekih političkih stranaka u neovisnost medija, i privatnih i javnih, prijetnje upućene pripadnicima srpske zajednice na Kosovu i kandidatima Srpske Liste te njihovo zastrašivanje; apelira na stranke da brzo sastave vladu kako bi se nastavio put Kosova prema EU-u te da predano rade na ratifikaciji sporazuma s Crnom Gorom o razgraničenju i nastavku postojanog donošenja presuda za slučajeve korupcije i organiziranog kriminala na visokoj razini u cilju utiranja puta bezviznom režimu za državljane Kosova;

3.  izražava zabrinutost zbog ukorijenjene snažne polarizacije političke scene; poziva sve strane da iskažu i preuzmu odgovornost te da stvore uvjete za uspješan dijalog koji je usmjeren na pronalazak rješenja i ostvarivanje rezultata u cilju smirivanja napetosti i postizanja održivog kompromisa radi olakšavanja napretka te zemlje na njezinu europskome putu;

4.  apelira na čelnike srpske zajednice na Kosovu da radeći neovisno od Beograda i konstruktivno u korist svih ljudi na Kosovu preuzmu potpunu odgovornost za svoje mjesto i svoju ulogu u državnim institucijama i apelira na Kosovo da nastavi podupirati pristup kosovskih Srba kosovskim institucijama; u tom pogledu pozdravlja integraciju kosovskih Srba koji čine sudsko i policijsko osoblje te osoblje civilne zaštite u kosovski sustav; poziva kosovske vlasti da nastave graditi međusobno povjerenje između zajednica i promicati njihovu gospodarsku integraciju;

5.  najoštrije osuđuje nasilna ometanja aktivnosti od strane nekoliko članova oporbe koja su se dogodila u prvoj polovici 2016. godine u Skupštini i pozdravlja ponovno sudjelovanje oporbe u radu Skupštine u vezi s većinom pitanja, kao i konstruktivno sudjelovanje svih članova u zajedničkom parlamentarnom izaslanstvu Europskog parlamenta i Skupštine Kosova posljednjih mjeseci dosadašnjeg zakonodavnog razdoblja; naglašava važnost političkog dijaloga, aktivnog i konstruktivnog sudjelovanja svih političkih stranaka u procesima donošenja odluka te neometanog rada parlamenta kao ključne uvjete napretka u procesu integracije u EU;

6.  ističe da put prema europskoj integraciji zahtijeva dugoročnu stratešku viziju i ustrajnost u donošenju i provedbi nužnih reformi;

7.  napominje da pet država članica nije priznalo Kosovo; naglašava da bi se tim priznanjem doprinijelo normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije i povećala vjerodostojnost vlastite vanjske politike EU-a; smatra pozitivnim konstruktivan pristup svih država članica EU-a u olakšavanju i jačanju odnosa između EU-a i Kosova u cilju socio-ekonomskog razvoja, jačanja vladavine prava i demokratske konsolidacije u korist svih ljudi na Kosovu; potiče pozitivan pristup u vezi sa sudjelovanjem Kosova u međunarodnim organizacijama;

8.  pozdravlja prijedlog Komisije da se odobri liberalizacija viznog režima, što bi bio pozitivan korak na putu Kosova prema europskoj integraciji; s odobravanjem primjećuje smanjenje zahtjeva za azil državljana Kosova i u EU-u i u zemljama pridruženim schengenskom području te pozdravlja uspostavljanje Fonda za reintegraciju i programa za reintegraciju za kosovske državljane koji su se vratili na Kosovo; izražava zabrinutost zbog zastoja u Skupštini pri kraju zakonodavnog razdoblja u vezi s ratifikacijom sporazuma s Crnom Gorom o razgraničenju te naglašava da se liberalizacija viznog režima može odobriti tek nakon što Kosovo ispuni sve kriterije, pa i u pogledu postojanog donošenja presuda na visokoj razini za korupciju i organizirani kriminal, čemu je znatno doprinio informatički mehanizam praćenja visokoprofiliranih slučajeva kojim se Kosovo služi za zločine na visokoj razini, što je mehanizam koji bi trebalo proširiti i na ostale kaznene postupke; stoga poziva vlasti da ulože više truda u rješavanje problema pranja novca, trgovine drogom, ljudima i oružjem te nezakonitog posjedovanja oružja;

9.  smatra neophodnim da je vanjska i sigurnosna politika Kosova u skladu sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a;

10.  pozdravlja napredak koji je postignut u provedbi raznih sporazuma potpisanih od kolovoza 2016. u procesu normalizacije odnosa sa Srbijom, i to nakon višemjesečnog razdoblja u kojemu je ostvaren slab ili nikakav napredak; ističe da je potpuna provedba postignutih sporazuma nužna za nastavak uspješnog razvoja dijaloga između Prištine i Beograda; poziva Kosovo i Srbiju da se snažnije angažiraju i pokažu postojanu političku volju u pogledu normalizacije odnosa i da se suzdrže od bilo kakvih poteza koji bi ugrozili dosad postignuti napredak u tom procesu; podsjeća da je to uvjet za pristupanje EU-u; prima na znanje određen napredak u vezi s drugim tehničkim pitanjima kao što su pitanja katastara, sveučilišnih diploma i registarskih pločica, te u vezi s provedbom sporazuma o mostu u Mitrovici; sa zabrinutošću prati razvoj događaja u vezi s mostom u Mitrovici te daje svoju potporu nedavno postignutom sporazumu; pozdravlja dodjelu vlastitog međunarodnog pozivnog broja za Kosovo; ponavlja svoj poziv Europskoj službi za vanjsko djelovanje da redovito provodi evaluacije o tome koliko učinkovito obje strane ispunjavaju svoje obveze i o rezultatima evaluacija izvješćuje Europski parlament; naglašava da bi postignuti sporazumi trebali poboljšati svakodnevni život običnih građana; napominje da građani Kosova i Srbije nisu svjesni koristi koje proizlaze iz dijaloga te naglašava potrebu za najvećom mogućom transparentnošću u izvješćivanju o ishodima dijaloga, osobito na sjevernom Kosovu; naglašava važnost dobrosusjedskih odnosa sa svim zemljama zapadnog Balkana;

11.  oštro osuđuje slanje srpskog nacionalističkog vlaka iz Beograda na sjeverno Kosovo; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog ratnohuškačkih izjava i protueuropske retorike; prima na znanje odluku suda u Colmaru (Francuska) o odbijanju izručenja Srbiji i o puštanju na slobodu g. Ramusha Haradinaja, kojeg je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju 2008. i 2012. oslobodio svih optužbi, a koji je 4. siječnja 2017. uhićen u Francuskoj na temelju međunarodnog uhidbenog naloga koji je izdala Srbija 2004. na temelju svojeg zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine; žali zbog toga što se taj zakon dosad zlorabio za progon državljana zemalja bivše Jugoslavije, što dokazuje ovaj nedavni slučaj; apelira na obje strane da se suzdrže od provokativnih radnji i nesvrhovite retorike koja bi mogla štetiti procesu normalizacije; poziva EU, Kosovo i Srbiju da rasprave o tim pitanjima na konstruktivan način u okviru pregovora o pristupanju EU-u;

12.  napominje da Udruženje srpskih općina još nije uspostavljeno, da njegov statut tek treba sastaviti i da je uspostava tog udruženja odgovornost kosovske Vlade; apelira na Kosovo da bez daljnjeg odgađanja uspostavi to udruženje u skladu sa sporazumom postignutim na temelju dijaloga uz posredovanje EU-a i u skladu s presudom Ustavnog suda Kosova; u tom pogledu potiče kosovske vlasti da uspostave radnu skupinu na visokoj razini s jasnim i vremenski ograničenim mandatom koja će predstaviti prijedlog statuta za razmatranje u javnosti i u parlamentu; izražava zabrinutost zbog trajne prisutnosti srpskih paralelnih struktura, među ostalim i preko kontinuirane financijske potpore, te poziva na njihovo ukidanje; potiče sve dionike da pronađu prihvatljivo i sporazumno dugoročno rješenje za status rudnika Trepča;

13.  poziva političke snage da zajamče poštovanje građanskih sloboda i sigurnosti srpske zajednice te njihovih vjerskih objekata;

14.  pozdravlja osnivanje Posebnog suda za ratne zločine na Kosovu i Ured posebnog tužitelja u Den Haagu s obzirom na to da je riječ o nužnom koraku za jamčenje pravde i pomirenja; ističe da je zaštita svjedoka ključna za uspješan rad tog posebnog suda te stoga poziva vlasti da omoguće građanima da imaju koristi od tog sustava bez straha od odmazde; poziva EU i države članice da nastave pružati potporu tome sudu stavljajući na raspolaganje odgovarajuća sredstva; pozdravlja spremnost Nizozemske da bude zemlja sjedišta tog suda;

15.  poziva Kosovo da riješi pitanje nestalih osoba, uključujući stvarno jamčenje prava vlasništva, zabranu prisvajanja imovine i jamčenje povratka i reintegracije raseljenih osoba; poziva Kosovo da zajamči stvarnu odštetu za žrtve silovanja u ratu, kao što je navedeno u Nacionalnom akcijskom planu; sa zabrinutošću primjećuje spor napredak u pogledu istraga, kaznenog progona i presuda za ratne zločine, uključujući za slučajeve seksualnog nasilja tijekom rata na Kosovu 1998. i 1999. te apelira na Kosovo da uloži više truda u tom pogledu;

16.  žali zbog toga što se u procesu donošenja odluka ne provode redovita savjetovanja s civilnim društvom; ističe potrebu za daljnjim osnaživanjem civilnog društva i poziva na to da se pokaže politička volja za suradnju s civilnim društvom uvođenjem minimalnih standarda za javno savjetovanje;

17.  poziva političke snage da zajamče, poštuju i podrže vladavinu prava te da pojačaju napore u pogledu njezina poboljšanja, uključujući neovisnost pravosuđa, te da jasno razlikuju legitimne težnje kosovskih građana za slobodom i pravdom od postupanja osoba koje su navodno počinile ratne zločine, koje nadležna pravosudna tijela prema zakonu moraju kazneno goniti;

18.  napominje da je pravobranitelj počeo provoditi zakon o pravobranitelju iz 2015. povećanim i poboljšanim izvješćivanjem te potiče na usvajanje povezanog sekundarnog zakonodavstva; poziva kosovsku Skupštinu i Vladu da osiguraju financijsku, funkcionalnu i organizacijsku neovisnost pravobranitelja, u skladu s međunarodnim standardima za nacionalne institucije za ljudska prava; potiče kosovsku Vladu da poduzme mjere na temelju izvješća i preporuka Ureda državnog revizora i pravobranitelja;

19.  ističe potrebu za pravilnim funkcioniranjem institucije pravobranitelja, i potrebu da joj se osiguraju sva nužna sredstva za izvršenje njezinih aktivnosti;

20.  napominje da, iako je postignut određeni napredak u donošenju zakonodavstva za pravilno funkcioniranje pravosuđa, provođenje pravde i dalje je sporo i neučinkovito te otežano zbog preostalih nedostataka kaznenog zakonodavstva, političke i gospodarske revnosti, političkog uplitanja, izostanka odgovornosti i ograničenih financijskih i ljudskih resursa, među ostalim i u Uredu posebnog tužitelja; potiče Kosovo da rješavanje tih pitanja postavi kao prioritet kako bi se zajamčila pravna sigurnost u pogledu prava vlasništva stranih ulagača; prima na znanje napore policije i ureda državnog tužitelja u borbi protiv organiziranog kriminala; prima na znanje napore nadležnih tijela da istraže smrt g. Astrita Deharija u zatvoru te apelira na nadležna tijela da dovrše istragu;

21.  pozdravlja potpisivanje okvirnog sporazuma o sudjelovanju u programima EU-a te potiče njegovo što je brže stupanje na snagu i njegovu ispravnu provedbu nakon odobrenja Europskog parlamenta;

22.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog izostanka napretka u vezi sa zaštitom slobode izražavanja i slobode medija, kao i zbog povećanja političkog uplitanja te zastrašivanja medija i pritiska na njih; duboko je zabrinut zbog povećanja broja izravnih prijetnji i napada na novinare i raširene autocenzure; apelira na kosovske vlasti da u potpunosti priznaju i zaštite slobodu izražavanja u skladu sa standardima EU-a, da stanu na kraj nekažnjavanju napada na novinare i da odgovorne privedu pravdi; potiče Vladu da zajamči neovisnost i održivost javnog medija RTK i da uspostavi prikladan režim financiranja; poziva na donošenje solidnog zakonodavstva o autorskim pravima i vlasništvu nad medijima;

23.  poziva kosovsku Vladu da osigura brzu istragu slučajeva fizičkih napada na novinare i drugih oblika pritiska te da ubrza i podupre donošenje presuda u pravosudnom sustavu, da nastavi nedvosmisleno osuđivati sve napade na novinare i medijske kuće te da osigura transparentnost vlasništva nad medijskim kućama kako bi se smanjio rizik od nedopustivih pritisaka na urednike i novinare;

24.  pozdravlja sporazum koji su Kosovo i Srbija potpisali 30. studenoga 2016. o krajnjim koracima za provedbu Sporazuma o pravosuđu koji je postignut u okviru Dijaloga od 9. veljače 2015., čime će se omogućiti da pravosudne institucije te zemlje počnu djelovati na čitavom kosovskom teritoriju;

25.  naglašava da je sistemska korupcija u suprotnosti s temeljnim vrijednostima transparentnosti i neovisnosti pravosuđa na kojima počiva EU; ponavlja svoju zabrinutost zbog vrlo sporog napretka u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala te poziva na pojačane napore i jasnu političku volju za rješavanje tih pitanja koja stoje na putu znatnog budućeg gospodarskog napretka; žali što korupcija i organizirani kriminal prolaze nekažnjeno u određenim područjima, posebice na sjeveru Kosova; zabrinut je zbog toga što su rezultati u pogledu istraga, kaznenog progona te konačnih presuda i dalje slabi te zbog toga što se oduzimanje i zapljena imovine stečene kriminalom rijetko primjenjuje iako je ključan alat u borbi protiv korupcije, stoga predlaže promptno zamrzavanje imovine i povećanje broja konačnih zapljena; potiče kosovsku Agenciju za borbu protiv korupcije da zauzme proaktivniji pristup tijekom istraga; izražava zabrinutost zbog toga što financiranje političkih stranaka i kampanja nije propisno obuhvaćeno regulatornim nadzorom; stajališta je da se zakon o sukobu interesa mora uskladiti s europskim standardima i da se mora provesti u djelo stvarno uklanjanje s radnih mjesta javnih službenika optuženih ili osuđenih za teška kaznena djela ili kaznena djela povezana s korupcijom; zabrinut je zbog izostanka stvarne suradnje između institucija odgovornih za otkrivanje, istragu i kazneni progon slučajeva korupcije; ozbiljno je zabrinut zbog sudjelovanja zločinačkih oružanih skupina u prekograničnim kriminalnim aktivnostima te poziva na izravnu i djelotvornu suradnju u borbi protiv organiziranog kriminala između Kosova i Srbije, kao i između svih zemalja u regiji; naglašava da bi se članstvom Kosova u Interpolu i suradnjom s Europolom potpomoglo ta nastojanja;

26.  izražava zabrinutost zbog toga što je Kosovo i dalje zemlja za skladištenje i tranzit teških droga; sa zabrinutošću primjećuje da ne postoji siguran prostor za skladištenje zaplijenjenih droga prije njihova uništenja; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog niske stope presuda u predmetima u vezi s trgovinom ljudima, iako je Kosovo izvorišna, tranzitna i odredišna zemlja za žene i djecu koji su žrtve trgovine ljudima; sa zabrinutošću primjećuje da postoje oružane skupine koje sudjeluju u aktivnostima organiziranog kriminala, kao što je krijumčarenje oružja, i koje očito prolaze nekažnjeno pa stoga mogu djelovati preko granice;

27.  poziva Kosovo da pojača napore u sprečavanju rodno uvjetovanog nasilja te da ženama zajamči potpuno uživanje njihovih prava; poziva kosovske institucije da dodijele odgovarajuća sredstva za provedbu nacionalne strategije o nasilju u obitelji, koja sadrži međunarodne mehanizme kao što je Istanbulska konvencija; pozdravlja političku potporu na visokoj razini za prava osoba LGBTI; pozdravlja održavanje druge povorke ponosa, ali ponavlja da je strah i dalje raširen u zajednici LGBTI;

28.  poziva kosovske vlasti da daju prednost uključivanju rodne perspektive u sve politike te da zajamče da nadležna tijela i organi svojim djelovanjem budu primjer drugima; zabrinut je zbog strukturnih izazova koji priječe primjenu zakona o rodnoj ravnopravnosti te je i dalje zabrinut zbog podzastupljenosti žena na položajima na kojima se donose odluke; apelira na Kosovo da stalno potiče žene da se javljaju za položaje na visokoj razini; izražava zabrinutost zbog činjenice da mali broj žena posjeduje imovinu te poziva vlasti da aktivno zajamče da se štite prava vlasništva za žene, uključujući prava nasljeđivanja; pozdravlja usvajanje nacionalne strategije o nasilju u obitelji te poziva na njenu punu primjenu kako bi se ostvario napredak u borbi protiv nasilja u obitelji i rodno uvjetovanog nasilja; podsjeća na to da je problem seksualnog nasilja za vrijeme rata i sukoba, ako se ne riješi na odgovarajući način, povezan s normalizacijom i visokom učestalošću rodno uvjetovanog nasilja u zemljama nakon sukoba; poziva vlasti da javno potiču i uspostavljaju zaštitne mehanizme te osiguravaju utočište za žene koje odluče prekinuti šutnju i prijaviti nasilje u obitelji; u tom pogledu potiče rad nevladinih organizacija;

29.  unatoč tome što pohvaljuje uspostavu međuministarske koordinacijske skupine za ljudska prava 2016., konstatira da su potrebni dodatni napori kako bi se potpunom provedbom relevantnog zakonodavstva i dodjelom dostatnih sredstava zaštitila prava svih manjina na Kosovu, uključujući romsku, aškalijsku, egipatsku i goransku zajednicu; poziva nadležna nacionalna i lokalna tijela da pod hitno poduzmu sve potrebne zakonodavne i praktične mjere za ograničavanje diskriminacije i potvrđivanje prava raznih etničkih manjina, uključujući kulturna i jezična prava te prava vlasništva, kako bi se doprinijelo razvoju multietničkog društva; poziva Kosovo da izbjeglicama povratnicima, među kojima ima mnogo Roma, osigura potpunu integraciju i vraćanje njihovih građanskih prava, čime se staje na kraj apatridnosti; poziva Kosovo da usvoji novu strategiju i akcijski plan za integraciju pripadnika zajednica Roma, Aškalija i Egipćana;

30.  pozdravlja povećane napore za suzbijanje, sprječavanje i borbu protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije te priznaje važnost rada koji je Kosovo uložilo u tom području; primjećuje da se velik broj stranih boraca vratio na Kosovo te poziva vlasti da osiguraju njihovo praćenje i kazneni progon, te da zauzmu sveobuhvatan pristup koji podrazumijeva učinkovite politike za prevenciju i deradikalizaciju te, ako je to primjereno, reintegraciju; poziva na nastavak utvrđivanja, sprječavanja i zaustavljanja kretanja stranih boraca te novca kojemu se ne može ući u trag, a koji je namijenjen za radikalizaciju; ističe potrebu za učinkovitim programima u zajednicama kojima bi se riješili slučajevi nezadovoljstva kojima se potpiruju nasilni ekstremizam i radikalizacija, te izgradili odnosi kojima se promiču tolerancija i dijalog;

31.  pozdravlja poboljšanje gospodarske situacije i povećanje poreznih prihoda, čime vlada raspolaže većim sredstvima za provedbu svojih politika; međutim, izražava svoju zabrinutost oko održivosti proračuna Kosova s obzirom na iznose naknada namijenjenih za ratne veterane, te u tom pogledu poziva na reformu mjerodavnog zakona u skladu s dogovorom postignutim s Međunarodnim monetarnim fondom; podsjeća na to da su socio-ekonomske strukturne reforme ključne za podupiranje dugoročnog rasta; naglašava potrebu za jačanjem lokalne industrije kao prioritetnog pitanja, istovremeno stavljajući naglasak na konkurentnosti lokalne proizvodnje kako bi mogla ispuniti uvozne standarde EU-a; zabrinut je zbog ovisnosti o doznakama migranata; izražava zabrinutost zbog odluka o financiranju koje se donose ad hoc, čime se ugrožava stabilnost koja je neophodna za poslovanje poduzeća; ponovno naglašava potrebu za pospješenjem registracije novih poduzeća koja se trenutačno bore s neodgovornom upravom, nerazvijenom infrastrukturom, slabom vladavinom prava i korupcijom; potiče Kosovo da provede preporuke iz ocjene koju je EU proveo o Zakonu o malom poduzetništvu i da počne provoditi procjene regulatornog učinka kako bi se smanjilo administrativno opterećenje za mala i srednja poduzeća te poziva Komisiju da poveća pomoć za mala i srednja poduzeća; poziva Kosovo da u potpunosti provede preporuke iz programa gospodarskih reformi za razdoblje 2016. – 2018. te program europskih reformi pokrenut 11. studenoga 2016.;

32.  sa zabrinutošću napominje visoku stopu nezaposlenosti, posebno mladih, te izražava zabrinutost zbog diskriminacije žena na tržištu rada, posebno tijekom zapošljavanja; poziva Kosovo da uloži više truda u povećanje zaposlenosti i poboljšanje uvjeta na tržištu rada; ističe potrebu da se naglasak stavi na kvalitetu obrazovanja, uključujući poboljšanje izobrazbe nastavnika, podupiranje prelaska iz školovanja na tržište rada te usklađivanje obrazovnih kompetencija s potrebama na tržištu rada, što je ključno za borbu protiv vrlo visoke stope nezaposlenosti mladih; poziva na ulaganje dodatnih napora da se poboljša zajedničko obrazovanje svih dijelova kosovskog društva; ističe da je potrebno poboljšati mehanizme provedbe, ponajprije inspektorata rada i sudova za radne sporove, te ojačati dijalog između javnih institucija i socijalnih partnera posredstvom Socijalno-ekonomskog vijeća Kosova; pozdravlja zaključke sa sastanka na vrhu u Parizu 2016. i uspostavu prvog Regionalnog ureda za suradnju mladih;

33.  žali što Kosovo sporo napreduje u izgradnji adekvatnih i učinkovitih administrativnih kapaciteta, čime se ta zemlja priječi da u potpunosti provede donesene zakone i djelotvorno iskoristi sredstva EU-a; izražava žaljenje zbog ukorijenjene korupcije, političkog uplitanja i politizacije osoblja javne uprave na svim razinama, kao i imenovanja na položaje u raznim neovisnim institucijama i agencijama na temelju političkog opredjeljenja, a nedovoljno na temelju kriterija stručnosti; poziva na to da se ulože dodatni napori kako bi se osiguralo zapošljavanje na temelju zasluga i time zajamčila djelotvorna, učinkovita i stručno neovisna javna uprava; poziva na provedbu istraga u vezi s nedavnim navodima o političkom uplitanju u zapošljavanje i procese donošenja odluka u javnim tijelima;

34.  ističe da su specifikacije javnih natječaja za prijavu svih oblika ugovora u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći toliko zahtjevne da se kosovska i regionalna poduzeća često ne mogu ni prijaviti na njih, te u tu svrhu poziva na to da se posebna pozornost posveti smjernicama i uputama za zainteresirane dionike; potiče vlasti da preostala sredstva pomoći, koja još nisu programirana, usmjeri na projekte koji će izravnije utjecati na kosovsko gospodarstvo;

35.  pozdravlja produljenje mandata misije EULEX Kosovo te potiče Kosovo da nastavi aktivno surađivati u cilju potpune i neometane provedbe mandata EULEX-a; poziva na nastavak napora EU-a u daljnjem jačanju neovisnog pravosuđa, policije i carinskih sustava nakon 2018. s ciljem da Kosovo preuzme potpuno vlasništvo nad tim funkcijama; poziva na učinkovito i neometano prenošenje sudskih predmeta koje rješavaju tužitelji EULEX-a na nacionalne tužitelje uz prikladne zaštitne mehanizme kojima bi se zajamčilo da žrtve kršenja u prošlosti imaju pristup istini, pravdi i odštetama;

36.  prima na znanje okončanje kaznene istrage o navodima za korupciju u misiji EULEX-a; izražava zadovoljstvo činjenicom da su dužnosnici EU-a koji su bili pod istragom oslobođeni svake krivnje; poziva EULEX na povećanu učinkovitost te potpunu transparentnost i veću odgovornost misije za vrijeme trajanja mandata, kao i na potpunu provedbu svih preporuka koje je u svome izvješću iz 2014. iznio neovisni stručnjak Jean-Paul Jacqué;

37.  napominje da Kosovo dosad nije bilo jedna od glavnih tranzitnih ruta za izbjeglice i migrante koji su putovali zapadnobalkanskom rutom; potiče kosovske vlasti da se s osobama koje prolaze kroz teritorij Kosova postupa u skladu s europskim i međunarodnim pravom, uključujući Povelju EU-a o temeljnim pravima i Konvenciju o izbjeglicama iz 1951.; ponovno naglašava da bi sredstva, među ostalim sredstva predviđena Instrumentom pretpristupne pomoći, trebala biti raspoloživa i spremna za brzu i djelotvornu mobilizaciju i izvršenje u vrijeme krize i potrebe;

38.  pozdravlja činjenicu da je nekoliko srpskih vjerskih i kulturnih lokaliteta koji su nažalost uništeni 2004. obnovljeno kosovskim javnim novcem, među ostalim i pravoslavna katedrala; prima na znanje posvećenost Kosova zaštiti lokaliteta kulturne baštine i poziva vlasti da neovisno o statusu Kosova u pogledu UNESCO-a primjenjuju sve konvencije UN-a o kulturnoj baštini na svim razinama usvajanjem odgovarajuće strategije i nacionalnog zakonodavstva, i da osiguraju prikladnu zaštitu i upravljanje lokalitetima kulturne baštine širom Kosova; u tom pogledu pozdravlja program za zaštitu i obnovu malih lokaliteta kulturne baštine koji financira EU radi poticanja međukulturnog i međureligijskog dijaloga u svim multietničkim općinama; ponovno naglašava činjenicu da treba usvojiti nacrt zakona o slobodi vjeroispovijedi i da u njega treba uvrstiti preporuke Venecijanske komisije o tom pitanju;

39.  toplo pozdravlja odluku Vijeća Europe da od siječnja 2017. Kosovu odobri status promatrača u svojoj Parlamentarnoj skupštini na zasjedanjima povezanima s Kosovom; podupire napore Kosova da se integrira u međunarodnu zajednicu; s tim u vezi poziva na sudjelovanje Kosova u svim relevantnim regionalnim i međunarodnim organizacijama i apelira na Srbiju da se prestane uplitati u taj proces;

40.  apelira na kosovske vlasti da donesu vjerodostojnu dugoročnu energetsku strategiju i zakonodavni okvir koji se temelje na energetskoj učinkovitosti, diversifikaciji izvora energije i razvoju obnovljivih izvora energije; ističe da je potrebno nastaviti s ulaganjem napora za uspostavu pouzdanih mreža električne energije i za postizanje veće održivosti energetskog sektora i u pogledu sigurnosnih i ekoloških standarda; poziva vlasti da potpišu Šesti memorandum o razumijevanju za zapadni Balkan o razvoju regionalnog energetskog tržišta i uspostavi okvira za buduću suradnju s drugim zemljama; ističe da će Kosovo 2017. predsjedati Ugovorom o Energetskoj zajednici te podsjeća vlasti na pravne obveze Kosova na temelju tog Ugovora, a koje se odnose na postizanje cilja proizvodnje 25 % sveukupne električne energije iz obnovljivih izvora do 2020.; poziva vladu da poštuje sporazum o stavljanju izvan pogona elektrane Kosovo A i obnovi elektrane Kosovo B i da iskoristi 60 milijuna EUR koje je EU u tu svrhu dodijelio u okviru fondova IPA; poziva na donošenje hidroenergetske strategije za čitav zapadni Balkan;

41.  izražava zabrinutost zbog alarmantne razine onečišćenosti zraka na Kosovu, osobito na gradskom području Prištine, te poziva državne i lokalne vlasti da smjesta poduzmu primjerene mjere za suočavanje s tom hitnom situacijom; ističe da se nacionalna strategija za kvalitetu zraka mora ispravno provesti; zabrinut je zbog toga što je problem gospodarenja otpadom jedan od vidljivijih problema na Kosovu s obzirom na to da se aktualnim zakonodavstvom u cijelosti ne rješava taj problem;

42.  pozdravlja pokretanje novog projekta željezničke povezivosti na koridoru Bliski istok – Istočni Mediteran koji uključuje novu željezničku prugu i postaje na Kosovu i predstavlja jedinu vezu Kosova sa širom regijom; poziva vladu Kosova da u potpunosti podupre provedbu tog projekta;

43.  pozdravlja napore Komisije da se deblokira električna mreža između Albanije i Kosova koju Srbija mjesecima blokira te poziva na konstruktivnu suradnju između srpskih i kosovskih nadležnih tijela za električnu energiju; podsjeća Srbiju da je rok koji je energetska zajednica odredila za uklanjanje blokade najkasnije 31. prosinca 2016.;

44.  poziva Komisiju da nastavi svoj rad na pitanjima povezanima s migracijama sa svim zemljama zapadnog Balkana kako bi se zajamčilo da se slijede europske i međunarodne norme i standardi; pozdravlja dosadašnji rad u tom pogledu;

45.  poziva Komisiju da uloži dodatne napore u cilju pružanja potpore procesu stvarne pomirbe u regiji, posebice podupiranjem kulturnih projekata koji su usmjereni na suočavanje s događajima iz nedavne prošlosti i promicanje zajedničkog razumijevanja povijesti te javne i političke kulture tolerancije, uključivosti i pomirenja;

46.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje te Vladi i Skupštini Kosova.


Izvješće o bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji za 2016.
PDF 301kWORD 61k
Rezolucija Europskog parlamenta od 14. lipnja 2017. o izvješću Komisije o bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji za 2016. (2016/2310(INI))
P8_TA(2017)0263A8-0055/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća u Solunu od 19. i 20. lipnja 2003. o perspektivi pristupanja zemalja zapadnog Balkana Uniji,

–  uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i bivše jugoslavenske republike Makedonije, s druge strane(1),

–  uzimajući u obzir Okvirni sporazum sklopljen u Ohridu i potpisan u Skopju 13. kolovoza 2001. (Ohridski okvirni sporazum),

–  uzimajući u obzir odluku Europskog vijeća od 16. prosinca 2005. o tome da bivšoj jugoslavenskoj Republici Makedoniji dodijeli status zemlje kandidatkinje za članstvo u EU-u, zaključke Europskog vijeća iz lipnja 2008., zaključke Vijeća iz prosinca 2008., prosinca 2012., prosinca 2014. i prosinca 2015., te zaključke Predsjedništva od 13. prosinca 2016., koje je podržala velika većina izaslanstava i kojima je ponovno naglasio svoju nedvojbenu i snažnu predanost procesu pristupanja te zemlje EU-u,

–  uzimajući u obzir trinaesti sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između te zemlje i Komisije održan u Skopju 15. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 9. studenoga 2016. o politici proširenja EU-a (COM(2016)0715) i priloženi radni dokument službi Komisije naslovljen „Izvješće o bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji za 2016.” (SWD(2016)0362),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda o bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji iz lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir hitne reformske prioritete iz lipnja 2015. koje je Komisija sastavila za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju,

–  uzimajući u obzir preporuke skupine viših stručnjaka o sustavnim problemima u pogledu vladavine prava u vezi s presretanjem komunikacije koje je otkriveno u proljeće 2015.,

–  uzimajući u obzir politički sporazum (takozvani „Sporazum iz Pržina”) četiriju najvećih političkih stranaka postignut 2. lipnja i 15. srpnja 2015. u Skopju te dogovor četiriju strana o njegovoj provedbi od 20. srpnja i 31. kolovoza 2016.,

–  uzimajući u obzir završnu izjavu predsjednika sa sastanka na vrhu o zapadnom Balkanu održanog u Parizu 4. srpnja 2016. te preporuke organizacija civilnog društva za taj sastanak,

–  uzimajući u obzir preliminarne nalaze i zaključke te konačno izvješće OESS-a/ODIHR-a u vezi s prijevremenim parlamentarnim izborima od 11. prosinca 2016.,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 817 (1993) i 845 (1993) te Rezoluciju Opće skupštine UN-a 47/225 i Privremeni sporazum od 13. rujna 1995.,

–  uzimajući u obzir presudu Međunarodnog suda o primjeni Privremenog sporazuma od 13. rujna 1995.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0055/2017),

A.  budući da su prijevremeni parlamentarni izbori u bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, nakon što su dvaput odgođeni, održani 11. prosinca 2016. u redovnim i mirnim okolnostima, u skladu s međunarodnim standardima i preporukama OESS-a/ODIHR-a; budući da su protekli bez većih incidenata, da su općenito dobro organizirani i da je odaziv birača bio vrlo velik;

B.  budući da politička polarizacija, duboko međusobno nepovjerenje i nedostatak istinskog dijaloga između stranaka otežavaju reforme i pripreme za pristupanje; budući da se u nekim važnim područjima može stalno primijetiti nazadovanje; budući da se demokracija i vladavina prava neprestano osporavaju, posebice zbog stanja u kojem je država talac, što utječe na funkcioniranje demokratskih institucija i ključnih područja društva;

C.  budući da je 27. travnja 2017. Talat Džaferi izabran za novog predsjednika makedonskog parlamenta; budući da je 17. svibnja 2017. predsjednik Republike Makedonije povjerio mandat za sastavljanje nove vlade čelniku SDSM-a Zoranu Zaevu; budući da je 31. svibnja 2017. u makedonskom parlamentu izglasana nova vlada pod vodstvom premijera Zorana Zaeva;

D.  budući da su pravosuđe, javna uprava i mediji, nezaposlenost mladih i pregled provedbe Ohridskog okvirnog sporazuma neka od ključnih područja uključenih u proces reforme;

E.  budući da je toj zemlji potrebna ozbiljna predanost svih političkih snaga kako bi nastavila s integracijom u EU i euroatlantskom integracijom; budući da nova vlada mora usvojiti i u potpunosti provesti snažne reforme koje će donijeti konkretne rezultate, osobito u području vladavine prava, pravosuđa, korupcije, temeljnih prava, unutarnjih poslova i dobrosusjedskih odnosa;

F.  budući da postoji suglasnost između Komisije, Vijeća i Parlamenta da održavanje pozitivne preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju s tom zemljom i dalje ovisi ili je uvjetovano napretkom povezanim s provedbom Sporazuma iz Pržina i znatnim napretkom u provedbi hitnih reformskih prioriteta;

G.  budući da Vijeće blokira napredak u tom pogledu zbog neriješenog spora oko imena s Grčkom; budući da bilateralna pitanja ne bi smjela služiti kao izgovor za ometanje brzog početka pregovora s EU-om;

H.  budući da bilateralne sporove ne bi trebalo koristiti za ometanje procesa pristupanja EU-u nego bi ih trebalo riješiti na propisan način, u konstruktivnom duhu i u skladu sa standardima EU-a i UN-a; budući da bi trebalo uložiti sve napore u održavanje dobrosusjedskih i međuetničkih odnosa;

I.  budući da se (potencijalne) zemlje kandidatkinje ocjenjuju na temelju vlastitih zasluga, a raspored pristupanja ovisi o brzini i kvaliteti provedbe nužnih reformi; budući da bi otvaranje pregovora o pristupanju trebalo zajamčiti nakon što se ispune potrebni uvjeti; budući da se ta zemlja godinama smatra jednom od zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u koje su ostvarile najveći napredak u pogledu usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a;

J.  budući da je proces pristupanja EU-u velik poticaj za daljnje reforme, osobito u pogledu vladavine prava, neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i slobode medija; budući da su regionalna suradnja i dobrosusjedski odnosi osnovni elementi procesa proširenja, procesa stabilizacije i pridruživanja te procesa pristupanja te zemlje;

K.  budući da su čelnici četiriju najvećih političkih stranaka 20. srpnja i 31. kolovoza 2016. postigli dogovor o provedbi Sporazuma iz Pržina te o 11. prosinca 2016. kao datumu prijevremenih parlamentarnih izbora i izrazili svoju potporu radu posebne tužiteljice; budući da su također ponovno naglasili svoju predanost provedbi hitnih reformskih prioriteta;

L.  budući da je nedavna politička kriza ukazala na nedostatak učinkovitog sustava provjera i ravnoteža u makedonskim institucijama i nužnost povećanja transparentnosti i javne odgovornosti;

M.  budući da borba protiv organiziranog kriminala i korupcije ostaje od temeljne važnosti za borbu protiv infiltracije kriminala u politički, pravosudni i gospodarski sustav;

1.  pozdravlja sastavljanje nove vlade 31. svibnja 2017.; poziva sve političke stranke da djeluju u duhu pomirenja, u zajedničkom interesu svih građana te da surađuju s vladom na obnovi povjerenja u zemlju i njezine institucije, među ostalim potpunom provedbom Sporazuma iz Pržina i hitnih reformskih prioriteta;

2.  pozdravlja poštovanje temeljnih sloboda na prijevremenim izborima 11. prosinca 2016., koji su dobro organizirani, održani na transparentan i uključiv način i protekli bez većih incidenata; napominje da OESS/ODIHR smatra da su izbori bili konkurentni; pozdravlja činjenicu da su sve političke stranke prihvatile rezultate izbora u interesu stabilnosti u zemlji i ističe da su dužne zajamčiti da zemlja neće ponovo zapasti u političku krizu; poziva sve stranke da se suzdrže od bilo kakvog ometanja djelotvornog funkcioniranja parlamenta; snažno potiče novu vladu da brzo nastavi s provedbom nužnih reformi, kako bi se zajamčila euroatlantska integracija te zemlje i kako bi se ostvario napredak u pogledu njezine europske perspektive na dobrobit građana; smatra da je suradnja među strankama i etničkim skupinama ključna za rješavanje gorućih unutarnjih izazova i onih povezanih s EU-om, kao i za održavanje pozitivne preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju EU-u;

3.  pozdravlja poboljšanja izbornog procesa, uključujući pravni okvir, popise glasača i medijsko praćenje; pozdravlja činjenicu da su predstavnici civilnog društva promatrali izbore na velikoj većini biračkih mjesta; poziva nadležna tijela da, imajući u vidu i lokalne izbore u svibnju 2017., na djelotvoran način isprave navodne nepravilnosti i propuste, koji uključuju zastrašivanje glasača, kupovanje glasova, zlouporabu državnih resursa, politički pritisak na medije, kao i izražavanje kojim se potiču sukobi i verbalne napade na novinare; poziva nadležna tijela da uzmu u obzir preporuke OESS-a/ODIHR-a i Venecijanske komisije te da uspostave vjerodostojnu evidenciju djelotvornog nadzora nad financiranjem političkih stranki i izbornih kampanja; ističe da je potrebno osigurati veći stupanj transparentnosti i nastaviti s depolitizacijom rada izborne administracije kako bi se povećalo povjerenje javnosti u buduće izbore;

4.  smatra da je važno provesti popis stanovništva (posljednji je popis proveden 2002. godine), pod uvjetom da postoji konsenzus na razini države u vezi s metodologijom koja bi se primjenjivala, kako bi se dobila ažurirana i realistična demografska slika makedonskog stanovništva, kako bi se bolje ispunjavale potrebe makedonskih građana i kako bi se unaprijedio način pružanja usluga namijenjenih građanima te kako bi se dodatno ažurirao popis glasača, a sve nepravilnosti i nedostaci u budućnosti sveli na najmanju moguću mjeru;

5.  očekuje da će nova vlada, kao prvi prioritet, u suradnji s ostalim strankama ubrzati provedbu reformi u vezi s EU-om; ponovno naglašava svoju potporu otvaranju pregovora o pristupanju, pod uvjetom da se ostvari napredak u provedbi Sporazuma iz Pržina kako bi se osigurala njegova potpuna, konkretna i održiva provedba te opipljiv napredak u provedbi hitnih reformskih prioriteta u vezi sa sistemskim reformama; poziva Vijeće da prvom prilikom razmotri pitanje pregovora o pristupanju; i dalje je uvjeren kako pregovori mogu potaknuti neophodne reforme, stvoriti novu dinamiku, oživiti europsku perspektivu i pozitivno utjecati na rješavanje bilateralnih sporova kako ne bi ometali proces pristupanja EU-u;

6.  ističe stratešku važnost daljnjeg napretka u procesu pristupanja EU-u i ponovno poziva sve stranke da pokažu političku volju i odgovornost u vezi s potpunom provedbom hitnih reformskih prioriteta i Sporazuma iz Pržina; ističe da je provedba Sporazuma iz Pržina ključna i nakon izbora kako bi se u budućnosti zajamčile politička stabilnost i održivost; poziva Komisiju da što prije, ali do kraja 2017., ocijeni napredak te zemlje u toj provedbi i da o tome izvijesti Parlament i Vijeće; međutim, podsjeća na to da treba pokrenuti i provesti odavno potrebne reforme te podupire nastavak dijaloga na visokoj razini o pristupanju kako bi se toj zemlji na sustavan način pomoglo u tom pothvatu; žali što nije održan sastanak u okviru dijaloga na visokoj razini o pristupanju i što je u odnosu na ispunjavanje prethodnih ciljeva postignut neznatan napredak; skreće pozornost na moguće negativne političke, sigurnosne i socio-ekonomske posljedice daljnjih zastoja u procesu euroatlantskih integracija te zemlje; ponovno poziva Komisiju i ESVD da povećaju vidljivost projekata koje EU financira u toj zemlji kako bi se EU približio njezinim građanima;

7.  ističe znatan napredak koji je ta zemlja postigla u procesu integracije u EU i naglašava negativne posljedice daljnjeg zastoja u procesu integracije, uključujući prijetnju vjerodostojnosti politike proširenja EU-a i rizik od nestabilnosti u regiji;

8.  ističe da postojeći izazovi s kojima je suočena Europska unija (Brexit, migracije, radikalizam itd.) ne bi smjeli omesti proces proširenja – upravo suprotno, ti su izazovi pokazali potrebu za potpunom integracijom zapadnog Balkana u strukture EU-a kako bi se poboljšalo i produbilo partnerstvo u cilju prevladavanja međunarodnih kriza;

9.  pozdravlja visoku razinu usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom Unije i prepoznaje prioritet dan djelotvornoj provedbi i izvršavanju postojećih pravnih i političkih okvira, kao što je to slučaj sa zemljama koje već sudjeluju u pregovorima o pristupanju;

10.  čestita toj zemlji na nastavku ispunjavanja obveza u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju; poziva Vijeće da usvoji prijedlog Komisije iz 2009. o prelasku u drugu fazu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, u skladu s odgovarajućim odredbama;

11.  potiče sve stranke da pokažu političku volju i odgovornost kako bi se prevladali političko okružje koje potiče razdor, polarizacija i nepostojanje kulture kompromisa te ponovno uspostavio dijalog; ponovno ističe ključnu ulogu parlamenta za demokratski razvoj te zemlje te njegovu ulogu kao foruma za politički dijalog i zastupanje; poziva na jačanje njegovih nadzornih funkcija i ograničavanje prakse čestih zakonodavnih izmjena zakona i primjene skraćenih postupaka za njihovo donošenje, bez dovoljnog savjetovanja ili procjene učinka; traži da se parlamentarnim odborima omogući neometano funkcioniranje u vezi s presretanjem komunikacije te sa sigurnošću i protuobavještajnom djelatnošću, kao i neometan pristup potrebnim podacima i iskazima svjedoka kako bi mogli na vjerodostojan način izvršavati parlamentarnu kontrolu nad relevantnim službama; prepoznaje konstruktivnu ulogu koju civilno društvo ima u podupiranju i poboljšavanju demokratskih procesa;

12.  prima na znanje određen napredak u reformi javne uprave, uključujući korake za provedbu novog pravnog okvira za upravljanje ljudskim resursima; poziva na daljnju predanost provedbi preporuka Komisije; i dalje je zabrinut zbog politizacije javne uprave i izloženosti javnih službenika političkom pritisku; potiče novu vladu da provedbom novog postupka zapošljavanja i ocjenjivanja na temelju zasluga pokaže snažnu političku predanost povećanju stručnosti, zaslužnosti, neutralnosti i neovisnosti na svim razinama; ističe potrebu da se dovrši strategija reforme javne uprave 2017. – 2022., među ostalim dodjelom dostatnih proračunskih sredstava za njezinu provedbu, te da se ojačaju relevantni administrativni kapaciteti; poziva buduću vladu da uspostavi transparentne i djelotvorne linije odgovornosti između i unutar institucija; preporučuje pravednu zastupljenost svih zajednica na svim razinama javne uprave;

13.  preporučuje da buduća vlada razvije sveobuhvatnu strategiju za e-upravljanje popraćenu dodatnim razvojem e-usluga za građane i poduzeća u cilju smanjenja birokratskog opterećenja države, građana i poduzeća; naglašava da bi se e-upravljanjem i e-uslugama poboljšala gospodarska uspješnost te zemlje i omogućila veća transparentnost i učinkovitost javne uprave i službi; ističe pravo građana na pristup javnim informacijama i poziva na dodatne napore kako bi se zajamčilo da se to pravo ne ograničava ni na koji način; potiče traženje inovativnih e-rješenja kako bi se zajamčio jednostavan pristup javnim informacijama i smanjila povezana birokracija;

14.  žali zbog kontinuiranog nazadovanja u reformi pravosuđa, koje bi trebalo poticati na neovisno djelovanje; žali zbog opetovanog političkog uplitanja u njegov rad, pa i prilikom imenovanja i unapređenja sudaca i tužitelja, kao i zbog nedostatka odgovornosti te slučajeva selektivne pravde; ponovno poziva nadležna tijela da na djelotvoran način razmotre otvorena pitanja, kako je utvrđeno u hitnim reformskim prioritetima, i da pokažu političku volju za napretkom u reformi pravosuđa, među ostalim povećanjem transparentnosti u postupcima imenovanja i unapređenja i u zakonu i u praksi te smanjenjem trajanja sudskih postupaka; potvrđuje da su uloženi određeni napori kako bi se poboljšala transparentnost; nadalje, poziva vlasti da zajamče stručnost sudbenog vijeća i vijeća tužitelja te funkcionalnu neovisnost pravosudnog sustava kao cjeline;

15.  ponovno ističe važnost temeljite, neovisne i neometane istrage navoda o nepravilnostima otkrivenima prisluškivanjem telefonskih razgovora i neuspješnog nadzora povezanog s time; podsjeća na važnost mandata i rada posebne tužiteljice i parlamentarnog istražnog odbora čiji je cilj da zasebno razmotre pravnu i političku odgovornost; napominje da je posebna tužiteljica podigla prve optužnice zbog nepravilnosti u vezi s prisluškivanjem telefonskih razgovora;

16.  zabrinut je zbog političkih napada na rad Ureda posebne tužiteljice te zbog administrativnog i pravosudnog opstruiranja njegova rada, kao i zbog nedostatka suradnje drugih institucija; podsjeća kaznene sudove koji ne odgovaraju na službene zahtjeve Ureda posebne tužiteljice da imaju pravnu obvezu pomoći Uredu posebne tužiteljice; smatra da je za demokratski proces bitno da Ured posebne tužiteljice može ispunjavati sve svoje funkcije i provoditi temeljite istrage s potpunom autonomijom, bez ometanja i s pomoću potrebnih sredstava; poziva na to da se Uredu posebne tužiteljice pruži potpuna potpora, uvjeti i vrijeme potrebno za provedbu njegova važnog rada; poziva to da se na sudovima prestane ometati pružanje dokaza posebnoj tužiteljici te poziva na pružanje potpore za izmjene i dopune zakona kako bi se osigurala njezina autonomna ovlast za zaštitu svjedoka u vezi sa slučajevima za koje je odgovoran njezin ured; duboko je uvjeren da ishodi istraga predstavljaju važan korak prema ponovnoj uspostavi povjerenja u nacionalne institucije; nadalje, naglašava potrebu za donošenjem izmjena i dopuna Zakona o zaštiti svjedoka;

17.  i dalje je zabrinut da je korupcija još uvijek ozbiljan problem i da se borba protiv korupcije podriva političkim uplitanjem; naglašava da je za borbu protiv korupcije potrebna snažna politička volja; naglašava da je potrebno jačati neovisnost policije, tužiteljstva i Državnog odbora za prevenciju korupcije; poziva na to da se poduzmu koraci kako bi se povećala transparentnost te zajamčio odabir i imenovanje članova Državnog odbora za prevenciju korupcije na temelju zasluga; poziva na to da se hitno poduzmu napori kako bi se zajamčila djelotvorna prevencija i kažnjavanje sukoba interesa te postigli vjerodostojni rezultati u borbi protiv korupcije na visokoj razini, uključujući provedbu pravnog okvira za zaštitu zviždača u skladu s europskim standardima, hitnim reformskim prioritetima i preporukama Venecijanske komisije; ponovno potiče neovisne organizacije civilnog društva i medije da razotkrivaju korupciju i da pružaju potporu neovisnim i nepristranim istragama; poziva vlasti da podupiru rad pučkog pravobranitelja odgovarajućim mjerama u pogledu osoblja i proračuna;

18.  zabrinut je zbog povezivanja medijskih, političkih i vladinih aktivnosti, posebice u vezi s javnom potrošnjom; snažno osuđuje postojanje nezakonitih gospodarskih, političkih i obiteljskih veza u vezi s trošenjem javnih sredstava; poziva vladu da kao dodatnu mjeru borbe protiv korupcije donese zakonodavni okvir kojim bi se regulirali sukobi interesa i objavljivanje imovine osoba na visokim državnim položajima;

19.  pozdravlja činjenicu da su uspostavljeni zakonodavni okvir i strategije za borbu protiv organiziranog kriminala; pozdravlja uništavanje kriminalnih mreža i ruta za trgovinu ljudima i trgovinu drogom te poziva na daljnje jačanje napora u borbi protiv organiziranog kriminala; potiče daljnje poboljšanje suradnje između tijela kaznenog progona unutar zemlje i sa susjednim zemljama te povećanja ovlasti i sredstava sudova; smatra da je prijeko potrebno nastaviti razvijati kapacitete tijela kaznenog progona za provođenje istraga o financijskom kriminalu i za zapljenu imovine;

20.  cijeni to što se neprekidno ulažu napori u borbu protiv islamske radikalizacije i stranih terorističkih boraca; pozdravlja usvajanje strategije borbe protiv terorizma za razdoblje 2013. – 2019., kojom se također definiraju koncepti nasilnog ekstremizma, radikalizacije, prevencije i ponovne integracije; poziva na njezinu provedbu pojačanjem suradnje između sigurnosnih agencija i organizacija civilnog društva, vjerskih vođa, lokalnih zajednica i drugih državnih institucija u sektoru obrazovanja, zdravstva i socijalnih usluga u pogledu pristupanja različitim fazama radikalizacije i razvijanja alata za ponovnu integraciju i rehabilitaciju; usto, poziva na to da sigurnosne službe kontinuirano prate strane borce koji se vraćaju, na njihovu odgovarajuću ponovnu integraciju u društvo te na stalnu razmjenu informacija s tijelima EU-a i susjednih zemalja;

21.  zabrinut je zbog toga što organizacije civilnog društva upozoravaju na pogoršanje okružja u kojem djeluju; i dalje je zabrinut zbog radikalnih javnih napada političara i medija na organizacije civilnog društva i strane predstavnike; prepoznaje i potiče važnu ulogu koju organizacije civilnog društva imaju u praćenju, podupiranju i poboljšavanju demokratskih procesa, uključujući izborni proces, te u jamčenju provjera i ravnoteža; zabrinut je zbog ograničene predanosti vlade i nedostatne suradnje s organizacijama civilnog društva na svim razinama; naglašava važnost redovitog i konstruktivnog dijaloga i suradnje s organizacijama civilnog društva i potiče nadležna tijela da ih redovno i strukturirano uključuju u kreiranje politika; poziva nadležna tijela da ni na kojoj osnovi, uključujući političko opredjeljenje, vjerska stajališta ili etnički sastav, ne diskriminiraju organizacije civilnog društva; smatra da se bez ozbiljnog opravdanja ni jednoj skupini ljudi ne smije uskratiti sloboda okupljanja i udruživanja;

22.  potiče vlasti da nastave s radom na prekinutoj provedbi popisa stanovništva, koji bi pružio precizne statističke podatke o stanovništvu koji bi mogli služiti kao osnova za razvojne programe vlade i odgovarajuće planiranje proračuna;

23.  podsjeća vladu i političke stranke na njihovu odgovornost u stvaranju, u zakonu i u praksi, kulture uključivanja i tolerancije; pozdravlja donošenje nacionalne strategije za jednakost i nediskriminaciju za razdoblje 2016. – 2020.; izražava zabrinutost u pogledu nepristranosti i neovisnosti Povjerenstva za zaštitu od diskriminacije i poziva na transparentan postupak odabira njegovih članova; ponovno osuđuje govor mržnje usmjeren na diskriminirane skupine; zabrinut je zbog kontinuirane netolerancije, diskriminacije i napada na lezbijke, gejeve, biseksualne, transrodne i interseksualne osobe (LGBTI); ponovno poziva na usklađivanje Zakona o suzbijanju diskriminacije s pravnom stečevinom u pogledu diskriminacije na temelju seksualne orijentacije; ponovno naglašava da je potrebno suzbijati predrasude i diskriminaciju usmjerenu protiv Roma te olakšati njihovu integraciju i pristup obrazovnom sustavu i tržištu rada; zabrinut je zbog nehumanih fizičkih uvjeta i prenapučenosti u zatvorima unatoč znatnom povećanju proračuna za zatvore; poziva na to da se poštuju preporuke pučkog pravobranitelja;

24.  poziva na daljnje ulaganje napora u promicanje ravnopravnosti spolova te u povećanje sudjelovanja žena u političkom životu i udjela zaposlenih žena kako bi se poboljšala njihova socio-ekonomska situacija i općenito ojačala prava žena; poziva nadležna tijela da poboljšaju provedbu Zakona o jednakim mogućnostima, da se uhvate u koštac s premalom zastupljenošću žena na ključnim položajima za donošenje odluka na svim razinama i da povećaju djelotvornost institucijskih mehanizama za promicanje ravnopravnosti između muškaraca i žena; potiče nadležna tijela da osiguraju dovoljno proračunskih sredstava za njegovu provedbu; zabrinut je zbog nedostatnog pristupa žena nekim osnovnim zdravstvenim uslugama i zbog trajno visoke stope smrtnosti novorođenčadi;

25.  potiče vladu da poduzme mjere za reformu Zakona o sprečavanju i zaštiti od nasilja u obitelji i drugih mjerodavnih zakona kako bi se pružila odgovarajuća zaštita svim žrtvama obiteljskog nasilja i rodno uvjetovanog nasilja te kako bi se poboljšale usluge potpore žrtvama obiteljskog nasilja, što uključuje prikladan broj sigurnih kuća; dodatno potiče vladu da osigura temeljitu istragu slučajeva obiteljskog nasilja i kazneni progon počinitelja te da nastavi s podizanjem razine osviještenosti o obiteljskom nasilju;

26.  ponovno naglašava da je situacija među etničkim skupinama i dalje nestabilna; potiče sve političke stranke i organizacije civilnog društva da aktivno promiču uključivo i tolerantno višeetničko, multikulturno i viševjersko društvo te da ojačaju suživot i dijalog; smatra da su potrebne konkretne mjere kako bi se postigla socijalna kohezija među različitim etničkim, nacionalnim i vjerskim zajednicama; podsjeća čelnike vlade i stranaka na njihovu obvezu da u potpunosti provode Ohridski okvirni sporazum na uključiv i transparentan način, da bez daljnjeg odgađanja dovrše njegov dugoočekivani pregled, uključujući preporuke o politikama, te da osiguraju dostatan proračun za njegovu provedbu; osuđuje svaki oblik iredentizma i svaki pokušaj dezintegracije raznih socijalnih skupina; naglašava da je važno da se bez daljnjeg odgađanja započne provedba dugoočekivanoga popisa stanovništva;

27.  poziva Komisiju da uloži dodatne napore u cilju pružanja potpore procesu stvarne pomirbe u regiji, posebice podupiranjem kulturnih projekata koji su usmjereni na suočavanje s događajima iz nedavne prošlosti i promicanje zajedničkog razumijevanja povijesti te javne i političke kulture tolerancije, uključivosti i pomirenja;

28.  ponovno naglašava da bi vlasti i civilno društvo trebali poduzeti odgovarajuće mjere za postizanje povijesne pomirbe kako bi se prevladale podjele između i unutar raznih etničkih i nacionalnih skupina, uključujući građane koji se izjašnjavaju kao Bugari;

29.  potiče vladu da pošalje jasne poruke javnosti i medijima da se u zemlji ne tolerira diskriminacija na temelju nacionalnog identiteta, među ostalim u odnosu na pravosudni sustav, medije, zapošljavanje i socijalne mogućnosti; naglašava važnost tih akcija za integraciju raznih etničkih zajednica i stabilnost te europsku integraciju zemlje;

30.  potiče vlasti da povrate relevantnu arhivu jugoslavenskih tajnih službi iz Srbije; smatra da je transparentno postupanje s totalitarnom prošlošću, uključujući otvaranje arhiva tajnih službi, korak naprijed prema daljnjoj demokratizaciji, odgovornosti i institucionalnoj snazi;

31.  ponovno ističe važnost slobode i neovisnosti medija kao jedne od temeljnih vrijednosti EU-a i temelja svake demokracije; zabrinut je zbog slobode izražavanja i medija, upotrebe govora mržnje, slučajeva zastrašivanja i autocenzure, sustavnog političkog uplitanja i pritiska na uredničke politike, nepostojanja istraživačkog, objektivnog i točnog izvješćivanja, kao i zbog neuravnoteženog izvješćivanja o aktivnostima vlade; ponovno poziva na to da se u srednjostrujaškim medijima, osobito u javnoj radiodifuziji, izvješćuje o raznim stajalištima;

32.  poziva novu vladu da zajamči sprečavanje zastrašivanja ili nasilja nad novinarima i propisnu provedbu istraga o takvim slučajevima te da se odgovorne privede pravdi; ističe potrebu za održivošću te političkom i financijskom autonomijom javne radiodifuzije kako bi se zajamčila njezina financijska i urednička neovisnost te pravo na pristup nepristranim informacijama; poziva na uspostavu uključivih predstavničkih tijela koja zastupaju interese medija; poziva na uspostavu profesionalnog kodeksa ponašanja koji će usvojiti i javni i privatni mediji; potiče zajednički rad državnih dužnosnika, organizacija civilnog društva i novinarskih organizacija na reformi medija;

33.  i dalje je zabrinut zbog toga što politička situacija ozbiljno ugrožava makedonsko gospodarstvo; i dalje je zabrinut zbog niske razine izvršavanja ugovora, razmjera neslužbenog gospodarstva i teškoća u dobivanju pristupa financiranju; ističe da je prilično velika siva ekonomija jedna od ozbiljnih prepreka poslovanju; naglašava potrebu za mjerama kojima bi se unaprijedila konkurentnost i otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru te poziva nadležna tijela da također pristupe rješavanju pitanja sudske učinkovitosti;

34.  pozdravlja održavanje makroekonomske stabilnosti, smanjenje stope nezaposlenosti i kontinuiranu predanost vlade promicanju rasta i zapošljavanja s pomoću tržišnih gospodarskih politika, no zabrinut je zbog održivosti javnog duga i činjenice da je nezaposlenost i dalje visoka, a sudjelovanje na tržištu rada vrlo slabo, osobito kada je riječ o mladima, ženama i osobama s invaliditetom; nadalje, potiče nadležna tijela da se uhvate u koštac s dugotrajnom i strukturnom nezaposlenošću, da promiču suradnju u području gospodarske politike, da bolje usklade obrazovanje s potražnjom na tržištu rada te da razviju ciljanu strategiju o načinu na koji se mladi i žene mogu bolje integrirati u tržište rada; zabrinut je zbog odljeva visokoobrazovanih mladih stručnjaka te odlučno poziva vladu da razvije programe koji će omogućiti povratak visokoobrazovanih mladih stručnjaka i njihovo sudjelovanje u političkim postupcima i postupcima donošenja odluka; poziva na to da se poduzmu koraci u cilju unapređivanja fiskalne discipline i transparentnosti te povećanja kapaciteta proračunskog planiranja; potiče načelo uravnoteženog proračuna; napominje da pouzdano i predvidljivo regulatorno okružje za poduzeća dovodi do veće makroekonomske stabilnosti i rasta; u tom smislu poziva na odgovarajuće savjetovanje sa svim dionicima;

35.  pozdravlja postignut napredak u modernizaciji prometa, energetskih i telekomunikacijskih mreža, a posebno napore da se dovrši koridor X.(2); s obzirom na važnost željezničkih veza u okviru održivog prometnog sustava, pozdravlja namjeru vlade da se nadograde ili izgrade željezničke veze od Skopja do glavnih gradova susjednih zemalja i poziva na veći napredak, posebno u dovršavanju željezničkih i cestovnih veza s koridorom VIII.(3);

36.  pohvaljuje dobru razinu pripremljenosti u području elektroničkih komunikacija i informacijskog društva; poziva na dodatni napredak u području kibersigurnosti i naglašava potrebu da se razvije i usvoji nacionalna strategija za kibersigurnost kako bi se povećala kiberotpornost;

37.  zabrinut je zbog znatnih propusta u području zaštite okoliša, a osobito u području industrijskog onečišćenja i onečišćenja zraka i vode; napominje da je trenutačno stanje sustava opskrbe vodom uglavnom loše, što dovodi do velikog gubitka vode i problema s kvalitetom vode; naglašava potrebu za razvojem i provedbom održive politike gospodarenja otpadom te poziva na razvoj sveobuhvatne politike i strategije za borbu protiv klimatskih promjena koje će biti u skladu s okvirom EU-a za klimatsku politiku do 2030. te na ratifikaciju i provedbu Sporazuma iz Pariza o klimatskim promjenama;

38.  pozdravlja konstruktivnu ulogu te zemlje u regionalnoj suradnji, posebno u inicijativi „Zapadnobalkanska šestorka” i njezinom programu povezanosti; međutim, primjećuje da je povezanost prometne i energetske infrastrukture sa susjednim zemljama regije i dalje ograničena, kao i veza s transeuropskom prometnom mrežom (TEN-T); pozdravlja napredak postignut u pogledu sigurnosti opskrbe, kao i u području spojnih vodova za prijenos električne energije i međusobne povezanosti plinskih sustava; prima na znanje sporazum o razvoju regionalnog tržišta električnom energijom koji je potpisan sa zemljama zapadnog Balkana; ističe da je potrebno postići napredak u pogledu otvaranja tržišta električne energije i razvijati konkurentnost na tržištu plina i električne energije kako bi se komunalna poduzeća razdvojila u skladu s trećim energetskim paketom EU-a; poziva na znatna poboljšanja u pogledu energetske učinkovitosti, proizvodnje obnovljive energije i borbe protiv klimatskih promjena; poziva na ratifikaciju Sporazuma iz Pariza o klimatskim promjenama;

39.  potiče nadležna tijela da ojačaju administrativne i financijske kapacitete kako bi se osigurao transparentan, učinkovit i djelotvoran sustav javne nabave, spriječile sve nepravilnosti te propisno i pravovremeno upotrijebila sredstva iz fondova EU-a, kao i da istovremeno podnose detaljna i redovita izvješća o programiranju i upotrebi sredstava Unije; sa zabrinutošću napominje da je Komisija ponovno smanjila sredstva u okviru Instrumenta za financijsku pomoć za približno 27 milijuna EUR zbog nedostatka političke predanosti u ostvarivanju reformi u upravljanju javnim financijama; poziva Komisiju da u svoja izvješća uključi informacije o podršci iz Instrumenta pretpristupne pomoći pruženoj toj zemlji te o uspješnosti provedenih mjera, u prvom redu o sredstvima Instrumenta pretpristupne pomoći za provedbu ključnih prioriteta i relevantnih projekata;

40.  pohvaljuje tu zemlju zbog konstruktivne uloge i suradnje te uloženih golemih napora u rješavanje izazova migracijske krize, čime je znatno doprinijela sigurnosti i stabilnosti EU-a; u tom pogledu poziva Komisiju da toj zemlji omogući sve potrebne alate za ublažavanje krize; preporučuje daljnje mjere i korake u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom kako bi se poboljšao njezin sustav azila, osigurali nužni kapaciteti za sprečavanje i suzbijanje trgovine ljudima i trgovine migrantima, uključujući sporazume o suradnji sa susjednim državama u borbi protiv kriminala, te zajamčilo djelotvorno upravljanje granicama;

41.  primjećuje da se ta zemlja nalazi na takozvanoj zapadnobalkanskoj ruti te da je otprilike 600 000 izbjeglica i migranata, uključujući ranjive skupine poput djece i starijih osoba, do sada prošlo kroz nju na putu prema Europi; potiče njezine vlasti da zajamče da se s migrantima i izbjeglicama koji traže azil u zemlji ili prelaze preko njezina teritorija postupa u skladu s međunarodnim pravom i pravom EU-a, što uključuje Konvenciju o izbjeglicama iz 1951. i Povelju EU-a o temeljnim pravima;

42.  poziva Komisiju da nastavi surađivati sa svim zemljama zapadnog Balkana u vezi s migracijskim pitanjima kako bi se osiguralo poštovanje europskih i međunarodnih pravila i standarda;

43.  naglašava važnost regionalne suradnje kao alata za poticanje postupka integracije u EU i pohvaljuje konstruktivne napore te zemlje i proaktivan doprinos promicanju bilateralnih odnosa sa svim zemljama iz regije;

44.  smatra da je regionalna suradnja ključni element u postupku pridruživanja EU-u, da donosi stabilnost i napredak toj regiji te da bi trebao biti vladin prioritet; pozdravlja kontinuiranu konstruktivnu ulogu te zemlje i njezin proaktivan doprinos promicanju bilateralne, regionalne i međunarodne suradnje, kao i njezino sudjelovanje u civilnim i vojnim operacijama upravljanja krizom; pohvaljuje povećanje usklađenosti s vanjskom politikom EU-a (73 %); poziva makedonske vlasti da se usklade i s restriktivnim mjerama EU-a protiv Rusije nakon nezakonitog pripajanja Krima; ponovno naglašava važnost završavanja pregovora o sporazumu o prijateljstvu i dobrosusjedskim odnosima s Bugarskom; poziva vlasti da poštuju politička, socijalna i kulturna prava građana zemlje koji se izjašnjavaju kao Bugari;

45.  potiče osnivanje zajedničkih stručnih povjerenstava za povijest i obrazovanje sa susjednim zemljama u cilju pridonošenja objektivnom, činjeničnom tumačenju povijesti, jačanju akademske suradnje i promicanju pozitivnih stavova mladih ljudi prema svojim susjedima;

46.  pozdravlja konkretne rezultate inicijative za mjere jačanja povjerenja između te zemlje i Grčke, koji bi mogli doprinijeti boljem razumijevanju i jačim bilateralnim odnosima, čime bi se otvorio put prema obostrano prihvatljivom rješenju spora oko imena, te prima na znanje pozitivan razvoj situacije u vezi s njihovom provedbom; naglašava važnost izbjegavanja poteza, kontroverznih postupaka i izjava koji bi mogli negativno utjecati na dobrosusjedske odnose; ponovno odlučno poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisiju da pripreme nove inicijative kojima bi se prevladale preostale razlike i da u suradnji s tim dvjema zemljama i s posebnim predstavnikom UN-a rade na obostrano prihvatljivom rješenju spora oko imena zemlje te da o tome izvijeste Parlament;

47.  pozdravlja aktivnosti provedene u okviru Berlinskog procesa, koje dokazuju snažnu političku potporu europskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana; ističe važnost tog procesa za promicanje gospodarskog razvoja zemalja u regiji ulaganjima u osnovne mreže i bilateralne projekte u području infrastrukture, gospodarstva i međupovezanosti; ponovno naglašava važnost aktivnog sudjelovanja u regionalnim inicijativama za mlade, kao što je Regionalni ured za suradnju mladih na zapadnom Balkanu; pozdravlja osnivanje Fonda za zapadni Balkan i potiče Komisiju da uzme u obzir predložene inicijative i projekte;

48.  pohvaljuje tu zemlju na predsjedanju Srednjoeuropskom inicijativom, koja je tijekom 2015. bila usredotočena na gospodarsku suradnju i poslovne prilike, razvoj infrastrukture i opći gospodarski razvoj, uključujući ruralni razvoj i turizam, te na povezivanje makroregija;

49.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici, Komisiji, vladama i parlamentima država članica i vladi i parlamentu te zemlje.

(1) SL L 84, 20.3.2004., str. 13.
(2) Koridor X. jedan je od paneuropskih prometnih koridora, a proteže se od Salzburga (Austrija) do Soluna (Grčka).
(3) Koridor VIII. jedan je od paneuropskih prometnih koridora, a proteže se od Drača (Albanija) do Varne (Bugarska). Također prolazi kroz Skopje.


Stanje u Demokratskoj Republici Kongo
PDF 171kWORD 51k
Rezolucija Europskog parlamenta od 14. lipnja 2017. o stanju u Demokratskoj Republici Kongu (2017/2703(RSP))
P8_TA(2017)0264RC-B8-0397/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije, osobito one o Demokratskoj Republici Kongu (DR Kongu) od 23. lipnja 2016.(1), 1. prosinca 2016.(2) i 2. veljače 2017.(3),

–  uzimajući u obzir izjave Federice Mogherini, potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, i njezine glasnogovornice o stanju u DR Kongu,

–  uzimajući u obzir izjave delegacije EU-a u DR Kongu o stanju ljudskih prava u zemlji,

–  uzimajući u obzir politički sporazum postignut u DR Kongu 31. prosinca 2016.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Zajedničke parlamentarne skupštine AKP-a i EU-a od 15. lipnja 2016. o predizbornom i sigurnosnom stanju u DR Kongu,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. listopada 2016. i 6. ožujka 2017. o DR Kongu,

–  uzimajući u obzir izvješće glavnog tajnika UN-a od 10. ožujka 2017. o Misiji UN-a za stabilizaciju stanja u DR Kongu,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o DR Kongu, posebno rezoluciju 2293 (2016) o obnovi režima sankcija protiv DR Konga i o mandatu stručne skupine te rezoluciju 2348 (2017) o obnavljanju mandata Misije UN-a za stabilizaciju stanja u DR Kongu (MONUSCO),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Afričke unije, Ujedinjenih naroda, Europske unije i Međunarodne organizacije za frankofoniju od 16. veljače 2017. o DR Kongu,

–  uzimajući u obzir revidirani Sporazum o partnerstvu iz Cotonoua,

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda iz lipnja 1981.,

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o demokraciji, izborima i upravljanju,

–  uzimajući u obzir Ustav Demokratske Republike Konga, koji je usvojen 18. veljače 2006.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. i stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da DR Kongo trpi posljedice neprekidnih ciklusa sukoba i brutalne političke represije; budući da se humanitarna i sigurnosna kriza u DR Kongu dodatno pogoršala zbog političke krize do koje je došlo zbog toga što predsjednik Joseph Kabila nije poštovao ustavno ograničenje od dva uzastopna predsjednička mandata;

B.  budući da se sukob odvija u kontekstu političke krize u DR Kongu; budući da je sporazumom postignutim 31. prosinca 2016. pod okriljem Nacionalne biskupske konferencije Konga (CENCO) predviđeno razdoblje političke tranzicije koje bi trebalo završiti održavanjem slobodnih i poštenih predsjedničkih izbora do kraja 2017., bez mijenjanja Ustava; budući da do danas nije postignut napredak u pogledu provedbe toga sporazuma;

C.  budući da su u kolovozu 2016. u pokrajini Središnji Kasai izbili oružani sukobi između kongoanske vojske i lokalnih paravojnih postrojbi, koji su se proširili na susjedne pokrajine Istočni Kasai, Lomami i Sankuru te rezultirali humanitarnom krizom i internim raseljavanjem više od milijun civila; budući da su u izvješćima UN-a zabilježena masovna kršenja ljudskih prava, među kojima su i masovna ubojstva više od 500 civila i pronalazak više od 40 masovnih grobnica; budući da se prema UN-u više od 400 000 djece nalazi na rubu gladi; budući da je 165 kongoanskih organizacija civilnog društva i branitelja ljudskih prava pozvalo da se provede neovisna međunarodna istraga o masovnim kršenjima ljudskih prava u pokrajinama Kasai i Lomami te budući da one naglašavaju da su i vladine i paravojne snage upletene u te zločine;

D.  budući da je u ožujku 2017. u pokrajini Kasai oteto i ubijeno dvoje stručnjaka UN-a te njihovo prateće osoblje;

E.  budući da je Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih pitanja u travnju 2017. pokrenuo poziv za prikupljanje 64,5 milijuna USD za hitnu humanitarnu pomoć u regiji Kasai;

F.  budući da organizacije za ljudska prava kontinuirano izvješćuju o sve lošijoj situaciju u zemlji u pogledu ljudskih prava i slobode izražavanja, okupljanja i prosvjedovanja, sve većem broju politički motiviranih sudskih postupaka, prekomjernoj upotrebe sile protiv mirnih prosvjednika, novinara i političke oporbe, za što su osobito odgovorne vojska i paravojne postrojbe; budući da su prve žrtve sukoba žene i djeca te da je pribjegavanje seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju, koje se često koristi kao ratna taktika, široko rasprostranjeno;

G.  budući da bi, u skladu s mandatom koji je u travnju 2017. produljen za godinu dana, Misija UN-a za stabilizaciju stanja u DR Kongu trebala doprinijeti zaštiti civila u uvjetima sve izraženijeg nasilja i podržati provedbu političkog sporazuma od 31. prosinca 2016. te da bi snage u sastavu MONUSCO-a trebalo rasporediti vodeći računa o novim sigurnosnim i humanitarnim prioritetima;

H.  budući da je 12. prosinca 2016. EU uveo restriktivne mjere protiv sedam pojedinaca zbog ometanja izbornog postupka i povrede ljudskih prava, a 29. svibnja 2017. protiv još devet pojedinaca na rukovodećim položajima u državnoj upravi i u zapovjednom lancu sigurnosnih snaga DR Konga;

1.  i dalje je duboko zabrinut zbog pogoršanja političkog, sigurnosnog i humanitarnog stanja u DR Kongu; oštro osuđuje sva kršenja ljudskih prava, što se odnosi na sve činove nasilja, bez obzira na počinitelje, otmice, ubojstva, mučenja, seksualno nasilje te proizvoljna uhićenja i nezakonita pritvaranja;

2.  poziva na pokretanje neovisnog i sveobuhvatnog istražnog povjerenstva, u kojem bi sudjelovali i stručnjaci UN-a, kako bi se rasvijetlili slučajevi nasilja u regiji Kasai te zajamčilo da počinitelji tih masakra odgovaraju za svoja nedjela; poziva države članice da takvom istražnom povjerenstvu pruže političku i financijsku potporu;

3.  podsjeća da Vlada DR Konga snosi primarnu odgovornost za zaštitu civila koji se nalaze na njezinu teritoriju i pod njezinom jurisdikcijom, što se odnosi i na zaštitu od zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina;

4.  izražava duboko žaljenje zbog kašnjenja u organizaciji sljedećih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u DR Kongu, što predstavlja kršenje Ustava DR Konga; izražava, nadalje, žaljenje zbog nedostatka napretka u pogledu provedbe sporazuma od 31. prosinca 2016. o prijelaznim aranžmanima; podsjeća da je Vlada DR Konga preuzela obvezu da će se, u skladu s političkim sporazumom, do kraja 2017. na vjerodostojan način provesti transparentni, slobodni i pošteni izbori te da će pritom biti zajamčena zaštita političkih prava i sloboda, što bi dovelo do mirnog prijenosa vlasti; ponovno ističe da je važno objaviti detaljan raspored izbora te pozdravlja postupak registracije za izbore; poziva na što ranije izvršenje obveza utvrđenih u sporazumu, osobito kad je riječ o izmjeni i donošenju potrebnih zakona u parlamentu DR Konga prije kraja parlamentarnog saziva; poziva na izmjenu izbornog zakona kako bi se za odgovarajućim mjerama zajamčila zastupljenost žena;

5.  ističe da Neovisno nacionalno izborno povjerenstvo ima odgovornost djelovati kao neovisna i uključiva institucija u provedbi demokratskog i vjerodostojnog izbornog procesa; poziva na hitno osnivanje nacionalnog vijeća za praćenje sporazuma i izbornog postupka, u skladu s političkim sporazumom iz 2016.;

6.  podsjeća da je dužnost vlade poštivati, štiti i promicati temeljne slobode koje su temelj demokracije; poziva vlasti DR Konga da ponovno uspostave okruženje kojim se omogućava slobodno i mirno ostvarivanje slobode izražavanja, udruživanja i okupljanja te slobode medija; zahtijeva da se odmah na slobodu puste sve nezakonito pritvorene osobe, što se odnosi i na novinare, pripadnike oporbe te predstavnike civilnog društva; poziva sve političke dionike da nastave politički dijalog;

7.  osuđuje sva kršenja međunarodnog humanitarnog prava koja su počinile nacionalne vlasti i sigurnosne službe; izražava zabrinutost i zbog izvještaja o ozbiljnim kršenjima ljudskih prava za koja su odgovorne lokalne paravojne postrojbe, uključujući nezakonito regrutiranje i korištenje djece vojnika, što bi se prema međunarodnom pravu moglo smatrati ratnim zločinom; smatra da prestanak korištenja djece kao vojnika mora biti prioritet i vlasti i međunarodne zajednice;

8.  ponovno ističe svoju duboku zabrinutost zbog alarmantne humanitarne situacije u DR Kongu, izazvane među ostalim raseljavanjima, nesigurnosti u pogledu opskrbe hranom, epidemijama i prirodnim katastrofama; poziva EU i države članice da, kako bi se zadovoljile hitne potrebe stanovništva koje su posebno izražene u regiji Kasai, pojačaju slanje financijske i humanitarne pomoći preko pouzdanih organizacija; snažno osuđuje sve napade na humanitarno osoblje i ustanove te inzistira da se vlasti DR Konga moraju pobrinuti za to da humanitarne organizacije neometano i pravovremeno isporučuju pomoć stanovništvu;

9.  pozdravlja produljenje mandata MONUSCO-a i djelovanje posebnog predstavnika glavnog tajnika za Demokratsku Republiku Kongo u cilju zaštite civila i poštovanja ljudskih prava u kontekstu održavanja izbora; naglašava da je „neutralizirati oružane skupine“ i prvotni i trenutačni mandat koji se odnosi na sve UN-ove postrojbe u zemlji; poziva cjelokupan sastav MONUSCO-a da u punoj mjeri intervenira i zaštiti stanovništvo od oružanih skupina, da zaštiti žene od silovanja i ostalih oblika seksualnog nasilja te da ne dopusti bilo kakva ograničenja djelovanja s obzirom na nacionalni zapovjedni lanac;

10.  sa zabrinutošću napominje da postoji rizik regionalne destabilizacije; ponovno iskazuje potporu djelovanju Ujedinjenih naroda, Međunarodne organizacije za frankofoniju i Afričke unije u pogledu olakšavanja političkog dijaloga; poziva na pojačan angažman u regiji Velikih jezera radi sprječavanja daljnje destabilizacije;

11.  podsjeća na važnost utvrđivanja individualne odgovornosti za povrede ljudskih prava i druge postupke kojima se ugrožava sporazumno i mirno rješenje u DR Kongu; podržava upotrebu ciljanih sankcija EU-a prema pojedincima odgovornima za ozbiljne povrede ljudskih prava; poziva na daljnju istragu i proširenje sankcija i na osobe koje su na najvišim razinama vlasti odgovorne za nasilje i zločine počinjene u DR Kongu, kao i za pljačku njegovih prirodnih resursa, u skladu s istragama koje je provela stručna skupina UN-a; naglašava da sankcije moraju uključivati zamrzavanje imovine i zabranu ulaska u EU;

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Afričkoj uniji, panafričkom parlamentu, Vijeću ministara i Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini AKP-a i EU-a, glavnom tajniku UN-a te predsjedniku, premijeru i parlamentu Demokratske Republike Konga.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0290.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0479.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0017.


Stanje provedbe Pakta o održivosti za Bangladeš
PDF 346kWORD 55k
Rezolucija Europskog parlamenta od 14. lipnja 2017. o trenutačnom stanju provedbe Pakta o održivosti za Bangladeš (2017/2636(RSP))
P8_TA(2017)0265B8-0396/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. studenoga 2015. o slobodi izražavanja u Bangladešu(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. travnja 2015. o drugoj obljetnici urušavanja zgrade Rana Plaza i napretku Pakta o održivosti za Bangladeš(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. rujna 2014. o kršenju ljudskih prava u Bangladešu(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. travnja 2017. o vodećoj inicijativi EU-a za odjevnu industriju(4),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Bangladešu, posebno one od 16. siječnja 2014.(5), 21. studenoga 2013.(6) i 14. ožujka 2013.(7),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 25. studenoga 2010. o ljudskim pravima te socijalnim i ekološkim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima(8) i o društveno odgovornom poslovanju u međunarodnim trgovinskim sporazumima(9),

–  uzimajući u obzir svoju rezolucije od 6. veljače 2013. o društveno odgovornom poslovanju: pouzdano, transparentno i odgovorno poslovno ponašanje i održivi rast(10) te o društveno odgovornom poslovanju: promicanje društvenih interesa i put prema održivom i uključivom oporavku(11),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 24. travnja 2017. naslovljen „Održivi vrijednosni lanci odjeće u okviru razvojnog djelovanja EU-a” (SWD(2017)0147),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Obnovljena strategija EU-a za društveno odgovorno poslovanje za razdoblje 2011. – 2014.” (COM(2011)0681) i rezultate savjetovanja s javnošću o radu Komisije o smjeru njezine politike društveno odgovornog poslovanja nakon 2014.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja(12),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497),

–  uzimajući u obzir Sporazum o suradnji između Europske zajednice i Narodne Republike Bangladeša o partnerstvu i razvoju,

–  uzimajući u obzir Pakt o održivosti za kontinuirano unapređenje radnih prava i sigurnosti tvornica u industriji konfekcijske odjeće i pletenine u Bangladešu,

–  uzimajući u obzir tehnička izvješća Komisije o stanju u pogledu Pakta održivosti za Bangladeš iz srpnja 2016. i od 24. travnja 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće o službenom putovanju Odbora za međunarodnu trgovinu od 23. siječnja 2017. nakon ad hoc posjeta izaslanstva Bangladešu (Dhaka) od 15. do 17. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir „Program za bolji rad u Bangladešu” Međunarodne organizacije rada (MOR) pokrenut u listopadu 2013.,

–  uzimajući u obzir izvješće s tripartitne misije MOR-a na visokoj razini te primjedbe Stručnog odbora MOR-a iz 2017. o primjeni konvencija i preporuka u vezi s konvencijama 87 i 98,

–  uzimajući u obzir posebnu točku izvješća Odbora MOR-a o primjeni standarda Konferencije MOR-a 2016.;

–  uzimajući u obzir pritužbu koja je 2017. podnesena Odboru MOR-a za slobodu udruživanja u vezi s oštrim mjerama vlade protiv radnika u odjevnoj industriji u Ašuliji u prosincu 2016. i pritužbu podnesenu u okviru posebnih mandata UN-a u vezi s istim oštrim mjerama u Ašuliji;

–  uzimajući u obzir UN-ovu Deklaraciju iz Johannesburga o održivoj potrošnji i proizvodnji u svrhu promicanja društvenog i gospodarskog razvoja,

–  uzimajući u obzir Okvir Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) u pogledu investicijske politike za održivi razvoj (2015.),

–  uzimajući u obzir Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima kojima se utvrđuje okvir za zaštitu i poštovanje ljudskih prava namijenjen vladama i poduzećima, usvojena u lipnju 2011. u Vijeću UN-a za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir Globalni sporazum UN-a o ljudskim pravima, radu, okolišu i borbi protiv korupcije,

–  uzimajući u obzir Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća,

–  uzimajući u obzir agregatno tromjesečno izvješće o sanaciji tvornica konfekcijske odjeće na temelju Sporazuma od 31. listopada 2016.,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o trenutačnom stanju provedbe Pakta o održivosti za Bangladeš (O-000037/2017 – B8-0217/2017),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za međunarodnu trgovinu,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je Bangladeš postao drugi najveći proizvođač odjeće na svijetu te da je tekstilna industrija zaslužna za gotovo 81 % ukupnog izvoza te zemlje; budući da 60 % proizvedenih odjevnih predmeta u Bangladešu odlazi u EU koji je za tu zemlju glavno izvozno tržište;

B.  budući da je u industriji konfekcijske odjeće u Bangladešu trenutačno zaposleno otprilike 4,2 milijuna ljudi u nekih 5 000 tvornica te se radom u tom sektoru neizravno uzdržava gotovo 40 milijuna ljudi, što je otprilike četvrtina stanovništva Bangladeša; budući da je industrija konfekcijske odjeće znatno doprinijela smanjenju siromaštva i osnaživanju žena; budući da žene, koje većim dijelom dolaze iz ruralnih područja, čine 80 % zaposlenih u industriji konfekcijske odjeće u Bangladešu; budući da je unatoč tome 80 % radnika zaposleno u neformalnom sektoru; budući da složena narav lanca opskrbe odjećom i niska razina transparentnosti olakšavaju kršenja ljudskih prava i povećavaju iskorištavanje; budući da je minimalna plaća u sektoru konfekcijske odjeće ostala ispod razine siromaštva kako ju je odredila Svjetska banka;

C.  budući da je rodna ravnopravnost pokretač razvoja; budući da se prava žena ubrajaju u ljudska prava; budući da je u članku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije jasno navedeno da „u svim aktivnostima Unija teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena” te je stoga dužnost EU-a da uključi rodnu ravnopravnost u sve svoje politike, jamčeći pritom da muškarci i žene imaju jednake koristi od društvenih promjena, gospodarskog rasta i stvaranja pristojnih radnih mjesta, čime se staje na kraj diskriminaciji i promiče poštovanje prava žena u svijetu;

D.  budući da je otprilike 10 % radne snage u sektoru konfekcijske odjeće zaposleno u zonama proizvodnje za izvoz; budući da se zakonom kojim se uređuju te zone radnicima ne uspijevaju zajamčiti dovoljna osnovna prava u usporedbi s drugim područjima u Bangladešu; budući da se planira znatno proširenje tih zona;

E.  budući da su velikodušne jednostrane trgovinske povlastice EU-a u okviru inicijative „Sve osim oružja” za najslabije razvijene zemlje, sadržane u Uredbi EU-a o OSP-u kojom se dopušta bescarinski pristup konfekcijske odjeće iz Bangladeša tržištu u skladu s fleksibilnim pravilima o podrijetlu, prilično doprinijele uspjehu u pogledu bangladeškog znatnog izvoza odjeće i rasta zaposlenosti;

F.  budući da su te trgovinske povlastice sadržane u načelu EU-a o promicanju pravedne i slobodne trgovine te stoga omogućuju EU-u da ukine pogodnosti općeg sustava povlastica u najozbiljnijim slučajevima kršenja ljudskih prava na temelju poglavlja V. članka 19. stavka 1. točke (a) Uredbe o OSP-u, kojim se utvrđuje da se povlastice privremeno mogu opozvati zbog niza razloga, pa i zbog ozbiljne i sustavne povrede načela iz konvencija koje su navedene u Dijelu A Priloga VIII., uključujući osam temeljnih konvencija MOR-a;

G.  budući da su na temelju tih odredbi Komisija i ESVD početkom 2017. pokrenuli unaprijeđen dijalog o radnim i ljudskim pravima radi poboljšanja usklađenosti s načelima tih konvencija;

H.  budući da je MOR u izvješću svog Odbora o primjeni standarda Konferencije MOR-a 2016. Bangladešu posvetio zasebnu točku u kojoj se navodi da ta zemlja ozbiljno krši svoje obveze na temelju konvencije 87 (sloboda udruživanja); budući da je 2015. MOR izvijestio da je 78 % zahtjeva za registraciju sindikata odbijeno zbog kombinacije nenaklonjenosti upravitelja tvornica i određenih političara sindikatima i nesposobnosti administracije da ih registrira;

I.  budući da su, prema različitim izvješćima, od 2006. stotine radnika u odjevnoj industriji poginule u požarima u raznim tvornicama u Bangladešu, za što nažalost mnogi odgovorni vlasnici tvornica i upravitelji nisu nikad privedeni pravdi; budući da se procjenjuje da godišnje u svim sektorima u nesrećama smrtno strada 11 700 radnika, a od bolesti povezanih s radom umre 24 500 radnika;

J.  budući da trenutačna minimalna plaća od 5 300 taka (BDT) ili 67 USD mjesečno nije porasla od 2013. i da se odbor za minimalnu plaću nije sazvao;

K.  budući da su od 21. prosinca 2016., zbog štrajkova i prosvjeda radnika u odjevnoj industriji u Bangladešu koji su tražili veće plaće, vlasti proizvoljno uhitile i pritvorile najmanje 35 sindikalnih čelnika i boraca za prava radnika, zatvorile ili stavile pod policijski nadzor urede sindikata i nevladinih organizacija, te udaljile s posla ili otpustile oko 1600 radnika koji su prosvjedovali protiv niskih plaća u odjevnoj industriji;

L.  budući da od 177 zemalja na indeksu transparentnosti Bangladeš zauzima 145. mjesto; budući da je u globalnom lancu opskrbe odjećom korupcija sveprisutna te zahvaća političare, kao i lokalne uprave;

M.  budući da su brojne obećavajuće inicijative koje predvodi privatni sektor, kao što je bangladeški Sporazum o protupožarnoj zaštiti i sigurnosti zgrada (Sporazum), donekle doprinijele poboljšanju standarda lanaca opskrbe u posljednjih 20 godina u pogledu povećanja prava radnika u lancu opskrbe odjećom;

N.  budući da se u zaključcima uzastopnih revizija Pakta iz 2014., 2015. i 2016. izvješćuje o dobrom napretku bangladeških vlasti u nekim područjima i prepoznaje doprinos Pakta umjerenom poboljšanju zdravlja i sigurnosti u tvornicama i radnih uvjeta u industriji konfekcijske odjeće; budući da se napredak u pogledu radničkih prava pokazao kao veći izazov te da posljednjih nekoliko godina u tom području nije zabilježen znatniji napredak; budući da prema MOR-u propusti u izmjeni i provedbi bangladeškog Zakona o radu iz 2013. rezultiraju ozbiljnim preprekama za uživanje prava na slobodu udruživanja i registraciju sindikata, posebno u sektoru konfekcijske odjeće u zonama proizvodnje za izvoz; budući da se radnicima u tim zonama uskraćuje pravo na učlanjivanje u sindikate;

O.  budući da nakon nesreće europski potrošači zahtijevaju više nego ikad prije podrobnije informacije o tome odakle proizvodi potječu i uvjetima u kojima se proizvode; budući da su europski građani podnijeli niz predstavki i organizirali kampanje kojima se traži veća odgovornost odjevnih robnih marki u tome da jamče da su njihovi proizvodi proizvedeni u skladu s etičkim načelima;

Odgovorno poslovanje u Bangladešu – ponajprije zadatak domaćih vlasti

1.  naglašava da, unatoč zavidnim rezultatima u pogledu rasta i razvoja u posljednjih nekoliko godina, Bangladeš dugoročno mora uložiti značajan trud za postizanje održivog i uključivijeg gospodarskog rasta; ističe da bi u tom smislu bile ključne strukturne reforme za povećanje proizvodnje, daljnju diversifikaciju izvoza, socijalnu pravdu, prava radnika, zaštitu okoliša i borbu protiv korupcije;

2.  poziva vladu Bangladeša da se više angažira radi poboljšanja sigurnosnih i radnih uvjeta i prava radnika u odjevnoj industriji kao najvećeg prioriteta, poboljša provedbu zakonodavstva o sigurnosti zgrada i tvornica, dalje povećava državna sredstva za inspektorat rada, nastavi zapošljavati i osposobljavati tvorničke inspektore, omogući uvjete za smanjenje fluktuacija inspektora rada, uspostavi godišnji plan rada za dodatne inspekcije tvornica u postupku sanacije te poveća broj inspekcija zgrada i tvornica u drugim sektorima;

3.  poziva vladu Bangladeša da izmijeni Zakon o radu iz 2013. kako bi na djelotvoran način riješila pitanja slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja, da promiče socijalni dijalog, zajamči brzu i neproizvoljnu registraciju sindikata, osigura učinkovitu istragu i progon navodne diskriminacije prema sindikatima te nepoštenih radnih praksi, te da zajamči potpunu usklađenost radnog zakonodavnog okvira s međunarodnim standardima, posebno potpunu usklađenost s konvencijama MOR-a 87 i 98 o slobodi udruživanja i kolektivnom pregovaranju, te njihovu učinkovitu provedbu; nadalje apelira na vladu da zajamči da se zakonom kojim se uređuju zone proizvodnje za izvoz dopusti puna sloboda udruživanja u skladu s istim međunarodnim standardima te da aktivno i hitno istraži svaki čin diskriminacije sindikata;

4.  apelira na vladu Bangladeša, udruženja u industriji i vlasnike tvornica da obave sanacijske radove na svim tvornicama u industriji konfekcijske odjeće namijenjene za izvoz te da zajamče provedbu popravaka i ostalih dodatnih inspekcija koje će transparentno nadzirati relevantna javna tijela, prepoznajući korist sredstava koja mobiliziraju donatori te važnost učinkovite financijske potpore;

5.  apelira na vladu Bangladeša da odmah ponovno sazove odbor za minimalnu plaću i pokrene učestalije analize plaća;

Inicijative privatnog sektora – učinkovit i vrijedan doprinos

6.  poziva međunarodne robne marke i maloprodajne lance i privatni sektor u Bangladešu da i dalje budu angažirani u cilju poštovanja radnih prava, provedbe mjera društveno odgovornog poslovanja, poboljšanja prakse odgovornog poslovanja, uključujući jamčenje dostojnih radnih uvjeta radnika u odjevnoj industriji u Bangladešu, te u cilju jednostavnijeg pružanja transparentnih informacija o tvornicama koje proizvode robu i koordinacijskih mehanizama između relevantnih inicijativa; potiče nastavak rada globalnih maloprodajnih lanaca i robnih marki na donošenju jedinstvenog kodeksa ponašanja za kontrolu i inspekciju tvornica u Bangladešu;

7.  ističe postignuća ostvarena zalaganjem sektora privatnih poduzeća u suradnji s vladom Bangladeša i međunarodnim organizacijama u toj zemlji u okviru Sporazuma o protupožarnoj zaštiti i sigurnosti zgrada; ističe da su, unatoč napretku u pogledu zaštite od požara i sigurnosti zgrada, partneri u Sporazumu i dalje zabrinuti zbog spore provedbe sanacije problema od ključnog značaja za sigurnost; poziva potpisnike Sporazuma da produlje angažman u okviru Sporazuma na sljedećih pet godina prije nego što trenutačni sporazum istekne 12. svibnja 2018.; poziva vladu i poslovni sektor Bangladeša da uvide korist predanosti trgovaca na malo u Bangladešu u okviru Sporazuma te da podrže produljenje mandata dodijeljenog partnerima u Sporazumu u Bangladešu;

8.  poziva vladu Bangladeša i privatni sektor da nastave sa svojim inicijativama usmjerenima na isplatu financijske naknade žrtvama i njihove rehabilitacije, da razviju učinkovitu strategiju ponovnog zapošljavanja i da pruže podršku poduzetništvu i vještinama samostalnog uzdržavanja;

Zajednička odgovornost EU-a i međunarodne zajednice

9.  podržava daljnje aktivnosti Pakta održivosti za Bangladeš te pojačani dijalog Komisije i ESVD-a s Bangladešom o radnim i ljudskim pravima radi poboljšanja usklađenosti s načelima konvencija navedenih u Uredbi o OSP-u;

10.  podržava činjenicu da Komisija istražuje mogućnost inicijative za odjevnu industriju na razini EU-a, pri čemu su ključna načela dobrovoljne inicijative i strogi kodeksi ponašanja; prima na znanje radni dokument Komisije od 24. travnja 2017. naslovljen „Održivi vrijednosni lanci odjeće u okviru razvojnog djelovanja EU-a” i ponavlja svoj zahtjev da se ne ograniči samo na taj radni dokument, nego da također razmotri mogućnost obvezujućih zakonskih akata o dužnoj pažnji; ističe nadalje da koordinacija, razmjena informacija i razmjena najboljih praksi i predanost vlada da postave odgovarajuće okvirne uvjete mogu doprinijeti povećanju učinkovitosti lanca vrijednosti privatnih i javnih inicijativa i postići pozitivne rezultate u pogledu održivog razvoja; naglašava važnost razvijanja svijesti među potrošačima kako bi se povećala transparentnost i poduprli napori za bolje standarde rada i zaštite okoliša, sigurnost proizvoda i održivu potrošnju;

11.  smatra da bi Pakt o održivosti za Bangladeš, u kojem je EU ključan akter, mogao poslužiti kao model za slična partnerstava s trećim zemljama; poziva EU da nastavi i pojača suradnju na međunarodnoj razini s organizacijama kao što su MOR, OECD i UN u području održivog razvoja i društveno odgovornog poslovanja;

12.  podupire napore otvorene radne skupine UN-a koja je osnovana s ciljem izrade obvezujućeg ugovora UN-a o poslovanju i ljudskim pravima; poziva Komisiju i države članice da se aktivno uključe u pregovore koji bi trebali uslijediti;

13.  ističe da će neuspjeh u poboljšanju sigurnosne situacije i sustavnom suočavanju s prijetnjama koje predstavljaju ekstremisti u Bangladešu imati izravan utjecaj na ulaganja u zemlji, što će u konačnici kočiti dugoročan razvoj i živote običnih ljudi;

Zaključci

14.  naglašava da je visokokvalitetni odjevni sektor ključan za gospodarstvo i društveni razvoj Bangladeša te da je njegovo širenje omogućilo mnogim radnicima, posebno ženama, da prijeđu iz neformalnog u formalno gospodarstvo; upozorava na inicijative koje bi mogle dovesti do odustajanja EU-a i drugih poduzeća od poslovanja u Bangladešu, što bi naštetilo ne samo ugledu te zemlje nego i njezinim izgledima za razvoj u budućnosti;

15.  naglašava da je zajednička dužnost vlade Bangladeša, lokalnog privatnog sektora, međunarodne zajednice i poslovnih partnera da doprinose ostvarivanju sveobuhvatnog cilja odgovornog poslovnog ponašanja;

o
o   o

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, potpredsjednici Europske komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću UN-a za ljudska prava te vladi i parlamentu Bangladeša i glavnom direktoru Međunarodne organizacije rada.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0414.
(2) SL C 346, 21.9.2016., str. 39.
(3) SL C 234, 28.6.2016., str. 10.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0196.
(5) SL C 482, 23.12.2016., str. 149.
(6) SL C 436, 24.11.2016., str. 39.
(7) SL C 36, 29.1.2016., str. 145.
(8) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 31.
(9) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 101.
(10) SL C 24, 22.1.2016., str. 28.
(11) SL C 24, 22.1.2016., str. 33.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0299.

Pravna napomena