Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 13. rujna 2017. - StrasbourgZavršno izdanje
Neulaganje prigovora na delegirani akt:sredstva u okviru izravnog upravljanja u Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo
 Multilateralni sporazum o uspostavi Europskog zajedničkog zračnog prostora ***
 Podvrgavanje akriloilfentanila kontrolnim mjerama *
 Politički odnosi EU-a s Indijom
 Mobilizacija Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Italiji
 Nacrt izmjene proračuna br. 4/2017 uz prijedlog za mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Italiji
 Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2017/002 FI/MICROSOFT 2
 Sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS): nastavak postojećih ograničenja područja primjene za zrakoplovne djelatnosti i priprema provedbe globalne tržišno utemeljene mjere od 2021. ***I
 Uključivanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. ***I
 Jedinstveni obrazac boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja ***I
 Genetski modificirana soja DAS-68416-4
 Uvoz hrane za životinje i hrane podrijetlom ili poslane iz Japana nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima
 Nacrt izmjene proračuna br. 3/2017: proračunska sredstva Inicijative za zapošljavanje mladih; ažuriranje planova za ACER i SESAR2
 Izvoz oružja: provedba Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP
 Politički odnosi EU-a s Latinskom Amerikom
 Korupcija i ljudska prava u trećim zemljama

Neulaganje prigovora na delegirani akt:sredstva u okviru izravnog upravljanja u Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo
PDF 242kWORD 44k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 12. lipnja 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu raspodjele sredstava u okviru izravnog upravljanja po ciljevima integrirane pomorske politike i zajedničke ribarstvene politike (C(2017)03881 – 2017/2743(DEA))
P8_TA(2017)0331B8-0496/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2017)03881),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 1. rujna 2017. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ribarstvo predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 5. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 508/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EZ) br. 2328/2003, (EZ) br. 861/2006, (EZ) br. 1198/2006, (EZ) br. 791/2007 i Uredbe (EU) br. 1255/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(1), a posebno njezin članak 14. stavak 4. i članak 126. stavak 5.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ(2),

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ribarstvo,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 12. rujna 2017.,

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 149, 20.5.2014., str. 1.
(2) SL L 354, 28.12.2013., str. 22.


Multilateralni sporazum o uspostavi Europskog zajedničkog zračnog prostora ***
PDF 262kWORD 49k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije, Multilateralnog sporazuma između Europske zajednice i njezinih država članica, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Republike Islanda, Republike Crne Gore, Kraljevine Norveške, Rumunjske, Republike Srbije i Misije privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu(1) o uspostavi Europskog zajedničkog zračnog prostora (ECAA) (15654/2016 – C8-0098/2017 – 2006/0036(NLE))
P8_TA(2017)0332A8-0260/2017

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (15654/2016),

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća o potpisivanju i privremenoj primjeni Multilateralnog sporazuma između Europske zajednice i njezinih država članica, Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Republike Islanda, Republike Crne Gore, Kraljevine Norveške, Rumunjske, Republike Srbije i Misije privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu(2) o uspostavi Europskog zajedničkog zračnog prostora (08823/2/2006),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 100. stavak 2. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0098/2017),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 1.i stavak 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za promet i turizam (A8-0260/2017),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Albanije, Bosne i Hercegovine, Republike Bugarske, Republike Hrvatske, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Republike Islanda, Republike Crne Gore, Kraljevine Norveške, Rumunjske i Republike Srbije te Misiji privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu.

(1)*Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244 (1999) i Mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
(2)* Ovim se nazivom ne dovode u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a br. 1244 (1999) i Mišljenjem Međunarodnog suda pravde o Deklaraciji o nezavisnosti Kosova.


Podvrgavanje akriloilfentanila kontrolnim mjerama *
PDF 242kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o provedbenoj odluci Vijeća o podvrgavanju tvari N-(1-fenetilpiperidin-4-il)-N-fenilakrilamida (akriloilfentanila) kontrolnim mjerama (08858/2017 – C8-0179/2017 – 2017/0073(NLE))
P8_TA(2017)0333A8-0284/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt Vijeća (08858/2017),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0179/2017),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2005/387/PUP od 10. svibnja 2005. o razmjeni informacija, procjeni rizika i kontroli novih psihoaktivnih tvari(1), a posebno njezin članak 8. stavak 3.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0284/2017),

1.  prihvaća Nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)SL L 127, 20.5.2005., str. 32.


Politički odnosi EU-a s Indijom
PDF 353kWORD 57k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o političkim odnosima EU-a s Indijom (2017/2025(INI))
P8_TA(2017)0334A8-0242/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir strateško partnerstvo EU-a i Indije, uspostavljeno 2004., te Zajednički akcijski plan strateškog partnerstva Indije i EU-a od 7. rujna 2005.,

–  uzimajući u obzir Program djelovanja EU-a i Indije do 2020., usvojen na 13. sastanku na vrhu između EU-a i Indije te zajedničku izjavu s istog sastanka,

–  uzimajući u obzir Globalnu strategiju EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku iz lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. rujna 2001. naslovljenu „Europa i Azija: strateški okvir za ojačana partnerstva” (COM(2001)0469),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 234/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta za partnerstvo za suradnju s trećim zemljama(1),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 28. listopada 2004. o odnosima između EU-a i Indije(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 29. rujna 2005. o odnosima između EU-a i Indije: strateško partnerstvo(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. rujna 2008. o pripremi sastanka na vrhu između EU-a i Indije (Marseille, 29. rujna 2008.)(4),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Indiji, uključujući one o slučajevima kršenja ljudskih prava, demokratskih načela i vladavine prava,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2012. o vanjskoj politici EU-a prema državama skupine BRICS i drugim silama u nastanku: ciljevi i strategije(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. travnja 2016. o EU-u u globalnom okruženju koje se mijenja – povezaniji, konfliktniji i kompleksniji svijet(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2012. o pomorskom piratstvu(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. listopada 2016. o nuklearnoj sigurnosti i neširenju nuklearnog oružja(8),

–  uzimajući u obzir službeno putovanje Odbora za vanjske poslove u Indiju 21. i 22. veljače 2017.,

–  uzimajući u obzir 11. sastanak na vrhu između Azije i Europe (ASEM), održan u Ulan Batoru 15. i 16. srpnja 2016., i Deveti sastanak Parlamentarnog partnerstva Azije i Europe (ASEP), održan u Ulan Batoru 21. i 22. travnja 2016., te izjave usvojene na oba sastanka,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0242/2017),

A.  budući da su EU i Indija dvije najveće demokracije na svijetu, koje se oslanjaju na bogatu kulturnu povijest i zajednički su predane promicanju mira, stabilnosti, sigurnosti, blagostanja, održivog razvoja i socijalne pravde, kao i poštovanju ljudskih prava, temeljnih sloboda, vladavine prava i dobrog upravljanja;

B.  budući da su EU i Indija, kao prirodni partneri i faktori stabilnosti u sadašnjem multipolarnom svijetu, u posljednja dva desetljeća izgradili strateško partnerstvo koje počiva na zajedničkim vrijednostima i interesima; budući da bi se to strateško partnerstvo trebalo produbiti jer ima velik potencijal za stvaranje nove dinamike na međunarodnoj razini, pa i na razini UN-a, te za rješavanje pitanja kao što su ciljevi održivog razvoja ili međuljudski kontakti;

C.  budući da je na 13. sastanku na vrhu između EU-a i Indije, koji je održan 30. ožujka 2016. nakon četverogodišnje stanke, usvojen novi program za strateško partnerstvo za narednih pet godina;

D.  budući da su na 13. sastanku na vrhu između EU-a i Indije donesene brojne zajedničke izjave: o zajedničkom programu za migracije i mobilnost, o partnerstvu između Indije i EU-a za vodu, o čistoj energiji i klimatskom partnerstvu te o borbi protiv terorizma;

E.  budući da EU i Indija, u svojstvu važnih gospodarskih, trgovinskih i investicijskih partnera, pri čemu je EU vodeći trgovinski partner Indije, od 2007. pregovaraju oko donošenja ambicioznog sporazuma o slobodnoj trgovini i ulaganjima, koji bi trebao biti sklopljen što prije; budući da se Programom djelovanja EU-a i Indije do 2020. potvrđuje obveza obiju stranaka o uspostavi stabilne gospodarske klime povoljne za širenje trgovinske i gospodarske suradnje;

F.  budući da bi povećana koordinacija između EU-a i njegovih država članica u vezi s njihovim odnosom s Indijom omogućila daljnje osnaživanje strateškog partnerstva;

G.  budući da je Indija dinamična demokracija i otvoreno društvo sa slobodnim tiskom i aktivnim civilnim društvom; budući da EU i Indija redovito razmjenjuju najbolje prakse u pogledu ljudskih prava i demokracije, pa i o pitanjima slobode izražavanja i udruživanja i vladavine prava, kao i o postupanju prema migrantima, poštovanju manjina i promicanju jednakosti između žena i muškaraca, na što se EU obvezao;

Čvrsti temelji dragocjenog partnerstva

1.  izražava punu potporu osnaživanju i produbljivanju partnerstva između EU-a i Indije s uporištem u njihovim snažnim političkim, gospodarskim, socijalnim i kulturnim vezama te zajedničkim vrijednostima demokracije, poštovanja ljudskih prava i pluralizma, kao i u međusobnom poštovanju i zajedničkim interesima;

2.  smatra da bi jačanje političkih odnosa između dvaju partnera moglo pozitivno doprinijeti poticanju regionalne i međunarodne suradnje u svijetu koji se suočava s mnogostrukim globalnim izazovima, kao što su napetosti u području sigurnosti, nepoštovanje međunarodnog prava, terorizam, ekstremizam i radikalizacija, transnacionalni organizirani kriminal i korupcija, neregulirane migracije i trgovina ljudima, posljedice klimatskih promjena, siromaštvo, nejednakost i nepoštovanje ljudskih prava, kao i rastući populizam;

3.  ističe činjenicu da su EU i Indija, kao dvije najveće demokracije na svijetu, zajedno odgovorni za promicanje mira, vladavine prava i ljudskih prava diljem svijeta, među ostalim i međusobnom poboljšanom suradnjom na razini UN-a;

4.  smatra da su kvaliteta i opseg odnosa između EU-a i Indije znatno porasli od donošenja zajedničke političke izjave 1993.; ističe važnost strateškog partnerstva EU-a i Indije, uspostavljenog 2004., kojim se potvrđuju njihove bliske veze, a njihovi odnosi podižu na višu i intenzivniju razinu;

5.  ističe da partnerstvo između EU-a i Indije još nije doseglo svoj puni potencijal; smatra da se obje strane trebaju snažnije politički angažirati ne bi li njihov odnos postao dinamičniji i vrjedniji za rješavanje izazova s kojima se ta dva partnera suočavaju na regionalnoj i međunarodnoj razini; poziva na povećanje ulaganja u osnaživanje veza između skupine EU27 i Indije; ističe važnost detaljne ocjene funkcioniranja strateškog partnerstva koja bi mogla iznjedriti ideje o mogućim načinima njegova unapređivanja;

Snažnije partnerstvo na uzajamnu dobrobit EU-a i Indije

6.  pozdravlja to što se 30. ožujka 2016. u Bruxellesu održao 13. sastanak na vrhu između EU-a i Indije; apelira na EU i Indiju da svake godine, kao što se i obvezali, održavaju sastanke na vrhu s obzirom na to da se njima pozitivno doprinosi povećanju suradnje, međusobnom razumijevanju i uzajamnoj vidljivosti;

7.  pozdravlja potporu za Program djelovanja EU-a i Indije do 2020., što je program za jačanje strateškog partnerstva tijekom narednih pet godina; sa zadovoljstvom prima na znanje da je 2016. ponovno pokrenuta suradnja u brojnim područjima, kao što su sigurnost, borba protiv terorizma, migracije i mobilnost, trgovina, prijenos tehnologije i kulture, klimatske promjene, razvoj, energetika i voda; poziva na učinkovitu provedbu tog programa s jasnim koracima i rokovima;

8.  ponovo izražava svoju potporu uspostavi sveobuhvatnog i ambicioznog sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Indije, koji bi trebao biti gospodarski, društveno i politički koristan za obje strane; podsjeća da je EU vodeći svjetski trgovinski blok te da je Indija jedna od zemalja s najvećom stopom rasta BDP-a na svijetu; isto tako podsjeća da je EU glavni partner Indije u trgovini i ulaganjima te da su tokovi uvoza i izvoza među njima relativno uravnoteženi;

9.  sa zadovoljstvom prima na znanje činjenicu da su EU i Indija ponovo poveli rasprave o načinima za nastavak pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini, poznatom i kao opsežan sporazum o trgovini i ulaganjima; apelira na obje strane da u cilju što skorijeg sklapanja sporazuma o slobodnoj trgovini nastave s pregovorima u duhu reciprociteta i uzajamnih koristi te uzimanjem u obzir međunarodnih standarda na koje su se obje strane obvezale, uključujući one utvrđene u okviru Svjetske trgovinske organizacije i Međunarodne organizacije rada, kao i načela društveno odgovornog poslovanja; potvrđuje da se takvim sporazumom, koji jednako uzima u obzir pitanja od interesa za obje strane, može osigurati da mjere idu u korist i europskim i indijskim građanima, uključujući borbu protiv siromaštva i promicanje poštovanja ljudskih prava;

10.  preporučuje da se na razini EU-a usvoji dosljedna strategija za odnose s Indijom, s jasnim prioritetima; skreće pozornost na važnost toga da i institucije EU-a i države članice provode takvu strategiju na dosljedan i usklađen način; smatra da bi se prioriteti EU-a za Indiju mogli također definirati u ažuriranoj strategiji za odnose između EU-a i Azije;

11.  pozdravlja obvezu koju je Europska investicijska banka (EIB) preuzela oko pospješivanja dugoročnih ulaganja u Indiji u području infrastrukture ključne za gospodarski i društveni razvoj koji je održiv za okoliš; poziva EIB da provede u djelo tu obvezu te da poveća potporu koju pruža održivom razvoju u Indiji;

12.  ističe važnost međuparlamentarnog strukturiranog dijaloga za funkcioniranje strateškog partnerstva; potiče predsjednika indijskog parlamenta da osnuje skupinu prijateljstva Indije i Europe koju bi činili parlamentarni zastupnici donjeg (Lok Sabha) i gornjeg (Rajya Sabha) doma indijskog parlamenta te koja bi bila pandan Izaslanstvu Europskog parlamenta za odnose s Republikom Indijom;

Opći program za suradnju u području vanjske i sigurnosne politike

13.  ponavlja da su u današnjem međunarodnom kontekstu i EU i Indija suočeni s hitnim sigurnosnim izazovima koji iziskuju diplomatsku reakciju uz snažnije preventivne mjere, poštovanje međunarodnog prava i suradnju među demokratskim državama;

14.  ističe znatan potencijal za povećanje sinergija između EU-a i Indije u pogledu vanjske i sigurnosne politike; uvjeren je da bi redovit i dosljedan dijalog mogao utrti put za uzajamno razumijevanje te, posljedično, veću koordinaciju između vanjskopolitičkih programa EU-a i Indije na regionalnoj i međunarodnoj razini, među ostalim o temama kojima se u prošlosti pristupalo na različite načine;

15.  pozdravlja obvezu preuzetu u okviru Programa djelovanja EU-a i Indije do 2020. u vezi s uspostavom forumâ za vanjskopolitička i sigurnosna savjetovanja; naglašava dodanu vrijednost veće učestalosti i važnosti razmjena mišljenja na visokoj razini u području vanjskih poslova i sigurnosti;

16.  poziva EU, zajedno s državama članicama, i Indiju da nastave ulagati i pojačaju svoje napore u promicanju učinkovitog multilateralizma utemeljenog na pravilima na globalnoj razini; poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Vijeće da podrže reformu Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući kandidaturu Indije za stalno članstvo; potiče EU i Indiju da u najvećoj mogućoj mjeri koordiniraju svoja stajališta i inicijative na razini UN-a u pitanjima u kojima bi njihova suradnja mogla potaknuti promjene, ali također na drugim međunarodnim forumima, kao što je WTO;

17.  prima na znanje vrijednu i intenzivniju razmjenu gledišta o pitanjima od globalne važnosti u okviru Azijsko-europskog sastanka, multilateralnog foruma za suradnju u kojem sudjeluju i EU i Indija; podupire postupke regionalne integracije u Aziji i na političkoj i na gospodarskoj razini jer oni mogu pozitivno doprinijeti smanjenju broja sukoba i blagostanju regije;

18.  ističe znatnu dodanu vrijednost suradnje između EU-a i Indije u podupiranju demokratskih procesa u Aziji; međutim, ističe da je važno da EU i Indija koordiniraju svoje politike u pogledu humanitarne pomoći i razvoja, imajući u vidu visoku razinu razvojne aktivnosti obiju strana u Aziji, kako bi se pozitivno doprinijelo političkom, gospodarskom i društvenom napretku u dotičnim zemljama, među ostalim za manjine i osobe bez državljanstva, kao što su pripadnici zajednice Rohingya; poziva na intenzivniji dijalog radi postizanja tog cilja;

19.  prima na znanje zajedničku izjavu EU-a i Indije o borbi protiv terorizma od 30. ožujka 2016., kojoj je cilj jačanje suradnje u sprječavanju i suzbijanju radikalizacije, nasilnog ekstremizma i terorizma; naglašava važnost daljnje suradnje između sigurnosnih i policijskih službi EU-a i Indije u skladu s postojećim dogovorom u okviru Europola; preporučuje olakšavanje razmjene najboljih praksi i informacija između Indije i EU-a, ali i s njegovim državama članicama; potiče obje strane da se zajednički zalažu za donošenje sveobuhvatne konvencije o međunarodnom terorizmu na razini UN-a, kao i za povećanje učinkovitosti UN-ova popisa terorističkih skupina;

20.  ističe važnost produbljene suradnje između EU-a i Indije za pružanje pomoći Afganistanu, ponajprije u pogledu doprinošenja mirovnom procesu i procesu pomirbe pod afganistanskim vodstvom i nadzorom, izgradnji stabilnih institucija i funkcionalne države te stvaranju političkog i gospodarskog okruženja koje će omogućiti jačanje mira i sigurnosti; osobito potiče pojačanu političku koordinaciju u sigurnosnim i vojnim pitanjima, potpori razvoju i mjerama za rješavanje problema u regionalnom kontekstu; ističe da proces „Srce Azije” predstavlja važan forum za izgradnju povjerenja i političku suradnju u regiji;

21.  poziva na ponovno ulaganje napora u približavanje i ponovnu uspostavu dobrosusjedskih odnosa između Indije i Pakistana kroz sveobuhvatan dijalog i, po mogućnosti, pristup „korak po korak”, koji bi započeo raspravom o tehničkim pitanjima i mjerama za izgradnju povjerenja, što bi u konačnici dovelo do političkih sastanaka na visokoj razini; ističe važnost bilateralne dimenzije u radu na uspostavi trajnog mira i suradnje između Indije i Pakistana, što bi pozitivno doprinijelo sigurnosnom i gospodarskom razvoju regije; osim toga ističe da je odgovornost za mir dužnost obiju država s obzirom na to da su nuklearne sile; poziva EU da potiče i podrži proces pomirenja između Indije i Pakistana; naglašava izuzetnu važnost borbe protiv terorizma, u svim njegovim oblicima i pojavama, uključujući terorizam koji potpomaže država;

22.  preporučuje da se nastavi suradnja u području univerzalnog razoružanja, neširenja oružja za masovno uništenje i nuklearne sigurnosti, što su ciljevi kojima su predani i EU i Indija; u tom kontekstu poziva sve države članice da podrže indijski zahtjev za pristup režimima za kontrolu izvoza kao što su Grupa nuklearnih dobavljača, Režim kontrole raketne tehnologije, Sporazum iz Wassenaara i Australska skupina; pozdravlja činjenicu da je Indija ratificirala Dodatni protokol Međunarodne agencije za atomsku energiju;

23.  pozdravlja čvrst stav i Indije i EU-a u pogledu ilegalnih nuklearnih programa i programa balističkih projektila Demokratske Narodne Republike Koreje, koji predstavljaju prijetnju regionalnom i međunarodnom miru, te potiče daljnju suradnju radi jamčenja široke provedbe sankcija UN-a protiv Demokratske Narodne Republike Koreje;

24.  prima na znanje zabrinutost Indije u pogledu Kine, posebno uzimajući u obzir asertivnu politiku potonje u Južnom kineskom moru, znatnu vojnu modernizaciju, strateške odnose s Pakistanom i neriješena pitanja u vezi s granicama; smatra da samo istinski dijalog temeljen na načelima međunarodnog prava može pridonijeti prevladavanju tih razlika i izgradnji povjerenja;

25.  sa zadovoljstvom prima na znanje da su obje strane na 13. sastanku na vrhu između EU-a i Indije izrazile svoju potporu potpunoj provedbi sporazuma iz Minska od svih uključenih u sukob u istočnoj Ukrajini; podsjeća da je EU oštro osudio agresivna djelovanja Rusije i da vodi politiku nepriznavanja nezakonitog pripojenja Krima i Sevastopolja; nada se da će EU i Indija u okviru dijaloga dodatno uskladiti svoja stajališta;

26.  potiče EU i Indiju da nastave razmjenjivati gledišta i tijekom sastanaka na vrhu i tijekom redovitih savjetovanja o vanjskim poslovima i sigurnosti, o stanju na Bliskom istoku i o područjima moguće suradnje kojim bi se mogla poboljšati stabilizacija regije, među ostalim i mjerama na međunarodnoj razini; osobito skreće pozornost na važnost suradnje za osiguranje trajnog političkog rješenja u Siriji u sklopu postojećeg okvira koji je dogovoren s UN-om u skladu s Priopćenjem iz Ženeve od 30. lipnja 2012. te za podupiranje obnove i pomirenja nakon dogovora, čim se započne vjerodostojna politička tranzicija pod vodstvom i nadzorom Sirije;

27.  ističe da bi EU i Indija mogli unaprijediti suradnju i razmjenu najboljih praksi u pogledu afričkih zemalja kako bi osigurali da njihovi razvojni napori budu komplementarni;

28.  ističe znatne zajedničke koristi koje bi EU i Indija mogli ostvariti jačanjem suradnje u područjima kao što su pomorska sigurnost, kibersigurnost i zaštita podataka, kao i u području migracija i mobilnosti;

29.  naglašava činjenicu da EU i Indija dijele bitne interese i da bi trebali povećati suradnju u području pomorske sigurnosti, ponajprije u pogledu borbe protiv piratstva, ali i očuvanja mira i stabilnosti te osiguravanja pomorske linije komunikacije u Južnom kineskom moru i Indijskom oceanu; stoga predlaže da se u području pomorske sigurnosti i borbe protiv piratstva razviju zajednički standardni operativni postupci, kao i da se postigne zajedničko razumijevanje Konvencije UN-a o pravu mora kojim bi se uzela u obzir sloboda plovidbe, riješila sva neriješena pitanja i utvrdile najprikladnije zajedničke mjere suradnje u njezinu okviru;

30.  pozdravlja donošenje zajedničke izjave EU-a i Indije o partnerstvu za čistu energiju i klimu tijekom 13. sastanka na vrhu EU-a i Indije održanom u ožujku 2016.; ističe pozitivan utjecaj Indije i EU-a na pregovore oko Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i vodeću ulogu obaju partnera na globalnoj razini; poziva oba partnera da ulože više truda kako bi se zajamčilo da svi potpisnici provedu taj sporazum; u tom pogledu poziva na intenzivniju suradnju između EU-a i Indije u području energetike, a posebno u području obnovljivih izvora energije;

31.  sa zanimanjem prima na znanje donošenje zajedničke izjave EU-a i Indije o partnerstvu za vodu tijekom 13. sastanka na vrhu EU-a i Indije održanog u ožujku 2016.; stoga poziva Uniju da osnaži svoju suradnju s Indijom te da pruži više podrške indijskim projektima održivog upravljanja vodnim resursima kao što je „Clean Ganga”;

32.  pozdravlja Zajedničku izjavu o Zajedničkom programu za migracije i mobilnost koja ima za cilj osigurati okvir za suradnju u vezi s promicanjem zakonitih migracija, sprečavanjem nezakonitih migracija i trgovanja ljudima te maksimiziranjem učinka mobilnosti na razvoj;

33.  smatra da bi razmjene ljudi trebale biti jedna od glavnih dimenzija strateškog partnerstva između EU i Indije; posebno naglašava važnost jačanja razmjena u području obrazovanja, kulture i znanstvenih istraživanja, uključujući informacijske tehnologije, te stoga pozdravlja povećanje broja studentskih razmjena u okviru programa Erasmus+, koji bi trebalo proširiti; jednako tako sa zadovoljstvom prima na znanje izglede za suradnju u razvoju vještina i u okviru inicijative „Make in India”, kao što je navedeno u Programu djelovanja do 2020., te ističe njihovu važnost za jačanje trgovinskih i društvenih odnosa; poziva na ravnopravno uključivanje studentica, znanstvenica, istraživačica i stručnjakinja u te programe;

Snažnija razmjena gledišta o dimenziji partnerstva u pogledu ljudskih prava

34.  pozdravlja potvrđenu predanost pojačanoj razmjeni gledišta o dimenziji ljudskih prava strateškog partnerstva EU-a i Indije s obzirom na to da građani s obje strane mogu imati koristi od povećane suradnje u brojnim pitanjima ljudskih prava; posebno naglašava potrebu za jačanjem razmjene i koordinacije između dvaju partnera u okviru UN-a, među ostalim u provedbi preporuka iz Univerzalnog periodičnog pregleda o ljudskim pravima; jednako tako ističe važnost dijaloga o ljudskim pravima; napominje da od 2013. nije bilo razmjena gledišta i apelira na hitno održavanje dijaloga;

35.  podsjeća na svoje dugotrajno protivljenje smrtnoj kazni u svim slučajevima i u svim okolnostima; ponavlja svoj poziv na stavljanje hitnog moratorija na izvršenja smrtne kazne u Indiji;

36.  podsjeća na to da je sloboda izražavanja i udruživanja sastavni dio svakog dinamičnog demokratskog društva; razumije potrebu za poduzimanjem mjera za povećanje transparentnosti i uvođenja ograničenja na aktivnosti koje financiraju strani akteri i koje mogu predstavljati rizik za mir i stabilnost ili unutarnju sigurnost; međutim, izražava zabrinutost u pogledu utjecaja aktualnog indijskog zakona o stranom sudjelovanju u financiranju nevladinih organizacija (Zakon o reguliranju inozemnih doprinosa) na slobodu izražavanja i udruživanja;

37.  prima na znanje znatne napore koje su indijske vlasti uložile u suzbijanje svih oblika diskriminacije, uključujući diskriminaciju na temelju kaste; međutim, sa zabrinutošću napominje da je diskriminacija na kastinskoj osnovi i dalje izvor zlostavljanja te stoga potiče indijske vlasti da poduzimaju veće napore u cilju iskorjenjivanja takvih povreda ljudskih prava; nadalje, potiče Indiju da zajamči potpunu zaštitu manjina, posebno vjerskih i etničkih, te ističe važnost promicanja tolerancije raznolikosti u sprječavanju nasilja među zajednicama; pozdravlja činjenicu da je Vrhovni sud Indije naložio da se ponovno ispitaju suđenja za antikršćansko nasilje iz 2008. godine te da se žrtvama pruži odgovarajuća naknada;

38.  apelira na Indiju da ratificira Konvenciju protiv mučenja i njezin Fakultativni protokol i Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka;

39.  smatra da bi, u kontekstu činjenice da su EU i Indija ponovno potvrdili svoju predanost jačanju suradnje u području ljudskih prava, prava žena trebala biti uvrštena u program dijaloga o ljudskim pravima između dvaju partnera; pozdravlja predanost indijske vlade poboljšavanju prava žena i uvođenju jednakosti između žena i muškaraca u političkom programiranju te potiče indijske vlasti da poduzmu dodatne korake kako bi istražile i spriječile rodno uvjetovano nasilje i promicale rodnu jednakost; osim toga, pozdravlja činjenicu da EU u Indiji financira projekte usmjerene na rješavanje problema nasilja nad ženama i djecom te preporučuje da se to financiranje nastavi; poziva na poboljšanje stanja prava osoba iz skupine LGBTIQ i ukidanje 377. članka Indijskog kaznenog zakona;

o
o   o

40.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji te Vladi i parlamentu Indije.

(1) SL L 77, 15.3.2014., str. 77.
(2) SL C 174 E, 14.7.2005., str. 179.
(3) SL C 227 E, 21.9.2006., str. 589.
(4) SL C 8 E, 14.1.2010., str. 69.
(5) SL C 239 E, 20.8.2013., str. 1.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0120.
(7) SL C 261 E, 10.9.2013., str. 34.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0424.


Mobilizacija Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Italiji
PDF 325kWORD 49k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Italiji (COM(2017)0540 – C8-0199/2017 – 2017/2101(BUD))
P8_TA(2017)0335A8-0280/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0540 – C8-0199/2017),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenog 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 10.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3), a posebno njegovu točku 11.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0280/2017),

1.  napominje da se Odluka odnosi na dosad najveću mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije;

2.  napominje da zbog maksimalnog praga predujma utvrđenog u članku 4.a Uredbe (EZ) br. 2012/2002 kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(4) mjere potpore često mogu biti nedovoljne za katastrofe koje su klasificirane kao „prirodne katastrofe velikih razmjera”; naglašava potrebu da se razmotri viši prag za te specifične prve financijske doprinose radi učinkovitog i brzog suočavanja sa štetom prouzročenom tom kategorijom katastrofa;

3.  pozdravlja Odluku kao znak solidarnosti Unije s građanima i regijama Unije pogođenima prirodnim katastrofama;

4.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

5.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

6.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Italiji

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2017/1599.)

(1)SL L 311, 14.11.2002., str. 3.
(2)SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(3)SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(4)Uredba (EU) br. 661/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (SL L 189, 27.6.2014., str. 143.).


Nacrt izmjene proračuna br. 4/2017 uz prijedlog za mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Italiji
PDF 321kWORD 49k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o stajalištu Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 4/2017 Europske unije za financijsku godinu 2017. uz prijedlog za mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije radi pružanja pomoći Italiji (11813/2017 – C8-0304/2017 – 2017/2109(BUD))
P8_TA(2017)0336A8-0281/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(1), a posebno njezin članak 41.,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017., konačno donesen 1. prosinca 2016.(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3) (Uredba o VFO-u),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(5),

–  uzimajući u obzir nacrt izmjene proračuna br. 4/2017, koji je Komisija usvojila 26. lipnja 2017. (COM(2017)0541),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu izmjene proračuna br. 4/2017 koje je Vijeće usvojilo 4. rujna 2017. i istog dana proslijedilo Europskom parlamentu (11813/2017 – C8-0304/2017),

–  uzimajući u obzir članke 88. i 91. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0281/2017),

A.  budući da se nacrt izmjene proračuna br. 4/2017 odnosi na mobilizaciju Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) u iznosu od 1 196 797 579 EUR u vezi s potresima koji su pogodili Italiju između kolovoza 2016. i siječnja 2017. u regijama Abruzzo, Lacij, Marke i Umbrija;

B.  budući da je iznos od 30 000 000 EUR već isplaćen za taj predmet EUSF-a kao predujam iz proračuna Unije za 2016.;

C.  budući da ta mobilizacija predstavlja dosad najveću mobilizaciju EUSF-a;

D.  budući da je svrha nacrta izmjene proračuna br. 4/2017 da se odgovarajuća proračunska prilagodba formalno unese u proračun Unije za 2017.;

E.  budući da Komisija stoga predlaže izmjenu proračuna Unije za 2017. i povećanje proračunske stavke 13 06 01 „Pomoć državama članicama u slučaju prirodnih katastrofa velikih razmjera s teškim posljedicama za životne uvjete, prirodni okoliš ili gospodarstvo” za 1 166 797 579 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i odobrenim sredstvima za plaćanje;

F.  budući da ukupna sredstva na raspolaganju za mobilizaciju EUSF-a u ovom dijelu godine iznose 293 971 080 EUR manje od predloženog iznosa, Komisija predlaže da se ta razlika pokrije iz godišnjeg iznosa za 2018., u skladu s člankom 10. stavkom 2. Uredbe o VFO-u; budući da ta mogućnost dosad nije korištena;

G.  budući da je FSEU poseban instrument kao što je utvrđeno Uredbom o VFO-u i da bi odgovarajuća odobrena sredstva za preuzimanje obveza i za plaćanja trebalo unijeti u proračun iznad gornjih granica VFO-a;

H.  budući da Komisija predlaže potpunu preraspodjelu potrebnih odobrenih sredstava za plaćanje unutar proračuna Unije za 2017. i nadopunu negativne pričuve aktivirane u izmjeni proračuna br. 1/2017 (70 402 434 EUR) iz proračunskih linija za programe strukturnih fondova za razdoblje 2007. – 2013.;

1.  naglašava da se iz EUSF-a mora hitno pružiti financijska pomoć regijama koje su pogođene prirodnim katastrofama; napominje da je postizanje sinergije među svim raspoloživim instrumentima Unije od presudne važnosti kako bi se zajamčilo učinkovito korištenje sredstava za obnovu i druge nužne radnje;

2.  prima na znanje nacrt izmjene proračuna br. 4/2017 koji je podnijela Komisija;

3.  prihvaća stajalište Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 4/2017;

4.  nalaže svojem predsjedniku da proglasi izmjenu proračuna br. 4/2017 konačno donesenom i da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, Revizorskom sudu te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(2) SL L 51, 28.2.2017.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(5) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.


Mobilizacija Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji: zahtjev EGF/2017/002 FI/MICROSOFT 2
PDF 343kWORD 52k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev koji je podnijela Finska – EGF/2017/002 FI Microsoft 2) (COM(2017)0322 – C8-0193/2017 – 2017/2098(BUD))
P8_TA(2017)0337A8-0278/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0322 – C8-0193/2017),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006.(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0278/2017),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima koji su pogođeni posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine i svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im pomogla da se ponovno uključe na tržište rada;

B.  budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće;

C.  budući da je Finska podnijela zahtjev EGF/2017/002 FI/Microsoft 2 za financijski doprinos iz EGF-a na temelju intervencijskih kriterija utvrđenih u članku 4. stavku 1. točki (a) Uredbe o EGF-u, nakon što je 1248 radnika proglašeno viškom u poduzeću Microsoft Mobile Oy i u 11 njegovih dobavljača i daljnjih proizvođača u Finskoj, koji djeluju u ekonomskom sektoru razvrstanom u odjeljak 62 NACE-a Rev. 2 (Računalno programiranje, savjetovanje i djelatnosti povezane s njima);

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Finska stoga u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u iznosu od 3 520 080 EUR, što iznosi 60 % ukupnog troška od 5 559 300 EUR;

2.  napominje da je Finska podnijela zahtjev 1. veljače 2017. te da je, na temelju dodatnih informacija koje je Finska pružila, Komisija završila izradu ocjene zahtjeva 21. lipnja 2017.;

3.  podsjeća na to da je Microsoft kupio poduzeće za telekomunikaciju Nokia te da je poduzeće Microsoft Mobile Oy osnovano 2014.; napominje da je otprilike 4700 Nokijinih zaposlenika premješteno u poduzeće Microsoft Mobile Oy u Finskoj;

4.  napominje da je glavni razlog otpuštanja u poduzeću Microsoft Mobile Oy svjetska konkurencija u sektoru mobilne telefonije i posljedični gubitak tržišnog udjela poduzeća Microsoft Mobile Oy i njegova operativnog sustava Windows; napominje da se smanjenje dogodilo usprkos činjenici da je Microsoft Mobile Oy predstavio nove mobilne uređaje i uložio u dizajn, dijelove i marketing;

5.  sa žaljenjem uviđa izazove s kojima su suočeni proizvođači mobilnih telefona u EU-u; smatra da je potrebno pružiti odgovarajuću potporu kako bi se zahvaćeni radnici mogli prekvalificirati i biti u boljem položaju za pronalazak posla u povezanim industrijskim sektorima ili industrijskim sektorima u ekspanziji;

6.  zaključuje da su otpuštanja povezana sa seljenjem proizvodnje mobilnih uređaja u zemlje s nižim dohotkom; napominje da su pobjednici u proizvodnji pametnih telefona proizvođači iz Amerike i Azije koji koriste operativni sustav Android ili iOS;

7.  uviđa da su se zahvaćene regije Helsinki-Uusimaa, Länsi-Suomi i Etelä-Suomi već suočile s velikim brojem otpuštanja u poduzećima koja djeluju u sektorima elektronike i softvera te da potonje dvije regije imaju visoke stope regionalne nezaposlenosti (14,6 %, odnosno 17,5 % radne snage); napominje da se predviđa da će mjerama biti obuhvaćeno 1000 od 1248 otpuštenih radnika koji ispunjavaju uvjete za doprinos iz EGF-a;

8.  prima na znanje da 92,5 % ciljanih korisnika imaju između 30 i 54 godina i da su mnogi radnici koji su proglašeni viškom visokoobrazovani; napominje da su se stope nezaposlenosti za visokoobrazovane osobe znatno povećale u sve tri regije; zabrinut je zbog ionako teške situacije sa zapošljavanjem visokokvalificiranih i obrazovanih osoba čije bi mogućnosti zapošljavanja inače bile dobre;

9.  napominje da Finska planira uvesti šest vrsta mjera: (i) mjere usmjeravanja i druge pripremne mjere, (ii) usluge zapošljavanja i poslovne usluge, (iii) strukovno osposobljavanje, (iv) bespovratna sredstva za razvojne tvrtke (start-up), (v) subvencija za plaće i (vi) naknade za putne troškove i troškove smještaja; napominje da te inicijative predstavljaju aktivne mjere na tržištu rada; napominje da su dostatna sredstva dodijeljena za kontrolu i izvješćivanje;

10.  napominje da će mjere potpore dohotku iznositi 26,74 % ukupnog paketa personaliziranih mjera, što je ispod maksimalnih 35 % navedenih u Uredbi o EGF-u, te da su te mjere uvjetovane aktivnim sudjelovanjem ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja;

11.  naglašava važnost aktivnih mjera za tržište rada koje se podupiru iz EGF-a; napominje da se u prethodnim predmetima EGF-a pružanje osobnih usluga otpuštenim radnicima pokazalo izrazito korisnim;

12.  pozdravlja korištenje usluga mreže EURES kako bi se oglasi za posao u inozemstvu proslijedili osobama u Finskoj koje traže posao; pozdravlja činjenicu da finske vlasti potiču otpuštene radnike da u potpunosti iskoriste svoje pravo na slobodu kretanja;

13.  shvaća da će mjere osposobljavanja financirane iz EGF-a biti komplementarne onima koje se financiraju iz fonda kojeg je osnovalo poduzeće kako bi bivšim zaposlenicima pomoglo pri pokretanju malih poduzeća u sektoru informacijskih tehnologija i u drugim sektorima; pozdravlja tu inicijativu;

14.  pozdravlja činjenicu da su finske vlasti ciljanim korisnicima počele pružati usluge prilagođene potrebama 12. srpnja 2016., znatno prije podnošenja zahtjeva za doprinos iz EGF-a za predloženi usklađeni paket;

15.  pozdravlja činjenicu da je obavljeno savjetovanje s dionicima, uključujući s predstavnicima centara za gospodarski razvoj, ureda za zapošljavanje i gospodarski razvoj dotičnih regija, Microsofta, finskih tehnoloških industrija, sindikata Pro, sindikata profesionalnih inženjera u Finskoj i Finske agencije za financiranje inovacija;

16.  podsjeća da bi se pri izradi usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama radnika financiranog iz EGF-a trebali predvidjeti budući izgledi na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao biti usklađen s pomakom u smjeru održivoga gospodarstva koje na učinkovit način gospodari resursima;

17.  uviđa da je aktualan zahtjev nastavak niza prethodnih zahtjeva iz Finske koji su uslijedili nakon slabljenja Nokije (EGF/2007/003 FI/Perlos, EGF/2012/006 FI/Nokia Salo, EGF/2013/001 FI/Nokia, EGF/2015/001 FI/Broadcom, EGF/2015/005 FI/Computer Programming, EGF/2016/001 FI/Microsoft i EGF/2016/008 FI/Nokia Network Systems);

18.  napominje da trenutno pomoć iz EGF-a (EGF/2016/001 FI/Microsoft) primaju zaposlenici koje je Microsoft ranije otpustio; naglašava da se ciljani korisnici obuhvaćeni trenutačnim prijedlogom razlikuju od tih prethodno navedenih korisnika;

19.  napominje da su finske vlasti pružile jamstva da se za predložene mjere neće primati financijska potpora iz drugih fondova ili financijskih instrumenata Unije, da će svaki oblik dvostrukog financiranja biti spriječen te da su te mjere komplementarne s mjerama koje se financiraju iz strukturnih fondova;

20.  podsjeća da je važno povećati mogućnosti zapošljavanja svih radnika pomoću prilagođenih programa osposobljavanja i priznavanja vještina i sposobnosti koje je radnik usvojio tijekom profesionalne karijere; očekuje da će se osposobljavanje ponuđeno u usklađenom paketu prilagoditi ne samo potrebama otpuštenih radnika nego i stvarnom poslovnom okruženju;

21.  ponavlja da doprinosi iz EGF-a ne smiju zamijeniti ni aktivnosti za koje su prema nacionalnom pravu ili kolektivnim ugovorima nadležna poduzeća ni mjere za restrukturiranje poduzeća ili sektora; napominje da je Finska potvrdila da ih doprinos iz EGF-a neće zamijeniti;

22.  traži od Komisije da javnosti omogući pristup dokumentima povezanima sa predmetima EGF-a;

23.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

24.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

25.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva Finske – EGF/2017/002 FI/Microsoft 2

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2017/1600.)

(1)SL L 347, 20.12.2013., str. 855.
(2)SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(3)SL C 373, 20.12.2013., str. 1.


Sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (EU ETS): nastavak postojećih ograničenja područja primjene za zrakoplovne djelatnosti i priprema provedbe globalne tržišno utemeljene mjere od 2021. ***I
PDF 519kWORD 67k
Amandmani koje je Europski parlament usvojio 13. rujna 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2003/87/EZ kako bi se nastavila postojeća ograničenja područja primjene za zrakoplovne djelatnosti i pripremila provedba globalne tržišno utemeljene mjere od 2021. (COM(2017)0054 – C8-0028/2017 – 2017/0017(COD))(1)
P8_TA(2017)0338A8-0258/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.a (nova)
(2a)  Zaštita okoliša jedan je od najvažnijih izazova s kojima se suočava Unija.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Na sjednici 23. i 24. listopada 2014. Europsko vijeće utvrdilo je obvezujući cilj od najmanje 40 % smanjenja domaćih emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu do 2030. u odnosu na 1990. Vijeće je na sastanku 6. ožujka 2015. službeno odobrilo taj doprinos Unije i njezinih država članica kao njihov planirani nacionalni doprinos u okviru Pariškog sporazuma. Zaključcima Europskog vijeća iz listopada 2014. predviđeno je da bi Unija taj cilj trebala ostvariti zajednički na troškovno najučinkovitiji način, pri čemu bi smanjenja do 2030. u odnosu na 2005. u sektorima u sustavu trgovanja emisijama (ETS) iznosila 43 %, a u sektorima izvan njega 30 %. Svi bi gospodarski sektori trebali pridonijeti tom smanjenju emisija.
(3)  Na sjednici 23. i 24. listopada 2014. Europsko vijeće utvrdilo je obvezujući cilj od najmanje 40 % smanjenja domaćih emisija stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu do 2030. u odnosu na 1990. Vijeće je na sastanku 6. ožujka 2015. službeno odobrilo taj doprinos Unije i njezinih država članica kao njihov planirani nacionalni doprinos u okviru Pariškog sporazuma. Zaključcima Europskog vijeća iz listopada 2014. predviđeno je da bi Unija taj cilj trebala ostvariti zajednički na troškovno najučinkovitiji način, pri čemu bi smanjenja do 2030. u odnosu na 2005. u sektorima u sustavu trgovanja emisijama (ETS) iznosila 43 %, a u sektorima izvan njega 30 %. Svi bi gospodarski sektori trebali pridonijeti tom smanjenju emisija, a Komisija bi za to, između ostalog, trebala osigurati platformu na kojoj će države članice razmjenjivati najbolje prakse i iskustva iz sektora mobilnosti s niskom razinom emisija.
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.a (nova)
(3a)  Reformiran sustav trgovanja emisijama EU-a koji dobro funkcionira, s unaprijeđenim instrumentom za stabilizaciju tržišta bit će, uz primjenu linearnog faktora i besplatnu dodjelu emisijskih jedinica nakon 2020., glavni europski instrument za postizanje ciljnog smanjenja od 40 %. Udio koji će biti ponuđen na dražbi trebao bi u zakonodavnom aktu biti izražen u obliku postotka kako bi se povećala sigurnost planiranja u pogledu odluka o ulaganju, povećala transparentnost, na najmanju moguću mjeru smanjilo istjecanje ugljika i učinilo cjelokupni sustav jednostavnijim i razumljivijim. Te bi odredbe trebale biti u skladu s klimatskim ciljevima Unije i njezinim obvezama iz Pariškog sporazuma te usklađene s Facilitativnim dijalogom 2018., prvim globalnim pregledom stanja 2023., te globalnim pregledima koji će se nakon 2023. provoditi svakih pet godina, radi priopćavanja uzastopnih doprinosa određenih na nacionalnoj razini.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Unija i njezine države članice od 1997. nastoje poboljšati međunarodni sporazum kako bi se smanjili učinci stakleničkih plinova iz zrakoplovstva te je od 2008. na snazi zakonodavstvo kojim se ograničavaju učinci zrakoplovnih djelatnosti na klimatske promjene s pomoću sustava trgovanja emisijama EU-a (EU ETS) koji djeluje od 2005. Kako bi se ostvario napredak u Međunarodnoj organizaciji za civilno zrakoplovstvo (ICAO), Unija je u dva navrata donijela vremenski ograničena odstupanja od sustava trgovanja emisijama EU-a u svrhu ograničavanja obveza usklađenosti na emisije iz letova između zračnih luka smještenih u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) uz jednako postupanje prema operaterima zrakoplova na istim linijama neovisno o njihovu poslovnom nastanu. Najnovijim odstupanjem od sustava trgovanja emisijama EU-a, Uredbom (EU) br. 421/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, obveze usklađenosti ograničile su se na letove unutar EGP-a od 2013. do 2016. te su njime predviđene moguće promjene područja primjene sustava u pogledu djelatnosti do i iz zračnih luka smještenih izvan EGP-a od 1. siječnja 2017. nakon preispitivanja koje je utvrđeno u toj Uredbi.
(4)  Unija i njezine države članice od 1997. nastoje poboljšati međunarodni sporazum kako bi se smanjili učinci stakleničkih plinova iz zrakoplovstva te je od 2008. na snazi zakonodavstvo kojim se ograničavaju učinci zrakoplovnih djelatnosti na klimatske promjene s pomoću sustava trgovanja emisijama EU-a (EU ETS) koji djeluje od 2005. U svojoj presudi od 21. prosinca 2011.1a Sud Europske unije utvrdio je da se uključivanjem letova izvan EGP-a u sustav EU-a za trgovanja emisijama ne krši međunarodno pravo. Osim toga, od 2004. i 2008. države članice obvezale su se na provedbu koncepta jedinstvenog europskog neba, pri čemu se uzima u obzir opseg zračnog prometa, koji će se sljedećih godina povećavati. Kako bi se ostvario napredak u upravljanju zračnim prometom potrebno je ubrzati provedbu istraživanja o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR) i poticati inovativne tehnologije u okviru inicijative Clean Sky. Uvođenje globalne tržišno utemeljene mjere Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) trebalo bi pridonijeti daljnjem napretku u području smanjenja emisija u zračnom prometu. Kako bi se ostvario napredak u Međunarodnoj organizaciji za civilno zrakoplovstvo (ICAO), Unija je u dva navrata donijela vremenski ograničena odstupanja od sustava trgovanja emisijama EU-a u svrhu ograničavanja obveza usklađenosti na emisije iz letova između zračnih luka smještenih u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) uz jednako postupanje prema operaterima zrakoplova na istim linijama neovisno o njihovu poslovnom nastanu. Najnovijim odstupanjem od sustava trgovanja emisijama EU-a, Uredbom (EU) br. 421/2014 Europskog parlamenta i Vijeća, obveze usklađenosti ograničile su se na letove unutar EGP-a od 2013. do 2016. te su njime predviđene moguće promjene područja primjene sustava u pogledu djelatnosti do i iz zračnih luka smještenih izvan EGP-a od 1. siječnja 2017. nakon preispitivanja koje je utvrđeno u toj Uredbi.
_________________
1a Presuda Suda Europske unije od 21. prosinca 2011., Air Transport Association of America i drugi v. Secretary of State for Energy and Climate Change, C-366/10, ECLI:EU:C:2011:864.

Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  S obzirom na rezoluciju donesenu na 39. skupštini ICAO-a u listopadu 2016. o provedbi globalne tržišno utemeljene mjere od 2021. za neutralizaciju međunarodnih emisija iz zrakoplovstva iznad razina iz 2020. smatra se primjerenim nastaviti s postojećim odstupanjem u očekivanju daljnjeg napretka u pogledu zamišljenih elemenata i provedbe globalne tržišno utemeljene mjere. U tom je pogledu za 2018. predviđeno donošenje standarda i preporučenih praksi ICAO-a kako bi se tu rezoluciju dopunilo te omogućilo provedbu globalnog sustava. Međutim, za konkretan početak djelovanja bit će potrebno djelovanje stranaka ICAO-a na nacionalnoj razini. Osim toga, ICAO mora razraditi upravljačke mehanizme koji uključuju sustav registara. U tom bi smislu postojeće odstupanje od obveza iz sustava trgovanja emisijama EU-a trebalo proširiti na letove u treće zemlje i iz njih, podložno preispitivanju provedbe programa ICAO-a, kako bi ICAO dobio na zamahu te kako bi se omogućio početak djelovanja programa ICAO-a. Zbog proširenja odstupanja količina emisijskih jedinica za dražbu i besplatno izdavanje, uključujući one iz posebne rezerve, trebala bi biti jednaka odgovarajućoj količini iz 2016. te razmjerna smanjenju obveze predaje.
(5)  S obzirom na rezoluciju donesenu na 39. skupštini ICAO-a u listopadu 2016. o provedbi globalne tržišno utemeljene mjere od 2021. za neutralizaciju međunarodnih emisija iz zrakoplovstva iznad razina iz 2020., za 2018. predviđeno je donošenje standarda i preporučenih praksi ICAO-a kako bi se tu rezoluciju dopunilo te omogućilo provedbu globalnog sustava. Međutim, za konkretan početak djelovanja bit će potrebno djelovanje stranaka ICAO-a na nacionalnoj razini. Osim toga, ICAO mora razraditi upravljačke mehanizme koji uključuju sustav registara. U tom bi smislu postojeće odstupanje od obveza iz sustava trgovanja emisijama EU-a za letove u treće zemlje i iz njih trebalo produljiti do 2021. kako bi ICAO dobio na zamahu te kako bi se omogućio početak djelovanja programa ICAO-a. Zbog proširenja odstupanja količina emisijskih jedinica za dražbu i besplatno izdavanje, uključujući one iz posebne rezerve, trebala bi biti jednaka odgovarajućoj količini iz 2016. te razmjerna smanjenju obveze predaje.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5a)  50 % emisijskih jedinica trebalo bi od 1. siječnja 2021. ponuditi na dražbi, a ukupni broj dodijeljenih emisijskih jedinica trebao bi podlijegati primjeni linearnog faktora smanjenja kako je predviđeno u članku 9. Direktive 2003/87/EZ.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.b (nova)
(5b)  Prihode dobivene od prodaje emisijskih jedinica na dražbi, ili njihov ekvivalent u financijskoj vrijednosti, trebalo bi upotrijebiti za borbu protiv klimatskih promjena u Uniji i trećim zemljama, između ostalog i za smanjivanje emisija stakleničkih plinova, prilagođavanje učincima klimatskih promjena u Uniji i trećim zemljama, a posebno u zemljama u razvoju, za financiranje istraživanja i razvoja radi ublažavanja i prilagođavanja, uključujući u području aeronautike, zračnog prometa i održivih alternativnih goriva u zrakoplovnom sektoru, za smanjenje emisija uz pomoć prometa s niskim emisijama i pokrivanje troškova primjene sustava trgovanja emisijama EU-a. Posebnu pozornost treba posvetiti državama članicama koje se tim prihodima koriste za sufinanciranje istraživačkih i inovacijskih programa ili inicijativa u okviru Devetog okvirnog programa za istraživanje (FP9). Transparentnost korištenja prihoda od prodaje emisijskih jedinica na dražbi u skladu s Direktivom 2003/87/EC temelj je na kojem počivaju obveze Unije.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.c (nova)
(5c)  Neutralizacije emisija u okviru globalne tržišno utemeljene mjere čine jednu sastavnicu košarice mjera ICAO-a namijenjene postizanju željenog cilja ugljično neutralnog rasta od 2020. te bi trebale biti upotpunjene napretkom konstrukcijskih i pogonskih tehnologija. Nastavljeno financiranje istraživačkih strategija i programa poput zajedničke tehnološke inicijative Clean Sky, Galilea, SESAR-a i Obzora 2020. bit će ključno za tehnološke inovacije i operativna poboljšanja kako bi se premašio cilj ugljično neutralnog rasta od 2020. i postiglo potpuno smanjenje emisija na razini sektora. Nadalje, važno je da države članice brzo i u potpunosti provedu zakonodavstvo Unije, kao što je Jedinstveno europsko nebo, čiji je cilj sprječavanje rascjepkanosti europskog zračnog prostora i, slijedom toga, povećanja emisija CO2 u zračnom prometu.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  S obzirom na to da tek treba razviti ključne značajke globalne tržišno utemeljene mjere te da njezina provedba ovisi o nacionalnom zakonodavstvu država i regija, smatra se primjerenim obaviti preispitivanje nakon što se razjasne priroda i sadržaj tih pravnih instrumenata i prije početka primjene globalne tržišno utemeljene mjere ICAO-a, te podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću. U tom izvješću trebali bi se razmotriti svi standardi ili drugi instrumenti koje je donio ICAO, mjere koje su treće zemlje poduzele za provedbu globalne tržišno utemeljene mjere koja će se primjenjivati na emisije od 2021. te ostala relevantna međunarodna kretanja (npr. pravila u okviru UNFCCC-a i Pariškog sporazuma o tržištima ugljika i obračunu). U tom izvješću trebalo bi se razmotriti kako se preispitivanjem sustava trgovanja emisijama EU-a ti instrumenti mogu prenijeti u pravo Unije. U njemu bi se trebala razmotriti i pravila koja se primjenjuju na letove unutar EGP-a, prema potrebi. Izvješću bi prema potrebi trebalo priložiti prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s osiguravanjem doprinosa zrakoplovstva obvezi EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu 2030.
(6)  S obzirom na to da tek treba razviti ključne značajke globalne tržišno utemeljene mjere te da njezina provedba ovisi o nacionalnom zakonodavstvu država i regija koje u njoj sudjeluju, Komisija bi trebala redovito izvještavati Europski parlament i Vijeće o napretku pregovora u okviru ICAO-a, a posebno o relevantnim instrumentima koje je donio ICAO, mjerama koje su treće zemlje poduzele za provedbu globalne tržišno utemeljene mjere koja će se primjenjivati na emisije za razdoblje od 2021. do 2035., nastojanjima za uspostavu ambicioznih i obvezujućih mjera radi postizanja dugoročnog cilja zrakoplovnog sektora u vezi sa smanjenjem emisija CO2 za polovicu do 2050. u odnosu na razinu iz 2005. te ostalim relevantnim međunarodnim zbivanjima (npr. pravilima u okviru UNFCCC-a i Pariškog sporazuma o tržištima ugljika i obračunu). Kad se postigne jasnoća u pogledu prirode i sadržaja instrumenata ICAO-a i prije početka globalne tržišno utemeljene mjere ICAO-a, Komisija bi trebala predstaviti izvješće u kojem bi trebala razmotriti načine provedbe tih instrumenata i njihova usklađivanja s pravom Unije u okviru revizije sustava trgovanja emisijama EU-a. U tom bi se izvješću trebala dodatno razmotriti i pravila koja se primjenjuju na letove unutar EGP-a, prema potrebi. Izvješću bi prema potrebi trebalo priložiti prijedlog Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s osiguravanjem doprinosa zrakoplovstva obvezi EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu 2030.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6a)  Kako bi se osiguralo poštovanje postojećih i budućih domaćih klimatskih standarda Unije i ne dovodeći u pitanje reviziju iz članka 28.b Uredbe 2003/87/EZ, program CORSIA potrebno je provesti u okviru prava Unije i uskladiti ga s njime s pomoću sustava trgovanja emisijama EU-a.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.b (nova)
(6b)  Nekoliko zakonodavnih akata usvojeno je na razini Unije, a cilj im je spriječiti fragmentaciju europskog zračnog prostora kako bi se unaprijedili protok zračnog prometa i nadzor nad zračnim prostorom i tako smanjile emisije. Unutar Unije bi na program CORSIA trebalo gledati kao na dio takozvane „košarice mjera” ICAO-a, koja će u državama članicama biti popraćena punom provedbom zakonodavstva o jedinstvenom europskom nebu, istraživanjem o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR), korištenjem GNSS-a za satelitsku navigaciju i zajedničkim tehnološkim inicijativama kao što su Clean Sky I i Clean Sky II. Komisija bi trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće o mjerama provedbe globalne tržišno utemeljene mjere koje poduzimaju države članice kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova iz zrakoplovstva, uključujući podatke o korištenju prihoda, koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 525/2013.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.c (nova)
(6c)  Iako Vijeće ICAO-a tek treba donijeti tehnička pravila za globalnu tržišno utemeljenu mjeru ICAO-a, važno je da regulatorna tijela i operatori zrakoplova imaju informacije o zahtjevima za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju te o emisijskim jedinicama koje su prihvatljive u okviru programa ICAO-a što je prije moguće kako bi se olakšala priprema za provedbu programa ICAO-a i praćenje emisija CO2 od 1. siječnja 2019. Takvi zahtjevi za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju trebali bi imati stupanj strogosti koji je u skladu sa zahtjevima za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova na temelju Uredbe Komisije (EU) br. 601/2012, i trebali bi osigurati da podnesena izvješća o emisijama budu verificirana u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 600/2012.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.d (nova)
(6d)  Iako treba uzeti u obzir povjerljivost tehničkog rada ICAO-a, također je važno da su države članice ICAO-a, operatori zrakoplova i civilno društvo i dalje uključeni u rad ICAO-a u cilju provedbe globalne tržišno utemeljene mjere i da se ICAO obraća svim dionicima kako bi ih pravovremeno informirao o napretku i odlukama. Da bi se to ostvarilo, možda će biti potrebna revizija protokola o neotkrivanju informacija za članove i promatrače Odbora ICAO-a za zaštitu okoliša u zrakoplovstvu.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  U svrhu donošenja nezakonodavnih akata opće primjene kojima se nadopunjuju ili izmjenjuju određeni elementi zakonodavnog akta koji nisu suštinske prirode, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora trebalo bi delegirati Komisiji kako bi se donijele mjere za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija koje se primjenjuju na operatere zrakoplova u svrhu globalne tržišno utemeljene mjere koju razrađuje ICAO. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Točnije, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće sve dokumente zaprimaju istodobno kad i stručnjaci država članica te njihovi stručnjaci imaju sustavan pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave pripremom delegiranih akata.
(7)  U svrhu donošenja nezakonodavnih akata opće primjene kojima se nadopunjuju ili izmjenjuju određeni elementi zakonodavnog akta koji nisu suštinske prirode, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora trebalo bi delegirati Komisiji kako bi se donijele mjere za praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija koje se primjenjuju na operatere zrakoplova u svrhu globalne tržišno utemeljene mjere koju razrađuje ICAO. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, osobito ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Točnije, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće sve dokumente zaprimaju istodobno kad i stručnjaci država članica te njihovi stručnjaci imaju sustavan pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave pripremom delegiranih akata kako bi se povećala transparentnost i efikasnost postupka donošenja odluka.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7a)  Iako bi dugoročni cilj trebao biti da se do druge faze programa ICAO-a 2024. uspostavi jedinstveni globalni program smanjenja emisija ugljika iz međunarodnog zrakoplovstva, u slučaju da globalna tržišno utemeljena mjera ICAO-a nije dovoljna za postizanje klimatskih ciljeva Unije i obveza u okviru Pariškog sporazuma, trebale bi se razmotriti i ostale opcije smanjenja emisija ugljika.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.b (nova)
(7b)  Zračni promet također utječe na klimu tako što se na velikim visinama ispuštaju dušikovi oksidi, vodena para i sulfati te čestice čađe. Međunarodni panel o klimatskim promjenama procijenio je da je ukupni učinak zračnog prometa na klimu trenutačno dva do četiri puta viši nego što je u prošlosti iznosio ukupni učinak samo emisija ugljikova dioksida od zračnog prometa. Dok se čeka znanstveni napredak, sve bi učinke zračnog prometa na klimu trebalo rješavati u mjeri u kojoj je to moguće. Također treba promicati istraživanja o stvaranju kondenzacijskih tragova i njihovoj preobrazbi u oblake iz roda cirusa, manjim izravnim učincima sulfatnih aerosola, čađe, kondenzacijskih tragova vodene pare i oblaka iz roda cirusa te o djelotvornim mjerama za ublažavanje posljedica, uključujući operativne i tehničke mjere.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9a)  Neosporno je da emisije zračnog prometa nisu ograničene samo na štetne učinke CO2 na klimu. Komisija se već u Direktivi 2008/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a obvezala iznijeti odgovarajući prijedlog u pogledu dušikovih oksida 2008. godine. Unatoč tehničkim i političkim teškoćama u tom području Komisija bi trebala ubrzati svoj rad na tome.
__________________
1a Direktiva 2008/101/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o izmjeni Direktive 2003/87/EZ radi uključivanja zrakoplovnih djelatnosti u sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice (Tekst značajan za EGP) (SL L 8, 13.1.2009., str. 3.).
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka -1. (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.c – stavak 3.a (novi)
(-1)  U članku 3.c dodaje se sljedeći stavak:
„3.a Ukupna količina emisijskih jedinica koja će se dodijeliti operaterima zrakoplova 2021. mora biti 10 % niža od prosjeka dodijeljenih emisija u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2016., a potom se godišnje smanjivati stopom koja odgovara gornjoj graničnoj vrijednosti sustava trgovanja emisijama EU-a u drugom podstavku članka 9. kako bi se gornja granična vrijednost za sektor zrakoplovstva više uskladila s drugim sektorima obuhvaćenima sustavom trgovanja emisijama EU-a do 2030.
Za zrakoplovne djelatnosti prema zračnim lukama ili od zračnih luka smještenih u zemljama izvan EGP-a, količina emisijskih jedinica koja će se dodijeliti od 2021. nadalje može se prilagoditi uzimanjem u obzir globalne tržišno utemeljene mjere ICAO-a koja će se provoditi od 2021. radi neutralizacije međunarodnih emisija iz zračnog prometa koje premašuju razine iz 2020.”
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka -1.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.d – stavak 2.
(-1a)  U članku 3.d stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.  Od 1. siječnja 2013., 15 % emisijskih jedinica nudi se na dražbi. Taj se postotak može povećati u okviru općeg pregleda ove Direktive.
2.  „Od 1. siječnja 2021., 50 % emisijskih jedinica nudi se na dražbi. Taj se postotak može povećati u okviru općeg pregleda ove Direktive.“
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.b (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.d – stavak 3. – podstavak 1.
(-1b)  U članku 3.d stavku 3., prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Potrebno je donijeti uredbu s detaljnim odredbama prema kojima države članice na dražbi nude emisijske jedinice koje se ne moraju izdati besplatno u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka ili članka 3.f stavka 8. Broj emisijskih jedinica koje svaka država članica u svakom razdoblju treba ponuditi na dražbi razmjeran je njezinom udjelu u ukupnim pripisanim emisijama iz zrakoplovstva za sve države članice za referentnu godinu, koje su bile prijavljene u skladu s člankom 14. stavkom 3. i verificirane u skladu s člankom 15. Za razdoblje spomenuto u članku 3.c stavku 1. referentna godina jest 2010., a za svako sljedeće razdoblje spomenuto u članku 3.c referentna je godina kalendarska godina koja završava 24 mjeseca prije početka razdoblja na koje se odnosi dražba.”
„Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom [23.] radi dopune ove Direktive utvrđivanjem detaljnih aranžmana prema kojima države članice na dražbi nude emisijske jedinice koje se ne moraju izdati besplatno u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka ili članka 3.f stavka 8. Broj emisijskih jedinica koje svaka država članica u svakom razdoblju treba ponuditi na dražbi razmjeran je njezinom udjelu u ukupnim pripisanim emisijama iz zrakoplovstva za sve države članice za referentnu godinu, koje su bile prijavljene u skladu s člankom 14. stavkom 3. i verificirane u skladu s člankom 15. Za razdoblje spomenuto u članku 3.c stavku 1. referentna godina jest 2010., a za svako sljedeće razdoblje spomenuto u članku 3.c referentna je godina kalendarska godina koja završava 24 mjeseca prije početka razdoblja na koje se odnosi dražba.”
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.c (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.d – stavak 3. – podstavak 2.
(-1c)  U članku 3.d stavku 3. briše se drugi podstavak.
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.d (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 3.d – stavak 4. – podstavak 1.
(-1d)  U članku 3.d stavku 4. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„O namjeni prihoda ostvarenih prodajom emisijskih jedinica putem dražbe odlučuju države članice. Te bi prihode trebalo upotrijebiti za savladavanje klimatskih promjena u Europskoj uniji i trećim zemljama, inter alia, za smanjivanje emisija stakleničkih plinova, za prilagođavanje utjecajima klimatskih promjena u Europskoj uniji i trećim zemljama, posebno u zemljama u razvoju, za financiranje istraživanja i razvoja s ciljem ublažavanja i prilagođavanja, uključujući i područje aeronautike i zračnog prijevoza, za smanjenje emisija kroz promet s malim emisijama i za pokrivanje troškova primjene sustava Zajednice. Dohodak od prodaje putem dražbe trebalo bi isto tako upotrijebiti za financiranje Fonda za globalnu energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije i mjera za sprečavanje krčenja šuma. '
„Svi prihodi ostvareni prodajom emisijskih jedinica putem dražbe upotrebljavaju se za savladavanje klimatskih promjena u Europskoj uniji i trećim zemljama, inter alia, za smanjivanje emisija stakleničkih plinova, za prilagođavanje utjecajima klimatskih promjena u Europskoj uniji i trećim zemljama, posebno u zemljama u razvoju, za financiranje istraživanja i razvoja s ciljem ublažavanja i prilagođavanja, uključujući i područje aeronautike i zračnog prijevoza, za smanjenje emisija kroz promet s malim emisijama i za pokrivanje troškova primjene sustava Unije te za financiranje zajedničkih projekata za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz zrakoplovnog sektora poput Zajedničkog poduzeća SESAR i zajedničke tehnološke inicijative Joint Sky te svih inicijativa kojima se omogućuje široka upotreba GNSS-a za satelitsku navigaciju i interoperabilni kapaciteti u svim državama članicama, osobito oni usmjereni na unapređenje infrastrukture zračne plovidbe, pružanja usluga u zračnoj plovidbi i korištenja zračnog prostora. Dohodak od prodaje putem dražbe može se isto tako upotrijebiti za financiranje Fonda za globalnu energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije i mjera za sprečavanje krčenja šuma. Posebna pozornost posvećuje se državama članicama koje koriste te prihode za sufinanciranje istraživačkih i inovacijskih programa ili inicijativa u okviru Devetog okvirnog programa za istraživanje (FP9). Transparentnost korištenja prihoda od prodaje emisijskih jedinica na dražbi u skladu s ovom Direktivom temelj je na kojem počivaju obveze Unije.”
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka -1.e (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3.
(-1e)  u članku 12. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3.  Države članice osiguravaju da do 30. travnja svake godine svaki operater postrojenja preda broj emisijskih jedinica, osim onih izdanih u skladu s poglavljem II., jednak ukupnim emisijama u prethodnoj kalendarskoj godini iz toga postrojenja, verificiranih u skladu s člankom 15., te da one nakon toga budu poništene.
„3. Države članice osiguravaju da do 30. travnja svake godine svaki operater postrojenja preda broj emisijskih jedinica jednak ukupnim emisijama u prethodnoj kalendarskoj godini iz toga postrojenja, verificiranih u skladu s člankom 15., te da one nakon toga budu poništene.”
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka -1.f (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 12. – stavak 3.a (novi)
(-1f)  U članku 12. sljedeći stavak umeće se ispred stavka 3.a:
„(-3.a) Kako bi se zaštitio ekološki integritet sustava trgovanja emisijama EU-a, zrakoplovni operatori i drugi subjekti u sustavu trgovanja emisijama EU-a ne smiju koristiti emisijske jedinice koje su od 1. siječnja 2018. izdale države članice u odnosu na koje su obveze za zrakoplovne operatore i druge subjekte istekle. Pravni akt iz članka 19. temelj je provedbe ovog stavka.“
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka -1.g (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 21. – stavak 2.a (novi)
(-1g)  u članku 21. dodaje se sljedeći stavak:
„(2.a) Izvješćem iz stavka 2., putem podataka dobivenih suradnjom navedenom u članku 18.b, obuhvaća popis operatera zrakoplova koji podliježu zahtjevima ove Direktive, a koji nisu otvorili račun u registru.”
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka a – podtočka i.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 28.a – stavak 1. – točka a
(a)  „svih emisija iz letova u zračne luke smještene u zemljama izvan Europskoga gospodarskog prostora (EGP) i iz njih svake kalendarske godine od 1. siječnja 2013., podložno preispitivanju iz članka 28.b”.
(a)  „svih emisija iz letova u zračne luke smještene u zemljama izvan Europskoga gospodarskog prostora (EGP) i iz njih svake kalendarske godine od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2020., podložno preispitivanju iz članka 28.b”.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka a – podtočka i.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 28.a – stavak 1. – točka b
(b)  svih emisija iz letova između zračne luke smještene u nekoj od najudaljenijih regija u smislu članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i zračne luke smještene u nekoj drugoj regiji EGP-a svake kalendarske godine od 1. siječnja 2013., podložno preispitivanju iz članka 28.b
(b)  svih emisija iz letova između zračne luke smještene u nekoj od najudaljenijih regija u smislu članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i zračne luke smještene u nekoj drugoj regiji EGP-a svake kalendarske godine od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2020., podložno preispitivanju iz članka 28.b.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka a – podtočka i.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 28.a – stavak 1. – točka ba (nova)
ia.  umeće se sljedeća točka:
„(ba) svih emisija iz letova između zračnih luka smještenih u EGP-u koji su posljedica preusmjeravanja letova iz točaka (a) ili (b) ovog stavka u zračnu luku smještenu unutar EGP-a u svakoj kalendarskoj godini od 1. siječnja 2017., podložno reviziji iz članka 28.b.”
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b – podtočka i.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 28.a – stavak 2. – podstavak 1.
Od 1. siječnja 2017., odstupajući od članaka 3.d do 3.f te dok izmjene nakon preispitivanja iz članka 28.b stupe na snagu, operaterima zrakoplova svake se godine izdaje određeni broj emisijskih jedinica koji odgovara 2016. godini. Od 2021. taj broj emisijskih jedinica podložan je primjeni linearnog faktora iz članka 9.
Od 1. siječnja 2017 do 31. prosinca 2020., odstupajući od članaka 3.d do 3.f te dok izmjene nakon preispitivanja iz članka 28.b stupe na snagu, operaterima zrakoplova svake se godine izdaje određeni broj emisijskih jedinica koji odgovara 2016. godini. Od 2021. taj broj emisijskih jedinica podložan je primjeni linearnog faktora iz članka 9.
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka b – podtočka ii.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 28.a – stavak 2. – podstavak 3.
ii.  treći podstavak briše se;
ii.  treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„U pogledu djelatnosti u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2020. države članice objavljuju broj zrakoplovnih emisijskih jedinica dodijeljenih svakom operatoru zrakoplova do 1. rujna 2018.”
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka c
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 28.a – stavak 4.
4.  Odstupajući od članka 3.d stavka 3., broj emisijskih jedinica koje će svaka država članica ponuditi na dražbi od 1. siječnja 2013. umanjuje se tako da odgovara njezinu udjelu dodijeljenih zrakoplovnih emisija iz letova koji ne podliježu odstupanjima predviđenima u stavku 1. točkama (a) i (b) ovog članka.
4.  Odstupajući od članka 3.d. stavka 3., broj emisijskih jedinica koje će svaka država članica ponuditi na dražbi za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2020. umanjuje se tako da odgovara njezinu udjelu dodijeljenih zrakoplovnih emisija iz letova koji ne podliježu odstupanjima predviđenima u stavku 1. točkama (a) i (b) ovog članka.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1. – podtočka da (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 28.a – stavak 8.
(da)  stavak 8. briše se.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 28.b – stavak 1.
1.  Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o relevantnim standardima ICAO-a ili drugim pravnim instrumentima, kao i o domaćim mjerama koje su treće zemlje poduzele za provedbu globalne tržišno utemeljene mjere koju treba primijeniti na emisije od 2021., te o ostalim relevantnim međunarodnim kretanjima.
1.  Komisija do 1. siječnja 2019., i u redovitim vremenskim razmacima nakon toga, izvješćuje Europski parlament i Vijeće o relevantnim standardima i preporučenim praksama ICAO-a, preporukama koje je u vezi s globalnom tržišno utemeljenom mjerom odobrilo Vijeće ICAO-a ili drugim pravnim instrumentima, kao i o domaćim mjerama koje su treće zemlje poduzele za provedbu globalne tržišno utemeljene mjere koju treba primijeniti na emisije od 2021., posljedicama zadrški trećih zemalja te o ostalim relevantnim međunarodnim kretanjima. Komisija isto tako redovito izvješćuje Europski parlament i Vijeće o uspostavi globalnog registra te razvoju standarda i preporučenih praksi u skladu s postupcima ICAO-a za donošenje standarda. U skladu s globalnim pregledom stanja UNFCCC-a, Komisija također izvješćuje o naporima koji se u zrakoplovnom sektoru ulažu u ostvarivanje dugoročnog cilja smanjenja emisija, odnosno prepolovljavanja zrakoplovnih emisija CO2 do 2050. u odnosu na razine iz 2005.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 28.b – stavak 2.
2.  U izvješću treba razmotriti kako se revizijom ove Direktive ti instrumenti ICAO-a mogu prenijeti u pravo Unije. U izvješću se također razmatraju pravila koja se primjenjuju na letove unutar Europskoga gospodarskog prostora (EGP), prema potrebi.
2.  Komisija do 1. ožujka 2020. izvješćuje Europski parlament i Vijeće o prikladnosti tih instrumenata ICAO-a i mogućnostima njihova prenošenja u pravo Unije u okviru revizije ove Direktive. U izvješću se također razmatraju pravila koja se primjenjuju na letove unutar Europskoga gospodarskog prostora (EGP), prema potrebi. U izvješću se isto tako ispituju ambicije i sveobuhvatni ekološki integritet globalne tržišno utemeljene mjere, uključujući njezinu opću ambiciju u vezi s ciljevima iz Pariškog sporazuma, razinu sudjelovanja, izvedivost, transparentnost, kazne za nesukladnost, postupke za sudjelovanje javnog sektora, kvalitetu jedinica za neutralizaciju emisija, praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija, registre, odgovornost te pravila o upotrebi biogoriva. Osim toga, u izvješću se razmatra je li delegirani akt donesen na temelju članka 28.c stavka 2. potrebno revidirati.
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 28.b – stavak 3.
3.  Izvješću se prema potrebi mogu priložiti prijedlozi Europskom parlamentu i Vijeću o izmjeni, brisanju, proširenju ili zamjeni odstupanja predviđeni člankom 28.a u skladu s obvezom EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za 2030.
3.  Izvješću iz stavka 2. ovog članka prilažu se prema potrebi prijedlozi Europskom parlamentu i Vijeću o izmjeni, brisanju, proširenju ili zamjeni odstupanja predviđenih člankom 28.a u skladu s obvezom EU-a o smanjenju emisija stakleničkih plinova u cijelom gospodarstvu za 2030. u cilju jamčenja potpunog okolišnog integriteta i učinkovitosti klimatskog djelovanja Unije te smanjenja bilo kakvih nejasnoća prije no što program CORSIA postane operativan.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 28.c – stavak 1.
1.  Komisija donosi odredbe za odgovarajuće praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija u svrhu provedbe globalne tržišno utemeljene mjere koju razrađuje ICAO. Te odredbe temelje se na istim načelima kao i Uredba iz članka 14. stavka 1. te se njima osigurava da su podnesena izvješća o emisijama verificirana u skladu s člankom 15.
1.  Komisija donosi odredbe za odgovarajuće praćenje, izvješćivanje i verifikaciju emisija u svrhu provedbe globalne tržišno utemeljene mjere koju razrađuje ICAO. Te odredbe u cijelosti su sukladne načelima iz Uredbe iz članka 14. stavka 1. te se njima osigurava da su podnesena izvješća o emisijama verificirana u skladu s člankom 15.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2.a (nova)
Direktiva 2003/87/EZ
Članak 30. – stavak 4.a (novi)
(2a)  u članku 30. dodaje se sljedeći stavak:
„(4.a) Komisija do 1. siječnja 2020. predstavlja ažuriranu analizu učinaka zrakoplovstva koji nisu povezani s emisijama CO2, a koja je prema potrebi popraćena zakonodavnim prijedlozima o najboljem načinu za rješavanje tih učinaka.“

(1)Predmet se vraća nadležnom odboru na ponovne međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0258/2017).


Uključivanje emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. ***I
PDF 656kWORD 75k
Amandmani koje je Europski parlament usvojio 13. rujna 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama (COM(2016)0479 – C8-0330/2016 – 2016/0230(COD))(1)
P8_TA(2017)0339A8-0262/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava -1. (nova)
(-1)  U obzir treba uzeti Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji, Ugovoru o funkcioniranju Europske unije i Ugovoru o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava -1.a (nova)
(-1.a) U obzir treba uzeti Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)   Komisija je 10. lipnja 2016. predstavila prijedlog da EU ratificira Pariški sporazum. Taj je zakonodavni prijedlog dio provedbe nastojanja Unije da smanji emisije u cijelom gospodarstvu, kako je potvrđeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) 6. ožujka 2015.10
(3)   Vijeće je 5. listopada 2016. ratificiralo Pariški sporazum u ime Unije nakon što je Europski parlament 4. listopada 2016. dao suglasnost. Pariški sporazum stupio je na snagu 4. studenoga 2016. Ova je Uredba u tom smislu dio provedbe nastojanja Unije da smanji emisije u cijelom gospodarstvu, kako je navedeno u predviđenoj i na nacionalnoj razini utvrđenoj obvezi smanjenja za Uniju i njezine države članice dostavljenoj Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) 6. ožujka 2015.10 Unija i dalje treba biti vodeći primjer i povećati svoje napore u pogledu klime na razine koje su u skladu s ciljem Pariškog sporazuma.
__________________
__________________
10 http://www4.unfccc.int/submissions/indc/Submission%20Pages/submissions.aspx
10 http://www4.unfccc.int/ndcregistry/pages/Party.aspx?party=EUU
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)   Pariškim se sporazumom, među ostalim, utvrđuje dugoročni cilj u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C iznad predindustrijske razine te da ga se nastoji zadržati na 1,5 °C iznad predindustrijske razine. Kako bi postigle taj cilj, stranke bi trebale pripremati, priopćavati i održavati uzastopne doprinose određene na nacionalnoj razini. Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997. koji se neće nastaviti nakon 2020. Pariškim sporazumom također se želi uspostaviti ravnoteža između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovici ovog stoljeća, a stranke se pozivaju da poduzmu mjere za očuvanje i poboljšanje, prema potrebi, ponora i spremnika stakleničkih plinova, uključujući šume.
(4)   Pariškim se sporazumom, među ostalim, utvrđuje dugoročni cilj u skladu s nastojanjima da se porast globalne temperature ograniči na znatno manje od 2 °C iznad predindustrijske razine te da ga se nastoji zadržati na 1,5 °C iznad predindustrijske razine, što podrazumijeva početak razdoblja negativnih emisija na globalnoj razini, tijekom kojega će šume, poljoprivredna zemljišta i močvare, uključujući tresetišta, imati ključnu ulogu. Pariškim sporazumom također se želi ojačati globalni odgovor na opasnost od klimatskih promjena, u kontekstu održivog razvoja i napora u suzbijanju siromaštva, uključujući povećanje sposobnosti prilagodbe nepovoljnim učincima klimatskih promjena i poticanja klimatske otpornosti i razvoja niskih emisija stakleničkih plinova, na način kojim se ne ugrožava proizvodnja hrane. Pariškim su sporazumom stranke također prepoznale apsolutan prioritet očuvanja sigurnosti opskrbe hranom i iskorjenjivanja gladi, a posebno aspekte sustava za proizvodnju hrane koji su prije svega osjetljivi na negativne učinke klimatskih promjena. Da bi se ostvarila svrha Pariškog sporazuma, nužno je da stranke povećaju svoje zajedničke napore za ublažavanje klimatskih promjena i ograničavanje globalnog zagrijavanja. Stranke bi trebale pripremati, priopćavati i održavati uzastopne doprinose određene na nacionalnoj razini. Pariškim sporazumom zamjenjuje se pristup iz Kyotskog protokola iz 1997. koji se neće nastaviti nakon 2020. Pariškim sporazumom također se želi uspostaviti ravnoteža između antropogenih emisija iz izvora i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima u drugoj polovici ovog stoljeća, a stranke se pozivaju da poduzmu mjere za očuvanje i poboljšanje, prema potrebi, ponora i spremnika stakleničkih plinova, uključujući šume. Stranke Pariškog sporazuma također su suglasne da bi mjere prilagodbe trebale biti potpuno transparentne, uzimajući u obzir ekosustave, te da bi se trebale voditi i temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4.a)  Nužno je da se šumama gospodari na održiv način u skladu s načelima održivog gospodarenja šumama, razvijenima u okviru postupka Forest Europe. Tim se postupkom održivo gospodarenje šumama definira kao upravljanje i korištenje šumama i šumskim zemljištima na način i tempom kojim se održava njihova bioraznolikost, produktivnost, sposobnost obnove, vitalnost i njihov potencijal da sada i u budućnosti ispunjavaju važne ekološke, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnoj, nacionalnoj i globalnoj razini i to na način kojim se ne nanosi šteta drugim ekosustavima. Za takvo je gospodarenje također nužno da se u tom kontekstu prepozna uloga pošumljavanja.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.b (nova)
(4.b)  Da bi se postigle negativne razine emisija potrebne za ispunjenje ciljeva Pariškog sporazuma, obračunski sustav u pogledu korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva (LULUCF) mora biti postojan. Budući da su uklanjanja iz sektora LULUCF reverzibilna, trebalo bi ih se smatrati posebnim stupom u okviru klimatske politike Unije.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)   Europsko vijeće od 23. do 24. listopada 2014. priznalo je i višestruke ciljeve poljoprivrednog sektora i sektora korištenja zemljišta s obzirom na njihov niži potencijal za ublažavanje, kao i potrebu da se osigura usklađenost između ciljeva Unije u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i klimatskih promjena. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da ispita najbolje načine da se potakne održivo povećanje proizvodnje hrane i ujedno optimizira doprinos tog sektora ublažavanju učinka i sekvestraciji stakleničkih plinova, uključujući pošumljavanjem, te da uspostavi politiku o tome kako uključiti korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) u okvir ublažavanja učinka stakleničkih plinova do 2030. čim to tehnički uvjeti dopuste, a svakako prije 2020.
(5)   Europsko vijeće od 23. do 24. listopada 2014. priznalo je i višestruke ciljeve poljoprivrednog sektora i sektora korištenja zemljišta s obzirom na njihov niži potencijal za ublažavanje, kao i potrebu da se osigura usklađenost između ciljeva Unije u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i klimatskih promjena. Osim toga, provedbom tehnoloških rješenja u sektorima poljoprivrede i šumarstva pridonosi se povećanju proizvodnje i smanjenju ekološkog otiska. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da ispita najbolje načine da se potakne održivo povećanje proizvodnje hrane i ujedno optimizira doprinos tog sektora ublažavanju učinka i sekvestraciji stakleničkih plinova, uključujući pošumljavanjem, te da uspostavi politiku o tome kako uključiti korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) u okvir ublažavanja učinka stakleničkih plinova do 2030. čim to tehnički uvjeti dopuste, a svakako prije 2020.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)   Sektor LULUCF može doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebno smanjenjem emisija te održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika. Za učinkovitost mjera koje su posebno usmjerene na povećanje sekvestracije ugljika ključna je dugoročna stabilnost i prilagodljivost spremnika ugljika.
(6)   Sektor LULUCF vrlo je izložen i vrlo osjetljiv na klimatske promjene. Istovremeno, taj sektor ima ogroman potencijal pružiti dugoročne klimatske koristi i znatno doprinijeti ostvarivanju dugoročnih klimatskih ciljeva na razini Unije i na međunarodnoj razini. Sektor LULUCF doprinosi ublažavanju klimatskih promjena na nekoliko načina, posebno smanjenjem emisija, održavanjem i povećavanjem ponora i zaliha ugljika. Sektor također pruža biomaterijale kojima se u određenoj mjeri fosilno ili ugljično intenzivni materijali mogu zamijeniti obnovljivom niskougljičnom biomasom iz šuma. U pogledu takve zamjene potrebno je voditi računa o cijelom životnom vijeku tih materijala, od proizvodnje sirovina do prerađivačke i proizvodne faze. Biogospodarstvo, uključujući zamjenu materijala, na primjer u građevinarstvu, te uključujući bioenergiju, ima važnu ulogu prijelazu na gospodarstvo bez fosilnih goriva. Za učinkovitost mjera koje su posebno usmjerene na povećanje sekvestracije ugljika i u skladu s Pariškim sporazumom ključno je održivo gospodarenje šumama i resursima te dugoročna stabilnost i prilagodljivost spremnika ugljika. S obzirom na duge vremenske okvire u sektoru LULUCF potrebne su dugoročne strategije kako bi se omogućila održiva ulaganja na duge staze.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6.a)  Unija bi trebala postati vodeći akter u promicanju i izvozu istraživanja i ulaganja u održive, napredne i inovativne prakse, tehnike i ideje u sektoru LULUCF, kao i u širenju zelenih tehnologija, u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova i istovremenog očuvanja proizvodnje hrane, čime će pružiti primjer svojim međunarodnim partnerima, što uključuje zemlje u razvoju. U tom bi kontekstu trebalo poboljšati učinkovitu suradnju i partnerstvo s akterima iz privatnog sektora, posebno s malim i srednjim poduzećima.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.b (nova)
(6.b)  Davanje prioriteta financiranju istraživanja u području klimatskih promjena povećalo bi ulogu sektora LULUCF u vezi s ublažavanjem klimatskih promjena i prilagodbom njima. Jačanje programa Unije za istraživanje i inovacije planiranog za razdoblje 2021. – 2028. u sektoru LULUCF posebice bi doprinijelo, među ostalim, produbljivanju i širenju znanstvenog znanja i znanja lokalnih zajednica o uspješnosti tog sektora, ubrzavanju održivih inovacija, poticanju prijelaza na digitalno doba, modernizaciji obrazovanja i osposobljavanja, jačanju otpornosti sektora LULUCF i nadziranju bioraznolikosti i ljudskog djelovanja.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.c (nova)
(6.c)  Potrebno je ojačati istraživanja povezana s ulogom mrtvog drva, osobito nadzemnog i podzemnog mrtvog drva u šumama kojima se ne gospodari i u šumama kojima se gospodari, kako bi se poboljšala točnost obračunavanja emisija ugljika u šumama i izračun neto emisija ugljika u ekosustavu. Količina dokaza je ograničena, no oni pokazuju da mrtvo drvo može biti velik spremnik ugljika i da bi ostavljanje mrtvog drva na terenu moglo, među ostalim, imati važnu ulogu u pogledu bioraznolikosti i biti važan dio strategije ublažavanja emisija stakleničkih plinova. Ta je činjenica relevantna s obzirom na to da gospodarenje šumama može pogodovati uklanjanju mrtvog drva, primjerice, u energetske svrhe, a svaka odluka koja se odnosi na ispravne načine ublažavanja i prilagodbe trebala bi biti informirana i znanstveno utemeljena. Za ta bi se istraživanja u razdoblju 2017. – 2020. trebala dodijeliti namjenska sredstva.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.d (nova)
(6.d)  Unija je preuzela obveze u pogledu UN-ovih ciljeva održivog razvoja, koji se mogu ispuniti samo uz pomoć pravilnog gospodarenja šumama i predanosti usporavanju i poništavanju krčenja šuma te poticanjem ponovnog pošumljavanja.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.e (nova)
(6.e)  Kada je riječ o krčenju tropskih šuma, potrebno je zajamčiti holistički pristup, pri čemu treba uzeti u obzir sve razloge zbog kojih dolazi do krčenja šuma, kao i cilj koji je Komisija iznijela na pregovorima u okviru UNFCCC-a o zaustavljanju globalnog smanjenja šumskih površina najkasnije do 2030. i smanjenju ukupnog krčenja tropskih šuma za barem 50 % do 2020. u odnosu na trenutačne razine.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.f (nova)
(6.f)  Šumarstvom i šumama treba gospodariti na odgovoran način te bi šumarstvo i šume trebali doprinositi gospodarskom razvoju zemlje i pružati održive ekonomske prilike poljoprivrednicima, pod uvjetom da ne dođe do krčenja šuma u osjetljivim ekosustavima i širenja plantaža na tresetištima, da se plantažama upravlja pomoću modernih agroekoloških tehnika kako bi se štetne ekološke i društvene posljedice svele na najmanju moguću mjeru, te da se poštuju zemljišna prava, prava autohtonih zajednica te ljudska prava i prava radnika.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.g (nova)
(6.g)  Naprednim i održivim praksama gospodarenja može se znatno doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova u sektoru LULUCF. Potrebno je promicati razvoj inovativnih praksi i poticati vlasnike zemljišta na primjenu naprednih praksi gospodarenja, kao što su precizna poljoprivreda, precizno šumarstvo i digitalizacija poljoprivrede. Nadzor preko geoinformacijskih sustava i promatranja Zemlje te razmjena najboljih praksi mogući su načini da se državama članicama pomogne u ostvarenju njihovih ciljeva te bi ih stoga trebalo poticati.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.h (nova)
(6.h)  Agroekologijom se olakšava prijelaz s linearnih prehrambenih sustava na kružne sustave kojima se oponašaju prirodni ciklusi i kojima bi se mogao smanjiti ugljični i ekološki otisak hrane i poljoprivrede. Važno je promicati agroekologiju i agrošumarstvo s obzirom na njihov doprinos ublažavanju klimatskih promjena.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)   Odlukom br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća11 utvrđena su, kao prvi korak, pravila za obračun primjenjiva na emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora LULUCF, što je doprinijelo razvoju politike prema uključivanju sektora LULUCF u obvezu smanjenja emisija Unije. Ova bi se Uredba trebala temeljiti na postojećim pravilima za obračun te bi se njome ona trebala ažurirati i poboljšati za razdoblje od 2021. do 2030. Njome bi se trebale utvrditi obveze država članica u pogledu provedbe tih pravila za obračun i obveza da osiguraju da cjelokupni sektor LULUCF ne generira neto emisije. Njome ne bi trebalo utvrđivati nikakve obveze u pogledu obračunavanja i izvješćivanja za privatne stranke.
(7)   Odlukom br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća11 utvrđena su, kao prvi korak, pravila za obračun primjenjiva na emisije i uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora LULUCF, što je doprinijelo razvoju politike prema uključivanju sektora LULUCF u obvezu smanjenja emisija Unije. Ova bi se Uredba trebala temeljiti na postojećim pravilima za obračun te bi se njome ona trebala ažurirati i poboljšati za razdoblje od 2021. do 2030. Njome bi se u bilo kojim okolnostima trebale utvrditi obveze država članica u pogledu provedbe tih pravila za obračun i obveza da osiguraju da cjelokupni sektor LULUCF ne generira neto emisije. Njome ne bi trebalo utvrđivati nikakve obveze u pogledu obračunavanja i izvješćivanja za privatne stranke, uključujući poljoprivrednike i šumare, a tijekom provedbe ove Uredbe države članice trebaju izbjegavaju takve obveze.
__________________
__________________
11 Odluka br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima (SL L 165, 18.6.2013., str. 80.).
11 Odluka br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima (SL L 165, 18.6.2013., str. 80.).
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7.a)  Poljoprivreda i korištenje zemljišta sektori su koji imaju izravan i znatan učinak na biološku raznolikost Unije i usluge ekosustava. Stoga je važan cilj politika koje se odnose na te sektore zajamčiti usklađenost s ciljevima strategije biološke raznolikosti Unije. K tome, postoje druge politike Unije kojima se mogu poticati prakse koje obuhvaćaju više od minimalnih pravnih zahtjeva, nadilaze dobru standardnu praksu te doprinose stvarnoj prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena te održavanju ponora ugljika, u okviru pružanja javnih dobara. Potrebno je poduzeti mjere provedbe i podupiranja aktivnosti povezanih s pristupom ublažavanja i prilagodbe u području cjelovitog i održivog gospodarenja šumama i poljoprivrednim zemljištima. Unatoč svojem potvrđenom ograničenom potencijalu za smanjenje emisija koje nisu C02, poljoprivreda mora dati svoj doprinos ublažavanju klimatskih promjena. To se među ostalim može postići poticanjem poboljšanja plodoreda kako bi se povećao sadržaj organskog ugljika u tlu. Države članice i Komisija trebaju zajamčiti usklađenost između ZPP-a i ove Uredbe.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.b (nova)
(7.b)  Močvarna zemljišta najučinkovitiji su ekosustav za skladištenje CO2. Propadanje močvarnih zemljišta u Uniji stoga nije samo problem u pogledu bioraznolikosti nego i velik klimatski problem. Zaštitom i obnovom močvarnih zemljišta mogu se istovremeno povećati napori u području očuvanja i smanjiti emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF. U tom kontekstu treba voditi računa o IPCC-ovoj reviziji Smjernica iz 2006., planiranoj za 2019.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)   Kako bi se utvrdili točni izračuni emisija i uklanjanja u skladu sa smjernicama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) za nacionalne inventare stakleničkih plinova iz 2006. („smjernice IPCC-a”), trebale bi se koristiti godišnje prijavljene vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 za kategorije korištenja zemljišta i konverziju između kategorija korištenja zemljišta, čime se pojednostavnjuju pristupi koji su se primjenjivali u skladu s okvirom UNFCCC-a i Kyotskim protokolom. Zemljište koje se prenamijeni u drugu kategoriju korištenja zemljišta trebalo bi razmatrati u prijelazu prema toj kategoriji u zadanoj vrijednosti od 20 godina prema smjernicama IPCC-a.
(8)   Kako bi se utvrdili točni izračuni emisija i uklanjanja u skladu sa smjernicama Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) za nacionalne inventare stakleničkih plinova iz 2006. („smjernice IPCC-a”), trebale bi se koristiti godišnje prijavljene vrijednosti u skladu s Uredbom (EU) br. 525/2013 za kategorije korištenja zemljišta i konverziju između kategorija korištenja zemljišta, čime se pojednostavnjuju pristupi koji su se primjenjivali u skladu s okvirom UNFCCC-a i Kyotskim protokolom. Zemljište koje se prenamijeni u drugu kategoriju korištenja zemljišta trebalo bi razmatrati u prijelazu prema toj kategoriji u zadanoj vrijednosti od 20 godina prema smjernicama IPCC-a. S obzirom na vodeću ulogu Unije u području klime, države članice trebale bi odstupati od te zadane vrijednosti samo za pošumljena zemljišta i samo u vrlo ograničenim okolnostima za koja postoji opravdanje u smjernicama IPCC-a. U pogledu mogućnosti odstupanja u obzir se uzimaju različite prirodne i ekološke okolnosti između država članica i posljedično različite osobine njihovih šumskih zemljišta.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)   Emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta ovise o nizu prirodnih okolnosti, strukturi starosnih razreda te prošloj i sadašnjoj praksi gospodarenja. Korištenje bazne godine ne omogućuje prikazivanje tih faktora i posljedičnih cikličnih utjecaja na emisije i uklanjanja ili njihove međugodišnje varijacije. Umjesto toga, odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi utvrditi uporabu referentnih razina za isključivanje učinaka prirodnih značajki i značajki specifičnih za određenu državu. U nedostatku međunarodnog pregleda u okviru UNFCCC-a i Kyotskog protokola trebalo bi uspostaviti postupak pregleda kojim bi se osigurala transparentnost i poboljšala kvaliteta obračuna u ovoj kategoriji.
(9)   Emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta ovise o nizu prirodnih okolnosti, strukturi starosnih razreda te prošloj i sadašnjoj praksi gospodarenja, koje se znatno razlikuju među državama članicama. Korištenje bazne godine ne omogućuje prikazivanje tih faktora i posljedičnih cikličnih utjecaja na emisije i uklanjanja ili njihove međugodišnje varijacije. Umjesto toga, odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi utvrditi uporabu referentnih razina kako bi se pristupilo pitanju učinaka prirodnih značajki i značajki specifičnih za određenu državu poput primjerice nemogućnosti gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj zbog okupacije njezina teritorija, Domovinskog rata, ratnih i poratnih okolnosti. Odgovarajućim pravilima za obračun trebalo bi jamčiti usklađenost i uvjete održivog gospodarenja šumama u okviru Ministarske konferencije o zaštiti šuma u Europi (Forest Europe). U nedostatku međunarodnog pregleda u okviru UNFCCC-a i Kyotskog protokola trebalo bi uspostaviti transparentan postupak kojim bi države članice poboljšale mogućnost provjere i kvalitetu obračuna u ovoj kategoriji.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9.a)  Emisije iz drvnih proizvoda u sektoru LULUCF mogle bi zamijeniti emisije u sektorima ETS-a i sektorima na koje se primjenjuje Uredba o raspodjeli tereta, a ovom se Uredbom to može naglasiti i uzeti u obzir.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  Kad Komisija odluči angažirati stručni revizijski tim u skladu s Odlukom Komisije (C(2016)3301) za pregled nacionalnih računskih planova za šumarstvo, trebala bi polaziti od dobre prakse i iskustva stručnih pregleda u okviru UNFCCC-a, uključujući u pogledu sudjelovanja nacionalnih stručnjaka i preporuka te odabrati dovoljan broj stručnjaka iz država članica.
(10)  Stručni revizijski tim trebao bi biti uspostavljen radi preispitivanja nacionalnih računskih planova za šumarstvo u skladu s Odlukom Komisije (C(2016)3301). Stručni revizijski tim trebao bi polaziti od dobre prakse i iskustva stručnih pregleda u okviru UNFCCC-a, uključujući u pogledu sudjelovanja nacionalnih stručnjaka i preporuka, te bi trebalo odabrati dovoljan broj stručnjaka iz država članica. Stručni revizijski tim trebao bi savjetovati Stalni odbor za šumarstvo, osnovan u skladu s Odlukom Vijeća 89/367/EEZ, kao i dionike i civilno društvo u vezi s preispitivanjem nacionalnih računskih planova za šumarstvo.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Povećanjem održivog korištenja drvnih proizvoda mogu se znatno ograničiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu i povećati njihova uklanjanja iz atmosfere. Pravilima za obračun trebalo bi se osigurati da države članice u obračunima točno prikažu promjene u zalihi drvnih proizvoda kada do njih dođe te da osiguraju poticaje za korištenje drvnih proizvoda s dugim životnim vijekom. Komisija bi trebala dati smjernice o metodološkim pitanjima koja se odnose na obračun za drvne proizvode.
(12)  Povećanjem održivog korištenja drvnih proizvoda mogu se znatno ograničiti emisije stakleničkih plinova u atmosferu učinkom zamjene (uzimajući u obzir energetski intenzitet te intenzitet emisija ugljičnog dioksida u ostalim sektorima, npr. pri proizvodnji cementa nastaje otprilike 8 % ukupnih svjetskih emisija ugljičnog dioksida) i povećati njihova uklanjanja iz atmosfere. Pravilima za obračun trebalo bi se osigurati da države članice u obračunima točno prikažu promjene u zalihi drvnih proizvoda kada do njih dođe te da prepoznaju i potiču povećano korištenje drvnih proizvoda s dugim životnim vijekom umjesto njihova korištenja u energetske svrhe. Kako bi se dodatno promicao i obuhvatio pozitivan učinak zamjene, Komisija s pomoću delegiranih akata treba u izračune za drvne proizvode uključiti više proizvoda. Komisija bi trebala dati smjernice o metodološkim pitanjima koja se odnose na obračun za drvne proizvode.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Prirodne nepogode, poput požara, najezde insekata ili bolesti, ekstremnih meteoroloških pojava i geoloških poremećaja, koji su izvan kontrole države članice te ona na njih ne može značajno utjecati, mogu izazvati privremene emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF, ili mogu izazvati reverziju prethodnih uklanjanja. Budući da reverzija može biti posljedica i odluka u gospodarenju, poput odluka o sječi ili sadnji drveća, ovom bi se Uredbom trebalo osigurati da obračuni za sektor LULUCF uvijek točno prikazuju reverzije uklanjanja izazvane ljudskim djelovanjem. Nadalje, ovom bi Uredbom trebalo državama članicama osigurati ograničenu mogućnost da iz svojih obračuna za LULUCF isključe emisije nastale zbog nepogoda na koje ne mogu utjecati. Međutim, način na koji države članice primjenjuju te odredbe ne bi trebao dovesti do neopravdano nižeg obračunavanja.
(13)  Prirodne nepogode, poput požara, najezde insekata ili bolesti, ekstremnih meteoroloških pojava i geoloških poremećaja, koji su izvan kontrole države članice te ona na njih ne može značajno utjecati, mogu izazvati privremene emisije stakleničkih plinova u sektoru LULUCF ili mogu izazvati reverziju prethodnih uklanjanja. Budući da reverzija može biti posljedica i odluka u gospodarenju, poput odluka o sječi ili sadnji drveća, ovom bi se Uredbom trebalo osigurati da obračuni za sektor LULUCF uvijek točno prikazuju reverzije uklanjanja izazvane ljudskim djelovanjem. Države članice trebalo bi poticati na ulaganja u preventivno djelovanje, kao što je održivo gospodarenje, kako bi se umanjili rizici povezani s prirodnim nepogodama i tako izbjegao negativan utjecaj na šumski ponor ugljika. Nadalje, ovom bi Uredbom trebalo državama članicama osigurati ograničenu mogućnost da iz svojih obračuna za LULUCF isključe emisije nastale zbog nepogoda na koje ne mogu utjecati. Međutim, način na koji države članice primjenjuju te odredbe ne bi trebao dovesti do neopravdano nižeg obračunavanja.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Ovisno o nacionalnim prioritetima države članice trebale bi moći odabrati odgovarajuće nacionalne politike za ostvarivanje svojih obveza u pogledu LULUCF-a, uključujući mogućnost kompenziranja emisija iz jedne kategorije zemljišta uklanjanjima iz druge kategorije zemljišta. Osim toga, u razdoblju od 2021. do 2030. trebale bi moći kumulirati neto uklanjanja. Trgovanje među državama članicama trebalo bi ostati kao dodatna mogućnost za pomoć pri ispunjavanju obveza. U skladu s praksom u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola države članice trebale bi imati i mogućnost da iskoriste prikupljeni višak u skladu s Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama kako bi se osiguralo da ispune svoje obveze na temelju ove Uredbe.
(14)  Ovisno o nacionalnim prioritetima države članice trebale bi moći odabrati odgovarajuće nacionalne politike za ostvarivanje svojih obveza u pogledu LULUCF-a, uključujući mogućnost kompenziranja emisija iz jedne kategorije zemljišta uklanjanjima iz druge kategorije zemljišta. Osim toga, u razdoblju od 2021. do 2030. trebale bi moći kumulirati neto uklanjanja. Trgovanje među državama članicama trebalo bi ostati kao dodatna mogućnost za pomoć pri ispunjavanju obveza. U skladu s praksom u drugom obvezujućem razdoblju Kyotskog protokola države članice trebale bi imati i mogućnost da iskoriste prikupljeni višak u skladu s Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama kako bi se osiguralo da ispune svoje obveze na temelju ove Uredbe bez narušavanja opće ciljane vrijednosti smanjenja stakleničkih plinova Unije. Države članice trebale bi također moći iskoristiti do 280 milijuna tona ukupnih neto uklanjanja iz kombiniranih obračunskih kategorija iskrčenih zemljišta, pošumljenih zemljišta, poljoprivrednih zemljišta kojima se gospodari, travnjaka kojim se gospodari, močvarnih zemljišta kojima se gospodari, te ondje gdje je to primjenjivo i u skladu s delegiranim aktom donesenim na temelju članka 7. stavka 2. Uredbe (EU) br. [2017/...] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030., šumskih zemljišta kojima se gospodari kako bi osigurale ispunjavanje svojih obveza u skladu s Uredbom (EU) [2017/...].
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i isplativo izvješćivanje i verifikacija emisija i uklanjanja stakleničkih plinova te drugih podataka potrebnih za procjenu usklađenosti zemalja članica sa svojim obvezama, ovom bi se Uredbom u Uredbu (EU) br. 525/2013 trebali uključiti zahtjevi za izvješćivanje, a ta bi se izvješća trebala uzeti u obzir pri provjerama usklađenosti na temelju ove Uredbe. Uredbu (EU) br. 525/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Te se odredbe mogu dodatno usmjeriti kako bi se uzele u obzir sve bitne promjene u pogledu integriranog upravljanja energetskom unijom, za što je prijedlog predviđen do kraja 2016. u programu rada Komisije.
(15)  Kako bi se osiguralo učinkovito, transparentno i isplativo izvješćivanje i verifikacija emisija i uklanjanja stakleničkih plinova te drugih podataka potrebnih za procjenu usklađenosti zemalja članica sa svojim obvezama, ovom bi se Uredbom u Uredbu (EU) br. 525/2013 trebali uključiti zahtjevi za izvješćivanje, a ta bi se izvješća trebala uzeti u obzir pri provjerama usklađenosti na temelju ove Uredbe. Uredbu (EU) br. 525/2013 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. Te se odredbe mogu dodatno usmjeriti kako bi se uzele u obzir sve bitne promjene u pogledu prijedloga uredbe o upravljanju energetskom unijom, koji je Komisija podnijela 30. studenog 2016.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15.a)   U okviru UNFCCC-a od Unije i njezinih država članica zahtijeva se da uspostave, redovito ažuriraju i objavljuju nacionalne inventare antropogenih emisija prema izvoru i uklanjanja prema ponoru svih stakleničkih plinova uporabom usporedivih metodologija dogovorenih u okviru Konferencije stranaka te da o tome izvješćuju Konferenciju stranaka. Inventari stakleničkih plinova važni su za praćenje provedbe dekarbonizacije te za procjenu usklađenosti sa zakonodavstvom koje se odnosi na klimu. Obveze država članica u vezi s uspostavom i upravljanjem nacionalnim inventarima utvrđene su u prijedlogu uredbe o upravljanju energetskom unijom.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)  Kako bi se olakšalo prikupljanje podataka i poboljšanje metodologija, korištenje zemljišta trebalo bi popisati te o njemu izvijestiti upotrebom geografskog praćenja svakog zemljišta u skladu s nacionalnim i europskim sustavima za prikupljanje podataka. Trebalo bi što bolje iskoristiti postojeće programe i istraživanja Unije i država članica za prikupljanje podataka, uključujući LUCAS (Land Use Cover Area frame Survey) i Europski program za promatranje Zemlje Copernicus. Upravljanje podacima, uključujući dijeljenje kako bi se ponovno upotrijebili u svrhu izvješćivanja, trebalo bi biti u skladu s Direktivom br. 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici.
(17)  Kako bi se olakšalo prikupljanje podataka i poboljšanje metodologija, korištenje zemljišta trebalo bi izričito popisati te o njemu izvijestiti upotrebom geografskog praćenja svakog zemljišta u skladu s nacionalnim sustavima i sustavima EU-a za prikupljanje podataka. Trebalo bi što bolje iskoristiti postojeće programe i istraživanja Unije i država članica za prikupljanje podataka, uključujući LUCAS (Land Use Cover Area frame Survey), Europski program za promatranje Zemlje Copernicus, posebice Sentinel 2, te europske sustave za satelitsku navigaciju Galileo i EGNOS, koji se mogu upotrijebiti kao potpora u nadzoru korištenja zemljišta. Upravljanje podacima, uključujući dijeljenje kako bi se ponovno upotrijebili u svrhu izvješćivanja i širenja, trebalo bi biti u skladu s Direktivom br. 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.
(18)  Kako bi se osiguralo primjereno obračunavanje transakcija u skladu s ovom Uredbom, uključujući korištenje fleksibilnih mogućnosti i praćenje usklađenosti, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu tehničke prilagodbe definicija, vrijednosti, popisa stakleničkih plinova i spremnika ugljika, ažuriranja referentnih razina, obračunavanja transakcija i revizije zahtjeva u pogledu metodologija i informacija. Tim se mjerama uzimaju u obzir odredbe Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije. Potrebne odredbe trebale bi biti obuhvaćene jedinstvenim pravnim instrumentom, kojim bi se objedinile odredbe o obračunavanju u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, Uredbom (EU) br. 525/2013, Uredbom [] o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ovom Uredbom. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte.
(18)  Kako bi se osiguralo primjereno obračunavanje transakcija u skladu s ovom Uredbom, uključujući korištenje fleksibilnih mogućnosti i praćenje usklađenosti, ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu tehničke prilagodbe definicija, vrijednosti, popisa stakleničkih plinova i spremnika ugljika, ažuriranja referentnih razina, obračunavanja transakcija, revizije metodologije na temelju najnovijih smjernica koje je usvojio IPCC, uključujući dodatne smjernice IPCC-a iz 2013. koje se odnose na močvarna zemljišta, i smjernica UNFCCC-a te zahtjeva u pogledu informacija. Tim se mjerama uzimaju u obzir odredbe Uredbe Komisije (EU) br. 389/2013 o uspostavi Registra Unije. Potrebne odredbe trebale bi biti obuhvaćene jedinstvenim pravnim instrumentom, kojim bi se objedinile odredbe o obračunavanju u skladu s Direktivom 2003/87/EZ, Uredbom (EU) br. 525/2013, Uredbom (EU) br. .../... o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ovom Uredbom. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje pripremaju delegirane akte.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.
(19)  Ovu je Uredbu potrebno preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. To se preispitivanje može temeljiti i na rezultatima globalnog pregleda stanja Pariškog sporazuma.
(19)  Komisija bi u roku od šest mjeseci od pospješujućeg dijaloga u okviru UNFCCC-a 2018. trebala objaviti komunikaciju s ocjenom usklađenosti klimatskih i energetskih zakonodavnih akata Unije s ciljevima Pariškog sporazuma. Ovu je Uredbu potrebno preispitati 2024. i svakih pet godina nakon toga kako bi se procijenilo njezino cjelokupno funkcioniranje. To se preispitivanje može temeljiti i na rezultatima globalnog pregleda stanja Pariškog sporazuma.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.a (novi)
Ovom se Uredbom ne utvrđuju nikakve obveze u pogledu obračunavanja i izvješćivanja za privatne stranke, uključujući poljoprivrednike i šumare.
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.b (novi)
Ovom se Uredbom doprinosi ispunjenju ciljeva koje je Unija preuzela Pariškim sporazumom.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka ea (nova)
(ea)  od 2026. godine močvarno zemljište kojim se gospodari: korištenje zemljišta prijavljenog kao močvarno zemljište koje ostaje močvarno zemljište, naselje, ostalo zemljište pretvoreno u močvarno zemljište te močvarno zemljište pretvoreno u naselje i ostalo zemljište.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 2.
2.  Država članica može odlučiti uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari, definirano kao korištenje zemljišta prijavljeno kao močvarno zemljište koje ostaje močvarno zemljište, i naselje, ostalo zemljište pretvoreno u močvarno zemljište i močvarno zemljište pretvoreno u naselje i ostalo zemljište, u opseg svoje obveze prema članku 4. Država članica koja se na to odluči obračunava emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u skladu s ovom Uredbom.
2.  Tijekom razdoblja od 2021. do 2025. godine država članica može odlučiti uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svoje obveze prema članku 4. Država članica koja se na to odluči obračunava emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u skladu s ovom Uredbom.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka fa (nova)
(fa)  „referentna razina za šume” znači procjena prosječnih godišnjih neto emisija ili uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari na državnom području države članice u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. godine;
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Članak 4. stavak 1.a (novi)
Za razdoblje nakon 2030. države članice nastoje povećati svoja uklanjanja kako bi ona premašivala emisije. Komisija predlaže okvir za ciljeve nakon 2030., koji obuhvaća ta povećana uklanjanja, u skladu s dugoročnim klimatskim ciljevima Unije i obvezama iz Pariškog sporazuma.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1.
1.  Svaka država članica priprema i vodi obračune koji točno prikazuju emisije i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. Države članice osiguravaju točnost, potpunost, dosljednost, usporedivost i transparentnost svojih obračuna i drugih podataka dostavljenih na temelju ove Uredbe. Države članice emisije označavaju pozitivnim predznakom (+), a uklanjanja negativnim predznakom (−).
1.  Svaka država članica priprema i vodi obračune koji točno prikazuju emisije i uklanjanja iz obračunskih kategorija zemljišta iz članka 2. u skladu sa smjernicama o izvješćivanju koje su donijela tijela UNFCCC-a ili Pariškog sporazuma za razdoblje od 2021. do 2030. Države članice osiguravaju točnost, potpunost, dosljednost, usporedivost i transparentnost svojih obračuna i drugih podataka dostavljenih na temelju ove Uredbe. Države članice emisije označavaju pozitivnim predznakom (+), a uklanjanja negativnim predznakom (−).
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 4.
4.  Države članice uključuju u svoje obračune za svaku obračunsku kategoriju zemljišta svaku promjenu zalihe ugljika iz spremnika ugljika navedenih u Prilogu I. odjeljku B. Države članice mogu odlučiti da u svoje obračune ne uključe promjene zaliha ugljika iz spremnika ugljika ako spremnik ugljika nije izvor, što ne vrijedi za nadzemnu biomasu i drvne proizvode na šumskom zemljištu kojim se gospodari.
4.  Države članice uključuju u svoje obračune za svaku obračunsku kategoriju zemljišta svaku promjenu zalihe ugljika iz spremnika ugljika navedenih u Prilogu I. odjeljku B. Države članice mogu odlučiti da u svoje obračune ne uključe promjene zaliha ugljika iz spremnika ugljika ako spremnik ugljika nije izvor, što ne vrijedi za nadzemnu biomasu, mrtvo drvo (nadzemno i podzemno mrtvo drvo) na šumskom zemljištu kojim se gospodari i drvne proizvode na šumskom zemljištu kojim se gospodari.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 2.
2.  Odstupajući od zahtjeva u pogledu primjene zadane vrijednosti utvrđene u članku 5. stavku 3., država članica može prenijeti poljoprivredno zemljište, travnjak, močvarno zemljište, naselje i ostalo zemljište iz kategorije takvih zemljišta pretvorenih u šumsko zemljište u kategoriju šumskog zemljišta koje ostaje šumsko zemljište nakon 30 godina od dana prenamjene.
2.  Odstupajući od zahtjeva u pogledu primjene zadane vrijednosti utvrđene u članku 5. stavku 3., država članica može prenijeti poljoprivredno zemljište, travnjak, močvarno zemljište, naselja i ostalo zemljište iz kategorije takvih zemljišta pretvorenih u šumsko zemljište u kategoriju šumskog zemljišta koje ostaje šumsko zemljište nakon 30 godina od dana prenamjene, ako je to opravdano na temelju smjernica IPCC-a.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 3.a (novi)
(3.a)  Mjere pošumljavanja za razdoblje od 2017. do 2030. koje se odnose na močvarna zemljišta, uključujući tresetišta, mrežu Natura 2000. i staništa navedena u Prilogu I. Direktivi 92/43/EEZ, posebice prirodne i poluprirodne travnjake i cretove te ostala močvarna zemljišta, uključujući tresetišta, ne pojavljuju se u nacionalnim obračunima države članice u skladu s primjenom pravila za bruto obračun. Takva se područja, gdje je to primjenjivo, uzimaju u obzir samo u slučajevima uklanjanja ili emisije u kategoriji pošumljenog zemljišta nakon prijelaza u kategoriju šumskog zemljišta kojim se gospodari u skladu s člankom 5. stavkom 3.
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 3.
3.  Ako država članica odluči uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2., o tome obavješćuje Komisiju do 31. prosinca 2020. za razdoblje od 2021. do 2025. i do 31. prosinca 2025. za razdoblje od 2026. do 2030.
3.  Ako država članica odluči uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. u razdoblju od 2021. do 2025. godine, o tome obavješćuje Komisiju do 31. prosinca 2020.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 4.
4.  Države članice koje su odlučile uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. obračunavaju emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari, izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i/ili od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet.
4.  Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari, izračunate kao emisije i uklanjanja u razdoblju od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet.
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 4. – podstavak 1.a (novi)
Države članice koje su odlučile uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. u razdoblju od 2021. do 2025. godine obračunavaju emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari, izračunate kao emisije i uklanjanja u razdoblju od 2021. do 2025. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove prosječne godišnje emisije i uklanjanja iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari u baznom razdoblju od 2005. do 2007. pomnože s pet.
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 4.a (novi)
4.a  U razdoblju od 2021. do 2025. godine države članice koje su odlučile da neće uključiti močvarno zemljište kojim se gospodari u opseg svojih obveza u skladu s člankom 2. ipak izvještavaju Komisiju o emisijama i uklanjanjima iz močvarnog zemljišta kojim se gospodari.
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1.
1.  Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove referentne razine za šume pomnože s pet. Referentna razina za šume procjena je prosječnih godišnjih neto emisija ili uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari na državnom području države članice u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030.
1.  Države članice obračunavaju emisije i uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari izračunate kao emisije i uklanjanja u razdobljima od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. umanjene za vrijednost dobivenu kad se njihove referentne razine za šume pomnože s pet.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 2.
2.  Ako je rezultat izračuna iz stavka 1. negativan u odnosu na njezinu referentnu razinu za šume, država članica dužna je u svoj obračun za šumsko zemljište kojim se gospodari uračunati ukupna neto uklanjanja koja nisu veća od protuvrijednosti 3,5 posto emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet.
2.  Ako je rezultat izračuna iz stavka 1. negativan u odnosu na njezinu referentnu razinu za šume, država članica dužna je u svoj obračun za šumsko zemljište kojim se gospodari uračunati ukupna neto uklanjanja koja nisu veća od protuvrijednosti 3,5 posto emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet. Na tu vrijednost od 3,5 % u svoje obračune za šumsko zemljište kojim se gospodari države članice mogu dodati iznos neto uklanjanja iz drvenih ploča, piljenog drva i mrtvog drva pod uvjetima navedenim u drugom, trećem i četvrtom podstavku ovog stavka.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 2. – podstavak 1.a (novi)
Neto uklanjanja iz drvenih ploča, iz članka 9. točke (b), i piljenog drva, iz članka 9. točke (c), mogu se zasebno obračunavati izvan iznosa neto uklanjanja, i zajedno s njim, za šumsko zemljište kojim se gospodari do razine od 3 % emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet.
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 2. – podstavak 1.b (novi)
Neto uklanjanja iz kategorije spremnika ugljika mrtvog drva mogu se zasebno obračunavati izvan iznosa neto uklanjanja, i zajedno s njim, za šumsko zemljište kojim se gospodari do razine od 3 % emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet.
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 2. – podstavak 1.c (novi)
Zbroj neto uklanjanja iz prvog podstavka od 3,5 % emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju zajedno s neto uklanjanjima za šumsko zemljište kojim se gospodari iz drvenih ploča, piljenog drva i mrtvog drva ne prelazi 7 % emisija države članice u njezinoj baznoj godini ili razdoblju kako je navedeno u Prilogu III., pomnoženo s pet.
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 3. – podstavak 2.
Nacionalni računski plan za šumarstvo mora sadržavati sve elemente navedene u Prilogu IV. odjeljku B i uključivati predloženu novu referentnu razinu za šume na temelju nastavka trenutačne prakse i intenziteta gospodarenja šumama, kako je kod nacionalnih šuma dokumentirano od 1990. do 2009. po vrsti šume i po starosnom razredu, izraženo u tonama ekvivalenta CO2 godišnje.
Nacionalni računski plan za šumarstvo mora sadržavati sve elemente navedene u Prilogu IV. odjeljku B i uključivati novu referentnu razinu za šume na temelju nastavka trenutačne prakse gospodarenja šumama u skladu s najboljim dostupnim podacima, kako je kod nacionalnih šuma dokumentirano od 2000. do 2012. po vrsti šume i po starosnom razredu, izraženo u tonama ekvivalenta CO2 godišnje.
Povećanje u stopi sjeća države članice, na temelju održivih praksa gospodarenja šumama i nacionalnih politika usvojenih do datuma podnošenja referentne razine za šume, u skladu je sa sljedećim uvjetima:
(a)  da šumska zemljišta kojima se gospodari i dalje budu ponori za stakleničke plinove i
(b)  da se u okviru dugoročne strategije niskougljičnog razvoja istaknu načini održavanja i povećanja ponora i spremnika stakleničkih plinova do 2050. radi ispunjavanja cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. Pariškog sporazuma, odnosno radi postizanja ravnoteže između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova pomoću ponora u drugoj polovini ovog stoljeća;
Komisija može odobriti odstupanje od baznog razdoblja od 2000. do 2012. na temelju podnošenja obrazloženog zahtjeva države članice u kojemu se obrazlaže da je navedeno odstupanje apsolutno nužno zbog dostupnosti podataka, kao što je izbor trenutka za inventure šuma.
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 3. – podstavak 2.a (novi)
Na temelju odstupanja od drugog podstavka, referentna razina za šume za Hrvatsku može se izračunati uzimajući u obzir okupaciju dijela njezina teritorija u razdoblju od 1991. i 1998. te učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na njezinu teritoriju, isključujući učinak politika na razvoj šumskih ponora.
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 3. – podstavak 3.
Nacionalni računski plan za šumarstvo objavljuje se i podliježe javnom savjetovanju.
Nacionalni računski plan za šumarstvo objavljuje se, uključujući objavljivanje na internetu, i podliježe javnom savjetovanju.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 4.
4.  Države članice pokazuju dosljednost između metoda i podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje referentne razine za šume u nacionalnom računskom planu za šumarstvo i onih koji se koriste u izvješćivanju za šumsko zemljište kojim se gospodari. Najkasnije na kraju razdoblja od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030. država članica Komisiji prema potrebi podnosi tehničke ispravke svoje referentne razine kako bi se osigurala dosljednost.
4.  Države članice pokazuju dosljednost između metoda i podataka koji se upotrebljavaju za utvrđivanje referentne razine za šume u nacionalnom računskom planu za šumarstvo i onih koji se koriste u izvješćivanju za šumsko zemljište kojim se gospodari. Podaci koji se upotrebljavaju moraju se odnositi na najnovije provjerene obračune korištenja zemljišta i šumske uvjete. Najkasnije na kraju razdoblja od 2021. do 2025. ili od 2026. do 2030. država članica Komisiji prema potrebi podnosi tehničke ispravke svoje referentne razine kako bi se osigurala dosljednost te kako bi prijavila pozitivne informacije koje su posljedica politike održivog gospodarenja šumama koja je na snazi u vrijeme utvrđivanja.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 5.
5.  Komisija pregledava nacionalne računske planove za šumarstvo i tehničke ispravke te procjenjuje u kojoj su mjeri predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume određene u skladu s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. U mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se osigurala usklađenost s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. te članku 5. stavku 1. Komisija može ponovno izračunati predložene nove ili ispravljene referentne razine za šume.
5.  Stručni revizijski tim, uspostavljen u skladu s Odlukom Komisije (C(2016)3301), koji čine predstavnici Komisije i država članica, u suradnji sa Stalnim odborom za šumarstvo i Skupinom za civilni dijalog o šumarstvu i plutu pregledava nacionalne računske planove za šumarstvo i tehničke ispravke te procjenjuje u kojoj su mjeri nove ili ispravljene referentne razine za šume koje su države članice utvrdile određene u skladu s načelima i zahtjevima navedenima u stavcima 3. i 4. ovog članka te članku 5. stavku 1. Komisija smije ponovno izračunati nove ili ispravljene referentne razine za šume samo ako se načela i zahtjevi navedeni u stavcima 3. i 4. ovog članka te članku 5. stavku 1. nisu poštovali. Komisija izrađuje i objavljuje objedinjeno izvješće.
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 5. – podstavak 1.a (novi)
Države članice pružaju Komisiji sve podatke i informacije potrebne za provedbu pregleda i procjene o kojima je riječ u prvom podstavku.
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 6.
6.  Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga II. s obzirom na pregled proveden u skladu sa stavkom 5. kako bi ažurirala referentne razine za šume država članica na temelju nacionalnog računskog izvještaja za šumarstvo ili podnesenih tehničkih ispravaka te svih ponovnih izračuna u kontekstu pregleda. Do stupanja na snagu delegiranog akta referentne razine za šume država članica iz Priloga II. i dalje će se primjenjivati za razdoblje od 2021.–2025. i/ili 2026.–2030.
6.  Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga II. s obzirom na pregled i procjenu koje provodi stručni revizijski tim u skladu sa stavkom 5. ovog članka kako bi ažurirala referentne razine za šume država članica na temelju nacionalnih računskih planova za šumarstvo ili podnesenih tehničkih ispravaka te svih ponovnih izračuna u kontekstu pregleda.
Do stupanja na snagu delegiranih akata referentne razine za šume država članica iz Priloga II. i dalje će se primjenjivati za razdoblje od 2021.–2025. i/ili 2026.–2030.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1.a (novi)
Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 14. kako bi izmijenila ovu Uredbu ažuriranjem kategorija zaliha drvnih proizvoda dodatnim proizvodima koji imaju učinak sekvestracije ugljika, na temelju smjernica IPCC-a i jamčenjem ekološkog integriteta, te ažuriranjem zadanih vrijednosti vremena poluraspada iz Priloga V. u cilju njihove prilagodbe tehničkom napretku.
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1.
1.  Na kraju razdoblja od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. države članice mogu iz svojih obračuna za pošumljeno zemljište i šumsko zemljište kojim se gospodari isključiti emisije stakleničkih plinova koje su posljedica prirodnih nepogoda i prelaze prosječne emisije prouzročene prirodnim nepogodama u razdoblju 2001.–2020., isključujući statističke netipične vrijednosti („pozadinska razina”) izračunate u skladu s ovim člankom i Prilogom VI.
1.  Na kraju razdoblja od 2021. do 2025. i od 2026. do 2030. države članice mogu iz svojih obračuna za šumsko zemljište kojim se gospodari isključiti emisije stakleničkih plinova koje su posljedica prirodnih nepogoda i prelaze prosječne emisije prouzročene prirodnim nepogodama u razdoblju 2001.–2020., isključujući statističke netipične vrijednosti („pozadinska razina”) izračunate u skladu s ovim člankom i Prilogom VI.
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 5.a (novi)
5.a  Procjena učinka mehanizma fleksibilnosti utvrđenog u ovom članku uključuje se u izvješće iz članka 15.
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 12.a (novi)
Članak 12.a
U razdoblju od 2027. do 2032. Komisija izvještava o kumulativnoj bilanci emisija i uklanjanja iz šumskog zemljišta kojim se gospodari u Uniji u odnosu na prosječne emisije i uklanjanja u razdoblju od 1990. do 2009. Ako je kumulativna bilanca negativna, Komisija donosi prijedlog za nadoknadu i uklanjanje odgovarajućeg iznosa iz emisijskih kvota država članica u okviru Uredbe (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća1a.
__________________
1a Uredba (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća od ... o obvezujućem godišnjem smanjenju emisija stakleničkih plinova u državama članicama od 2021. do 2030. za otpornu energetsku uniju i ispunjenje obveza u okviru Pariškog sporazuma te o izmjeni Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za praćenje i izvješćivanje o emisijama stakleničkih plinova i za izvješćivanje o drugim informacijama u vezi s klimatskim promjenama (SL L ..., ..., str. ...).
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 3., 5., 8., 10. i 13. dodjeljuje se Komisiji na neograničeno razdoblje od [datum stupanja na snagu].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 3., 5., 8., 9., 10. i 13. dodjeljuje se Komisiji na neograničeno razdoblje od [datum stupanja na snagu].
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak -1. (novi)
Komisija u roku od šest mjeseci od pospješujućeg dijaloga u okviru UNFCCC-a 2018. objavljuje komunikaciju s ocjenom usklađenosti klimatskih i energetskih zakonodavnih akata Unije s ciljevima Pariškog sporazuma.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 1.
Komisija do 28. veljače 2024. i nakon toga svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma te prema potrebi može donositi prijedloge
Komisija do 28. veljače 2024. i nakon toga svakih pet godina izvješćuje Europski parlament i Vijeće o primjeni ove Uredbe, njezinu doprinosu općem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova EU-a do 2030. i ciljevima iz Pariškog sporazuma. Uz izvješća se prema potrebi prilažu zakonski prijedlozi.

(1)Predmet se vraća nadležnom odboru na ponovne međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0262/2017).


Jedinstveni obrazac boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja ***I
PDF 322kWORD 44k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1030/2002 o utvrđivanju jedinstvenog obrasca boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja (COM(2016)0434 – C8-0247/2016 – 2016/0198(COD))
P8_TA(2017)0340A8-0065/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0434),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 79. stavak 2.a Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0247/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 15. lipnja 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0065/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. rujna 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1030/2002 o utvrđivanju jedinstvenog obrasca boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2017/1954.)


Genetski modificirana soja DAS-68416-4
PDF 291kWORD 57k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D051451 – 2017/2780(RSP))
P8_TA(2017)0341B8-0498/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D051451),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje, a posebno njezin članak 7. stavak 3., članak 9. stavak 2., članak 19. stavak 3. i članak 21. stavak 2.(1),

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 12. lipnja 2017. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 26. siječnja 2017. i objavljeno 16. ožujka 2017.(3),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 14. veljače 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama(4),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.  budući da je 25. siječnja 2011. poduzeće Dow AgroSciences Europe nacionalnom nadležnom tijelu u Nizozemskoj podnijelo zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 kojim traži odobrenje za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje; budući da je taj zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište genetski modificirane soje DAS-68416-4 u proizvodima koji se sastoje od nje ili ju sadržavaju za namjenu koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje isto kao i za svaku drugu soju, osim za uzgoj;

B.  budući da je 26. siječnja 2017. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) usvojila pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je zatim objavljeno 16. ožujka 2017.(5);

C.  budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka uzima u obzir sve odgovarajuće odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet razmatranja;

D.  budući da su države članice dostavile brojne kritike tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja(6); budući da je u najviše zabrinjavajućim procjenama utvrđeno da, na primjer, „sadašnji zahtjev i predstavljeni podaci o procjeni rizika ne pružaju dovoljno informacija da bi se nedvojbeno isključilo nepovoljne učinke na zdravlje ljudi i životinja”, da „podaci koje je podnositelj zahtjeva dosad dostavio nisu dovoljni za dovršenje ocjene zahtjeva” i da je zbog „ograničenih studija teško provesti potpunu procjenu rizika”;

E.  budući da su države članice, među ostalim, kritizirale: nedostatak studija o učinku genetski modificirane soje na zdravlje ljudi i životinja, zbog čega se ne može dovršiti procjena rizika za okoliš; odabir i lokaciju polja na kojima se provodi usporedna procjena; činjenicu da se toksikološka procjena rizika ne može provesti jer nije bilo primjerenog testa toksičnosti s biljnim materijalom iz soje DAS-68416-4; nedostatak podataka o komplementarnim herbicidima koji se mogu upotrebljavati na genetski modificiranim usjevima i njihovim metabolitima; činjenicu da se ocjena hranidbene vrijednosti oslanja na industrijsku studiju iz koje se ne mogu izvući nikakvi znanstveni zaključci i činjenicu da prijedlog plana praćenja stanja okoliša koji je iznio podnositelj zahtjeva ne odgovara ciljevima definiranima u Prilogu VII. Direktivi br. 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama(7);

F.  budući da soja DAS-68416-4 eksprimira protein alkoksialkanoat dioksigenazu-12 (AAD-12), koji uzrokuje toleranciju na 2,4-diklorofenoksioctenu kiselinu (2,4-D) i druge srodne fenoksi-herbicide; budući da također eksprimira protein fosfinotricin-acetil-transferazu (PAT), koji uzrokuje toleranciju na herbicide na bazi amonijeva glufosinata;

G.  budući da je u okviru neovisnog istraživanja izražena zabrinutost u vezi s rizikom u pogledu aktivnog sastojka herbicida 2,4-D kada je riječ o razvoju zametka, urođenih mana i endokrine disrupcije(8); budući da unatoč ponovnom odobrenju aktivne tvari 2,4-D 2015. godine podnositelj zahtjeva još nije dostavio informacije o mogućim endokrinim svojstvima(9);

H.  budući da je glufosinat klasificiran kao reprotoksična tvar i stoga se na njega primjenjuju kriteriji za isključivanje iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja(10); budući da odobrenje za glufosinat istječe 31. srpnja 2018.(11);

I.  budući da je veći broj stručnjaka izrazio zabrinutost 2,4-diklorofenola, produkta pri raspadu tvari 2,4-D koji može biti prisutan na uvezenoj soji DAS-68416-4; budući da je 2,4-diklorofenol poznat kao endokrini disruptor i reprotoksična tvar;

J.  budući da se zbog činjenice da je lako topljiv u mastima i uljima očekuje da će se 2,4-diklorofenol zadržati u sojinu ulju tijekom prerade sojinih zrna; budući da je sojino ulje proizvod od soje koji ljudi najčešće koriste te da se, među brojnim drugim proizvodima, nalazi i u nekim vrstama početne hrane za dojenčad(12);

K.  budući da količina 2,4-diklorofenola u proizvodu može biti veći od količine ostatka tvari 2,4-D; budući da u Uniji ne postoji maksimalna razina ostataka (MRL) za 2,4-diklorofenol;

L.  budući da su prema nedavnom izvješću UN-a pesticidi uzročnik oko 200 000 smrtnih slučajeva godišnje zbog akutnog trovanja, od čega ih je 99 % u zemljama u razvoju; budući da se Unija obvezala na ciljeve održivog razvoja, koji uključuju obvezu da do 2030. znatno smanji broj smrtnih slučajeva i oboljenja uzrokovanih opasnim kemikalijama te onečišćenjem i zagađenjem zraka, vode i tla (cilj održivog razvoja br. 3, podcilj 3.9), za koju je jedan od pokazatelja stopa smrtnosti koja se može pripisati nenamjernom trovanju(13); budući da se pokazalo da genetski modificirani usjevi otporni na herbicide uzrokuju veću upotrebu tih herbicida nego konvencionalni usjevi(14);

M.  budući da se Unija zalaže za usklađenost politika radi razvoja, kojom se nastoje smanjiti proturječnosti i stvoriti sinergije među različitim politikama Unije, pa tako i u području trgovine, okoliša i poljoprivrede(15), na korist zemalja u razvoju i radi veće učinkovitosti razvojne suradnje(16);

N.  budući da će odobrenje uvoza soje DAS-68416-4 u Uniju bez sumnje dovesti do povećanja njezina uzgoja u trećim zemljama, uključujući zemlje u razvoju, i do povećane upotrebe herbicida 2,4-D i herbicida na bazi glufosinata;

O.  budući da se razvoj genetski modificiranih usjeva otpornih na nekoliko selektivnih herbicida može uglavnom pripisati brzom razvoju otpornosti korova na glifosat u zemljama koje su se uvelike oslanjale na genetski modificirane usjeve;

P.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, održanom 12. lipnja 2017., nije usvojeno nikakvo mišljenje; budući da je 15 država članica glasovalo protiv, a samo 11 država članica koje predstavljaju tek 36,57 % stanovništva Unije glasovalo je za, dok su dvije države članice bile suzdržane;

Q.  budući da je Komisija u nekoliko navrata izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 morala donositi odluke o odobrenju bez potpore Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja, i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače velika iznimka za postupak u cjelini, postalo uobičajeno pri odlučivanju o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je i predsjednika Juncker izrazio žaljenje zbog te nedemokratske prakse(17);

R.  budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju(18) odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003 te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

S.  budući da bi, u skladu s uvodnom izjavom 14 Uredbe (EU) br. 182/2011, Komisija trebala u najvećoj mogućoj mjeri djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta, osobito kada je riječ o osjetljivim pitanjima kao što su zdravlje potrošača, sigurnost hrane i okoliš;

1.  smatra da se nacrtom provedbene odluke Komisije prekoračuju provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiva s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002(19), predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.  traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

4.  poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak za odobrenje ne revidira tako da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

5.  poziva Komisiju da ne odobri nikakve genetski modificirane biljke otporne na herbicide (HT GMP) bez potpune procjene ostataka pri prskanju komplementarnim herbicidima i njihovim komercijalnim pripravcima koji se primjenjuju u zemljama u kojima se takve biljke uzgajaju;

6.  poziva Komisiju da ne odobri nikakve genetski modificirane biljke (HT GMP) koje su učinjene otpornima na kombinaciju herbicida, kao što je slučaj sa sojom DAS-68416-4, bez potpune procjene specifičnih kumulativnih učinaka ostataka pri prskanju kombinacijom komplementarnih herbicida i njihovim komercijalnim pripravcima koji se primjenjuju u zemljama u kojima se takve biljke uzgajaju;

7.  poziva Komisiju da zatraži puno detaljnije ispitivanje zdravstvenih rizika povezanih s višestrukim genetskim promjenama kao što je DAS-68416-4;

8.  poziva Komisiju da izradi strategije za procjenu zdravstvenog rizika i toksičnosti, kao i za praćenje nakon stavljanja na tržište, koje bi bile usmjerene na cijeli lanac kruženja hrane i hrane za životinje te njihovih mješavina koje su prisutne u lancu hrane i hrane za životinje u praktičnim uvjetima;

9.  poziva Komisiju da procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka potpuno uključi u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide, neovisno o tome jesu li genetski modificirane biljke namijenjene za uzgoj u Uniji ili uvoz kao hrana i hrana za životinje;

10.  traži od Komisije da ispuni svoju obvezu u pogledu usklađenosti politika radi razvoja koja proizlazi iz članka 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

11.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1.
(2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(3) https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4719
(4)—————————————— -Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 оd 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0456).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0040).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0039).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0038).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0271).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0272).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0388).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0389).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0386).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza linije 1507 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0387).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0390).Rezolucija od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0123).Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0215).Rezolucija od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0214).
(5) https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4719
(6) Prilog G – primjedbe država članica i odgovori Povjerenstva za GMO http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2011-00052
(7) SL L 106, 17.4.2001., str. 1.
(8) http://www.pan-europe.info/sites/pan-europe.info/files/public/resources/reports/pane-2014-risks-of-herbicide-2-4-d.pdf
(9) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2015/2033 od 13. studenog 2015. o produljenju odobrenja aktivne tvari 2,4-D u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 298, 14.11.2015., str. 8.).
(10) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(11) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/hr/TXT/HTML/?uri=CELEX:32015R0404&from=EN
(12) Dokument za savjetovanje s državama članicama, str. 31. – 32. http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2011-00052
(13) https://sustainabledevelopment.un.org/sdg3
(14) https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs00267-015-0589-7
(15) Komunikacija Komisije od 12. travnja 2005. naslovljena „Usklađenost politika radi razvoja: brži napredak prema ostvarenju milenijskih razvojnih ciljeva” (COM(2005)0134).
(16) https://ec.europa.eu/europeaid/policies/policy-coherence-development_en
(17) Vidi, na primjer, uvodnu izjavu na plenarnoj sjednici Parlamenta uključenu u političke smjernice za sljedeću Komisiju (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili u govoru o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).
(18) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0379.
(19) SL L 31, 1.2.2002., str. 1.


Uvoz hrane za životinje i hrane podrijetlom ili poslane iz Japana nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukushima
PDF 333kWORD 52k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o Nacrtu provedbene uredbe Komisije o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/6 u pogledu hrane za životinje i hrane koja podliježe posebnim uvjetima kojima se uređuje uvoz hrane za životinje i hrane podrijetlom ili poslane iz Japana nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukušima (D051561/01 – 2017/2837(RSP))
P8_TA(2017)0342B8-0502/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt provedbene uredbe Komisije o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/6 u pogledu hrane za životinje i hrane koja podliježe posebnim uvjetima kojima se uređuje uvoz hrane za životinje i hrane podrijetlom ili poslane iz Japana nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukušima (D051561/01),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane(1), a posebno njezin članak 53. stavak 1. točku (b) podtočku ii.,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

Opće napomene

A.  budući da je Provedbenom Uredbom (EU) 2016/6 trenutačno propisano da pošiljke niza prehrambenih proizvoda podrijetlom ili poslanih iz svih krajeva Japana, uključujući gljive, ribu i proizvode ribarstva, rižu i soju, moraju sadržavati valjanu izjavu kojom japanska nadležna tijela potvrđuju da dotični proizvodi ne prelaze najveće dopuštene razine kontaminacije koje su na snazi u Japanu (članak 5. stavci 1. i 2.); budući da je Nacrtom provedbene uredbe Komisije (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga) prilaganje te izjave trenutačno propisano samo za ograničen popis hrane i hrane za životinje iz dvanaest prefektura, kako je navedeno u Prilogu II.; budući da se, osim toga, Nacrtom prijedloga niz kategorija hrane i hrane za životinje briše iz Priloga II.;

B.  budući da bi u skladu s člankom 10. Nacrta prijedloga službene kontrole, odnosno dokumentacijski pregledi svih pošiljki i nasumični identifikacijski i fizički pregledi, uključujući laboratorijsku analizu na prisutnost cezija–134 i cezija–137, na sličan način bile obvezne samo za hranu i hranu za životinje navedenu u Prilogu II.; budući da je Nacrtom prijedloga predviđena mala učestalost kontrola pri uvozu (uvodna izjava 12.);

C.  budući da Provedbena uredba (EU) 2016/6, nakon njezine izmjene u skladu s prijedlogom Komisije, više neće zahtijevati od država članica da o rezultatima svih analiza obavješćuju Komisiju svaka tri mjeseca kroz Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje;

D.  budući da Nacrtom prijedloga nisu predviđene izmjene postojećeg Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2016/6 u kojem se navode najveće dopuštene razine predviđene japanskim zakonodavstvom za različite kategorije hrane i hrane za životinje(3); budući da Provedbenom uredbom (EU) 2016/6 ni Nacrtom prijedloga njezine izmjene nije propisana provjera sukladnosti s najvećim dopuštenim razinama za kategorije hrane i hrane za životinje iz Priloga I., bilo u obliku dokumentacije koju dostavljaju japanska nadležna tijela bilo provjerama i analizama na granicama EU-a; budući da stoga ne postoji jamstvo da ta hrana i hrana za životinje neće prelaziti najveće dopuštene razine radioaktivne kontaminacije;

E.  budući da se Nacrt prijedloga temelji na podacima o prisutnosti koje su dostavila japanska nadležna tijela za 2014., 2015. i 2016. (više od 132 000 podataka o radioaktivnosti u hrani za životinje i hrani, osim govedine, te više od 527 000 podataka o radioaktivnosti u govedini); budući da se, bez obzira na to što se izmjene Nacrta prijedloga temelje na detaljnoj analizi navedenih podataka, u tekstu ne navode niti ta analiza niti poveznica na neobrađene podatke;

F.  budući da je stoga veoma teško provjeriti jesu li predložene mjere dovoljne da bi se zaštitilo zdravlje građana Unije;

G.  budući da i bez analize na kojoj Komisija temelji svoj prijedlog ipak postoji dovoljno razloga za vjerovati da bi taj prijedlog mogao dovesti do povećane izloženosti hrani kontaminiranoj radijacijom, što bi zauzvrat imalo utjecaj na zdravlje ljudi;

H.  budući da je predsjednik poduzeća Tokio Electric Power Company od japanske vlade službeno zatražio dopuštenje za odlaganje gotovo jednog milijuna tona izrazito radioaktivne vode korištene za hlađenje oštećenih reaktora nuklearne elektrane u Tihi ocean; budući da bi to, ako bude odobreno, moglo imati izrazito negativan utjecaj na razinu sigurnosti hrane proizvoda ribarstva ulovljenih u vodama oko obala Japana;

Posebne napomene u vezi s Prilogom II.

I.  budući da su sve japanske prefekture koje su već navedene u Prilogu II. (Fukušima, Mijagi, Akita, Jamagata, Nagano, Gunma, Ibaraki, Toćigi, Ćiba, Ivate, Jamanaši, Šizuoka i Nigata) izložene radioaktivnom zračenju zbog nuklearne katastrofe koja se dogodila 2011. u nuklearnoj elektrani u Fukušimi;

J.  budući da se Nacrtom prijedloga iz Priloga II. bez obrazloženja brišu riža i proizvodi od riže iz prefekture Fukušima; budući da to znači da više neće postojati obveza uzorkovanja i analize tih proizvoda pri ulasku u Uniju niti bilo kakvu obveza za japanska nadležna tijela da potvrde njihovu sukladnost s najvećim dopuštenim razinama radioaktivne kontaminacije; budući da je među proizvodima od riže uklonjenima iz Priloga II. i riža koja se upotrebljava u hrani za bebe i malu djecu(4); budući da za te skupine, s obzirom na njihovu posebnu osjetljivost na izloženost radioaktivnom zračenju, ne bi bila prihvatljiva ni najmanja razina kontaminacije; budući da bi se u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Japana izvoz riže iz Japana mogao povećati; budući da će se, s obzirom na nedavno ukidanje naloga za evakuaciju, na kontaminiranim poljima vjerojatno nastaviti uzgoj riže;

K.  budući da je, iako se u uvodnoj izjavi 7. Nacrta prijedloga navodi da će se iz Priloga II. izbrisati samo riža i proizvodi od riže podrijetlom iz prefekture Fukušima, Prilog II. izmijenjen kako bi sada u skladu s njim bio dopušten uvoz u Uniju sedam ribljih vrsta (uključujući atlantsku i pacifičku plavoperajnu tunu i skušu) te rakova i mekušaca ulovljenih u vodama oko Fukušime, bez kontrola, uzimanja uzoraka i analiza;

L.  budući da će se u skladu s prijedlogom iz Priloga II. izbrisati i sedam ribljih vrsta (uključujući atlantsku i pacifičku plavoperajnu tunu i skušu), rakovi (poput jastoga i škampa) i mekušci (poput školjkaša i dagnji) iz šest ostalih prefektura: Mijagi, Ivate, Gunma, Ibaraki, Ćiba i Toćigi; budući da za to ublažavanje kontrola nije dano nikakvo opravdanje ni obrazloženje i da nije objašnjeno zašto se, na primjer, za razliku od drugih vrsta te vrste sada smatraju dovoljno sigurnima za uvoz u Uniju bez kontrola;

M.  budući da se u skladu s tim prijedlogom s popisa iz Priloga II. brišu svi proizvodi podrijetlom iz prefekture Akita (na tom je popisu trenutačno pet proizvoda iz Akite: gljive, aralija, izdanci bambusa, japanska kraljevska paprat i košiabura (jestiva divlja biljka) te svi proizvodi dobiveni od njih); budući da za to ublažavanje kontrola nije dano nikakvo opravdanje ni obrazloženje;

N.  budući da se u Prilogu II. više neće nalaziti aralija, bambus i japanska kraljevska paprat podrijetlom iz Jamagate; budući da za to ublažavanje kontrola nije dano nikakvo opravdanje ni obrazloženje;

O.  budući da se u Prilogu II. više neće nalaziti japanska kraljevska paprat, orlova paprat i nojeva paprat iz pet prefektura: Ivate, Gunma, Ibaraki, Ćiba i Toćigi; budući da za to ublažavanje kontrola nije dano nikakvo opravdanje ni obrazloženje;

P.  budući da je „riba i riblji proizvodi” iz prefekture Nagano jedini element dodan u Prilog II.; budući da za to ublažavanje kontrola nije dano nikakvo opravdanje; budući da su u prosincu 2011. ukinute sustavne kontrole za tu prefekturu; budući da su u ožujku 2014. neke jestive divlje biljke ponovno uvrštene u Prilog II.;

Posebne napomene u vezi s Prilogom I.

Q.  budući da Nacrtom prijedloga nisu predviđene izmjene postojećeg Priloga I. Provedbenoj uredbi (EU) 2016/6 u kojem se navode najveće dopuštene razine predviđene japanskim zakonodavstvom; budući da Provedbenom uredbom (EU) 2016/6 ni Nacrtom prijedloga njezine izmjene nije propisana provjera sukladnosti s najvećim dopuštenim razinama za kategorije hrane i hrane za životinje iz Priloga I., bilo u obliku dokumentacije koju dostavljaju japanska nadležna tijela bilo provjerama i analizama na granicama EU-a; budući da stoga ne postoji jamstvo da ta hrana i hrana za životinje ne prelaze najveće dopuštene razine radioaktivne kontaminacije;

R.  budući da najviše dopuštene razine na snazi u Japanu od 1. travnja 2012., a time i one navedene u Prilogu I., nisu bile smanjene; budući da bi se te najviše dopuštene razine trebale smanjiti, posebno u pogledu hrane za ranjive skupine stanovništva koja uključuje mlijeko i hranu za dojenčad i bebe;

S.  budući da je šest godina nakon katastrofe vrlo upitno bi li Unija u svoj prehrambeni lanac trebala dopustiti (čak i u teoriji – s obzirom na to da ne postoji pravna obveza za kontrole na granicama Unije) proizvode sa sljedećim najvećim dopuštenim razinama cezija–134 i cezija–137: 50 Bq/kg za hranu namijenjenu bebama i dojenčadi (kao što su početna hrana za dojenčad, prijelazna hrana za dojenčad i hrana za bebe) te mlijeko i napitke na mliječnoj osnovi, 10 Bq/kg za mineralna voda i slična pića i čaj dobiven od nefermentiranih listova te 100 Bq/kg za svu ostalu hranu;

1.  smatra da Nacrt provedbene uredbe Komisije prelazi provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 178/2002;

2.  smatra da Nacrt provedbene uredbe Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiv s ciljem i općim načelima utvrđenima u Uredbi (EZ) br. 178/2002 koja se odnose na osiguravanje temelja za visoku razinu zaštite ljudskog života i zdravlja, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača;

3.  poziva Komisiju da povuče svoj Nacrt provedbene uredbe i da odboru podnese novi nacrt najkasnije do kraja 2017.;

4.  poziva Komisiju da pri izradi novog prijedloga, među ostalim, učini sljedeće:

   osigura da se sva hrana i hrana za životinje uvezena iz Japana u Uniju, uključujući kategorije navedene u Prilogu I., podvrgava kontrolama i provjerama
   korigira i smanji najveće dopuštene razine iz Priloga I. i
   uzme u obzir nedavno ukidanje naloga za evakuaciju u pogođenim prefekturama i učini sve što je potrebno kako to ne bi negativno utjecalo na razine radioaktivne kontaminacije hrane i hrane za životinje koja se uvozi u Uniju;

5.  poziva Komisiju da u očekivanju izrade novog prijedloga uvede izvanredne mjere, kao što je propisano člankom 53. Uredbe (EZ) br. 178/2002, kako bi se osigurala najviša moguća razina zaštite ljudskog zdravlja;

6.  poziva Komisiju da hitno stavi na raspolaganje javnosti, uključujući i preko Sustava Unije za brzo uzbunjivanje za hranu i hranu za životinje, analizu na kojoj je temeljila svoj Nacrt prijedloga, kao i detaljne informacije o sustavu kontrole koji su uvela japanska nadležna tijela, uz obrazloženje za njegovu relevantnost i učinkovitost;

7.  poziva Komisiju da osigura aktualni prikaz radiološkog stanja u Japanu od 2011., kao i sveobuhvatne godišnje preglede radioaktivnog zračenja ispuštenog iz nuklearne elektrane u Fukušimi i u atmosferu i u Tihi ocean za razdoblje 2011. – 2017., kako bi se mogla provesti temeljita analiza sigurnosti hrane;

8.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)SL L 31, 1.2.2002., str. 1.
(2)SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(3)„Hrana za dojenčad i malu djecu”, „mlijeko i napitci na mliječnoj osnovi”, „mineralna voda i slična pića i čaj dobiven od nefermentiranih listova” i „ostala hrana”, kao i hrana za goveda, konje, svinje, perad i ribu.
(4)Pod oznakom CN 1901.


Nacrt izmjene proračuna br. 3/2017: proračunska sredstva Inicijative za zapošljavanje mladih; ažuriranje planova za ACER i SESAR2
PDF 326kWORD 50k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o stajalištu Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 3/2017 Europske unije za financijsku godinu 2017. o povećavanju proračunskih sredstva Inicijative za zapošljavanje mladih kako bi se smanjila nezaposlenost mladih diljem Europske unije i ažuriranju planova radnih mjesta decentralizirane agencije ACER i zajedničkog poduzeća SESAR2 (11812/2017– C8-0303/2017 – 2017/2078(BUD))
P8_TA(2017)0343A8-0282/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(1), a posebno njezin članak 41.,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2017., konačno donesen 1. prosinca 2016.(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3) (Uredba o VFO-u),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4),

–  uzimajući u obzir Tematsko izvješće br. 5/2017 Europskog revizorskog suda „Nezaposlenost mladih – donose li politike EU-a promjene? Procjena programa „Garancija za mlade” i Inicijative za zapošljavanje mladih”,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(5),

–  uzimajući u obzir nacrt izmjene proračuna br. 3/2017, koji je Komisija usvojila 30. svibnja 2017. (COM(2017)0288),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu izmjene proračuna br. 3/2017 koje je Vijeće usvojilo 4. rujna 2017. i istog dana proslijedilo Europskom parlamentu (11812/2017 – C8-0303/2017),

–  uzimajući u obzir članke 88. i 91. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0282/2017),

A.  budući da se nacrt izmjene proračuna br. 3/2017 odnosi na dodjelu 500 milijuna EUR dodatnih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za Inicijativu za zapošljavanje mladih, kako su Europski parlament i Vijeće dogovorili u sporazumu o proračunu za 2017., kao i na izmjenu planova radnih mjesta decentralizirane agencije ACER i zajedničkoga poduzeća SESAR2, bez ikakvih promjena u cjelokupnom proračunu ili u ukupnom broju radnih mjesta;

B.  budući da su Europski parlament i Vijeće pozvali Komisiju da predloži izmjenu proračuna za 2017. kako bi se Inicijativi za zapošljavanje mladih u 2017. osiguralo 500 milijuna EUR koji se financiraju iz ukupnih razlika za obveze, čim se usvoji tehnička prilagodba predviđena člankom 6. Uredbe o VFO-u;

C.  budući da nakon usvajanja tehničke prilagodbe Komisija slijedom toga predlaže izmjenu proračuna Europske unije za financijsku godinu 2017. i povećanje stavke 04 02 64 „Inicijativa za zapošljavanje mladih”;

D.  budući da su se u kontekstu revizije na sredini razdoblja višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) Europski parlament i Vijeće složili oko dodatnog iznosa od 1,2 milijarde EUR za Inicijativu za zapošljavanje mladih za razdoblje od 2017. do 2020. te je Europski parlament u svojoj izjavi povezanoj s revizijom VFO-a na sredini razdoblja istaknuo da je to ograničenje političke naravi bez pravnih posljedica;

E.  budući da je u kontekstu revizije VFO-a na sredini razdoblja Komisija u svojoj izjavi također istaknula da bi valjalo razmotriti povećanje sredstava za financiranje Inicijative za zapošljavanje mladih veće od dogovorenog iznosa od 1,2 milijarde EUR s pomoću gornjih granica dostupnih u okviru ukupne razlike za obveze u skladu s člankom 14. Uredbe o VFO-u;

F.  budući da je zahtjev za postupak reklasifikacije u 2017. potreban i za decentraliziranu agenciju ACER i za zajedničko poduzeće SESAR2;

1.  naglašava kao prioritetno pitanje hitnu potrebu da se dodatno poveća financijski angažman Unije u borbi protiv nezaposlenosti mladih dodjelom dodatnih sredstava Inicijativi za zapošljavanje mladih;

2.  žali što je došlo do zastoja u izmjeni proračuna Unije za 2017. kojom bi se povećala sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih, kao što je dogovoreno tijekom godišnjeg proračunskog postupka za 2017., jer je Vijeće isprva blokiralo te kasno odobrilo reviziju VFO-a na sredini razdoblja;

3.  prima na znanje nacrt izmjene proračuna br. 3/2017 koji je podnijela Komisija;

4.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju brzo reprogramiranje relevantnih operativnih programa kako bi se zajamčilo da cijela dodatna financijska omotnica od 500 milijuna EUR za Inicijativu za zapošljavanje mladih bude potpuno i učinkovito rezervirana do kraja 2017.; poziva također države članice da prije uspostave programa izvrše procjene nedostataka i analize tržišta u cilju optimalnog ostvarivanja koristi od Inicijative za zapošljavanje mladih;

5.  prima na znanje izmjene planova radnih mjesta decentralizirane agencije ACER i zajedničkog poduzeća SESAR2; primjećuje da se tim izmjenama ne mijenja ukupan broj radnih mjesta i da se mogu financirati u okviru godišnjeg proračuna tih tijela za ovu godinu; slaže se da se reklasifikacija radnog mjesta razreda AD15 u zajedničkom poduzeću SESAR2 provodi ad personam i prestaje vrijediti na kraju mandata sadašnjeg izvršnog direktora;

6.  prihvaća stajalište Vijeća o nacrtu izmjene proračuna br. 3/2017;

7.  nalaže svojem predsjedniku da proglasi izmjenu proračuna br. 3/2017 konačno donesenom i da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

8.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, Revizorskom sudu te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(2) SL L 51, 28.2.2017.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(5) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.


Izvoz oružja: provedba Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP
PDF 371kWORD 60k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o izvozu oružja: provedba Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP (2017/2029(INI))
P8_TA(2017)0344A8-0264/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir načela iz članka 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), posebno u pogledu podrške demokraciji i vladavini prava te očuvanja mira, sprečavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti,

–  uzimajući u obzir Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme(1) (dalje u tekstu „Zajedničko stajalište”),

–  uzimajući u obzir 17.(2) i 18.(3) godišnje izvješće EU-a sastavljeno u skladu s člankom 8. stavkom 2. Zajedničkog stajališta,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2015/2309/ZVSP od 10. prosinca 2015. o promicanju učinkovitih kontrola izvoza oružja(4) i Odluku Vijeća ZVSP 2017/915 od 29. svibnja 2017. o aktivnostima Unije za širenje suradnje u cilju potpore provedbi Ugovora o trgovini oružjem(5),

–  uzimajući u obzir ažurirani zajednički popis robe vojne namjene Europske unije koji je Vijeće usvojilo 6. ožujka 2017.(6),

–  uzimajući u obzir Smjernice za korisnike Zajedničkog stajališta o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme,

–  uzimajući u obzir Strateški okvir i Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju od 25. lipnja 2012. i njegov članak 11. točku (e) te Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2015. – 2019. od 20. srpnja 2015. i njegov članak 21. točku (d),

–  uzimajući u obzir Ugovor o trgovini oružjem (UTO) koji je Opća skupština UN-a usvojila 2. travnja 2013.(7), a koji je stupio na snagu 24. prosinca 2014.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2013/768/ZVSP od 16. prosinca 2013. o aktivnostima EU-a za potporu provedbe Ugovora o trgovini oružjem u okviru Europske sigurnosne strategije(8),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za prijenos obrambenih proizvoda unutar Zajednice(9),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom(10), izmijenjenu Uredbom (EU) br. 599/2014 od 16. travnja 2014., te popis robe i tehnologije s dvojnom namjenom iz njezina Priloga I. (dalje u tekstu „Uredba o dvojnoj namjeni”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2134 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2016. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1236/2005 o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje(11),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o tom pitanju, posebno one od 17. prosinca 2015.(12) o provedbi Zajedničkog stajališta, od 25. veljače 2016. o humanitarnoj situaciji u Jemenu(13), od 14. prosinca 2016. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2015. godinu i politici Europske unije u tom području(14) te od 27. veljače 2014. o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o privatnim zaštitarskim društvima(16)

–  uzimajući u obzir članak 52. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0264/2017),

A.  budući da se prema članku 51. Povelje Ujedinjenih naroda priznaje neotuđivo pravo na pojedinačnu ili kolektivnu samoobranu;

B.  budući da su prema najnovijim podacima(17) međunarodni prijenosi teškog naoružanja, gledano po petogodišnjim razdobljima, u razdoblju 2012. – 2016. dosegnuli najvišu razinu od završetka Hladnog rata te da su oni bili 8,4 % viši nego u razdoblju 2007. – 2011.;

C.  budući da izvoz i prijenos oružja utječu na sigurnost ljudi, ljudska prava, demokraciju, dobro upravljanje i društveno-gospodarski razvoj; budući da izvoz oružja također pridonosi okolnostima u kojima su ljudi prisiljeni pobjeći iz svoje zemlje; budući da to zahtijeva strog, transparentan, učinkovit i općeprihvaćen i definiran sustav kontrole oružja;

D.  budući da je prema najnovijim podacima(18) izvoz iz država EU-28 u razdoblju 2012. – 2016. činio 26 % ukupnog svjetskog izvoza oružja, što države EU-28, gledane kao cjelina, čini drugim najvećim opskrbljivačem oružja u svijetu, iza SAD-a (33 %) i ispred Rusije (23 %); budući da su, prema najnovijem izvješću Radne skupina za izvoz konvencionalnog oružja (COARM), zemlje Europske unije 2014. izdale dozvole za izvoz oružja u ukupnoj vrijednosti od 94,40 milijardi EUR;

E.  budući da je prema najnovijim podacima(19) izvoz oružja na Bliski istok porastao za 86 % te da izvoz u to područje čini 29 % svjetskog izvoza oružja u razdoblju 2012. – 2016.;

F.  budući da je prema najnovijim službenim podacima EU-a Bliski istok 2015. bio najvažnije područje u pogledu izvoza oružja iz država EU-28, s ukupnom vrijednošću izdanih dozvola za izvoz oružja u visini od 78,8 milijardi EUR;

G.  budući da je dio oružja koje je iz država članica EU-a preneseno u nestabilne i krizama podložne regije i zemlje korišten u oružanim sukobima ili za unutarnju represiju; budući da je, prema izvještajima, dio tog oružja završio u rukama terorističkih skupina, primjerice u Siriji i Iraku; budući da je u nekim slučajevima oružje izvezeno u određene države, na primjer u Saudijsku Arabiju, upotrijebljeno u sukobima kao što je onaj u Jemenu; budući da se takvim izvozom očito krši Zajedničko stajalište te naglašava potreba za boljim nadzorom i transparentnošću;

H.  budući da ne postoji standardiziran sustav provjere i izvješćivanja kojim se pružaju informacije o tome krše li, i u kojoj mjeri, izvozi pojedinačnih država članica osam navedenih kriterija te budući da ne postoji mehanizam sankcioniranja ako država članica sudjeluje u izvozima koji očito nisu u skladu s tih osam kriterija;

I.  budući da su istrage Međunarodnog centra za konverziju u Bonnu (BICC) otkrile da je, na primjer, 2015. godine samo u Njemačkoj izdano 4 256 dozvola za izvoz oružja za izvoz u 83 zemlje koje su ocijenjene problematičnima u odnosu na Zajedničko stajalište(20);

J.  budući da se i globalno i regionalno sigurnosno okružje dramatično promijenilo, osobito u južnom i istočnom susjedstvu Unije, što ukazuje na hitnu potrebu za poboljšanjem metodologije za podnošenje informacija u svrhu procjene rizika pri donošenju odluka o izdavanju dozvola za izvoz te njezinim boljim osiguranjem;

K.  budući da je nekoliko država članica nedavno potpisalo strateške sporazume o vojnoj suradnji koji podrazumijevaju prijenos velikih količina i visokokvalitetne vojne tehnologije, s nedemokratskim zemljama na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi;

L.  budući da je, u skladu s Ugovorom iz Lisabona, iskorjenjivanje siromaštva glavni cilj razvojne politike EU-a, kao i jedan od prioriteta njegova vanjskog djelovanja kojim se nastoji izgraditi stabilniji i prosperitetniji svijet; budući da opskrba oružjem zemalja u sukobu, osim što omogućuje širenje nasilja, ima negativne posljedice na mogućnost razvoja u tim zemljama;

M.  budući da je obrambena industrija u Europi sektor od ključne važnosti, a istodobno je karakterizira višak industrijskih kapaciteta, fragmentacija i udvajanje što predstavlja prepreku konkurentnosti obrambene industrije i potaklo je ekspanzivnu izvoznu politiku;

N.  budući da je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o humanitarnoj situaciji u Jemenu potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku pozvana da pokrene inicijativu za nametanje embarga na oružje Saudijskoj Arabiji;

O.  budući da se stanje u Jemenu dodatno pogoršalo i zbog vojnih intervencija koje provodi koalicija predvođena Saudijskom Arabijom; budući da su neke države članice prestale opskrbljivati Saudijsku Arabiju oružjem zbog njezinih intervencija u Jemenu, dok su druge nastavile s opskrbom vojnom tehnologijom suprotno kriterijima 2., 4., 6., 7. i 8.;

P.  budući da je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 14. prosinca 2016. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2015. godinu i politici Europske unije u tom području naglašeno da ljudska prava trebaju biti prioritet te da su njome države članice pozvane na prelazak na moderniju i fleksibilniju izvoznu politiku koja se temelji na ljudskim pravima, posebice kada je riječ o zemljama za koje postoje dokazi o nasilnoj internoj represiji i kršenjima ljudskih prava;

Q.  budući da „Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku” treba poslužiti za poboljšanje usklađenosti politike kontrole izvoza oružja;

1.  napominje da države imaju legitimno pravo na nabavu vojne tehnologije u obrambene svrhe; naglašava da se očuvanjem obrambene industrije pridonosi samoobrani država članica; podsjeća na to da je jedan od ključnih razloga za donošenje Zajedničkog stajališta bio spriječiti da se europsko oružje koristi protiv oružanih snaga država članica te spriječiti kršenje ljudskih prava i produljenje oružanog sukoba; ponovno ističe da je Zajedničko stajalište pravno obvezujući okvir kojim su uspostavljeni minimalni zahtjevi koje države članice moraju primjenjivati u području kontrole izvoza oružja te da ono sadrži obvezu da se zahtjev za dozvolu za izvoz evaluira prema svih osam kriterija navedenih u njemu;

2.  napominje da je razvoj opreme za obranu važno sredstvo obrambene industrije te da konkurentna i inovativna europska obrambena tehnološka i industrijska baza, koju je još potrebno razviti, treba biti jamac sigurnosti i obrane država članica i građana Unije te doprinijeti provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike, a posebno Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); poziva države članice da nadiđu sadašnji nedostatak učinkovitosti u potrošnji za obranu koji je uzrokovan udvostručavanjem, rascjepkanošću i nedostatkom interoperabilnosti i da teže tomu da EU postane jamac sigurnosti, između ostalog i tako što će bolje kontrolirati izvoz oružja; ponavlja da se u članku 10. Zajedničkog stajališta navodi da gospodarski, trgovački i industrijski interesi država članica ne smiju utjecati na primjenu osam kriterija kojima se regulira izvoz oružja;

3.  primjećuje, međutim, da se vojna tehnologija ponekad nađe na mjestima i u rukama krajnjih korisnika koji ne ispunjavaju kriterije iz Zajedničkog stajališta; zabrinut je zbog mogućnosti da bi širenje oružanih sustava za vrijeme rata i u situacijama znatne političke napetosti moglo nerazmjerno utjecati na civile; iznimno je zabrinut zbog globalne utrke u naoružanju i vojnog pristupa rješavanju političkih sukoba i nemira; naglašava da bi se sukobi ponajprije trebali rješavati diplomatskim putem;

4.  poziva države članice i Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) da puno dosljednije provode Zajedničko stajalište kako bi se poboljšala sigurnost civila koji su u trećim zemljama izloženi patnji zbog sukoba i kršenja ljudskih prava, ojačala sigurnost Unije i njezinih građana te stvorili jednaki uvjeti za poduzeća iz EU-a; ističe u tom pogledu da je dosljedna provedba Zajedničkog stajališta ključna za vjerodostojnost EU-a kao globalnog dionika čije su vrijednosti općeprihvaćene;

5.  preporučuje zemljama koje su u postupku dobivanja statusa kandidata i zemljama koje se na neki drugi način žele uključiti u postupak pristupanja EU-u da primjenjuju odredbe Zajedničkog stajališta; pozdravlja činjenicu da su se Albanija, Bosna i Hercegovina, Kanada, Gruzija, Island, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Crna Gora i Norveška uskladile s kriterijima i načelima Zajedničkog stajališta te da stoga sada rade na usklađivanju sa ZVSP-om i ZSOP-om; poziva države članice da blisko surađuju s trećim zemljama koje su formalno preuzele obvezu poštovanja kriterija Zajedničkog stajališta u cilju poboljšanja razmjene informacija i transparentnosti pri dodjeli dozvola; nadalje poziva ESVD da potakne osobito europske zemlje da se usklade sa Zajedničkim stajalištem kako bi šire europsko područje postalo sigurnije;

6.  poziva države članice i ESVD na blisku suradnju u sprječavanju rizika koji proizlaze iz preusmjeravanja i gomilanja oružja, kao što su nezakonita trgovina oružjem i krijumčarenje; naglašava da postoji opasnost da oružje izvezeno u treće zemlje bude ponovno uvezeno u EU upravo krijumčarenjem i trgovinom oružjem;

7.  napominje da je na Uniji velika odgovornost u pogledu sigurnosnog rizika jer nedostaje jača potpora i spremnost Europske unije da se rashoduju mnogobrojne zalihe oružja koje i dalje postoje u Bosni i Hercegovini, Albaniji i Ukrajini;

8.  smatra da bi u metodologiju procjene rizika pri izdavanju dozvola za izvoz trebalo uvesti načelo predostrožnosti te da bi države članice, uz procjenu može li se konkretna vojna tehnologija koristiti za unutarnju represiju ili druge neželjene svrhe (funkcionalni pristup), trebale također procijeniti rizike uzimajući u obzir opće stanje u zemlji odredištu (pristup temeljen na načelima);

9.  napominje da bi u kontekstu Brexita bilo važno da Ujedinjena Kraljevina i dalje bude obvezana Zajedničkim stajalištem te da ona njegove operativne odredbe u budućnosti primjenjuje kao i ostale europske treće zemlje;

10.  poziva države članice i ESVD da razviju posebnu strategiju za obveznu zaštitu zviždača koji prijavljuju slučajeve u organizacijama i poduzećima iz industrije oružja kojima se krše kriteriji i načela Zajedničkog stajališta;

11.  ističe važnost usklađenosti svih sustava kontrole izvoza Unije, osobito u pogledu tumačenja kriterija kontrole; također ponavlja važnost usklađenosti između kontrole izvoza i drugih instrumenata vanjske politike te instrumenata trgovine, kao što su opći sustav povlastica i propisi o mineralima iz područja pogođenih sukobima;

12.  ponavlja negativan učinak koji nekontroliran izvoz tehnologija za kibernadzor poduzeća iz EU-a može imati na sigurnost digitalne infrastrukture EU-a i ljudska prava; u tom pogledu ističe važnost brzog, učinkovitog i sveobuhvatnog ažuriranja Uredbe EU-a o dvojnoj namjeni te poziva Vijeće da usvoji ambiciozan vremenski okvir u vezi s tim pitanjem;

13.  naglašava važnost učinkovitog ograničavanja izvoza oružja privatnim sigurnosnim poduzećima kao krajnjim korisnicima te da se takve dozvole dodjeljuju samo nakon što se temeljitom provjerom utvrdi da privatno sigurnosno poduzeće o kojemu je riječ nije sudjelovalo u kršenju ljudskih prava; naglašava da se moraju uspostaviti mehanizmi odgovornosti kako bi se zajamčila odgovorna uporaba oružja u privatnim zaštitarskim poduzećima;

Provedba kriterija iz Zajedničkog stajališta

14.  napominje da je prema godišnjim izvješćima prvi kriterij kao razlog odbijanja izdavanja dozvole naveden 81 put 2014. i 109 puta 2015. godine;

15.  ponovno poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da pokrene inicijativu za uvođenje embarga EU-a na oružje državama koje su optužene za ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava, posebno uzimajući u obzir slučajeve namjernog ciljanja civilne infrastrukture; ponovno ističe da daljnje izdavanje dozvola za prodaju oružja tim zemljama predstavlja kršenje Zajedničkog stajališta;

16.  napominje da je prema godišnjim izvješćima drugi kriterij kao razlog odbijanja izdavanja dozvole naveden 72 puta 2014. i 89 puta 2015. godine; žali zbog činjenice da podaci ukazuju na nepostojanje zajedničkog pristupa u pogledu stanja u Siriji, Iraku i Jemenu; potiče države članice i ESVD da pokrenu raspravu o tome da se u drugi kriterij uključe i pokazatelji demokratskog upravljanja, s obzirom na to da bi uvođenje tih pokazatelja kao kriterija ocjenjivanja predstavljalo dodatnu zaštitnu mjeru protiv neželjenih negativnih posljedica izvoza; smatra, nadalje, da bi pristup procjeni rizika koji bi se u većoj mjeri temeljio na načelima općenito gledano bio usmjeren na poštovanje međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava od strane primatelja;

17.  smatra da izvoz u Saudijsku Arabiju nije u skladu barem s drugim kriterijem zbog sudjelovanja te zemlje u teškim kršenjima humanitarnog prava, kako su utvrdila nadležna tijela UN-a; ponavlja svoj poziv od 26. veljače 2016. u pogledu hitne potrebe za nametanjem embarga na oružje Saudijskoj Arabiji;

18.  napominje da je prema godišnjim izvješćima treći kriterij kao razlog odbijanja izdavanja dozvole naveden 99 puta 2014. i 139 puta 2015. godine; u pogledu trećeg kriterija ističe da je nedavne prijenose oružja od strane država članica nedržavnim akterima, što se odnosi i na pružanje tehničke pomoći te obuku, nužno razmatrati u svjetlu 2002. godine donesene Zajedničke akcije 2002/589/ZVSP o doprinosu Europske unije borbi protiv destabilizirajućeg prikupljanja i širenja malog i lakog oružja (SALW);

19.  napominje da je prema godišnjim izvješćima četvrti kriterij kao razlog odbijanja izdavanja dozvole naveden 57 puta 2014. i 85 puta 2015. godine; žali zbog činjenice da se vojna tehnologija izvezena iz država članica koristi u sukobu u Jemenu; poziva države članice da se dosljedno pridržavaju Zajedničkog stajališta u skladu s detaljnim, dugoročnim procjenama rizika;

20.  napominje da je prema godišnjim izvješćima peti kriterij kao razlog odbijanja izdavanja dozvole naveden 7 puta 2014. i 16 puta 2015. godine; podsjeća na to da se taj kriterij odnosi se na sigurnosne interese država članica i savezničkih država, ali i da se u njemu navodi da ti interesi ne smiju utjecati na razmatranje kriterija koji se odnose na poštovanje ljudskih prava i mir, sigurnost i stabilnost u regiji;

21.  napominje da je prema godišnjim izvješćima šesti kriterij kao razlog odbijanja izdavanja dozvole naveden šest puta 2014. te da se 2015. na njega nije pozivalo; izražava zabrinutost zbog izvješća o slučajevima u kojima je oružje izvezeno iz država članica završilo u rukama nedržavnih aktera, među ostalim i terorističkih skupina, te upozorava da bi ono moglo biti upotrijebljeno protiv civila i unutar i izvan teritorija EU-a; ponovno ističe važnost pojačanih kontrola nad takvim izvozom oružja kako bi se poštovale međunarodne obveze u pogledu borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala;

22.  zabrinut je zbog mogućeg preusmjeravanja izvoza u Saudijsku Arabiju i Katar oružanim nedržavnim akterima u Siriji koji provode teška kršenja prava o ljudskim pravima i humanitarnog prava te poziva COARM da to pitanje hitno riješi; uzima u obzir da je većina oružja u rukama pobunjenika i terorističkih skupina došla iz neeuropskih izvora;

23.  napominje da je prema godišnjim izvješćima sedmi kriterij kao razlog odbijanja izdavanja dozvole naveden 117 puta 2014. i 149 puta 2015. godine; izražava zabrinutost, među ostalim, zbog navoda o preusmjeravanju malog i lakog oružja izvezenog iz europskih država u određena odredišta iz kojih je taj izvoz preusmjeren kako bi se opskrbilo nedržavne aktere i druge krajnje korisnike koji nisu u skladu sa Zajedničkim stajalištem u zemljama kao što su Sirija, Irak, Jemen i Južni Sudan; ističe da je nužno potrebno procjenu rizika takvog preusmjeravanja početi temeljiti na dodatnim kriterijima, a ne samo na pukom prihvaćanju obveza koje je država primateljica preuzela u potvrdi o krajnjem korisniku; naglašava potrebu za djelotvornim mehanizmima kontrole i nakon isporuke, kako bi se zajamčilo da oružje ne bude ponovno izvezeno neovlaštenim krajnjim korisnicima; ističe ulogu koju bi ESVD potencijalno mogao ostvariti pružanjem potpore naporima država članica u tom području;

24.  napominje da je prema godišnjim izvješćima osmi kriterij kao razlog odbijanja izdavanja dozvole naveden jednom 2014. te da se 2015. na njega nije pozivalo; uviđa da bi bolja provedba osmog kriterija predstavljala ključan doprinos ostvarivanju ciljeva EU-a u pogledu usklađenosti politika u interesu razvoja te ciljeva održivog razvoja UN-a, posebno cilja 16.4.; poziva države članice i ESVD da u tom smislu ažuriraju Vodič za Zajedničko stajalište Vijeća 2007/944/ZVSP i da se pritom usredotoče na štetu koju uporaba oružja može imati na razvoj;

25.  poziva države članice i ESVD da Zajedničkom stajalištu dodaju novi kriterij kako bi se zajamčilo da se pri dodjeli dozvola uzima u obzir rizik od korupcije u vezi s izvozom;

Pojačana razmjena informacija među državama članicama

26.  poziva države članice i ESVD da poboljšaju dosljednost provedbe Zajedničkog stajališta i ojačaju mehanizme razmjene informacija pružanjem kvalitativno i kvantitativno boljih informacija o procjeni rizika izdavanja dozvola za izvoz na temelju osigurane, sveobuhvatne digitalizacije trenutačnog sustava, kako slijedi:

   (a) sistematskim i pravovremenim pružanjem više informacija o izdavanju dozvola za izvoz i konkretnom obavljenom izvozu, s podacima o sumnjivim krajnjim korisnicima, slučajevima preusmjeravanja, krivotvorenim i ostalim sumnjivim potvrdama o krajnjem korisniku te o sumnjivim posrednicima ili prijevoznicima, u skladu s nacionalnim pravom;
   (b) vođenjem popisa subjekata i osoba osuđenih za kršenje zakona u području izvoza oružja, slučajeva dokazanog preusmjeravanja i osoba za koje se zna ili za koje se sumnja da su umiješane u nezakonitu trgovinu oružjem ili u aktivnosti koje predstavljaju prijetnju međunarodnoj i nacionalnoj sigurnosti;
   (c) razmjenom najboljih praksi za provedbu osam kriterija;
   (d) preoblikovanjem postojećeg Vodiča kako bi se mogao upotrijebiti kao interaktivni resurs na internetu;
   (e) preoblikovanjem, do kraja 2018., godišnjeg izvješća EU-a u internetsku bazu podataka koju će biti moguće pretraživati, s tim da bi se novi oblik trebao primjenjivati na podatke za 2016.;
   (f) promicanjem jasnih, dobro uspostavljenih postupaka za suradnju između agencija za provedbu zakona i graničnih službi, na temelju razmjene informacija, kako bi se ojačala suradnja u pogledu sigurnosti i iskorijenila trgovina nezakonitim oružjem, što predstavlja rizik za sigurnost EU-a i njegovih građana;

27.  Pozdravlja namjeru COARM-a da ESVD sustavnije uključi u pripremu razgovora o stanju u zemljama odredišta i potencijalnim krajnjim korisnicima; ističe da je u tom postupku važno i redovito savjetovanje s Radnom skupinom za ljudska prava (COHOM);

28.  napominje da učinkovita razmjena informacija i suradnja također zahtijevaju sastanke osoblja službi za politike, izdavanje dozvola i provedbu te potiče pružanje dovoljnih sredstava u tu svrhu; smatra da je ključni čimbenik jačanja provedbe Zajedničkog stajališta širenje relevantnih kapaciteta država članica; poziva države članice i ESVD da povećaju broj članova osoblja koji rade na pitanjima povezanima s izvozom, na nacionalnoj i europskoj razini; potiče osnivanje fondova EU-a koji će se upotrebljavati za izgradnju kapaciteta među službenicima za izdavanje dozvola i provedbu u državama članicama;

29.  ističe potrebu za razvojem načina rješavanja situacija kad države članice različito interpretiraju osam kriterija iz Zajedničkog stajališta za izvoz proizvoda koji su u biti slični, odlaze u slična odredišta i sličnim krajnjim korisnicima, kako bi se sačuvali jednaki uvjeti za sve i vjerodostojnost EU-a u inozemstvu; smatra da je vrijeme da se razmotri snažnija uloga institucija EU-a u pogledu postupka izdavanja dozvola na razini države članice, osobito imajući u vidu takve situacije; poziva države članice da podupru stvaranje nadzornog tijela za kontrolu oružja pod pokroviteljstvom potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije; smatra da bi trebalo uputiti mišljenje onim državama članicama koje namjeravaju izdati dozvolu koju je odbila izdati druga država članica ili više njih;

30.  ističe hitnu potrebu za većom ulogom delegacija EU-a u pružanju pomoći državama članicama i ESVD-u u njihovim procjenama rizika u pogledu izdavanja dozvola za izvoz i provedbi kontrole krajnjih korisnika, kontrole nakon isporuke i inspekcije na licu mjesta;

31.  potiče države članice da u Zajedničko stajalište unesu odredbu kojom bi se zajamčilo da se u slučaju embarga EU-a nekoj trećoj zemlji automatski opozovu dozvole koje su već bile dodijeljene za robu obuhvaćenu embargom;

32.  poziva sve države članice da i dalje pružaju podršku zemljama koje nisu članice Unije u izradi, ažuriranju i provedbi, prema potrebi, zakonodavnih i upravnih mjera za jamčenje sustava kontrole izvoza oružja i vojne tehnologije;

Veće poštovanje obveza izvješćivanja

33.  žali zbog činjenice da je 17. godišnje izvješće EU-a objavljeno s velikim zakašnjenjem, odnosno 17 mjeseci nakon što su dozvole izdane i oružje izvezeno; nadalje žali zbog činjenice da je 18. godišnje izvješće EU-a objavljeno tek u ožujku 2017.;

34.  kritičan je prema činjenici da države članice krše osam kriterija; smatra da treba promicati ujednačenu i dosljednu primjenu osam kriterija; napominje da ne postoje odredbe o sankcijama za države članice koje pri dodjeli dozvola ne poštuju osam kriterija i državama članicama preporučuje da organiziraju neovisne provjere; smatra da je potrebno pokrenuti postupak kojim bi se uspostavio mehanizam za sankcioniranje država članica koje se ne pridržavaju Zajedničkog stajališta;

35.  podsjeća na to da su u skladu s člankom 8. stavkom 2. Zajedničkog stajališta sve države članice obvezne izvješćivati o izvozu oružja te poziva sve države članice da se pridržavaju svojih obveza; žali zbog činjenice da je broj država članica koje su dostavile potpune podatke za Godišnje izvješće EU-a, odnosno razvrstane podatke o dozvolama i stvarnom izvozu, bio 21 za 17. izvješće, a samo 20 za 18. izvješće; poziva sve države članice, uključujući Francusku, Njemačku i Ujedinjenu Kraljevinu, tri države članice koje su najveće izvoznice oružja, a koje nisu dostavile potpune podatke, da dostave kompletne podatke o izvršenom izvozu, uzimajući u obzir iduće godišnje izvješće;

36.  poziva na jamčenje ujednačenijih i pravodobnih postupaka izvještavanja i podnošenja podataka, određivanjem strogog roka za podnošenje podataka (najkasnije u siječnju godine koja slijedi onu u kojoj je izvoz izvršen) te fiksnog datuma za objavu tih podataka (najkasnije u ožujku godine koja slijedi onu u kojoj je izvoz izvršen);

37.  smatra da Zajedničko stajalište treba dopuniti redovito ažuriranim i javno dostupnim popisom, s detaljnim obrazloženjima, kojim se pruža uvid u informacije o tome u kojoj je mjeri izvoz u određene zemlje u skladu s osam kriterija;

38.  smatra da bi se trebao uspostaviti standardizirani sustav provjere i izvješćivanja kojim se pružaju informacije o tome krši li se, i u kojoj mjeri, izvozom iz pojedinačnih država članica bilo koji od osam kriterija;

39.  potiče sve države članice da se u cijelosti usklade sa svojim obvezama izvješćivanja utvrđenima u Zajedničkom stajalištu; naglašava da su visokokvalitetni podaci o stvarnim isporukama ključni za razumijevanje načina na koji se osam kriterija primjenjuje; poziva države članice i ESVD da razmotre kako iskoristiti podatke koje pružaju carinska tijela, među ostalim uvođenjem posebnih carinskih oznaka za vojnu robu;

40.  uviđa da su sve države članice EU-a potpisnice Ugovora o trgovini oružjem; poziva na univerzalizaciju Ugovora (UTO) i na veću usredotočenost na one zemlje koje nisu potpisnice, uključujući Rusiju i Kinu; također pohvaljuje aktivnosti informiranja u vezi s UTO-om i podržava njegovu učinkovitu provedbu;

Modernizacija povezanih instrumenata

41.  potiče na reviziju Zajedničkog popisa robe vojne namjene i popisa priloženih Uredbi o robi s dvojnom namjenom kako bi se osigurala potpuna pokrivenost svih relevantnih bespilotnih sustava; upućuje na svoju rezoluciju od 27. veljače 2014. o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica u kojoj je u stavci 2. točki (c) istaknut poziv da se naoružane bespilotne letjelice uključe u odgovarajuće režime razoružanja i kontrole oružja;

42.  potiče države članice da provedu detaljniji pregled licencirane proizvodnje u trećim zemljama i osiguraju bolju zaštitu od neželjenih uporaba; zahtijeva strogu primjenu Zajedničkog stajališta u vezi s licenciranom proizvodnjom u trećim zemljama; potiče države članice da pri donošenju odluke o prijenosima kojima bi se poboljšao proizvodni i/ili izvozni kapacitet neke države u pogledu vojne opreme razmotre stajališta i status te države u odnosu na Ugovor o trgovini oružjem;

43.  smatra da bi provedba Direktive 2009/43/EZ o pojednostavljenju uvjeta za transfer proizvoda za obranu unutar Zajednice trebala biti u skladu s provedbom Zajedničkog stajališta, posebno kada je riječ o zamjenskim i sastavnim dijelovima; napominje da Zajedničko stajalište nema ograničenja u području primjene te se, u skladu s time, osam kriterija ujedno primjenjuje na izvoz unutar EU-a;

44.  zabrinut je zbog problema u pogledu kibersigurnosti, osobito napretka u hakerskim metodama za pristup informacijama i podacima nacionalnih tijela za izdavanje dozvola; poziva države članice i Komisiju da ulože dovoljna sredstva u tehnologiju i ljudske resurse u cilju izobrazbe pojedinaca u posebnim programima i metodama u području kibersigurnosti kako bi se spriječili i riješili navedeni izazovi za kibersigurnost;

Uloga parlamenata i javnog mnijenja

45.  napominje da svi nacionalni parlamenti ne pregledaju s pažnjom odluke nacionalnih vlada u području izdavanju dozvola tako da, primjerice, pripremaju godišnja izvješća o izvozu oružja te u tom pogledu potiče općenito povećanje parlamentarnog i javnog nadzora; upućuje na Poslovnik Europskog parlamenta, u kojem se predviđa mogućnost redovitog reagiranja na godišnja izvješća EU-a o izvozu oružja;

46.  pozdravlja redovita savjetovanja s nacionalnim parlamentima, tijelima za nadzor izvoza oružja, industrijskim udruženjima i civilnim društvom, što je ključno za postizanje istinske transparentnosti; poziva COARM, sve države članice i ESVD na pojačani dijalog s civilnim društvom te savjetovanja s nacionalnim parlamentima i tijelima za nadzor izvoza oružja; potiče nacionalne parlamente, civilno društvo i akademsku zajednicu na provedbu neovisnog nadzora trgovine oružjem i poziva države članice i ESVD da pruže potporu takvim aktivnostima, među ostalim i financijskim sredstvima;

o
o   o

47.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 335, 13.12.2008., str. 99.
(2) SL C 163, 4.5.2016., str. 1.
(3) SL C 153, 16.5.2016., str. 1.
(4) SL L 326, 11.12.2015., str. 56.
(5) SL L 139, 30.5.2017., str. 38.
(6) SL C 97, 28.3.2017., str. 1.
(7) Ugovor o trgovini oružjem, UN, 13-27217.
(8) SL L 341, 18.12.2013., str. 56.
(9) SL L 146, 10.6.2009., str. 1.
(10) SL L 134, 29.5.2009., str. 1.
(11) SL L 338, 13.12.2016., str. 1.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0472.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0066.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0502.
(15) SL C 285, 29.8.2017., str. 110.
(16) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0289.
(17) Trendovi u međunarodnom prijenosu teškog naoružanja, 2016., informativni članak Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), veljača 2017.
(18) Ibid.
(19) Ibid.
(20) Izvješće o izvozu oružja za 2016., Gemeinsame Konferenz Kirche und Entwicklung (GKKE) (Zajednička konferencija o crkvi i razvoju), str. 54.


Politički odnosi EU-a s Latinskom Amerikom
PDF 324kWORD 67k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o političkim odnosima EU-a s Latinskom Amerikom (2017/2027(INI))
P8_TA(2017)0345A8-0268/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegovu glavu V. o vanjskom djelovanju EU-a,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov dio peti, glave I. – III. i glavu V. (zajednička trgovinska politika, razvojna suradnja i humanitarna pomoć te međunarodni sporazumi),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. listopada 2016. o Globalnoj strategiji Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. rujna 2009. naslovljenu „Europska unija i Latinska Amerika: globalni akteri u partnerstvu” (COM(2009)0495),

–  uzimajući u obzir snažne kulturne, jezične, političke i povijesne spone, koje su dijelom posljedica desetljeća intenzivne migracije između država članica EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2015. (pitanja u vezi s pojedinim zemljama i regijama),

–  uzimajući u obzir izjave s dosad održanih sastanaka na vrhu čelnika država i vlada zemalja Latinske Amerike i Kariba te Europske unije, a posebno izjavu s drugog sastanka na vrhu između Europske unije i Zajednice latinoameričkih i karipskih zemalja (CELAC), održanog u Bruxellesu 10. i 11. lipnja 2015. na temu „Oblikovanje zajedničke budućnosti: zajedničkim snagama za napredna, povezana i održiva društva u korist naših građana”, na kojemu je usvojena politička izjava pod nazivom „Partnerstvo za budući naraštaj”,

–  uzimajući u obzir izjavu s foruma za civilno društvo između EU-a i CELAC-a od 11. svibnja 2015. pod naslovom „Jednakost, prava i demokratska participacija za stanovništvo europskih te latinoameričkih i karipskih zemalja”,

–  uzimajući u obzir zajedničko priopćenje s prvog ministarskog međusamitskog sastanka održanog 25. i 26. listopada 2016. u Santo Domingu (Dominikanska Republika),

–  uzimajući u obzir izjavu usvojenu na 25. ibero-američkom sastanku na vrhu čelnika država i vlada održanog u Cartageni de Indias (Kolumbija) 28. i 29. listopada 2016. naslovljenu „Mladi, poduzetništvo i obrazovanje”,

–  uzimajući u obzir političku izjavu s petog sastanka na vrhu čelnika država i vlada CELAC-a održanog 25. siječnja 2017. u Punta Cani (Dominikanska Republika),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. siječnja 2016. o potpori mirovnom procesu u Kolumbiji(1),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o Venezueli, posebno one od 8. lipnja 2016.(2) i 27. travnja 2017.(3) o stanju u Venezueli,

–  uzimajući u obzir svoju nezakonodavnu rezoluciju od 5. srpnja 2017. o nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Kube, s druge strane(4),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 23. listopada 2014. o nestanku 43 studenta učiteljskog fakulteta u Meksiku(5),

–  uzimajući u obzir rezolucije Europsko-latinskoameričke parlamentarne skupštine (EuroLat), a posebno one od 22. rujna 2016. o trgovinskim aspektima raznih pregovora koje EU trenutačno vodi sa zemljama Latinske Amerike i Kariba(6), o borbi protiv siromaštva u okviru ciljeva održivog razvoja iz Programa održivog razvoja do 2030.(7), o financiranju političkih stranaka u Europskoj uniji i Latinskoj Americi(8) te o gospodarskim i financijskim odnosima s Narodnom Republikom Kinom iz perspektive biregionalnog strateškog partnerstva između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba(9) i rezoluciju od 29. ožujka 2014. o femicidu u Europskoj uniji i Latinskoj Americi(10),

–  uzimajući u obzir preporuku EuroLata od 22. rujna 2016. o migracijama, razvoju i gospodarskoj krizi(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. svibnja 2010. o strategiji za odnose s Latinskom Amerikom(12),

–  uzimajući u obzir Izjavu Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o članku 5. stavku 2. točki (b) podtočki ii. Uredbe (EU) br. 233/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 233/2014 od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju br. 169 Međunarodne organizacije rada o autohtonim i plemenskim narodima, osobito njezin članak 14. o pravima vlasništva i posjedovanja naroda uključenih u uporabu zemljišta koje tradicionalno nastanjuju,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2013. o ulozi EU-a u promicanju šireg transatlantskog partnerstva(13),

–  uzimajući u obzir preporuke dane u tematskom izvješću Revizorskog suda o djelotvornosti spajanja bespovratnih sredstava instrumenata za regionalno ulaganje sa zajmovima financijskih institucija za potporu vanjskim politikama EU-a,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0268/2017),

A.  budući da je regija Latinske Amerike i Kariba ključni partner EU-a kada je riječ o zajedničkom suočavanju s aktualnim globalnim izazovima, kao što su iskorjenjivanje siromaštva, pristup pitkoj vodi, opće poštovanje ljudskih prava, mir i sigurnost, socioekonomski razvoj, nedostatak dobrog upravljanja, održivost, borba protiv klimatskih promjena, digitalna transformacija i upravljanje migracijama;

B.  budući da se partnerstvo EU-a i regije Latinske Amerike i Kariba temelji na čvrstim povijesnim i kulturnim sponama, opsežnim međuljudskim razmjenama, snažnim i rastućim trgovinskim i investicijskim tokovima te zajedničkim vrijednostima, kao što su demokracija, ljudska prava i vladavina prava;

C.  budući da 33 zemlje Latinske Amerike i Kariba karakteriziraju različite političke, gospodarske i kulturne značajke koje iziskuju drugačije pristupe zasnovane na dosljednom i usklađenom okviru u kontekstu vanjskog djelovanja EU-a, uz stalnu zaštitu vrijednosti EU-a u pogledu demokracije i ljudskih prava;

D.  budući da se dugotrajno partnerstvo EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba temelji na povijesnim, kulturnim, ljudskim i gospodarskim sponama, koje ne treba smatrati razumljivima samima po sebi i koje bi trebale biti usmjerenije na horizontalnu razinu, zajedničkim načelima i vrijednostima, uključujući poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, vladavine prava, međunarodnog mira i sigurnosti, te na zajedničkoj potpori multilateralnom sustavu globalnog upravljanja temeljenog na zajedničkim normama i dijalogu;

E.  budući da EU i zemlje Latinske Amerike i Kariba zajedno obuhvaćaju trećinu stanovništva članica Ujedinjenih naroda te čine otprilike 25 % svjetskog BDP-a;

F.  budući da su prioriteti vanjskog djelovanja EU-a kad su u pitanju zemlje Latinske Amerike i Kariba jačanje političkog dijaloga i suradnje u području migracija, klimatskih promjena, energije i borbe protiv organiziranog kriminala te ulaganje u dublje socioekonomske spone pojednostavljenjem izdavanja viza, studentskim razmjenama i suradnjom u području istraživanja;

G.  budući da biregionalno strateško pridruživanje između Europske unije i Latinske Amerike i Kariba, pokrenuto u lipnju 1999. u cilju jačanja odnosa između dviju regija i dalje nije konsolidirano postignuće;

H.  budući da je regija Latinske Amerike i Kariba doživjela znatne promjene u posljednjem desetljeću, kao što su uzdizanje velikog dijela stanovništva do srednje klase na temelju gospodarskih reformi i socijalnih politika, bolja raspodjela bogatstva stečenog u zemljama regije čime je omogućen lakši pristup obrazovanju, zdravstvu i dobrim uvjetima stanovanja, kao i sveukupne demokratske konsolidacije, ali i okončanje robnog superciklusa koji je milijune ljudi izložio riziku od povratka u siromaštvo

I.  budući da je nakon desetljeća impresivnog gospodarskog rasta okončanje ciklusa visokih cijena sirovina, o kojima ovisi većina zemalja Latinske Amerike i Kariba, zajedno s usporavanjem gospodarstva u Kini koja je trenutačno njihov drugi najveći trgovinski partner nakon SAD-a, prouzročilo gospodarsku stagnaciju ili čak recesiju u raznim zemljama regije, ugrožavajući velik dio postignutog napretka i izlažući milijune ljudi riziku od povratka u siromaštvo;

J.  budući da je u nekim zemljama Latinske Amerike prisutna snažna javna potražnja za većom demokracijom i sudjelovanjem te održivim gospodarskim politikama;

K.  budući da je vladavina prava, koja se odražava u stabilnom pravnom okviru kojim se jamči pravna sigurnost, ključna za privlačenje ulaganja nužnih za promicanje gospodarskog oporavka;

L.  budući da poštovanje vladavine prava i stabilnog pravnog i političkog okvira dvjema regijama omogućuje tržišno gospodarstvo i poticajno investicijsko okruženje koje obuhvaća mjere zaštite načela pravne sigurnosti;

M.  budući da visoke razine inflacije onemogućuju rast te se stoga to pitanje treba riješiti bez odgađanja; budući da su pouzdani devizni tečajevi ključni za gospodarski razvoj određene zemlje; budući da je ključno provesti industrijsku politiku u cilju povećanja produktivnosti, diversifikacije gospodarstva i privlačenja ulaganja;

N.  budući da sporazumi o pridruživanju između Europske unije i zemalja Latinske Amerike i Kariba pridonose poboljšanju političkih i trgovinskih dijaloga i investicijskoj klimi otvaranjem sektora usluga i tržišta javne nabave, što omogućuje provedbu infrastrukturnih projekata;

O.  budući da je izuzetno važno da Latinska Amerika i EU razviju zajednički program;

P.  budući da je EU zadnjih godina osjetio bitne promjene, naročito zbog gospodarske krize, izazova povezanih s Brexitom i izbjegličke krize;

Q.  budući da aktualne dominantne geopolitičke mijene na djelu u zemljama Latinske Amerike i Kariba, a koje podrazumijevaju, među ostalim, sve veću prisutnost azijskih država u potrazi za gospodarskim partnerima u toj regiji, iziskuju od EU-a da ponovno utvrdi položaj kao istinski saveznik svojih latinskoameričkih i karipskih partnera ne samo u pogledu gospodarske razmjene, nego i kao partner u pogledu društvenog napretka i obrane zajedničkih vrijednosti;

R.  budući da je trenutačni Globalni sporazum između EU-a i Meksika stupio na snagu 1997., trenutačni Sporazum o pridruživanju između EU-a i Čilea 2003. i trenutačni Međuregionalni okvirni sporazum o suradnji između EU-a i Mercosura 1999. godine; budući da je zbog važnosti tih sporazuma za EU i zemlje Latinske Amerike i Kariba potreban ambiciozan poticaj u tekućim pregovorima o njihovu osuvremenjivanju kako bi se postigli najsuvremeniji i najprogresivniji sporazumi;

S.  budući da je EU najveći izvor razvojne pomoći u regiji Latinske Amerike i Kariba, što se odražava u Instrumentu za razvojnu suradnju za razdoblje 2014. – 2020., glavni ulagač i jedan od najvažnijih trgovinskih partnera sa zemljama regije Latinske Amerike i Kariba te da je europska suradnja snažna zbog prisutne financijske i trostrane suradnje;

T.  budući da Europska komisija izrađuje Novi program za razvoj u okviru Programa do 2030. i da se pojam održivog razvoja mora primjenjivati i biti obuhvaćen u svim zemljama Latinske Amerike (uključujući i zemlje sa srednje visokim dohotkom) te da se u ovom novom pristupu moraju uzeti u obzir drugi kriteriji osim dohotka po glavi stanovnika;

U.  budući da su Latinska Amerika i Karibi sustavno zauzimali drugo mjesto kad je u pitanju utvrđivanje glavnih prioriteta vanjske politike EU-a, unatoč očitim kulturnim i jezičnim sponama koje ga povijesno povezuju sa zemljama Latinske Amerike i Kariba i unatoč potrebi za pronalaskom novih saveznika s obzirom na sve veći gubitak njegova geopolitičkog utjecaja u svijetu;

V.  uzimajući u obzir važnost Atlantskog oceana u cijelosti, što uključuje Europsku uniju, Sjevernu Ameriku, Srednju Ameriku, Južnu Ameriku i zemlje atlantske regije Afrike, kao i potrebu za suradnjom između regija i zemalja koji ga čine, kako bi im se svima omogućilo da se suoče s izazovima koji su zajednički ovom velikom prostoru;

W.  budući da će se sljedeća Ministarska konferencija WTO-a održati u Buenos Airesu u prosincu 2017. te da će se tom prilikom sastati i parlamentarna izaslanstva država članica;

X.  budući da se provedbom Programa održivog razvoja do 2030. jamči univerzalan pristup informacijama i zaštita slobode izražavanja;

Y.  budući da se u Latinskoj Americi nalazi deset zemalja s najboljim energetskim upravljanjem te da se 20 % svjetskih rezervi nafte nalazi u Latinskoj Americi;

Z.  budući da su dvije zemlje Latinske Amerike, Meksiko i Brazil, prepoznate kao strateški partneri Europske unije;

1.  ističe da se partnerstvo između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba temelji na zajedničkim načelima, vrijednostima i interesima kao što su demokracija, ljudska prava, mir i solidarnost, vladavina prava i neovisno sudstvo kao i na obvezi da se ta načela odražavaju u horizontalnom odnosu te da su ona postala ključna za nastavak biregionalne razmjene i suradnje; ističe da se EU i zemlje Latinske Amerike i Kariba u razdoblju nakon gospodarske krize suočavaju sa zajedničkim izazovima u području održivog gospodarskog rasta i borbe protiv nezaposlenosti, digitalne transformacije, socijalne uključenosti i rodne ravnopravnosti, dijeleći pritom zajedničke vrijednosti;

2.  ističe činjenicu da novi geopolitički scenarij doprinosi jačanju regije Latinske Amerike i Kariba s obzirom na to da je riječ o strateškom prioritetu i prilici vanjske politike EU-a jer obje regije dijele istu viziju svijeta s uporištem u multilateralizmu, dijalogu, održivosti, vladavini prava, poštovanju ljudskih prava i uključivim otvorenim društvima; prepoznaje pozitivnu i bogatu raznolikost dionika uključenih u odnose EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba, uključujući države, gradove i lokalna tijela, sveučilišta, civilno društvo i korporacije kao i Europski gospodarski i socijalni odbor; poziva na daljnju koordinaciju sporazuma, mjera u području suradnje i političkih kontakata na visokoj razini;

3.  smatra da su širenje političke i gospodarske suradnje i izgradnja snažnijih partnerstava sa zemljama Latinske Amerike i Kariba ključne kao komplementarne aktivnosti na biregionalnoj, podregionalnoj i bilateralnoj razini; naglašava potrebu za tom suradnjom kako bi se ostvario učinkovit doprinos konsolidaciji gospodarskog rasta s pomoću održivih socioekonomskih razvojnih politika, uz istodobno jamčenje socijalne uključenosti, građanskih sloboda i ljudskih prava te smanjenja siromaštva; smatra da bi se u okviru partnerstva EU-a i Latinske Amerike i Kariba i sporazuma o pridruživanju trebale uzeti u obzir gospodarske razlike među regijama te bi trebalo voditi brigu o tome da se postojeće neusklađenosti dodatno ne povećaju; napominje da je prisutnost europskih poduzeća izuzetno važna za nacionalna gospodarstva zemalja Latinske Amerike i ističe da njihove aktivnosti moraju biti usklađene s postojećim pravilima i postupcima praćenja;

4.  naglašava važnost sastanaka na vrhu između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba kao instrumenta strateškog biregionalnog partnerstva u novom okviru za politički dijalog; poziva EU i zemlje Latinske Amerike i Kariba da osnaže to partnerstvo i politički dijalog u okviru svojih tematskih dijaloga i glavnih inicijativa, kao što su Zajednička inicijativa za istraživanje i inovacije, Strukturirani dijalog o migraciji i Mehanizam za koordinaciju i suradnju u području droga, radeći na jasno utvrđenim zajedničkim interesima ne bi li udruženim snagama pristupili rješavanju ključnih globalnih izazova u područjima dobrog upravljanja, gospodarskog rasta, socijalne kohezije, kulture, inovacija i okoliša u multilateralnim forumima kao što su Ujedinjeni narodi, skupina G-20 i Svjetska trgovinska organizacija;

5.  ponavlja obvezu koju su preuzeli EU i zemlje Latinske Amerike o jačanju suradnje u pogledu globalnog plana i zastupa multilateralni pristup WTO-a kao temelj otvorenog trgovinskog sustava, koji počiva na predvidivim, ali uključivim pravilima, učinkovitima u postizanju ciljeva smanjenja siromaštva i promicanja održivog razvoja, transparentnih i demokratskih, s pojačanom parlamentarnom dimenzijom;

6.  ponovo naglašava svoju podršku regionalnoj integraciji unutar regije Latinske Amerike te ističe potrebu za boljom koordinacijom među različitim programima regionalne integracije u tom zemljopisnom području, vodeći pritom računa o razlikama u brzini integracije; preporučuje poboljšani dijalog, suradnju i razmjenu najboljih praksi sa zemljama Latinske Amerike i Kariba, Mercosurom, Andskom zajednicom naroda, Sustavom integracije srednjoameričkih država i Pacifičkim savezom kako bi se pojačao dijalog o područjima od zajedničkog interesa i kako bi se ojačali institucionalni okviri; preporučuje jačanje regionalnih inicijativa o političkom dijalogu, suradnji i razmjeni najboljih praksi kao što su Unija južnoameričkih država (UNASUR), Organizacija američkih država (OAS) i Karipska zajednica (CARICOM) radi razvoja demokracije u Južnoj Americi; naglašava važnost jačanja međuparlamentarne suradnje između EU-a i Latinske Amerike i Kariba, osobito između Europskog parlamenta i raznih regionalnih parlamenata, uz razmjenu političkog i institucijskog iskustva i znanja; pozdravlja nedavno uspostavljen dijalog između Mercosura i Pacifičkog saveza u cilju postupne konvergencije i rasta u kontekstu savjetovanja o budućim regionalnim i globalnim izazovima;

7.  naglašava da su politička stabilnost, gospodarska pravila i institucijska snaga, kojima se jamči poštovanje vladavine prava i transparentnosti, temelj okruženja koje privlači dugoročna ulaganja u skladu s pravnom sigurnošću; naglašava da takav pravni okvir zahtijeva snažne demokratske institucije i odgovorno gospodarsko planiranje te napore u cilju jačanja političkog dijaloga i gospodarskih partnerstava s regijom i vanjskim partnerima; podsjeća da u tom kontekstu da partnerstvom s EU-om ima središnju ulogu;

8.  naglašava dinamičnost Pacifičkog saveza koji okuplja Čile, Kolumbiju, Meksiko i Peru te poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da razmotri potrebu da Europska unija sudjeluje kao promatrač u spomenutom Savezu, kao što to već čine brojne države članice EU-a;

9.  naglašava da trenutačni globalni izazovi, uključujući ljudska prava, mir, sigurnost, borbu protiv korupcije, nekažnjavanje, manjak dobrog upravljanja, socioekonomski održivi razvoj, iskorjenjivanje siromaštva, digitalnu transformaciju, masovne migracije, rodnu ravnopravnost, kibersigurnost, organizirani kriminal i terorizam, trgovinu drogom, klimatske promjene, geopolitičke promjene, nejednakosti unutar i između pojedinih zemalja, neregulirane radne odnose i sve veću nezaposlenost otvaraju nove mogućnosti i kanale suradnje za strateško partnerstvo između EU-a i Latinske Amerike i Kariba koje se temelji na zajedničkoj viziji;

10.  naglašava da je, unatoč zabilježenom znatnom gospodarskom razvoju koji je doveo do smanjenja stopa siromaštva i nejednakosti, nejednakost i dalje znatna prepreka razvoju južnoameričke regije u kojoj 175 milijuna ljudi živi u siromaštvu i socijalnoj isključenosti, osobito žene i maloljetnici; ističe da su gospodarski rast, uključivi socijalni razvoj, pravedna raspodjela bogatstva i univerzalne javne usluge ključni za rješavanje tog pitanja;

11.  podsjeća da se cilj iskorjenjivanja siromaštva i smanjenja nejednakosti mora postići uz pomoć gospodarskih reformi, socijalne kohezije i politika inkluzije, veće mogućnosti zapošljavanja, pristupa obrazovanju, i naglašava potrebu za zaštitom svih građana i povećanjem srednje klase, bez obzira na posljedice na gospodarski ciklus, konsolidacijom postignuća u pogledu poboljšanja kvalitete životnih uvjeta, uključujući uspostavom sustava socijalne zaštite i poštovanjem demokratskih vrijednosti i ljudskih prava;

12.  naglašava da je potrebno da se gospodarstva integriraju u globalne lance vrijednosti utemeljene na modelu kružnog gospodarstva te da se prepozna važnost razvoja bilateralnih i multilateralnih trgovinskih sporazuma kao djelotvornog alata kojim se može pridonijeti rješavanju zajedničkih globalnih izazova, istodobno promičući, među ostalim, dostojanstven rad i socijalni dijalog kao pokretače održivog razvoja; ističe važnost stvaranja uvjeta kojima se gospodarstvima obaju regija omogućuje diversifikacija čime će postati manje ovisna i podložna globalnim cikličkim promjenama; naglašava važnost promicanja prijenosa znanja u području znanosti i tehnologija, jačanja ljudskog kapitala i diversifikacije zapošljavanja, zbog čega je nužno povećati ulaganja u obrazovanje, osposobljavanje i vještine;

13.  pozdravlja protokol od 11. studenoga 2016. o pridruživanju Ekvadora Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a, Kolumbije i Perua koji su potpisali EU, njegove države članice, Ekvador, Kolumbija i Peru; podsjeća da se tim Sporazumom ukidaju visoke carinske tarife i uklanjaju tehničke prepreke trgovini, liberalizira tržište usluga, otvaraju tržišta javne nabave te da obuhvaćaju obveze u pogledu brzih i učinkovitih mehanizama za rješavanje sporova;

14.  napominje da je EU najveći strani ulagač u Latinsku Ameriku i Karibe i drugi najveći trgovinski partner te da uspostavlja dvosmjerne gospodarske odnose koji se temelje na vrijednostima kvalitete, društvene odgovornosti, otvaranja radnih mjesta, prijenosa tehnologija te istraživanja i inovacija;

15.  potiče daljnja javna i privatna partnerstva u cilju podupiranja gospodarskog razvoja, poduzetništva, rasta i stranih ulaganja; ističe potrebu za suzbijanjem neslužbenog gospodarstva i nedovoljne razvijenosti i niske konkurentnosti MSP-ova; poziva na pojednostavnjenje i poboljšanje međuregionalne mobilnosti, uz istovremeno osiguravanje međusobne usklađenosti prava radnika i jačanje koordinacije sustava socijalne sigurnosti;

16.  ističe potrebu za stvaranjem održivih i učinkovitih poreznih sustava u objema regijama, zajedno s odgovarajućom poreznom kulturom, uključujući uspostavu učinkovitih općih računovodstvenih ureda, kojom bi se mogao poticati gospodarski rast i razvoj socijalne države koja pruža i osigurava javna dobra i usluge, kao što su pristup svih građana javnom obrazovanju, zdravstvu, infrastrukturi socijalne zaštite i sigurnosti, te ponavlja da porezne oaze i izbjegavanje plaćanja poreza negativno utječu na gospodarski i društveni razvoj, napredak i blagostanje te ispravno funkcioniranje gospodarske i socijalne redistributivne politike;

17.  ističe da su gospodarski rast i trgovina ključni elementi u postizanju održivog razvoja, ali nisu dovoljni za smanjenje siromaštva, nejednakosti i isključenosti; apelira na donošenje djelotvornih politika kojima se doprinosi smanjenju spomenutih problema uz pomoć diversificiranog, održivog i uključivog rasta sa snažnim naglaskom na socijalnim pitanjima, institucijskoj potpori i poštovanju ljudskih prava;

18.  smatra da središnji cilj suradnje između zemalja Latinske Amerike i Kariba te EU-a mora biti postizanje ciljeva održivog razvoja; apelira na Uniju da potiče programe proračunske potpore;

19.   podupire Novi program za razvoj Europske komisije u okviru Programa do 2030.; ponavlja da bi Program održivog razvoja do 2030. i ciljevi o održivom razvoju trebali biti glavni instrument suradnje između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba, uključujući sve njihove dimenzije gospodarskog, socijalnog i održivog razvoja, a ne samo u pogledu iskorjenjivanja siromaštva; naglašava da EU treba i dalje pružati službenu razvojnu pomoć svim zemljama Latinske Amerike i Kariba, uključujući zemlje sa srednjim i višim dohotkom koje više ne ispunjavaju uvjete za bilateralnu razvojnu suradnju prema načelu diferencijacije na temelju novog pristupa koji se ne zasniva na prihodu prema glavi stanovnika; izričito zahtijeva da Komisija nastavi, u iznimnim okolnostima i u skladu s Uredbom o instrumentu za razvojnu suradnju, provoditi bilateralnu suradnju sa zemljama sa srednjim i višim dohotkom tijekom čitavog trajanja instrumenta za financiranje razvojne suradnje za razdoblje 2014. – 2020. i nakon toga, kako bi se nastavila pružati podrška njihovim nastojanjima s obzirom na trenutačne izazove;

20.  poziva na veću usklađenost politika i programa kojima se pruža potpora za zemlje Latinske Amerike i Kariba kao i za najudaljenije regije te prekomorske zemlje i područja; poziva na ispunjenje političkih obveza preuzetih na regionalnim sastancima na vrhu između Europske unije i zemalja Latinske Amerike i Kariba i na dodjelu potrebnih financijskih sredstava.

21.  traži od Komisije da navede raspoložive instrumente i da im dodijeli dostatna sredstva, poduzimajući odgovarajuće mjere kako bi ih uskladila s načelima učinkovitosti, prikladnosti, harmonizacije, uzajamne odgovornosti i usklađenosti s razvojnim strategijama zemalja Latinske Amerike i Kariba, kako bi se tim zemljama pomoglo u suočavanju s izazovima i prilagodbi mogućem budućem smanjenju službene razvojne pomoći; poziva na to da se takvim instrumentima obuhvati prijenos znanja i pružanje osposobljavanja te da se njima potpomaže u provedbi reformi poreznog sustava i upravljanja javnim financijama kojima se doprinosi poticanju rasta i pružanju visokokvalitetnih javnih usluga;

22.  poziva Komisiju da na svoje programe mješovitog financiranja primijeni provedive kriterije o načelima razvojne učinkovitosti, osobito kad je riječ o vlasništvu, usklađivanju s partnerskim zemljama, razvoju te financijskoj dodatnosti, transparentnosti i odgovornosti;

23.  ističe da su zemlje Latinske Amerike i Kariba zbog svojih zemljopisnih i geoloških svojstva snažno izložene prirodnim katastrofama, i da tu situaciju pogoršavaju klimatske promjene, koje se moraju rješavati na globalnoj razini u skladu s načelom zajedničke, ali diferencirane odgovornosti; poziva Komisiju i zemlje Latinske Amerike i Kariba da prionu na rješavanje temeljnih uzroka, poduzmu mjere otpornosti na klimatske promjene i da donesu strategije i protokole za sprečavanje rizika usmjerene na brzu mobilizaciju humanitarne pomoći u hitnim situacijama;

24.  potiče učinkovitu provedbu rodne ravnopravnosti, jačanje žena i politiku za uključivanje žena u sve sfere političkog, gospodarskog i društvenog života u cilju jačanja njihova aktivnog sudjelovanja u društvu, vođenja neumoljive borbe protiv femicida, jamčenja njihove tjelesne i psihičke sigurnosti, olakšavanja ravnopravnog pristupa tržištu rada, vlasništvu zemlje te jednakosti pri zapošljavanju i osiguravanja njihovih temeljnih prava, uključujući seksualna i reproduktivna prava; naglašava važnost poboljšanja života djevojčica i žena; ističe da je pristup obrazovanju od ključne važnosti i može voditi društvenoj i gospodarskoj transformaciji; pozdravlja u tom smislu Međuameričku konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja prema ženama („Konvencija iz Konvencija iz Belem do Para”) iz 1994. i poziva svoje tajništvo da Mehanizmu za praćenje Konvencije iz Belem do Para da važniju ulogu; pozdravlja stupanje na snagu Konvencije iz Istanbula Vijeća Europe iz 2016. i poziva države obje regije koje još nisu pristupile toj Konvenciji da to učine;

25.  smatra da su neophodne javne politike, posebno za zdravstvo, obrazovanje i osposobljavanje, te privatne inicijative kojima se stvaraju prilike za gotovo 30 milijuna mladih koji nisu zaposleni niti se školuju niti osposobljavaju; ističe da razvojni programi moraju rješavati problem učestalih slučajeva sukoba, nasilja, organiziranog kriminala i ubojstava koji utječu na mlade, a posebno adolescente i jedan su od glavnih izazova za zemlje Latinske Amerike i Kariba;

26.  ponovno ističe važnost dostupnosti kvalitetnih radnih mjesta i mogućnosti obrazovanja mladih s obzirom na to da su oni uzdanica i ključ za buduću političku stabilnost tog kontinenta; potiče daljnju suradnju s ekonomskim fondovima u vidu bilateralnih sudjelovanja sveučilišta, stipendija, razmjene znanja i međunarodne mobilnosti između studenata iz EU-a i Latinske Amerike i Kariba, osobito jačanjem programa Erasmus+ kao dijela partnerstva sa zemljama Latinske Amerike i Kariba u području visokog obrazovanja pokrenutog 2015. godine; sa zadovoljstvom primjećuje uspješno pokretanje programa Erasmus+ 2015. godine u okviru kojeg se studentima, uglavnom iz zemalja Latinske Amerike i Kariba, do 2020. nudi 6200 mogućnosti za mobilnost i 3500 stipendija; ističe potrebu za unapređenjem potpunog i uzajamnog priznavanja sveučilišnih diploma te jačanjem biregionalne suradnje u pogledu sustava upravljanja kvalitetom i akreditacija;

27.  ukazuje na ključnu ulogu suradnje između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba u području znanosti, tehnologije i inovacija te važnost uspostave zajedničkog istraživačkog prostora EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba u cilju jačanja suradnje u području mobilnosti istraživača i profesora;

28.  naglašava izuzetnu važnost prava djece i potrebu da sve zemlje EU-a i Latinske Amerike i Kariba strogo poštuju Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta;

29.  potiče daljnju suradnju kako bi se promicao tehnološki razvoj te povećanje pristupa stanovništva informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u cilju prilagodbe naših društava digitalnoj transformaciji;

30.  ističe opći trend i zajedničke izazove posljednjeg desetljeća u pogledu napretka u razvoju sloboda i socijalnih prava kao i veliki trud uložen u sastavljanje uključivih javnih politika za zaštitu ranjivih skupina i ravnopravnu raspodjelu bogatstva i gospodarskog rasta, što je bio odlučujući doprinos izlasku gotovo 60 milijuna stanovnika Latinske Amerike iz siromaštva u proteklih 15 godina; poziva vlasti da poštuju i jamče demokratska načela, temeljna prava, slobodu i sigurnost svih građana, uključujući vjerske manjine, autohtono stanovništvo, ekološke aktiviste, pripadnike LGBTI zajednice, osobe s invaliditetom, prisilno raseljene osobe i osobe bez državljanstva te stanovništvo ruralnih područja; naglašava važnost jamčenja slobode okupljanja, udruživanja i izražavanja na internetu i izvan njega;

31.  ističe da treba zajamčiti sigurnost i prava vjerskih manjina i pripadnika LGBTI zajednice; potiče vlade Latinske Amerike i Kariba da donesu zakone i poduzmu mjere kojima bi se branitelje ljudskih prava i novinare zaštitilo od progona, prijetnji, klevetničkih kampanja, proizvoljnih uhićivanja, mučenja, prisilnih nestanaka i ubojstava kojima su često izloženi; poziva na zaštitu prava i interesa autohtonih naroda i stanovništva u ruralnim područjima kad su u pitanju razvojni projekti koji imaju znatan učinak na okoliš i djelovanje ekstraktivnih industrija primjenom mehanizama prethodnog savjetovanja i pristanka u tim slučajevima;

32.  žali zbog napada na demokratski izabrane čelnike oporbe, novinare, branitelje ljudskih prava, osobito one koji se bave pitanjima okoliša i njihove odvjetnike; poziva nadležna tijela da poduzmu sve potrebne mjere za jamčenje njihova fizičkog i psihološkog integriteta i zajamče hitne, temeljite i nepristrane istrage kako bi se odgovorni priveli pravdi u skladu s međunarodnim normama;

33.  ponavlja da je potrebno zajamčiti aktivnu uključenost civilnog društva i nevladinih organizacija te savjetovanje s njima tijekom procesa pregovora i provedbe sporazuma o trgovini ili pridruživanju;

34.  naglašava da bi se u sporazumima trebalo upućivati na pravo na slobodu izražavanja i slobodu okupljanja u zemljama Latinske Amerike i Kariba;

35.  potiče države članice EU-a da razmotre donošenje zakona kojima se predviđa mogućnost zamrzavanja sredstava i viznih ograničenja usmjerenih na osobe koje su uključene u teška kršenja ljudskih prava;

36.  ponavlja da se politikama i praksama u pogledu migracija mora jamčiti poštovanje ljudskih prava, uz posebnu pozornost usmjerenu na žene i ranjive skupine kao što su maloljetne osobe, starije osobe i osobe s invaliditetom, uzimajući pritom u obzir izazove povezane sa zaštitom granica i nekriminalizacijom migranata; ističe potrebu za sveobuhvatnim pristupom usmjerenim na prepoznavanje gospodarskog i društvenog doprinosa koji radnici migranti ostvare u zemljama domaćinima, značaj tranzitnih zemalja i važnost uspostave zakonitih putova za dobivanje državljanstva zemalja domaćina, osobito uzimajući u obzir raseljene osobe kojima je potreban azil; poziva na donošenje mjera za pojednostavnjenje i poboljšanje mobilnosti među zemljama, uz istovremeno osiguravanje usklađenosti prava radnika i jačanje koordinacije sustava socijalne sigurnosti;

37.  apelira na zemlje Latinske Amerike i Kariba da osiguraju potpuno poštovanje društvenih, okolišnih i radnih prava; poziva na potpunu i učinkovitu provedbu konvencija Međunarodne organizacije rada i poštovanje temeljnih radnih standarda, koji među ostalim podrazumijevaju slobodu udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje; nadalje ističe potrebu za uklanjanjem svih oblika prisilnog ili obveznog rada;

38.  ističe da se obje regije suočavaju s obrambenim i sigurnosnim izazovima kao što su terorizam i borba protiv trgovine drogom i organiziranog kriminala te potiče daljnja nastojanja za jačanje sigurnosne suradnje na temelju policijske i vojne koordinacije, uz posebnu pozornost usmjerenu na razmjenu informacija; potiče zemlje Latinske Amerike da sudjeluju u misijama EU-a za upravljanje krizom i održavanje mira, kao što to već čine u Kolumbiji i Čileu; potiče daljnju vojnu suradnju u cilju osnivanja posebnih snaga za pomoć u nuždi kod prirodnih i humanitarnih katastrofa; poziva na daljnju suradnju u području pomorske sigurnosti, razoružanja, neširenja nuklearnog oružja i nadzora oružja;

39.  poziva na nedvojbeno poštovanje načela teritorijalne cjelovitosti država;

40.  žali što se humanitarna pomoć smanjila te osuđuje što se ta smanjenja i dalje provode u područjima kojima je ona izuzetno potrebna (Sjeverni trokut Srednje Amerike, Haiti i Kolumbija) i u zonama koje su posebno pogođene utjecajima klimatskih promjena i elementarnih nepogoda;

41.  osuđuje ponašanje vlada nekih zemalja koje su odbile primiti međunarodnu humanitarnu pomoć i tako spriječile zadovoljavanje najosnovnijih potreba tih zemalja; poziva Visoku predstavnicu / potpredsjednicu Komisije da potakne nadležna tijela da dopuste ulazak te pomoći i da predloži plan pomoći za svaku zemlju;

42.  poziva EU da nastoji podupirati zemlje Latinske Amerike i Kariba koje se suočavaju s endemičnim nasiljem, neprihvatljivim stopama ubojstava, izvansudskim pogubljenjima i prisilnim nestancima jer se bez sigurnosti ne može ostvariti istinsko blagostanje, dostojanstvo i sreća; potiče zemlje Latinske Amerike i Kariba da poduzmu mjere kako bi se zaustavila prenapučenost zatvora i poboljšali zatvorski uvjeti, zajamčila zaštita fizičkog i psihološkog integriteta pritvorenika, istražilo i kaznilo mučenje i loše postupanje te promicalo humanije postupanje sa zatvorenicima u cilju sprečavanja pobuna koje se redovito događaju u zatvorima i završavaju smrću;

43.  ističe važnost jačanja suradnje između svih zemalja Atlantskog oceana u borbi protiv trgovine drogom, uz sudjelovanje predmetnih zemalja zapadne Afrike, koje predstavljaju važnu vezu u tokovima opojnih sredstava između Latinske Amerike i Europe;

44.  zahtijeva da EU podupre zemlje Srednje Amerike u kojima vlada organizirani kriminal koji ugrožava njihovu društvenu i političku strukturu;

45.  naglašava da je važno da Europska unija nastavi pružati potporu Strategiji za sigurnost u Srednjoj Americi i Strategiji za sigurnost Kariba;

46.  ističe da je hitno potrebno osnažiti borbu protiv korupcije, poreznih prijevara i nekažnjavanja, jednih od vodećih prepreka na putu razvoja, zajamčiti vladavinu prava, održavanje slobodnih i transparentnih izbora, diobu vlasti, jednak pristup neovisnom, nepristranom i stručnom pravosuđu, jačati dobro upravljanje, rješavati institucionalne propuste i osnažiti upravu; prima na znanje rad programa za socijalnu koheziju u Latinskoj Americi (EUROsociAL) u tom području;

47.  poziva Europsku uniju i zemlje Latinske Amerike i Kariba da problem borbe protiv korupcije rješavaju poduzimajući mjere u rasponu od prevencije do stroge provedbe zakona te kaznenog progona i učinkovitom provedbom multilateralnih i međunarodnih konvencija za borbu protiv korupcije te ističe da prisutnost korupcije podriva ne samo socijalno i gospodarsko blagostanje i društvenu jednakost, nego i politički legitimitet dobro upravljanje; ističe da nedostatak neovisnog pravosuđa i javne uprave potiče nepovjerenje u javne institucije, dovodeći u pitanje vladavinu prava i potpirujući nasilje; naglašava da su transparentnost, slobodni mediji i sudjelovanja građana nužni kako bi se osnažila borba protiv korupcije; uzima u obzir da bi trebalo uvesti nove međunarodne odredbe za ukidanje poreznih oaza kao što su automatska razmjena poreznih informacija i ukidanje bankovne tajne;

48.  poziva na daljnju suradnju u pogledu okoliša, što je od golemog obostranog interesa, uz poseban naglasak na procesu energetske tranzicije i dekarbonizacije, čime će se utjecati na gospodarstva obiju regija; naglašava da je potrebno podupirati istraživanje i upotrebu obnovljivih izvora energije, zaštitu prirode, gospodarenje šumama te politike za rješavanje uzroka i posljedica klimatskih promjena u regiji koja je snažno pogođena posljedicama tih promjena, vodeći računa o pravima lokalnih i autohtonih zajednica u područjima gdje se vade prirodni resursi; naglašava potrebu za daljnjom potporom inicijativama kao što su EUROCLIMA i RIOCC u skladu s programom Lima o održivom razvoju, okolišu, klimatskim promjenama i energiji; prepoznaje zajedničku potrebu za provedbom energetske tranzicije kako bi se uspješno ispunio Pariški sporazum; ističe potrebu za daljnjim ulaganjima i suradnjom institucija EU-a i Latinske Amerike i Kariba i poduzeća kako bi se zajednički riješila pitanja energetske tranzicije, dekarbonizacije i poboljšanja osnovne infrastrukture; naglašava važnost poboljšanja upravljanja i sudskih postupaka kako bi se zaštitile šume i proširile prakse agroekološkog uzgoja;

49.  smatra da je ključno ubrzati tijek pregovora između EU-a i Mercosura radi sklapanja potpunog sporazuma o udruživanju , uravnoteženog i uzajamno korisnog, kako je izneseno u zaključcima Europskog vijeća od 9. ožujka 2017. radi dovršenja mreže postojećih sporazuma između EU-a i Latinske Amerike; ističe potrebu za zaključenjem pregovora i postizanjem konačnog dogovora koji će ratificirati Europski parlament prije kraja trenutačnog saziva što će imati pozitivan učinak na gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta u obama gospodarskim prostorima te će ujedno osnažiti povijesne, kulturne i političke odnose i suradnju i povjerenje među našim građanima;

50.  naglašava važnost ubrzavanja tekućih pregovora za osuvremenjivanje Globalnog sporazuma između EU-a i Meksika te poziva da se sporazum sklopi do kraja 2017.; ističe važnost dovršenja Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea do prvog tromjesečja 2018.; poziva nacionalne parlamente država članica koje još nisu ratificirale Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike da to učine;

51.  naglašava važnost nedavnog pristupanja Ekvadora višestranom sporazumu s Kolumbijom i Peruom te podsjeća Boliviju da su joj otvorena vrata za pridruživanje ako se na to odluči; pozdravlja ukidanje schengenske vize za kratkotrajni boravak za Peru i Kolumbiju; traži da se u tom kontekstu jednako izuzeće primijeni i na Ekvador; ističe da te mjere doprinose učvršćivanju gospodarskih i kulturnih veza EU-a s obje zemlje;

52.  ističe ključnu važnost sustavnog uključivanja pravila o odgovornom poslovanju i klauzula o zaštiti ljudskih i socijalnih prava u sporazume o pridruživanju, trgovini i ulaganjima između EU-a i zemalja Latinske Amerike i Kariba;

53.  ističe da su Meksiko i Brazil utvrđeni kao strateški partneri EU-a i poziva da se i Argentini, kao istaknutom dioniku te regije i članici Mercosura i G20, dodijeli isti status te poziva da se obnovi okvir za institucijske odnose;

54.  prepoznaje važnost iberoameričkih sastanaka na vrhu, čiji su mehanizmi rada ojačali posljednjih godina, ističući istovremeno ulogu potpore predsjedništvu pro tempore koju obavlja Iberoameričko glavno tajništvo (SEGIB); naglašava dodanu vrijednost koju sastanci na vrhu imaju za sveobuhvatno partnerstvo između dviju regija u ulozi foruma za dijalog, koordinaciju i suradnju; u tom smislu poziva na uvođenje mehanizma suradnje koji bi mogao biti u obliku memoranduma o razumijevanju ili okvirnog sporazuma o suradnji između Komisije i/ili ESVD-a i SEGIB-a, zahvaljujući kojemu bi se odnos između obje strane mogao optimizirati i poprimiti strukturiraniji, uređeniji i sustavniji oblik; pozdravlja što se na posljednjem sastanku na vrhu posebna pozornost posvetila važnim područjima kao što su mladi, obrazovanje i poduzetništvo;

55.  ponavlja da su skupština EuroLat i parlamentarna izaslanstva vrlo uspješni i korisni forumi za postizanje parlamentarne dimenzije strateškog partnerstva i instrument za vođenje političkog dijaloga između EU-a i Latinske Amerike i Kariba, uključujući civilno društvo, čiju bi ulogu trebalo osnažiti, te predstavljaju važno sredstvo za iznošenje zahtjeva građana na sastancima na vrhu između EU-a i CELAC-a; naglašava važnost vidljivosti i širenja rasprava i zaključaka skupštine EuroLat, kako u okviru interakcije sa sastancima na vrhu između EU-a i Latinske Amerike i Kariba, tako i posredstvom nacionalnih i regionalnih institucionalnih kanala;

56.  ističe ulogu Zaklade EU-a i Latinske Amerike i Kariba kao međunarodne organizacije i poziva na brzu ratifikaciju sporazuma o njezinu osnivanju od strane sva njezina 62 člana, koji bi imali važnu ulogu u potpori biregionalnom partnerstvu te zahtijeva uspostavu trajnih kanala suradnje između Zaklade i skupštine EuroLat;

57.  podupire povećanje mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje za Latinsku Ameriku kako bi se održale i razvile mjere kojima se odgovara na potrebe financiranja prioritetnih područja, kao što su ublažavanje klimatskih promjena, razvoj društvene, gospodarske i ekološke infrastrukture i potpora MSP-ovima;

58.  poziva na bolju i multilateralnu koordinaciju država članica EU-a u okviru Međuameričke razvojne banke i Srednjoameričke razvojne banke kako bi se povećao njihov gospodarski učinak u razvojnim programima usmjerenima na zemlje Latinske Amerike i Kariba;

59.  ponovno ističe svoju potporu mirovnom procesu u Kolumbiji, koji ima odlučujuću ulogu za budućnost Kolumbijaca i stabilizaciju regije u kojoj se ta zemlja nalazi, te se obvezuje da će pružiti potporu kolumbijskoj Vladi u njegovoj provedbi; ističe u tom pogledu važnost uključivanja čitavog kolumbijskog društva, posebno žrtava i organizacija civilnog društva i prisilno raseljenih osoba te važnost toga da vladini čelnici jamče sigurnost i zaštitu ljudskih prava aktivista i vodećih ljudi zajednice; apelira na EU i njegove države članice da ustraju u svojoj političkoj i financijskoj potpori, među ostalim preko uredbe o Instrumentu za razvojnu suradnju, posebno preko članka 5. stavka 2. i Uzajamnog fonda EU-a za Kolumbiju, te podržava ulogu posebnog izaslanika potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice za Kolumbiju; izražava želju da se i Nacionalna oslobodilačka vojska obveže na mirovni proces koji je u tijeku; pozdravlja činjenicu što su Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC) dovršile predaju privatnog oružja; podržava novo osnovanu misiju Vijeća sigurnosti UN-a za pomoć članovima FARC-a u reintegraciji u društvo; pozdravlja bilateralni sporazum o prekidu vatre između Nacionalne oslobodilačke vojske i vlade Kolumbije;

60.  izrazito je zabrinut zbog znatnog pogoršanja stanja u pogledu demokracije, ljudskih prava i socioekonomske situacije u Venezueli u okolnostima sve veće političke i društvene nestabilnosti; poziva vladu Venezuele da štiti podjelu i neovisnost grana vlasti te da Nacionalnoj skupštini vrati sve ustavne ovlasti; nadalje poziva vladu Venezuele da zajamči trenutno i bezuvjetno oslobađanje svih političkih zatvorenika te da što prije predstavi izborni kalendar kojim će se omogućiti održavanje slobodnih i transparentnih izbornih procesa; poziva međunarodnu zajednicu, regionalne aktere i potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da promiču i podržavaju opći nacionalni sporazum kao jedino rješenje; poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da aktivno istraži druge mjere za konstruktivno promicanje političke stabilizacije u zemlji; u tom smislu odbacuje svaki pokušaj preusmjeravanja svojih ustavno priznatih ovlasti na druga tijela; oštro osuđuje izbore za ustavotvornu skupštinu od 30. srpnja 2017. jer to predstavlja kršenje podjele vlasti i prava građana na slobodno izražavanje političkog mišljenja preko demokratski izabranih i legitimnih institucija; podsjeća da Europski parlament, uz mnoge druge međunarodne aktere, ne priznaje te izbore ni postupke ni odluke koje donese novoizabrana skupština jer nema legitimitet te žali zbog nasilnih okolnosti u kojima su mnogi ljudi ubijeni ili ranjeni; izražava ozbiljnu zabrinutost zbog nezakonitog progona i vršenja represije nad demokratski izabranim zastupnicima Nacionalne skupštine; odbacuje razrješenje i politički progon glavne tužiteljice Luise Ortege Diaz, kao i svih članova Vrhovnog suda koje je imenovala legitimna Nacionalna skupština Venezuele; u potpunosti podupire Međunarodni kazneni sud u istragama brojnih zločina i represije koje provodi venezuelski režim te poziva EU da preuzme aktivnu ulogu u tom pogledu; poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu i Europsko vijeće da razmotre zamrzavanje imovine, kao i ograničavanje pristupa području EU-a svim osobama uključenima u ozbiljno kršenje ljudskih prava u Venezueli, uključujući članove nepriznate ustavotvorne skupštine;

61.   pozdravlja potpisivanje Sporazuma o političkom dijalogu i suradnji između EU-a i Kube u prosincu 2016.; naglašava važnost poboljšanja njegove provedbe, što može imati pozitivan učinak na cjelokupno partnerstvo EU-a i zemalja Južne Amerike i Kariba; ističe da bi politički dijalog i sporazum o suradnji trebali doprinijeti poboljšanju životnih uvjeta i socijalnih prava građana Kube, potaknuti napredak prema demokraciji kao i poštovanje i promicanje temeljnih sloboda; naglašava da valjanost sporazuma ovisi o tome hoće li kubanska vlada učinkovito provesti odredbe o ljudskim pravima utvrđene sporazumom na temelju rezolucija Europskog parlamenta;

62.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima zemalja članica Zajednice latinskoameričkih i karipskih zemalja.

(1)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0016.
(2)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0269.
(3)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0200.
(4)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0297.
(5)SL C 274, 27.7.2016., str. 28.
(6)http://www.europarl.europa.eu/intcoop/eurolat/assembly/plenary_sessions/montevideo_2016/adopted_docs/trade_en.pdf
(7)http://www.europarl.europa.eu/intcoop/eurolat/assembly/plenary_sessions/montevideo_2016/adopted_docs/poverty_en.pdf
(8)http://www.europarl.europa.eu/intcoop/eurolat/assembly/plenary_sessions/montevideo_2016/adopted_docs/pparties_en.pdf
(9)http://www.europarl.europa.eu/intcoop/eurolat/assembly/plenary_sessions/montevideo_2016/adopted_docs/china_en.pdf
(10)http://www.europarl.europa.eu/intcoop/eurolat/assembly/plenary_sessions/athens2014/adopted_docs/femicide/1026102en.pdf
(11)http://www.europarl.europa.eu/intcoop/eurolat/assembly/plenary_sessions/montevideo_2016/adopted_docs/migration_en.pdf
(12)SL C 81 E, 15.3.2011., str. 54.
(13)SL C 65, 19.2.2016., str. 120.


Korupcija i ljudska prava u trećim zemljama
PDF 446kWORD 74k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama (2017/2028(INI))
P8_TA(2017)0346A8-0246/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv korupcije koja je stupila na snagu 14. prosinca 2005.(1),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir Povelju Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima te Međunarodni pakt o socijalnim, gospodarskim i kulturnim pravima,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) iz 1997. o borbi protiv podmićivanja stranih javnih dužnosnika u međunarodnom poslovanju, preporuku Vijeća iz 2009. o daljnjoj borbi protiv mita i preporuku iz 2009. o poreznom odbitku na mito plaćenog stranim javnim dužnosnicima i drugim povezanim instrumentima(2),

–  uzimajući u obzir Strateški okvir EU-a za ljudska prava i demokraciju usvojen 2012. i Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2015. – 2019. koji je 20. srpnja 2015. usvojilo Vijeće za vanjske poslove,

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a o braniteljima ljudskih prava kako su usvojene na 2914. sastanku Vijeća za opće poslove od 8. prosinca 2008.(3),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju UN-a naslovljenu „Promijeniti svijet: program održivog razvoja do 2030.”, koju je Opća skupština UN-a donijela 25. rujna 2015.(4),

–  uzimajući u obzir izvješće Europske investicijske banke (EIB) pod nazivom „Politika sprečavanja i odvraćanja od zabranjenog ponašanja u aktivnostima Europske investicijske banke” („politika EIB-a za borbu protiv prijevara”) usvojeno 8. studenoga 2013.(5),

–  uzimajući u obzir Vodeća načela o poduzetništvu i ljudskim pravima kojima se provodi okvir Ujedinjenih naroda za zaštitu, poštovanje i pomoć(6),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o poduzetništvu i ljudskim pravima od 20. lipnja 2016.(7),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. o borbi protiv korupcije i daljnjem postupanju nakon rezolucije Odbora CRIM(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenog 2015. o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza kao izazovima za upravljanje, socijalnu zaštitu i razvoj u zemljama u razvoju(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2015. o nedavno razotkrivenim slučajevima korupcije na visokoj razini u FIFA-i(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. listopada 2013. o organiziranom kriminalu, korupciji i pranju novca: preporuke za radnje i inicijative koje treba poduzeti(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2013. o korupciji u javnim i privatnim sektorima i njezinu utjecaju na ljudska prava u trećim zemljama(15),

–  uzimajući u obzir Kaznenopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji, Građanskopravnu konvenciju Vijeća Europe o korupciji te Rezolucije (98)7 i (99)5 o osnivanju skupine država protiv korupcije (GRECO) koje je usvojio Odbor ministara Vijeća Europe 5. svibnja 1998. odnosno 1. svibnja 1999.,

–  uzimajući u obzir Izjavu iz Jakarte o načelima za antikorupcijske agencije usvojenu 26. i 27. studenog 2012.(16),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Paname povodom sedme godišnje konferencije i opće skupštine Međunarodne udruge antikorupcijskih tijela (IAACA) usvojenu 22. – 24. studenog 2013.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine UN-a o nacionalnim ustanovama za promicanje i zaštitu ljudskih prava usvojenu 17. prosinca 2015. i Rezoluciju Vijeća UN-a za ljudska prava o nacionalnim ustanovama za promicanje i zaštitu ljudskih prava usvojenu 29. rujna 2016.(17),

–  uzimajući u obzir konačno izvješće savjetodavnog odbora Vijeća UN-a za ljudska prava o negativnom učinku korupcije na uživanje ljudskih prava od 5. siječnja 2015.,(18)

–  uzimajući u obzir Konvenciju Afričke unije o sprječavanju i borbi protiv korupcije (AUCPCC)(19),

–  uzimajući u obzir inicijativu Globalnog sporazuma Ujedinjenih naroda da se strategije i mjere temelje na univerzalnim načelima ljudskih prava, zapošljavanja, okoliša i borbe protiv korupcije(20),

–  uzimajući u obzir indeks percepcije korupcije koji svake godine objavljuje Transparency International,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenja Odbora za razvoj i Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0246/2017),

A.  budući da se korupcija, složeni globalni fenomen koji pogađa i sjeverne i južne zemlje, može definirati kao zlouporaba dodijeljenih ovlasti radi pojedinačnog, kolektivnog, izravnog ili neizravnog privatnog dobitka te narušavanjem javnog povjerenja i učinkovitosti i djelotvornosti institucija te vrijednosti demokracije i ljudskih prava, etike, pravde, održivog razvoja i dobrog upravljanja predstavlja ozbiljnu prijetnju javnim interesima, socijalnoj, političkoj i gospodarskoj stabilnosti i sigurnosti;

B.  budući da korupcija može biti u rasponu od pokušaja manjih razmjera da se utječe na pojedince, javne dužnosnike ili provedbu javnih usluga do pokušaja velikih razmjera da se naruše politički, ekonomski i/ili pravni sustavi, u cilju promicanja i financiranja terorizma, poticanja ekstremizma, smanjenja poreznih prihoda i podupiranja mreža organiziranog kriminala;

C.  budući da je korupcija uzrokovana neuspjehom političkih, gospodarskih i pravosudnih sustava da osiguraju snažan, neovisan nadzor i sustav odgovornosti;

D.  budući da je smanjenje korupcije ključno za gospodarski rast, smanjenje siromaštva, stvaranje bogatstva, obrazovanje, socijalnu skrb, zdravstvo, razvoj infrastrukture i rješavanje sukoba, kao i za jačanje povjerenja u institucije, poduzetništvo i politike;

E.  budući da u mnogim državama korupcija ne predstavlja samo značajnu sustavnu prepreku za ostvarenje demokracije, poštovanje vladavine prava, političke slobode i održivog razvoja te za uživanje svih građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i kulturnih ljudskih prava, već je i mogući uzrok brojnih kršenja ljudskih prava; budući da je korupcija jedan od najzanemarenijih oblika kršenja ljudskih prava kojim se potpiruju nepravda, nejednakost, među ostalim u odnosu na financijske i gospodarske resurse, nekažnjavanje, proizvoljno djelovanje, politički i vjerski ekstremizam i sukobi;

F.  budući da korupcija, prijeteći učvršćivanju demokracije i provedbi ljudskih prava i potkopavajući državne vlasti, može dovesti do društvenih nemira, uključujući nasilje, građanskih prosvjeda i velike političke nestabilnosti; budući da je korupcija i dalje sustavno zanemarivan katalizator sukoba u zemljama u razvoju, koji dovodi do široko rasprostranjenog kršenja ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava te do nekažnjavanja počinitelja; budući da je postojeći status quo u pogledu korupcije te nezakonito bogaćenje na položajima u državnoj vlasti dovelo do preuzimanja moći i održavanja kleptokrata na vlasti;

G.  budući da velika korupcija u brojnim zemljama dovodi do slabog ljudskog, socijalnog i gospodarskog razvoja, niskih stopa obrazovanja i ostalih javnih usluga, ograničenih građanskih i političkih prava, male ili nepostojeće političke konkurencije, slobode internetskih i konvencionalnih medija i nedostataka u vladavini prava;

H.  budući da korupcija ima negativne učinke na uživanje ljudskih prava, da ima specifične negativne posljedice i nerazmjerno utječe na najviše obespravljene, marginalizirane i ranjive skupine društva kao što su žene, djeca, osobe s invaliditetom, osobe starije dobi, siromašne osobe, autohtono stanovništvo ili osobe koje pripadaju manjinama i to tako što im onemogućuje političku participacija, oduzima pristup javnim i socijalnim programima i službama, pravdi, prirodnim resursima, uključujući tlo, radna mjesta, obrazovanje, zdravstvo i stanovanje; budući da korupcija također utječe na napredak prema zaustavljanju diskriminacije, rodnoj jednakosti i jačanju položaja žena ograničavanjem kapaciteta žena da traže svoja prava; budući da korupcija narušava opseg i sastav rashoda vlada, čineći ozbiljnu štetu sposobnosti države da maksimalno iskoristi svoje raspoložive resurse u cilju potpunog ostvarenja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, dobrog funkcioniranja demokracije i vladavine prava te razvoja zajedničke etike;

I.  budući da je UN-ov cilj održivog razvoja br. 16 usmjeren na mir, izgradnju jakih institucija i borbu protiv korupcije; budući da EU mora radi općeg postizanja cilja br. 16 hitno i izravno prionuti rješavanju pitanja u kojima korupcija ima ključnu ulogu, od kršenja ljudskih prava do siromaštva, gladi i nepravde;

J.  budući da rješavanje problema korupcije zahtijeva zajedničke napore u cilju rješavanja i korupcije na visokoj razini i sitne korupcije u trećim zemljama i državama članicama EU-a, uzimajući u obzir, na osnovi svakog slučaja zasebno, hijerarhijsko pokroviteljstvo, sustave nagrađivanja i klijentelizam u strukturama moći koji često povezuju kaznena djela korupcije i nekažnjenost na najvišoj razini sa sitnom korupcijom, izravno utječući na živote stanovništva i pristupa stanovništva osnovnim uslugama;

K.  budući da se korupcija ne može riješiti bez snažne političke posvećenosti na najvišoj razini, bez obzira na sposobnosti, vještine i spremnost nacionalnih nadzornih i provedbenih tijela;

L.  budući da su gospodarske posljedice korupcije izuzetno negativne, posebno u pogledu njezina učinka na sve veće siromaštvo i nejednakost u društvu, kvalitetu javnih usluga, sigurnost, pristup svim vrstama zdravstvenih usluga i obrazovanju s višim standardom, infrastrukturi, socioekonomskim prilikama za osobnu i ekonomsku emancipaciju, a osobito na gospodarski rast, otvaranje radnih mjesta i prilike za zapošljavanje, te na obeshrabrivanje poduzetništva i manjak ulaganja;

M.  budući da, na primjer, korupcija stoji EU između 179 i 990 milijardi EUR godišnje u smislu BDP-a(21);

N.  budući da se, prema navodima Svjetske banke, svake godine isplaćuje 1 bilijun USD mita diljem svijeta, pri čemu se procjenjuje da je ukupni iznos gospodarskog gubitka zbog korupcije mnogo puta veći;

O.  budući da je organizirani kriminal, koji je ozbiljan problem u mnogim zemljama i ima prekograničnu dimenziju, često povezan s korupcijom;

P.  budući da djela korupcije i kršenja ljudskih prava najčešće uključuju zloupotrebu ovlasti, manjak odgovornosti, ometanje pravde, nepriličnu uporabu utjecaja i institucionalizaciju raznih oblika diskriminacije, klijentizma i uništavanje tržišnih mehanizama; budući da se pokazalo da postoji snažan međuodnos između korupcije i nedostataka u vladavini prava i dobrom upravljanju i budući da korupcija često dovodi u pitanje djelotvornost institucija i subjekata kojima je povjereno jamčenje uzajamne provjere vlasti i poštovanje demokratskih načela i ljudskih prava, kao što su parlamenti, tijela vlasti koja provode zakone, pravosuđe i civilno društvo; budući da su u zemljama u kojima je vladavina prava narušena korupcijom i provedba i jačanje pravnih okvira ometeni zbog korumpiranih sudaca, odvjetnika, tužitelja, policijskih službenika, istražitelja i revizora;

Q.  budući da su korupcija i kršenje ljudskih prava fenomen koji uključuje nedostatak cjelovitog postupanja i neuspjeh nadležnih tijela i budući da se vjerodostojnost i legitimnost javnih i privatnih organizacija može zajamčiti samo ako se njihovo svakodnevno upravljanje temelji na kulturi strogo utvrđene cjelovitosti postupanja;

R.  budući da se praksama kao što su izborna prijevara, nezakonito financiranje političkih stranaka, kronizam ili percipiran nerazmjeran utjecaj novca u politici uništava povjerenje i vjeru u izabrane predstavnike, izborni proces i vlade, podriva demokratski legitimitet i vjera javnosti u politiku i prijeti značajnom oslabljivanju građanskih i političkih prava; budući da neodgovarajuća regulacija te manjak transparentnosti i praćenja političkog financiranja mogu stvoriti prilike za neovlašteni utjecaj i uplitanje u vođenje javnih poslova; budući da se optužbe za korupciju mogu upotrijebiti i kao politički instrument za narušavanje ugleda političara;

S.  budući da se korupcijom u sudstvu krše načela nediskriminacije, pristupa pravdi, prava na pošteno suđenje i na učinkovitu pravnu pomoć, koja su od ključne važnosti u provedbi svih drugih ljudskih prava, i za sprječavanje nekažnjavanja; budući da nedostatak neovisnog pravosuđa i javne uprave potiče nepovjerenje u javne institucije dovodeći u pitanje poštovanje vladavine prava i povremeno potpirujući nasilje;

T.  budući da je korupciju teško mjeriti jer obično uključuje nezakonite prakse koje se namjerno zataškavaju, iako su neki mehanizmi za utvrđivanje, praćenje, mjerenje i borbu protiv korupcije razvijeni i provedeni;

U.  budući da nove tehnologije kao što je decentralizirano vođenje evidencije transakcije ili tehnike i metodologije istraživanja otvorenog koda pružaju nove mogućnosti za veću transparentnost vladinih aktivnosti;

V.  budući da je veća zaštita ljudskih prava, posebno načela nediskriminacije, važno sredstvo za borbu protiv korupcije; budući da borba protiv korupcije putem kaznenog i privatnog prava podrazumijeva poduzimanje represivnih i korektivnih mjera; budući da su promicanje i jačanje ljudskih prava i vladavine prava ključne komponente uspješnih i održivih antikorupcijskih strategija;

W.  budući da bi se stvaranjem sinergija između kaznenopravnog pristupa i pristupa temeljenog na ljudskim pravima u borbi protiv korupcije mogli ukloniti kolektivni i opći učinci korupcije te spriječiti sustavno smanjivanje ljudskih prava kao izravne ili neizravne posljedice korupcije;

X.  budući da međunarodna borba protiv korupcije ima sve bolji institucionalni i pravni okvir, ali da zbog nedostatka političke volje ili snažnih provedbenih mehanizama postoje značajni nedostaci u njegovoj provedbi; budući da bi pristupom borbi protiv korupcije temeljenom na ljudskim pravima došlo do promjene paradigme i da bi se njime moglo doprinijeti uklanjanju provedbenih nedostataka pomoću postojećih nacionalnih, regionalnih i međunarodnih mehanizama za praćenje izvršavanja obveza o ljudskim pravima;

Y.  budući da je Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije jedini pravno obvezujući univerzalni instrument za borbu protiv korupcije koji obuhvaća pet glavnih područja: preventivne mjere, kriminalizaciju i provedbu zakona, međunarodnu suradnju, povrat imovine te tehničku pomoć i razmjenu informacija;

Z.  budući da su postojeće međunarodne obveze dobri mehanizmi za poduzimanje odgovarajućih i razumnih mjera za sprečavanje ili kažnjavanje korupcije u javnim i privatnim sektorima, a posebno u skladu s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, Međunarodnim paktom o socijalnim, gospodarskim i kulturnim pravima i drugim mjerodavnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava;

AA.  budući da i sudbena tijela, pravobranitelji i nacionale ustanove za ljudska prava, kao i organizacije civilnog društva mogu odigrati ključnu ulogu u borbi protiv korupcije i da se njihov potencijal može povećati bliskom suradnjom s nacionalnim i međunarodnim agencijama za borbu protiv korupcije;

AB.  budući da bi trebalo poduzeti mjere za borbu protiv korupcije tako što će se povećati transparentnost, odgovornost i poboljšati mjere za borbu protiv nekažnjavanja unutar država, te prioritetnim utvrđivanjem razvoja strategija i konkretnih političkih mjera kojima se ne bori samo protiv korupcije, već se njima potiče razvoj i/ili stvaranje javnih politika u tom pogledu;

AC.  budući da civilno društvo i privatni sektor mogu imati odlučujuću ulogu u oblikovanju institucionalne reforme u cilju jačanja transparentnosti i odgovornosti; budući da se mogu izvući pouke iz iskustva stečenog u okviru djelovanja pokreta za zaštitu ljudskih prava u cilju podizanja osviještenosti civilnog društva o štetnim posljedicama korupcije i stvaranja savezništva s državnim institucijama i privatnim sektorom kako bi se poduprli napori u borbi protiv korupcije;

AD.  budući da nepostojanje medijske slobode ni u konvencionalnim ni u digitalnim medijima ne samo da ograničava temeljno pravo na slobodu izražavanja, nego i pogoduje uvjetima u kojima bujaju netransparentne prakse, korupcija i nepropisno ponašanje; budući da nezavisni mediji i raznolik i pluralistički medijski krajolik imaju važnu ulogu u jamčenju transparentnosti i provjere provodeći istraživanja i razotkrivajući korupciju i povećavajući svijest javnosti o povezanosti korupcije i kršenja ljudskih prava; budući da su u nekoliko zemalja, uključujući države članice EU-a, na snazi zakoni protiv klevete, u smislu kriminalizacije djela koja se smatraju „klevetom”, čime se potencijalno podriva sloboda govora i medija, a zviždači i novinari odvraćaju od prokazivanja koruptivnih aktivnosti;

AE.  budući da brojne organizacije civilnog društva, uključujući udruge za borbu protiv korupcije i udruge za zaštitu ljudskih prava, sindikate, istraživačke novinare, blogere i zviždače razotkrivaju korupciju, prijevaru, loše upravljanje i kršenja ljudskih prava usprkos činjenici da se izlažu riziku od mjera odmazde, uključujući na radnom mjestu, tužbi za uvredu i klevetu te osobnoj opasnosti; budući da manjak zakona o zaštiti od odmazde, uvrede i klevete kao i nedostatak neovisnih i vjerodostojnih istraga mogu odvratiti osobe od istupanja; budući da EU ima obvezu zaštititi ih, osobito pružajući im javnu potporu, uključujući prisustvovanje suđenjima braniteljima ljudskih prava te njihovo promatranje i najdjelotvorniju uporabu svojih instrumenata poput Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava; budući da je jamčenje usklađenosti i ispravne provedbe važećeg zakonodavstva neophodno; budući da bi oni koji razotkriju korupciju trebali imati pravo na zadržavanje povjerljivosti identiteta podložno jamstvima o poštenom suđenju; budući da bi zviždačima trebalo odobriti međunarodnu zaštitu od progona;

AF.  budući da bi borba protiv korupcije trebala uključivati i mjere za iskorjenjivanje organiziranog kriminala, poreznih oaza, pranja novca, utaje poreza, nezakonitih financijskih tokova, kao i mehanizama koji ih omogućuju jer se time sprječavaju održivi razvoj, napredak, blagostanje i odgovornost u državama;

AG.  budući da mnoge treće zemlje još nemaju kapacitete za razmjenu poreznih informacija sa zemljama EU-a i stoga iz tih zemalja ne primaju nikakve informacije o svojim građanima za koje postoji mogućnost da provode utaju poreza;

AH.  budući da je potrebno na odgovarajući način pratiti sredstva EU-a namijenjena trećim zemljama, uključujući u hitnim situacijama, uz jasnu uzajamnu provjeru u zemljama korisnicama kako bi se spriječile prilike za korupciju do koje bi moglo doći i razotkrile zlouporabe i korumpirani dužnosnici;

AI.  budući da je praćenje korupcije i nezakonitih novčanih tokova političko pitanje koje se treba rješavati na sveobuhvatan način, diljem svijeta i preko državnih granica (G20, UN, OECD, Svjetska banka, MMF);

AJ.  budući da je na Međunarodnom forumu za sportski integritet (IFSI) održanom u Lausanni u Švicarskoj u veljači 2017. promicana suradnja između vlada, međunarodnih sportskih tijela i drugih organizacija radi suzbijanja korupcije u sportu;

1.  poziva na zajedničko djelovanje na nacionalnoj i međunarodnoj razini u cilju sprječavanja i borbe protiv korupcije s obzirom na to da se korupcija širi preko granica i da je potrebno ohrabrivati veću suradnju među državama i regijama, uz rad organizacija civilnog društva posvećen borbi protiv korupcije; poziva države da se u okviru međunarodnih foruma aktivno uključe u rasprave i donošenje zajedničkih odluka o dobrim praksama i politikama prikladnima za određene situacije u svakoj regiji u cilju suzbijanja korupcije kao međupovezanog složenog i međusektorskog fenomena koji ometa politički, gospodarski i društveni razvoj te potiče međunarodni kriminal, uključujući aktivnosti povezane s terorizmom;

2.  odlučuje da će tijekom svakog zakonodavnog saziva sastavljati redovno izvješće kojim će se izvještavati o aktualnoj situaciji u vezi s korupcijom i ljudskim pravima;

3.  smatra da borba protiv korupcije mora uključivati partnerski pristup između javnog i privatnog sektora i upozorava na to da će neuspjeh u tome da se to postigne učvrstiti siromaštvo, nejednakost i narušavanje ugleda te smanjiti vanjska ulaganja, kao i dovesti u pitanje životne mogućnosti mladih i onemogućiti suzbijanje veze između koruptivnih praksi i terorizma;

4.  zabrinut je zbog slabe provedbe i primjene postojećih nacionalnih i međunarodnih instrumenata za borbu protiv korupcije kao što su Konvencija UN-a protiv korupcije, Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima (Ruggiejeve smjernice), Kaznenopravna konvencija Vijeća Europe o korupciji i Konvencija OECD-a o borbi protiv korupcije; poziva zemlje potpisnice da ih u potpunosti primjenjuju kako bi bolje zaštitile svoje građane; obvezuje se na suradnju s međunarodnim partnerima kako bi se povećao broj država koje su odabrale ojačati demokratske procese i graditi odgovorne institucije;

5.  zabrinut je zbog uznemiravanja, prijetnji, zastrašivanja i odmazde s kojima se suočavaju pripadnici organizacija civilnog društva, uključujući udruge za borbu protiv korupcije i pokrete za ljudska prava, novinare, blogere i zviždače koji razotkrivaju i prokazuju slučajeve korupcije; poziva nadležna tijela da poduzmu sve potrebne mjere za jamčenje njihova fizičkog i psihološkog integriteta i zajamče hitne, temeljite i nepristrane istrage kako bi se odgovorni priveli pravdi u skladu s međunarodnim normama;

6.  potiče sudionike sastanka na vrhu o borbi protiv korupcije održanog 2016. u Londonu da ispune preuzete obveze u pogledu rješavanja uzroka korupcije i metoda potrebnih za promicanje transparentnosti te da osiguraju potporu za najugroženije;

7.  podsjeća da je razvoj vanjske antikorupcijske strategije EU-a nužan za djelotvornu borbu protiv korupcije i financijskog kriminala;

8.  naglašava da su države dužne provesti svoje obveze o ljudskim pravima u skladu s odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije i potiče zemlje koje tek trebaju postati potpisnice te Konvencije da joj se pridruže; ističe da države moraju spriječiti i, u konačnici, reagirati na sve negativne posljedice korupcije u njihovoj jurisdikciji;

9.  potvrđuje odgovornost političkih aktera i poslovnih subjekata da poštuju ljudska prava i da se bore protiv korupcije; ističe potrebu da se u strategije za borbu protiv korupcije uključi perspektiva zaštite ljudskih prava kako bi se provele obavezne i djelotvorne preventivne politike koje se odnose na pitanja kao što su transparentnost, zakoni o pristupu javnim informacijama, zaštita zviždača i vanjske kontrole;

10.  preporučuje da EU pojača potporu međunarodnim instrumentima radi veće transparentnosti u gospodarskim sektorima koji su najpodložniji povredama ljudskih prava i korupciji;

11.  podupire uspostavu moderne, transparentne i učinkovite politike te pravnih okvira za upravljanje prirodnim resursima i smatra da takve mjere mogu služiti kao moćno oružje protiv korupcije; pozdravlja u tom smislu inicijativu za transparentnost ekstraktivnih industrija (EITI) i poziva EU da poveća svoju potporu kako bi se zemljama bogatima resursima pomoglo da je provedu kao moćan globalni instrument u promicanju transparentnosti i odgovornosti u području upravljanja prihodima od prirodnih resursa; smatra da je uspostava djelotvornog pravnog okvira u cilju da se zajamči da poduzeća i drugi dionici uključeni u lance opskrbe naftom i plinom i rudarstva ispravno primjenjuju načela EITI-ja ključna mjera koju bi EU trebao poticati;

12.  preporučuje da se u suzbijanju i borbi protiv nezakonitih financijskih tokova iz Afrike posveti posebna pozornost onim tokovima kapitala koji je pribavljen izvlačenjem rude i minerala iz rudnika u područjima sukoba;

13.  napominje da je korupcija složen fenomen koji je ukorijenjen u širokom spektru ekonomskih, političkih, administrativnih, socijalnih i kulturnih faktora i odnosa moći te stoga podsjeća da, razvojna politika mora, ne bi li doprinijela borbi protiv korupcije i pritom se usredotočila na smanjenje siromaštva i nejednakosti i na bolju integraciju, promicati ljudska prava, demokraciju, vladavinu prava i javne socijalne usluge radi poticanja dobrog upravljanja i izgradnje društvenog kapitala, socijalne uključenosti i socijalne kohezije, vodeći pritom računa o kulturnim i regionalnim posebnostima;

14.  naglašava da je jedan od najučinkovitijih načina sprečavanja korupcije smanjenje državnih intervencija i birokratskog posredovanja i uspostava jednostavnijih propisa;

Razmatranja o korupciji i ljudskim pravima u bilateralnim odnosima EU-a

15.  ističe potrebu utvrđivanja lokalne i demokratske odgovornosti za projekte financirane u okviru programa pomoći EU-a radi jamčenja minimalnih standarda transparentnosti; naglašava da bi se vanjski financijski instrumenti EU-a trebali temeljiti na normama protiv korupcije, uvjetovanosti koja se među ostalim odnosi na rezultate i uključuje jasna mjerila, i obvezama koje su preuzele države partneri kako bi se povećala apsorpcija financijske potpore EU-a;

16.  podsjeća na potrebu za stalnim praćenjem projekata koje financira EU i pozivanje na odgovornost nadležnih tijela zemalja primateljica ako se sredstva EU-a odgovarajuće ne upotrebljavaju i ističe potrebu da se u praćenje provedbe ugovora uključe lokalne organizacije civilnog društva i branitelji ljudskih prava; dodatno ističe potrebu za time da svaki ugovaratelj koji prima sredstva EU-a u potpunosti otkrije sve zatražene informacije, uključujući stvarno vlasništvo i korporativnu strukturu;

17.  preporučuje da EU i drugi međunarodni pružatelji bespovratnih sredstava i zajmova provode revizije bespovratnih sredstava, zajmova i paketa pomoći i provedu temeljitu dubinsku analizu vlada i organizacija primateljica kako bi se izbjeglo pružanje „renta” kleptokratskim tijelima vlasti i organizacijama koje ona kontroliraju te njihovim suradnicima; u tom kontekstu zauzima stajalište da je potrebno poticati i stručno ocjenjivanje;

18.  ističe ključnu važnost antikorupcijskog plana u postupku pregovora o pristupanju EU-u;

19.  poziva EU da, uz klauzulu o ljudskim pravima, u sporazume s trećim zemljama uključi i antikorupcijsku klauzulu kojom bi se zahtijevalo praćenje i savjetovanje i, u najgorem slučaju, određivanje sankcija ili obustava sporazuma u slučaju ozbiljne i/ili sustavne korupcije koja je uzrok teškim povredama ljudskih prava;

20.  poziva EU da razvije načela za borbu protiv korupcije velikih razmjera kao kaznenog djela u nacionalnom i međunarodnom pravu, riješi tekuće slučajeve nekažnjavanja korupcije velikih razmjera snažnijom provedbom zakona protiv korupcije i provede reforme radi uklanjanja sustavnih nedostataka u nacionalnim pravnim okvirima koji omogućuju da korupcija velikih razmjera prelazi preko granica i da se izbjegne nadzor državnih financijskih regulatora i poreznih tijela;

21.  ističe potrebu da se posebna pozornost posveti trajnom i strukturiranom praćenju i ocjenjivanju učinkovite provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije u državama članicama EU-a i zemljama s kojima je EU sklopio sporazume ili to namjerava učiniti;

22.  poziva Komisiju, Europsku službu za vanjsko djelovanje i države članice da, s obzirom na europsku stečevinu u pogledu borbe protiv korupcije, postanu predvodnicima na međunarodnoj razini i da u državama partnerima Unije promiču borbu protiv korupcije;

23.  poziva EU da promiče mjere za borbu protiv korupcije i djelotvorne mehanizme za sudjelovanje javnosti i javnu odgovornost, uključujući pravo na pristup informacijama i provedbu načela otvorenih podataka, u svim bitnim dijalozima i savjetovanjima o ljudskim pravima s trećim zemljama i da financira projekte namijenjene uspostavi, uvođenju i provedbi tih mjera;

24.  ističe važnost istraživanja otvorenog koda u pogledu antikorupcijskog istraživanja; poziva EU da odgovarajuće financira organizacije koje djeluju u području istraživanja otvorenog koda i digitalnog prikupljanja dokaza o korupciji radi razotkrivanja korumpiranih dužnosnika i jamčenja odgovornosti;

25.  poziva EU da financira istraživanja aplikacija koje se temelje na decentraliziranom vođenju evidencije transakcija koje bi se mogle upotrebljavati za postizanje veće transparentnosti prodaje vladine imovine i praćenje i ulaženje u trag donatorskom novcu u inozemnoj pomoći EU-a te pomoći u rješavanju prijevara glasača;

26.  pozdravlja stalne napore u okviru Instrumenta za razvojnu suradnju i Instrumenta za programe u susjedstvu u cilju uspostave i učvršćivanja neovisnih i učinkovitih ustanova za borbu protiv korupcije;

27.  poziva ESVD i Komisiju da osmisle zajednički program o ljudskim pravima i borbi protiv korupcije, posebno inicijative za povećanje transparentnosti, borbu protiv nekažnjavanja i jačanje agencija za borbu protiv korupcije; smatra da bi u okviru tih nastojanja trebalo podupirati da nacionalne ustanove za ljudska prava s dokaznom neovisnošću i nepristranošću djeluju i u slučajevima korupcije, uključujući putem istražnog kapaciteta za uspostavu poveznica između korupcije i kršenja ljudskih prava, suradnju s agencijama za borbu protiv korupcije i upućivanja agencijama za kazneni progon i provedbu zakona; također poziva Uniju i države članice da pojačaju svoje programe pravosudne suradnje s trećim državama kako bi promicale razmjenu dobrih praksi i promicale učinkovita sredstva u borbi protiv korupcije;

28.  poziva EU da i dalje podupire ustanove za borbu protiv korupcije uspostavljene u trećim zemljama koje su dokazano neovisne i nepristrane, kao što je Gvatemalanska međunarodna komisija za borbu protiv nekažnjivosti (CICIG), uz inicijative u cilju razmjene informacija i najboljih praksi te bolje izgradnje kapaciteta; potiče te zemlje da tim ustanovama osiguraju sve potrebne alate, uključujući ovlasti u pogledu istraživanja, radi učinkovitog djelovanja;

29.  poziva Komisiju i ESVD da dodijele dodatna sredstva za pomoć pri donošenju i provedbi programa zaštite namijenjenih članovima organizacija civilnog društva, uključujući udruge za borbu protiv korupcije i pokrete za zaštitu ljudskih prava, novinare, blogere i zviždače koji razotkrivaju i prijavljuju slučajeve korupcije i kršenja ljudskih prava; ustraje u tome da je pri svakom budućem ažuriranju smjernica EU-a o braniteljima ljudskih prava i razvojnoj potpori ili smjernica o njihovoj provedbi potrebno uključiti izričite reference i mjere za poticanje zaštite ljudskih prava i borbu protiv korupcije kako bi se građanima omogućilo da bez straha od odmazde prijave sumnju na korupciju i kako bi se pružila potpora zajednicama koje su bile suočene s takvim djelima; pozdravlja savjetovanja koja je nedavno pokrenula Komisija u vezi sa zaštitom zviždača; ističe da bi kontaktne točke za ljudska prava u izaslanstvima EU-a također trebale pridavati posebnu pozornost tim ciljanim skupinama i održavati blizak kontakt s lokalnim organizacijama civilnog društva i braniteljima ljudskih prava osiguravanjem njihove međunarodne vidljivosti i zaštite, time također osiguravajući sigurne kanale za prijavu lošeg postupanja;

30.  ističe da bi nadzorna tijela, lokalni provedbeni službenici i tužitelji za koje je evidentirano da su neovisni i nepristrani, kao i zviždači i svjedoci konkretnih slučajeva, trebali primiti pomoć i potporu EU-a putem predstavnika na terenu i poziva da sudjeluju u programima osposobljavanja u Europi; naglašava da bi, kada god je to primjereno, ta potpora trebala biti javna;

31.  poziva izaslanstva EU-a da iskoriste diplomatske korake i javnu diplomaciju na lokalnoj i međunarodnoj razini za prokazivanje slučajeva korupcije i nekažnjavanja, a posebno kada takvi slučajevi dovode do teškog kršenja ljudskih prava; dodatno poziva izaslanstva EU-a i veleposlanstva država članica da u izvješća za ESVD i države članice uključe izvještaje o korupciji (neovisno o tome je li riječ o sustavnoj analizi ili konkretnim slučajevima);

32.  preporučuje da ESVD i izaslanstva EU-a u dokumente o ljudskim pravima i demokratskim strategijama za pojedine države uključe posebnu referencu o poveznici između korupcije i ljudskih prava kada god je to potrebno i da, štoviše, ovo pitanje bude jedan od prioriteta za posebne predstavnike EU-a pri obavljanju njihovih zadaća; osobito traži od EU-a da izravno riješi problem korupcije u dokumentima s programima i strateškim dokumentima za zemlje te da svaku proračunsku potporu trećim zemljama poveže s konkretnim reformama u cilju transparentnosti i drugim mjerama protiv korupcije;

33.  preporučuje da bi Europska zaklada za demokraciju i sveobuhvatan mehanizam branitelja ljudskih prava EU-a (protectdefenders.eu) trebali usmjeriti posebne programe na zaštitu aktivista za borbu protiv korupcije koji također doprinose podupiranju ljudskih prava;

34.  poziva EU na uspostavljanje mehanizama za pritužbe kako bi ljudi pogođeni njegovim vanjskim djelovanjem mogli uložiti pritužbe na povrede ljudskih prava i korupciju;

35.  ponavlja svoj poziv iz prethodnih rezolucija da bi EU trebao čim je prije moguće Vijeću uputiti popis sa sankcijama u slučaju Magnitsky protiv 32 ruska državna dužnosnika odgovorna za smrt ruskog zviždača Sergeija Magnitskyja radi njegova usvajanja te nametnuti ciljane sankcije protiv njih, i to, primjerice, u vidu zabrane vize za područje cijelog EU-a i zamrzavanja financijske imovine koju imaju unutar Europske unije;

36.  ohrabruje države članice EU-a da razmotre donošenje zakona kojima bi se uspostavili jasni kriteriji koji bi omogućili uspostavu crne liste i nametanje ciljanih sankcija pojedincima iz trećih zemalja, kao i članovima njihovih obitelji, koji su teško prekršili ljudska prava ili su odgovorni za počinjenje ili sudjelovanje u djelima velike korupcije ili za naređivanje, kontrolu ili bilo kakvo drugo vođenje takvih djela, uključujući izvlaštenje privatnih i javnih sredstava radi osobne dobiti, korupciju povezanu s vladinim ugovorima ili izvlačenjem prirodnih resursa, podmićivanje ili olakšavanje prijenosa nezakonito stečenih sredstava u stranu jurisdikciju; ističe da kriteriji za uvrštavanje na taj popis trebaju biti sastavljeni na temelju dobro dokumentiranih, dopunjujućih i neovisnih izvora i uvjerljivih dokaza te da treba omogućiti mehanizme za prigovor ciljanih osoba; ističe važnost javne razglašenosti tog popisa radi utjecaja na informacije potrebne dužnim subjektima za provedbu među ostalim dubinske analize klijenta u skladu s Direktivom EU-a o sprečavanju pranja novca(22);

37.  poziva EU da se pridržava načela usklađenosti politika u interesu razvoja (članak  208. UFEU-a) i da aktivno doprinosi smanjenju korupcije te da se izravno i izričito bori protiv nekažnjavanja u okviru svojih vanjskih politika;

38.  poziva EU na povećanje transparentnosti i odgovornosti svoje službene razvojne pomoći kako bi bila djelotvorno usklađena sa standardima utvrđenima u Inicijativi za transparentnost međunarodne pomoći i međunarodno dogovorenim načelima učinkovitosti; također poziva EU da razvije snažan i sveobuhvatan sustav upravljanja rizikom kako bi se spriječilo da razvojna pomoć doprinosi korupciji u zemljama primateljicama, na primjer povezujući proračunsku potporu s jasnim antikorupcijskim ciljevima; naglašava da je u tu svrhu potrebna uspostava snažnih mehanizama za praćenje provedbe proračunske potpore;

39.  poziva Komisiju da, kako bi se iskorijenila korupcija na visokoj razini, u pogledu proračunske potpore obrati pozornost na transparentnost operacija koje podrazumijevaju privatizaciju te se odnose na sklapanje poslova u vezi s javnom imovinom, posebno zemljištima, te da sudjeluje u programima potpore OECD-a za zemlje u razvoju u vezi s korporativnim upravljanjem poduzećima u državnom vlasništvu;

40.  poziva Komisiju da podrži zemlje u razvoju koje se bore protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza pružajući im potporu u izgradnji uravnoteženih, učinkovitih, pravednih i transparentnih poreznih sustava;

41.  ustraje u tome da bi EU kao vodeći svjetski donator trebao promicati oblike povezivanja, pri čemu bi pružanje vanjske pomoći EU-a ovisilo o proračunskim reformama usmjerenima na povećanje transparentnosti, povećanje dostupnosti podataka i promicanje zajedničkih pristupa s drugim donatorima.

42.  naglašava izrazito negativan učinak korupcije na trgovinu i s njom povezane koristi, na gospodarski razvoj, ulaganja i postupke javne nabave i potiče Komisiju da tu poveznicu uzme u obzir u svim trgovinskim sporazumima i da u njih uključi provedive odredbe o ljudskim pravima i borbi protiv korupcije;

43.  ističe da trgovinska politika doprinosi zaštiti i promicanju vrijednosti za koje se EU zalaže i koje su istaknute u članku 2. Ugovora o Europskoj Uniji, primjerice demokracije, vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i temeljnih prava te sloboda i jednakosti; naglašava da je dosljednost vanjskih i unutarnjih politika Unije ključna, posebice u pogledu borbe protiv korupcije; naglašava da europski zakonodavci u tom smislu imaju istaknutu ulogu kada je riječ o pospješivanju trgovinskih odnosa, s obzirom na to da je potrebno izbjeći da ti odnosi služe za prijenos korupcijske prakse;

44.  trgovinske sporazume smatra ključnim mehanizmom za promicanje antikorupcijskih mjera i dobrog upravljanja; pozdravlja mjere koje je EU u svojoj trgovinskoj politici već poduzeo u svrhu borbe protiv korupcije, primjerice kroz sustav OSP+, poglavlja o održivom razvoju i uvođenje obveze za trgovinske partnere da ratificiraju međunarodne konvencije za borbu protiv korupcije; stoji uz cilj naveden u strategiji „Trgovina za sve” prema kojem u sve buduće trgovinske sporazume treba unijeti sveobuhvatne odredbe za borbu protiv korupcije; u tom smislu poziva da se u buduće trgovinske sporazume unesu odredbe o obvezi pristupanja multilateralnim antikorupcijskim konvencijama, poput Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije i Konvencije OECD-a o borbi protiv korupcije, kao i da se u sklopu sveobuhvatnog pristupa uvedu horizontalne odredbe koje bi se u postojeće trgovinske sporazume integrirale prilikom njihovih revizija;

45.  ističe da bi potpisnice trgovinskih sporazuma trebale poduzimati mjere kojima se promiče aktivno sudjelovanje privatnog sektora, organizacija civilnog društva i domaćih savjetodavnih skupina u provedbi antikorupcijskih programa i odredbi sadržanih u međunarodnim trgovinskim i investicijskim sporazumima; smatra bi se zaštita zviždača trebala razmotriti za uvrštavanje u buduće sporazume o trgovini jednom kada taj sustav počne funkcionirati na razini EU-a;

46.  prepoznaje važnost pružanja jasnih smjernica i potpore poduzećima da osmisle djelotvorne postupke za sukladnost u pogledu borbe protiv korupcije u sklopu svoga poslovanja, posebno za MSP-ove preko posebnih odredbi u trgovinskim sporazumima kako bi im se omogućilo da se uhvate u koštac s korupcijom; naglašava da, kada je riječ o sukladnosti, jednoobrazni pristup nije moguć; poziva Komisiju da razmotri pružanje pomoći za projekte izgradnje kapaciteta za borbu protiv korupcije, poput dijeljenja najboljih praksi i obuke kojima bi se državama i poslovnom sektoru pomoglo riješiti sve izazove s kojim bi se u tom smislu mogli suočiti;

47.  pozdravlja stupanje na snagu Sporazuma WTO-a o olakšavanju trgovine u veljači 2017. kojim se uspostavljaju mjere za borbu protiv korupcije u globalnoj trgovini; smatra, međutim, da donošenje ili izmjena zakonodavstva samo po sebi nije dovoljno, odnosno da je ključna provedba; ističe da reformu zakonodavstva treba popratiti obukom u pravosuđu, javnim pristupom informacijama i mjerama za povećanje transparentnosti te poziva države članice EU-a da u svojoj borbi protiv korupcije međusobno surađuju u tim pitanjima; ističe također da bi se trgovinskim sporazumima moglo omogućiti lakše praćenje nacionalnih reformi u pogledu antikorupcijskih politika;

48.  poziva Komisiju da u svim pregovorima o budućim trgovinskim sporazumima postigne dogovor o provedivim antikorupcijskim odredbama i odredbama o sprečavanju pranja novca te da se provedba tih antikorupcijskih odredbi učinkovito prati; poziva u tom smislu države članice da podupru unošenje antikorupcijskih odredbi u pregovaračke mandate, kako je to Komisija predložila u nacrtima mandata koje im je podnijela; pozdravlja unošenje antikorupcijskih odredbi u pregovarački mandat za ažuriranje sporazuma između EU-a i Meksika; poziva Komisiju da nastavi ulagati napore u borbu protiv korupcije povećanom transparentnosti pregovora o trgovinskim sporazumima i unošenjem odredbi koje za cilj imaju bolju zakonodavnu suradnju i jačanje integriteta carinskih postupaka i globalnih lanaca vrijednosti; smatra da su za borbu protiv korupcije potrebne odredbe o suradnji, primjerice u pogledu razmjene informacija te administrativne i tehničke pomoći, kako bi se dijelile i promicale najbolje prakse kojima će se doprinijeti jačanju vladavine prava i poštovanja ljudskih prava; potiče Komisiju da odredi jasne i relevantne uvjete i pokazatelje uspješnosti kojima će se omogućiti bolja procjena i prikaz rezultata;

49.  ističe da je tijekom provedbe sporazuma važno održavati trajan i redovit dijalog s trgovinskim partnerima EU-a kako bi se zajamčilo da se ti sporazumi, a posebno njihove antikorupcijske odredbe, na odgovarajući način prate i provode; prima na znanje prijedlog koji je Komisija iznijela u svojoj strategiji „Trgovina za sve” prema kojemu bi se u slučajevima sistemske korupcije i propusta u upravljanju uspostavili savjetodavni mehanizmi i poziva Komisiju da razmotri da se u slučajevima sistemske korupcije i nepoštovanja antikorupcijskih obveza ili međunarodnih standarda u području borbe protiv korupcije, kao što su OECD-ov zajednički standard izvješćivanja, Akcijski plan OECD-a za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti, središnji registar krajnjeg vlasništva te preporuke FATF-a, suspendiraju povlastice koje se uživaju na temelju ugovora; poziva Komisiju da odredi jasne i relevantne uvjete i pokazatelje uspješnosti kojima će se omogućiti bolja procjena i prikaz rezultata; poziva, nadalje, Komisiju da u onim slučajevima u kojima se vlade korisnici ne budu u dovoljnoj mjeri pridržavale dogovorenih mjera pruži odlučan, proporcionalan i brz odgovor; poziva Komisiju da uspostavi mehanizme za savjetovanje s trgovinskim partnerima za slučajeve sistemske korupcije te da omogući razmjenu stručnog znanja kako bi se pružila pomoć zemljama koje provode antikorupcijske mjere.

50.  napominje da trgovinski sporazumi moraju sadržavati obvezne i provedive klauzule o ljudskim pravima kojima se osigurava da privatna poduzeća i državne vlasti poštuju ljudska prava i najviše društvene i okolišne standarde, što je od ključne važnosti za borbu protiv korupcije;

Razvoj obavještajnih informacija EU-a o korupcijskim mrežama i posrednicima

51.  poziva ESVD da predvodi uspostavu radnih skupina među veleposlanstvima država članica i izaslanstvima EU-a u trećim zemljama putem kojih diplomatski dužnosnici mogu analizirati i razmjenjivati informacije o strukturi i djelovanju lokalnih koruptivnih mreža do najviših razina moći te izrađivati obavještajne informacije radi sprečavanja tajne suradnje EU-a s kleptokratskim režimima; smatra da bi takve informacije trebalo prenositi institucijama EU-a putem diplomatskih i sigurnih kanala; dodatno predlaže da izaslanstva EU i veleposlanstva država članica potiču bliske kontakte s lokalnim stanovništvom, osobito putem redovitog dijaloga s istinskim i neovisnim organizacijama civilnog društva, novinarima i braniteljima ljudskih prava radi prikupljanja pouzdanih informacija o lokalnoj korupciji te uhvaćenim ključnim akterima i dužnosnicima;

52.  zauzima stajalište da bi korporacije također trebale podnositi prijave tijelima EU-a kada god im se ponudi mito i/ili se od njih zatraži da ulažu u treće zemlje putem lokalnih posrednika ili fiktivnih poduzeća kao partnera;

53.  ističe da, u svjetlu prikupljenih informacija, valja podijeliti smjernice za pojedine zemlje s civilnim i vojnim razmještenim subjektima i donatorskim agencijama EU-a radi podizanja osviještenosti o rizicima uključenima u dogovore s lokalnim ugovarateljima, privatnim sigurnosnim poduzećima i pružateljima usluga čiji bi stvarni vlasnici mogli biti povezani s kršenjem ljudskih prava i korumpiranim mrežama;

Usklađenost unutarnjeg i vanjskog djelovanja

54.  vjeruje da EU može postati pouzdan i utjecajan lider u borbi protiv korupcije samo ako se na odgovarajući način suoči s problemima organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca unutar svojih granica; u tom smislu žali što Komisija nije poduzela daljnje korake u vezi sa svojim izvješćem iz 2014. o suzbijanju korupcije u EU-u cilju provođenja nove analize o korupciji unutar država članica EU-a, čime bi se bio povećao kredibilitet EU-a u provedbi ambicioznog antikorupcijskog plana u okviru njegove vanjske politike; ističe da bi Komisija i institucije EU-a trebale provoditi redovito, ambiciozno i temeljito izvješćivanje i samoprocjene u skladu s odredbama Konvencije UN-a protiv korupcije i njezina mehanizma za revizije i poziva Komisiju da predoči daljnju politiku i zakonodavne inicijative za borbu protiv korupcije te da snažno potiče veći integritet i transparentnost u državama članicama;

55.  napominje da bi se dekriminalizacijom korupcije u bilo kojoj državi članici EU-a umanjila vjerodostojnost javne politike kao i smanjila sposobnost EU-a da zahtijeva ambiciozan antikorupcijski plan na globalnoj razini; podržava bližu suradnju između država članica EU-a i Europskog revizorskog suda;

56.  ponovno zahtijeva od država članica da po potrebi izmijene svoje kaznene zakone kako bi uspostavile nadležnost nacionalnih tužitelja i sudova u pogledu istraživanja i osuđivanja kaznenih djela podmićivanja ili pronevjere državnih sredstava neovisno o tome gdje je zločin počinjen dok god se prihodi od tih kaznenih djela nalaze u dotičnoj državi članici ili se ondje vrši pranje tih prihoda ili dok je god osoba „usko povezana” s državom članicom, osobito u smislu svoga državljanstva, boravišta ili stvarnog vlasništva nad poduzećem čije se sjedište ili podružnice nalaze u državi članici;

Doprinos EU-a pristupu protiv korupcije temeljenom na ljudskim pravima na multilateralnim forumima

57.  poziva države članice EU-a da na razini UN-a pokrenu raspravu o povećanju normi o neovisnosti i mandatima agencija za borbu protiv korupcije na temelju iskustva OHCHR-a, Međunarodnog koordinacijskog odbora za nacionalne institucije za ljudska prava i tijela UN-a, posebno Vijeća UN-a za ljudska prava u odnosu na nacionale ustanove za ljudska prava (Pariška načela);

58.  ističe potrebu da se osnaži veza između agencija za borbu protiv korupcije i nacionalnih ustanova za ljudska prava na temelju mandata nacionalnih ustanova za ljudska prava za suzbijanje korupcije kao mogućeg uzroka izravnog i neizravnog kršenja ljudskih prava;

59.  podsjeća na svoj zahtjev državama članicama EU-a da podrže osnivanje funkcije posebnog izvjestitelja UN-a o financijskom kriminalu, korupciji i ljudskim pravima sa sveobuhvatnim mandatom, što uključuje plan usmjeren na ciljeve i periodično ocjenjivanje antikorupcijskih mjera koje države poduzimaju; poziva države članice EU-a da preuzmu vodeću ulogu u aktiviranju potpore među državama članicama Vijeća UN-a za ljudska prava i da postanu pokrovitelji rezolucije kojom će se uspostaviti mandat;

60.  traži od UN-a da radi veće učinkovitosti donese normativni instrument o nezakonitim financijskim tokovima;

61.  naglašava potrebu da se poboljšaju nacionalna i međunarodna komunikacija o korupciji i kampanje za podizanja razine osviještenosti kojima je cilj sudjelovanje građana kako bi se istaknula činjenica da korupcija ima negativan učinak na ljudska prava i da, među ostalim, dovodi do socijalne nejednakosti, manjka socijalne pravde i sve većih razina siromaštva; potiče EU da izradi i provede konkretne programe o postojećim kaznenim i postupovnim zakonima i mehanizmima pritužbe; ističe da obrazovanje i nepristrano, neovisno informiranje javnosti imaju ključnu ulogu u podučavanju socijalnih vještina i načela integriteta koji služe javnom interesu, pridonose vladavini prava i socijalnom i gospodarskom razvoju društva;

62.  preporučuje da se ispitivanje korupcije kao uzroka kršenja ljudskih prava, ali i posljedice zlouporabe ljudskih prava i slabe vladavine prava uključi u univerzalni periodični pregled kao način rješavanja korupcije i promicanja transparentnosti i najbolje prakse; naglašava ulogu koju bi civilno društvo moglo imati u doprinosu tom procesu;

63.  potiče produbljivanje međunarodnih obveza u cilju da se suzbijanje korupcije postavi u središte ciljeva održivog razvoja UN-a kao mehanizma borbe protiv globalnog siromaštva;

Korupcija i trgovina ljudima

64.  izražava zabrinutost zbog toga što se trgovina ljudima može olakšati korumpiranjem aktera s različitim razinama povjerenih ovlasti kao što su policija, carinski službenici, tijela granične kontrole i imigracijske službe, a koji se mogu oglušiti na trgovinu ljudima, tolerirati je ili organizirati ili biti sudionici u njoj;

65.  u tom pogledu ističe važnost mjera protiv korupcije kao što je poticanje transparentnosti i odgovornosti u upravama uvođenjem standardiziranog mehanizma za borbu protiv korupcije i jamčenjem bolje koordinacije u strategijama za borbu protiv trgovine ljudima;

66.  ističe istaknutu ulogu koju mogu imati rodno osjetljivi pristupi u izradi politika za borbu protiv korupcije u okviru trgovine ljudima;

Poslovanje i ljudska prava

67.  potiče sve države članice UN-a, a posebno države članice EU-a, da u cijelosti provedu Vodeća načela UN-a o poduzetništvu i ljudskim pravima i da u svoj nacionalni akcijski plan za ljudska prava (kako se zahtijeva u skladu s Akcijskim planom EU-a za ljudska prava i demokraciju) uključe konkretne obveze o antikorupcijskim mjerama ili da donesu posebne zakone protiv mita;

68.  pozdravlja činjenicu što se u nekim nacionalnim akcijskim planovima država članica EU-a upućuje na korupciju te u tom smislu predlaže posebne mjere za sprečavanje i kažnjavanje koruptivnih praksi i podmićivanja koje mogu dovesti do kršenja ljudskih prava; preporučuje da EU podupire dodatne mjere za promicanje donošenja i provedbe kodeksa i standarda protiv podmićivanja/korupcije radi usklađenosti u poduzećima i da bi poduzeća koja se natječu za javne ugovore trebala imati uspostavljene čvrste kodekse protiv podmićivanja i korupcije te načela za dobro porezno upravljanje; mišljenja je da bi zlouporabu javnih sredstava, nezakonito bogaćenje ili podmićivanje trebalo kažnjavati dodatnim posebnim kaznama u skladu s kaznenim pravom ako takva djela, kao rezultat korupcije, izravno dovode do kršenja ljudskih prava;

69.  pozdravlja izmjenu Računovodstvene direktive o objavljivanju informacija koje se ne odnose na financije kao i informacija o raznolikosti(23) u pogledu uvjeta o izvješćivanju za velika poduzeća i grupacije, uključujući o njihovim nastojanjima u pogledu ljudskih prava i borbe protiv korupcije; potiče poduzeća da objave sve bitne informacije u skladu s predstojećim smjernicama koje će objaviti Komisija;

70.  ponavlja svoj poziv svim državama i EU-u, da se aktivno i konstruktivno uključe u tekući rad otvorene međuvladine radne skupine UN-a za transnacionalne korporacije i druga poslovna poduzeća s obzirom na ljudska prava u cilju da se uspostavi pravno obvezujući instrument za prevenciju, istraživanje, traženje pravne zaštite i pristup pravnoj pomoći u slučaju kršenja ljudskih prava, uključujući ona koja su rezultat korupcije; poziva države da da poduzmu sve potrebne korake kako bi se omogućili privatni postupci za traženje odštete od počinitelja djela korupcije u skladu s člankom 35. Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije;

71.  poziva EU i njegove države članice da primjene Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća;

Otimanje zemljišta i korupcija

72.  i dalje je zabrinut zbog stanja u pogledu otimanja zemljišta uslijed koruptivnih praksi korporacija, stranih ulagača, nacionalnih i međunarodnih državnih aktera, dužnosnika i tijela vlasti; ističe da se korupcijom često omogućuje otimanje zemljišta prisilnim iseljavanjem tako da se, među ostalim, trećim stranama olakšano odobrava kontrola nad zaraženim zemljištem bez suglasnosti onih koji žive na njemu;

73.  ističe da istraživanja pokazuju da je korupcija široko rasprostranjena u upravljanju zemljištem i da sve više pogađa sve faze kupnje zemljišta, što ima brojne negativne posljedice na ljudska prava, od prisilnog raseljavanja stanovništva bez odgovarajuće naknade do ubojstva branitelja zemljišta(24); osim toga, sa zabrinutošću napominje da postoji rizik od toga da se kršenja ljudskih prava povećaju u kontekstu sve veće potražnje za hranom, gorivom i robom te zemljišnih ulaganja sve većih razmjera u zemljama u razvoju;

74.  podsjeća na to da financijski sektor ima ključnu ulogu u sprečavanju korupcije koja naročito omogućuje utrku za zemljištem; ponavlja da bi banke i financijske institucije trebale provesti „dubinsku analizu klijenta” kako bi se borile protiv pranja novca povezanog s korupcijom te osigurati da ulagači kojima pružaju potporu poduzimaju stvarne mjere dužne pažnje u području ljudskih prava; poziva EU i njegove države članice da obvežu poduzeća na objavljivanje pojedinosti u vezi s aktivnostima stjecanja zemljišta u trećim zemljama i da pojačaju svoju potporu zemljama u razvoju kako bi se osigurala učinkovita provedba Dobrovoljnih smjernica o odgovornom upravljanju zemljišnim, ribarstvenim i šumskim resursima kao sredstvom za borbu protiv korupcije pri kupnji zemljišta;

Izbori i funkcioniranje demokratski izabranih tijela

75.  naglašava da bi jedan od ciljeva borbe protiv korupcije trebao biti zaustavljanje teških zlouporaba kojima se narušavaju demokracija, politički procesi te promicanje neovisnog, nepristranog i učinkovitog sudstva; poziva na jačanje uloge političkih stranaka kao kanala demokratskog zastupništva i političkog sudjelovanja tako da ih se opremi na učinkovite načine; napominje da je u tom smislu stoga ključna regulacija političkog financiranja, uključujući utvrđivanje donatora i drugih financijskih izvora za očuvanje demokracije;

76.  napominje sa zabrinutošću da izborne prijevare te korupcija povezana s izbornim procesom i radom izabranih predstavničkih tijela i skupština izrazito potkopavaju povjerenje u demokratske institucije i slabe građanska i politička prava te onemogućuju jednako i pošteno predstavljanja građana i pritom dovode u pitanje vladavinu prava; prima na znanje pozitivnu ulogu misija za promatranje izbora koje doprinose ispravnoj provedbi izbora i podržavaju reformu izbornog zakona; potiče daljnju suradnju sa specijaliziranim međunarodnim tijelima kao što su Vijeće Europe ili OESS u tom području;

77.  ističe konkretnu potrebu o zadržavanju najviših mogućih etičkih standarda i transparentnosti u djelovanju međunarodnih organizacija i regionalnih skupština zaduženih za zaštitu i promicanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava povezivanjem institucija i profesija diljem svijeta u cilju izgradnje kapaciteta i poticanja zajedničke kulture integriteta; ističe potrebu za promicanjem transparentnih praksi razradom kodeksa ponašanja i posebnih mjera u pogledu transparentnosti radi sprečavanja i istraživanja bilo kakvih prijevara ili nepravilnog postupanja;

78.  ističe potrebu za strogom regulacijom lobiranja u skladu s načelima otvorenosti i transparentnosti, s ciljem jamčenja jednake mogućnosti pristupa donositeljima odluka za sve interesne skupine i iskorjenjivanja korupcije te uklanjanja rizika kršenja ljudskih prava; poziva EU i države članice da prepoznaju i osude sve oblike skrivenog, neetičnog i nezakonitog lobiranja; poziva EU da promiče transparentno donošenje odluka i zakonodavne postupke i u državama članicama i u odnosima s trećim zemljama;

79.  u svjetlu posljednjih otkrića o azerbajdžanskim „praonicama rublja” snažno osuđuje pokušaje azerbajdžanskog i drugih autokratskih režima u trećim zemljama da nezakonitim sredstvima vrše utjecaj na europske donositelje odluka; traži da Parlament provede sveobuhvatnu istragu o spomenutim navodima i, u širem smislu, o utjecaju tih režima; traži da Parlament donese snažne mjere kako bi se spriječila takva korupcija jer se njome narušavaju vjerodostojnost i legitimitet djelovanja Parlamenta, uključujući u pogledu ljudskih prava;

Velika sportska natjecanja i poveznica s kršenjem ljudskih prava i korupcijom

80.  i dalje je zabrinut zbog ozbiljnih kršenja ljudskih prava, uključujući radnička prava i korupciju na visokoj razini, povezanih s najvažnijim međunarodnim sportskim natjecanjima i povezanim velikim infrastrukturnim projektima; potiče suradnju između tijela nadležnih za sport i međunarodnih agencija za borbu protiv korupcije i nevladinih udruga kako bi se utvrdile transparentne i provjerljive obveze o ljudskim pravima kojih se trebaju pridržavati organizatori velikih sportskih natjecanja i oni koji se nadmeću kako bi im bili domaćinom; ističe da bi ti kriteriji trebali biti dio kriterija za dodjelu organizacije takvih natjecanja;

81.  smatra da i veliki nevladini međunarodni sportski savezi trebaju uložiti i pojačati svoje napore u borbi protiv korupcije i njezinom suzbijanju, isto tako nevladini međunarodni sportski savezi trebali bi priznati svoj dio odgovornosti za poštovanje ljudskih prava; stoga je potrebno dodijeliti veće ovlasti nacionalnim agencijama za borbu protiv korupcije u pogledu istraživanja i kažnjavanja slučajeva korupcije u području velikih nevladinih međunarodnih saveza;

82.  smatra da su korupcija na visokoj razini u upravi u području sporta, namještanju ishoda susreta, dogovorima o odobrenju, nabavi, odabiru lokacija, nezakonitom klađenju i dopingu te uključenost organiziranog kriminala naštetili vjerodostojnosti sportskih tijela;

83.  smatra da integritet u sportu može doprinijeti planu globalnog razvoja i dobrom upravljanju na međunarodnoj razini;

Porezne oaze

84.  potiče na provedbu politika nulte tolerancije u odnosu na porezne oaze i pranje novca i na povećanje međunarodnih normi o transparentnosti te potiče dublju međunarodnu suradnju u cilju utvrđivanja vlasništva nad tajnovitim fiktivnim poduzećima i trustovima koji se upotrebljavaju kao kanali za utaju poreza, prijevare, nezakonitu trgovinu, tokove kapitala, pranje novca i okorištavanje korupcijom;

85.  snažno se zalaže za provedbu standarda za javno izvješćivanje po zemljama u Europi i trećim zemljama, pri čemu bi multinacionalna poduzeća trebala biti obvezna podnositi izvješća s osnovnim financijskim informacijama za svaku jurisdikciju u kojoj djeluju radi sprečavanja korupcije i izbjegavanja poreza;

86.  podsjeća na odgovornost EU-a u borbi protiv prakse izbjegavanja poreza koju provode strane transnacionalne korporacije i pojedinci te u rješavanju tereta nezakonitih financijskih tokova iz zemalja u razvoju koji ometa mogućnost iskorištavanja dostatnih sredstava za ispunjavanje obveza u pogledu ljudskih prava;

87.  pozdravlja europske inicijative za razvoj globalne razmjene informacija o stvarnom vlasništvu u cilju učvršćivanja učinkovitosti zajedničkih standarda izvješćivanja koji mogu pomoći u razotkrivanju lošeg financijskog postupanja;

88.  potiče globalnu suradnju u ulaženju u trag ukradenoj imovini i sigurnom vraćanju te imovine zakonitim vlasnicima; ponavlja da EU ima dužnost pomoći trećim zemljama da povrate nezakonito stečenu imovinu pohranjenu u financijskim sustavima država članica EU-a i nekretnine te da kazneno gone počinitelje, pomagače i posrednike; snažno potiče EU da tom pitanju od velike važnosti za treće zemlje koje prolaze kroz proces demokratizacije da prednost, ponajprije rješavanjem pravnih prepreka i nedostatka spremnosti na suradnju iz financijskih središta; u tom pogledu ističe važnost zapljene odvajanja zapljene imovine od osude u državi tražiteljici u svrhu pružanja uzajamne pravne pomoći i postupka u progonima kada postoje dostatni dokazi o lošem postupanju;

89.  podsjeća na to da je korupcija usko povezana s aktivnostima kao što su pranje novca, utaja poreza i nezakonita trgovina; naglašava u svjetlu toga da bi transparentnost trebala biti temelj svih strategija za borbu protiv korupcije;

90.  naglašava da EU na svim relevantnim međunarodnim forumima mora kao prioritet promicati borbu protiv poreznih oaza, bankovne tajne i pranja novca, ukidanje prekomjerne obveze čuvanja profesionalne tajne, javno izvještavanje multinacionalnih poduzeća za svaku zemlju pojedinačno i javne registre stvarnih vlasnika poduzeća; ističe da je većina alata za borbu protiv izbjegavanja i utaje poreza prikladna za borbu protiv korupcije i pranja novca;

Sloboda medija

91.  ističe izuzetnu važnost neovisnih medija, i digitalnih i konvencionalnih, u borbi protiv korupcije i osuđivanju kršenja ljudskih prava; poziva Komisiju da se posveti i suprotstavi mogućim negativnim posljedicama zakona protiv kleveta u trećim zemljama i ponovno poziva sve države članice da razmotre dekriminalizaciju klevetanje i primjenjuju samo građanske parnice kao način za zaštitu nečijeg ugleda; ističe da je digitalna sigurnost važan element za zaštitu aktivista; snažno preporučuje da se transparentnost vlasništva i sponzorstva medija utvrdi nacionalnim zakonodavstvom;

92.  zahtijeva jače isticanje slobode medija kao značajnog elementa u međunarodnim odnosima EU-a s trećim zemljama; smatra da bi politički dijalog i suradnja koje EU vodi s trećim zemljama u pogledu osiguravanja provedbe reformi medija trebali biti otvoreni, transparentni i podložni provjeri; u tom kontekstu poziva EU da se pobrine da projekti EU-a u trećim zemljama među ostalim služe zaštiti medijskih sloboda i uključuju organizacije civilnog društva; poziva EU da javno osudi uvođenje zakona kojima se ograničavaju slobode medija i djelovanje organizacija civilnog društva;

93.  promiče vrijednosti otvorenog i sigurnog interneta u podizanju osviještenosti o koruptivnim praksama pojedinaca, organizacija i vlada i izražava zabrinutost zbog toga što oni koji nastoje ograničiti slobode na internetu to čine kako bi izbjegli odgovornost;

94.  ustraje u tome da bi javno ugovaranje trebalo biti pravedno, odgovorno, otvoreno i transparentno radi sprečavanja i razotkrivanja krađe ili zlouporabe novca poreznih obveznika;

95.  ističe da na svim forumima za dijalog s trećim zemljama, uključujući bilateralne forume, EU treba naglašavati koliko je bitno poštovati pravo na pristup javnim informacijama; osobito ističe potrebu za utvrđivanjem standarda koji jamče potpun i najbrži mogući pristup takvim informacijama, jer je brzina pristupa od ključne važnosti za napore koji se ulažu u osiguranje poštovanja ljudskih prava i borbu protiv korupcije; poziva EU da promiče pristup javnim informacijama i u državama članicama i u trećim zemljama;

o
o   o

96.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Europskoj središnjoj banci.

(1) https://www.unodc.org/unodc/en/treaties/CAC/
(2) http://www.oecd.org/daf/anti-bribery/ConvCombatBribery_ENG.pdf
(3) http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=LEGISSUM:l33601&from=EN
(4) http://www.un.org/ga/search/view_doc.asp?symbol=A/RES/70/1&Lang=E
(5) http://www.eib.org/attachments/strategies/anti_fraud_policy_20130917_en.pdf
(6) http://www.ohchr.org/Documents/Publications/GuidingPrinciplesBusinessHR_EN.pdf
(7) http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2016/06/20-fac-business-human-rights-conclusions/
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0405.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0403.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0310.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408.
(12) SL C 265, 11.8.2017., str. 59.
(13) SL C 407, 4.11.2016., str. 81.
(14) SL C 208, 10.6.2016., str. 89.
(15) SL C 181, 19.5.2016., str. 2.
(16) https://www.unodc.org/documents/corruption/WG-Prevention/Art_6_Preventive_anti-corruption_bodies/JAKARTA_STATEMENT_en.pdf
(17) http://nhri.ohchr.org/EN/AboutUs/Governance/Resolutions/A.HRC.RES.33.15%20EN.pdf
(18) http://www.ohchr.org/EN/HRBodies/HRC/RegularSessions/Session28/Documents/A_HRC_28_73_ENG.doc
(19) http://www.eods.eu/library/AU_Convention%20on%20Combating%20Corruption_2003_EN.pdf
(20) https://www.unglobalcompact.org/what-is-gc/mission/principles
(21) http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2016/579319/EPRS_STU%282016%29579319_EN.pdf
(22) SL L 141, 5.6.2015., str. 73.
(23) SL L 330, 15.11.2014., str. 1.
(24) Olivier De Schutter, „Tainted Lands. Corruption in Large-Scale Land Deals” u International Corporate Accountability Roundtable & Global Witness (studeni 2016.). https://www.globalwitness.org/en/campaigns/land-deals/tainted-lands-corruption-large-scale-land-deals/

Pravna napomena