Indeks 
Usvojeni tekstovi
Četvrtak, 14. rujna 2017. - StrasbourgZavršno izdanje
Zahtjevi za pristupačnost proizvoda i usluga ***I
 Kambodža, posebice slučaj Kema Sokhe
 Gabon: represija nad oporbom
 Laos, posebice slučajevi Somphonea Phimmasone, Lod Thammavong i Soukanea Chaithada
 Mjanmar, posebno položaj pripadnika zajednice Rohingya
 Sporazum između EU-a i Čilea o trgovini ekološkim proizvodima ***
 Protokol uz Sporazum o pridruživanju između EU-a i Čilea (pristupanje Hrvatske) ***
 Modernizacija trgovinskoga stupa Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea
 Produljenje europskog statističkog programa do 2020 ***I
 Europski fondovi poduzetničkog kapitala i europski fondovi za socijalno poduzetništvo ***I
 Višegodišnji plan za pridnene stokove u Sjevernome moru i za ribarstvo kojim se iskorištavaju ti stokovi ***I
 Transparentnost, odgovornost i integritet u institucijama EU-a
 Budućnost programa Erasmus+
 Novi program vještina za Europu

Zahtjevi za pristupačnost proizvoda i usluga ***I
PDF 1023kWORD 131k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 14. rujna 2017. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zakona, propisa i administrativnih odredaba država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost proizvoda i usluga (COM(2015)0615 – C8-0387/2015 – 2015/0278(COD))(1)
P8_TA(2017)0347A8-0188/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Pozivanje 1.a (novo)
uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 26.,
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
(1)   Svrha je ove Direktive doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta usklađivanjem zakona, propisa i administrativnih odredbi država članica te uklanjanjem prepreka slobodnom kretanju određenih pristupačnih proizvoda i usluga. Time će se povećati dostupnost pristupačnih proizvoda i usluga na unutarnjem tržištu.
(1)   Svrha je ove Direktive doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta usklađivanjem zakona, propisa i administrativnih odredbi država članica te uklanjanjem prepreka slobodnom kretanju određenih pristupačnih proizvoda i usluga. Time će se povećati dostupnost pristupačnih proizvoda i usluga na unutarnjem tržištu i povećati pristupačnost i praktičnost informacija o tim proizvodima.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)   Potražnja za pristupačnim proizvodima i uslugama je velika, a broj građana s invaliditetom i/ili funkcionalnim ograničenjima znatno će porasti kako stanovništvo Europske unije bude starjelo. Stvaranjem okruženja s pristupačnijim proizvodima i uslugama omogućuje se veća uključenost u društvo i olakšava samostalan život.
(2)   Potražnja za pristupačnim proizvodima i uslugama je velika, a broj osoba s funkcionalnim ograničenjima, uključujući osobe s invaliditetom u značenju iz članka 1. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom („Konvencija”), znatno će porasti kako stanovništvo Europske unije bude starjelo. Stvaranjem okruženja s pristupačnijim proizvodima i uslugama omogućuje se veća uključenost u društvo, a to je preduvjet za samostalan život.
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.a (nova)
(2a)  Za proizvode, alate, uređaje i usluge trebalo bi jamčiti „univerzalnu pristupačnost”, „univerzalni dizajn” i „rodnu perspektivu” kako bi ih osobe s invaliditetom mogle učestalo koristiti.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.
(3)   Razlike u zakonodavstvima i administrativnim mjerama koje su države članice donijele u pogledu pristupačnosti proizvoda i usluga za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, stvaraju prepreke slobodnom kretanju takvih proizvoda i usluga i narušavaju učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Te prepreke ugrožavaju gospodarske subjekte, a posebno mala i srednja poduzeća (MSP-ove).
(3)   Razlike u zakonodavstvima i administrativnim mjerama koje su države članice donijele u pogledu pristupačnosti nekih proizvoda i usluga za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, stvaraju prepreke njihovu slobodnom kretanju i narušavaju učinkovito tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu. Za druge će se proizvode zbog stupanja na snagu Konvencije razlike vjerojatno povećati. Te prepreke ugrožavaju gospodarske subjekte, a posebno mala i srednja poduzeća
(MSP-ove).
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)   Potrošači pristupačnih proizvoda i primatelji pristupačnih usluga plaćaju visoke cijene zbog ograničenog tržišnog natjecanja među dobavljačima. Zbog neujednačenosti nacionalnih propisa smanjuje se korist koja bi mogla proizaći iz razmjene iskustava na nacionalnoj i međunarodnoj razini o društvenom i tehnološkom razvoju.
(5)   Potrošači pristupačnih proizvoda, osobito pomoćnih tehnologija, i primatelji pristupačnih usluga plaćaju visoke cijene zbog ograničenog tržišnog natjecanja među dobavljačima. Zbog neujednačenosti nacionalnih propisa smanjuje se korist koja bi mogla proizaći iz razmjene iskustava na nacionalnoj i međunarodnoj razini o društvenom i tehnološkom razvoju.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)   Približavanje nacionalnih mjera na razini Unije stoga je potrebno za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta kako bi se smanjila rascjepkanost tržišta pristupačnih proizvoda i usluga, omogućila ekonomija razmjera, olakšala prekogranična trgovina i mobilnost te kako bi se pomoglo gospodarskim subjektima pri usmjeravanju sredstva na inovacije umjesto da ih koriste za ispunjavanje raznolikih pravnih zahtjeva diljem Unije.
(6)   Približavanje nacionalnih mjera na razini Unije stoga je potrebno za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta kako bi se smanjila rascjepkanost tržišta pristupačnih proizvoda i usluga, omogućila ekonomija razmjera, olakšala prekogranična trgovina, sloboda kretanja proizvoda i usluga i slobodno kretanje osoba, uključujući osobe s invaliditetom, te kako bi se pomoglo gospodarskim subjektima pri usmjeravanju sredstava na inovacije umjesto da ih koriste za pokrivanje troškova do kojih dolazi zbog neusklađenosti zakonodavstva.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8a)  Člankom 10. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) Unija se pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti obvezuje na borbu protiv diskriminacije na temelju invaliditeta. Na temelju članka 19. UFEU-a Unija ima ovlast donositi pravne akte radi suzbijanja takve diskriminacije.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
(9)   Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata Poveljom o temeljnim pravima Europske unije. Ovom se Direktivom posebno nastoji osigurati potpuno poštovanje prava osoba s invaliditetom na mjere čiji je cilj osiguravanje njihove neovisnosti, društvene i profesionalne uključenosti te njihova sudjelovanja u životu zajednice te promicati primjenu članka 26. Povelje o temeljnim pravima Europske unije.
(9)   Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata Poveljom o temeljnim pravima Europske unije. Ovom se Direktivom posebno nastoji osigurati potpuno poštovanje prava osoba s invaliditetom i starijih osoba na mjere čiji je cilj osiguravanje njihove neovisnosti, društvene i profesionalne uključenosti te njihova sudjelovanja u životu zajednice te promicati primjenu članaka 21., 25. i 26. Povelje o temeljnim pravima Europske unije.
Amandman 250
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9.a)   Veća pristupačnost proizvoda i usluga neće unaprijediti samo živote osoba s invaliditetom, nego i osoba s drugim trajno ili privremeno smanjenim funkcionalnim sposobnostima, kao što su starije osobe, trudnice i putnici s prtljagom. Stoga je nužno da ova Direktiva uključuje osobe s invaliditetom kao i osobe s trajno ili privremeno smanjenom funkcionalnom sposobnošću kako bi se većem dijelu društva zajamčila stvarna korist i neovisan život.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.b (nova)
(9b)  U Uniji je prevalencija invaliditeta veća među ženama nego među muškarcima. Žene s invaliditetom suočene su s višestrukim oblicima diskriminacije i suočavaju se sa znatnim preprekama punom ostvarivanju svojih osnovnih prava i sloboda. To obuhvaća fizičko, emocionalno, seksualno, ekonomsko i institucionalno nasilje. Obuhvaća i diskriminaciju u pristupu obrazovanju i zapošljavanju, što može dovesti do društvene izolacije i psihološke traume. Invaliditet također ima nerazmjeran utjecaj na žene jer one skrbe o članovima obitelji s invaliditetom i češće su od muškaraca žrtve diskriminacije na temelju povezanosti. S obzirom na navedeno potrebno je djelovati kako bi se zajamčilo jednako postupanje te pozitivne mjere i politike usmjerene na žene s invaliditetom i majke djece s invaliditetom jer je to temeljno ljudsko pravo i etička obveza.
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
(10)   „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta” usmjerena je na ostvarenje održivih ekonomskih i socijalnih koristi na povezanom jedinstvenom digitalnom tržištu. Potrošači Unije još uvijek ne mogu potpuno iskoristiti prednosti jedinstvenog tržišta u pogledu cijena i izbora jer su prekogranične internetske transakcije i dalje vrlo ograničene. Zbog rascjepkanosti je smanjeno i prekogranično korištenje uslugama e-trgovine. Nadalje je potrebno usklađeno djelovati kako bi se osiguralo da novi elektronički sadržaji budu potpuno dostupni osobama s invaliditetom. Stoga je potrebno uskladiti zahtjeve za pristupačnost diljem jedinstvenog digitalnog tržišta i osigurati da svi građani Unije neovisno o njihovim sposobnostima mogu uživati u pogodnostima takvog tržišta.
(10)   „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta” usmjerena je na ostvarenje održivih ekonomskih i socijalnih koristi na povezanom jedinstvenom digitalnom tržištu olakšavanjem trgovine i poticanjem zapošljavanja unutar Unije. Potrošači Unije još uvijek ne mogu potpuno iskoristiti prednosti jedinstvenog tržišta u pogledu cijena i izbora jer su prekogranične internetske transakcije i dalje vrlo ograničene. Zbog rascjepkanosti je smanjeno i prekogranično korištenje uslugama e-trgovine. Nadalje je potrebno usklađeno djelovati kako bi se osiguralo da novi elektronički sadržaji budu potpuno dostupni osobama s invaliditetom. Stoga je potrebno uskladiti zahtjeve za pristupačnost diljem jedinstvenog digitalnog tržišta i osigurati da svi građani Unije neovisno o njihovim sposobnostima mogu uživati u pogodnostima takvog tržišta.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.a (nova)
(12a)  Člankom 4. Konvencije države potpisnice poziva se da provode ili promiču istraživanje i razvoj novih tehnologija te da promiču njihovu dostupnost i upotrebu, uključujući informacijske i komunikacijske tehnologije, pomagala za kretanje, uređaje i pomoćne tehnologije prikladne za osobe s invaliditetom. Konvencijom se također poziva na davanje prioriteta pristupačnim tehnologijama.
Amandman 232
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.b (nova)
(12.b)  U sektoru željezničkog prijevoza Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća1a i Uredba Komisije (EU) br. 1300/20141b (tehničke specifikacije interoperabilnosti za osobe sa smanjenom pokretljivošću) izričito upućuju na zahtjeve za pristupačnost utvrđene člankom 9. Konvencije te ih i provode. Sukladno tomu, pristupačnost za osobe s invaliditetom i osobe sa smanjenom pokretljivošću u sektoru željezničkog prijevoza regulirane su u okviru tih instrumenata. Kako bi se osigurala dosljednost između Direktive (EU) 2016/797 i Uredbe Komisije (EU) br. 1300/2014, s jedne strane, i ove Direktive s druge strane, u svim budućim revizijama tehničkih specifikacija interoperabilnosti za osobe sa smanjenom pokretljivošću treba uzeti u obzir zahtjeve za pristupačnost koji proizlaze iz Europskog akta o pristupačnosti.
________________
la Direktiva (EU) 2016/797 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2016. o interoperabilnosti željezničkog sustava u Europskoj uniji (SL L 138, 26.5.2016., str. 44.).
lb Uredba Komisije (EU) br. 1300/2014 od 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću (SL L 356, 12.12.2014., str. 110.).
Amandman 233
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
(13)   Stupanje na snagu Konvencije u pravnim poretcima država članica podrazumijeva potrebu za donošenjem dodatnih nacionalnih odredbi o pristupačnosti proizvoda i usluga što bi bez djelovanja Unije dovelo do daljnjeg povećanja razlika među nacionalnim odredbama.
(13)   Stupanje Konvencije na snagu u pravnim poretcima država članica podrazumijeva potrebu za donošenjem dodatnih nacionalnih odredbi o pristupačnosti proizvoda i usluga i izgrađenom okolišu povezanom s pružanjem roba i usluga, što bi bez djelovanja Unije dovelo do daljnjeg povećanja razlika među nacionalnim odredbama.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13a)  Pored zahtjeva utvrđenih ovom Direktivom, potrebni su napori za provođenje i primjenu zakonodavstva Unije o pravima putnika koji se koriste zračnim, željezničkim i autobusnim prijevozom ili prijevozom unutarnjim plovnim putovima. Ti napori trebali bi biti usredotočeni na intermodalne aspekte s ciljem promicanja dostupnosti bez prepreka, uključujući aspekte kao što su infrastruktura i prijevozna vozila.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.b (nova)
(13b)  Komisija bi trebala poticati gradske vlasti da pristupačnost uslugama gradskog prijevoza bez prepreka integriraju u svoje planove održive gradske mobilnosti i da redovito objavljuju popis najboljih praksi povezanih s pristupačnošću javnom gradskom prijevozu bez prepreka i s mobilnošću.
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
(15)   Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010. – 2020. – obnovljeno opredjeljenje za Europu bez barijera33 – u skladu s Konvencijom, tom se strategijom izdvaja pristupačnost kao jedno od osam područja djelovanja te se nastoji osigurati pristupačnost proizvoda i usluga.
(15)   U skladu s Konvencijom komunikacijom Komisije od 15. studenoga 2010. pod nazivom „Europska strategija za osobe s invaliditetom 2010. – 2020. – obnovljeno opredjeljenje za Europu bez barijera” izdvaja se pristupačnost, koja je osnovni preduvjet za sudjelovanje u društvu, kao jedno od osam područja djelovanja te se nastoji osigurati pristupačnost proizvoda i usluga.
__________________
33 COM(2010) 636.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.
(16)   Proizvodi i usluge iz područja primjene ove Direktive rezultat su analitičkog pregleda provedenog tijekom pripreme procjene učinka u kojem su utvrđeni relevantni proizvodi i usluge za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom i starije osobe, a za koje su države članice donijele ili će vjerojatno donijeti različite nacionalne zahtjeve za pristupačnost.
(16)   Proizvodi i usluge iz područja primjene ove Direktive rezultat su analitičkog pregleda provedenog tijekom pripreme procjene učinka u kojem su utvrđeni relevantni proizvodi i usluge za osobe s invaliditetom, a za koje su države članice donijele ili će vjerojatno donijeti različite nacionalne zahtjeve za pristupačnost.
Amandman 227
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.a (nova)
(16a)  Direktivom 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća1a nameće se niz obveza pružateljima audiovizualnih medijskih usluga. Stoga je primjerenije zahtjeve za pristupačnost uključiti u tu direktivu.
Međutim, kada je riječ o internetskim stranicama i uslugama na mobilnim uređajima, Direktivom 2010/13/EU obuhvaćen je samo audiovizualni medijski sadržaj. Stoga bi područjem primjene ove Direktive trebalo obuhvatiti arhitekturu internetskih stranica i usluga na mobilnim uređajima te sav sadržaj koji nije u području primjene Direktive 2010/13/EU.
Ova bi se Direktiva trebala primjenjivati na zahtjeve za pristupačnost za opremu i internetske stranice telefonskih usluga. Ova bi se Direktiva također trebala primjenjivati na zahtjeve za pristupačnost za telefonske usluge, osim ako su obuhvaćene nekim drugim aktom Unije kojim se pruža barem ista razina zaštite kao ovom Direktivom. U tom bi slučaju taj pravni akt Unije trebao imati prednost pred ovom Direktivom.

_______________________
1a Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (SL L 95, 15.4.2010., str. 1.).
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
(17)   Svi proizvodi i usluge moraju biti u skladu sa zahtjevima za pristupačnost utvrđenima u članku 3. i navedenima u Prilogu I. kako bi bili pristupačni osobama s invaliditetom i starijim osobama. Obveza pristupačnosti e-trgovine odnosi se i na internetsku prodaju usluga prema članku 1. stavku 2. točkama od (a) do (e) ove Direktive.
(17)   Svi proizvodi i usluge obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive koji su stavljeni na tržište nakon datuma primjene ove Direktive trebali bi biti u skladu sa zahtjevima za pristupačnost utvrđenima u članku 3. i navedenima u Prilogu I. kako bi bili pristupačni osobama s invaliditetom. Obveza pristupačnosti e-trgovine odnosi se i na internetsku prodaju usluga prema članku 1. stavku 2. točkama od (a) do (e) ove Direktive.
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.a (nova)
(17a)  Čak i ako se usluga ili dio usluge daje u podugovor trećoj strani, pristupačnost te usluge ne bi smjela biti dovedena u pitanje, a pružatelji usluga trebaju ispuniti obveze iz ove Direktive. Pružatelji usluga također trebaju voditi računa da se njihovo osoblje prikladno i stalno usavršava kako bi se zajamčilo da ima potrebno znanje o upotrebi proizvoda i usluga. Ta bi usavršavanja trebala obuhvaćati teme kao što su pružanje informacija, savjetovanje i reklamiranje.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 18.
(18)   Zahtjeve za pristupačnost treba uvesti na način koji najmanje opterećuje gospodarske subjekte i države članice, primjerice, uključenjem samo pomno odabranih proizvoda i usluga u područje primjene.
(18)   S jedne strane, zahtjeve za pristupačnost treba uvesti na način koji je najučinkovitiji i koji najmanje opterećuje gospodarske subjekte i države članice, primjerice, uključenjem u područje primjene samo pomno odabranih proizvoda i usluga koji su stavljeni na tržište nakon datuma primjene ove Direktive. S druge strane, potrebno je gospodarskim subjektima omogućiti učinkovitu provedbu zahtjeva za pristupačnost utvrđenih u ovoj Direktivi, uzimajući posebno u obzir životni vijek samoposlužnih terminala, uređaja za naplatu karata i prijavnih uređaja. U obzir također treba uzeti poseban položaj MSP-ova na unutarnjem tržištu. Nadalje, od mikropoduzeća se zbog njihove veličine, resursa i prirode ne bi smjelo zahtijevati ispunjavanje zahtjeva za pristupačnost iz ove Direktive niti bi ona u cilju izuzeća od obveza ove Direktive trebala biti obvezna koristiti postupak iz članka 12.
Amandman 22
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 20.a (nova)
(20a)  Kako bi se omogućilo bolje funkcioniranje unutarnjeg tržišta, nacionalna bi tijela prilikom primjene odredbi o pristupačnosti iz pravnih akata Unije navedenih u ovoj Direktivi trebala iskoristiti zahtjeve za pristupačnost iz ove Direktive. Međutim, ovom se Direktivom ne bi smjela promijeniti obvezna ili dobrovoljna priroda odredaba tih drugih pravnih akata Unije. Stoga ovom Direktivom treba zajamčiti da, kad se zahtjevi za pristupačnost koriste u skladu s tim drugim aktima, ti zahtjevi budu isti u cijeloj Uniji.
Amandman 23
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 21.
(21)   Komisijin prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća34 uključuje zahtjeve za pristupačnost za poseban skup internetskih stranica tijela javnog sektora. Nadalje se predlaže utvrđivanje temelja za metodologiju praćenja i izvješćivanja o sukladnosti relevantnih internetskih stranica sa zahtjevima navedenima u toj Direktivi. I zahtjevi za pristupačnost i metodologija praćenja i izvješćivanja iz te Direktive trebaju se primjenjivati na internetske stranice tijela javnog sektora. Kako bi se osiguralo da nadležna tijela provode iste zahtjeve za pristupačnost neovisno o vrsti regulirane internetske stranice, zahtjevi za pristupačnost iz ove Direktive trebali bi biti usklađeni s onima iz prijedloga Direktive o pristupačnosti internetskih stranica tijela javnog sektora. Aktivnosti e-trgovine na internetskim stranicama javnog sektora koje nisu obuhvaćene tom Direktivom potpadaju pod područje primjene ovog prijedloga kako bi se osiguralo da internetska prodaja proizvoda i usluga bude pristupačna osobama s invaliditetom i starijim osobama, neovisno o tome je li riječ o javnoj ili privatnoj prodaji.
(21)   Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća34 uključuje zahtjeve za pristupačnost internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora. Međutim, ta direktiva sadrži točno određen popis iznimaka jer potpuna dostupnost određenog sadržaja internetskih stranica i mobilnih aplikacija te određene vrste internetskih stranica i mobilnih aplikacija stvara nerazmjerno opterećenje. Nadalje se utvrđuje temelj za metodologiju praćenja i izvješćivanja o sukladnosti relevantnih internetskih stranica i mobilnih aplikacija sa zahtjevima navedenima u toj Direktivi. I zahtjevi za pristupačnost i metodologija praćenja i izvješćivanja iz te Direktive trebaju se primjenjivati na internetske stranice i mobilne aplikacije tijela javnog sektora. Kako bi se osiguralo da nadležna tijela provode iste zahtjeve za pristupačnost neovisno o vrsti regulirane internetske stranice i mobilne aplikacije, zahtjevi za pristupačnost iz ove Direktive trebali bi biti usklađeni s onima iz Direktive (EU) 2016/2102. Aktivnosti e-trgovine na internetskim stranicama i mobilnim aplikacijama tijela javnog sektora koje nisu obuhvaćene tom Direktivom potpadaju pod područje primjene ove Direktive kako bi se osiguralo da internetska prodaja proizvoda i usluga bude pristupačna osobama s invaliditetom i starijim osobama, neovisno o tome je li riječ o javnoj ili privatnoj prodaji.
__________________
__________________
34 Prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o pristupačnosti internetskih stranica tijela javnog sektora COM(2012) 721.
34 Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.).
Amandman 24
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 22.a (nova)
(22a)  Određeni elementi zahtjeva za pristupačnost utvrđeni ovom Direktivom, a posebno oni iz Priloga I. koji se odnose na pružanje informacija, već su obuhvaćeni postojećim zakonodavnim aktima Unije u području prijevoza. Ti akti obuhvaćaju Uredbu (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća1a, Uredbu Komisije (EU) br. 1300/2014 1b i Uredbu Komisije (EU) br. 454/20111c u pogledu željezničkog prijevoza; Uredbu (EU) br. 181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća1d u pogledu gradskog i međugradskog autobusnog prijevoza; Uredbu (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća1e u pogledu pomorskog prijevoza. Kako bi se gospodarskim subjektima obuhvaćenima tim aktima osigurala regulatorna dosljednost i predvidljivost, treba smatrati da su relevantni zahtjevi iz ove Direktive ispunjeni ako su u skladu s relevantnim dijelovima tih akata. Međutim, kad zahtjevi za pristupačnost nisu obuhvaćeni tim aktima, primjerice zahtjev da internetske stranice zrakoplovnih kompanija budu dostupne, treba se primjenjivati ova Direktiva.
__________________
1a Uredba (EZ) br. 1371/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o pravima i obvezama putnika u željezničkom prometu (SL L 315, 3.12.2007., str. 14.).
1b Uredba (EU) br. 1300/2014 Europskog parlamenta i Vijeća оd 18. studenoga 2014. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s pristupačnošću željezničkog sustava Unije osobama s invaliditetom i osobama s ograničenom pokretljivošću (SL L 356, 12.12.2014., str. 110.).
1c Uredba Komisije (EU) br. 454/2011 od 5. svibnja 2011. o tehničkoj specifikaciji za interoperabilnost u vezi s podsustavom „telematskih aplikacija za putnički promet” transeuropskog željezničkog sustava (SL L 123, 12.5.2011., str. 11.).
1d Uredba (EU) br. 181/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o pravima putnika u autobusnom prijevozu i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (SL L 55, 28.2.2011., str. 1.).
1e Uredba (EU) br. 1177/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o pravima putnika kada putuju morem ili unutarnjim plovnim putovima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 (SL L 334, 17.12.2010., str. 1.).
Amandman 25
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 22.b (nova)
(22b)  Ovom se Direktivom želi dopuniti postojeće zakonodavstvo Unije za pojedine sektore koje obuhvaća aspekte koji još nisu obuhvaćeni tim zakonodavstvom.
Amandman 26
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 22.c (nova)
(22c)  Određivanje područja primjene ove Direktive u pogledu usluga zrakoplovnog, autobusnog i željezničkog prijevoza putnika te prijevoza putnika vodnim putovima treba se temeljiti na postojećem zakonodavstvu za te sektore koje se odnosi na prava putnika. Ako se ova Direktiva ne primjenjuje na određene vrste usluga prijevoza, države članice trebale bi moći poticati pružatelje usluga da primjenjuju odgovarajuće zahtjeve za pristupačnost predviđene ovom Direktivom.
Amandmani 223 i 228
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.
(23)   U nekim situacijama, zajedničkim zahtjevima za pristupačnost izgrađenog okoliša olakšalo bi se slobodno kretanje povezanih usluga i osoba s invaliditetom. Stoga se ovom Direktivom omogućuje državama članicama da izgrađeni okoliš koji se koristi za pružanje usluga uključe u područje primjene ove Direktive te tako osiguraju sukladnost sa zahtjevima za pristupačnost iz Priloga X.
(23)   U nekim situacijama, pristupačnost izgrađenog okoliša preduvjet je da bi osobe s invaliditetom zaista iskoristile povezane usluge. Stoga bi se ovom Direktivom države članice trebalo obvezati da izgrađeni okoliš koji se koristi za pružanje usluga uključe u područje primjene ove Direktive te tako osiguraju sukladnost sa zahtjevima za pristupačnost iz Priloga X. Ti zahtjevi za pristupačnost trebali bi se primjenjivati na izgradnju nove infrastrukture ili poduzimanje znatnih renovacija.
Amandman 28
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.a (nova)
(23a)  Nije neophodno ovom Direktivom izmijeniti postojeće pravo Unije kojim je predviđena dobrovoljna usklađenost sa zahtjevima za pristupačnost.
Amandman 29
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 24.
(24)   Kad je riječ o zakonodavnim aktima Unije kojima se utvrđuju obveze pristupačnosti, ali ne i zahtjevi za pristupačnost ili specifikacije, pristupačnost se treba definirati upućivanjem na zahtjeve za pristupačnost iz ove Direktive. Primjeri za to su Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća35, Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća36 i Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća37, kojima se zahtijeva da se kod tehničkih specifikacija i tehničkih ili funkcionalnih zahtjeva s obzirom na koncesije, radove ili usluge koji spadaju u njihovo područje primjene uzmu u obzir kriteriji pristupačnosti za osobe s invaliditetom ili za korisnike „univerzalnog dizajna”.
(24)   Kad je riječ o zakonodavnim aktima Unije kojima se utvrđuju obveze pristupačnosti, ali ne i zahtjevi za pristupačnost ili specifikacije, pristupačnost se treba definirati upućivanjem na zahtjeve za pristupačnost iz ove Direktive. Ti akti obuhvaćaju Direktivu 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća35, Direktivu 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća36 i Direktivu 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća37, kojima se zahtijeva da se kod tehničkih specifikacija i tehničkih ili funkcionalnih zahtjeva s obzirom na koncesije, radove ili usluge koji spadaju u njihovo područje primjene uzmu u obzir kriteriji pristupačnosti za osobe s invaliditetom ili za korisnike „univerzalnog dizajna”.
__________________
__________________
35 Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014., str. 1.).
35 Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014., str. 1.).
36 Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).
36 Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 65.).
37 Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
37 Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014., str. 243.).
Amandman 30
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 24.a (nova)
(24a)  Obveza osiguravanja pristupačnosti prometne infrastrukture transeuropske prometne mreže utvrđena je Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća1a. Zahtjevi za pristupačnost predviđeni ovom Direktivom također se trebaju primjenjivati na određene elemente prometne infrastrukture uređene tom Uredbom, u mjeri u kojoj se odnose na proizvode i usluge obuhvaćene ovom Direktivom i u kojoj su infrastruktura i izgrađeni okoliš povezani s tim uslugama namijenjeni za upotrebu putnicima.
__________________
1a Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU (SL L 348, 20.12.2013., str. 1.).
Amandman 31
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 24.b (nova)
(24b)  Nije primjereno, međutim, ovom Direktivom promijeniti obveznu ili dobrovoljnu prirodu odredbi tih drugih zakonodavnih akata Unije, kao što je članak 67. Direktive 2014/24/EU o kriterijima za odabir ponude, koje javni naručitelji mogu koristiti za utvrđivanje ekonomski najpovoljnije ponude. Moguće je uključiti potencijalne socijalne aspekte ako se smatra da su povezani s predmetom dotične nabave. Stoga bi ovom Direktivom trebalo zajamčiti da, kad se zahtjevi za pristupačnost koriste u skladu s tim drugim zakonodavnim aktima Unije, oni budu isti u cijeloj Uniji.
Amandman 32
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 25.
(25)   Pristupačnost bi se trebala postići uklanjanjem prepreka i sprječavanjem njihova nastanka, po mogućnosti izvedbom prilagođenom svim korisnicima odnosno pristupom univerzalnog dizajna ili „dizajna za sve”. Načelo pristupačnosti ne bi trebalo isključiti omogućivanje razumne prilagodbe ako je potrebna prema nacionalnom zakonodavstvu ili zakonodavstvu Unije.
(25)   Pristupačnost bi se trebala postići uklanjanjem prepreka i sprječavanjem njihova nastanka, po mogućnosti izvedbom prilagođenom svim korisnicima odnosno pristupom univerzalnog dizajna ili „dizajna za sve”. Prema Konvenciji taj pristup „označava oblikovanje proizvoda, okruženja, programa i usluga na način da ih mogu koristiti svi ljudi u najvećoj mogućoj mjeri, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog oblikovanja”. U skladu s Konvencijom „univerzalni dizajn” „neće isključivati pomoćne naprave za određene skupine osoba s invaliditetom u onim slučajevima kada je to potrebno”. Načelo pristupačnosti ne bi trebalo isključiti omogućivanje razumne prilagodbe ako je potrebna prema nacionalnom zakonodavstvu ili zakonodavstvu Unije.
Amandman 33
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 25.a (nova)
(25a)  Činjenica da proizvod ili usluga potpadaju pod područje primjene ove Direktive ne znači automatski da potpadaju pod područje primjene Direktive Vijeća 93/42/EEZ1a.
__________________
1a Direktiva Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim proizvodima (SL L 169, 12.7.1993., str. 1.).
Amandman 34
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 25.b (nova)
(25b)  Pri utvrđivanju i razvrstavanju onih potreba osoba s invaliditetom koje proizvod ili usluga trebaju ispuniti, načelo univerzalnog dizajna treba tumačiti u skladu s Općom napomenom br. 2(2014) Odbora UN-a za prava osoba s invaliditetom o članku 9. Konvencije.
Amandman 35
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 27.
(27)   Ova bi se Direktiva trebala temeljiti na Odluci br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća38 s obzirom na to da se odnosi na proizvode koji već podliježu drugim aktima Unije te se na taj način osigurava dosljednost zakonodavstva Unije.
(27)   Ova bi se Direktiva trebala temeljiti na Odluci br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća38 s obzirom na to da se odnosi na proizvode koji već podliježu drugim aktima Unije te se na taj način osigurava dosljednost zakonodavstva Unije. Međutim, nije prikladno da ova Direktiva sadrži odredbe o sigurnosti iz te Odluke, poput onih koje se odnose na opoziv proizvoda, jer nepristupačan proizvod nije opasan proizvod.
__________________
__________________
38 Odluka br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ (SL L 218, 13.8.2008., str. 82.).
38 Odluka br. 768/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o zajedničkom okviru za stavljanje na tržište proizvoda i o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 93/465/EEZ (SL L 218, 13.8.2008., str. 82.).
Amandman 36
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 28.
(28)   Svi gospodarski subjekti koji sudjeluju u opskrbnom i distribucijskom lancu trebali bi osigurati da se na tržište stavljaju isključivo proizvodi koji su u skladu sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive. Potrebno je osigurati jasnu i razmjernu raspodjelu obveza koje odgovaraju ulozi svakog subjekta u opskrbnom i distribucijskom procesu.
(28)   Svi gospodarski subjekti koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive i sudjeluju u opskrbnom i distribucijskom lancu trebali bi osigurati da se na tržište stavljaju isključivo proizvodi koji su u skladu sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive. Potrebno je osigurati jasnu i razmjernu raspodjelu obveza koje odgovaraju ulozi svakog subjekta u opskrbnom i distribucijskom procesu.
Amandman 37
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 29.
(29)   Ovisno o njihovoj ulozi u opskrbnom lancu, gospodarski subjekti trebali bi biti odgovorni za sukladnost proizvoda i usluga kako bi se osigurala visoka razina zaštite pristupačnosti i zajamčilo pošteno tržišno natjecanje na tržištu Unije.
(29)   Ovisno o njihovoj ulozi u opskrbnom lancu, gospodarski subjekti trebali bi biti odgovorni za sukladnost proizvoda i usluga kako bi se postigla bolja pristupačnost i zajamčilo pošteno tržišno natjecanje na tržištu Unije.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 30.
(30)   Proizvođač koji detaljno poznaje postupak oblikovanja i proizvodnje najprimjereniji je za provedbu cijelog postupka ocjenjivanja sukladnosti. Proizvođač bi trebao biti odgovoran za ocjenu sukladnosti.
(30)   Proizvođač koji detaljno poznaje postupak oblikovanja i proizvodnje najprimjereniji je za provedbu cijele ocjene sukladnosti. No, proizvođač ne bi trebao biti jedini odgovoran za tu ocjenu. Ključnu ulogu u postupku ocjene moglo bi imati ojačano tijelo za nadzor tržišta.
Amandman 39
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 32.
(32)   Uvoznici bi trebali osigurati da su proizvodi iz trećih zemalja koji dolaze na tržište Unije u skladu sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive i osobito da su proizvođači proveli odgovarajuće postupke ocjenjivanja sukladnosti s obzirom na te proizvode.
(32)   Uvoznici bi trebali osigurati da su proizvodi iz trećih zemalja koji dolaze na tržište Unije u skladu sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive te relevantnom tijelu za nadzor tržišta pružiti sve informacije potrebne za provedbu odgovarajućih postupaka ocjenjivanja sukladnosti s obzirom na te proizvode.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 36.
(36)   Zbog proporcionalnosti bi se zahtjevi za pristupačnost trebali primjenjivati samo u mjeri u kojoj se zbog njih ne nameće nerazmjerno opterećenje dotičnom gospodarskom subjektu, odnosno, ne zahtijeva promjena proizvoda i usluga zbog koje bi se oni iz temelja morali promijeniti u skladu s navedenim kriterijima.
(36)   Zbog proporcionalnosti se zahtjevima za pristupačnost ne bi trebalo nametati nerazmjerno opterećenje dotičnom gospodarskom subjektu niti zahtijevati promjena proizvoda i usluga zbog koje bi se oni iz temelja morali promijeniti u skladu s navedenim kriterijima. Ipak, trebaju postojati kontrolni mehanizmi kako bi se provjeravalo pravo na izuzeće od primjenjivosti zahtjeva za pristupačnost.
Amandman 41
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 36.a (nova)
(36a)  Kada se procjenjuje predstavlja li sukladnost sa zahtjevima za pristupačnost nerazmjerno opterećenje za gospodarske subjekte, u obzir bi se trebale uzeti veličina, resursi i priroda tih gospodarskih subjekata te njihovi procijenjeni troškovi i koristi sukladnosti u usporedbi s procijenjenom koristi za osobe s invaliditetom. U analizi troškova i koristi u obzir bi se među ostalim trebali uzeti učestalost i trajanje uporabe određenog proizvoda ili usluge, uključujući procijenjeni broj osoba s invaliditetom koje koriste određeni proizvod ili uslugu, vijek trajanja infrastrukture i proizvoda koji se koriste u pružanju usluge te razmjer besplatnih alternativa, uključujući usluge pružanja putničkog prijevoza. Kada se procjenjuje bi li sukladnost sa zahtjevima za pristupačnost predstavljala nerazmjerno opterećenje, u obzir bi trebalo uzimati samo legitimne razloge. Nedostatak prioriteta, vremena ili znanja ne bi trebalo smatrati legitimnim razlozima.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 39.
(39)   Kako bi se olakšalo ocjenjivanje sukladnosti s primjenjivim zahtjevima, treba predvidjeti pretpostavku sukladnosti za proizvode i usluge koji su u skladu s dobrovoljnim usklađenim normama donesenima u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća39 u svrhu određivanja detaljnih tehničkih specifikacija tih zahtjeva. Komisija je europskim organizacijama za normizaciju već uputila brojne zahtjeve za normizaciju pristupačnosti koji bi bili relevantni za pripremu usklađenih normi.
(39)   Kako bi se olakšalo ocjenjivanje sukladnosti s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost, treba predvidjeti pretpostavku sukladnosti za proizvode i usluge koji su u skladu s dobrovoljnim usklađenim normama donesenima u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća39 u svrhu određivanja detaljnih tehničkih specifikacija tih zahtjeva. Komisija je europskim organizacijama za normizaciju već uputila brojne zahtjeve za normizaciju pristupačnosti koji bi bili relevantni za pripremu usklađenih normi.
__________________
__________________
39 Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 316, 14.11.2012., str. 12.).
39 Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 316, 14.11.2012., str. 12.).
Amandman 43
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 39.a (nova)
(39a)  Uredbom (EU) br. 1025/2012 uređuje se postupak za službene prigovore na usklađene norme za koje se smatra da ne zadovoljavaju zahtjeve iz ove Direktive.
Amandman 44
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 40.
(40)   U nedostatku usklađenih normi i kada je to potrebno radi usklađivanja tržišta, Komisiji bi trebalo biti omogućeno donošenje provedbenih akata o uspostavi zajedničkih tehničkih specifikacija za zahtjeve za pristupačnost utvrđene ovom Direktivom.
(40)   Europske bi norme trebale biti tržišno orijentirane, njima bi se u obzir trebao uzimati javni interes, ali i ciljevi politika koje je Komisija jasno navela u zahtjevu jednoj ili više europskih organizacija za normizaciju da izrade usklađene norme, i trebale bi se temeljiti na konsenzusu. Stoga bi tehničke specifikacije trebale biti zadnja opcija. Komisija bi trebala imati mogućnost donošenja tehničkih specifikacija na primjer kada je normizacijski postupak blokiran jer ne postoji konsenzus između dionika zbog čega nepotrebno kasni uspostava zahtjeva kojeg je bez donošenja odgovarajuće norme nemoguće provesti, kao što je interoperabilnost. Komisija bi trebala ostaviti dovoljno vremena od podnošenja zahtjeva jednoj ili više europskih organizacija za normizaciju za izradu usklađene norme do donošenja tehničke specifikacije koja se odnosi na taj isti zahtjev za pristupačnost. Komisija ne bi smjela moći donositi tehničke specifikacije ako zahtjeve za pristupačnost prethodno nije pokušala obuhvatiti europskim normizacijskim sustavom. Komisija ne bi smjela koristiti postupak za donošenje tehničkih specifikacija kako bi zaobišla europski normizacijski sustav.
Amandman 45
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 40.a (nova)
(40a)  U cilju uspostavljanja usklađenih normi i tehničkih specifikacija koje na najučinkovitiji način zadovoljavaju zahtjeve za pristupačnost proizvoda i usluga iz ove Direktive, Komisija bi u postupak odlučivanja trebala uključiti, kada je to izvedivo, krovne europske organizacije osoba s invaliditetom i sve druge relevantne dionike.
Amandman 46
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 42.a (nova)
(42a)  Prilikom provedbe tržišnog nadzora proizvoda tijela za nadzor tržišta trebala bi preispitati ocjenu sukladnosti u suradnji s osobama s invaliditetom i organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom i njihove interese.
Amandman 47
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 44.
(44)  Oznaka CE, kojom se označava sukladnost proizvoda sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive, vidljiva je posljedica cijelog postupka koji obuhvaća ocjenjivanje sukladnosti u širem smislu. U ovoj bi se Direktivi trebala slijediti opća načela kojima se uređuje oznaka CE iz Uredbe (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća40 o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište.
(44)  U ovoj bi se Direktivi trebala slijediti opća načela iz Uredbe (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća40 o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište. Osim izjave o sukladnosti, proizvođač bi potrošače na troškovno učinkovit način trebao informirati o pristupačnosti svojih proizvoda putem naznake na pakiranju.
__________________
__________________
40 Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).
40 Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 (SL L 218, 13.8.2008., str. 30.).
Amandman 48
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 45.
(45)  U skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 , stavljanjem oznake CE na proizvod proizvođač označuje da je proizvod sukladan sa svim primjenjivim zahtjevima za pristupačnost i da stoga preuzima potpunu odgovornost za taj proizvod.
(45)  Nesukladnost proizvoda sa zahtjevima za pristupačnost iz članka 3. ne bi sama po sebi trebala predstavljati ozbiljan rizik u smislu članka 20. Uredbe (EZ) br. 765/2008.
Amandman 49
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 48.
(48)  Očekuje se da će države članice osigurati da tijela za nadzor tržišta provjeravaju usklađenost gospodarskih subjekata s kriterijima iz članka 12. stavka 3. u skladu s poglavljem V.
(48)  Očekuje se da će države članice osigurati da tijela za nadzor tržišta provjeravaju usklađenost gospodarskih subjekata s kriterijima iz članka 12. stavka 3. u skladu s poglavljem V. te da se redovito savjetuju s organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom.
Amandman 50
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 48.a (nova)
(48a)  Nacionalnim bazama podataka koje sadrže sve relevantne informacije o pristupačnosti proizvoda i usluga iz ove Direktive trebala bi se omogućiti bolja uključenost osoba s invaliditetom i njihovih organizacija u nadzor tržišta.
Amandman 51
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 49.
(49)  Očekuje se da će države članice osigurati da nadležna tijela navedena u članku 22. obavješćuju Komisiju o uporabi iznimaka iz članka 22. stavka 1. te da uključe ocjenu iz stavka 2. u skladu s poglavljem VI.
(49)   Države članice trebale bi osigurati da nadležna tijela obavješćuju Komisiju o uporabi iznimaka iz članka 22. Prvotna ocjena koju provedu predmetna nadležna tijela trebala bi se proslijediti Komisiji na njezin zahtjev. Kada se procjenjuje predstavlja li sukladnost sa zahtjevima za pristupačnost nerazmjerno opterećenje za nadležna tijela, u obzir bi se trebale uzeti veličina, sredstva i narav tih nadležnih tijela te predviđeni troškovi i koristi sukladnosti u usporedbi s procijenjenom koristi za osobe s invaliditetom. U analizi troškova i koristi u obzir bi se među ostalim trebali uzeti učestalost i trajanje uporabe određenog proizvoda ili usluge, uključujući procijenjeni broj osoba s invaliditetom koje koriste određeni proizvod ili uslugu, vijek trajanja infrastrukture i proizvoda koji se koriste u pružanju usluge te razmjer besplatnih alternativa, uključujući i usluge pružatelja usluga putničkog prijevoza. Kada se procjenjuje bi li zahtjevi za pristupačnost predstavljali nerazmjerno opterećenje, u obzir bi se trebali uzeti samo legitimni razlozi. Nedostatak prioriteta, vremena ili znanja ne bi se trebali smatrati legitimnim razlozima.
Amandman 52
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 50.
(50)  Potrebno je uspostaviti zaštitni postupak koji se primjenjuje samo u slučaju neslaganja među državama članicama o mjerama koje poduzima jedna država članica u okviru kojeg se zainteresirane strane izvješćuju o mjerama koje se namjeravaju poduzeti u pogledu proizvoda koji nisu u skladu sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive. Tako bi se tijelima za nadzor tržišta omogućilo da u suradnji s relevantnim gospodarskim subjektima djeluju u ranijoj fazi u pogledu navedenih proizvoda.
(50)  Potrebno je uspostaviti zaštitni postupak koji se primjenjuje samo u slučaju neslaganja među državama članicama o mjerama koje poduzima jedna država članica u okviru kojeg se zainteresirane strane izvješćuju o mjerama koje se namjeravaju poduzeti u pogledu proizvoda koji nisu u skladu sa zahtjevima za pristupačnost iz ove Direktive. Tako bi se tijelima za nadzor tržišta omogućilo da u suradnji s organizacijama koje predstavljaju osobe s invaliditetom i relevantnim gospodarskim subjektima djeluju u ranijoj fazi u pogledu navedenih proizvoda.
Amandman 53
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 51.a (nova)
(51a)  Kako bi se zajamčila ispravna primjena načela proporcionalnosti u pogledu obveza pružanja informacija o gospodarskim subjektima i kriterija koji se trebaju koristiti kada se ocjenjuje bi li usklađenost s obvezom iz ove Direktive predstavljala nerazmjerno opterećenje, ovlast usvajanja akata u skladu s člankom 290. UFEU-a trebala bi se delegirati na Komisiju kako bi definirala razdoblje tijekom kojega gospodarski subjekti moraju moći pružiti informacije o svim gospodarskim subjektima od kojih su nabavili proizvod ili koji su od njih nabavili proizvod te dodatno pojasnila kriterije koji se moraju uzeti u obzir za sve proizvode i usluge koje obuhvaća ova Direktiva kod ocjenjivanja treba li se opterećenje bez izmjene tih kriterija smatrati nerazmjernim. To bi razdoblje trebalo odrediti razmjerno životnom ciklusu proizvoda. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnog rada provodi odgovarajuća savjetovanja, uključujući i ona na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.1a. Kako bi se, posebice, osiguralo ravnomjerno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće zaprimaju sve dokumente u isto vrijeme kad i stručnjaci država članica, a ti stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije zaduženih za pripremu delegiranih akata.
__________________
1a SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
Amandman 54
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 51.b (nova)
(51b)  Države članice trebale bi osigurati prikladna i učinkovita sredstva za jamčenje usklađenosti s ovom Direktivom i stoga uspostaviti odgovarajuće kontrolne mehanizme, poput naknadne kontrole koju provode tijela za nadzor tržišta, i to kako bi se provjerilo je li iznimka od zahtjeva za pristupačnost opravdana. Kod obrade žalbi povezanih s pristupačnosti, države članice trebale bi djelovati u skladu s općim načelom dobre uprave, a posebno s obvezom dužnosnika da osiguraju da se odluka o svakoj žalbi donese u razumnom roku.
Amandman 55
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 52.a (nova)
(52a)  Države članice trebale bi osigurati raspoloživost učinkovitih i brzih pravnih lijekova protiv odluka koje donose javni i drugi naručitelji o tome spada li pojedini ugovor u područje primjene direktiva 2014/24/EU i 2014/25/EU. S obzirom na postojeći pravni okvir za pravne lijekove u područjima obuhvaćenima direktivama 2014/24/EU i 2014/25/EU, ta bi područja trebalo izuzeti iz odredaba ove Direktive koje se odnose na provedbu i kazne. Takvim isključenjem ne dovode se u pitanje obveze koje države članice imaju u skladu s Ugovorima i koje se odnose na poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi zajamčile primjenu i učinkovitost prava Unije.
Amandman 56
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 53.a (nova)
(53a)  Zahtjevi za pristupačnost iz ove Direktive trebali bi se primjenjivati na proizvode koji se stavljaju na tržište Unije nakon datuma početka primjene nacionalnih mjera kojima se prenosi ova Direktiva, uključujući i rabljene proizvode uvezene iz treće zemlje i stavljene na tržište Unije nakon tog datuma.
Amandman 57
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 53.b (nova)
(53b)  Međutim, javni ugovori za robu, radove ili usluge koji podliježu Direktivi 2014/24/EU ili Direktivi 2014/25/EU i koji su dodijeljeni prije datuma početka primjene ove Direktive i dalje bi se trebali izvoditi u skladu sa zahtjevima za pristupačnost koji su navedeni u tim javnim ugovorima, ako takvi zahtjevi postoje.
Amandman 58
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 53.c (nova)
(53c)  Kako bi se pružateljima usluga dalo dovoljno vremena za prilagodbu zahtjevima iz ove Direktive, potrebno je predvidjeti prijelazno razdoblje tijekom kojega proizvodi koji se upotrebljavaju za pružanje usluge ne moraju biti u skladu sa zahtjevima za pristupačnost utvrđenima u ovoj Direktivi. Uzimajući u obzir cijenu i dug životni ciklus bankomata, uređaja za naplatu karata i prijavnih uređaja, primjereno je predvidjeti da ih se može nastaviti koristiti sve do kraja njihova isplativog vijeka trajanja, ako ih se upotrebljava za pružanje usluga.
Amandman 59
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 54.a (nova)
(54a)  Uvođenjem aplikacija kojima se pružaju informacije na temelju usluga prostornih podataka pridonosi se neovisnom i sigurnom kretanju osoba s invaliditetom. Prostornim podacima koje te aplikacije koriste trebalo bi se omogućiti pružanje informacija prilagođenih specifičnim potrebama osoba s invaliditetom.
Amandman 60
Prijedlog direktive
Članak -1. (novi)
Članak -1.
Predmet
Ovom Direktivom nastoje se ukloniti i spriječiti prepreke slobodnom kretanju proizvoda i usluga iz ove Direktive, a do kojih može doći zbog različitosti zahtjeva za pristupačnost u državama članicama. Svrha ove Direktive je i doprinijeti pravilnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta približavanjem zakona, propisa i administrativnih odredbi država članica u pogledu zahtjeva za pristupačnost za određene proizvode i usluge.
Amandman 61
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Poglavlja od I. do V. i poglavlje VII. odnose se na sljedeće proizvode:
1.  Poglavlja od I. do V. i poglavlje VII. odnose se na sljedeće proizvode koji su stavljeni na tržište Unije nakon... [datum primjene ove Direktive]:
Amandman 62
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka a
(a)  računalnu opremu i operativne sustave opće namjene;
(a)  računalnu opremu i njezine ugrađene operativne sustave opće namjene namijenjene potrošačima;
Amandman 63
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka b – podtočka iii.a (nova)
iii.a  terminale za plaćanje,
Amandman 64
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka c
(c)  korisničku opremu terminala s naprednim računalnim svojstvima u pogledu telefonskih usluga;
(c)  korisničku opremu terminala povezanih s telefonskim uslugama;
Amandman 65
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka d
(d)  korisničku opremu terminala s naprednim računalnim svojstvima u pogledu audiovizualnih medijskih usluga;
(d)  korisničku opremu terminala za korištenje audiovizualnih medijskih usluga;
Amandman 66
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1. – točka da (nova)
(da)  čitače e-knjiga.
Amandman 67
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Poglavlja od I. do V. i poglavlje VII. odnose se na sljedeće usluge:
2.  Ne dovodeći u pitanje članak 27., poglavlja od I. do V. i poglavlje VII. odnose se na sljedeće usluge koje se pružaju nakon...[datum primjene ove Direktive]:
Amandman 68
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 2. – točka -a (nova)
(-a)  operativne sustave koji nisu ugrađeni u računalnu opremu i potrošačima su na raspolaganju kao nematerijalna imovina;
Amandman 69
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 2. – točka a
(a)  telefonske usluge i odgovarajuću korisničku opremu terminala s naprednim računalnim svojstvima;
(a)  telefonske usluge i odgovarajuću korisničku opremu terminala;
Amandman 70
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 2. – točka b
(b)  audiovizualne medijske usluge i odgovarajuću korisničku opremu s naprednim računalnim svojstvima;
(b)  internetske stranice audovizualnih medijskih usluga i njihove usluge na mobilnim uređajima;
Amandmani 235, 236, 237, 238, 239 i 253
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 2. – točka c
(c)   zrakoplovne, autobusne, željezničke usluge putničkog prijevoza i putničkog prijevoza vodnim putovima;
(c)   usluge zrakoplovnog, autobusnog, željezničkog putničkog prijevoza i putničkog prijevoza vodnim putovima, mobilnosti i intermodalnih veza, uključujući javni gradski prijevoz poput podzemne željeznice, željeznice, tramvaja, trolejbusa i autobusa u vezi sa sljedećim:
i.  samoposlužne terminale koji se nalaze na teritoriju Unije, uključujući uređaje za naplatu karata, terminale za plaćanje i prijavne uređaje;
ii.   internetske stranice, usluge na mobilnim uređajima, napredna naplata karata i informacije u stvarnom vremenu;
iii.   vozila, povezana infrastruktura i izgrađeni okoliš, uključujući pristup bez stepenica na svim javnim stanicama;
iv.   države članice jamče da je odgovarajući dio taksija i automobila koji se iznajmljuju na njihovu teritoriju prilagođen.
Amandman 71
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 2. – točka d
(d)  bankarske usluge;
(d)  bankarske usluge za potrošače;
Amandman 72
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 2. – točka e
(e)  e-knjige;
(e)  e-knjige i srodnu opremu koja se koristi za pružanje usluga koje nudi pružatelj usluga i pristup njima;
Amandman 240
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 2. – točka fa (nova)
(fa)   turističke usluge, uključujući pružanje smještaja i ugostiteljskih usluga.
Amandman 73
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 3. – točka a
(a)  javne ugovore i koncesije koji podliježu Direktivi 2014/23/EU42, Direktivi 2014/24/EU i Direktivi 2014/25/EU.
(a)  javne ugovore i koncesije koji podliježu Direktivi 2014/23/EU, Direktivi 2014/24/EU i Direktivi 2014/25/EU i koji su nastali ili dodijeljeni nakon ... [datum primjene ove Direktive]:
__________________
42 Direktiva 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014., str. 1.).
Amandman 74
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 3. – točka b
(b)  pripreme i provedbe programa u okviru Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo43, te Uredbe (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.44
(b)  pripreme i provedbe programa u okviru Uredbe (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća43 te Uredbe (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća44 koji su usvojeni ili provedeni nakon... [datum primjene ove Direktive];
__________________
__________________
43Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).
43Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 320.).
44Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006
44Uredba (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 470.).
Amandman 75
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 3. – točka c
(c)  postupke natječaja za usluge javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika u okviru Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća. 45
(c)  ugovore o javnim uslugama koji se nakon [datum primjene ove Direktive] dodijele bilo konkurentskim postupcima nadmetanja ili izravno za usluge javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika u okviru Uredbe (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća45.
__________________
__________________
45 Uredba (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315, 3.12.2007., str. 1.).
45 Uredba (EZ) br. 1370/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uslugama javnog željezničkog i cestovnog prijevoza putnika i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 1191/69 i (EEZ) br. 1107/70 (SL L 315, 3.12.2007., str. 1.).
Amandman 76
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 3. – točka d
(d)  prijevoznu infrastrukturu u skladu s Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.46
(d)  prijevoznu infrastrukturu u skladu s Uredbom (EU) br. 1315/2013, osmišljenu ili izgrađenu nakon... [datum primjene ove Direktive];
__________________
46 Uredba (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže, SL L 348, 20.12.2013., str. 1.
Amandman 79
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 3.a (novi)
3.a  Ova se Direktiva ne primjenjuje na sljedeći sadržaj internetskih stranica i aplikacija mobilnih uređaja:
(a)  uredske formate datoteka objavljene prije... [datum primjene ove Direktive];
(b)  internetske karte i internetske usluge kartiranja, pod uvjetom da se ključne informacije pružaju na pristupačan digitalan način za karte namijenjene uporabi tijekom navigacije;
(c)  sadržaj trećih strana koje gospodarski subjekt ili predmetno nadležno tijelo ne financira ni ne razvija, te koji nije pod njegovim nadzorom;
(d)  sadržaj internetskih stranica i aplikacija mobilnih uređaja koji se može okarakterizirati kao arhiv, što znači da sadrže samo sadržaj koji nije ažuriran ili uređen nakon... [datum primjene ove Direktive].
Amandman 80
Prijedlog direktive
Članak 1.a (novi)
Članak 1.a
Isključenje mikropoduzeća
Ova se Direktiva ne primjenjuje na mikropoduzeća koja proizvode, uvoze ili distribuiraju proizvode i usluge iz područja njezine primjene.
Amandman 81
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.
(1)  „pristupačni proizvodi i usluge” znači proizvodi i usluge koji su osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, uočljivi, uporabljivi i razumljivi na ravnopravnoj osnovi kao i ostalim osobama;
(1)  „pristupačni proizvodi i usluge” znači proizvodi i usluge koje osobe s invaliditetom mogu primijetiti, koristiti i razumjeti te koji su dovoljno čvrsti kako bi ih one koristile;
Amandman 82
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.
(2)  „univerzalni dizajn”, naveden i kao „dizajn za sve”, znači dizajn proizvoda, okruženja, programa i usluga koje u najvećoj mogućoj mjeri mogu upotrebljavati sve osobe, bez potrebe prilagođavanja ili posebnog dizajna. „Univerzalni dizajn” ne isključuje pomoćne naprave za posebne skupine osoba sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući, ako je potrebno, osobe s invaliditetom;
Briše se.
Amandman 83
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 5.a (nova)
(5.a)  „usluga” znači usluga kako je definirana u članku 4. točki 1. Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a;
____________________
1aDirektiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006., str. 36.).
Amandman 84
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 5.b (nova)
(5b)  „pružatelj usluge” znači svaka fizička ili pravna osoba koja nudi ili pruža uslugu namijenjenu tržištu Unije;
Amandman 85
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 16.a (nova)
(16a)  „MSP” znači malo ili srednje poduzeće prema definiciji iz Preporuke Komisije 2003/361/EZ1a;
____________________
1aPreporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikro, malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
Amandman 86
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 19.
(19)  „opoziv” znači svaka mjera kojoj je svrha povrat proizvoda koji je već dostupan krajnjim korisnicima;
Briše se.
Amandman 87
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 20.a (nova)
(20a)  „bankarske usluge za potrošače” znači usluge koje potrošačima omogućuju otvaranje i korištenje računa za plaćanje s osnovnim uslugama u Uniji u smislu Direktive 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća1a;
____________________
1a Direktiva 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama (SL L 257, 28.8.2014., str. 214.)
Amandman 88
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 21.
(21)  „e-trgovina” znači internetska prodaja proizvoda i usluga.
(21)  „e-trgovina” znači internetska prodaja proizvoda i usluga poduzeća potrošačima koji su obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a;
____________________
1aDirektiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja  2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.).
Amandman 89
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 21.a (nova)
(21a)  „usluge zračnog prijevoza putnika” znači usluge koje pružaju zračni prijevoznici, organizatori putovanja i upravna tijela zračne luke definirana u točkama od (b) do (f) članka 2. Uredbe (EZ) br. 1107/2006 Europskog parlamenta i Vijeća1a;
____________________
1aUredba (EZ) br. 1107/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o pravima osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti u zračnom prijevozu (SL L 204, 26.7.2006., str. 1.).
Amandman 90
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 21.b (nova)
(21b)  „usluge autobusnog prijevoza putnika” znači usluge obuhvaćene člankom 2. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 181/2011;
Amandman 91
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 21.c (nova)
(21c)  „usluge željezničkog prijevoza putnika” znači sve usluge željezničkog prijevoza putnika obuhvaćene člankom 2. stavcima 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 1371/2007;
Amandman 92
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 21.d (nova)
(21d)  „usluge prijevoza putnika vodnim putovima” znači putničke usluge obuhvaćene člankom 2. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1177/2010.
Amandman 337
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 21.e (nova)
(21e)  „pomoćna tehnologija” znači predmet, oprema ili sustav proizvoda koji se upotrebljavaju za povećanje, održavanje ili poboljšanje funkcionalnih sposobnosti pojedinaca sa smanjenim funkcionalnim sposobnostima, uključujući osobe s invaliditetom;
Amandman 93
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 3.
3.  Zahtjeve navedene u Odjeljku II. Priloga I. moraju ispuniti sljedeći samoposlužni terminali: bankomati, uređaji za naplatu karata i prijavni uređaji.
3.  Zahtjeve navedene u Odjeljku II. Priloga I. moraju ispuniti sljedeći samoposlužni terminali: bankomati, uređaji za naplatu karata, prijavni uređaji i terminali za naplatu.
Amandman 94
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 4.
4.  Telefonske usluge uključujući usluge u hitnim slučajevima i odgovarajuća korisnička oprema terminala s naprednim računalnim svojstvima moraju ispuniti zahtjeve navedene u odjeljku III. Priloga I.
4.  Telefonske usluge uključujući usluge u hitnim slučajevima i odgovarajuća korisnička oprema terminala moraju ispuniti zahtjeve navedene u odjeljku III. Priloga I.
Amandman 95
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 5.
5.  Audiovizualne medijske usluge i odgovarajuća korisnička oprema s naprednim računalnim svojstvima moraju ispuniti zahtjeve navedene u odjeljku IV. Priloga I.
5.  Audiovizualne medijske usluge na internetskim stranicama i uslugama na mobilnim uređajima i odgovarajuća korisnička oprema terminala moraju ispuniti zahtjeve navedene u odjeljku IV. Priloga I.
Amandman 244
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 6.
6.  Zrakoplovne, autobusne, željezničke usluge putničkog prijevoza i putničkog prijevoza vodnim putovima, internetske stranice, usluge na mobilnim uređajima, terminali napredne naplate karata, terminali za informacije u stvarnom vremenu i samoposlužni terminali, uređaji za naplatu karata i prijavni uređaji koji se upotrebljavaju za pružanje usluga javnog putničkog prijevoza moraju ispuniti zahtjeve navedene u odjeljku V. Priloga I.
6.  Zrakoplovne, autobusne, željezničke, brodske i intermodalne usluge putničkog prijevoza, uključujući usluge povezane s gradskim prijevozom, mobilnošću i izgrađenim okolišem, internetske stranice, usluge na mobilnim uređajima, terminali napredne naplate karata, terminali za informacije u stvarnom vremenu i samoposlužni terminali, poput uređaja za plaćanje, prijavni uređaji koji se upotrebljavaju za pružanje usluga putničkog prijevoza, usluge povezane s turizmom, među ostalim usluge smještaja i ugostiteljske usluge, moraju ispuniti zahtjeve navedene u odjeljku V. Priloga I. samo ako ti zahtjevi nisu već uključeni u sljedeće konkretno zakonodavstvo: u vezi sa željezničkim prijevozom Uredba (EZ) br. 1371/2007, Uredba (EU) br. 1300/2014 i Uredba (EU) br. 454/2011, u vezi s autobusnim prijevozom Uredba (EU) br. 181/2011, u vezi s prijevozom morskim i unutarnjim plovnim putovima Uredba (EU) br. 1177/2010 i u vezi sa zračnim prijevozom Uredba (EZ) br. 1107/2006.
Amandman 97
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 7.
7.  Bankarske usluge, internetske usluge, bankarske usluge na mobilnim uređajima, samoposlužni terminali uključujući bankomate koji se upotrebljavaju za pružanje bankarskih usluga moraju ispuniti zahtjeve navedene u odjeljku VI. Priloga I.
7.  Bankarske usluge za potrošače, internetske usluge, bankarske usluge na mobilnim uređajima, samoposlužni terminali, uključujući terminale za plaćanje i bankomate koji se upotrebljavaju za pružanje tih bankarskih usluga moraju ispuniti zahtjeve navedene u odjeljku VI. Priloga I.
Amandman 98
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 8.
8.  E-knjige moraju ispuniti zahtjeve navedene u odjeljku VII. Priloga I.
8.  E-knjige i s njima povezana oprema moraju ispuniti zahtjeve navedene u odjeljku VII. Priloga I.
Amandman 224
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 10.
10.   Države članice mogu s obzirom na nacionalne okolnosti odlučiti da izgrađeno okruženje koje upotrebljavaju korisnici javnog putničkog prijevoza, uključujući okruženje koje upotrebljavaju pružatelji usluga i infrastrukturni operateri, kao i izgrađeno okruženje koje upotrebljavaju korisnici bankarskih usluga i okruženje centra za korisnike i trgovina telefonskih operatora, moraju ispunjavati zahtjeve za pristupačnost iz odjeljka X. Priloga I. u cilju optimiziranja njihove uporabe za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom.
10.   Države članice osiguravaju da izgrađeno okruženje koje upotrebljavaju korisnici javnog putničkog prijevoza, uključujući okruženje koje upotrebljavaju pružatelji usluga i infrastrukturni operateri, kao i izgrađeno okruženje koje upotrebljavaju korisnici potrošačkih bankarskih usluga i okruženje centra za korisnike i trgovina telefonskih operatora, moraju, u pogledu izgradnje nove infrastrukture ili znatnog renoviranja postojeće infrastrukture, ispunjavati zahtjeve za pristupačnost iz odjeljka X. Priloga I. u cilju optimiziranja njihove uporabe za osobe s invaliditetom. Navedenim se ne smiju dovoditi u pitanje pravni akti Unije i nacionalni zakoni o zaštiti nacionalnog blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti.
Amandman 100
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1.
Države članice ne smiju zbog razloga povezanih sa zahtjevima za pristupačnost onemogućivati da se na njihovu državnom području na tržište stavljaju proizvodi i usluge koji ispunjavaju zahtjeve ove Direktive.
Države članice ne smiju zbog razloga povezanih sa zahtjevima za pristupačnost onemogućivati da se na njihovu državnom području na tržište stavljaju proizvodi i usluge koji ispunjavaju zahtjeve ove Direktive. Države članice ne smiju zbog razloga povezanih sa zahtjevima za pristupačnost onemogućivati da se na njihovu državnom području pružaju usluge koje ispunjavaju zahtjeve iz ove Direktive.
Amandman 101
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 1.
1.  Pri stavljanju svojih proizvoda na tržište proizvođači moraju provjeriti jesu li proizvodi dizajnirani i izrađeni u skladu s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost navedenima u članku 3.
1.  Pri stavljanju svojih proizvoda na tržište proizvođači moraju provjeriti jesu li proizvodi dizajnirani i izrađeni u skladu s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost navedenima u članku 3., osim ako te zahtjeve nije moguće ispuniti jer bi prilagodba predmetnog proizvoda zahtijevala temeljnu promjenu osnovne naravi proizvoda ili bi predstavljala nerazmjerno opterećenje za predmetnog proizvođača, kako je predviđeno člankom 12.
Amandman 102
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 2. – podstavak 2.
Ako je tim postupkom potvrđena sukladnost proizvoda s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost, proizvođači sastavljaju EU izjavu o sukladnosti i stavljaju oznaku CE.
Ako je tim postupkom ocjene sukladnosti potvrđena sukladnost proizvoda s primjenjivim zahtjevima za pristupačnost iz članka 3., proizvođači sastavljaju EU izjavu o sukladnosti na kojoj će jasno biti naznačeno da je proizvod pristupačan.
Amandman 103
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 4.
4.  Proizvođači vode evidenciju pritužbi, nesukladnih proizvoda i opoziva proizvoda te obavješćuju distributere o svakom takvom praćenju.
4.  Proizvođači vode evidenciju pritužbi i nesukladnih proizvoda.
Amandman 104
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 7.
7.  Proizvođači moraju osigurati da su proizvodu priložene upute i sigurnosne informacije na jeziku koji je bez poteškoća razumljiv potrošačima i krajnjim korisnicima, kako je utvrdila predmetna država članica.
7.  Proizvođači moraju osigurati da su proizvodu priložene upute na jeziku koji je bez poteškoća razumljiv potrošačima i krajnjim korisnicima, kako je utvrdila predmetna država članica.
Amandman 105
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 8.
8.  Proizvođači koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da proizvod koji su stavili na tržište nije sukladan s ovom Direktivom moraju odmah poduzeti korektivne mjere kojima će proizvod ispuniti zahtjeve sukladnosti i ako je potrebno, povući ili opozvati proizvod. Osim toga, ako proizvod predstavlja rizik u pogledu pristupačnosti, proizvođači moraju odmah o tome obavijestiti nadležna nacionalna tijela u državama članicama u kojima je proizvod dostupan, posebno pružajući detalje o nesukladnosti i svim poduzetim korektivnim mjerama.
8.  Proizvođači koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da proizvod koji su stavili na tržište nije sukladan s ovom Direktivom moraju odmah poduzeti korektivne mjere kojima će proizvod ispuniti zahtjeve sukladnosti ili ako je potrebno, povući ga. Osim toga, ako proizvod nije sukladan s ovom Direktivom, proizvođači moraju odmah o tome obavijestiti nadležna nacionalna tijela u državama članicama u kojima je proizvod dostupan, posebno pružajući detalje o nesukladnosti i svim poduzetim korektivnim mjerama.
Amandman 106
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 9.
9.  Proizvođači osim toga na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela moraju na jeziku koji je tom tijelu razumljiv bez poteškoća pružiti sve informacije i dokumentaciju potrebne za utvrđivanje sukladnosti proizvoda. Proizvođači na zahtjev tog tijela s njim surađuju na svim mjerama za uklanjanje rizika koje predstavlja proizvod koji su stavili na tržište i za osiguravanje sukladnosti sa zahtjevima navedenima u članku 3.
9.  Proizvođači osim toga na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela moraju na jeziku koji je tom tijelu razumljiv bez poteškoća pružiti sve informacije i dokumentaciju potrebne za utvrđivanje sukladnosti proizvoda. Proizvođači na zahtjev tog tijela s njim surađuju na svim mjerama za osiguravanje sukladnosti s ovom Direktivom.
Amandman 107
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2. – točka a
(a)  da na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela pruži tom tijelu sve informacije i dokumentaciju potrebne za utvrđivanje sukladnosti proizvoda;
(a)  da na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela pruži tom tijelu sve informacije i dokumentaciju potrebne za utvrđivanje sukladnosti proizvoda;
Amandman 108
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 2. – točka b
(b)  da surađuje s nadležnim nacionalnim tijelima, na njihov zahtjev, u svakoj poduzetoj radnji u svrhu uklanjanja rizika koje predstavljaju proizvodi obuhvaćeni njihovim ovlaštenjem.
(b)  da surađuje s nadležnim nacionalnim tijelima, na njihov zahtjev, u svakoj poduzetoj radnji u svrhu osiguravanja sukladnosti proizvoda obuhvaćenih njihovim ovlaštenjem s ovom Direktivom.
Amandman 109
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2.
2.  Prije stavljanja na tržište uvoznici moraju provjeriti je li proizvođač proveo postupak ocjene sukladnosti naveden u Prilogu II. Moraju provjeriti i je li proizvođač sastavio tehničku dokumentaciju propisanu u tom Prilogu, nosi li proizvod oznaku CE i jesu li proizvodu priloženi potrebni dokumenti te je li proizvođač ispunio zahtjeve iz članka 5. stavaka 5. i 6.
2.  Prije stavljanja na tržište uvoznici moraju provjeriti je li proizvođač proveo postupak ocjene sukladnosti naveden u Prilogu II. Moraju provjeriti i je li proizvođač sastavio tehničku dokumentaciju propisanu u tom Prilogu, jesu li proizvodu priloženi potrebni dokumenti te je li proizvođač ispunio zahtjeve iz članka 5. stavaka 5. i 6.
Amandman 110
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 3.
3.  Ako uvoznik smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod nije sukladan sa zahtjevima navedenima u članku 3., proizvod ne stavlja na tržište sve dok proizvod ne ispuni zahtjeve sukladnosti. Osim toga, ako proizvod predstavlja rizik, uvoznik o tome mora obavijestiti proizvođača i nadležna tijela za nadzor tržišta.
3.  Ako uvoznik smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod nije sukladan sa zahtjevima navedenima u članku 3., proizvod ne stavlja na tržište sve dok proizvod ne ispuni zahtjeve sukladnosti. Osim toga, ako proizvod nije sukladan s ovom Direktivom, uvoznik o tome mora obavijestiti proizvođača i nadležna tijela za nadzor tržišta.
Amandman 111
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 5.
5.  Uvoznici moraju osigurati da su proizvodu priložene upute i sigurnosne informacije na jeziku koji je bez poteškoća razumljiv potrošačima i krajnjim korisnicima, kako je utvrdila predmetna država članica.
5.  Uvoznici moraju osigurati da su proizvodu priložene upute na jeziku koji je bez poteškoća razumljiv potrošačima i krajnjim korisnicima, kako je utvrdila predmetna država članica.
Amandman 112
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 7.
7.  Uvoznici vode evidenciju pritužbi, nesukladnih proizvoda i opoziva proizvoda te obavješćuju distributere o takvom praćenju.
7.  Uvoznici vode evidenciju pritužbi i nesukladnih proizvoda.
Amandman 113
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 8.
8.  Uvoznici koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da proizvod koji su stavili na tržište nije sukladan sa zahtjevima navedenim u članku 3. moraju odmah poduzeti korektivne mjere kojima će proizvod ispuniti zahtjeve sukladnosti te, ako je potrebno, povući ili opozvati proizvod. Osim toga, ako proizvod predstavlja rizik, uvoznici moraju odmah o tome obavijestiti nadležna nacionalna tijela u državama članicama u kojima je proizvod dostupan, posebno pružajući detalje o nesukladnosti i svim poduzetim korektivnim mjerama.
8.  Uvoznici koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da proizvod koji su stavili na tržište nije sukladan s ovom Direktivom moraju odmah poduzeti korektivne mjere kojima će proizvod ispuniti zahtjeve sukladnosti ili ako je potrebno, povući ga. Osim toga, ako proizvod nije sukladan s ovom Direktivom, uvoznici moraju odmah o tome obavijestiti nadležna nacionalna tijela u državama članicama u kojima je proizvod dostupan, posebno pružajući detalje o nesukladnosti i svim poduzetim korektivnim mjerama.
Amandman 114
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 9.
9.  Uvoznici osim toga na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela moraju na jeziku koji je tom tijelu razumljiv bez poteškoća pružiti tom tijelu sve informacije i dokumentaciju potrebne za utvrđivanje sukladnosti proizvoda. Uvoznici moraju na zahtjev tog tijela surađivati na svim mjerama za uklanjanje rizika koje predstavlja proizvod koji su stavili na tržište.
9.  Uvoznici osim toga na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela moraju na jeziku koji je tom tijelu razumljiv bez poteškoća pružiti tom tijelu sve informacije i dokumentaciju potrebne za utvrđivanje sukladnosti proizvoda. Uvoznici moraju na zahtjev tog tijela s njim surađivati na svim mjerama za osiguravanje sukladnosti proizvoda čiju su dostupnost omogućili na tržištu sa zahtjevima za pristupačnost utvrđenima u članku 3.
Amandman 115
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 2.
2.  Prije stavljanja proizvoda na tržište, distributeri provjeravaju posjeduje li proizvod oznaku CE, jesu li uz njega priloženi potrebni dokumenti i upute na jeziku koji je lako razumljiv potrošačima i drugim krajnjim korisnicima u državi članici u kojoj će se proizvod staviti na tržište te jesu li proizvođač i uvoznik ispunili sve zahtjeve utvrđene u članku 5. stavcima 5. i 6. i članku 7. stavku 4.
2.  Prije stavljanja proizvoda na tržište, distributeri provjeravaju je li proizvod sukladan ovoj Direktivi i posjeduje li proizvod oznaku CE, jesu li uz njega priloženi potrebni dokumenti i upute na jeziku koji je lako razumljiv potrošačima i drugim krajnjim korisnicima u državi članici u kojoj će se proizvod staviti na tržište te jesu li proizvođač i uvoznik ispunili sve zahtjeve utvrđene u članku 5. stavcima 5. i 6. i članku 7. stavku 4.
Amandman 116
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 3.
3.  Ako distributer smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod nije sukladan sa zahtjevima navedenima u članku 3., ne smije omogućiti dostupnost proizvoda na tržištu sve dok proizvod ne ispuni zahtjeve sukladnosti. Osim toga, ako proizvod predstavlja rizik, distributer o tome mora obavijestiti proizvođača i nadležna tijela za nadzor tržišta.
3.  Ako distributer smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod nije sukladan sa zahtjevima navedenima u članku 3., ne smije omogućiti dostupnost proizvoda na tržištu sve dok proizvod ne ispuni zahtjeve sukladnosti. Osim toga, ako proizvod nije sukladan s ovom Direktivom, distributer o tome mora obavijestiti proizvođača i nadležna tijela za nadzor tržišta.
Amandman 117
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 5.
5.  Distributeri koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da proizvod koji su stavili na tržište nije sukladan sa zahtjevima ove Direktive moraju osigurati provedbu korektivnih mjera kojima će proizvod ispuniti zahtjeve sukladnosti i ako je potrebno, povući ili opozvati proizvod. Osim toga, ako proizvod predstavlja rizik, distributeri moraju odmah o tome obavijestiti nadležna nacionalna tijela u državama članicama u kojima je proizvod dostupan, posebno pružajući detalje o nesukladnosti i svim poduzetim korektivnim mjerama.
5.  Distributeri koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da proizvod koji su stavili na tržište nije sukladan sa zahtjevima ove Direktive moraju osigurati provedbu korektivnih mjera kojima će proizvod ispuniti zahtjeve sukladnosti ili, ako je potrebno, povući ga. Osim toga, ako proizvod nije sukladan s ovom Direktivom, distributeri moraju odmah o tome obavijestiti nadležna nacionalna tijela u državama članicama u kojima je proizvod dostupan, posebno pružajući detalje o nesukladnosti i svim poduzetim korektivnim mjerama.
Amandman 118
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 6.
6.  Distributeri osim toga na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela moraju pružiti tom tijelu sve informacije i dokumentaciju potrebne za utvrđivanje sukladnosti proizvoda. Distributeri moraju na zahtjev tog tijela s njim surađivati na svim mjerama za uklanjanje rizika koje predstavlja proizvod čiju su dostupnost omogućili na tržištu.
6.  Distributeri osim toga na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela moraju pružiti tom tijelu sve informacije i dokumentaciju potrebne za utvrđivanje sukladnosti proizvoda. Distributeri moraju na zahtjev tog tijela s njim surađivati na svim mjerama za osiguravanje sukladnosti proizvoda čiju su dostupnost omogućili na tržištu sa zahtjevima za pristupačnost utvrđenima u članku 3.
Amandman 119
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 2.
2.  Gospodarski subjekti moraju čuvati informacije navedene u stavku 1. u razdoblju od 10 godina nakon što im je isporučen proizvod i 10 godina nakon što su drugom subjektu isporučili proizvod.
2.  Gospodarski subjekti moraju čuvati informacije navedene u stavku 1. u određenom razdoblju, i to najmanje pet godina, nakon što im je isporučen proizvod ili nakon što su drugom subjektu isporučili proizvod.
Amandman 120
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 2.a (novi)
2a.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 23.a kojima se dopunjuje ova Direktiva radi utvrđivanja razdoblja iz stavka 2. ovog članka. To razdoblje mora biti razmjerno životnom ciklusu proizvoda.
Amandman 121
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 2.
2.  Pružatelji usluga moraju pripremiti potrebne informacije u skladu s Prilogom III. kojima se objašnjava način na koji se uslugama ispunjavaju zahtjevi za pristupačnost navedeni u članku 3. Informacije moraju u pisanom i usmenom obliku biti dostupne javnosti na način koji je pristupačan osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom. Pružatelji usluga moraju čuvati informacije tijekom cijelog razdoblja u kojem se pruža usluga.
2.  Pružatelji usluga moraju pripremiti potrebne informacije u skladu s Prilogom III. kojima se objašnjava način na koji se njihovim uslugama ispunjavaju zahtjevi za pristupačnost navedeni u članku 3. Informacije moraju biti dostupne javnosti na način koji je pristupačan osobama s invaliditetom. Pružatelji usluga moraju čuvati informacije tijekom cijelog razdoblja u kojem se pruža usluga.
Amandman 122
Prijedlog direktive
Članak 11. – stavak 4.
4.  Pružatelji usluga osim toga na obrazložen zahtjev nadležnog nacionalnog tijela moraju pružiti tom tijelu sve informacije potrebne za utvrđivanje sukladnosti usluge sa zahtjevima za pristupačnost navedenima u članku 3. Pružatelji usluga na zahtjev tih tijela moraju s njima surađivati na svim mjerama za osiguravanje sukladnosti usluga s tim zahtjevima.
4.  Pružatelji usluga osim toga na zahtjev nadležnog nacionalnog tijela moraju pružiti tom tijelu sve informacije potrebne za utvrđivanje sukladnosti usluge sa zahtjevima za pristupačnost navedenima u članku 3. Pružatelji usluga na zahtjev tih tijela moraju s njima surađivati na svim mjerama za osiguravanje sukladnosti usluga s tim zahtjevima.
Amandman 339
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 3. – točka b
(b)  procijenjene troškove i koristi za gospodarske subjekte u odnosu na procijenjene koristi za osobe s invaliditetom, uzimajući u obzir učestalost i trajanje uporabe pojedinačnog proizvoda ili usluge.
(b)  procijenjene dodatne troškove i koristi za gospodarske subjekte u odnosu na procijenjene koristi za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, uzimajući u obzir učestalost i trajanje uporabe pojedinačnog proizvoda ili usluge.
Amandman 123
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 4.
4.  Opterećenje se neće smatrati nerazmjernim ako se subjekt na ime tog opterećenja financira iz izvora koji nisu njegovi vlastiti, neovisno jesu li javni ili privatni izvori.
4.  Opterećenje se neće smatrati nerazmjernim ako se subjekt na ime tog opterećenja financira iz izvora koji nisu njegovi vlastiti, a stavljeni su na raspolaganje u svrhu poboljšanja pristupačnosti, neovisno o tome jesu li javni ili privatni izvori.
Amandman 124
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 5.
5.  Gospodarski subjekti ocjenjuju uzrokuju li se usklađivanjem sa zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga temeljne promjene ili nerazmjerno opterećenje.
5.  Gospodarski subjekti inicijalno ocjenjuju uzrokuju li se usklađivanjem sa zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga temeljne promjene ili nerazmjerno opterećenje.
Amandman 230
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 5.a (novi)
5.a  Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 23.a radi dopunjavanja stavka 3. ovog članka dodatnim navođenjem kriterija koji se moraju uzeti u obzir za sve proizvode i usluge obuhvaćene ovom Direktivom kada se ocjenjuje može li se opterećenje smatrati neproporcionalnim bez izmjene tih kriterija.
Prilikom dodatnog navođenja kriterija Komisija ne vodi računa samo o mogućim koristima za osobe s invaliditetom već i za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću.
Komisija donosi prvi takav delegirani akt koji se odnosi na sve proizvode i usluge obuhvaćene područjem primjene ove Direktive do ... [jedna godina od dana stupanja na snagu ove Direktive].

Amandman 126
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 6.
6.  Ako gospodarski subjekti za pojedinačni proizvod ili uslugu primijene iznimku predviđenu u stavcima od 1. do 5., o tome moraju izvijestiti nadležno tijelo za nadzor tržišta u državi članici na čije je tržište proizvod ili usluga stavljen ili stavljen na raspolaganje. Izvješće mora sadržavati ocjenu navedenu u stavku 3. Mikropoduzeća su izuzeta od obveze izvješćivanja no dužna su na zahtjev nadležnog tijela za nadzor tržišta podnijeti relevantnu dokumentaciju tom tijelu.
6.  Ako gospodarski subjekti za pojedinačni proizvod ili uslugu primijene iznimku predviđenu u stavcima od 1. do 5., o tome moraju izvijestiti nadležno tijelo za nadzor tržišta u državi članici na čije je tržište proizvod ili usluga stavljen ili stavljen na raspolaganje. Ocjena navedena u stavku 3. podnosi se tijelu za nadzor tržišta na njegov zahtjev.Izvješće mora sadržavati ocjenu navedenu u stavku 3. Mikropoduzeća su izuzeta od obveze izvješćivanja no dužna su na zahtjev nadležnog tijela za nadzor tržišta podnijeti relevantnu dokumentaciju tom tijelu.
Amandman 127
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 6.a (novi)
6a.  Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuje obrazac izvješća u svrhu poštovanja odredbi stavka 6. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 1.a. Komisija prvi takav provedbeni akt donosi do... [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Amandman 128
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 6.b (novi)
6b.  Strukturirani dijalog uspostavlja se među relevantnim dionicima, uključujući osobe s invaliditetom i organizacije koje ih zastupaju i tijela za nadzor tržišta kako bi se osigurala uspostava primjerenih načela za ocjenu izuzeća radi jamčenja njihove usklađenosti.
Amandman 129
Prijedlog direktive
Članak 12. – stavak 6.c (novi)
6c.  Potiče se države članice da mikropoduzećima osiguraju poticaje i daju smjernice radi lakše provedbe ove Direktive. Procedure i smjernice izrađuju se uz savjetovanje s relevantnim dionicima, uključujući osobe s invaliditetom i organizacije koje ih zastupaju.
Amandman 130
Prijedlog direktive
Poglavlje IV. – naslov
Usklađene norme, zajedničke tehničke specifikacije i sukladnost proizvoda i usluga
Usklađene norme, tehničke specifikacije i sukladnost proizvoda i usluga
Amandman 131
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 1.
Proizvodi i usluge sukladni s usklađenim normama ili njihovim dijelovima na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije pretpostavljaju se sukladnima sa zahtjevima za pristupačnost obuhvaćenima tim usklađenim normama ili njihovim dijelovima navedenima u članku 3.
1.   Proizvodi i usluge koji ispunjavaju zahtjeve usklađenih normi ili njihovih dijelova na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije pretpostavljaju se sukladnima sa zahtjevima za pristupačnost obuhvaćenima tim usklađenim normama ili njihovim dijelovima navedenima u članku 3.
Amandman 132
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 1.a (novi)
1.a  Komisija u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1025/2012 od jedne ili više europskih organizacija za normizaciju traži da sastavi usklađene norme za svaki zahtjev za pristupačnost utvrđen u članku 3. Komisija taj zahtjev upućuje do ... [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Amandman 133
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 1.b (novi)
1.b  Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju tehničke specifikacije koje ispunjavaju zahtjeve za pristupačnost utvrđene u članku 3. Međutim, Komisija ih donosi samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a)  ako upućivanja na usklađene norme nisu objavljena u Službenom listu Europske unije u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012;
(b)  ako je Komisija usvojila zahtjev iz stavka 2. ovog članka; i
(c)  ako Komisija primijeti nepotrebna odgađanja u postupku standardizacije.
Komisija se prije donošenja provedbenih akata iz prvog podstavka savjetuje s relevantnim dionicima, uključujući organizacije koje zastupaju osobe s invaliditetom.
Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24. stavka 2. ove Direktive.
Amandman 134
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 1.c (novi)
1.c  Ako u Službenom listu Europske unije nisu objavljena upućivanja na usklađene norme iz stavka 1. ovog članka, smatra se da su proizvodi i usluge koji zadovoljavaju tehničke specifikacije iz stavka 1.b ovog članka ili njegovih dijelova sukladni sa zahtjevima za pristupačnost utvrđenima u članku 3. koji su obuhvaćeni tim tehničkim specifikacijama ili njihovim dijelovima.
Amandman 135
Prijedlog direktive
Članak 14.
Članak 14.
Briše se.
Zajedničke tehničke specifikacije
1.  Ako upućivanja na usklađene norme nisu objavljena u Službenom listu Europske unije u skladu s Uredbom (EU) br. 1025/2012 te su za usklađivanje tržišta potrebni dodatni detalji za zahtjeve za pristupačnost određenih proizvoda i usluga, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se uspostavljaju zajedničke tehničke specifikacije (CTS) za zahtjeve za pristupačnost navedene u Prilogu I. ovoj Direktivi. Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 24. stavka 2. ove Direktive.
2.  Proizvodi i usluge sukladni sa zajedničkim tehničkim specifikacijama navedenima u stavku 1. ili njegovim dijelovima smatraju se sukladnima sa zahtjevima za pristupačnost navedenima u članku 3. koji je obuhvaćen zajedničkim tehničkim specifikacijama ili njihovim dijelom.
Amandman 136
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 2.
2.  Struktura obrasca EU izjave o sukladnosti propisana je Prilogom III. Odluci br. 768/2008/EZ. Izjava mora sadržavati elemente definirane u Prilogu II. ovoj Direktivi i mora se stalno ažurirati. Zahtjevima u pogledu tehničke dokumentaciju izbjegava se uzrokovanje nerazmjernog opterećenja za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća. Obrazac se prevodi na jezik ili jezike koje zahtijeva država članica na čije se tržište proizvod stavlja ili stavlja na raspolaganje.
2.  Struktura obrasca EU izjave o sukladnosti propisana je Prilogom III. Odluci br. 768/2008/EZ. Izjava mora sadržavati elemente definirane u Prilogu II. ovoj Direktivi i mora se stalno ažurirati. Zahtjevima u pogledu tehničke dokumentaciju izbjegava se uzrokovanje nerazmjernog opterećenja za mala i srednja poduzeća. Obrazac se prevodi na jezik ili jezike koje zahtijeva država članica na čije se tržište proizvod stavlja ili stavlja na raspolaganje.
Amandman 137
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 3.
3.  Ako se na proizvod primjenjuje više od jednog akta Unije kojim se zahtijeva EU izjava o sukladnosti, sastavlja se samo jedna EU izjava o sukladnosti u vezi sa svim takvim aktima Unije. U toj izjavi navode se predmetni akti uključujući upućivanja na njihove objave.
3.  Ako se na proizvod primjenjuje više od jednog akta Unije kojim se zahtijeva EU izjava o sukladnosti, sastavlja se EU izjava o sukladnosti u vezi sa svim takvim aktima Unije. U toj izjavi navode se predmetni akti uključujući upućivanja na njihove objave.
Amandman 138
Prijedlog direktive
Članak 15. – stavak 4.a (novi)
4a.  Osim EU izjave o sukladnosti, proizvođač na pakiranje također stavlja obavijest kojom se potrošače na troškovno učinkovit, jednostavan i precizan način informira da proizvod ima značajke pristupačnosti.
Amandman 139
Prijedlog direktive
Članak 16.
Članak 16.
Briše se.
Opća načela oznake CE proizvoda
Oznake CE podliježu općim načelima navedenima u članku 30. Uredbe (EZ) br. 765/2008.
Amandman 140
Prijedlog direktive
Članak -17. (novi)
Članak -17.
National database
Svaka država članica sastavlja javno dostupnu bazu podataka za registriranje nepristupačnih proizvoda. Potrošači imaju uvid u podatke o nepristupačnim proizvodima i mogu unositi podatke o njima. Države članice poduzimaju potrebne mjere za obavještavanje potrošača ili drugih dionika o mogućnosti podnošenja žalbi. Potrebno je predvidjeti interaktivni sustav nacionalnih baza podataka za koji bi, po mogućnosti, bila odgovorna Komisija ili relevantne interesne organizacije kako bi informacije o nepristupačnim proizvodima bile poznate u cijeloj Uniji.
Amandman 141
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 2. – podstavak 2.
Države članice moraju osigurati informiranost javnosti o postojanju, odgovornostima i identitetu tijela navedenih u prvom podstavku. Ta tijela na zahtjev moraju osigurati dostupnost informacija u pristupačnom obliku.
Države članice moraju osigurati informiranost javnosti o postojanju, odgovornostima i identitetu tijela navedenih u prvom podstavku. Ta tijela na zahtjev pripadnika zainteresirane javnosti moraju osigurati dostupnost informacija o svojem radu i odluka koje su donijela u pristupačnom obliku.
Amandman 142
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 1. – podstavak 1.
Ako tijela za nadzor tržišta države članice poduzmu mjere sukladno članku 20. Uredbe (EZ) br. 765/2008 ili ako opravdano vjeruju da proizvod obuhvaćen ovom Direktivom predstavlja rizik u pogledu aspekata pristupačnosti uređenih ovom Direktivom, tijela za nadzor tržišta provode evaluaciju predmetnog proizvoda u pogledu svih zahtjeva utvrđenih ovom Direktivom. Relevantni gospodarski subjekti u potpunosti surađuju s tijelima za nadzor tržišta.
Ako tijela za nadzor tržišta države članice poduzmu mjere sukladno članku 20. Uredbe (EZ) br. 765/2008 ili ako opravdano vjeruju da proizvod obuhvaćen ovom Direktivom nije sukladan s ovom Direktivom, tijela za nadzor tržišta provode evaluaciju predmetnog proizvoda u pogledu svih relevantnih zahtjeva utvrđenih ovom Direktivom. Relevantni gospodarski subjekti u potpunosti surađuju s tijelima za nadzor tržišta.
Amandman 143
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 1. – podstavak 2.
Ako tijela za nadzor tržišta tijekom postupka evaluacije utvrde da proizvod nije sukladan sa zahtjevima navedenima u ovoj Direktivi, od relevantnoga gospodarskog subjekta moraju bez odgode zatražiti da poduzme sve korektivne mjere kako bi se proizvod uskladio sa zahtjevima, povući proizvod s tržišta ili opozvati proizvod u razumnom roku, razmjerno prirodi rizika i ovisno o njihovoj procjeni.
Ako tijela za nadzor tržišta tijekom postupka evaluacije utvrde da proizvod nije sukladan sa zahtjevima navedenima u ovoj Direktivi, od relevantnoga gospodarskog subjekta moraju bez odgode zatražiti da poduzme sve korektivne mjere kako bi se dotični proizvod uskladio sa zahtjevima. Ako relevantni gospodarski subjekt ne poduzme adekvatne korektivne mjere, tijela za nadzor tržišta od gospodarskog subjekta zahtijevaju da povuče proizvod s tržišta u razumnom roku.
Amandman 144
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 4.
4.  Ako relevantni gospodarski subjekt ne poduzme odgovarajuće korektivne mjere u roku navedenom u stavku 1. drugom podstavku, tijela za nadzor tržišta poduzimaju odgovarajuće privremene mjere zabrane ili ograničavanja slobodnog distribuiranja tog proizvoda na svojem nacionalnom tržištu, povlačenja proizvoda s tog tržišta ili njegova opoziva. Tijela za nadzor tržišta o tome moraju odmah obavijestiti Komisiju i druge države članice.
4.  Ako relevantni gospodarski subjekt ne poduzme odgovarajuće korektivne mjere u roku navedenom u stavku 1. drugom podstavku, tijela za nadzor tržišta poduzimaju odgovarajuće privremene mjere zabrane ili ograničavanja slobodnog distribuiranja tog proizvoda na svojem nacionalnom tržištu ili povlačenja proizvoda s tog tržišta. Tijela za nadzor tržišta o tome moraju odmah obavijestiti Komisiju i druge države članice.
Amandman 145
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 5. – uvodni dio
5.  Informacije opisane u stavku 4. moraju sadržavati sve dostupne detalje, posebno podatke potrebne za identifikaciju nesukladnog proizvoda, podatke o njegovu podrijetlu, prirodu navodne nesukladnosti i mogućeg rizika, prirodu i trajanje poduzetih nacionalnih mjera i argumente koje je dostavio relevantni gospodarski subjekt. Tijela za nadzor tržišta posebno navode je li nesukladnost uzrokovana nekim od sljedećih čimbenika:
5.  Informacije opisane u stavku 4. moraju sadržavati sve dostupne detalje, posebno podatke potrebne za identifikaciju nesukladnog proizvoda, podatke o njegovu podrijetlu, prirodu navodne nesukladnosti, prirodu i trajanje poduzetih nacionalnih mjera i argumente koje je dostavio relevantni gospodarski subjekt. Tijela za nadzor tržišta posebno navode je li nesukladnost uzrokovana nekim od sljedećih čimbenika:
Amandman 146
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 5. – točka a
(a)  time što proizvod ne ispunjava zahtjeve povezane sa zahtjevima navedenima u članku 3. ove Direktive ili
(a)  time što proizvod ne ispunjava relevantne zahtjeve navedene u članku 3. ili
Amandman 147
Prijedlog direktive
Članak 19. – stavak 8.
8.  Države članice moraju osigurati provedbu odgovarajuće mjere ograničavanja u pogledu predmetnog proizvoda, poput povlačenja proizvoda s tržišta bez odgađanja.
8.  Države članice moraju osigurati provedbu odgovarajućih i proporcionalnih mjera ograničavanja u pogledu predmetnog proizvoda, poput povlačenja proizvoda s tržišta bez odgađanja.
Amandman 148
Prijedlog direktive
Članak 20. – stavak 1. – podstavak 1.
Ako je nakon završetka postupka opisanog u članku 19. stavcima 3. i 4. na mjeru koju je poduzela država članica podnesen prigovor ili Komisija smatra da nacionalna mjera nije sukladna zakonodavstvu Unije, Komisija bez odlaganja započinje savjetovanje s državama članicama i relevantnim gospodarskim subjektima i provodi evaluaciju nacionalne mjere. Komisija na temelju rezultata te evaluacije odlučuje o opravdanosti nacionalne mjere.
Ako je nakon završetka postupka opisanog u članku 19. stavcima 3. i 4. na mjeru koju je poduzela država članica podnesen prigovor ili Komisija ima zadovoljavajuć dokaz na temelju kojeg bi se dalo naslutiti da nacionalna mjera nije sukladna zakonodavstvu Unije, Komisija bez odlaganja započinje savjetovanje s državama članicama i relevantnim gospodarskim subjektima i provodi evaluaciju nacionalne mjere. Komisija na temelju rezultata te evaluacije odlučuje o opravdanosti nacionalne mjere.
Amandman 149
Prijedlog direktive
Članak 20.a (novi)
Članak 20.a
Radna skupina
1.  Komisija osniva radnu skupinu.
Ta radna skupina sastoji se od predstavnika nacionalnih tijela za nadzor tržišta i relevantnih dionika, uključujući osobe s invaliditetom i organizacije koje ih zastupaju.
2.  Radna skupina vrši sljedeće zadaće:
(a)  olakšava razmjenu informacija i najboljih praksi među tijelima za nadzor tržišta;
(b)  osigurava usklađenost u primjeni zahtjeva za pristupačnost utvrđenoj u članku 3.;
(c)  daje mišljenja o izuzećima od primjene zahtjeva za pristupačnost utvrđenih u članku 3. u slučajevima u kojima se to smatra potrebnim po zaprimanju zahtjeva Komisije.
Amandman 151
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 1. – točka c
(c)  zahtjeve za pristupačnost povezane s društvenim i kvalitativnim kriterijima koje utvrđuju nadležna tijela u postupcima natječaja za usluge javnog željezničkog i cestovnog putničkog prijevoza u okviru Uredbe (EZ) br. 1370/2007;
Briše se.
Amandmani 247 i 281
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 1. – točka da (nova)
(da)   gdje je to primjenjivo, svo relevantno zakonodavstvo Unije ili odredbe u zakonodavstvu Unije koje se odnose na pristupačnost za osobe s invaliditetom;
Amandman 282
Prijedlog direktive
Članak 21. – stavak 1. – točka db (nova)
(db)  Unijino sufinanciranje projekata pristupačnog prijevoza bez prepreka i pristupačne telekomunikacijske infrastrukture bez prepreka u okviru Instrumenta za povezivanje Europe, strukturnih fondova ili EFSU-a, pri čemu se prioritet daje projektima kojima se podržavaju elementi pristupačnosti ili koji sadrže takve elemente.
Amandman 152
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 1.
1.  Zahtjevi za pristupačnost navedeni u članku 21. primjenjuju se u mjeri u kojoj u cilju ispunjavanja odredaba tog članka ne uzrokuju nerazmjerno opterećenje nadležnim tijelima.
1.  Zahtjevi za pristupačnost navedeni u članku 21. primjenjuju se u mjeri u kojoj u cilju ispunjavanja odredaba tog članka ne uzrokuju nerazmjerno opterećenje nadležnim tijelima niti subjektima s kojima su sklopila ugovore.
Amandman 226 i 257
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 2. – točka b
(b)   procijenjene troškove i koristi za nadležno tijelo u odnosu na procijenjene koristi za osobe s invaliditetom, uzimajući u obzir učestalost i trajanje uporabe pojedinačnog proizvoda ili usluge.
(b)   procijenjene troškove i koristi za nadležno tijelo u odnosu na procijenjene koristi za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću i osobe s invaliditetom, uzimajući u obzir učestalost i trajanje uporabe pojedinačnog proizvoda ili usluge.
Amandman 153
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 3.
3.  Predmetna nadležna tijela provode ocjenjivanje uzrokuje li se usklađivanjem sa zahtjevima za pristupačnost navedenima u članku 21. nerazmjerno opterećenje.
3.  Predmetna nadležna tijela provode inicijalno ocjenjivanje toga uzrokuje li se usklađivanjem sa zahtjevima za pristupačnost navedenima u članku 21. nerazmjerno opterećenje.
Amandman 231
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 3.a (novi)
3.a  Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 23.a radi dopunjavanja stavka 2. ovog članka dodatnim navođenjem kriterija koji se moraju uzeti u obzir za sve proizvode i usluge obuhvaćene ovom Direktivom pri ocjenjivanju toga može li se opterećenje smatrati neproporcionalnim bez izmjene tih kriterija.
Prilikom dodatnog navođenja kriterija Komisija ne vodi računa samo o mogućim koristima za osobe s invaliditetom već i za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću.
Komisija donosi prvi takav delegirani akt koji se odnosi na sve proizvode i usluge obuhvaćene područjem primjene ove Direktive do ... [jedna godina od dana stupanja na snagu ove Direktive].

Amandman 155
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 4.
4.  Ako je nadležno tijelo na pojedinačni proizvod ili uslugu primijenilo iznimku predviđenu u stavcima 1., 2. i 3., o tome mora izvijestiti Komisiju. Izvješće mora sadržavati ocjenu navedenu u stavku 2.
4.  Ako je nadležno tijelo na pojedinačni proizvod ili uslugu primijenilo iznimku predviđenu u stavcima 1., 2. i 3., o tome mora izvijestiti Komisiju. Ocjena navedena u stavku 2. podnosi se Komisiji na njezin zahtjev.
Amandman 156
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 4.a (novi)
4.a  Ako Komisija s razlogom posumnja u odluku dotičnog nadležnog tijela, može od radne skupine iz članka 20.a zatražiti da provjeri ocjenu iz stavka 2. ovog članka i o tome izradi mišljenje.
Amandman 157
Prijedlog direktive
Članak 22. – stavak 4.b (novi)
4b.  Komisija donosi provedbene akte u kojima se utvrđuje obrazac izvješća u svrhu ispunjavanja odredbi stavka 4. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 24. stavka 1.a. Komisija prvi takav provedbeni akt donosi do ... [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe].
Amandman 158
Prijedlog direktive
Poglavlje VII. – naslov
PROVEDBENE OVLASTI I ZAVRŠNE ODREDBE
DELEGIRANI AKTI, PROVEDBENE OVLASTI I ZAVRŠNE ODREDBE
Amandman 159
Prijedlog direktive
Članak 23.a (novi)
„Članak 23.a
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 10. stavka 2.a, članka 12. stavka 5.a i članka 22. stavka 3.a dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od ... [datum stupanja na snagu ove Direktive].
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 10. stavka 2.a, članka 12. stavka 5.a i članka 22. stavka 3.a. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 10. stavka 2.a, članka 12. stavka 5.a i stavka 22. stavka 3.a stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Amandman 160
Prijedlog direktive
Članak 24. – stavak 1.a (novi)
1.a  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Amandman 161
Prijedlog direktive
Članak 25. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Pravnim sredstvima navedenima u stavku 1. moraju se obuhvatiti:
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
Amandman 162
Prijedlog direktive
Članak 25. – stavak 2. – točka a
(a)  odredbe kojima se potrošaču nacionalnim zakonodavstvom omogućuje da se obrati sudovima ili nadležnim upravnim tijelima kako bi se osiguralo provođenje nacionalnih odredaba kojima se prenosi ova Direktiva;
(a)  mogućnost da se potrošač izravno pogođen nesukladnošću proizvoda ili usluge u skladu s nacionalnim zakonodavstvom obrati sudovima ili nadležnim upravnim tijelima kako bi se osiguralo provođenje nacionalnih odredaba kojima se prenosi ova Direktiva;
Amandman 163
Prijedlog direktive
Članak 25. – stavak 2. – točka b
(b)  odredbe kojima se javnim tijelima ili privatnim udruženjima, organizacijama ili drugim pravnim subjektima koji imaju legitiman interes omogućuje da se u potrošačevo ime obrate sudovima ili nadležnim upravnim tijelima kako bi se osiguralo provođenje nacionalnih odredaba kojima se prenosi ova Direktiva.
(b)  mogućnost da se javna tijela ili privatna udruženja, organizacije ili drugi pravni subjekti koji imaju legitiman interes da osiguraju poštovanje odredbi ove Direktive u skladu s nacionalnim zakonodavstvom u ime potrošača obrate sudovima ili nadležnim upravnim tijelima kako bi se osiguralo provođenje nacionalnih odredaba kojima se prenosi ova Direktiva. taj legitiman interes mogao bi biti predstavljanje potrošača koji su izravno pogođeni nesukladnošću proizvoda ili usluge;
Amandman 164
Prijedlog direktive
Članak 25. – stavak 2. – točka ba (nova)
(ba)  mogućnost da se potrošač koji je izravno pogođen nesukladnošću proizvoda ili usluge posluži mehanizmom za podnošenje pritužbi; taj mehanizam moglo bi provoditi postojeće tijelo kao što je nacionalni ombudsman.
Amandman 165
Prijedlog direktive
Članak 25. – stavak 2.a (novi)
2.a  Prije pokretanja postupka pred sudovima ili nadležnim upravnim tijelima, države članice osiguravaju postojanje alternativnih mehanizama rješavanja sporova iz stavka 1. točaka (a) i (b) kako bi se ispravile eventualne nesukladnosti s ovom Direktivom prijavljene putem mehanizma za podnošenje pritužbu iz stavka 2. točke (ba).
Amandman 166
Prijedlog direktive
Članak 25. – stavak 2.b (novi)
2.b  Ovaj članak ne primjenjuje se na ugovore na koje se primjenjuju direktive 2014/24/EU ili 2014/25/EU.
Amandman 288
Prijedlog direktive
Članak 26. – stavak 2.
2.   Sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne težini prekršaja i odvraćajuće.
2.   Sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne težini prekršaja i odvraćajuće, ali ne smiju gospodarskim subjektima služiti kao alternativa ispunjavanju obveze pružanja pristupačnih proizvoda i usluga. Ako gospodarski subjekti ne poštuju sankcije, slijede učinkovite korektivne mjere.
Amandman 168
Prijedlog direktive
Članak 26. – stavak 4.
4.  Pri utvrđivanju sankcija u obzir se mora uzeti ozbiljnost nesukladnosti, uključujući broj jedinica predmetnog nesukladnog proizvoda ili usluge te broj osoba na koje utječe nesukladnost.
4.  Pri utvrđivanju sankcija u obzir se mora uzeti razmjer nesukladnosti, uključujući njezinu ozbiljnost, i broj jedinica predmetnog nesukladnog proizvoda ili usluge te broj osoba na koje utječe nesukladnost.
Amandman 169
Prijedlog direktive
Članak 27. – stavak 2.
2.  Države članice te odredbe primjenjuju od [... unijeti datum – šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive].
2.  Države članice te odredbe primjenjuju od [pet godina nakon stupanja na snagu ove Direktive].
Amandman 170
Prijedlog direktive
Članak 27. – stavak 2.a (novi)
2.a  Ne dovodeći u pitanje stavak 2.b ovog članka, države članice određuju prijelazno razdoblje od pet godina nakon ... [šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive], tijekom kojeg pružatelji usluga mogu nastaviti pružati svoje usluge koristeći se proizvodima koje su zakonito koristili da pružaju slične usluge prije tog datuma.
Amandman 171
Prijedlog direktive
Članak 27. – stavak 2.b (novi)
2.b  Države članice osiguravaju da se samoposlužni terminali kojima su se pružatelji usluga zakonito koristili u pružanju usluga prije ... [šest godina nakon stupanja na snagu ove Direktive] mogu nastaviti koristiti u pružanju sličnih usluga do kraja njihova gospodarski korisnog radnog vijeka.
Amandman 172
Prijedlog direktive
Članak 27. – stavak 5.
5.  Države članice koje primijene mogućnost navedenu u članku 3. stavku 10. Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredbi nacionalnog prava koje u tu svrhu donesu i izvješćuju Komisiju o napretku njihove provedbe.
5.  Države članice prema potrebi Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredbi nacionalnog prava koje u svrhu poštovanja odredbi članka 3. stavka 10. donesu i izvješćuju Komisiju o napretku njihove provedbe.
Amandman 173
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 1.
Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija podnosi izvješće o primjeni ove Direktive do [... unijeti datum – pet godina nakon primjene ove Direktive] te zatim svakih pet godina.
-1.   Komisija Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija podnosi izvješće o primjeni ove Direktive do ... [tri godine nakon datuma primjene ove Direktive] te zatim svakih pet godina.
Amandman 174
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 1.
1.  Izvješćem se, među ostalim, u kontekstu društvenog, gospodarskog i tehnološkog razvoja obrađuju promjene pristupačnosti proizvoda i usluga i učinak na gospodarske subjekte i osobe s invaliditetom, utvrđivanjem područja u kojima je moguće smanjiti opterećenje, uzimajući u obzir eventualne izmjene ove Direktive.
1.  U izvješću se na temelju izvješća primljenih u skladu s člankom 12. stavkom 6. i člankom 22. stavkom 4. ocjenjuje je li ostvaren cilj Direktive, posebice u pogledu jačanja slobodnog kretanja pristupačnih proizvoda i usluga. U izvješćima se isto tako, u kontekstu društvenog, gospodarskog i tehnološkog razvoja, obrađuju promjene pristupačnosti proizvoda i usluga, potreba za uključivanjem novih proizvoda i usluga u područje primjene ove Direktive ili potreba za isključivanjem određenih proizvoda ili usluga iz područja primjene ove Direktive, kao ove Direktive i učinak na gospodarske subjekte i osobe s invaliditetom, utvrđivanjem područja u kojima je moguće smanjiti opterećenje, uzimajući u obzir eventualne izmjene ove Direktive.
Amandman 175
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 2.
2.  Države članice pravodobno dostavljaju Komisiji sve informacije koje su Komisiji potrebne za sastavljanje tog izvješća.
2.  Države članice pravodobno dostavljaju Komisiji sve informacije koje su Komisiji potrebne za sastavljanje tih izvješća.
Amandman 176
Prijedlog direktive
Članak 28. – stavak 3.
3.  Izvješćem Komisije u obzir se uzimaju stajališta gospodarskih dionika i relevantnih nevladinih organizacija, uključujući i stajališta organizacija osoba s invaliditetom i organizacija koje predstavljaju starije osobe.
3.  Izvješćem Komisije u obzir se uzimaju stajališta gospodarskih dionika i relevantnih nevladinih organizacija, uključujući i stajališta organizacija osoba s invaliditetom.
Amandman 177
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak 3. – dio A (novi)
A.  Operativni sustavi
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne razumno predvidive funkcionalnosti za osobe s invaliditetom ostvaruje se ispunjavanjem zahtjeva za funkcionalnu učinkovitost iz dijela C, te uključuje:
(a)  informacije o funkcioniranju dotične usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi; i
(b)  elektroničke informacije, uključujući internetske stranice potrebne za pružanje dotične usluge.
Amandman 178
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak I. – dio B (novi)
B.  Računalna oprema opće namjene i njezini ugrađeni operativni sustavi
Amandman 180
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak I. – točka 2.
[.....]
Briše se.
Amandman 181
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak I. – dio C (novi)
C.  Zahtjevi za funkcionalnu učinkovitost
U cilju ostvarivanja pristupačnosti dizajna proizvoda i njihova sučelja proizvodi i usluge moraju se dizajnirati, gdje je to primjenjivo, na sljedeći način:
(a)  Uporaba bez vida
Ako proizvod omogućuje vizualne načine upravljanja, mora omogućivati barem jedan način upravljanja koji ne zahtijeva vid.
(b)  Uporaba s ograničenim vidom
Ako proizvod omogućuje vizualne načine upravljanja, mora omogućivati barem jedan način upravljanja koji korisnicima omogućuje da koriste proizvod svojim ograničenim vidom, a to se može postići, primjerice, značajkama kao što su promjenjivi kontrast i osvjetljenje, promjenjivo povećanje bez gubitka sadržaja ili funkcionalnosti, promjenjivi načini odvajanja i kontrole glavnog prikaza od pozadinskih vizualnih elemenata i promjenjiva kontrola potrebnog vidnog polja.
(c)  Uporaba bez opažanja boje
Ako proizvod omogućuje vizualne načine upravljanja, mora omogućivati barem jedan način upravljanja koji ne zahtijeva opažanje boje.
(d)  Uporaba bez sluha
Ako proizvod omogućuje slušne načine upravljanja, mora omogućivati barem jedan način upravljanja koji ne zahtijeva sluh.
(e)  Uporaba za osobe s ograničenim sluhom
Ako proizvod omogućuje slušne načine upravljanja, mora omogućivati barem jedan način upravljanja s ojačanim auditornim značajkama, a to se može postići, primjerice, korisničkom prilagodbom glasnoće i prilagodljivim načinima izdvajanja i kontrole glavnog zvuka od pozadinskog zvuka kada su glas i pozadina dostupni kao zasebni protoci audiosadržaja.
(f)  Uporaba bez sposobnosti govora
Ako proizvod od korisnika iziskuje govorni unos, mora omogućivati barem jedan način upravljanja koji od njih ne zahtijeva proizvodnju govora. Proizvodnja govora uključuje sve usmeno stvorene zvukove kao što su govor, zvižduci ili kliktanje.
(g)  Uporaba pri ograničenoj sposobnosti rukovanja ili snazi
Ako proizvod iziskuje ručno upravljanje, mora omogućivati barem jedan način upravljanja koji omogućuje da se korisnici koriste proizvodom putem alternativnih načina upravljanja koji ne iziskuju fine motoričke pokrete i rukovanje, snagu u rukama niti istodobno upravljanje putem više od jedne naredbe istodobno.
(h)  Uporaba uz ograničen doseg
Ako su proizvodi samostojeći ili ugrađeni, operativni elementi moraju biti unutar područja dosega svih korisnika.
(i)  Smanjenje opasnosti od fotosenzitivnih napadaja
Ako proizvod omogućuje vizualne načine upravljanja, moraju se izbjegavati načini upravljanja kojima se potiču fotosenzitivni napadaji.
(j)  Uporaba za osobe s ograničenim spoznajnim funkcijama
Proizvod mora omogućivati barem jedan način upravljanja sa značajkama koji ga čine jednostavnijim i lakšim za uporabu.
(k)  Poštovanje privatnosti
Ako proizvod sadrži značajke kojima se postiže pristupačnost, mora omogućivati barem jedan način upravljanja kojim se štiti privatnost pri uporabi tih značajki.
Amandman 182
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak I. – dio D. (novi)
D.  Službe za pružanje podrške
Ako su dostupne, službe za pružanje podrške daju informacije o pristupačnosti proizvoda i njegovoj kompatibilnosti s pomoćnim tehnologijama koristeći se načinima komunikacije koji su pristupačni osobama s invaliditetom.
Amandmani 183 i 291
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak II. – naslov
Samoposlužni terminali: bankomati, uređaji za naplatu karata i prijavni uređaji
Samoposlužni terminali: bankomati, uređaji za naplatu karata, prijavni uređaji i terminali za plaćanje
Amandmani 184, 291, 299 i 342
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak II. – točka 1.
1.  Dizajn i proizvodnja:
1.  Dizajn i proizvodnja:
Dizajniranje i proizvodnja proizvoda u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom i osobe s poteškoćama povezanim sa starenjem, ostvaruje se:
Dizajniranje i proizvodnja proizvoda u cilju njihove optimalne razumno predvidive funkcionalnosti za osobe s invaliditetom ostvaruje se ispunjavanjem zahtjeva za funkcionalnost utvrđenih u dijelu C. odjeljka I. U tom se smislu ne zahtijeva da značajka pristupačnosti proizvoda bude aktivirana kako bi je korisnik kojemu je značajka potrebna mogao uključiti.
Mora se omogućiti dostupnost dizajna i proizvodnje proizvoda, što uključuje:
(a)  informacijama o uporabi priloženima samom proizvodu (označivanje, upute, upozorenja) koje:
(a)  informacije o uporabi priložene samom proizvodu (označivanje, upute i upozorenja):
i.  moraju biti dostupne putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju biti razumljive;
iii.  moraju biti zamjetljive;
iv.  moraju imati odgovarajuću veličinu natpisa za predviđene uvjete uporabe;
(b)  korisničkim sučeljem proizvoda (rukovanje, kontrole i odziv, unos i izlaz) sukladno točki 2.;
(b)  korisničko sučelje proizvoda (rukovanje, kontrole i odziv, unos i izlaz);
(c)  funkcionalnošću proizvoda s opcijama namijenjenim osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću sukladno točki 2.;
(c)  funkcionalnost proizvoda s opcijama namijenjenim osobama s invaliditetom, što se mora postići omogućavanjem korištenja osobnih slušalica ako je potreban odziv unutar određenog vremena, uz slanje upozorenja korisniku preko više od jednog osjetila i omogućavanje produživanja dozvoljenog vremena, te postojanjem odgovarajućeg kontrasta i taktilno raspoznatljivih tipki i kontrolnih tipki;
(d)  sučeljem proizvoda s pomoćnim uređajima.
(d)  ako je to relevantno, kompatibilnošću s pomoćnim uređajima i tehnologijama dostupnima na razini Unije, uključujući slušnu tehnologiju, kao što su slušna pomagala, induktivne petlje (telecoil), umjetne pužnice i pomoćni uređaji za slušanje.
Amandman 185
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak II. – točka 2.
[....]
Briše se.
Amandman 186
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak III. – naslov
Telefonske usluge uključujući usluge u hitnim slučajevima i odgovarajuća korisnička oprema terminala s naprednim računalnim svojstvima
Telefonske usluge uključujući usluge u hitnim slučajevima i odgovarajuća korisnička oprema terminala
Amandmani 187, 292 i 300
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak III. – dio A. – točka 1.
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, ostvaruje se:
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne razumno predvidive funkcionalnosti za osobe s invaliditetom ostvaruje se ispunjavanjem zahtjeva za funkcionalnost iz dijela C. odjeljka I. te uključuje:
(a)  osiguravanjem pristupačnosti proizvoda koje te osobe upotrebljavaju tijekom pružanja usluge, u skladu s pravilima definiranim u točki B. o „Odgovarajućoj korisničkoj opremi s naprednim računalnim svojstvima koju upotrebljavaju korisnici”;
(a)  proizvode koje pružatelji usluga upotrebljavaju tijekom pružanja dotične usluge, u skladu s pravilima definiranim u dijelu B. ovog odjeljka;
(b)  pružanjem informacija o djelovanju usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi, kako je navedeno u nastavku:
(b)  informacije o funkcioniranju dotične usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi;
i.  informacije moraju biti u tekstualnom obliku koji se može upotrebljavati za alternativne pomoćne formate koje na različite načine prikazuju korisnici i putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju se pružiti alternative netekstualnom sadržaju;
iii.   elektroničke informacije, uključujući s njima povezane internetske aplikacije potrebne za pružanje usluge, moraju biti pružene sukladno točki (c);
(ba)   elektroničke informacije, uključujući s njima povezane internetske aplikacije potrebne za pružanje dotične usluge;
(c)  s pomoću internetskih stranica s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te ako je potrebno na njima pružiti i pristupačne elektroničke alternative te na način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
(c)  internetske stranice s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te, ako je potrebno, pružanje pristupačne elektroničke alternative te na način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
(ca)  mobilne aplikacije;
(d)  pružanjem pristupačnih informacija za poboljšavanje komplementarnosti s pomoćnim uslugama;
(d)  informacije za poboljšavanje komplementarnosti s pomoćnim uslugama;
(e)  uključujući i pružanjem opcija, praksi, politika, postupaka i prilagodbi djelovanja usluge namijenjene potrebama osoba sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću.
(e)  opcije, prakse, politike, postupke i prilagodbu djelovanja usluge namijenjene potrebama osoba s invaliditetom i osiguravanju interoperabilnosti, što se mora postići podrškom glasovne, tekstualne i video komunikacije u stvarnom vremenu, samostalno ili u kombinaciji (potpuna konverzacija), između dva korisnika ili između korisnika i hitne službe.
Amandman 344
Prijedlog direktive
Prilog I. – redak 4. – odjeljak III. – stupac 2. – točka A – podtočka 1.a (nova)
1.a   Usluge podrške
Ako su dostupne, u okviru usluga podrške (službe za pomoć korisnicima, pozivni centri, tehnička podrška, usluge posredovanja i usluge obuke) pružaju se informacije o pristupačnosti usluge i njezinoj kompatibilnosti s pomoćnim tehnologijama, u dostupnim načinima komunikacije za korisnike sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom.
Amandmani 188 i 292
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak III. – dio B. – naslov
B.  Odgovarajuća oprema terminala s naprednim računalnim svojstvima koju upotrebljavaju korisnici:
B.  Odgovarajuća oprema terminala koju upotrebljavaju korisnici:
Amandmani 189 i 292 i 301
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak III. – dio B. – točka 1.
1.  Dizajn i proizvodnja:
1.  Dizajn i proizvodnja:
Dizajniranje i proizvodnja proizvoda u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom i osobe s poteškoćama povezanim sa starenjem, ostvaruje se:
Dizajniranje i proizvodnja proizvoda u cilju njihove optimalne razumno predvidive funkcionalnosti za osobe s invaliditetom ostvaruje se ispunjavanjem zahtjeva za funkcionalnost utvrđenih u dijelu C. odjeljka I. te uključuje:
(a)  informacijama o uporabi priloženima samom proizvodu (označivanje, upute, upozorenja) koje:
(a)   informacije o uporabi priložene samom proizvodu (označivanje, upute i upozorenja):
i.  moraju biti dostupne putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju biti razumljive;
iii.  moraju biti zamjetljive;
iv.  moraju imati odgovarajuću veličinu natpisa za predviđene uvjete uporabe;
(b)  pakiranjem proizvoda uključujući i informacijama sadržanim u pakiranju (otvaranje, zatvaranje, uporaba, zbrinjavanje);
(b)  pakiranje proizvoda uključujući i informacije sadržane u pakiranju (otvaranje, zatvaranje, uporaba, zbrinjavanje);
(c)  uputama za uporabu, ugradnju, održavanje, čuvanje i zbrinjavanje proizvoda kojima se moraju ispuniti sljedeći uvjeti:
(c)  upute za uporabu, ugradnju, održavanje, čuvanje i zbrinjavanje proizvoda;
i.  sadržaj uputa mora biti u tekstualnom obliku koji se može upotrebljavati za alternativne pomoćne formate prikazane na različite načine i putem više od jednog osjetila te
ii.  upute moraju sadržavati alternative za netekstualni sadržaj;
(d)  korisničkim sučeljem proizvoda (rukovanje, kontrole i odziv, unos i izlaz) sukladno točki 2.;
(d)  korisničko sučelje proizvoda (rukovanje, kontrole i odziv, unos i izlaz);
(e)  funkcionalnošću proizvoda s opcijama namijenjenim osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću sukladno točki 2.;
(e)  funkcionalnost proizvoda s opcijama namijenjenim osobama s invaliditetom i osiguravanju interoperabilnosti, što se mora postići podržavanjem visokokvalitetne reprodukcije zvuka, video rezolucije kojom se omogućuje komunikacija znakovnim jezikom, tekstualne komunikacije u stvarnom vremenu koja se koristi samostalno ili u kombinaciji s glasovnom i video komunikacijom ili omogućavanjem učinkovitog bežičnog povezivanja sa slušnim tehnologijama;
(f)  sučeljem proizvoda s pomoćnim uređajima.
(f)  sučelje proizvoda s pomoćnim uređajima.
Amandman 190
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak III. – dio B – točka 2.
[....]
Briše se.
Amandman 346rev
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak III. – točka B – podtočka 2.a (nova)
2a.   Usluge podrške:
Ako su dostupne, u okviru usluga podrške (službe za pomoć korisnicima, pozivni centri, tehnička podrška, usluge posredovanja i usluge obuke) pružaju se informacije o pristupačnosti proizvoda i njegovoj kompatibilnosti s pomoćnim tehnologijama, u dostupnim načinima komunikacije za korisnike sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom.
Amandman 191
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak IV. – naslov
Audiovizualne medijske usluge i odgovarajuća korisnička oprema s naprednim računalnim svojstvima
Internetske stranice i internetske aplikacije audiovizualnih medijskih usluga i odgovarajuća korisnička oprema
Amandman 192
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak IV. – dio A. – naslov
A.  Usluge:
A.  Internetske stranice i internetske aplikacije:
Amandman 193
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak IV. – dio A. – točka 1.
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, ostvaruje se:
1.   Pružanje usluga u cilju njihove optimalne razumno predvidive funkcionalnosti za osobe s invaliditetom ostvaruje se ispunjavanjem zahtjeva za funkcionalnost iz dijela C. odjeljka I. te uključuje:
(a)   osiguravanjem pristupačnosti proizvoda koje te osobe upotrebljavaju tijekom pružanja usluge, u skladu s pravilima definiranim u točki B. o „Odgovarajućoj korisničkoj opremi s naprednim računalnim svojstvima koju upotrebljavaju korisnici”;
(a)  internetske stranice s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem i, ako je potrebno, pružanje pristupačne elektroničke alternative; te na način kojim se omogućava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
(b)   pružanjem informacija o djelovanju usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi, kako je navedeno u nastavku:
(b)   aplikacije na mobilnim uređajima,
i.  informacije moraju biti u tekstualnom obliku koji se može upotrebljavati za alternativne pomoćne formate koje na različite načine prikazuju korisnici i putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju se pružiti alternative netekstualnom sadržaju;
iii.  elektroničke informacije, uključujući s njima povezane internetske aplikacije potrebne za pružanje usluge, moraju biti pružene sukladno točki (c);
(c)  s pomoću internetskih stranica s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te ako je potrebno na njima pružiti i pristupačne elektroničke alternative te na način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
(d)  pružanjem pristupačnih informacija za poboljšavanje komplementarnosti s pomoćnim uslugama;
(e)  uključujući i pružanjem opcija, praksi, politika, postupaka i prilagodbi djelovanja usluge namijenjene potrebama osoba sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću.
Amandman 194
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak IV. – dio B. – naslov
B.  Odgovarajuća korisnička oprema s naprednim računalnim svojstvima:
B.  Odgovarajuća korisnička oprema:
Amandmani 195 i 293
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak IV. – dio B. – točka 1.
1.  Dizajn i proizvodnja:
1.  Dizajn i proizvodnja:
Dizajniranje i proizvodnja proizvoda u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom i osobe s poteškoćama povezanim sa starenjem, ostvaruje se:
Dizajniranje i proizvodnja proizvoda u cilju njihove optimalne razumno predvidive funkcionalnosti za osobe s invaliditetom ostvaruje se ispunjavanjem zahtjeva za funkcionalnost utvrđenih u dijelu C. odjeljka I. te uključuje:
(a)  informacijama o uporabi priloženima samom proizvodu (označivanje, upute, upozorenja) koje:
(a)  informacije o uporabi priložene samom proizvodu (označivanje, upute i upozorenja):
i.  moraju biti dostupne putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju biti razumljive;
iii.  moraju biti zamjetljive;
iv.  moraju imati odgovarajuću veličinu natpisa za predviđene uvjete uporabe;
(b)  pakiranjem proizvoda uključujući i informacijama sadržanim u pakiranju (otvaranje, zatvaranje, uporaba, zbrinjavanje);
(b)  pakiranje proizvoda uključujući i informacije sadržane u pakiranju (otvaranje, zatvaranje, uporaba, zbrinjavanje);
(c)  uputama za uporabu, ugradnju, održavanje, čuvanje i zbrinjavanje proizvoda kojima se moraju ispuniti sljedeći uvjeti:
(c)  upute za uporabu, ugradnju, održavanje, čuvanje i zbrinjavanje proizvoda;
i.  sadržaj uputa mora biti u tekstualnom obliku koji se može upotrebljavati za alternativne pomoćne formate prikazane na različite načine i putem više od jednog osjetila te
ii.  upute moraju sadržavati alternative za netekstualni sadržaj;
(d)  korisničkim sučeljem proizvoda (rukovanje, kontrole i odziv, unos i izlaz) sukladno točki 2.;
(d)  korisničko sučelje proizvoda (rukovanje, kontrole i odziv, unos i izlaz);
(e)  funkcionalnošću proizvoda s opcijama namijenjenim osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću sukladno točki 2.;
(e)  funkcionalnost proizvoda s opcijama namijenjenim osobama s invaliditetom;što se, primjerice, može postići podržavanjem opcija izbora, personalizacije i prikaza usluga pristupa, kao što su podnaslovi za gluhe i nagluhe, audio opisi, zvučni podnaslovi i tumačenje na znakovni jezik, na način da se omogući učinkovito bežično povezivanje sa slušnim tehnologijama ili da se korisnicima stave na raspolaganje komande za aktiviranje usluga pristupa za audiovizualne usluge koje su jednako istaknute kao i osnovne medijske komande;
(f)  sučeljem proizvoda s pomoćnim uređajima.
(f)  sučelje proizvoda s pomoćnim uređajima.
Amandman 196
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak IV. – dio B. – točka 2.
[....]
Briše se.
Amandmani 197 i 308
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak V. – naslov
Zrakoplovne, autobusne, željezničke usluge putničkog prijevoza i putničkog prijevoza vodnim putevima, internetske stranice na kojima se pružaju usluge putničkog prijevoza, usluge na mobilnim uređajima, napredna naplata karata i informacije u stvarnom vremenu, samoposlužni terminali, uređaji za naplatu karata i prijavni uređaji za pružanje usluga putničkog prijevoza
Zrakoplovne, autobusne,gradske i međugradske željezničke usluge putničkog prijevoza i putničkog prijevoza vodnim putevima, internetske stranice na kojima se pružaju usluge putničkog prijevoza, usluge na mobilnim uređajima, napredna naplata karata i informacije u stvarnom vremenu, samoposlužni terminali, uključujući terminale za plaćanje, uređaji za naplatu karata i prijavni uređaji za pružanje usluga putničkog prijevoza, mobilnosti i turizma.
Amandmani 198, 294/rev, 303, 311, 315 i 316
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak V. – dio A. – točka 1.
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, ostvaruje se:
1.   Pružanje usluga u cilju njihove optimalne razumno predvidive funkcionalnosti za osobe s invaliditetom ostvaruje se ispunjavanjem zahtjeva za funkcionalnost iz dijela C. odjeljka I. te uključuje:
(a)  pružanjem informacija o djelovanju usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi, kako je navedeno u nastavku:
(a)  informacije o funkcioniranju dotične usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi;
i.  informacije moraju biti u tekstualnom obliku koji se može upotrebljavati za alternativne pomoćne formate koje na različite načine prikazuju korisnici i putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju se pružiti alternative netekstualnom sadržaju;
(aa)   informacije o tome kako se upotrebljavaju funkcije pristupačnosti usluge, uključujući pristupačnost vozila, okolne infrastrukture i izgrađenog okruženja te se pružaju informacije o pomoći u skladu s uredbama (EZ) br. 1107/2006, (EU) br. 1177/2010, (EZ) br. 1371/2007 i (EU) br. 181/2011;
iii.   elektroničke informacije, uključujući s njima povezane internetske aplikacije potrebne za pružanje usluge, moraju biti pružene sukladno točki (b);
(ab)   elektroničke informacije, uključujući s njima povezane internetske aplikacije potrebne za pružanje dotične usluge, moraju biti pružene sukladno točki (b);
(b)   s pomoću internetskih stranica s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te ako je potrebno na njima pružiti i pristupačne elektroničke alternative te na način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
(b)   s pomoću internetskih stranica, uključujući internetske aplikacije potrebne za pružanje usluga putničkog prijevoza, turizma, smještaja i ugostiteljstva, koje imaju odgovarajuću pristupačnost za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike; to uključuje prilagođavanje prikaza i interakcije sadržaja, te, kad je to potrebno, pružanje pristupačne elektroničke alternative, na pouzdan način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i na međunarodnoj razini;
(ba)  s pomoću mobilnih usluga, uključujući mobilne aplikacije potrebne za pružanje pristupačnih usluga na dosljedan i primjeren način za korisnikovu percepciju, upravljanje i razumijevanje, uključujući prilagodljivost prikaza i interakcije sadržaja te, kad je to potrebno, pružajući pristupačnu elektroničku alternativu, te na pouzdan način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i na međunarodnoj razini;
(c)  uključujući i pružanjem opcija, praksi, politika, postupaka i prilagodbi djelovanja usluge namijenjene potrebama osoba sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću.
(c)  uključujući i pružanjem opcija, praksi, politika, postupaka i prilagodbi djelovanja usluge namijenjene potrebama osoba s invaliditetom, između ostalog ostvarivanjem pristupačnosti mobilnih usluga, uključujući mobilne aplikacije potrebne za pružanje usluga, na dosljedan i primjeren način za korisnikovu percepciju, upravljanje i razumijevanje, uključujući prilagodljivost prikaza i interakcije sadržaja te, kad je to potrebno, pružajući pristupačnu elektroničku alternativu; te na pouzdan način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
To se odnosi na usluge kao što su pametno izdavanje karata (elektroničke rezervacije, rezervacija karata, itd.), pružanje informacija za putnike u stvarnom vremenu (vozni red, informacije o poremećajima u prometu, vezama, nastavku putovanja drugim vrstama prijevoza itd.) i dodatne informacije o uslugama (npr. osoblje na stanicama, dizala koja ne rade i privremeno nedostupne usluge).
(ca)  usluge na mobilnim uređajima, pametno izdavanje karata i informacije u stvarnom vremenu.
Amandman 199
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak V. – dio B.
B.  Internetske stranice na kojima se pružaju usluge putničkog prijevoza:
Briše se.
(a)  s pomoću internetskih stranica s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te ako je potrebno na njima pružiti i pristupačne elektroničke alternative te na način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i na međunarodnoj razini.
Amandman 200
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak V. – dio C.
C.   Usluge na mobilnim uređajima, terminali napredne naplate karata, terminali za informacije u stvarnom vremenu:
Briše se.
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, ostvaruje se:
(a)  pružanjem informacija o djelovanju usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi, kako je navedeno u nastavku:
i.  informacije moraju biti u tekstualnom obliku koji se može upotrebljavati za alternativne pomoćne formate koje na različite načine prikazuju korisnici i putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju se pružiti alternative netekstualnom sadržaju;
iii.  elektroničke informacije, uključujući s njima povezane internetske aplikacije potrebne za pružanje usluge, moraju biti pružene sukladno točki (b);
(b)  s pomoću internetskih stranica s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te ako je potrebno na njima pružiti i pristupačne elektroničke alternative te na način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
Amandman 201
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak V. – dio D. – naslov
D.  Samoposlužni terminali, uređaji za naplatu karata i prijavni uređaji za pružanje usluga putničkog prijevoza:
D.  Samoposlužni terminali, uključujući terminale za plaćanje, uređaji za naplatu karata i prijavni uređaji za pružanje usluga putničkog prijevoza:
Amandmani 202 i 327
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak V. – dio D. – točka 1.
1.  Dizajn i proizvodnja:
1.  Dizajn i proizvodnja:
Dizajniranje i proizvodnja proizvoda u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom i osobe s poteškoćama povezanim sa starenjem, ostvaruje se:
Dizajniranje i proizvodnja proizvoda u cilju njihove optimalne razumno predvidive funkcionalnosti za osobe s invaliditetom ostvaruje se ispunjavanjem zahtjeva za funkcionalnost utvrđenih u dijelu C. odjeljka I. te uključuje:
(a)  informacijama o uporabi priloženima samom proizvodu (označivanje, upute, upozorenja) koje:
(a)  informacije o uporabi priložene samom proizvodu (označivanje, upute i upozorenja):
i.  moraju biti dostupne putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju biti razumljive;
iii.  moraju biti zamjetljive;
iv.  moraju imati odgovarajuću veličinu natpisa za predviđene uvjete uporabe;
(b)  korisničkim sučeljem proizvoda (rukovanje, kontrole i odziv, unos i izlaz) sukladno točki 2.;
(b)  korisničko sučelje proizvoda (rukovanje, kontrole i odziv, unos i izlaz);
(c)  funkcionalnošću proizvoda s opcijama namijenjenim osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću sukladno točki 2.;
(c)  funkcionalnost proizvoda s opcijama namijenjenim osobama s invaliditetom;
(d)  sučeljem proizvoda s pomoćnim uređajima.
(d)  kompatibilnošću proizvoda s pomoćnim uređajima i tehnologijama, uključujući tehnološke uređaje za sluh, kao što su slušna pomagala, induktivne petlje (telecoil), umjetne pužnice i pomoćni uređaji za slušanje. Proizvodom se također mora omogućiti uporaba osobnih slušalica.
Amandman 352
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak V. – stupac 2. – točka D – podtočka 1.a (nova)
1.a  Usluge podrške
Ako su dostupne, u okviru usluga podrške (službe za pomoć korisnicima, pozivni centri, tehnička podrška, usluge posredovanja i usluge obuke) pružaju se informacije o pristupačnosti proizvoda i njegovoj kompatibilnosti s pomoćnim tehnologijama, u dostupnim načinima komunikacije za korisnike sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom.

Amandman 203
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak V. – dio D. – točka 2.
[....]
Briše se.
Amandman 204
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VI. – naslov
Bankarske usluge, internetske stranice za pružanje bankarskih usluga, bankarske usluge na mobilnim uređajima, samoposlužni terminali uključujući bankomate koji se upotrebljavaju za pružanje bankarskih usluga
Bankarske usluge za potrošače, internetske stranice za pružanje bankarskih usluga, bankarske usluge na mobilnim uređajima, samoposlužni terminali uključujući terminale za plaćanje i bankomate koji se upotrebljavaju za pružanje bankarskih usluga
Amandmani 205, 295 i 304
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VI. – dio A. – točka 1.
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, ostvaruje se:
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne razumno predvidive funkcionalnosti za osobe s invaliditetom ostvaruje se ispunjavanjem zahtjeva za funkcionalnost iz dijela C. odjeljka I. te uključuje:
(a)  osiguravanjem pristupačnosti proizvoda koje te osobe upotrebljavaju tijekom pružanja usluge, u skladu s pravilima definiranim u točki D.:
(a)  proizvode koje pružatelji usluga upotrebljavaju tijekom pružanja dotične usluge, u skladu s pravilima definiranim u dijelu D. ovog odjeljka;
(b)  pružanjem informacija o djelovanju usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi, kako je navedeno u nastavku:
(b)  informacije o funkcioniranju usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi. Te su informacije razumljive i ne prelaze razinu složenosti B2 (viši srednji stupanj) Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike Vijeća Europe.
i.  informacije moraju biti u tekstualnom obliku koji se može upotrebljavati za alternativne pomoćne formate koje na različite načine prikazuju korisnici i putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju se pružiti alternative netekstualnom sadržaju;
(iii)   elektroničke informacije, uključujući s njima povezane internetske aplikacije potrebne za pružanje usluge, moraju biti pružene sukladno točki (c);
(ba)  elektroničke informacije, uključujući s njima povezane internetske stranice i internetske aplikacije potrebne za pružanje dotične usluge i uključujući informacije o elektroničkoj identifikaciji, sigurnosti i metodama plaćanja.
(c)  s pomoću internetskih stranica s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te ako je potrebno na njima pružiti i pristupačne elektroničke alternative te na način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
(d)  uključujući i pružanjem opcija, praksi, politika, postupaka i prilagodbi djelovanja usluge namijenjene potrebama osoba sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću.
(d)  opcije, prakse, politike, postupke i prilagodbe djelovanja usluge namijenjene potrebama osoba s invaliditetom;
(da)  bankarske usluge na mobilnim uređajima.
Amandman 206
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VI. – dio B.
B.  Internetske stranice za pružanje bankarskih usluga:
Briše se.
Pružanje usluga u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, ostvaruje se:
(a)  s pomoću internetskih stranica s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te ako je potrebno na njima pružiti i pristupačne elektroničke alternative te na način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
Amandman 207
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VI. – dio C.
C.   Bankarske usluge na mobilnim uređajima:
Briše se.
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, ostvaruje se:
(a)  pružanjem informacija o djelovanju usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi, kako je navedeno u nastavku:
i.  informacije moraju biti u tekstualnom obliku koji se može upotrebljavati za alternativne pomoćne formate koje na različite načine prikazuju korisnici i putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju se pružiti alternative netekstualnom sadržaju;
iii.  elektroničke informacije, uključujući s njima povezane internetske aplikacije potrebne za pružanje usluge, moraju biti pružene sukladno točki (b);
(b)  s pomoću internetskih stranica s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te ako je potrebno na njima pružiti i pristupačne elektroničke alternative te na način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
Amandman 208
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VI. – dio D. – naslov
D.  Samoposlužni terminali uključujući bankomate koji se upotrebljavaju za pružanje bankarskih usluga
D.  Samoposlužni terminali uključujući terminale za plaćanje i bankomate koji se upotrebljavaju za pružanje bankarskih usluga za potrošače
Amandman 209
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VI. – dio D. – točka 1.
1.  Dizajn i proizvodnja
1.  Dizajn i proizvodnja
Dizajniranje i proizvodnja proizvoda u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom i osobe s poteškoćama povezanim sa starenjem, ostvaruje se:
Dizajniranje i proizvodnja proizvoda u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe s invaliditetom ostvaruje se ispunjavanjem zahtjeva za funkcionalnost utvrđenih u dijelu C. odjeljka I. te uključuje:
(a)  informacijama o uporabi priloženima samom proizvodu (označivanje, upute, upozorenja) koje:
(a)  informacije o uporabi priložene samom proizvodu (označivanje, upute i upozorenja):
i.  moraju biti dostupne putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju biti razumljive;
iii.  moraju biti zamjetljive;
iv.  moraju imati odgovarajuću veličinu natpisa za predviđene uvjete uporabe;
(b)  korisničkim sučeljem proizvoda (rukovanje, kontrole i odziv, unos i izlaz) sukladno točki 2.;
(b)  korisničko sučelje proizvoda (rukovanje, kontrole i odziv, unos i izlaz);
(c)  funkcionalnošću proizvoda s opcijama namijenjenim osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću sukladno točki 2.;
(c)  funkcionalnost proizvoda s opcijama namijenjenim osobama s invaliditetom;
(d)  sučeljem proizvoda s pomoćnim uređajima.
(d)  sučelje proizvoda s pomoćnim uređajima.
Amandman 356
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VI. – dio D – podtočka 1.a (nova)
1.a  Usluge podrške
Ako su dostupne, u okviru usluga podrške (službe za pomoć korisnicima, pozivni centri, tehnička podrška, usluge posredovanja i usluge obuke) pružaju se informacije o pristupačnosti proizvoda i njegovoj kompatibilnosti s pomoćnim tehnologijama, u dostupnim načinima komunikacije za korisnike sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom.

Amandman 210
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VI. – dio D. – točka 2.
[....]
Briše se.
Amandman 211
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VII. – naslov
E-knjige
E-knjige i povezana oprema
Amandman 305
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VII. – dio A – točka 1.
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, ostvaruje se:
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne razumno predvidive funkcionalnosti za osobe s invaliditetom ostvaruje se ispunjavanjem zahtjeva za funkcionalnu učinkovitost iz ove Direktive, te uključuje:
(a)  osiguravanjem pristupačnosti proizvoda koje te osobe upotrebljavaju tijekom pružanja usluge, u skladu s pravilima definiranim u točki B. o „Proizvodima”;
(a)  proizvode koje pružatelji usluga upotrebljavaju tijekom pružanja dotične usluge, u skladu s pravilima definiranim u dijelu B. ovog odjeljka;
(b)  pružanjem informacija o djelovanju usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi, kako je navedeno u nastavku:
(b)  informacije o djelovanju usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi te pružanje raspoloživih informacija (metapodataka) o značajkama pristupačnosti proizvoda i usluga;
i.  informacije moraju biti u tekstualnom obliku koji se može upotrebljavati za alternativne pomoćne formate koje na različite načine prikazuju korisnici i putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju se pružiti alternative netekstualnom sadržaju;
iii.  elektroničke informacije, uključujući s njima povezane internetske aplikacije potrebne za pružanje usluge, moraju biti pružene sukladno točki (c);
(ba)   elektroničke informacije, uključujući s njima povezane internetske aplikacije i uređaje za čitanje e-knjiga, potrebne za pružanje dotične usluge;
(c)  s pomoću internetskih stranica s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te ako je potrebno na njima pružiti i pristupačne elektroničke alternative te na način kojim se omogućava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
(c)  ostvarivanje pristupačnosti internetskih stranica i aplikacija mobilnih uređaja na dosljedan i primjeren način za korisnikovu percepciju, upravljanje i razumijevanje, uključujući prilagodljivost prikaza i interakcije sadržaja te, kad je to potrebno, pružajući pristupačnu elektroničku alternativu; te na način kojim se omogućava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
(d)  pružanjem pristupačnih informacija za poboljšavanje komplementarnosti s pomoćnim uslugama;
(d)  pružanje pristupačnih informacija za poboljšavanje komplementarnosti s pomoćnim uslugama;
(e)  uključujući i pružanjem opcija, praksi, politika, postupaka i prilagodbi djelovanja usluge namijenjene potrebama osoba sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću.
(e)  uključujući i pružanje opcija, praksi, politika, postupaka i prilagodbi djelovanja usluge namijenjene potrebama osoba s invaliditetom, što se mora ostvariti osiguravanjem navigacije kroz cijeli dokument, kao što je s pomoću dinamičkih formata, mogućnosti sinkronizacije teksta i zvučnog sadržaja, tehnologije za pretvaranje teksta u govor, mogućnosti alternativnog prenošenja sadržaja i njegove interoperabilnosti sa širokim rasponom pomoćnih tehnologija na način koji je uočljiv, razumljiv i funkcionalan i koji omogućava maksimalnu kompatibilnost s korisničkim alatima.
Amandman 358
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VII. – dio B – podtočka 1.
1.  Dizajn i proizvodnja: Dizajniranje i proizvodnja proizvoda u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom i osobe s poteškoćama povezanim sa starenjem, ostvaruje se:
1.  Dizajn i proizvodnja: Dizajniranje i proizvodnja proizvoda u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, ostvaruje se poštovanjem sljedećih zahtjeva za pristupačnost:
(a)  informacijama o uporabi priloženima samom proizvodu (označivanje, upute, upozorenja) koje:
(a)   informacijama o uporabi priloženima samom proizvodu (označivanje, upute, upozorenja), koje su dostupne u više pristupačnih oblika i koje su:
i.  moraju biti dostupne putem više od jednog osjetila;
i.  dostupne putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju biti razumljive;
ii.  razumljive;
iii.  moraju biti zamjetljive;
iii.  zamjetljive;
iv.  moraju imati odgovarajuću veličinu natpisa za predviđene uvjete uporabe;
iv.  odgovarajuće veličine natpisa s dovoljnim kontrastom između znakova i pozadine kako bi se postigla maksimalna čitljivost za predviđene uvjete uporabe;
(b)  pakiranjem proizvoda uključujući i informacijama sadržanim u pakiranju (otvaranje, zatvaranje, uporaba, zbrinjavanje);
(b)  pakiranjem proizvoda uključujući i informacijama sadržanim u pakiranju (otvaranje, zatvaranje, uporaba, zbrinjavanje) i navođenjem marke, naziva i vrste proizvoda kojima se:
i.  poštuju zahtjevi iz točke (a);
ii.  na jednostavan i precizan način informira korisnike o tome da proizvod sadrži značajke pristupačnosti i da je kompatibilan s pomoćnom tehnologijom;
(c)  uputama za uporabu, ugradnju, održavanje, čuvanje i zbrinjavanje proizvoda kojima se moraju ispuniti sljedeći uvjeti:
(c)  uputama za uporabu, ugradnju, održavanje, čuvanje i zbrinjavanje proizvoda, bez obzira jesu li odvojene ili na samom proizvodu, kojima se moraju ispuniti sljedeći uvjeti:
i.  sadržaj uputa mora biti u tekstualnom obliku koji se može upotrebljavati za alternativne pomoćne formate prikazane na različite načine i putem više od jednog osjetila;
i.  moraju biti dostupne u pristupačnom internetskom formatu i dokumentu koji nije u elektroničkom internetskom formatu koji je i uočljiv i uporabljiv; i
ii.  upute moraju sadržavati alternative za netekstualni sadržaj;
ii.  proizvođač navodi i objašnjava kako upotrebljavati značajke pristupačnosti proizvoda i njegovu kompatibilnost s različitim pomoćnim tehnologijama;
(d)  korisničkim sučeljem proizvoda (rukovanje, kontrole i odziv, unos i izlaz) sukladno točki 2.;
(d)  korisničkim sučeljem proizvoda (rukovanje, kontrole i odziv, unos i izlaz) sukladno točki 2.;
(e)  funkcionalnošću proizvoda s opcijama namijenjenim osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću sukladno točki 2.;
(e)  funkcionalnošću proizvoda s opcijama namijenjenim osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću sukladno točki 2.;
(f)  sučelje proizvoda s pomoćnim uređajima.
(f)   ako je to primjenjivo, kompatibilnošću s pomoćnim uređajima i tehnologijama.
Amandman 214
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VII. – dio B. – točka 2.
[...]
Briše se.
Amandmani 215, 296, 306 i 359
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VIII. – dio A. – točka 1.
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, ostvaruje se:
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne razumno predvidive funkcionalnosti za osobe s invaliditetom ostvaruje se ispunjavanjem zahtjeva za funkcionalnost iz dijela C. odjeljka I. te uključuje:
(a)  pružanjem informacija o djelovanju usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi, kako je navedeno u nastavku:
(a)  informacije o funkcioniranju dotične usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi;
i.  informacije moraju biti u tekstualnom obliku koji se može upotrebljavati za alternativne pomoćne formate koje na različite načine prikazuju korisnici i putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju se pružiti alternative netekstualnom sadržaju;
iii.  elektroničke informacije, uključujući s njima povezane internetske aplikacije potrebne za pružanje usluge, moraju biti pružene sukladno točki (b);
(aa)  elektroničke informacije, uključujući internetske i mobilne aplikacije i internetske stranice potrebne za pružanje usluge, moraju biti pružene sukladno točki (b);
(
(b)  s pomoću internetskih stranica s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te ako je potrebno na njima pružiti i pristupačne elektroničke alternative te na način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
(b)  internetske stranice s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te, ako je to potrebno, pružanje pristupačne elektroničke alternative; te na način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
(ba)  bankarske usluge na mobilnim uređajima.
Amandman 360
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VIII. – točka A – podtočka 1.a (nova
1.a  Usluge podrške: Ako su dostupne, u okviru usluga podrške (službe za pomoć korisnicima, pozivni centri, tehnička podrška, usluge posredovanja i usluge obuke) pružaju se informacije o pristupačnosti usluge i njezinoj kompatibilnosti s pomoćnim tehnologijama, u dostupnim načinima komunikacije za korisnike sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom.
Amandman 335
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak VIII.a (novi)
ODJELJAK VIII.a
Usluge smještaja
Usluge
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, ostvaruje se:
(a)  pružanjem informacija o djelovanju usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi, kako je navedeno u nastavku:
i.  informacije su dostupne u pristupačnom internetskom obliku te su zamjetljive, uporabljive, razumljive i pouzdane u skladu s točkom (b);
ii.  informacijama se navodi i objašnjava kako koristiti značajke pristupačnosti usluge i njezinu komplementarnost s različitim pomoćnim tehnologijama.
(b)  s pomoću internetskih stranica i aplikacija koje su potrebne za pružanje usluge, s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te ako je potrebno na njima pružiti i pristupačne elektroničke alternative te na pouzdan način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
(c)  s pomoću mobilnih usluga, uključujući mobilne aplikacije potrebne za pružanje usluga e-trgovine, s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te ako je potrebno na njima pružiti i pristupačne elektroničke alternative te na pouzdan način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
(d)  razumljivim, zamjetljivim, operabilnim i pouzdanim metodama elektroničke identifikacije, sigurnosti i plaćanja potrebnim za pružanje usluge, kojima se ne ugrožavaju sigurnost i privatnost korisnika;
(e)  izgrađenim okolišem koji je dostupan osobama s invaliditetom u skladu s uvjetima navedenim u odjeljku X. i koji uključuje:
i.  sve zajedničke prostore (recepcija, ulaz, prostori za odmor i razonodu, konferencijske dvorane itd.)
ii.  sobe, u skladu sa zahtjevima iz odjeljka X.; minimalan broj pristupačnih soba po objektu:
–  1 pristupačna soba za objekte s ukupno manje od 20 soba
–  2 pristupačne sobe za objekte s više od 20, a manje od 50 soba
–  1 dodatna pristupačna soba na svakih dodatnih 50 soba.
2.  Službe za pružanje podrške
Ako su dostupne, u okviru usluga podrške (službe za pomoć korisnicima, pozivni centri, tehnička podrška, usluge posredovanja i usluge obuke) pružaju se informacije o pristupačnosti usluge i njezinoj kompatibilnosti s pomoćnim tehnologijama i uslugama, u dostupnim načinima komunikacije za korisnike sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom.

Amandman 216
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak IX. – dio A. – točka 1.
1.  Dizajn i proizvodnja
1.  Dizajn i proizvodnja
Dizajniranje i proizvodnja proizvoda u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom i osobe s poteškoćama povezanim sa starenjem, ostvaruje se:
Dizajniranje i proizvodnja proizvoda u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe s invaliditetom i osobe s poteškoćama povezanim sa starenjem, ostvaruje se ispunjavanjem zahtjeva za funkcionalnost iz dijela C. odjeljka I. te uključuje:
(a)  informacijama o uporabi priloženima samom proizvodu (označivanje, upute, upozorenja) koje:
(a)  informacije o uporabi priloženima samom proizvodu (označivanje, upute, upozorenja);
i.  moraju biti dostupne putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju biti razumljive;
iii.  moraju biti zamjetljive;
iv.  moraju imati odgovarajuću veličinu natpisa za predviđene uvjete uporabe;
(b)  pakiranjem proizvoda uključujući i informacijama sadržanim u pakiranju (otvaranje, zatvaranje, uporaba, zbrinjavanje);
(b)  pakiranje proizvoda uključujući i informacije sadržane u pakiranju (otvaranje, zatvaranje, uporaba, zbrinjavanje);
(c)  uputama za uporabu, ugradnju, održavanje, čuvanje i zbrinjavanje proizvoda kojima se moraju ispuniti sljedeći uvjeti:
(c)  upute za uporabu, ugradnju, održavanje, čuvanje i zbrinjavanje proizvoda;
i.  sadržaj uputa mora biti u tekstualnom obliku koji se može upotrebljavati za alternativne pomoćne formate prikazane na različite načine i putem više od jednog osjetila te
ii.  upute moraju sadržavati alternative za netekstualni sadržaj;
(d)  korisničkim sučeljem proizvoda (rukovanje, kontrole i odziv, unos i izlaz) sukladno točki 2.;
(d)  korisničko sučelje proizvoda (rukovanje, kontrole i odziv, unos i izlaz);
(e)  funkcionalnošću proizvoda s opcijama namijenjenim osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću sukladno točki 2.;
(e)  funkcionalnost proizvoda s opcijama namijenjenim osobama s invaliditetom;
(f)  sučeljem proizvoda s pomoćnim uređajima.
(f)  sučelje proizvoda s pomoćnim uređajima.
Amandman 217 i 297rev
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak IX. – dio A. – točka 2.
[...]
Briše se.
Amandman 218
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak IX. – dio B. – točka 1.
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne funkcionalnosti za osobe sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobe s invaliditetom, ostvaruje se:
1.  Pružanje usluga u cilju njihove optimalne razumno predvidive funkcionalnosti za osobe s invaliditetom ostvaruje se ispunjavanjem zahtjeva za funkcionalnost iz dijela C. odjeljka I. te uključuje:
(a)  ostvarivanjem pristupačnosti izgrađenog okruženja u kojem se pruža usluga, uključujući prijevoznu infrastrukturu, u skladu s dijelom C., ne dovodeći u pitanje nacionalne zakone i zakonodavstvo Unije o zaštiti nacionalnog blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti;
(a)  izgrađeno okruženje u kojem se pruža usluga, uključujući prijevoznu infrastrukturu, u skladu s dijelom C., ne dovodeći u pitanje nacionalne zakone i zakonodavstvo Unije o zaštiti nacionalnog blaga umjetničke, povijesne ili arheološke vrijednosti;
(b)  ostvarivanjem pristupačnosti infrastrukture, uključujući vozila, plovila i opremu potrebnu za pružanje usluge, kako je navedeno u nastavku:
(b)  infrastrukturu, uključujući vozila, plovila i opremu potrebnu za pružanje usluge, kako je navedeno u nastavku:
i.  dizajn izgrađenog okruženja mora ispunjavati zahtjeve navedene u dijelu C. kad je riječ o ukrcavanju, iskrcavanju, prometovanju i uporabi;
i.  dizajn izgrađenog okruženja mora ispunjavati zahtjeve utvrđene u dijelu C. kad je riječ o ukrcavanju, iskrcavanju, prometovanju i uporabi;
ii.  informacije moraju biti dostupne na različite načine i putem više od jednog osjetila;
iii.  moraju se osigurati alternative vizualnom netekstualnom sadržaju;
(c)  osiguravanjem pristupačnosti proizvoda koji se upotrebljavaju tijekom pružanja usluge, u skladu s pravilima definiranim u dijelu A;
(c)  proizvode koji se upotrebljavaju tijekom pružanja usluge, u skladu s pravilima definiranim u dijelu A;
(d)  pružanjem informacija o djelovanju usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi, kako je navedeno u nastavku:
(d)  informacije o djelovanju usluge i o njezinim svojstvima pristupačnosti i infrastrukturi;
i.  informacije moraju biti u tekstualnom obliku koji se može upotrebljavati za alternativne pomoćne formate koje na različite načine prikazuju korisnici i putem više od jednog osjetila;
ii.  moraju se pružiti alternative netekstualnom sadržaju;
iii.  elektroničke informacije, uključujući internetske aplikacije potrebne za pružanje usluge, moraju biti pružene sukladno točki (e);
(e)   s pomoću internetskih stranica s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te ako je potrebno na njima pružiti i pristupačne elektroničke alternative te na način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
(e)  internetske stranice i mobilne uređaje s odgovarajućom pristupačnošću za olakšavanje percepcije, upravljanja i razumijevanja za korisnike, uključujući prilagođavanje prikaza i interakcije sa sadržajem te, ako je to potrebno, pružanje pristupačne elektroničke alternative; te na način kojim se poboljšava interoperabilnost s različitim korisničkim alatima i pomoćnim tehnologijama dostupnim na razini Unije i međunarodnoj razini;
(f)  pružanjem pristupačnih informacija za poboljšavanje komplementarnosti s pomoćnim uslugama;
(f)  informacije za poboljšavanje komplementarnosti s pomoćnim uslugama;
(g)  uključujući i pružanjem opcija, praksi, politika, postupaka i prilagodbi djelovanja usluge namijenjene potrebama osoba sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću.
(g)  opcije, prakse, politike, postupke i prilagodbu djelovanja usluge namijenjene potrebama osoba s invaliditetom.
Amandman 219
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak IX. – dio C. – točka 1. – uvodni dio
1.  Kad je riječ o pristupačnosti izgrađenog okruženja u kojem se pružaju usluge osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću uključujući osobama s invaliditetom, točnije njegove predviđene neovisne uporabe, u obzir se moraju uzeti sljedeći aspekti aspekti javnih prostora:
1.  Kad je riječ o pristupačnosti izgrađenog okruženja u kojem se pružaju usluge osobama s invaliditetom, točnije njegove predviđene neovisne uporabe, u obzir se moraju uzeti sljedeći aspekti aspekti javnih prostora:
Amandman 220
Prijedlog direktive
Prilog I. – odjeljak X. – točka 1. – uvodni dio
Kad je riječ o pristupačnosti izgrađenog okruženja u kojem se pružaju usluge osobama sa smanjenom funkcionalnom sposobnošću, uključujući osobama s invaliditetom, kako je navedeno u članku 3. stavku 10., točnije njegove predviđene neovisne uporabe, u obzir se moraju uzeti sljedeći aspekti aspekti javnih prostora:
Kad je riječ o pristupačnosti izgrađenog okruženja u kojem se pružaju usluge osobama s invaliditetom, kako je navedeno u članku 3. stavku 10., točnije njegove predviđene neovisne uporabe, u obzir se moraju uzeti sljedeći aspekti aspekti javnih prostora:
Amandman 221
Prijedlog direktive
Prilog II. – stavak 4. – točka 4.1.
4.1.  Proizvođač postavlja oznaku CE navedenu u ovoj Direktivi na svaki pojedinačni proizvod koji ispunjava primjenjive zahtjeve ove Direktive.
Briše se.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0188/2017).


Kambodža, posebice slučaj Kema Sokhe
PDF 255kWORD 51k
Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o Kambodži, a posebno o slučaju Kema Sokhe (2017/2829(RSP))
P8_TA(2017)0348RC-B8-0506/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kambodži,

–  uzimajući u obzir lokalne izjave EU-a od 5. rujna 2017. o gašenju novina Cambodia Daily, od 30. lipnja 2017. o oslobađanju petero branitelja ljudskih prava i od 22. veljače 2017. o političkom stanju u Kambodži te izjave glasnogovornika Izaslanstva EU-a od 3. rujna 2017. i 25. kolovoza 2017. o ograničenjima političkog prostora u Kambodži,

–  uzimajući u obzir izvješće posebne izvjestiteljice UN-a o stanju ljudskih prava u Kambodži od 5. rujna 2016. te njezinu izjavu od 18. kolovoza 2017.,

–  uzimajući u obzir zaključne napomene Odbora UN-a za ljudska prava od 27. travnja 2015. o drugom periodičkom izvješću o Kambodži,

–  uzimajući u obzir izvješće organizacije Parlamentarci za ljudska prava u okviru Zajednice naroda jugoistočne Azije (ASEAN) iz ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o braniteljima ljudskih prava iz 2008.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o suradnji između Europske zajednice i Kraljevine Kambodže iz 1997.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Međunarodne organizacije rada o slobodi udruživanja i zaštiti prava na organiziranje,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju koju je 8. ožujka 1999. usvojila Opća skupština UN-a o pravu i odgovornosti pojedinaca, skupina i društvenih tijela da promiču i štite univerzalno priznata ljudska prava i temeljne slobode,

–  uzimajući u obzir Pariški mirovni sporazum iz 1991., u čiji je članak 15. uvrštena obveza poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda u Kambodži, među ostalim i od strane međunarodnih potpisnika,

–  uzimajući u obzir Ustav Kambodže, a posebno njegov članak 41. kojim se utvrđuju pravo i sloboda izražavanja i okupljanja, članak 35. o pravu na sudjelovanje u političkom životu i članak 80. o zastupničkom imunitetu,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je u Kambodži u stalnom porastu broj uhićenja članova političke oporbe, aktivista za ljudska prava i predstavnika civilnog društva;

B.  budući da je kambodžanski oporbeni vođa Kem Sokha uhićen 3. rujna 2017. te da se čini da to uhićenje nije provedeno uz poštovanje jamstava pravičnog suđenja, uključujući poštovanje njegova zastupničkog imuniteta;

C.  budući da je Kem Sokha na temelju članka 443. kaznenog zakona Kambodže optužen za „urotu sa strancima”, što Općinski sud u Phnom Penhu smatra činom izdaje; budući da mu, ako bude proglašen krivim, prijeti do 30 godina zatvora;

D.  budući da je Kem Sokha navodno uhićen bez uhidbenog naloga i da nije imao pristup odvjetniku; budući da je optužen na temelju videosnimke govora koji je održao 2013. i koji je otad javno dostupan; budući da su organizacije za ljudska prava izrazila zabrinutost da izjave kambodžanske vlade ugrožavaju njegovo pravo na pošteno suđenje i pretpostavku nedužnosti;

E.  budući da je bivši zapovjednik vojske Crvenih Kmera i sadašnji premijer Hun Sen na vlasti dulje od 30 godina; budući da je Sam Rainsy, bivši predsjednik glavne oporbene stranke, Kambodžanske stranke nacionalnog spasa (CNRP), i dalje u samonametnutom egzilu zbog prethodnih progona na temelju izmišljenih politički motiviranih optužbi;

F.  budući da je na lokalnim izborima održanim 4. lipnja 2017. stranka CNRP bila znatno uspješnija nego 2012. unatoč bitnim nedostacima u izbornom postupku, koji obuhvaćaju zastrašivanje slobodnih medija i kritičnih građana, neravnopravan pristup oporbe radiju i televiziji, nadzor vladajuće stranke nad institucijama povezanim s izborima, prijetnje smrću oporbenim kandidatima i nepostojanje neovisnog mehanizma za rješavanje sporova; budući da se opći izbori trebaju održati u srpnju 2018.;

G.  budući da su još dva oporbena zastupnika također u zatvoru i da je protiv još najmanje osmorice podignuta optužba za kaznena djela; budući da 11 članova i pristaša oporbene stranke trenutno služi zatvorske kazne od 7 do 20 godina na temelju izmišljenih optužbi da su u vezi s prosvjedima u srpnju 2014. vodili pobunu ili sudjelovali u njoj;

H.  budući da se izmjenama Zakona o političkim strankama koje je 2017. usvojio kambodžanski parlament omogućuje raspuštanje stranaka ako su njihovi vođe osuđeni za kaznena djela; budući da kambodžansko Ministarstvo unutarnjih poslova ima široke ovlasti za obustavu rada političkih stranaka na temelju nejasno određenih kriterija; budući da je 11. rujna 2017. kambodžanski premijer Hun Sen zaprijetio raspuštanjem stranke CNRP ako nastavi pružati podršku pritvorenom vođi Kemu Sokhi;

I.  budući da je izdan uhidbeni nalog za vođu mladeži stranke CNRP;

J.  budući da je uhićenje Kema Sokhe provedeno u kontekstu sve većih ograničenja za nevladine organizacije, organizacije za ljudska prava i civilno društvo, uključujući detaljan porezni i regulatorni nadzor, zastrašivanje i prijetnje nasiljem; budući da je 2015. međunarodna zajednica snažno kritizirala Zakon o udrugama i nevladinim organizacijama (LANGO) zbog njegovih širokih i arbitrarnih ovlasti za represiju nad nevladinim organizacijama;

K.  budući da je u proteklim tjednima zatvoren znatan broj radio postaja koje su prenosile programe drugih renomiranih radio postaja; budući da je te radio postaje zatvorila vlada zbog kršenja kao što je „prenošenje vanjskih programa bez prethodnog odobrenja”; budući da se njihovim zatvaranjem ozbiljno ograničava pristup emitiranju neovisnih medija, osobito izvan Phnom Penha; budući da su ti neovisni mediji izvještavali o politički osjetljivim temama poput korupcije, nezakonite sječe šuma i kršenja ljudskih prava;

L.  budući da je u travnju 2016. petero branitelja ljudskih prava Kambodžanske udruge za ljudska prava i razvoj (ADHOC) bilo u pritvoru dulje od 400 dana na temelju optužbi za podmićivanje u vezi sa slučajem Kema Sokhe te da sad čeka suđenje; budući da je aktivist u području zemljišnih prava opetovano bio na meti vlasti te predmet uznemiravanja od strane vlasti i da trenutačno služi zatvorsku kaznu na temelju politički motiviranih optužbi;

M.  budući da su 4. rujna 2017. neovisne novine Cambodia Daily, osnovane 1993., bile prisiljene na zatvaranje nakon što su dobile rješenje o poreznom dugovanju u iznosu od 6,3 milijuna USD;

N.  budući da je 23. kolovoza 2017. kambodžanska vlada u skladu sa Zakonom o udrugama i nevladinim organizacijama (LANGO) najavila protjerivanje nevladinog Nacionalnog demokratskog instituta sa sjedištem u SAD-u i njegovom međunarodnom osoblju naredila na u roku od sedam dana napusti zemlju;

O.  budući da je kambodžanska vlada nedavno počela istraživati konzorcij nevladinih organizacija koje su zajedno nadzirale izbore, poznat pod nazivom Situation Room, zbog navodnog kršenja novog zakona o nevladinim skupinama te zbog toga što je poslužio kao baza za moguću „obojenu revoluciju” s ciljem rušenja vlade;

1.  izražava duboku zabrinutost zbog pogoršanja klime za oporbene političare i aktiviste u području ljudskih prava u Kambodži te osuđuje svako nasilje, politički motivirane optužbe, samovoljno pritvaranje, ispitivanje, kazne i osuđujuće presude koje su izrečene tim pojedincima;

2.  snažno osuđuje uhićenje predsjednika stranke CNRP Kema Sokhe na temelju niza optužbi koje su naizgled politički motivirane; poziva na to da se trenutačno i bezuvjetno oslobodi Kem Sokha, da se odbace sve optužbe protiv njega i da se prestane prijetiti uhićenjem drugih oporbenih zastupnika;

3.  žali zbog javnih izjava premijera i visokopozicioniranih dužnosnika o pretpostavljenoj krivnji Kema Sokhe, čime se krši pretpostavka nedužnosti i pravo na pošteno suđenje na koje ima pravo na temelju kambodžanskog i međunarodnog prava u području ljudskih prava; apelira na premijera da zaštiti parlamentarni imunitet zastupnika u Parlamentu;

4.  poziva kambodžanske vlasti da povuku nalog za uhićenje oporbenog vođe i zastupnika Sama Rainsyja i odbace sve optužbe protiv njega te da povuku i odbace sve optužbe protiv drugih oporbenih službenika i branitelja ljudskih prava koji su osuđeni, optuženi i pritvoreni, osobito protiv zastupnika u Narodnoj skupštini Uma Sama Ana, senatora Honga Soka Houra i aktivista u području zemljišnih prava Tepa Vannyja;

5.  apelira na kambodžansku vladu da u zemlji zajamči slobodu izražavanja i slobodu medija te da se sva pitanja u vezi s porezom ili druga pitanja rješavaju u okviru odgovarajućeg službenog postupka; poziva vladu da ponovo omogući rad radio postajama koje su zatvorene; izražava zabrinutost zbog zatvaranja Nacionalnog demokratskog instituta bez pravičnog postupka;

6.  apelira na kambodžansku vladu da zajamči pravičan postupak u svim poduzetim mjerama, uključujući pravo na žalbu, te da poštuje pravo na slobodu udruživanja i izražavanja;

7.  poziva kambodžansku vladu da radi na jačanju demokracije i vladavine prava te da poštuje ljudska prava i temeljne slobode, što podrazumijeva potpuno poštovanje ustavnih odredbi koje se odnose na pluralizam i slobodu udruživanja i izražavanja;

8.  podsjeća kambodžansku vladu na to da treba ispuniti svoje obveze u pogledu demokratskih načela i temeljnih ljudskih prava, koje su bitan element Sporazuma o suradnji;

9.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog trenutačne jagme za zemljištem i nedavnog uvođenja ograničenog i djelomičnog sustava odštete od strane kambodžanske vlade; poziva kambodžansku vladu na nastavi dijalog s partnerima, među ostalim s Europskom unijom i civilnim društvom, kako bi se uvela sveobuhvatna i uključiva odšteta;

10.  naglašava da je za vjerodostojan demokratski proces uoči izbora za Nacionalnu skupštinu u srpnju 2018. potrebno okružje u kojem političke stranke, civilno društvo i mediji mogu ispuniti svoje legitimne uloge bez straha, prijetnji ili proizvoljnih ograničenja;

11.  poziva kambodžansku vladu da provede preporuke Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava te da se na smislen način suoči s predstojećim izvješćem posebne izvjestiteljice UN-a o stanju ljudskih prava u Kambodži;

12.  ističe važnost misije EU-a i međunarodnih misija za promatranje izbora i njihova doprinosa poštenim i slobodnim izborima; poziva Državno izborno povjerenstvo Kambodže i relevantna tijela vlasti da se pobrinu za to da svi birači koji imaju pravo glasa, uključujući radnike migrante i zatvorenike, imaju mogućnost registracije za izbore i dovoljno vremena da tu mogućnost iskoriste;

13.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, vladama i parlamentima država članica te vladi i Narodnoj skupštini Kambodže.


Gabon: represija nad oporbom
PDF 175kWORD 52k
Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o Gabonu: represija nad oporbom (2017/2830(RSP))
P8_TA(2017)0349RC-B8-0512/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Gabonu, posebno onu od 2. veljače 2017. o krizi vladavine prava u Demokratskoj Republici Kongu i u Gabonu(1),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu koju su 24. rujna 2016. dali potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i povjerenik za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica, nakon što je gabonski Ustavni sud objavio službene rezultate predsjedničkih izbora 2016.,

–  uzimajući u obzir priopćenje za medije Afričke unije od 1. rujna 2016. kojim se osuđuje nasilje i poziva na mirno rješavanje poslijeizbornog sukoba u Gabonu,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća iz lipnja 2017. o novom poticaju partnerstva Afrike i EU-a,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu koju su 11. rujna 2016. dali glasnogovornici potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Federice Mogherini i povjerenika za međunarodnu suradnju i razvoj Nevena Mimice,

–  uzimajući u obzir intervenciju EU-a 9. ožujka 2017. na 34. zasjedanju Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava pod točkom 2. Interaktivnog dijaloga s visokim povjerenikom,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 359 (LIX) 2016 Afričke komisije o ljudskim pravima i pravima naroda o stanju ljudskih prava u Gabonskoj Republici od 4. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir Ustav Gabonske Republike,

–  uzimajući u obzir revidirani Sporazum o partnerstvu iz Cotonoua,

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda iz lipnja 1981.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz prosinca 1966.,

–  uzimajući u obzir konačno izvješće misije Europske unije za promatranje izbora,

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o demokraciji, izborima i upravljanju,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da su se nakon predsjedničkih izbora u Gabonu održanih u kolovozu 2016. pojavili navodi o namještanju glasova; budući da je u danima nakon izbora zgrada gabonskog parlamenta uništena u požaru te da je nekoliko prosvjednika ubijeno, dok ih je stotine uhićeno; budući da, iako se sigurnosna situacija uglavnom stabilizirala, širom zemlje i dalje vlada velika politička i društvena napetost koju dodatno potpiruje loša gospodarska situacija;

B.  budući da je jedna od odlika demokracije poštovanje ustava, na kojemu počivaju država, institucije i vladavina prava; budući da bi mirni, vjerodostojni i transparenti izbori u Gabonu uvelike doprinijeli hvatanju u koštac s izazovom demokratskog napretka i smjene vlasti s kojima se suočava srednjoafrička regija; budući da su parlamentarni izbori u Gabonu, prvotno zakazani za prosinac 2016., dva puta odgođeni za travanj 2018., čime je premašen ustavom propisani rok;

C.  budući da su u Gabonu, a posebno tijekom nasilnih poslijeizbornih sukoba u kolovozu 2016., zabilježena uhićenja, ubojstva i prisilni nestanci, o kojima je izvijestilo više međunarodnih i nevladinih organizacija; budući da je u Gabonu političko nasilje u porastu, osobito u glavnom gradu Librevilleu, u kojemu je nekoliko domova koji pripadaju članovima političke oporbe navodno napadnuto;

D.  budući da vlasti poduzimaju represivne mjere protiv članova oporbe i civilnog društva koji se protive vladajućima; budući da skupine za zaštitu ljudskih prava stalno izvješćuju o sve gorem stanju ljudskih prava i slobode izražavanja i okupljanja, među ostalim i o prekomjernoj upotrebi sile protiv mirnih prosvjednika, proizvoljnim uhićenjima i pritvaranjima te politički motiviranim suđenjima;

E.  budući da postoje brojni navodi, i prije i poslije izbora 2016., koji režim Alija Bonga povezuju s kršenjima ljudskih prava kao što su proizvoljna uhićenja i dugotrajni pritvor u neljudskim uvjetima, mučenje, izvansudska smaknuća i prisilni nestanci civila i novinara koji su izrazili svoje neslaganje s njegovim režimom ili ponovnim izborom;

F.  budući da je Gabon stranka Međunarodne konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnih nestanaka i u procesu je prenošenja njezinih odredbi u nacionalno pravo te je obvezan s Ujedinjenim narodima dijeliti informacije o napretku ostvarenom od ratifikacije Konvencije 2011. i o događajima nakon izbora 2016.; budući da Odbor UN-a za prisilne nestanke trenutačno razmatra izvješće koje je podnio Gabon i preispituje kako ta provedba napreduje;

G.  budući da je Ali Bongo, kao dio nastojanja za rješavanje krize koju je aktivirao njegov ponovni izbor, pokrenuo „nacionalni dijalog” na kojemu su prema riječima premijera Emmanuela Issozea Ngondeta sudjelovali predstavnici iz 1200 skupina civilnog društva i oko 50 političkih stranaka; budući da su razgovore bojkotirali Jean Ping i ostali glavni oporbeni čelnici;

H.  budući da je 18. kolovoza 2017. predsjednički kandidat Jean Ping pozvao građane Gabona na „građanski neposluh” i apelirao na svrgavanje predsjednika;

I.  budući da su posljednjih tjedana pritvoreni deseci osoba zbog toga što su bili prisutni na mirnim, neovlaštenim prosvjedima u znak potpore Jeanu Pingu, a neki od njih i dalje su u pritvoru;

J.  budući da su 2. rujna 2017. vođa političke oporbe i bivši predsjednički kandidat Jean Ping i više od dvadeset čelnika oporbenih stranaka spriječeni da napuste zemlju, a da o tome nisu bili obaviješteni ranije i da nije objavljen nikakav popis pojedinaca na koje se odnosi ta restriktivna mjera; budući da je ta mjera ukinuta 8. rujna 2017.;

K.  budući da je vlada političkim protivnicima koji osporavaju pobjedu Alija Bonga zabranila govoriti na javnim i privatnim medijima;

L.  budući da su pred francuskim sudovima pokrenuti pojedinačni postupci usmjereni na nekoliko istaknutih gabonskih pojedinaca zbog teških kršenja ljudskih prava i „nezakonito stečene imovine” (fr. „biens mal-acquis”);

M.  budući da je francusko pravosuđe upravo zaključilo istragu o nezakonito stečenim prihodima koji su iz Gabona uloženi u Francuskoj te je identificirala i zaplijenila robu u vrijednosti između 50 i 60 milijuna EUR na temelju žalbi koje su podnijeli francuski ogranak organizacije Transparency International i jedan državljanin Gabona; budući da je istraga pokazala da je na bankovni račun koji se koristio za kupnju robe u Francuskoj za Bongovu obitelj također uplaćeno 1,3 milijuna EUR;

N.  budući da je misija EU-a za promatranje izbora koju je gabonska vlada pozvala da prati predsjedničke izbore u svojem konačnom izvješću zaključila da izborni postupak, a posebno utvrđivanje izbornih rezultata i žalbeni postupak nisu bili dovoljno transparentni; budući da je misija EU-a za promatranje izbora zaključila da te nepravilnosti dovode u pitanje integritet postupka utvrđivanja izbornih rezultata i konačni rezultat izbora;

1.  podsjeća na obveze koje je Gabon preuzeo u okviru Sporazuma iz Cotonoua u vezi s poštovanjem demokracije, vladavine prava i načela ljudskih prava, u koja se ubrajaju sloboda izražavanja, okupljanja i pristup medijima, dobro upravljanje i transparentnost na političkim funkcijama;

2.  podsjeća Gabon da kao država stranka ima obveze i dužnosti, i da među ostalim treba pružiti jasne i konkretne informacije o reformama koje se provode od ratifikacije, o poslijeizbornom nasilju i o mjerama poduzetima radi utvrđivanja istine, te osigurati da se odgovorne osobe privedu pravdi;

3.  naglašava temeljnu ulogu oporbe u demokratskom društvu; snažno osuđuje pritisak i zastrašivanje usmjerene na oporbu u Gabonu; smatra neprihvatljivim da je nekoliko vođa oporbe u Gabonu, među ostalim Jeanu Pingu, kandidatu na predsjedničkim izborima 2016., privremeno bilo uskraćeno pravo da napuste zemlju; podsjeća da gabonski zakon predviđa tu iznimnu mjeru samo za osobe pod kaznenom istragom; smatra da je ta mjera stoga proizvoljne naravi;

4.  oštro osuđuje neprestane prijetnje, napade, uporabu sile i strogih ograničenja i zastrašivanja s kojima se suočavaju članovi oporbe, borci za ljudska prava i novinari u Gabonu; poziva vlasti da poštuju pravo oporbe na mirne prosvjede, odmah oslobode sve osobe koje su još uvijek bezrazložno u pritvoru, zaustave sve vrste uznemiravanja, zastrašivanja i progona oporbe te poduzmu konkretne mjere kako bi se zajamčila sloboda izražavanja;

5.  apelira na gabonsku vladu da provede temeljitu i brzu reformu izbornog okvira, uzimajući u obzir preporuke misije EU-a za promatranje izbora, kako bi ga poboljšala i učinila u potpunosti transparentnim i vjerodostojnim; naglašava da gabonske vlasti moraju jamčiti potpunu i istinsku suradnju sa svim relevantnim nacionalnim i međunarodnim dionicima kako bi osigurale da sljedeći parlamentarni izbori, koji su već trebali biti provedeni, budu u potpunosti transparentni, vjerodostojni i održani u slobodnom, demokratskom, uključivom i mirnom okruženju;

6.  uviđa da pojačani politički dijalog između EU-a i Gabona u skladu s odredbama Sporazuma iz Cotonoua i dalje traje; apelira na sve uključene strane da u potpunosti surađuju i teže postizanju konkretnih rezultata tog procesa;

7.  gleda s rezervom na uključivost, a time i vjerodostojnost i značaj nacionalnog dijaloga koji je pokrenula vlada; prima na znanje da su Jean Ping i njegova koalicija za Novu republiku odbili sudjelovati u dijalogu;

8.  smatra da trenutačne duboke političke i socijalne podjele u Gabonu iziskuju jasan politički odgovor radi očuvanja stabilnosti u zemlji, snažnijeg povjerenja među građanima u Gabonu i davanja veće legitimnosti institucijama; poziva na provedbu međunarodne istrage pod vodstvom UN-a o izborima i kršenjima koja su u međuvremenu počinjena, kako bi se utvrdili načini za uspostavu političkog dijaloga u svrhu rješavanja krize, jamčeći pritom demokratska prava gabonskog naroda;

9.  snažno apelira na Francusku da zbog svojih snažnih povijesnih veza s Gabonom iskoristi sav svoj politički i ekonomski utjecaj na gabonsku vladu i da u tom pogledu ima konstruktivnu ulogu u institucijama EU-a;

10.  poziva Delegaciju Europske unije u Gabonu da nastavi pomno pratiti razvoj situacije u Gabonu i da upotrijebi sve primjerene alate, instrumente i pojačani politički dijalog za promicanje ključnih elemenata Sporazuma iz Cotonoua i pružanje potpore prodemokratskim pokretima;

11.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu, Komisiju i države članice da preispitaju svoje politike prema Gabonu i da razmotre donošenje ciljanih sankcija za pojedince odgovorne za izbornu prijevaru i naknadno počinjeno nasilje u Gabonu;

12.  ponavlja svoj poziv gabonskoj vladi da uspostavi kaznenopravni režim i sustav sankcija kojim bi se osiguralo da uhićenja i kazne odgovaraju težini kaznenog djela;

13.  apelira na vladu da konkretno reagira na zabrinutost međunarodne zajednice pokretanjem brzog, istinski uključivog, transparentnog i nepristranog savjetodavnog foruma za dijalog; poziva oporbu da ocijeni vjerodostojnost takvog procesa;

14.  poziva sve političke aktere da pokažu odgovornost i suzdržanost, a napose da se suzdrže od poticanja na nasilje;

15.  poziva sudionike sljedećeg sastanka na vrhu između EU-a i Afrike u Abidjanu da na dnevni red uvrste stanje u Gabonu i podsjete Gabon na njegove obveze u pogledu ljudskih prava, demokracije i vladavine prava;

16.  pozdravlja istragu koja se provodi u Francuskoj u vezi s nezakonito stečenom imovinom iz Gabona i izražava nadu da će svi oni koji su uključeni u nezakonite aktivnosti biti privedeni pravdi; poziva na apsolutnu transparentnost u pogledu 1,3 milijuna EUR uplaćenih na francuski bankovni račun povezan s obitelji Bongo;

17.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Afričkoj uniji, predsjedniku, predsjedniku i parlamentu Gabona, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda, Vijeću UN-a za ljudska prava te Zajedničkoj parlamentarnoj skupštini AKP-a i EU-a.

(1)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0017.


Laos, posebice slučajevi Somphonea Phimmasone, Lod Thammavong i Soukanea Chaithada
PDF 254kWORD 50k
Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o Laosu, osobito o slučajevima Somphonea Phimmasonea, Lod Thammavong i Soukanea Chaithada (2017/2831(RSP))
P8_TA(2017)0350RC-B8-0513/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Laosu,

–  uzimajući u obzir rezultate 8. sastanka Zajedničkog odbora Europske unije i Laoske Narodne Demokratske Republike održanog 17. veljače 2017. u Vientianeu,

–  uzimajući u obzir izjavu koju je Delegacija Europske unije u Laoskoj Narodnoj Demokratskoj Republici dala u prigodi Svjetskog dana slobode tiska 3. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o borcima za ljudska prava iz 1998.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima od 10. prosinca 1948.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o suradnji između EU-a i Laoske Narodne Demokratske Republike od 1. prosinca 1997.,

–  uzimajući u obzir Povelju ASEAN-a,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da su u ožujku 2017. tri laoska radnika, gospoda Somphone Phimmasone i Soukane Chaithad i gospođa Lod Thammavong, osuđena na zatvorske kazne u trajanju od 12 do 20 godina i novčane kazne u vrijednosti od desetaka tisuća eura jer su, dok su radili u Tajlandu, na društvenim medijima kritizirali vladu zbog navodne korupcije, deforestacije i kršenja ljudskih prava; budući da su bili optuženi i za sudjelovanje u protuvladinim prosvjedima ispred laoskog veleposlanstva u Tajlandu u prosincu 2015.;

B.  budući da je 25. svibnja 2016. državna televizija snimila Phimmasonea, Chaithada i Thammavong u pritvoru u sjedištu policije u Vientianeu; budući da je u novinskom izvješću navedeno da su uhićeni zbog ugrožavanja nacionalne sigurnosti korištenjem društvenih medija za narušavanje ugleda vlade;

C.  budući da su policijske snage iz Vientianea 2012. zaustavile aktivista civilnog društva Sombatha Somphonea i da se otad ne zna za njega; budući da do danas nema nikakvih informacija o tome gdje se nalazi Sompawn Khantisouk, poduzetnik koji je bio aktivan u pitanjima očuvanja prirode, koji je 2007. bio žrtva prisilnog nestanka; budući da je Bounthanh Thammavong, poljski državljanin, 2015. osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od četiri i pol godine za kritiziranje vlade na internetu;

D.  budući da su na prostor za djelovanje civilnog društva u Laosu nametnuta ozbiljna ograničenja; budući da je Laos 2016. predsjedao ASEAN-om, ali je odbio biti domaćinom tradicionalnog usporednog sastanka civilnog društva, zbog čega se Narodni forum ASEAN-a morao sastati u Timor-Lesteu;

E.  budući da laoska vlada ne poduzima nikakve važne korake za poboljšanje lošeg stanja ljudskih prava, koje uključuje loše postupanje prema manjinama, i da i dalje ozbiljno ograničava slobodu govora, udruživanja i mirnog okupljanja; budući da su pojave nedostatka standarda poštenog suđenja, korupcije u pravosuđu i ustaljenog nekažnjavanja slučajeva kršenja ljudskih prava i dalje prisutne i neometane;

F.  budući da laoske vlasti i dalje provode uznemiravanje i represiju nad vjerskim manjinama, posebno nad kršćanima; budući da je zabilježen cijeli niz slučajeva oduzimanja imovine, podmetanja požara u crkvama i domovima, premlaćivanja kršćana jer su slavili Božić i prisilnog odricanja od kršćanske vjere;

G.  budući da je Laos potpisao Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka, ali je još nije ratificirao;

H.  budući da u Laosu vlada nedostatak medijskog pluralizma i da država strogo kontrolira postojeću medijsku proizvodnju; budući da je zakon o medijima iz 2008. izmijenjen u studenomu 2016. i da su njime uvedena dodatna ograničenja kojima se onemogućuje medijsko kritiziranje vladinih politika i da se od novinara zahtijeva da svoja izvješća prije objavljivanja daju na državnu cenzuru;

I.  budući da je laoska vlada 2014. izdala uredbu kojom se zabranjuje kritiziranje vlade i vladajuće Narodne revolucionarne stranke Laosa na internetu;

1.  oštro osuđuje izricanje zatvorskih kazni Somphoneu Phimmasoneu, Soukaneu Chaithadu i Lod Thammavong i traži njihovo hitno puštanje na slobodu;

2.  sa zabrinutošću napominje da se tim presudama nastavlja niz uhićenja i prisilnih nestanaka aktivista i prosvjednika koji su izrazili kritička stajališta o raznim temama, od sporova oko zemljišta do optužbi za korupciju i zloporabu ovlasti;

3.  ponavlja svoj poziv laoskoj vladi da zaustavi zlostavljanja i samovoljna uhićenja i pritvaranja boraca za ljudska prava, neovisnih novinara i društvenih aktivista te da poštuje pravo na slobodno izražavanje i udruživanje i prava manjina; podsjeća Laos na njegove međunarodne obveze iz ugovora o ljudskim pravima koje je ratificirao;

4.  odlučno poziva laosku vladu da poštuje svoje međunarodne obveze i štiti slobodu izražavanja i mirnog okupljanja te da ratificira Međunarodnu konvenciju o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka koju je Laos potpisao 2008.;

5.  ozbiljno je zabrinut zbog sveprisutnog kršenja ljudskih prava, uključujući i prisilne nestanke i nedostatak poštenog suđenja; poziva laoske vlasti da ispune svoje međunarodne obveze u području ljudskih prava i da odmah razjasne gdje se nalazi najmanje 10 nestalih osoba, uključujući Sombatha Somphonea i Sompawna Khantisouka, i objasne pojedinosti o optužbama te daju dokaze protiv zatvorenih aktivista;

6.  poziva na provedbu transparentnih, temeljitih i nepristranih istraga svih neriješenih slučajeva prisilnog nestanka, na objavljivanje informacija o mjestu gdje se nalaze nestale osobe i na kazneni progon počinitelja;

7.  osuđuje progon vjerskih manjina, posebno kršćana; poziva vladu da hitno prekine sve aktivnosti usmjerene protiv kršćana i privede pravdi one koji su odgovorni za podmetanje požara i premlaćivanja;

8.  poziva laoske vlasti da specijaliziranim agencijama UN-a i predstavnicima humanitarnih organizacija dopuste neograničen pristup kako bi mogli posjetiti političke zatvorenike i sve etničke i vjerske manjine u Laosu;

9.  poziva laosku vladu da poduzme mjere za promicanje višestranačkog političkog sustava i da osigura pravo pojedinaca da se kandidiraju na izborima bez odobrenja Narodne revolucionarne stranke Laosa;

10.  podržava nastojanja da se poveća razina internetske povezivosti u Laosu; poziva laosku vladu da potiče okruženje pogodno za slobodu izražavanja i da prestane s praćenjem i ciljanjem pojedinaca na internetu; odlučno poziva vladu u tom pogledu da stavi izvan snage represivne elemente zakona o sprečavanju i suzbijanju kiberkriminaliteta iz 2015.;

11.  poziva potpredsjednicu Komisije / visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da s laoskom vladom hitno pokrene pitanje o slučaju Somphonea Phimmasonea, Lod Thammavong i Soukanea Chaithada; poziva Delegaciju EU-a u Laosu da pomno prati stanje ljudskih prava u zemlji i da konkretno bude prisutna u bilo kojem postupku protiv Phimmasonea, Thammavonga i Chaithada te da i dalje raspravlja o slučajevima zatvorenih i nestalih osoba sa laoskim vlastima;

12.  poziva ESVD da ta pitanja stavi kao prioritet na dnevni red budućeg sastanka Zajedničkog odbora Europske unije i Laoske Narodne Demokratske Republike i sljedećeg sastanku na vrhu Azije i Europe koji će se održati 2018. u Bruxellesu;

13.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, vladi i parlamentu Laosa, glavnom tajniku ASEAN-a i Vijeću UN-a za ljudska prava.


Mjanmar, posebno položaj pripadnika zajednice Rohingya
PDF 264kWORD 52k
Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o Mjanmaru/Burmi, posebno o stanju etničke skupine Rohingya (2017/2838(RSP))
P8_TA(2017)0351RC-B8-0525/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Mjanmaru/Burmi i stanju muslimanske etničke skupine Rohingya, a posebno one od 7. srpnja 2016.(1) i od 15. prosinca 2016.(2), kao i svoje rezolucije od 16. ožujka 2017. o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.(3) te od 13. lipnja 2017. o apatridnosti u južnoj i jugoistočnoj Aziji(4),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o strategiji EU-a za Mjanmar/Burmu od 20. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu i Vijeću pod nazivom „Elementi za strategiju EU-a u odnosu na Mjanmar/Burmu: posebno partnerstvo za demokraciju, mir i napredak” (JOIN(2016)0024), od 1. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir izjavu koju je 30. ožujka 2016. dala potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini o stupanju na dužnost nove vlade Unije Mjanmar,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornika potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice od 2. prosinca 2016. o nedavnoj eskalaciji nasilja u Mjanmaru/Burmi, i izjavu koju je 6. rujna 2017. dala potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica o stanju u državi Rakhine,

–  uzimajući u obzir zajedničko priopćenje za medije o trećem dijalogu o ljudskim pravima između EU-a i Mjanmara/Burme od 25. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o apatridnosti od 4. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir nedavni informativni sastanak Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (OHCHR), održan 29. studenoga 2016., i informativni sastanak posebne izvjestiteljice UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru/Burmi, održan 18. studenoga 2016., o sve lošijem stanju ljudskih prava u sjevernoj državi Rakhine,

–  uzimajući u obzir izvješće Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava naslovljeno „Stanje ljudskih prava muslimanske etničke skupine Rohingya i ostalih manjina u Mjanmaru/Burmi”, od 20. lipnja 2016. i izvješće posebnog izvjestitelja UN-a o stanju ljudskih prava u Mjanmaru/Burmi od 18. ožujka 2016.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o statusu izbjeglica iz 1951. i njezin Protokol iz 1967.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o pravnom položaju osoba bez državljanstva iz 1954. i Konvenciju o smanjenju apatridnosti iz 1961.,

–  uzimajući u obzir Opći akcijski plan Agencije UN-a za izbjeglice (UNHCR) za iskorjenjivanje apatridnosti za razdoblje 2014. – 2024., koji je donesen u studenome 2014.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948. godine,

–  uzimajući u obzir izjavu na kraju misije koju je 20. siječnja 2017. dala posebna izvjestiteljica UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru/Burmi Yanghee Lee i u kojoj je zaključila da je „stanje sada teže nego u bilo kojem trenutku tijekom proteklih nekoliko godina”,

–  uzimajući u obzir završno izvješće savjetodavnog povjerenstva o državi Rakhine iz kolovoza 2017.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966. te Međunarodni pakt o socijalnim, gospodarskim i kulturnim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir Povelju Zajednice naroda jugoistočne Azije (ASEAN),

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je tijekom protekla dva tjedna više od 300 000 pripadnika muslimanske etničke skupine Rohingya bježeći pred nasiljem u državi Rakhine potražilo utočište u Bangladešu;

B.  budući da u državi Rakhine živi oko milijun pripadnika skupine Rohingya, pretežno muslimanske manjinske skupine koja se suočava s represijom i stalnim teškim kršenjem ljudskih prava, uključujući prijetnje životu i sigurnosti, uskraćivanje prava na zdravstvenu zaštitu i obrazovanje, prisilni rad, seksualno nasilje i ograničenja političkih prava;

C.  budući da su pripadnici skupine Rohingya od donošenja burmanskoga Zakona o državljanstvu 1982. službeno bez državljanstva, što je dovelo do strogih ograničenja njihove slobode kretanja i do njihova zatvaranja u kampove;

D.  budući da je skupina Rohingya pobunjenika 25. kolovoza 2017. organizirala napad na policijske postaje i vojnu bazu u državi Rakhine; budući da je to rezultiralo velikim vojnim protunapadom, s teškim i masovnim kršenjem ljudskih prava, uključujući ubojstva, silovanja i mučenja; budući da su organizacije za ljudska prava, osobito Human Rights Watch, koristeći se satelitskim snimkama izvijestile o masovnom razaranju domova i drugih zgrada u dijelovima sjeverne države Rakhine koji su trenutačno nepristupačni nevladinim organizacijama i neovisnim promatračima;

E.  budući da prema sadašnjem Ustavu Mjanmara/Burme vojska zadržava autonomiju u pogledu civilnog nadzora i opsežne ovlasti kada je riječ o vladi i nacionalnoj sigurnosti;

F.  budući da osobe koje bježe iz Mjanmara/Burme i među kojima je velik broj žena i djece putuju opasnim rutama na kojima su izloženi napadima vatrenim oružjem i rizičnim putovima te gladi i nedostatku medicinske pomoći; budući da su ih na deseci stradali na tom putu; budući da je obalna straža Bangladeša pronašla tijela najmanje 20 osoba koje su bježale pred nasiljem;

G.  budući da je Bangladeš protiv vlasti Mjanmara/Burme uložio žalbu zbog postavljanja mina duž dijela granice s Bangladešom, čime se onemogućuje povratak pripadnika muslimanske skupine Rohingya koji bježe pred nasiljem;

H.  budući da je međunarodnom osoblju UN-a i međunarodnim nevladinim organizacijama zabranjen ulazak na područja pogođena sukobima te budući da agencije UN-a pripadnicima skupine Rohingya ne mogu dostaviti humanitarnu pomoć, uključujući hranu, vodu i lijekove;

I.  budući da je 10. rujna 2017. Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Zeid Raad Al Hussein izjavio da stanje u Mjanmaru/Burmi „izgleda kao školski primjer etničkog čišćenja”;

J.  budući da su Kina i Rusija u ožujku 2017. blokirale usvajanje izjave Vijeća sigurnosti UN-a o položaju manjinske skupine Rohingya u Mjanmaru/Burmi;

1.  snažno osuđuje sve napade u državi Rakhine; ozbiljno je zabrinut zbog povećanja težine i razmjera kršenja ljudskih prava, uključujući ubojstva, nasilne sukobe, uništavanje civilne imovine i raseljavanje stotina tisuća civila;

2.  snažno potiče vojne i sigurnosne snage da smjesta prekinu ubijanja, uznemiravanja i silovanja pripadnika skupine Rohingya te spaljivanje njihovih domova;

3.  podsjeća da su vlasti u Mjanmaru/Burmi dužne bez diskriminacije zaštititi sve civile od zlostavljanja te povesti istrage o teškim kršenjima ljudskih prava i kazneno goniti odgovorne, u skladu s normama i obvezama u području ljudskih prava;

4.  poziva vlasti Mjanmara/Burme da omoguće hitan i neometan pristup neovisnim promatračima, međunarodnim organizacijama za ljudska prava, novinarima i drugim međunarodnim promatračima, kao i Ujedinjenim narodima, a posebno misiji UN-a za utvrđivanje činjenica koju je u ožujku osnovalo Vijeće UN-a za ljudska prava, u cilju jamčenja neovisnih i nepristranih istraga u vezi s navodnim teškim kršenjima ljudskih prava koja su počinile sve uključene strane;

5.  hitno traži da se organizacijama za humanitarnu pomoć odobri pristup svim područjima sukoba i raseljenim osobama, bez diskriminacije, kako bi se humanitarnim djelatnicima omogućilo da pomognu osobama koje se nalaze u opasnosti;

6.  traži od vlade Mjanmara/Burme da smjesta ukloni sve mine postavljene uz granicu s Bangladešom;

7.  poziva vladu Mjanmara/Burme, a posebno državnu savjetnicu Aung San Suu Kyi da bezrezervno osude svako poticanje na rasnu ili vjersku mržnju te da se bore protiv socijalne diskriminacije i netrpeljivosti prema manjinskoj skupini Rohingya; traži od vlade Mjanmara/Burme da poštuje univerzalno pravo na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja; podsjeća državnu savjetnicu da bi se trebala zalagati za provedbu preporuka iz završnog izvješća savjetodavnog povjerenstva o državi Rakhine, koje je izrađeno na njezin zahtjev; žali zbog drastičnog pogoršanja stanja otkako je glasnogovornik stranke Aung San Suu Kyi 18. svibnja 2015. izjavio da bi mjanmarska vlada trebala vratiti državljanstvo manjinskoj skupini Rohingya;

8.  podsjeća dobitnicu nagrade Saharov za 1990. godinu Aung San Suu Kyi da se ta nagrada, među ostalim kriterijima, dodjeljuje onima koji se bore za ljudska prava, štite prava manjina i poštuju međunarodno pravo; skreće pozornost na potrebu da se razmotri mogućnost oduzimanja nagrade Saharov ako dobitnici prekrše te kriterije nakon što im je nagrada dodijeljena;

9.  prima na znanje napore Bangladeša, koji je suočen s tom humanitarnom katastrofom, kako bi zaštitio stotine tisuća Rohingya izbjeglica; snažno potiče vlasti Bangladeša i drugih susjednih zemalja da prihvate sve koji bježe pred nasiljem u državi Rakhine te da poštuju načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja; poziva Komisiju i države članice da povećaju financijsku i materijalnu pomoć tim izbjeglicama;

10.  podsjeća na svoju preporuku da vlade zemalja koje se suočavaju s priljevom izbjeglica Rohingya usko surađuju s UNHCR-om, koji ima tehničku stručnost za provjeru statusa izbjeglica i mandat za zaštitu izbjeglica i osoba bez državljanstva; poziva EU i UN da u tom smislu podrže susjedne zemlje Mjanmara/Burme;

11.  nadalje, poziva ASEAN i regionalne vlade da poduzmu hitne mjere kako bi se povećao pritisak na mjanmarsku vladu da okonča kršenje prava, zaštiti sve civile u državi Rakhine i pomogne izbjeglicama u bijegu;

12.  podržava nastojanja da se intenzivira politički proces koji se temelji na provedbi preporuka Kofija Annana; poziva Vijeće sigurnosti i Opću skupštinu UN-a da usvoje učinkovite diplomatske i političke mjere kako bi osigurale da mjanmarska vlada poštuje svoje obveze prema manjini Rohingya u smislu jamčenja zaštite i pristupa pomoći; u tom pogledu poziva Opću skupštinu i Vijeće sigurnosti UN-a da donesu rezoluciju u kojoj će se osuditi kršenje prava, ustrajati na omogućavanju pristupa državi Rakhine i tražiti da se snosi odgovornost za teška kršenja međunarodnog prava koja su počinile sve strane; traži i da se na sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava u rujnu 2017. donese rezolucija kojom će se produžiti mandat misije za utvrđivanje činjenica;

13.  poziva Kinu i druge međunarodne i regionalne dionike da iskoriste sva sredstva kako bi stali na kraj okrutnostima i omogućili mirno rješenje sukoba;

14.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice EU-a da znatno pojačaju pritisak na vladu i sigurnosne snage Mjanmara/Burme kako bi zaustavile kršenja prava, u potpunosti surađivale s UN-ovim istražiteljima i međunarodnim humanitarnim agencijama i osigurale da se kazne odgovorni za teška kršenja međunarodnog prava; u tom pogledu poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu i države članice EU-a da zauzmu aktivnu ulogu i podupru hitno djelovanje na razini UN-a i da daju do znanja da je EU spreman razmotriti ciljane kaznene sankcije protiv pojedinaca i subjekata te da vode računa o posljedicama u kontekstu trgovinskih povlastica koje Mjanmar/Burma uživa ako se teška kršenja međunarodnog prava nastave nekažnjeno provoditi;

15.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da izvijesti Parlament o inicijativama EU-a pri UN-u i u okviru Vijeća za vanjske poslove EU-a;

16.  poziva EU i njegove države članice da pozdrave izvješća i izjave predstavnika skupine Rohingya o stanju na terenu;

17.  podržava napore da na teren dođu neovisni promatrači pod vodstvom UN-a kako bi ublažili humanitarnu krizu; poziva vlasti Mjanmara/Burme da omoguće hitan i neometan pristup neovisnim promatračima, osobito misiji UN-a za utvrđivanje činjenica, koju je u ožujku 2017. osnovalo Vijeće UN-a za ljudska prava;

18.  podržava osnivanje ureda Visokog povjerenika UN-a za ljudska prava u Mjanmaru/Burmi s punim mandatom;

19.  poziva EU i države članice da podrže Opći akcijski plan UNHCR-a za iskorjenjivanje apatridnosti za razdoblje 2014. – 2024.;

20.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi vladi i parlamentu Mjanmara/Burme, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Komisiji, vladama i parlamentima država članica EU-a, glavnom tajniku ASEAN-a, Međuvladinoj komisiji ASEAN-a za ljudska prava, posebnoj izvjestiteljici UN-a za stanje ljudskih prava u Mjanmaru/Burmi, visokom povjereniku UN-a za izbjeglice i Vijeću UN-a za ljudska prava.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0316.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0506.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0089.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0247.


Sporazum između EU-a i Čilea o trgovini ekološkim proizvodima ***
PDF 241kWORD 46k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma između Europske unije i Republike Čilea o trgovini ekološkim proizvodima (05530/2017 – C8-0144/2017 – 2016/0383(NLE))
P8_TA(2017)0352A8-0257/2017

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (05530/2017),

–  uzimajući u obzir Nacrt Sporazuma između Europske unije i Republike Čilea o trgovini ekološkim proizvodima (05551/2017),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 207. stavkom 4. prvim podstavkom, člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) podtočkom v. i člankom 218. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0144/2017),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0257/2017),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Čilea.


Protokol uz Sporazum o pridruživanju između EU-a i Čilea (pristupanje Hrvatske) ***
PDF 243kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije i njezinih država članica, Trećeg dodatnog protokola uz Sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (06750/2017 – C8-0225/2017 – 2017/0042(NLE))
P8_TA(2017)0353A8-0277/2017

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (06750/2017),

–  uzimajući u obzir Treći dodatni protokol uz Sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (06905/2017),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 217. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) podtočkom i. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0225/2017),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0277/2017),

1.  daje suglasnost za sklapanje Protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Čilea.


Modernizacija trgovinskoga stupa Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea
PDF 358kWORD 62k
Preporuka Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje o pregovorima oko modernizacije trgovinskoga stupa Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea (2017/2057(INI))
P8_TA(2017)0354A8-0267/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Čilea, s druge strane, sklopljen 2002., i njegov trgovinski stup koji je stupio na snagu 1. veljače 2003.(1) (u daljnjem tekstu Sporazum),

–  uzimajući u obzir ishod šeste sjednice Vijeća za pridruživanje EU-a i Čilea održane u travnju 2015.(2),

–  uzimajući u obzir završnu izjavu Zajedničkog savjetodavnog odbora od 5. listopada 2016.(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. listopada 2015. naslovljenu „Trgovina za sve – Prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici” (COM(2015)0497) i dokumente za razmatranje Komisije iz svibnja 2017. naslovljene „Svladavanje globalizacije”(4) i iz travnja 2017. naslovljene „Socijalna dimenzija Europe”(5),

–  uzimajući u obzir presude i mišljenja Suda Europske unije (C-350/12 P, 2/13, 1/09) i odluku Europskog ombudsmana od 6. siječnja 2015. o zatvaranju istrage na vlastitu inicijativu OI/10/2014/RA o postupanju s informacijama i pristupu dokumentima(6), i uzimajući u obzir mišljenje 2/15 Suda Europske unije od 16. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače 2016. s preporukama Europskog parlamenta Komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)(7),

–  uzimajući u obzir amandmane koje je usvojio 4. srpnja 2017.(8) o prijedlogu direktive u pogledu objavljivanja informacija o porezu na dobit određenih poduzeća i podružnica,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o provedbi preporuka Europskog parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti(9) i Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o međunarodnoj trgovinskoj politici u kontekstu nezaobilaznih mjera povezanih s klimatskim promjenama(10),

–  uzimajući u obzir studiju EPRS-a o učincima klauzuli o ljudskim pravima u Globalnom sporazumu između EU-a i Meksika te u Sporazumu o pridruživanju između EU-a i Čilea(11),

–  uzimajući u obzir Smjernice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za multinacionalna poduzeća, Vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, Tripartitnu deklaraciju MOR-a o načelima koja se odnose na multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku i program MOR-a o dostojanstvenom radu,

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (Pariški sporazum) iz 2015., koja je stupila na snagu 4. studenoga 2016.(12) i koju je također ratificirao Čile,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-a i Čilea od 3. studenoga 2016.(13),

–  uzimajući u obzir članak 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te članak 8., članak 207. stavak 3. i članak 217. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir nacrt smjernica za pregovore koje je donijela Komisija 24. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir članak o Čileu u godišnjaku Međunarodne radne skupine za pitanja autohtonih naroda (IWGIA) pod nazivom „Autohtoni svijet 2016.”(14)

–  uzimajući u obzir članak 108. stavak 4. i članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0267/2017),

A.  budući da se u strategiji „Trgovina za sve” navodi da „Komisija mora provoditi politiku koja koristi društvu u cjelini i kojom se promiču europske i univerzalne norme i vrijednosti zajedno s ključnim gospodarskim interesima stavljajući veći naglasak na održivi razvoj, ljudska prava, utaju poreza, zaštitu potrošača i odgovornu i poštenu trgovinu”;

B.   budući da su EU i Čile bliski partneri koji dijele zajedničke vrijednosti i predani su promicanju učinkovitog multilateralnog upravljanja trgovinom i poštovanju ljudskih prava, kao i promicanju blagostanja i sigurnosti za obje strane u okviru globalnog sustava utemeljenog na pravilima; budući da je EU treći najveći trgovinski partner Čilea; budući da je Čile pak važan regionalni akter i jedno od najbrže rastućih južnoameričkih gospodarstava u proteklim desetljećima, te da su reformska nastojanja u toj zemlji još u tijeku;

C.  budući da je aktualni Sporazum, uključujući njegov trgovinski stup, sklopljen 2002. te od svoje provedbe 2003. donosi korist objema stranama, udvostručujući trgovinu robom i povećavajući trgovinu uslugama i ulaganja(15); budući da su EU i Čile pak u međuvremenu sklopili modernije i ambicioznije trgovinske sporazume;

D.  budući da je EU 2016. u Čile izvezao robu u vrijednosti višoj od 8,6 milijardi EUR, dok je Čile u EU izvezao robu u vrijednosti od 7,4 milijarde EUR; budući da je vrijednost trgovine uslugama EU-a s Čileom 2015. iznosila 3,8 milijardi EUR, a vrijednost čileanskih usluga iznosila 2 milijarde EUR; budući da je udio izravnog stranog ulaganja EU-a u Čile iznosio 42,8 milijardi EUR(16);

E.  budući da aktualni Sporazum ne sadrži, među ostalim, posebna poglavlja o ulaganjima, MSP-ovima, pravima intelektualnog vlasništva, energiji i rodnim pitanjima, niti sadrži poglavlje o trgovini i održivom razvoju, uključujući obveze provođenja radnih i ekoloških standarda i promicanje najboljih praksi u područjima kao što su društveno odgovorno poslovanje i osiguravanje održivosti;

F.  budući da se u svim trgovinskim pregovorima EU-a mora očuvati pravo i sposobnost vlada da donose propise od javnog interesa, kao što su zaštita i promicanje javnog zdravlja, socijalne usluge, socijalna zaštita i zaštita potrošača, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš, dobrobit životinja, javni moral, privatnost i zaštita podataka te promicanje i zaštita kulturne raznolikosti;

G.  budući da se u svim trgovinskim pregovorima EU-a mora jamčiti najviša razina socijalne zaštite, zaštite radnika i zaštite okoliša koju će stranke ostvarivati te da oni mogu poslužiti kao instrument za promicanje društvene pravde i održivog razvoja, kako u EU-u, tako i širom svijeta; budući da bi se modernizacija Sporazuma trebala shvatiti kao prilika da EU i njegove države članice i dalje promiču zajedničke visoke standarde i obveze u trgovinskim sporazumima, pogotovo u područjima prava radnika, zaštite okoliša, prava potrošača i dobrobiti građana; budući da je Komisija najavila da će proučiti na koje se načine mogu ispuniti te obveze, uzimajući u obzir i mogućnost mehanizma koji se temelji na sankcijama;

H.  budući da je Zajednički savjetodavni odbor EU-a i Čilea, koji čine organizacije civilnog društva obiju stranaka, održao prvu sjednicu 4. i 5. listopada 2016. radi praćenja provedbe postojećeg Sporazuma kao i pregovora o njegovu ažuriranju, koristeći doprinose civilnog društva te promičući dijalog i suradnju EU-a i Čilea izvan vladinih kanala; budući da se znatni zastoj koji se dogodio pri osnivanju Zajedničkog savjetodavnog odbora ne smije ponoviti pri moderniziranju sporazuma; budući da se nakon stupanja na snagu moderniziranog sporazuma, sudjelovanje civilnog društva mora temeljiti na jasnim strukturama, ravnoteži članstva i mandatima za izvješćivanje;

I.  budući da su EU i Čile sudjelovali u plurilateralnim pregovorima o daljnjoj liberalizaciji trgovine uslugama;

J.  budući da Čile nije stranka, već promatrač Sporazuma o javnoj nabavi Svjetske trgovinske organizacije i da ne sudjeluje u plurilateralnim pregovorima o Sporazumu o ekološkim proizvodima;

K.  budući da članak 45. Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea u poglavlju o suradnji sadrži odredbe kojima se utvrđuje da bi se njime „trebalo doprinijeti jačanju politika i programa kojima se unaprjeđuje, jamči i proširuje ravnopravno sudjelovanje muškaraca i žena u svim sektorima političkog, gospodarskog i kulturnog života”;

L.  budući da je Čile potpisnik Transpacifičkog partnerstva, čija je budućnost trenutačno neizvjesna, i da je potpisao sporazume o slobodnoj trgovini sa svim potpisnicima Transpacifičkog partnerstva te ga se uvelike smatra stabilnim i pouzdanim partnerom;

M.  budući da je Čile 2010. postao prva južnoamerička zemlja članica OECD-a i da ima dobar makroekonomski okvir;

N.  budući da je važno u najvećoj mogućoj mjeri iskoristiti mogućnosti koje pruža modernizacija trgovinskog stupa Sporazuma na način kojim se omogućuje veća uključivost za poduzeća, posebno MSP-ove, te za građane i EU-a i Čilea; budući da bi se u tom pogledu moglo učiniti više, između ostalog pružanjem pristupačnih informacija, koje bi mogle potaknuti važan učinak umnožavanja koristi za stranke Sporazuma;

O.  budući da Čile ima bilateralne ugovore o ulaganju sa 17 država članica EU-a, čiji sadržaji ne odražavaju ni najnoviji razvoj događaja ni najbolje prakse u području ulagačke politike, a koji bi bili zamijenjeni i prestali važiti u trenutku stupanja na snagu sporazuma između Unije i Čilea koji sadrži poglavlje o ulaganju;

P.  budući da nerazmjerno strogi uvjeti u čileanskom zakonodavstvu, kojih se ribarska plovila EU-a moraju pridržavati, priječe tim plovilima da se koriste lučkim objektima u Čileu za iskrcaj, prekrcaj, opskrbu gorivom ili nabavu ribolovnog alata;

Q.  budući da su postojeći izvozni obrasci Čilea u oštroj suprotnosti s europskim izvoznim obrascima s obzirom na to da se čileanski izvoz uvelike sastoji od izvoza sirovina, kao što su bakar, voće i povrće;

1.  predlaže sljedeće Vijeću, Komisiji i ESVD-u:

   (a) da se pobrinu da Europski parlament prima potpune, neposredne i točne informacije tijekom cijelog razdoblja pregovora u svjetlu njegove uloge u donošenju odluke o tome hoće li dati suglasnost za sklapanje moderniziranog Sporazuma s Čileom, uključujući trgovinski stup Sporazuma; da imaju na umu da, iako su sporazumi o pridruživanju sklopljeni u skladu s člankom 217. UFEU-a tradicionalno mješovite prirode i obuhvaćaju područja izvan zajedničke trgovinske politike, nakon odluke Suda Europske unije o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura potrebno je duboko promišljanje o putu prema modernizaciji Sporazuma između EU-a i Čilea kako bi se razdvojilo i očuvalo područja isključive i podijeljene nadležnosti u trgovini te kako bi se potpuno poštovala podjela nadležnosti između Unije i njezinih država članica tijekom pregovaračkog procesa i u cilju potpisivanja i sklapanja sporazuma; da stoga zaključe dva odvojena sporazuma, jasno razlikujući sporazum o trgovini i ulaganju koji sadrži samo pitanja u isključivoj nadležnosti Unije od sporazuma koji pokriva područja čija je nadležnost podijeljena s državama članicama;
   (b) da prime na znanje da su i EU i Čile sklopili modernije, ambicioznije i opsežnije trgovinske sporazume od vremena stupanja na snagu njihova bilateralnog Sporazuma, kao i da njime nije obuhvaćen niz područja koja su važna kako bi se zajamčilo da se Sporazumom doprinosi zajedničkom rastu, jednakim mogućnostima, dostojnim radnim mjestima i održivom razvoju, uključujući poštovanje i promicanje radnih i ekoloških standarda, dobrobiti životinja i rodne ravnopravnosti na korist građana obiju strana;
   (c) da nastojanja za modernizaciju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea smatraju važnim i nužnim kako bi se njime uzelo u obzir gospodarski i politički razvoj u posljednjih 15 godina, a posebno njegov trgovinski aspekt, u duhu reciprociteta, obostrane koristi i ravnoteže, i da prime na znanje trajnu potporu modernizaciji koju je izrazio Zajednički parlamentarni odbor EU-a i Čilea, kao i činjenicu da je Zajednički savjetodavni odbor pohvalio korake poduzete u cilju modernizacije;
   (d) da podsjete da su globalizacija i trgovinska politika nedavno bile tema žustre rasprave u Europi i drugdje zbog potencijalno nejednake raspodjele dobiti; da smatraju da je nužno predvidjeti trendove i moguće posljedice, zajamčiti uključiviju raspodjelu trgovinske dobiti i pružiti odgovarajuću zaštitu onima koji ne budu imali koristi od tog sporazuma i koji bi se u procesu koji će uslijediti mogli naći u nepovoljnom položaju; da stoga donesu političke mjere, ponajprije na nacionalnoj razini, ali i na razini Unije, u drugim područjima koja nadilaze odredbe trgovinskih sporazuma, od industrijskih preko poreznih do socijalnih politika;
   (e) da podsjete na važnost multilateralnog programa i da se bilateralnim pregovorima nikada ne smije potkopati težnja za ostvarenjem multilateralnog napretka; da uzmu u obzir da bi se boljim bilateralnim odnosima i zajedničkom suradnjom između EU-a i Čilea također trebala omogućiti bolja suradnja i sinergija između stranaka u multilateralnim i plurilateralnim okruženjima; da u tom smislu potakne potpuno sudjelovanje Čilea u pregovorima o Sporazumu o ekološkim proizvodima Svjetske trgovinske organizacije i o revidiranom Sporazumu o javnoj nabavi Svjetske trgovinske organizacije;
   (f) da u središte procesa modernizacije postave zajedničke vrijednosti i da nastave s uvrštavanjem klauzule o ljudskim pravima, kao što je praksa u svim sporazumima o pridruživanju;
   (g) da se pobrinu da se u čitavom tekstu ažuriranog Sporazuma jamči i utvrđuje, izričito i nedvosmisleno, pravo i mogućnost stranaka da donose i primjenjuju vlastite zakone i propise u javnom interesu radi ostvarivanja legitimnih ciljeva javne politike, kao što su zaštita i promicanje ljudskih prava, uključujući pristup vodi, javno zdravlje, socijalne usluge, javno obrazovanje, sigurnost, okoliš, javni moral, socijalnu zaštitu ili zaštitu potrošača, privatnost i zaštitu podataka te promicanje i zaštitu kulturne raznolikosti; da osiguraju da se nikakvim potraživanjima ulagatelja ne može uspješno podrivati te ciljeve; da u tom pogledu naglase da sporazumi o slobodnoj trgovini EU-a nemaju za cilj ograničiti legitimne interese Unije, njezinih država članica ili podsaveznih entiteta kada je riječ o donošenju propisa u interesu javnosti;
   (h) da u pregovorima o trgovini robom teže ambicioznim poboljšanjima u pristupu tržištu kada je riječ o svim tarifnim stavkama, ukidajući nepotrebne prepreke, uključujući u pogledu pristupa lučkim objektima za plovila EU-a, poštujući istovremeno činjenicu da postoji niz osjetljivih poljoprivrednih i industrijskih proizvoda s kojima treba postupati na odgovarajući način, na primjer dodjelom carinskih kvota, određivanjem odgovarajućeg prijelaznog razdoblja ili po potrebi, izravnim izuzimanjem; da uključe primjenjivu i učinkovitu bilateralnu zaštitnu klauzulu kojom će se omogućiti privremeno ukidanje povlastica ako, kao posljedica stupanja na snagu moderniziranog Sporazuma, povećanje uvoza nanese štetu odnosno može nanijeti ozbiljnu štetu ugroženim sektorima;
   (i) da u pregovaračke smjernice uključe cilj pojednostavnjenja pravila o podrijetlu i carinskih postupaka radi njihova usklađivanja sa sve složenijim globalnim lancima vrijednosti; da osiguraju da modernizirani Sporazum sadrži odredbe i mjere za borbu protiv prijevara te obveze standardizacije carinskih pravila i praksi u cilju povećanja transparentnosti, djelotvornosti, pravne sigurnosti i suradnje između carinskih tijela, uz modernizaciju i pojednostavnjenje postupaka, kako je utvrđeno Sporazumom WTO-a o olakšavanju trgovine i revidiranom Konvencijom iz Kyota;
   (j) da, kada je riječ o trgovini uslugama, uzmu u obzir činjenicu da potencijal uslužnog sektora nije u potpunosti ostvaren u sadašnjem Sporazumu, a da se u moderniziranom Sporazumu treba riješiti pitanje nepotrebnih prepreka u svrhe pristupa tržištu i nacionalnog tretmana; da uzmu u obzir da obveze treba preuzimati na temelju Općeg sporazuma o trgovini uslugama (GATS) i da pravila treba ažurirati prema potrebi kako bi se vodilo računa o razvoju događaja; da isključe audiovizualne usluge iz područja primjene Sporazuma; da osiguraju i izričito predvide da se moderniziranim Sporazumom ne sprečava sposobnost stranaka da definiraju, reguliraju, pružaju i podupiru javne usluge od interesa javnosti, da se njime ni u kojem slučaju neće od vlada zahtijevati da privatiziraju bilo koju uslugu, niti spriječiti vlade da pružaju javne usluge koje su ranije pružali privatni pružatelji usluga ili da pod javni nadzor vrate usluge koje je vlada prethodno odlučila privatizirati, niti sprečavati vlade u širenju raspona javnih usluga koje pružaju javnosti tako što će se isključivati sve klauzule, odredbe ili obveze koje bi podrivale potrebnu fleksibilnost da se trenutačne i buduće usluge od općeg gospodarskog interesa vrate pod javni nadzor;
   (k) da zajamče da se svakim moderniziranim sporazumom uspostave potrebni koraci prema većoj regulatornoj transparentnosti i uzajamnom priznavanju, uključujući odredbe kojima se jamče nepristranost i pridržavanje najviših standarda zaštite u pogledu zahtjeva, kvalifikacija i dozvola, i da predvide, u tom kontekstu, institucijske mehanizme za savjetovanje koji uključuju razne dionike, kao što su MSP-ovi i organizacije civilnog društva;
   (l) da osiguraju da se, uz obveze koje se preuzimaju radi lakšeg ulaska i boravka fizičkih osoba u poslovne svrhe, strani pružatelji usluga moraju pridržavati socijalnog i radnog zakonodavstva EU-a i država članica te primjenjivih kolektivnih ugovora ako radnici imaju koristi od obveza iz 4. modaliteta;
   (m) da osiguraju da ambiciozna suradnja u regulatornim pitanjima i usklađivanje standarda ostanu dobrovoljni, da poštuju autonomiju regulatornih tijela, da se isključivo temelje na poboljšanoj razmjeni informacija i administrativnoj suradnji u cilju utvrđivanja nepotrebnih prepreka i administrativnih opterećenja i pridržavaju se načela predostrožnosti; da vode računa o tome da regulatorna suradnja mora težiti donošenju koristi za upravljanje globalnim gospodarstvom s pomoću intenzivnije konvergencije i suradnje oko međunarodnih standarda, osiguravajući najvišu razinu zaštite potrošača, okoliša, socijalne zaštite i zaštite radnika;
   (n) da u okviru financijskih usluga razmotre mogućnost da se u modernizirani Sporazum uvrsti bonitetno izuzeće na tragu onoga sadržanog u Sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu EU-a i Kanade (CETA) ne bi li se strankama zajamčio politički prostor za regulaciju financijskog i bankovnog sektora u cilju osiguranja stabilnosti i integriteta financijskog sustava; da uključe zaštitne mjere i opće iznimke u pogledu kretanja kapitala i plaćanja koje bi se primjenjivale u slučajevima kada bi se njima mogle prouzročiti ozbiljne poteškoće za neometano funkcioniranje ekonomske i monetarne unije ili bilance plaćanja EU-a;
   (o) da uključe odredbe o dobrom poreznom upravljanju i standarde transparentnosti kojima se potvrđuje predanost stranaka provedbi međunarodnih standarda u borbi protiv poreznih prijevara, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, posebno relevantne preporuke OECD-a o eroziji porezne osnovice i premještanja dobiti, a koje sadrže zahtjeve u pogledu automatske razmjene informacija i uspostave javnih registara o stvarnom vlasništvu za poslovne trustove te konkretne odredbe iz poglavlja o financijskim uslugama, kretanju kapitala i poslovnom nastanu, težeći krajnjem isključenju skrivenog poreznog planiranja korporacija;
   (p) da upozore na to da korupcija ugrožava ljudska prava, ravnopravnost, socijalnu pravdu, trgovinu i pravedno tržišno natjecanje, sprečavajući gospodarski rast; da izričito obvežu stranke, s pomoću uključivanja posebnog dijela u kojemu se navode jasne i stroge obveze i mjere, na borbu protiv korupcije u svim njezinim oblicima, kao i na provedbu međunarodnih standarda i multilateralnih konvencija za borbu protiv korupcije;
   (q) da smatraju da stroge odredbe o otvaranju javne nabave, promicanju načela najpovoljnijih ponuda koje podrazumijeva društvene, okolišne i inovativne kriterije, pojednostavnjenje postupaka i transparentnost za ponuditelje, uključujući učinkovit pristup za robu iz drugih zemalja, također mogu biti učinkoviti alati za borbu protiv korupcije i poticanje integriteta u javnoj upravi, istodobno pružajući vrijednost za uloženi novac za porezne obveznike; da u moderniziranom Sporazumu osiguraju poboljšani pristup tržištima javne nabave, pa i na nižoj razini od središnje, te transparentne postupke na temelju nacionalnog tretmana, nepristranosti i pravednosti;
   (r) da osiguraju da investicijska politika obuhvaća dobro upravljanje i olakšavanje ulaganja, te da razviju i jamče obveze ulagača poboljšavajući pritom njihovu zaštitu;
   (s) da se pobrinu za to da se u pregovaračkim smjernicama Komisiji naloži da u okviru pregovara omogući uvrštenje modernog poglavlja o ulaganjima, uzimajući u obzir najbolje prakse na međunarodnoj razini, kao što su Okvir za politiku ulaganja za održivi razvoj Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) i najnovije mišljenje Suda Europske unije o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura;
   (t) da postignu napredak u ostvarivanju potrebnih međunarodnih reformi sustava rješavanja sporova; da od svih stranaka zahtijevaju da daju prednost obraćanju nadležnim sudovima te rješavanje sporova između ulagača i države zamijene sustavom javnih sudova za ulaganja sa žalbenim mehanizmom, strogim pravilima o sukobu interesa i provedivim kodeksom ponašanja; da uzmu u obzir obveze ulagača i očuvaju pravo na regulaciju u svrhe ostvarivanja legitimnih ciljeva javne politike, kao što su oni povezani sa zdravljem i opskrbom vodom, te sa zaštitom radnika i okoliša; da nastoje spriječiti neozbiljne sporove i uključe sva demokratska postupovna jamstva, kao što su pravo na nediskriminirajući pristup pravosuđu (posebno vodeći računa o MSP-ovima), neovisnost pravosuđa, transparentnost i odgovornost, istovremeno radeći na uspostavi multilateralnog suda za ulaganja;
   (u) da osiguraju da modernizirani Sporazum sadrži snažno i ambiciozno poglavlje o trgovini i održivom razvoju koje obuhvaća obvezujuće i provedive odredbe koje podliježu odgovarajućim i učinkovitim mehanizmima rješavanja sporova, koje među ostalim provedbenim metodama uzimaju u obzir i konkretan mehanizam koji se temelji na sankcijama, te koje omogućuju socijalnim partnerima i civilnom društvu da sudjeluju na odgovarajući način; da imaju na umu da poglavlje o trgovini i održivom razvoju treba obuhvatiti, među ostalim, obveze stranaka da usvoje i zadrže u svojim nacionalnim zakonima i propisima načela sadržana u temeljnim konvencijama MOR-a te da učinkovito provedu ažurirane instrumente MOR-a, a posebno upravljačke konvencije, Program za dostojanstven rad, Konvenciju MOR-a br. 169. o pravima autohtonih naroda, Konvenciju o jednakim mogućnostima i jednakom tretmanu radnika i radnica, Konvenciju o radnicima u kućanstvu i Konvenciju o radnicima s obiteljskim obvezama, kao i radne standarde za radnike migrante, te društveno odgovorno poslovanje, uključujući prihvaćanje sektorskih smjernica OECD-a i Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima i postupak kojim se socijalnim partnerima i civilnom društvu u Zajedničkom savjetodavnom odboru omogućuje da pokrenu savjetovanja na razini vlade;
   (v) da osiguraju, s obzirom na napredak koji je Čile postigao u bilateralnim trgovinskim pregovorima s Urugvajem i Kanadom, da stranke, povrh svojeg pridržavanja i poštovanja međunarodnih ljudskih prava, standarda rada i socijalnih standarda, uključe posebno poglavlje o trgovini i rodnoj ravnopravnosti te osnaživanju žena, te da predvide aktivne mjere kako bi žene mogle bolje iskoristiti mogućnosti koje pruža Sporazum; da donesu mjere čiji je cilj, među ostalim, poboljšana ravnoteža između poslovnog i obiteljskog života i pristup socijalnim i zdravstvenim uslugama; da osiguraju, među ostalim, da se stranke obvežu na prikupljanje raščlanjenih podataka kojima se omogućuje temeljita ex ante i ex post analiza učinka moderniziranog Sporazuma na rodnu ravnopravnost; da teže većem sudjelovanju poduzeća na čijem su čelu žene (posebice mikropoduzeća i MSP-ova) u javnoj nabavi, oslanjajući se na iskustva čileanskog Ministarstva za rodnu ravnopravnost koje je 2015. uspostavilo program potpore „Chile Compras” usmjeren na jačanje sudjelovanja poduzetnica u svojstvu dobavljača na tržištu javne nabave; da podupre internacionalizaciju poduzeća na čijem su čelu žene i sudjelovanje žena u mogućnostima u okviru 4. modaliteta; da zajamči uključivanje stručnog znanja u pogledu rodne ravnopravnosti u pregovaračke timove i redovite rasprave o provedbi tog poglavlja u okviru Zajedničkog savjetodavnog odbora, koji bi trebao obuhvaćati i organizacije koje promiču rodnu jednakost;
   (w) da uvrste, osim toga, sveobuhvatno poglavlje o mikropoduzećima i MSP-ovima kojim se predviđa znatan napredak u pogledu olakšavanja trgovine, uklanjanja prepreka trgovini i nepotrebnih administrativnih opterećenja, kao i aktivne mjere čiji je cilj osigurati da se prilike koje iz toga nastanu mogu iskoristiti i da su o njima obaviješteni svi glavni i potencijalni sudionici (tj. uspostavom jedinstvenih prozora, posebnih internetskih stranica i objavom sektorskih vodiča s informacijama o postupcima i novim prilikama za trgovinu i ulaganja);
   (x) da uključi poglavlje o energiji koje bi obuhvatilo, između ostalog, energiju iz obnovljivih izvora i sirovine; da uvide važnost provedbe multilateralnih sporazuma o okolišu, ponajprije Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, da uvrste odredbe povezane s trgovinom i obveze o uključenju u međunarodne instrumente, pregovore i trgovinske i okolišne politike koje se uzajamno podupiru kako bi se odgovorilo na ciljeve kružnog gospodarstva, uključujući obveze u pogledu zelenog rasta, te da podrže i dodatno promiču trgovinu i ulaganja u ekološke proizvode i usluge te obnovljive izvore energije, kao i u klimatski prihvatljive tehnologije;
   (y) da donesu pregovaračke smjernice kojima se jačaju odredbe o dobrobiti životinja uključene u trenutačni Sporazum s pomoću uspostave učinkovite bilateralne suradnje o tom pitanju i uvjetovane liberalizacije za situacije kada je ugrožena dobrobit životinja u proizvodnji određenog proizvoda;
   (z) da usvoje pregovaračke smjernice u kojima su navedeni zahtjevi za izvršenje prava tržišnog natjecanja i odredbi o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama u cilju odražavanja načela transparentnosti, pravičnosti postupka i nediskriminacije te pravila u vezi sa subvencijama;
   (aa) da imaju na umu da jedan od općih ciljeva svakog trgovinskog sporazuma mora biti dobrobit potrošača te da osiguraju da se Sporazumom stranke obvezuju na visoku razinu sigurnosti i zaštite potrošača, poštovanje najviših međunarodnih standarda i razvoj koherentne najbolje prakse, posebno u pogledu zaštite potrošača u području financijskih usluga, označivanja proizvoda i e-trgovine;
   (ab) da prihvate da ishod pregovora moraju biti čvrsti i izvršivi propisi kojima se obuhvaća priznavanje i zaštita svih oblika prava intelektualnog vlasništva, uključujući ambiciozne odredbe o oznakama zemljopisnog podrijetla, oslanjajući se na već postojeće odredbe u sadašnjem Sporazumu, ali proširujući ih i osiguravajući pritom bolji pristup tržištu, njihovu bolju provedbu i mogućnost dodavanja novih oznaka zemljopisnog podrijetla; da osiguraju da se u revidirani Sporazum uključi poglavlje o pravima intelektualnog vlasništva kojim se jamči potrebna fleksibilnost i da odredbe povezane s pravom intelektualnog vlasništva ne ugrožavaju pristup cjenovno pristupačnim osnovnim lijekovima i liječenju u okviru nacionalnih programa javnoga zdravlja; da osiguraju da to poglavlje nadilazi odredbe Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva;
   (ac) da se pobrinu za to da stranke zajamče najveću moguću razinu transparentnosti i sudjelovanja, osiguravajući postizanje ciljeva pregovora, što podrazumijeva postojan i propisno informiran dijalog sa svim zainteresiranim stranama, koji uključuje i dionike kao što su poduzeća i sindikati te civilno društvo, uključujući predstavnike autohtonih naroda; da u tom pogledu sustavno tijekom cijelog životnog ciklusa Sporazuma, od pregovora do provedbe i evaluacije, uključuju i nadležna parlamentarna tijela, osobito Zajednički parlamentarni odbor EU-a i Čilea i Zajednički savjetodavni odbor, te da podupru, kada je riječ o fazi provedbe, osnivanje službenog čileanskog tijela za sudjelovanje civilnog društva koje bi odražavalo pluralizam čileanskog društva, pridajući posebnu pozornost tamošnjim autohtonim narodima; da u tu svrhu, i bez dovođenja u pitanje pregovaračke strategije EU-a, zajedno s Čileom osiguraju da se sve relevantne informacije objavljuju na javnosti najdostupniji mogući način, uključujući prijevod informativnih članaka na španjolski, kao zajednički službeni jezik;
   (ad) da imaju na umu da Parlament poziva na to da mandati za trgovinske pregovore budu otvoreni javnosti te da se pregovaračke smjernice za modernizaciju Sporazuma objave odmah po njihovu usvajanju;
   (ae) da osiguraju da Sporazum pruža potrebne mehanizme radi njegova poštovanja u praksi tijekom provedbe, uključujući moderan i djelotvoran mehanizam za rješavanje sporova između država;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, vladama i parlamentima država članica te vladi i parlamentu Republike Čilea.

(1) SL L 352, 30.12.2002., str. 3.
(2) Priopćenje za medije Vijeća 197/15, 21.4.2015.
(3) http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.events-and-activities-eu-chile-jcc-01-declaration
(4) https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-globalisation_en.pdf
(5) https://ec.europa.eu/commission/sites/beta-political/files/reflection-paper-social-dimension-europe_en.pdf
(6) https://www.ombudsman.europa.eu/en/cases/decision.faces/en/58668/html.bookmark
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0041.
(8)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0284.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0298.
(10) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 94.
(11)http://www.europarl.europa.eu/thinktank/en/document.html?reference=EPRS_STU%282017%29558764
(12)http://unfccc.int/files/essential_background/convention/application/pdf/english_paris_agreement.pdf
(13)http://www.europarl.europa.eu/cmsdata/113103/1107500EN.pdf
(14)http://www.iwgia.org/publications/search-pubs?publication_id=740
(15)http://ec.europa.eu/trade/policy/countries-and-regions/countries/chile/
(16)http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2006/september/tradoc_113364.pdf


Produljenje europskog statističkog programa do 2020 ***I
PDF 321kWORD 48k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. njegovim produljenjem na razdoblje od 2018. do 2020. (COM(2016)0557 – C8-0367/2016 – 2016/0265(COD))
P8_TA(2017)0355A8-0158/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0557),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0367/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 uz Ugovore o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 uz Ugovore o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 14. prosinca 2016.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 15. lipnja 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0158/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, kao što je navedeno u nastavku;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 14. rujna 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 99/2013 o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. njegovim produljenjem do 2020.

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2017/1951.)

(1) SL C 75, 10.3.2017., str. 53.


Europski fondovi poduzetničkog kapitala i europski fondovi za socijalno poduzetništvo ***I
PDF 322kWORD 48k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala i Uredbe (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (COM(2016)0461 – C8-0320/2016 – 2016/0221(COD))
P8_TA(2017)0356A8-0120/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016) 0461),

–  uzimajući u obzir članak 114. i članak 294. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0320/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke od 12. rujna 2016.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 14. prosinca 2016.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 29. lipnja 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0120/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, kao što je navedeno u nastavku;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 14. rujna 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 345/2013 o europskim fondovima poduzetničkog kapitala i Uredbe (EU) br. 346/2013 o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2017/1991.)

(1) SL C 394, 26.10.2016., str. 2.
(2) SL C 75, 10.3.2017., str. 48.


Višegodišnji plan za pridnene stokove u Sjevernome moru i za ribarstvo kojim se iskorištavaju ti stokovi ***I
PDF 627kWORD 78k
Amandmani koje je Europski parlament usvojio 14. rujna 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju višegodišnjeg plana za pridnene stokove u Sjevernome moru i za ribarstvo kojim se iskorištavaju ti stokovi i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 676/2007 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 1342/2008 (COM(2016)0493 – C8-0336/2016 – 2016/0238(COD))(1)
P8_TA(2017)0357A8-0263/2017

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)   Ciljevi su ZRP-a, među ostalim, osigurati da ribarstvo i akvakultura budu dugoročno ekološki održivi, da se na upravljanje ribarstvom primjenjuje načelo opreznog pristupa te provodi pristup upravljanja ribarstvom koji se temelji na ekosustavu.
(4)   Ciljevi ZRP-a su, među ostalim, osigurati da ribolov i akvakultura budu dugoročno ekološki održivi, da se na upravljanje ribarstvom primjenjuje načelo predostrožnog pristupa kako bi se zajamčilo da su stokovi vrsta koje se love obnovljeni i da se održavaju na razinama iznad onih koje mogu proizvesti najviši održivi prinos te da se provodi pristup upravljanja ribarstvom koji se temelji na ekosustavu.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4a)  U pogledu iskorištavanja živih morskih bioloških resursa Uredba (EU) br. 1380/2013 obuhvaća kao izričit cilj obnavljanje i održavanje populacije vrsta koje se love iznad razina koje mogu osigurati najviši održivi prinos. Stoga u skladu s člankom 2. stavkom 2. te Uredbe odgovarajuću stopu iskorištavanja treba postići do 2015., gdje je to moguće i, na postupnoj, progresivnoj osnovi, najkasnije do 2020. za sve stokove, a potom se ona treba održavati.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)   Za postizanje ciljeva ZRP-a potrebno je donijeti niz mjera očuvanja, pojedinačno ili u kombinaciji ako je primjenjivo, primjerice u obliku višegodišnjih planova i tehničkih mjera ili pri utvrđivanju i dodjeli ribolovnih mogućnosti.
(5)   Za postizanje ciljeva ZRP-a potrebno je donijeti niz mjera očuvanja, pojedinačno ili u kombinaciji ako je primjenjivo, primjerice u obliku višegodišnjih planova i tehničkih mjera ili pri utvrđivanju i dodjeli ribolovnih mogućnosti potpuno u skladu s najboljim dostupnim znanstvenim mišljenjem.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)   U skladu s člancima 9. i 10. Uredbe (EZ) br. 1380/2013, višegodišnji se planovi trebaju temeljiti na znanstvenim, tehničkim i gospodarskim mišljenjima te sadržavati opće ciljeve, mjerljive ciljeve s jasnim rokovima, referentne točke očuvanja i zaštitne mjere.
(6)   U skladu s člancima 9. i 10. Uredbe (EU) br. 1380/2013 višegodišnji se planovi trebaju temeljiti na znanstvenim, tehničkim i gospodarskim mišljenjima te sadržavati opće ciljeve, mjerljive ciljeve s jasnim rokovima, referentne točke očuvanja, ciljeve i zaštitne mjere, ciljeve za očuvanje stokova i tehničke mjere koje treba poduzeti kako bi se postigli ciljevi za što je moguće veće izbjegavanje i smanjenje neželjenog ulova kako je utvrđeno u članku 15. te Uredbe.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6a)  Povrh toga, Komisija može biti ovlaštena da u višegodišnjem planu utvrdi područja za oporavak ribljih stokova u skladu s člankom 8. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9a)  Neke stokove od zajedničkog interesa iskorištavaju i treće zemlje, zbog čega je vrlo važno da se Unija savjetuje s tim trećim zemljama kako bi se zajamčilo održivo upravljanje tim stokovima. Ako ne postoji formalni sporazum, Unija bi trebala poduzeti sve što je u njezinoj moći da se donesu zajednička pravila o ribolovu tih stokova kako bi se omogućilo održivo upravljanje, a pritom bi trebalo jamčiti, primjenjivati i promicati jednake uvjete za subjekte na tržištu Unije.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)   Cilj tog plana trebao bi biti doprinos ostvarivanju ciljeva ZRP-a, posebno postizanja i održavanja MSY-ja za predmetne stokove, provedbe obveze iskrcavanja za pridnene stokove koji podliježu ograničenjima ulova i provedbe pristupa upravljanja ribarstvom temeljenog na ekosustavu.
(10)   Cilj tog plana trebao bi biti doprinos ostvarivanju ciljeva ZRP-a, posebno obnavljanju i održavanju ribljih stokova iznad razina biomase koje mogu proizvesti MSY, provedbi obveze iskrcavanja za pridnene stokove koji podliježu ograničenjima ulova i kao i provedbi i postizanju socioekonomskih aspekata ZRP-a i doprinos provedbi pristupa upravljanja ribarstvom temeljenog na ekosustavu smanjenjem negativnih učinaka ribarstva na morske ekosustave.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10a)  Plan bi trebao doprinijeti i postizanju dobrog stanja okoliša kako je utvrđen u Direktivi 2008/56/EZ te ostvarivanju povoljnog stanja očuvanosti staništa i vrsta kako se zahtijeva Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a i Direktivom Vijeća 92/43/EEZ1b.
_____________
1aDirektiva 2009/147/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).
1bDirektiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)   Člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 propisano je da se ribolovne mogućnosti utvrđuju u skladu s ciljevima navedenima u višegodišnjim planovima.
(11)   Člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 propisano je da se ribolovne mogućnosti utvrđuju u skladu s ciljevima navedenima u članku 2. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 te u skladu s ciljevima, vremenskim okvirima i granicama utvrđenima u višegodišnjim planovima.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.a (nova)
(11a)  U skladu s člankom 33. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013, kad se stokovima zajednički upravlja s trećim zemljama, tim stokovima u mjeri u kojoj je to moguće treba upravljati u okviru zajedničkih sporazuma, u skladu s ciljevima iz članka 2. stavka 2. te Uredbe. Povrh toga, na takve sporazume trebali bi se primjenjivati ciljevi utvrđeni u člancima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 kao i definicije iz njezina članka 4.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)   Ako ciljevi koji se odnose na MSY nisu dostupni, treba primjenjivati načelo predostrožnog pristupa.
(14)   Ako ciljevi koji se odnose na najviši održivi prinos nisu dostupni, višegodišnjim planom trebale bi se uspostaviti mjere na temelju predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. točki (8) Uredbe (EU) br. 1380/2013. Tim se mjerama treba jamčiti stupanj očuvanja relevantnih stokova koji je barem usporediv sa stopama iskorištavanja u skladu s najvišim održivim prinosom kako je utvrđeno u članku 9. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.a (nova)
(14a)  Rekreacijski ribolov može imati znatan utjecaj na riblje resurse. Države članice trebaju prikupljati podatke o ulovu u okviru rekreacijskog ribolova u skladu s pravnim zahtjevima za prikupljanje podataka. Ako takav ribolov ima znatan negativan utjecaj na resurse, planom bi se trebala predvidjeti mogućnost za donošenje odluke o posebnim mjerama upravljanja u skladu s načelom proporcionalnosti. Sve mjere upravljanja i tehničke mjere koje se odnose na rekreacijski ribolov na razini Unije trebale bi biti proporcionalne ciljevima za koje su namijenjene.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)   Za funkcionalne jedinice škampa za koje su oni dostupni treba upotrebljavati sljedeće razine granične brojnosti: minimalna brojnost (Abundancebuffer) koja odgovara referentnoj točki Bbuffer u Dugoročnom planu upravljanja za škampe Nephrops iz Sjevernog mora koji je izradilo Savjetodavno vijeće za Sjeverno more42 i granična brojnost (Abundancelimit) koja odgovara MSY-u Btrigger brojnosti (jednaka Blim) po definiciji ICES-a7.
(16)   Za funkcionalne jedinice škampa za koje su oni dostupni treba upotrebljavati minimalnu brojnost (Abundancebuffer) i graničnu brojnost (Abundancelimit) koje preporučuje ICES kao razine granične brojnosti.
_________________
42 Dugoročni plan upravljanja za škampe iz Sjevernog mora Nephrops
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)   Trebalo bi predvidjeti odgovarajuće zaštitne mjere za slučaj da veličina stoka padne ispod tih razina. Zaštitne mjere trebale bi obuhvaćati smanjenje ribolovnih mogućnosti i konkretne mjere očuvanja kad se u znanstvenom mišljenju navede da su potrebne korektivne mjere. Te bi mjere trebalo nadopuniti ostalim prikladnim mjerama, kao što su mjere Komisije u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ili mjere država članica u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
(17)   Trebalo bi predvidjeti odgovarajuće zaštitne mjere za slučaj da veličina stoka padne ispod tih razina. Zaštitne mjere trebale bi obuhvaćati smanjenje ribolovnih mogućnosti i konkretne mjere očuvanja kad se u najboljem dostupnom znanstvenom mišljenju navede da su potrebne korektivne mjere. Te bi mjere trebalo nadopuniti ostalim prikladnim mjerama, kao što su mjere Komisije u skladu s člankom 12. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ili mjere država članica u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.
(19)   TAC za škampe u zonama ICES-a II.a i IV. trebalo bi odrediti kao zbroj ograničenja ulova utvrđenih za svaku funkcionalnu jedinicu i statističkih pravokutnika izvan funkcionalnih jedinica u okviru tog područja TAC-a. Međutim, to ne isključuje donošenje mjera za zaštitu određenih funkcionalnih jedinica.
(19)   Za svaku funkcionalnu jedinicu trebalo bi po mogućnosti odrediti zasebni TAC za škampe. Moguće je donijeti posebne mjere za zaštitu pojedinih funkcionalnih jedinica.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)   Planom bi trebalo predvidjeti dodatne mjere upravljanja, kako bi bio u skladu s obvezom iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013,
(20)   Kako bi bio u skladu s obvezom iskrcavanja iz članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 planom bi trebalo predvidjeti druge mjere očuvanja, osobito mjere za postupno eliminiranje odbačenog ulova, uzimajući u obzir najbolje dostupno znanstveno mišljenje, ili mjere za smanjenje negativnog učinka ribarstva na ekosustav, koje će se po potrebi utvrditi u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.
(25)   Trebalo bi utvrditi pragove za pridnene stokove koje ribarsko plovilo mora iskrcati u određenoj luci ili na mjestu u blizini obale u skladu s člankom 43. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Osim toga, kod određivanja tih luka ili mjesta u blizini obale države članice trebale bi primijeniti kriterije iz članka 43. stavka 5. te Uredbe tako da se osigura učinkovita kontrola stokova iz ove Uredbe.
(25)   Trebalo bi utvrditi pragove za pridnene stokove koje ribarsko plovilo mora iskrcati u određenoj luci ili na mjestu u blizini obale u skladu s člankom 43. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Osim toga, kod određivanja tih luka ili mjesta u blizini obale države članice trebale bi primijeniti kriterije iz članka 43. stavka 5. te Uredbe tako da se osigura učinkovita kontrola iskrcaja ulova na koji se primjenjuje ova Uredba.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 26.
(26)   U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 trebalo bi utvrditi odredbe za periodičnu procjenu Komisije o primjerenosti i učinkovitosti primjene ove Uredbe. Takva procjena trebala bi uslijediti nakon periodične evaluacije plana utemeljenog na znanstvenom mišljenju i temeljiti se na toj evaluaciji. Plan bi trebalo evaluirati svakih pet godina. To razdoblje omogućuje potpunu provedbu obveze iskrcavanja te donošenje i provedbu regionaliziranih mjera i utvrđivanje njihova učinka na stokove i ribarstvo. To je ujedno i najkraće razdoblje koje zahtijevaju znanstvena tijela.
(26)   U skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 trebalo bi utvrditi odredbe za periodičnu procjenu Komisije o primjerenosti i učinkovitosti primjene ove Uredbe. Takva procjena trebala bi uslijediti nakon periodične evaluacije plana utemeljenog na najboljem dostupnom znanstvenom mišljenju i temeljiti se na toj evaluaciji. Plan bi trebalo evaluirati u razdoblju od … [tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe], a nakon toga svakih pet godina. To razdoblje omogućuje potpunu provedbu obveze iskrcavanja te donošenje i provedbu regionaliziranih mjera i utvrđivanje njihova učinka na stokove i ribarstvo. To je ujedno i najkraće razdoblje koje zahtijevaju znanstvena tijela.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.
1.   Ovom Uredbom utvrđuje se višegodišnji plan („plan”) za pridnene stokove u vodama Unije u zonama ICES-a II.a, III.a i IV. („Sjeverno more”) i za ribarstvo kojim se iskorištavaju ti stokovi.
1.   Ovom Uredbom utvrđuje se višegodišnji plan („plan”) za pridnene stokove u vodama Unije u zonama ICES-a II.a, III.a i IV. ( „Sjeverno more” odnosi se na te tri zone) i za ribarstvo, uključujući rekreacijski ribolov, kojim se iskorištavaju ti stokovi.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 2.a (novi)
2a.  Ako na temelju znanstvenog mišljenja ili zahtjeva predmetnih država članica smatra da je popis iz stavka 2. potrebno prilagoditi, Komisija može podnijeti prijedlog za izmjenu tog popisa.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 2.b (novi)
2b.  Ovom Uredbom utvrđuju se i pojedinosti za provedbu obveze iskrcavanja za sve vrste predviđene člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 osim za stokove koji su već navedeni u stavku 1. ovog članka.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.
(1)   „pridneni stokovi” znači ribe okruglog tijela i plosnatice te škampi koji žive na dnu ili pri dnu vodenog stupca;
(1)   „pridneni stokovi” znači ribe okruglog tijela, plosnatice i hrskavičnjače te škampi (nephrops norvegicus) i sjeverne kozice (pandalus borealis) koji žive na dnu ili pri dnu vodenog stupca;
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.a (nova)
(1a)  „najbolje dostupno znanstveno mišljenjeˮ znači znanstveno mišljenje koje je preispitao ICES (Međunarodno vijeće za istraživanje mora) ili STECF (Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo), a koje se temelji na najnovijim dostupnim podacima i ispunjava sve zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 1380/2013, naročito iz njezina članka 25.;
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.b (nova)
(1b)  „raspon FMSY” znači raspon koji je izračunao ICES i koji bi trebao osigurati da se dugoročno gledajući prinos ne smanji za više od 5 % u odnosu na najviši održivi prinos. Takozvano ICES-ovo pravilo za izdavanje mišljenja navodi da, kad je biomasa stoka u mrijestu ispod najmanje referentne točke biomase stoka u mrijestu (MSY Btrigger), F treba smanjiti na vrijednost koja ne prelazi gornju granicu jednaku najvišoj vrijednosti FMSY pomnoženoj s biomasom stoka u mrijestu u godini za ukupni dopušteni ulov (TAC) podijeljenoj s vrijednošću MSY Btrigger;
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.c (nova)
(1c)  „MSY Flower” i „MSY Fupper” znači najniža i najviša vrijednost u rasponu FMSY;
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.
(2)   „skupina 1.”: znači pridneni stokovi za koje su ciljevi, kao što su rasponi FMSY i zaštitne mjere povezane s biomasom, utvrđeni u ovom planu kako slijedi:
(2)   „skupina 1.” znači pridneni stokovi za koje su ciljevi, kao što su rasponi FMSY i zaštitne mjere povezane s biomasom, utvrđeni u ovom planu i navedeni u prilozima I. i II. kako slijedi:
(a)   bakalar (Gadus morhua) u potpodručju IV. i zonama VII.d i III.a zapad (Sjeverno more, istočni dio kanala La Manche, Skagerrak), dalje u tekstu „bakalar u Sjevernome moru”;
(a)   bakalar (Gadus morhua) u potpodručju IV. (Sjeverno more) i zonama VII.d (istočni dio kanala La Manche) i III.a zapad (Skagerrak), dalje u tekstu „bakalar u potpodručju IV. i zonama VII.d i III.a zapad”;
(b)   koljak (Melanogrammus aeglefinus) u potpodručju IV. i zonama VI. a i III. a zapad (Sjeverno more, zapadno od Škotske, Skagerrak), dalje u tekstu „koljak”;
(b)   koljak (Melanogrammus aeglefinus) u potpodručju IV. (Sjeverno more) i zonama VI.a (zapadna Škotska) i III.a zapad (Skagerrak), dalje u tekstu „koljak u potpodručju IV. i zonama VI.a i III.a zapad”;
(c)   iverak zlatopjeg (Pleuronectes platessa) u potpodručju IV. (Sjeverno more) i zoni III. a (Skagerrak), dalje u tekstu „iverak u Sjevernome moru”;
(c)   iverak zlatopjeg (Pleuronectes platessa) u potpodručju IV. (Sjeverno more) i zoni III.a (Skagerrak), dalje u tekstu „iverak u potpodručju IV. i zoni III.a”;
(d)   koljuška (Pollachius virens) u potpodručjima IV. i VI. i zoni III. a (Sjeverno more, Rockall i zapadno od Škotske, Skagerrak i Kattegat), dalje u tekstu „koljuška”;
(d)   koljuška (Pollachius virens) u potpodručjima IV. (Sjeverno more) i VI. (zapadna Škotska i Rockall) i zoni III.a (Skagerrak i Kattegat), dalje u tekstu „koljuška u potpodručjima IV. i VI. i zoni III.a”;
(e)   list (Solea solea) u potpodručju IV. (Sjeverno more), dalje u tekstu „list u Sjevernome moru”;
(e)   list (Solea solea) u potpodručju IV. (Sjeverno more), dalje u tekstu „list u potpodručju IV.”;
(f)   list (Solea solea) u zoni III. a i podzonama 22 – 24 (Skagerrak i Kattegat, zapadno Baltičko more), dalje u tekstu „list iz Kattegata”;
(f)   list (Solea solea) u zoni III.a (Skagerrak i Kattegat) i podzonama 22 – 24 (zapadno Baltičko more), dalje u tekstu „list u zoni III.a i podzonama 22 – 24”;
(g)   pišmolj (Merlangius merlangus) u potpodručju IV. i zoni VII.d (Sjeverno more i istočni dio kanala La Manche), dalje u tekstu „pišmolj u Sjevernome moru”.
(g)   pišmolj (Merlangius merlangus) u potpodručju IV. (Sjeverno more) i zoni VII.d (istočni dio kanala La Manche), dalje u tekstu „pišmolj u potpodručju IV. i zoni VII.d”;
(ga)  grdobina (Lophius piscatorius) u zoni III.a (Skagerrak i Kattegat) i potpodručjima IV. (Sjeverno more) i VI. (zapadna Škotska i Rockall);
(gb)  sjeverna kozica (Pandalus borealis) u zonama IV.a istok i III.a;
Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 18. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 da bi se izmijenio popis stokova iz skupine 1. kako je utvrđeno u prvom stavku ove točke i u prilozima I. i II. ovoj Uredbi te u skladu s najboljim dostupnim znanstvenim mišljenjem.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 3. – uvodni dio
(3)   „skupina 2.” znači funkcionalne jedinice (FU) škampa (Nephrops norvegicus) za koje su ciljevi, kao što su rasponi FMSY i zaštitne mjere povezane s brojnošću, utvrđeni u ovom planu koji se sastoji od sljedećeg:
(3)   „skupina 2.” znači funkcionalne jedinice (FU) škampa (Nephrops norvegicus) za koje su ciljevi kao što su rasponi FMSY i zaštitne mjere povezane s brojnošću utvrđeni u ovom planu, te navedeni u prilozima I. i II., koji se sastoji od sljedećeg:
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 8.a (nova)
(8a)  Ti se stokovi mogu izmijeniti samo na osnovi najboljeg dostupnog znanstvenog mišljenja.
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 10.
10.   „MSY Btrigger” znači referentna točka za biomasu stoka u mrijestu ispod koje se moraju početi poduzimati konkretne i odgovarajuće mjere upravljanja kako bi se osiguralo da stope iskorištavanja u kombinaciji s prirodnim promjenama dovedu do obnove stokova iznad razina koje dugoročno mogu proizvesti MSY.
10.   „MSY Btrigger” znači referentna točka za biomasu stoka u mrijestu ispod koje se moraju početi poduzimati konkretne i odgovarajuće mjere upravljanja kako bi se osiguralo da stope iskorištavanja u kombinaciji s prirodnim promjenama dovedu do obnove stokova iznad razina koje dugoročno mogu proizvesti najviši održivi prinos.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 10.a (nova)
(10a)  „rekreacijski ribolov” znači nekomercijalne ribolovne aktivnosti kojima se živi morski biološki resursi iskorištavaju u svrhu rekreacije, turizma ili sporta.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1.
1.   Planom se pridonosi ostvarenju ciljeva zajedničke ribarstvene politike navedenih u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, a posebno primjenom načela opreznog pristupa za upravljanje ribarstvom, te se jamči da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa oni obnavljaju i da se populacija ulovljenih vrsta održava iznad razina koje mogu proizvesti najviši održivi prinos.
1.   Planom se pridonosi ostvarenju ciljeva zajedničke ribarstvene politike navedenih u članku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013, a posebno primjenom načela predostrožnog pristupa za upravljanje ribarstvom kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. točki (8) Uredbe (EU) br. 1380/2013, a doprinosi se i pravednom životnom standardu za one koji ovise o ribolovnim aktivnostima, imajući na umu socioekonomske aspekte, te se jamči da se iskorištavanjem živih morskih bioloških resursa oni obnavljaju i da se populacija ulovljenih vrsta održava iznad razina koje mogu proizvesti najviši održivi prinos. Razinu iskorištavanja kojom se osigurava najviši održivi prinos treba ostvariti što prije, u svakom slučaju postupno za sve stokove obuhvaćene ovom Uredbom najkasnije do 2020., a potom održavati. Za stokove za koje ne postoje znanstveno mišljenje i podaci, trebaju se ispuniti ciljevi utvrđeni u članku 9. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Ti ciljevi osiguravaju da će relevantni stokovi biti očuvani na razini koja je barem usporediva s ciljevima za najviši održivi prinos.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 3.
3.   U okviru plana provodi se pristup upravljanju ribarstvom koji se temelji na ekosustavu kako bi se negativni učinci ribolovnih aktivnosti na morski ekološki sustav sveli na najmanju mjeru. On je u skladu sa zakonodavstvom Unije u području okoliša, a posebno s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020., što je utvrđeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ.
3.   U okviru plana provodi se pristup upravljanju ribarstvom koji se temelji na ekosustavu kako bi se negativni učinci ribolovnih aktivnosti na morski ekološki sustav, posebno na ugrožena staništa i zaštićene vrste, uključujući morske sisavce i morske ptice, sveli na najmanju mjeru. Plan je dopuna pristupu upravljanju ribarstvom temeljenom na ekosustavu, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. točki (9) Uredbe (EU) br. 1380/2013 i zakonodavstvu Unije u području zaštite okoliša te je s njima u skladu, a posebno je u skladu s ciljem postizanja dobrog stanja okoliša do 2020., kako je utvrđeno u članku 1. stavku 1. Direktive 2008/56/EZ, i s ciljevima i pravilima utvrđenima u direktivama 2009/147/EZ i 92/43/EEZ. Osim toga, planom se predviđaju mjere osmišljene za ublažavanje negativnih socioekonomskih utjecaja i omogućavanje subjektima da dugoročno steknu veću gospodarsku prepoznatljivost.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 3.a (novi)
3a.  Planom se doprinosi tome da se stokovima kojima se upravlja zajedno s trećim zemljama u skladu s člankom 33. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 upravlja u skladu s ciljevima utvrđenim u članku 2. stavku 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i da ukupne ribolovne mogućnosti ne prelaze raspone utvrđene u Prilogu I. ovoj Uredbi.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 3.b (novi)
3b.  Planom se uzimaju u obzir bilateralni odnosi Unije s trećim zemljama. Budući bilateralnim sporazumima s trećim zemljama uzima se u obzir taj plan.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 4. – točka b
(b)   pridonijeti ispunjenju drugih relevantnih deskriptora iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ razmjerno ulozi koju ribarstvo ima u njihovu ispunjavanju.
(b)   ispunjenje drugih relevantnih deskriptora iz Priloga I. Direktivi 2008/56/EZ razmjerno ulozi koju ribarstvo ima u njihovu ispunjavanju.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 4.a (novi)
4a.  Sve mjere u okviru plana provode se na temelju najboljeg dostupnog znanstvenog mišljenja kako je navedeno u članku 2. točki 1.a ove Uredbe. Međunarodno vijeće za istraživanje mora (ICES) ili Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STCEF) pregledavaju to najbolje dostupno znanstveno mišljenje najkasnije u trenutku kada Komisija predlaže mjere u skladu s člancima 4., 5., 6. i 18. ove Uredbe te člankom 16. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1.
1.   Ciljane vrijednosti ribolovne smrtnosti za stokove iz skupina 1. i 2. moraju se postići što prije, progresivno i postupno do 2020., a potom se održavati unutar raspona utvrđenih u Prilogu I.
1.   Ciljane vrijednosti ribolovne smrtnosti za stokove iz skupina 1. i 2. moraju se postići što prije, progresivno i postupno do 2020., a potom se održavati unutar raspona utvrđenih u Prilogu I. i odgovarati ciljevima navedenima u članku 3. stavku 1.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2.
2.   U skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013, ribolovne mogućnosti moraju biti u skladu s ciljanim rasponima ribolovne smrtnosti iz stupca A Priloga I. ovoj Uredbi.
2.   U skladu s člankom 16. stavkom 4. i člankom 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013, ribolovne mogućnosti utvrđuju se u skladu s ciljevima i ciljanim vrijednostima plana i najboljim dostupnim znanstvenim mišljenjem i moraju biti u skladu s ciljanim rasponima ribolovne smrtnosti iz stupca A Priloga I. ovoj Uredbi.
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 3.
3.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., ribolovne mogućnosti mogu se utvrditi na razinama koje odgovaraju nižim razinama ribolovne smrtnosti od onih određenih u stupcu A Priloga I.
3.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1. i 2., ribolovne mogućnosti mogu se utvrditi na razinama koje odgovaraju nižim razinama ribolovne smrtnosti od onih određenih u Prilogu I.
Amandmani 83 i 99
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4.
4.  Ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3., ribolovne mogućnosti za pojedini se stok mogu utvrditi u skladu s rasponima ribolovne smrtnosti iz stupca B Priloga I. uz uvjet da je predmetni stok iznad referentne točke za minimalnu biomasu u mrijestu iz stupca A Priloga II.:
Briše se.
(a)  ako je to na temelju znanstvenog mišljenja ili dokaza potrebno za ostvarenje ciljeva iz članka 3. u slučaju mješovitog ribolova,
(b)  ako je to na temelju znanstvenog mišljenja ili dokaza potrebno kako bi se izbjegla ozbiljna šteta za pojedini stok zbog dinamike unutar stoka ili među stokovima različitih vrsta; ili
(c)  kako bi se ograničile promjene ribolovnih mogućnosti između dviju uzastopnih godina na najviše 20 %.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4.a (novi)
4a.  Ribolovne mogućnosti utvrđuju se na način kojim se osigurava da postoji manje od 5 % mogućnosti da će biomasa stoka u mrijestu pasti ispod granične referentne točke biomase stoka u mrijestu (Blim), utvrđene posebno u stupcu B Priloga II.
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 4.b (novi)
4b.  Ako na temelju najboljeg dostupnog znanstvenog mišljenja smatra da rasponi ribolovne smrtnosti utvrđeni u Prilogu I. više nisu primjereni ciljevima plana, Komisija može hitno podnijeti prijedlog za izmjenu tih raspona.
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1.
1.   Ribolovne mogućnosti za stokove iz skupina 3. i 4. moraju biti u skladu sa znanstvenim mišljenjem u pogledu najvišeg održivog prinosa.
1.   Ribolovne mogućnosti za stokove iz skupina 3. i 4. moraju biti u skladu s najboljim dostupnim znanstvenim mišljenjem u pogledu najvišeg održivog prinosa.
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 2.
2.   U nedostatku znanstvenog mišljenja o stopi ribolovne smrtnosti u skladu s najvišim održivim prinosom, ribolovne mogućnosti moraju biti u skladu sa znanstvenim mišljenjem kako bi se osigurala održivost stokova u skladu s načelom opreznog pristupa.
2.   U nedostatku znanstvenog mišljenja i podataka o stopi ribolovne smrtnosti u skladu s najvišim održivim prinosom, odluke o ribolovnim mogućnostima i mjerama donose se u skladu s predostrožnim pristupom upravljanju ribarstvom koji je definiran u članku 4. stavku 1. točki 8. Uredbe (EU) br. 1380/2013 i s ciljanim vrijednostima utvrđenima u članku 3. stavku 1. ove Uredbe.
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1.
Stokovima iz skupine 5. upravlja se primjenom načela opreznog pristupa u skladu sa znanstvenim mišljenjem.
Stokovima iz skupine 5. upravlja se na temelju predostrožnog pristupa upravljanju ribarstvom kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki (8) Uredbe (EU) br. 1380/2013, u skladu s najboljim dostupnim znanstvenim mišljenjem i s ciljanim vrijednostima utvrđenim u članku 3. stavcima 1. i 3. ove Uredbe. Nepostojanje odgovarajućih znanstvenih podataka ne opravdava odgađanje ili nepoduzimanje mjera upravljanja za očuvanje morskih bioloških resursa.
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1.
1.   Ako se u znanstvenom mišljenju upućuje na to da je u određenoj godini biomasa stoka u mrijestu bilo kojeg stoka iz skupine 1. ispod točke MSY Btrigger ili da je brojnost bilo koje funkcionalne jedinice iz skupine 2. ispod točke Abundancebuffer iz stupca A Priloga II. ovoj Uredbi donose se sve odgovarajuće korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnog stoka ili funkcionalne jedinice na razine koje su iznad razine koja može proizvesti najviši održivi prinos. Treba napomenuti da se odstupajući od članka 4. stavka 2. ribolovne mogućnosti utvrđuju na razinama u skladu s ribolovnom smrtnosti, uzimajući u obzir smanjenje biomase ili brojnosti ispod raspona utvrđenog u stupcu A Priloga I.
1.   Ako se u najboljem dostupnom znanstvenom mišljenju upućuje na to da je u određenoj godini biomasa stoka u mrijestu bilo kojeg stoka iz skupine 1. ispod točke MSY Btrigger ili da je brojnost bilo koje funkcionalne jedinice iz skupine 2. ispod točke Abundancebuffer iz stupca A Priloga II. ovoj Uredbi donose se sve odgovarajuće korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnog stoka ili funkcionalne jedinice na razine koje su iznad razine koja može proizvesti najviši održivi prinos. Treba napomenuti da se odstupajući od članka 4. stavka 2. ribolovne mogućnosti utvrđuju na razini koja, uzimajući u obzir smanjenje biomase ili brojnosti, odgovara ribolovnoj smrtnosti koja se, razmjerno sa smanjenjem biomase i prema ICES-ovom pravilu za izdavanje mišljenja smanjuje ispod raspona utvrđenog u stupcu A Priloga I. Pritom se primjenjuje ICES-ovo pravilo za izdavanje mišljenja navedeno u članku 2. točki 1.b.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 2.
2.   Ako se u znanstvenom mišljenju upućuje na to da je biomasa u mrijestu bilo kojeg predmetnog stoka ispod točke Blim ili da je brojnost bilo koje funkcionalne jedinice škampa ispod točke Abundancelimit iz stupca B Priloga II. ovoj Uredbi, donose se dodatne korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnog stoka ili funkcionalne jedinice na razine koje su iznad razine koja može proizvesti najviši održivi prinos. Treba napomenuti da odstupajući od stavaka 2. i 4. članka 4. te korektivne mjere uključuju obustavu ciljanog ribolova za predmetni stok i odgovarajuće smanjenje ribolovnih mogućnosti.
2.   Ako se u najboljem dostupnom znanstvenom mišljenju upućuje na to da je biomasa u mrijestu bilo kojeg predmetnog stoka ispod točke Blim ili da je brojnost bilo koje funkcionalne jedinice škampa ispod točke Abundancelimit iz stupca B Priloga II. ovoj Uredbi, donose se dodatne korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak predmetnog stoka ili funkcionalne jedinice na razine koje su iznad razine koja može proizvesti najviši održivi prinos. Treba napomenuti da odstupajući od stavaka 2. i 4. članka 4. te korektivne mjere uključuju obustavu ciljanog ribolova za predmetni stok i odgovarajuće smanjenje ribolovnih mogućnosti.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 2.a (novi)
2a.  Ako se u najboljem dostupnom znanstvenom mišljenju upućuje na to da je u određenoj godini biomasa stoka u mrijestu bilo kojeg stoka na koji se primjenjuje ova Uredba ispod točke MSY Btrigger, donose se sve odgovarajuće korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak stoka na razine veće od one koja može proizvesti najviši održivi prinos, a ribolovna smrtnost linearno se smanjuje u odnosu na smanjenje biomase i u skladu s ICES-ovim pravilom za izdavanje mišljenja. Pritom se primjenjuje ICES-ovo pravilo za izdavanje mišljenja navedeno u članku 2. stavku 1. točki 1.b.
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 2.b (novi)
2b.  Kada se u najboljem dostupnom znanstvenom mišljenju upućuje na to da je biomasa stoka u mrijestu jednog od predmetnih stokova na koji se primjenjuje ova Uredba ispod referentne točke Blim ili odgovarajuće gornje granice, donose se dodatne korektivne mjere kako bi se osigurao brz povratak stoka na razine iznad one koja može proizvesti najviši održivi prinos. Konkretno, te korektivne mjere mogu uključivati odgovarajuće smanjenje ribolovnih mogućnosti i obustavu ciljanog ribolova za predmetni stok.
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 2.c (novi)
2c.  Korektivne mjere iz ovog članka mogu obuhvaćati:
(a)  hitne mjere u skladu s člancima 12. i 13. Uredbe (EU) br. 1380/2013;
(b)  mjere u skladu s člancima 11. i 11.a ove Uredbe.
Mjere iz ovog članka odabiru se u skladu s prirodom, ozbiljnošću, trajanjem i ponavljanjem stanja u kojem je biomasa stoka u mrijestu ispod razina iz stavka 1.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 9. – naslov
Posebne mjere očuvanja za skupine od 3. do 7.
Posebne mjere očuvanja
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1. – uvodni dio
Ako se u znanstvenom mišljenju upućuje na to da je za očuvanje bilo kojeg pridnenog stoka iz skupina 3. do 7. potrebno korektivno djelovati ili ako su biomasa u mrijestu ijednog od predmetnih stokova iz skupine 1. ili brojnost ijedne od funkcionalnih jedinica iz skupine 2. u određenoj godini ispod referentnih točaka očuvanja utvrđenih u stupcu A Priloga II. ovoj Uredbi, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 u vezi sa sljedećim:
Ako se u znanstvenom mišljenju upućuje na to da su potrebne dodatne mjere kako bi se osiguralo da se svakom vrstom ribarstva na koje se primjenjuje ova Uredba upravlja u skladu s člankom 3. ove Uredbe, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013. Ne dovodeći u pitanje članak 18. stavke 1. i 3., Komisija može donijeti delegirane akte ako ne postoji zajednička preporuka na koju se upućuje u tim stavcima. Ti delegirani akti obuhvaćaju mjere u vezi sa sljedećim:
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1. – točka a
(a)   karakteristikama ribolovnih alata, osobito veličinom oka mrežnog tega, veličinom udice, konstrukcijom ribolovnog alata, debljinom konca, veličinom alata ili upotrebom selektivnih uređaja kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost;
(a)   određivanjem karakteristika i specifikacija ribolovnih alata, osobito veličine oka mrežnog tega, veličine udice, konstrukcije ribolovnog alata, debljine konca, veličine alata ili upotrebe selektivnih uređaja kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost, posebno radi smanjenja neželjenog usputnog ulova;
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 9.a (novi)
Članak 9.a
Označivanje područja mriještenja i područja za oporavak stokova
Države članice najkasnije do 2020. označuju područja mriještenja i područja za koja postoje jasni dokazi o visokim koncentracijama ribe ispod najmanje referentne točke za očuvanje stoka te u skladu s člankom 12. stavkom 2. ove Uredbe izrađuju zajedničke preporuke o uspostavi područja za oporavak stokova na koje se primjenjuje ova Uredba.
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Članak 10. – naslov
Ukupni dopušteni ulov
Ribolovne mogućnosti
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1.a (novi)
1a.  Pri dodjeli kvota države članice u obzir uzimaju objektivne i transparentne kriterije u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1.b (novi)
1b.  Države članice omogućuju razmjenu kvota u skladu s člankom 33. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1380/2013 u kontekstu zajedničkog upravljanja stokovima s trećim zemljama.
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 2.
2.   Ne dovodeći u pitanje članak 8., TAC za stok škampa u zonama ICES-a II.a i IV. mora biti zbroj ograničenja ulova za funkcionalne jedinice i statističkih pravokutnika izvan funkcionalnih jedinica.
2.   Za stok škampa u zonama ICES-a II.a i IV. određuje se ograničenje ulova za pojedine funkcionalne jedinice te zajednički TAC za statističke pravokutnike izvan funkcionalnih jedinica.
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Članak 10.a (novi)
Članak 10.a
Utjecaj rekreacijskog ribolova
1.  Svi raspoloživi podaci o ulovu iz rekreacijskog ribolova ispitat će se kako bi se ocijenio njegov potencijalni utjecaj na stokove reguliranih vrsta.
2.  Vijeće uzima u obzir ocjenu predviđenu u prvom stavku. Za stokove u kojima se ulov ostvaren rekreacijskim ribolovom smatra značajnim, Vijeće pri utvrđivanju ribolovnih mogućnosti u obzir uzima ulov ostvaren rekreacijskim ribolovom koristeći se, među ostalim, sljedećim metodama:
(a)  razmatranjem ukupnih procjena ulova u okviru rekreacijskog ribolova na temelju najboljeg dostupnog znanstvenog mišljenja i najboljeg dostupnog znanstvenog mišljenja o komercijalnim ribolovnim mogućnostima kao ukupnog ulova koji odgovara ciljanim rasponima ribolovne smrtnosti;
(b)  nametanjem ograničenja za rekreacijski ribolov, uključujući količinska ograničenja po danu i sezone zabrane ribolova; ili
(c)  drugim načinima koji se smatraju primjerenima.
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Članak 11. – naslov
Odredbe koje se odnose na obvezu iskrcavanja za skupine 1. do 7.
Odredbe koje se odnose na obvezu iskrcavanja
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 1. – točka a
(a)   izuzećima od primjene obveze iskrcavanja za vrste za koje se znanstvenim dokazima potvrde visoke stope preživljavanja, uzimajući u obzir karakteristike alata, ribarskih praksi i ekosustava kako bi se olakšala provedba obveze iskrcavanja; i
(a)   izuzećima od primjene obveze iskrcavanja za vrste za koje se najboljim dostupnim znanstvenim mišljenjem potvrde visoke stope preživljavanja, uzimajući u obzir karakteristike alata, ribarskih praksi i ekosustava kako bi se olakšala provedba obveze iskrcavanja; i
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 1. – točka c
(c)   posebnim odredbama o dokumentaciji o ulovu, osobito radi praćenja provedbe obveze iskrcavanja; i
(c)   posebnim odredbama o dokumentaciji o ulovu, osobito radi praćenja i kontrole kako bi se osigurali jednaki uvjeti jamčenjem potpunog poštovanja obveze iskrcavanja; i
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 1.a (novi)
Mjerama utvrđenim u prvom stavku ovog članka doprinosi se postizanju ciljeva iz članka 3. ove Uredbe, osobito u pogledu zaštite nedorasle ribe i ribe u mrijestu.
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Članak 11.a (novi)
Članak 11.a
Tehničke mjere
1.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 18. ove Uredbe i člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 u vezi sa sljedećim tehničkim mjerama:
(a)  specifikacijama karakteristika ribolovnog alata i pravilima kojima se uređuje njihova upotreba kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost, smanjio neželjeni ulov ili smanjio negativan utjecaj na ekosustav;
(b)  specifikacijama modifikacija ili dodatnih uređaja za ribolovne alate kako bi se zajamčila ili poboljšala selektivnost, smanjio neželjeni ulov ili smanjio negativan utjecaj na ekosustav;
(c)  ograničenjima ili zabranama upotrebe određenih ribolovnih alata i ribolovnih aktivnosti na određenim područjima ili u određenim razdobljima kako bi se zaštitila riba u mrijestu, riba ispod najmanje referentne veličine za očuvanje ili kako bi se smanjio negativan utjecaj na ekosustav; i
(d)  određivanjem najmanjih referentnih veličina za očuvanje za bilo koji od stokova na koje se primjenjuje ova Uredba kako bi se osigurala zaštita nedoraslih morskih organizama.
2.  Mjere iz ovog stavka 1. ovog članka doprinose postizanju ciljeva iz članka 3.
Amandman 97
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 2.
2.   Za potrebe stavka 1. ovog članka, države članice koje imaju izravan upravljački interes mogu podnijeti zajedničke preporuke u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 prvi put najkasnije dvanaest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe i potom dvanaest mjeseci nakon svakog podnošenja evaluacije plana u skladu s člankom 17. Države članice takve preporuke mogu podnijeti i kad to smatraju potrebnim, a posebno u slučaju bilo kakvih naglih promjena stanja u vezi s bilo kojim stokom na koji se primjenjuje ova Uredba. Zajedničke preporuke u pogledu mjera za određenu kalendarsku godinu podnose se najkasnije 1. srpnja prethodne godine.
2.  Za potrebe stavka 1. ovog članka, države članice koje imaju izravan upravljački interes mogu podnijeti zajedničke preporuke u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 prvi put najkasnije dvanaest mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe i potom dvanaest mjeseci nakon svakog podnošenja evaluacije plana u skladu s člankom 17. Države članice takve preporuke mogu podnijeti i kad to smatraju potrebnim, a posebno u slučaju bilo kakvih naglih promjena stanja u vezi s bilo kojim stokom na koji se primjenjuje ova Uredba. Zajedničke preporuke u pogledu mjera za određenu kalendarsku godinu podnose se najkasnije 1. srpnja prethodne godine.
Ne dovodeći u pitanje članak 18. stavke 1. i 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013, Komisija može također donijeti delegirane akte ako ne postoji zajednička preporuka na koju se upućuje u tim stavcima.
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1.
Najmanje pet godina nakon stupanja na snagu ove Uredbe i svakih pet godina nakon toga, Komisija osigurava evaluaciju učinka plana na stokove na koje se ova Uredba primjenjuje i na ribarstvo kojim se iskorištavaju ti stokovi. Rezultate te evaluacije Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.
Najmanje tri godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe i svakih pet godina nakon toga, Komisija osigurava evaluaciju učinka plana na stokove na koje se ova Uredba primjenjuje i na ribarstvo kojim se iskorištavaju ti stokovi kao i mjere u kojoj su ostvareni ciljevi iz ove Uredbe, uključujući oporavak ribljih stokova iznad razina koje mogu proizvesti najviši održivi prinos i napredak prema dobrom stanju okoliša. Rezultate te evaluacije Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću. Komisija može izvješće podnijeti i ranije ako se to smatra potrebnim.
Komisija jednom godišnje izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku u postizanju ciljeva ove Uredbe i o stanju ribljih stokova u vodama i za stokove obuhvaćene ovom Uredbom, što je prije moguće nakon donošenja godišnje regulative kojom se određuju ribolovne mogućnosti raspoložive u vodama Unije i u određenim vodama koje ne pripadaju Uniji. To izvješće prilaže se godišnjem izvješću iz članka 50. Uredbe (EU) br. 1380/2013.
To izvješće sadržava sljedeće:
(a)  sveobuhvatna znanstvena mišljenja na temelju kojih su utvrđene ribolovne mogućnosti i
(b)  znanstveno obrazloženje koje pokazuje da su utvrđene ribolovne mogućnosti u skladu s ciljevima i odredbama ove Uredbe, posebno u pogledu ciljanih vrijednosti u vezi s ribolovnom smrtnošću.
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Članak 18.a (novi)
Članak 18.a
Potpora Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo
Mjere privremenog prestanka donesene kako bi se ostvarili ciljevi plana smatraju se privremenim prestankom ribolovnih aktivnosti u smislu članka 33. stavka 1. točaka (a) i (c) Uredbe (EU) br. 508/2014.
(Ovaj članak trebao bi se objaviti u poglavlju X.)
Amandman 85
Prijedlog uredbe
Prilog 1.

Tekst koji je predložila Komisija

1.  Skupina 1.

Stok

Ciljani raspon ribolovne smrtnosti u skladu s postizanjem najvišeg održivog prinosa (FMSY)

Stupac A

Stupac B

Bakalar u Sjevernome moru

0,22 – 0,33

0,33 – 0,49

Koljak

0,25 – 0,37

0,37 – 0,52

Iverak zlatopjeg u Sjevernome moru

0,13 – 0,19

0,19 – 0,27

Ugljenar

0,20 – 0,32

0,32 – 0,43

List u Sjevernome moru

0,11 – 0,20

0,20 – 0,37

List u Kattegatu

0,19 – 0,22

0,22 – 0,26

Pišmolj u Sjevernome moru

Nije definirano

Nije definirano

2.  Skupina 2.

Funkcionalna jedinica škamp

Ciljani raspon ribolovne smrtnosti u skladu s postizanjem najvišeg održivog prinosa (FMSY) (kao stopa izlova)

Stupac A

Stupac B

Zona III.a, funkcionalne jedinice 3 i 4

0,056 – 0,079

0,079 – 0,079

Područje brazde kod otoka Farn, funkcionalna jedinica 6

0,07 – 0,081

0,081 – 0,081

Područje Fladen Ground, funkcionalna jedinica 7

0,066 – 0,075

0,075 – 0,075

Područje Firth of Forth, funkcionalna jedinica 8

0,106 – 0,163

0,163 – 0,163

Područje Moray Firth, funkcionalna jedinica 9

0,091 – 0,118

0,118 – 0,118

Izmjena

1.  Skupina 1.

Vrijednosti u tablici preuzete su iz najnovijeg, posebno zatraženog znanstvenog mišljenja ICES-a naslovljenog „Zahtjev EU-a ICES-u da osigura raspone FMSY -a za odabrane stokove iz Sjevernog i Baltičkog mora”.

Stok

Ciljani raspon ribolovne smrtnosti u skladu s postizanjem najvišeg održivog prinosa (FMSY)

Bakalar u potpodručju IV. i zonama VII.d i III.a zapad

FMSY lower – FMSY

 

Koljak u potpodručju IV. i zonama VI.a i III.a zapad

FMSY lower – FMSY

 

Iverak zalotpjeg u potpodručju IV. i zoni III.a

FMSY lower – FMSY

 

Ugljenar u potpodručjima IV. i VI. i zoni III.a

FMSY lower – FMSY

 

List u potpodručju IV.

FMSY lower – FMSY

 

List u zoni III.a i podzonama 22. – 24.

FMSY lower – FMSY

 

Pišmolj u potpodručju IV. i zoni VII.d

FMSY lower – FMSY

 

Grdobina u zoni III.a i potpodručjima IV. i VI.

FMSY lower – FMSY

 

Sjeverna kozica u zonama IV.a istok i III.a

FMSY lower – FMSY

 

2.  Skupina 2.

Vrijednosti u tablici preuzete su iz najnovijeg, posebno zatraženog znanstvenog mišljenja ICES-a naslovljenog „Zahtjev EU-a ICES-u da osigura raspone FMSY -a za odabrane stokove iz Sjevernog i Baltičkog mora”.

Funkcionalna jedinica škamp

Ciljani raspon ribolovne smrtnosti u skladu s postizanjem najvišeg održivog prinosa (FMSY) (kao stopa izlova)

 

Stupac A

 

Zona III.a, funkcionalne jedinice 3 i 4

FMSY lower – FMSY

 

Područje brazde kod otoka Farn, funkcionalna jedinica 6

FMSY lower – FMSY

 

Područje Fladen Ground, funkcionalna jedinica 7

FMSY lower – FMSY

 

Područje Firth of Forth, funkcionalna jedinica 8

FMSY lower – FMSY

 

Područje Moray Firth, funkcionalna jedinica 9

FMSY lower – FMSY

 

Amandman 77
Prijedlog uredbe
Prilog II.
Prilog II.
Prilog II.
Referentne točke očuvanja
Referentne točke očuvanja
(članak 7.)
(članak 7.)
1.  Skupina 1.
1.  Skupina 1.
Stok
Referentna točka za najmanju biomasu stoka u mrijestu (u tonama) (MSY Btrigger)
Granična referentna točka biomase (u tonama) (Blim)

Stok
Referentna točka za najmanju biomasu stoka u mrijestu (u tonama) (MSY Btrigger)
Granična referentna točka biomase (u tonama) (Blim)




Stupac A
Stupac B

Bakalar u Sjevernome moru
165 000
118 000

Bakalar u potpodručju IV. i zonama VII.d i III.a zapad
165 000
118 000

Koljak
88 000
63 000

Koljak u potpodručju IV. i zonama VI.a i III.a zapad
88 000
63 000

Iverak zlatopjeg u Sjevernome moru
230 000
160 000

Iverak zalotpjeg u potpodručju IV. i zoni III.a
230 000
160 000

Ugljenar
200 000
106 000

Ugljenar u potpodručjima IV. i VI. i zoni III.a
150 000
106 000

List u Sjevernome moru
37 000
26 300

List u potpodručju IV.
37 000
26 300

List u Kattegatu
2 600
1 850

List u zoni III.a i podzonama 22. – 24.
2 600
1 850

Pišmolj u Sjevernome moru
Nije definirano
Nije definirano

Pišmolj u potpodručju IV. i zoni VII.d
Nije definirano
Nije definirano





Grdobina u zoni III.a i potpodručjima IV. i VI.
Nije definirano
Nije definirano





Sjeverna kozica u zonama IV.a istok i III.a
Nije definirano
Nije definirano

2.  Skupina 2.
2.  Skupina 2.
Funkcionalna jedinica škamp
Referentna točka najmanje brojnosti (u milijunima) (Abundancebuffer)
Granična referentna točka brojnosti (u milijunima) (Abundancelimit)

Funkcionalna jedinica škamp
Referentna točka najmanje brojnosti (u milijunima) (Abundancebuffer)
Granična referentna točka brojnosti (u milijunima) (Abundancelimit)




Stupac A
Stupac B

Zona III.a, funkcionalne jedinice 3 i 4
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo

Zona III.a, funkcionalne jedinice 3 i 4
Nije primjenjivo
Nije primjenjivo

Područje brazde kod otoka Farn (funkcionalna jedinica 6)
999
858

Područje brazde kod otoka Farn, funkcionalna jedinica 6
999
858

Područje Fladen Ground, funkcionalna jedinica 7
3 583
2 767

Područje Fladen Ground, funkcionalna jedinica 7
3 583
2 767

Područje Firth of Forth, funkcionalna jedinica 8
362
292

Područje Firth of Forth, funkcionalna jedinica 8
362
292

Područje Moray Firth, funkcionalna jedinica 9
262
262

Područje Moray Firth, funkcionalna jedinica 9
262
262

Amandman 78
Prijedlog uredbe
Prilog II.a (novi)
Prilog II.a
Zabranjene vrste
(a)  zvjezdasta raža glatica (Amblyraja radiata)
(b)  sljedeće vrste porodice pilašica:
i.  Anoxypristis cuspidata;
ii.  Pristis clavata;
iii.  Pristis pectinata;
iv.  Pristis pristis;
v.  Pristis zijsron;
(c)  psina golema (Cetorhinus maximus) i velika bijela psina (Carcharodon carcharias);
(d)  kompleks raže (Dipturus batis) (Dipturus cf. flossada i Dipturus cf. Intermedia);
(e)  glatki kostelj crnac (Etmopterus pusillus) u vodama Unije u potpodručju IV. i zoni III.a ICES-a;
(f)  grebenska manta (Manta alfredi);
(g)  divovska manta (Manta birostris);
(h)  sljedeće vrste raža roda Mobula:
i.  golub uhan (Mobula mobular);
ii.  Mobula rochebrunei;
iii.  Mobula japanica;
iv.  Mobula thurstoni;
v.  v. Mobula eregoodootenkee;
vi.  Mobula munkiana;
vii.  Mobula tarapacana;
viii.  Mobula kuhlii;
ix.  Mobula hypostoma;
(i)  raža kamenica (Raja clavata) u vodama Unije u zoni ICES-a III.a;
(j)  ražopsi (Rhinobatidae);
(k)  sklat sivac (Squatina squatina);
(l)  losos (Salmo salar) i morska pastrva (Salmo trutta) pri ribolovu svim povlačnim mrežama u vodama izvan granice od šest milja mjereno od polaznih crta država članica na potpodručjima ICES-a II. i IV.(vode Unije);
(m)  ženka jastoga (Palinuridae spp) i ženka hlapa (Homarus gammarus) u svim vodama Unije osim ako se rabe u svrhe neposrednog poribljavanja ili premještanja.

(1)Predmet se vraća nadležnom odboru na ponovne međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0263/2017).


Transparentnost, odgovornost i integritet u institucijama EU-a
PDF 454kWORD 66k
Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o transparentnosti, odgovornosti i integritetu u institucijama EU-a (2015/2041(INI))
P8_TA(2017)0358A8-0133/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 15. travnja 2014. o izmjeni međuinstitucijskog sporazuma o registru transparentnosti(1),

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 9. i 10.,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. svibnja 2008. o razvoju okvira za aktivnosti zastupnika interesa (lobista) pri europskim institucijama(2),

–  uzimajući u obzir odluku Komisije od 25. studenog 2014. da se ne sastaje s neregistriranim lobistima i da objavljuje informacije o sastancima s lobistima,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. ožujka 2014. o javnom pristupu dokumentima (članak 104. stavak 7. Poslovnika), od 2011. do 2013.(3),

–  uzimajući u obzir načela Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) u pogledu transparentnosti i integriteta pri lobiranju,

–  uzimajući u obzir svoju Odluku od 13. prosinca 2016. o općoj reviziji Poslovnika Europskog parlamenta(4),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za pravna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0133/2017),

A.  budući da „Unija poštuje načelo jednakosti svojih građana kojima njezine institucije posvećuju jednaku pozornost” (članak 9. UEU-a); budući da „svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije” te da se „odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima” (članak 10. stavak 3. UEU-a, kao i slična formulacija u uvodnoj izjavi 13. preambule UEU-a te njegovu članku 1. stavku 2. i članku 9.); budući da „institucije, tijela, uredi i agencije Unije pri svome radu koliko je god to moguće poštuju načelo otvorenosti djelovanja” (članak 15. stavak 1. UFEU-a);

B.  budući da institucije EU-a već ostvaruju napredak u pogledu veće otvorenosti i da uglavnom već prednjače u odnosu na nacionalne i regionalne političke institucije u smislu transparentnosti, odgovornosti i integriteta;

C.  budući da je dijalog između zakonodavaca i društva, kao i zastupanje interesa, nužan dio demokracije te budući da odgovarajuće zastupanje različitih interesa u zakonodavnom postupku državama članicama pruža informacije i stručno znanje i da je ono ključno za pravilno funkcioniranje pluralističkih društava;

D.  budući da zbog sve veće udaljenosti između EU-a i njegovih građana te potrebe da se poveća zanimanje medija za poslove EU-a institucije EU-a moraju težiti najvišim mogućim standardima transparentnosti, odgovornosti i integriteta; budući da su ta načela ključne i komplementarne komponente promicanja dobrog upravljanja u institucijama EU-a i osiguravanja veće otvorenosti u funkcioniranju EU-a i njegovu procesu donošenja odluka te budući da bi ona trebala biti vodeća načela kulture u institucijama EU-a;

E.  budući da je povjerenje građana u institucije EU-a ključno za demokraciju, dobro upravljanje i učinkovito kreiranje politike; budući da je potrebno smanjiti nedorečenosti pri određivanju odgovornosti u EU-u i usmjeriti se na metode nadzora koje više počivaju na suradnji i pri kojima se kombinira demokratski nadzor, kontrola i revizija uz istodobno ostvarivanje veće transparentnosti;

F.  budući da netransparentno i jednostrano zastupanje interesa može dovesti do stvaranja rizika od korupcije te da može biti znatna prijetnja i ozbiljan problem za integritet tvoraca politika i povjerenje javnosti u institucije EU-a; budući da korupcija ima znatne financijske posljedice te je ozbiljna prijetnja za demokraciju, vladavinu prava i javna ulaganja;

G.  budući da je za pravni akt kao novi temelj obveznog registra transparentnosti potrebna pravna definicija aktivnosti obuhvaćenih tim registrom, čime bi se pomoglo u pojašnjavanju postojećih dvosmislenih definicija i tumačenja transparentnosti, integriteta i odgovornosti;

H.  budući da su u nekim državama članicama nacionalni registri transparentnosti već uspostavljeni;

I.  budući da u skladu s načelom transparentnosti iz članka 15. stavka 3. UFEU-a, povezanim s člankom 42. Povelje o temeljnim pravima i stalnom sudskom praksom Suda Europske unije, svi građani Unije imaju pravo na pristup dokumentima institucija, tijela i agencija Unije(5);

Učiniti registar transparentnosti što obveznijim

1.  pozdravlja odluku svojeg Predsjedništva da od administracije zatraži da izradi predložak za sve izvjestitelje i autore nacrta mišljenja kako bi ostavili dobrovoljni zakonodavni otisak u okviru kojega će navesti s kojim su se zastupnicima interesa i organizacijama savjetovali; predložak bi također trebalo staviti na raspolaganje u vidu IT alata;

2.  podsjeća na reviziju svojeg Poslovnika od 13. prosinca 2016. u skladu s kojom bi zastupnici trebali usvojiti sustavnu praksu sastajanja isključivo s predstavnicima interesnih skupina koji su službeno registrirani u registru transparentnosti te poziva da se uvrste i sastanci između zastupnika interesa i glavnih tajnika, glavnih direktora i glavnih tajnika klubova zastupnika; traži od zastupnika i njihova osoblja da provjere jesu li zastupnici interesa s kojima se namjeravaju sastati registrirani i ako nisu, da od njih zatraže da to učine što je prije moguće prije sastanka; potiče Vijeće da uvede sličnu odredbu koja uključuje stalno zastupanje; smatra da osobe koje se registriraju u registru transparentnosti treba obvezati da dostave dokumente kako bi dokazali da su navedene informacije točne;

3.  podsjeća na definiciju onoga što čini „sastanak sa zastupnicima interesa” utvrđen u Odluci Komisije od 25. studenog 2014. o objavljivanju informacija o sastancima; podsjeća na odredbe o informacijama koje se mogu uskratiti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1049/2001; smatra da odredbe o takvim sastancima ne bi trebalo ograničiti na „bilateralne” sastanke te da bi trebalo uvrstiti i sastanke s međunarodnim organizacijama;

4.  smatra da bi izvjestitelji, izvjestitelji u sjeni i predsjednici odbora u okviru zakonodavnog otiska trebali objavljivati svoje sastanke sa zastupnicima interesa obuhvaćenima područjem primjene registra transparentnosti u vezi s predmetima za koje su zaduženi te da bi svrha iznimki trebala biti zaštita života i slobode pružatelja informacija koji postupaju u dobroj vjeri;

5.  poziva Predsjedništvo da pruži potrebna sredstva kako bi se zastupnicima omogućilo da na svojim parlamentarnim profilima na internetu objavljuju informacije o sastancima sa zastupnicima interesa ako to žele;

6.  poziva Komisiju da praksu sastajanja samo s organizacijama ili samozaposlenim osobama koje su registrirane u registru transparentnosti proširi na sve relevantno osoblje Komisije (od razine načelnika odjela naviše);

7.  poziva Komisiju da objavi informacije o sastancima sveg relevantnog osoblja Komisije koje sudjeluje u procesu oblikovanja politika EU-a s vanjskim organizacijama, istodobno vodeći računa o potrebnoj zaštiti podataka; za ostalo osoblje koje prisustvuje tim sastancima treba objaviti uputu na odjel ili službu;

8.  podržava poziv Komisije institucijama EU-a i njihovu osoblju te njegovim agencijama da se suzdrže od toga da kao govornike pozivaju zastupnike interesa koji se nisu registrirali u registru transparentnosti, a pripadaju njegovu području primjene, da ne budu pokrovitelji događaja ili domaćini događaja u prostorima EU-a te da im ne omogućavaju sudjelovanje u savjetodavnim tijelima Komisije;

9.  poziva Komisiju da sve informacije o zastupanju interesa u odnosu prema institucijama EU-a, sve izjave o interesima, informacije o potvrđenim sukobima interesa i stručnim skupinama učini lako dostupnima javnosti preko jedinstvene internetske platforme;

10.  potiče Komisiju da razvije mjere za postizanje bolje ravnoteže osnaživanjem nedovoljno zastupljenih interesa;

11.  smatra da zastupnici u Europskom parlamentu koji su imenovani izvjestiteljima, izvjestiteljima u sjeni ili predsjednicima odbora imaju posebnu odgovornost postupati transparentno u pogledu svojih kontakata sa zastupnicima interesa, uzimajući u obzir njihovu ulogu u zakonodavstvu EU-a;

12.  smatra da bi subjekti registrirani u registru transparentnosti trebali imati obvezu pravodobno ažurirati podatke o troškovima za aktivnosti svojih zastupnika interesa obuhvaćene registrom kad ti troškovi premašuju razinu utvrđenu za predmetnu kategoriju;

13.  smatra da bi svi registrirani subjekti trebali imati obvezu u registru transparentnosti objavljivati popis svih donatora i donacija većih od 3 000 EUR, pri čemu bi na godišnjoj razini trebali navoditi i prirodu i vrijednost pojedinačnih donacija; pojedinačne donacije u vrijednosti većoj od 12 000 EUR moraju se odmah prijaviti;

14.  ponavlja svoj dugotrajni poziv da se registar transparentnosti EU-a podupre zakonodavnim aktom ako međuinstitucijskim sporazumom nije moguće ukloniti sve nedostatke i uspostaviti potpuno obvezan registar za sve zastupnike interesa; smatra da bi se u okviru prijedloga tog pravnog akta mogao uzeti u obzir napredak ostvaren promjenama u međuinstitucijskom sporazumu i Kodeksu ponašanja Parlamenta; podsjeća Komisiju na zahtjev sadržan u njegovoj Odluci od 15. travnja 2014. da do kraja 2016. podnese odgovarajući zakonodavni prijedlog za uvođenje obveznog registra transparentnosti na temelju članka 352. UFEU-a;

15.  ponovno poziva Vijeće, uključujući njegova tijela za pripremu, da se što prije priključi registru transparentnosti; poziva države članice da uvedu zakonodavstvo kojim se poboljšava transparentnost u zastupanju interesa; poziva države članice da uvedu propise u skladu s kojima bi zastupnici interesa trebali transparentno objaviti kad je cilj njihovih kontakata s nacionalnim političarima i javnom upravom utjecanje na europsko zakonodavstvo;

Transparentnost, odgovornost i integritet u komunikaciji sa zastupnicima interesa

16.  podsjeća na svoju Odluku od 13. prosinca 2016. o ukidanju povlastica onima koji ne žele surađivati u ispitivanjima i saslušanjima te na sastancima odbora u cilju utvrđivanja činjenica; poziva Komisiju da dodatno izmijeni Kodeks ponašanja za registrirane subjekte kako bi ih se potaknulo da u krajnje dobroj vjeri ne pružaju nedovoljne ili krive informacije pri takvim saslušanjima ili u odborima; smatra da subjektima registriranima u registru transparentnosti Kodeksom ponašanja treba zabraniti zapošljavanje pojedinaca ili organizacija koje skrivaju svoje interese ili informacije o tome kojoj stranci služe;

17.  smatra da pružatelji usluga savjetovanja, odvjetnički uredi i samozaposleni savjetnici trebaju navesti točan opseg aktivnosti obuhvaćenih registrom te istodobno potvrditi da zakonodavstvo određenih država članica nekim pojedincima može onemogućiti ispunjavanje uvjeta za upis u registar transparentnosti;

18.  ustraje u tome da bi registrirani subjekti, uključujući odvjetnička društva, u registru transparentnosti trebali navoditi sve klijente u čije ime provode aktivnosti zastupanja interesa obuhvaćene registrom; pozdravlja odluke raznih odvjetničkih komora kojima se potvrđuju razlike između sudskih aktivnosti odvjetnika i drugih aktivnosti obuhvaćenih registrom transparentnosti; štoviše, poziva Vijeće odvjetničkih komora Europe da potakne svoje članove na donošenje sličnih mjera, te da istodobno potvrdi da zakonodavstvo određenih država članica nekim pojedincima može onemogućiti ispunjavanje uvjeta za upis u registar transparentnosti;

19.  prima na znanje da u nekim državama članicama postoje zakonske odredbe o pravilima kojima se uređuje obavljanje profesionalne djelatnosti, kojima se posebice odvjetnička društva objektivno sprečavaju u tome da se upišu u registar transparentnosti i da otkriju informacije o svojim klijentima potrebne za upis u registar; no također primjećuje znatan rizik da se te zakonske odredbe također mogu zloupotrebljavati kako bi se izbjeglo objavljivanje informacija potrebnih radi pravilnog upisa u registar; u tom pogledu pozdravlja vidljivu spremnost strukovnih odvjetničkih organizacija na partnersku suradnju kojom u interesu profesije žele osigurati da se takvo uskraćivanje informacija ograniči isključivo na slučajeve koji su zakonodavstvom objektivno dopušteni; poziva Komisiju i predsjednika Europskog parlamenta da na temelju te spremnosti osiguraju konkretne rezultate i da se oni što prije uvrste u izmijenjeni sporazum;

20.  poziva Predsjedništvo, u skladu s člankom 15. UFEU-a i člankom 11. UEU-a, da od neregistriranih organizacija ili pojedinaca koji provode aktivnosti obuhvaćene registrom transparentnosti zahtijeva da se registriraju prije ulaska u prostore Parlamenta; smatra da iz toga treba izuzeti skupine posjetitelja; ističe da bi Parlament, kao tijelo u kojemu se zastupaju europski građani, trebao zadržati politiku otvorenih vrata prema građanima te da se ne bi smjele stvarati nikakve nepotrebne prepreke koje bi mogle odvratiti građane od posjećivanja prostora Europskog parlamenta;

21.  žali zbog toga što je, u skladu s izvješćem Transparency Internationala, više od polovice unosa u registar EU-a za objavljivanje aktivnosti lobiranja za 2015. bilo netočno, nepotpuno ili besmisleno;

22.  traži od svojeg Predsjedništva i glavnog tajnika da se uspostavom namjenskog mehanizma za ponovnu aktivaciju olakša postupak ponovne aktivacije potreban za izdavanje iskaznica za lobiste kako bi se izbjeglo prekomjerno vrijeme čekanja za dobivanje dopuštenja za ulazak u prostore; traži da se ukine ograničenje u skladu s kojim najviše četiri vlasnika propusnice mogu istodobno ući u prostore Parlamenta;

23.  podsjeća na svoju Odluku od 13. prosinca 2016. o propusnicama za osoblje u pratnji te poziva svojeg glavnog tajnika da izmijeni pravila od 13. prosinca 2013. o propusnicama i ovlaštenjima za odobravanje pristupa prostorima Parlamenta kako bi sve osobe starije od 18 godina koje podnose zahtjev za propusnicu za osoblje u pratnji bili obvezni potpisati dokument kojim jamče da neće obavljati aktivnosti obuhvaćene registrom transparentnosti;

24.  smatra da je nužno hitno uvesti dobar sustav praćenja predanih informacija kako bi se zajamčilo da su informacije osoba koje se registriraju smislene, točne, ažurirane i sveobuhvatne; u tom smislu poziva na znatno povećanje sredstava Odjela za transparentnost u Europskom parlamentu i Zajedničkog tajništva registra transparentnosti;

25.  smatra da bi Odjel za transparentnost i Zajedničko tajništvo registra transparentnosti trebali provjeravati izjave registriranih subjekata svake godine na temelju dovoljno velikog slučajnog uzorka kako bi se dobili smisleni, točni, ažurirani i sveobuhvatni podaci;

26.  smatra da, u skladu s člankom 4. stavkom 2. i člankom 5. stavkom 2. UEU-a, demokratski izabrane i kontrolirane državne institucije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te njihova zastupništva u odnosima s institucijama EU-a, kao i njihova unutarnja tijela te formalna i neformalna udruženja i krovne organizacije sastavljene isključivo od njih, ne bi trebalo obuhvatiti registrom transparentnosti ako djeluju u javnom interesu jer su dio višerazinskog sustava upravljanja EU-a;

Obrana integriteta od sukoba interesa

27.  poziva institucije i tijela EU-a koja još nemaju kodeks ponašanja da što prije pripreme takav dokument; žali zbog toga što Vijeće i Europsko vijeće još nisu donijeli kodeks ponašanja za svoje članove; potiče Vijeće da uvede poseban etički kodeks, uključujući sankcije, kojim će se obuhvatiti rizici specifični za nacionalne predstavnike; ustraje u tome da Vijeće mora biti odgovorno i transparentno kao što su i druge institucije; poziva na donošenje kodeksa ponašanja za članove i osoblje dvaju savjetodavnih tijela EU-a, Odbora regija i Europskog gospodarskog i socijalnog odbora; poziva agencije EU-a da donesu smjernice za usklađenu politiku sprečavanja i rješavanja sukoba interesa za članove upravnih odbora i predsjednike uprava, stručnjake u znanstvenim odborima i članove žalbenih vijeća, te da donesu i provode jasnu politiku o sukobu interesa u skladu s Planom za praćenje zajedničkog pristupa decentraliziranim agencijama EU-a;

28.  smatra da bi se sve dužnosnike EU-a, uključujući privremene djelatnike, akreditirane parlamentarne asistente, ugovorne djelatnike i nacionalne stručnjake, trebalo potaknuti na sudjelovanje u obuci o tome kako postupati sa zastupnicima interesa i u slučaju sukoba interesa;

29.  ističe da je potrebno poboljšati integritet i etički okvir jasnim i osnaženim kodeksima ponašanja i etičkim načelima kako bi se omogućio razvoj zajedničke i učinkovite kulture integriteta u svim institucijama i agencijama EU-a;

30.  priznaje da učinak „kružnih vrata” može biti štetan za odnose između institucija i zastupnika interesa; poziva institucije EU-a da razviju sustavan i proporcionalan pristup tom problemu; smatra da se svi propisi u vezi s „kružnim vratima” trebaju primjenjivati i na predsjednika Vijeća;

31.  poziva na uvođenje strožih ograničenja za bivše povjerenike produljenjem razdoblja mirovanja na tri godine koje će biti obvezujuće barem za sve aktivnosti obuhvaćene registrom transparentnosti;

32.  smatra da odluke o novim ulogama viših dužnosnika i povjerenika mora donositi tijelo čije je imenovanje što manje ovisno o osobama na koje se te odluke odnose;

33.  traži da sve institucije EU-a, u skladu s pravilima EU-a o zaštiti podataka, svake godine objavljuju informacija o višim dužnosnicima koji su napustili administraciju EU-a i ulogama koje su preuzeli;

34.  smatra da bi trebalo razmotriti 18-mjesečno razdoblje mirovanja na kraju mandata vanjskih i ad hoc članova Regulatornog nadzornog odbora u kontekstu bolje izrade zakonodavstva te članova Odbora direktora Europske investicijske banke, pri čemu tijekom tog razdoblja ne smiju lobirati članove upravljačkih tijela EIB-a i osoblje Banke za svoje poduzeće, klijenta ili poslodavca;

Integritet i ujednačen sastav stručnih skupina

35.  pozdravlja namjeru Komisije da poduzme daljnje mjere u pogledu preporuka ombudsmanice protiv sukoba interesa u stručnim skupinama te izričito podupire objavljivanje dovoljno detaljnog životopisa svakog stručnjaka imenovanog u registar stručnih skupina u osobnom svojstvu i objavljivanje izjave o interesima svakog stručnjaka imenovanog u registar stručnih skupina u osobnom svojstvu;

36.  podržava zahtjev ombudsmanice da upisivanje u registar transparentnosti bude uvjet za imenovanje u stručne skupine za one zastupnike koji nisu dužnosnici vlade i koji cijeli svoj drugi prihod ili njegovu većinu ne primaju od državnih institucija kao što su sveučilišta, pretpostavljajući da njih ne financiraju zastupnici interesa te dionici s ekonomskim i poslovnim interesima;

37.  smatra da bi odredba koja sadrži opće kriterije za određivanje ekonomskih i neekonomskih interesa prema preporuci ombudsmanice i na temelju izjava stručnjaka o interesima pomogla Komisiji da na uravnoteženiji način odabere stručnjake koji predstavljaju interese;

38.  potiče Komisiju da sve zapisnike sa sastanaka stručne skupine, uključujući sva različita mišljenja koja su bila zastupljena, objavi na svojim mrežnim stranicama;

39.  potiče Komisiju da osigura da se tijekom savjetovanja, umjesto pukog nastojanja da se potvrdi odabrani politički smjer, razmatraju otvorena pitanja;

Integritet europskih izbora

40.  smatra da se, u skladu s izbornim zakonodavstvom EU-a, unutarstranačko imenovanje kandidata mora obavljati demokratski, tajno i uz odgovarajuće pravo odlučivanja zastupnika, a da bi osobe osuđene pravomoćnom sudskom presudom za korupciju kojom se narušavaju financijski interesi EU-a ili korupciju u državama članicama trebale izgubiti pravo glasovanja u trajanju primjerenom težini učinjenog djela; napominje da taj postupak diskvalifikacije već postoji u nekim državama članicama; smatra da bi se novim instrumentom, kao što je direktiva, mogle uspostaviti minimalne norme za različite prakse i zakonski okviri u različitim državama članicama u pogledu diskvalifikacije zbog korupcije;

Jačanje pravne odgovornosti povjerenika

41.  poziva Komisiju da, u skladu s postupkom suodlučivanja, iskoristi dobru praksu država članica iz područja zakona o ministrima podnošenjem zakonodavnog prijedloga kojim se utvrđuju obveze i prava povjerenika u pogledu transparentnosti;

42.  traži da se utvrđivanje naknada za povjerenike, uključujući njihove plaće, koje od utemeljenja Europskih zajednica obavlja isključivo Vijeće, promijeni u postupak suodlučivanja;

43.  upućuje na to da u nekim državama članicama nema zakona o ministrima kojima se isključuje mogućnost da dužnosnici potpuno ili djelomično posjeduju poslovni subjekt;

Sukobi interesa pri podijeljenom upravljanju i u trećim zemljama pri upravljanju sredstvima EU-a

44.  vidi ozbiljan sukob interesa u mogućnosti da poslovni subjekti čiji su vlasnici dužnosnici EU-a podnesu zahtjev za sredstva EU-a ili da ih kao podugovaratelji dobiju, dok sami vlasnici i dužnosnici istodobno snose odgovornost i za pravilnu upotrebu tih sredstava i za kontrolu njihove upotrebe;

45.  traži da Komisija ubuduće u sve buduće zakonodavstvo EU-a uvrsti klauzulu o plaćanjima u skladu s kojom poslovni subjekti u državama članicama EU-a i trećim zemljama koji su u vlasništvu dužnosnika ne mogu tražiti niti primati nikakva sredstva iz EU-a;

Ostvarivanje cilja potpunog pristupa dokumentima i transparentnosti u svrhu postizanja odgovornosti u zakonodavnom procesu

46.  podsjeća na sljedeće pozive koje je uputio Komisiji i Vijeću u svojoj Rezoluciji od 28. travnja 2016. o javnom pristupu dokumentima za 2014. i 2015.(6):

   pozvao je da se područje primjene Uredbe (EZ) br. 1049/2001 proširi kako bi se obuhvatile sve europske institucije koje trenutačno nisu obuhvaćene, a to su Europsko vijeće, Europska središnja banka, Sud i sva tijela i agencije EU-a,
   pozvao je na potpuno poštovanje obveze institucija, agencija i drugih tijela da vode registre svih dokumenata, kako je predviđeno člancima 11. i 12. Uredbe (EZ) br. 1049/2001,
   smatrao je da se dokumenti koji se sastavljaju u okviru trijaloga, kao što su dnevni redovi, sažetci ishoda, zapisnici i opći stavovi Vijećam, odnose na zakonodavne postupke i da se s njima u načelu ne bi trebalo postupati drugačije nego s ostalim zakonodavnim dokumentima te da trebaju biti izravno dostupni na internetskoj stranici Parlamenta,
   pozvao je na uspostavu zajedničkog međuinstitucijskog registra, uključujući posebnu zajedničku bazu podataka o trenutačnom stanju u zakonodavnim predmetima, za koji su pripreme u tijeku kako je dogovoreno Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva,
   pozvao je Vijeće da objavi zapisnike sa sastanaka radnih skupina Vijeća i druge dokumente,
   pozvao je Komisiju da uspostavi registar koji obuhvaća sve sekundarno zakonodavstvo, posebno za delegirane akte, te je napomenuo da je u tijeku rad na njegovoj izradi kako je dogovoreno Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva,
   izrazio je uvjerenje da je potrebno uvesti neovisno nadzorno tijelo za klasifikaciju i deklasifikaciju dokumenata,
   pozvao je da se objavljivanjem na internetskoj stranici Parlamenta svi dnevni redovi i povratne bilješke sa sastanaka koordinatora parlamentarnih odbora, Predsjedništva i Konferencije predsjednika učine dostupnima, u načelu zajedno sa svim dokumentima na koje se u tim dnevnim redovima upućuje;

Transparentnost vanjskog zastupanja i pregovora EU-a

47.  pozdravlja najnoviju sudsku praksu Suda Europske unije kojom se jača pravo Parlamenta na informacije o međunarodnim sporazumima te predanost institucija poduzimanju daljnjih mjera u pogledu stavka 40. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva vođenjem pregovora o boljoj suradnji i razmjeni informacija; prima na znanje da su pregovori započeli krajem 2016. te u tom pogledu poziva Vijeće, Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da se istinski posvete i ulože sve potrebne napore kako bi se što prije postigao sporazum s Parlamentom o boljoj suradnji i razmjeni informacija tijekom cijelog ciklusa trajanja međunarodnih sporazuma jer bi se time pomoglo u jačanju legitimnosti i demokratske kontrole vanjskog djelovanja EU-a;

48.  napominje da, unatoč tome što postoji sporazum o međuinstitucijskoj suradnji između Parlamenta i Komisije, ne postoji jednakovrijedan mehanizam između Parlamenta i Vijeća;

49.  ističe nedavna nastojanja Komisije da se poveća transparentnost trgovinskih pregovora; ipak, smatra da bi Vijeće i Komisija trebali dodatno poboljšati svoje radne metode radi bolje suradnje s Parlamentom u pogledu pristupa dokumentima, informacijama i donošenju odluka o svim pitanjima i pregovorima u vezi sa zajedničkom trgovinskom politikom (kao što su informacije povezane s pregovorima, uključujući određivanje područja primjene, mandate i tijek pregovora, mješovita ili isključiva narav trgovinskih sporazuma i njihova privremena primjena, aktivnosti i odluke tijela uspostavljenih na temelju trgovinskih i/ili investicijskih sporazuma, sastanci stručnjaka te delegirani i provedbeni akti); u vezi s time žali što Vijeće zastupnicima u Europskom parlamentu i javnosti nije stavilo na raspolaganje pregovaračke mandate za sve sporazume koji su trenutačno u fazi pregovora, ali pozdravlja činjenicu da je konačno nakon jedne godine pregovora između Komisije i Parlamenta o pristupu dokumentima o pregovorima o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) postignut operativni sporazum da se svim zastupnicima u Europskom parlamentu omogući pristup tim dokumentima, zahvaljujući čemu su pregovori o TTIP-u dostigli najveći stupanj transparentnosti do sada; pozdravlja u tom pogledu ambiciju Glavne uprave Komisije za trgovinu da trenutačnu inicijativu u pogledu transparentnosti u okviru TTIP-a iskoristi kao model za sve trgovinske pregovore, kao što je navedeno u trgovinskoj strategiji „Trgovina za sve”, i da je primijeni;

50.  ističe da, kao što je istaknuo Sud Europske unije, nužnost transparentnosti proizlazi iz demokratske prirode upravljanja unutar EU-a te da povjerljive informacije izvan dosega javnosti, primjerice u trgovinskim pregovorima, moraju biti dostupne parlamentarcima koji nadziru trgovinsku politiku u ime građana; stoga smatra da je pristup Parlamenta klasificiranim informacijama nužan za provođenje nadzora te da bi Parlament sa svoje pak strane trebao poštovati obvezu propisnog postupanja s takvim informacijama; stajališta je da bi trebali postojati jasni kriteriji za označivanje dokumenata „klasificiranima” radi izbjegavanja dvosmislenosti i proizvoljnih odluka te da bi dokumente trebalo deklasificirati čim prestane postojati potreba za klasificiranošću; poziva Komisiju da ocijeni može li se neki klasificirani dokument o pregovorima objaviti čim se on interno dovrši; napominje da je iz sudske prakse Suda Europske unije jasno da, kad je riječ o dokumentu koji potječe iz jedne od institucija EU-a, a izuzet je iz prava na pristup, institucija mora objasniti zašto bi pristup tom dokumentu mogao konkretno i stvarno ugroziti interes zaštićen tim izuzećem, te da rizik mora biti razumno, a ne samo hipotetski predvidljiv; poziva Komisiju da primijeni preporuke europske ombudsmanice iz srpnja 2014., posebno u pogledu pristupa dokumentima za sve pregovore i objavljivanja dnevnih redova sastanaka i zapisnika sa sastanaka održanih s pojedincima i organizacijama obuhvaćenima registrom transparentnosti; poziva Komisiju da Parlament i javnost prije samog početka pregovora obavijesti o nacrtima dnevnih redova za krugove pregovora, a nakon pregovora o konačnim dnevnim redovima i izvješćima;

51.  smatra da EU mora postati predvodnik u poticanju transparentnosti trgovinskih pregovora, ne samo u bilateralnim nego i u plurilateralnim i multilateralnim procesima, s jednakim stupnjem transparentnosti koji imaju pregovori u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO); međutim, ističe da Komisija također mora uvjeriti pregovaračke partnere da i oni povećaju svoju transparentnost, da osiguraju da to bude recipročan proces u kojem pregovarački položaj EU-a nije ugrožen te da u utvrđivanje područja primjene s potencijalnim pregovaračkim partnerima uključi željeni stupanj transparentnosti; ističe da je veća transparentnost u interesu svih partnera EU-a u pregovorima i dionika diljem svijeta te da se njome može povećati globalna potpora trgovini utemeljenoj na pravilima;

52.  podsjeća na to da je važno da se zakonodavni postupak u području zajedničke trgovinske politike oslanja na statističke podatke Unije sukladne s člankom 338. stavkom 2. UFEU-a te na procjene učinka i procjene učinka održivosti koje su u skladu s najvišim standardima nepristranosti i pouzdanosti, što je načelo kojim bi se trebala voditi svaka revizija u okviru politike Komisije o boljoj regulativi; smatra da bi se procjenama učinka za svaki sektor pojedinačno trgovinskim sporazumima EU-a dala viša razina pouzdanosti i legitimnosti;

53.  ponavlja svoj poziv upućen Komisiji u Rezoluciji od 12. travnja 2016.(7) da izradi nacrt Europskog kodeksa ponašanja u pogledu transparentnosti, integriteta i odgovornosti, koji bi bio osmišljen za usmjeravanje djelovanja predstavnika EU-a u međunarodnim organizacijama/tijelima; poziva na bolju usklađenost i koordinaciju politike među globalnim institucijama uvođenjem sveobuhvatnih standarda u području demokratske legitimnosti, transparentnosti, odgovornosti i integriteta; zauzima stajalište da bi EU trebao pojednostavniti i kodificirati svoju zastupljenost u multilateralnim organizacijama/tijelima u cilju poboljšanja transparentnosti, integriteta i odgovornosti za sudjelovanje Unije u tim tijelima, jačanja njezina utjecaja i promicanja zakonodavstva koje je donijela demokratskim postupkom; poziva na donošenje međuinstitucionalnog sporazuma u cilju formaliziranja dijaloga između predstavnika EU-a i Parlamenta, koji bi trebao organizirati Europski parlament u svrhu utvrđivanja smjernica povezanih s donošenjem i usklađenošću europskih stajališta uoči glavnih međunarodnih pregovora;

Transparentnost i odgovornost u domeni javne potrošnje

54.  smatra da bi podaci o proračunu i potrošnji unutar EU-a trebali biti transparentni i pouzdani tako što će se objaviti, među ostalim na razini država članica u vezi s podijeljenim upravljanjem;

Transparentno i odgovorno ekonomsko upravljanje u europodručju

55.  smatra da odluke koje se donose u okviru Euroskupine, Gospodarskog i financijskog odbora, na „neformalnim” sastancima Vijeća Ecofin i sastancima na vrhu država članica europodručja moraju po potrebi biti institucionalizirane te postati transparentne i pouzdane, među ostalim objavljivanjem dnevnih redova i zapisnika, pronalaženjem ravnoteže između željene transparentnosti i nužne zaštite financijske, monetarne ili ekonomske politike Unije ili određene države članice;

Transparentnost i odgovornost u vezi s proračunom EU-a

56.  napominje da je 2014. zaključeno ukupno 40 predmeta istrage o osoblju i članovima institucija EU-a; ističe da je ta brojka mala i pokazuje da prijevara i korupcija nisu rijetkost u institucijama EU-a(8);

57.  ističe da je 2014. najveći broj slučajeva moguće prijevare koji su prijavljeni Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) povezan s upotrebom europskih strukturnih fondova (549 od 1 417 optužbi); ističe da je OLAF predložio financijski povrat od 476,5 milijuna eura u strukturnim fondovima tijekom 2014.; napominje da su mjerodavna tijela tijekom 2014. povratila 22,7 milijuna eura slijedeći preporuke OLAFA; poziva države članice da daju prednost pravilnoj dodjeli sredstava EU-a te da povećaju napore kako bi ih povratile u slučaju nepravilne dodjele(9);

58.  poziva Komisiju da dostavi reviziju takozvanog paketa od šest mjera i paketa od dviju mjera kako bi se Europskom parlamentu pružile veće ovlasti u području nadzora nad donošenjem ključnih dokumenata u okviru Europskog semestra, a osobito učinkovita sredstva kako bi se zajamčilo poštovanje načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

59.  poziva Euroskupinu da uključi Parlament u praćenje ispunjavanja ugovornih uvjeta dogovorenih s korisnicima financijske pomoći odobrene u okviru europskog stabilizacijskog mehanizma;

Zaštita zviždača i borba protiv korupcije

60.  pozdravlja istragu europske ombudsmanice o tome ispunjavaju li institucije EU-a svoju obvezu u smislu uvođenja unutarnjih pravila o zviždačima; žali zbog nalaza ombudsmanice u skladu s kojima neke institucije EU-a još propisno ne primjenjuje pravila za zaštitu zviždača; ističe da su ta pravila dosad usvojili samo Parlament, Komisija, Ured ombudsmana i Revizorski sud; poziva na izradu studije u Parlamentu u pogledu mehanizma za zaštitu akreditiranih parlamentarnih asistenata u slučaju da postanu zviždači;

61.  smatra da je učinkovita zaštita zviždača ključno oružje u borbi protiv korupcije te stoga ponavlja svoj poziv Komisiji od 25. studenoga 2015.(10) da do lipnja 2016. predloži europski zakonodavni okvir za učinkovitu zaštitu zviždača i sličnih osoba(11) uzimajući u obzir procjenu pravila na nacionalnoj razini kako bi se donijela minimalna pravila za zaštitu zviždača;

62.  poziva Komisiju da strogo primijeni mjere povezane s diskrecijom i isključenjem u pogledu javne nabave, s odgovarajućim provjerama podobnosti na svim razinama, te da primijeni razloge za isključenje kako bi se u slučaju svakog sukoba interesa isključila trgovačka društva, što je od ključne važnosti za zaštitu vjerodostojnosti institucija;

63.  smatra da zviždači mnogo češće nailaze na kazneni progon nego na potporu, čak i u institucijama EU-a; poziva Komisiju da predloži izmjenu uredbe o Uredu ombudsmana i da se prošire njegove ovlasti kako bi bio središnji ured kojemu se mogu obratiti zviždači koji se smatraju žrtvama lošeg postupanja; poziva Komisiju da predloži odgovarajuće povećanje proračuna ombudsmana kako bi se omogućilo obavljanje te nove zahtjevne zadaće;

64.  poziva EU da što prije podnese zahtjev za članstvo u Skupini država protiv korupcije (GRECO) pri Vijeću Europe te da se Parlament redovno izvješćuje o napretku toga postupka; poziva Komisiju da u izvješće uvrsti pregled najvećih problema povezanih s korupcijom u državama članicama, preporuke u okviru politika za njihovo rješavanje i popratne mjere koje će poduzeti Komisija, posebno uzimajući u obzir štetan učinak korupcije na funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

65.  smatra da osobama osuđenima pravomoćnom sudskom presudom za korupciju u EU-u ili trgovačkim društvima koja vode ili čiji su vlasnici osobe koje su u interesu trgovačkog društva sudjelovale u korupciji ili pronevjeri javnih sredstava i koje su zbog toga pravomoćno osuđene najmanje tri godine ne bi trebalo dopustiti da sklapaju ugovore o nabavi s Europskom unijom niti da izvlače korist iz fondova EU-a; poziva Komisiju da preispita svoj sustav isključenja; ističe da bi trgovačka društva koja je Komisija izuzela iz sudjelovanja u natječajima za fondove EU-a trebala biti automatski objavljena kako bi se bolje zaštitili financijski interesi EU-a i omogućila obuhvatnija javna kontrola;

66.  napominje da, otkako je 12. studenoga 2008. postala odobrena članica Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (UNCAC), Europska unija nije sudjelovala u mehanizmu revizije koji se predviđa Konvencijom niti je poduzela prvi korak za dovršavanja samoocjenjivanja o tome kako ispunjava svoje obveze u utvrđene Konvencijom; poziva Europsku uniju da ispuni svoje obveze predviđene UNCAC-om dovršavanjem samoocjenjivanja o tome na koji način ispunjava svoje obveze utvrđene Konvencijom i sudjeluje u mehanizmu stručne revizije; poziva Komisiju da što prije objavi sljedeće Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije te da njime obuhvati poglavlje o institucijama EU-a; poziva Komisiju da na razini institucija EU-a i država članica provede daljnju analizu okružja u kojem se provode politike kako bi se utvrdili svojstveni kritični faktori, područja podložna opasnostima i rizični faktori koji mogu dovesti do korupcije;

67.  podsjeća na svoje stajalište od 16. travnja 2014. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima(12) te u tom pogledu poziva na brzo donošenje odluke;

Integritet propisa EU-a

68.  poziva Komisiju da istraži mogućnost sustavnih zaštitnih mjera kako bi se izbjegli sukobi interesa u području reguliranja industrijskih proizvoda i provođenja politika; poziva Komisiju da se pozabavi trenutačnim strukturnim sukobom interesa koji je prisutan pri javnoj procjeni rizika reguliranih proizvoda, što se ponajviše odnosi na situaciju u kojoj se procjena tih proizvoda u velikoj mjeri ili potpuno temelji na studijama koje provode podnositelji zahtjeva ili treće strane kojima oni plate, dok se neovisna istraživanja prečesto zanemaruju ili odbacuju; inzistira na tome da proizvođači i dalje provode studije, uz dijeljenje troškova među velikim trgovačkim društvima i malim i srednjim poduzećima na temelju relativnog tržišnog udjela radi jamčenja pravednosti, no svi bi vršitelji procjene trebali biti obvezni u potpunosti uzeti u obzir neovisne stručno ocijenjene znanstvene podatke u svojim procjenama; posebno poziva Komisiju da revidira svoju Komunikaciju o općim načelima i standardima za savjetovanje sa zainteresiranim stranama iz 2002.; sugerira da bi, radi rješavanja problema koji proizlaze iz selektivnog prikrivanja nepovoljnih rezultata istraživanja, prethodna registracija znanstvenih studija i ispitivanja, pri kojoj se navodi područje ispitivanja i očekivani datum završetka, mogla biti uvjet da se oni uključe u regulatorni postupak i postupak izrade politika; ističe da je, u interesu dobivanja utemeljenih i neovisnih znanstvenih savjeta za izradu politika, važno imati odgovarajuće resurse za razvoj internog stručnog znanja unutar specijaliziranih agencija EU-a, uključujući priliku za provođenje istraživanja i ispitivanja koja se mogu objaviti, čime se povećava privlačnost javne službe u regulatornoj savjetodavnoj ulozi bez remećenja akademske karijere znanstvenika;

Jačanje parlamentarne odgovornosti Komisije i njezinih agencija

69.  poziva Komisiju da sastavi uredbu o svim agencijama EU-a u skladu s kojom će se Parlamentu dodijeliti ovlasti suodlučivanja pri imenovanju ili otpuštanju direktora tih agencija te izravno pravo da ih ispituje i saslušava;

70.  ističe potrebu da u agencijama EU-a budu prisutni neovisni stručnjaci te da se veća važnost pridaje iskorjenjivanju sukoba interesa unutar odbora agencija; napominje da u ovom trenutku nisu plaćeni stručnjaci iz niza agencija, uključujući Europsku agenciju za sigurnost hrane (EFSA); traži da stručnjaci u regulatornim agencijama koji primjerice predstavljaju neprofitne organizacije ili akademske ustanove primaju odgovarajuću naknadu; ističe važnost odgovarajućih resursa za razvoj internog stručnog znanja u specijaliziranim agencijama EU-a;

71.  poziva Europsku agenciju za sigurnost hrane, Europsku agenciju za lijekove i Europsku agenciju za kemikalije da hitno preispitaju svoje politike neovisnosti kako bi se izričito jamčila njihova stroga neovisnost o gospodarskim sektorima koje reguliraju i izbjegli sukobi interesa među njihovim osobljem i stručnjacima;

72.  podržava praksu nacionalnih parlamenata da pozivaju povjerenike radi ispitivanja;

73.  podsjeća da je ovlast za uspostavu istražnih odbora značajka svojstvena parlamentarnim sustavima diljem svijeta i da se člankom 226. stavkom 3. UFEU-a utvrđuje poseban zakonodavni postupak za donošenje uredbe o pravu na istragu; ističe da, u skladu s načelom iskrene suradnje, Parlament, Vijeće i Komisija moraju odobriti prihvaćanje nove uredbe;

74.  poziva na brzo donošenje odluke Vijeća i Komisije o Prijedlogu Parlamenta od 23. svibnja 2012. o uredbi Europskog parlamenta o detaljnim odredbama kojima se regulira primjena prava Parlamenta na istragu(13);

o
o   o

75.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0376.
(2) SL C 271 E, 12.11.2009., str. 48.
(3) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0203.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0484.
(5) Presuda Suda Europske unije od 21. rujna 2010., Kraljevina Švedska / Association de la presse internationale ASBL (API) i Europska komisija (C-514/07 P), Association de la presse internationale ASBL (API) / Europska komisija (C-528/07 P) i Europska komisija/Association de la presse internationale ASBL (API) (C-532/07 P), spojeni predmeti C-514/07 P, C-528/07 P i C-532/07 P, ECLI:EU:C:2010:541.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0202.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0108.
(8) Izvješće OLAF-a za 2014., Petnaesto izvješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara, od 1. siječnja do 31. prosinca 2014.
(9) Ibid.
(10) Vidi rezoluciju od 25. studenoga 2015.o odlukama o porezima i ostalim mjerama slične prirode ili učinka (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0408).
(11) Ibid., stavak 51.
(12) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0427.
(13) SL C 264 E, 13.9.2013., str. 41.


Budućnost programa Erasmus+
PDF 335kWORD 52k
Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o budućnosti programa Erasmus+ (2017/2740(RSP))
P8_TA(2017)0359B8-0495/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 14.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanje izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ(1),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 2. veljače 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanje izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o programu Erasmus+ i ostalim mjerama za poticanje mobilnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja – pristup koji se temelji na cjeloživotnom učenju(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a(4),

–  uzimajući u obzir pitanje Komisiji o budućnosti programa Erasmus + (O-000062/2017 – B8-0326/2017),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je u trenutačnom kontekstu 30. godišnjica programa Erasmus+ ne bi trebala biti samo prilika za proslavu, već i za promišljanje o načinu na koji taj program može postati pristupačniji i uključiviji te o tome kako poboljšati razvoj europskih građana i organizacija aktivnih u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta;

B.  budući da je obrazovanje temeljno ljudsko pravo i javno dobro koje bi trebalo biti dostupno svim podnositeljima zahtjeva, posebice kada je riječ o studentima s nižim primanjima;

1.  ističe da je Erasmus jedan od najuspješnijih programa EU-a i ključni instrument za podupiranje aktivnosti u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta te u približavanju Europe građanima; prima na znanje izrazito pozitivan učinak koji je tijekom posljednjih 30 godina taj program imao na osobni i profesionalni život više od 9 000 000 sudionika u Europi i izvan nje, između ostalog, u susjednim zemljama i zemljama kandidatkinjama;

2.  ističe ulogu programa Erasmus+, koji je u vidu mobilnosti i strateške suradnje pridonio poboljšanju kvalitete ustanova za obrazovanje i osposobljavanje u EU-u, povećanju konkurentnosti europskog sektora obrazovanja, stvaranju snažne europske ekonomije znanja te ostvarivanju ciljeva strategije Europa 2020.;

3.  vjeruje da bi program Erasmus+ i program koji će ga naslijediti u prvom redu trebali biti usmjereni na cjeloživotno učenje i mobilnost, obuhvaćati formalno, neformalno i informalno obrazovanje, pri čemu mogu podupirati razvoj vještina i ključnih kompetencija za ispunjenje na osobnom, društvenom i profesionalnom planu, što ide ruku pod ruku s promicanjem demokratskih vrijednosti, socijalne kohezije, aktivnog građanstva, integracije migranata i izbjeglica te omogućavanjem šireg međukulturnog dijaloga;

4.  naglašava potrebu za dosljednim pristupom politikama obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta u svim sektorima učenja, a posebno osiguravanjem prilika za transverzalna djelovanja te sinergijama s drugim fondovima i programima EU-a; u tom pogledu napominje da je predstojeća obnova okvira za europsku suradnju u području mladih idealna prilika za usklađivanje prioriteta programa koji će naslijediti Erasmus+ s novom strategijom EU-a za mlade i drugim programima koje financira EU;

5.  smatra da bi program Erasmus+ također trebao biti smatran ključnim instrumentom strategije EU-a za promicanje ciljeva održivog razvoja diljem svijeta;

6.  napominje da bi, s obzirom na visoku stopu i važnost mobilnosti među obrazovnim ustanovama i organizacijama na kontinentu i u Ujedinjenoj Kraljevini, pregovori o Brexitu trebali dovesti do obostrano zadovoljavajućeg dogovora o statusu studenata i nastavnika iz EU-a koji sudjeluju u programima mobilnosti u okviru programa Erasmus+ u Ujedinjenoj Kraljevini i obrnuto;

Nezaposlenost među mladima te ispunjenje na osobnom i društvenom planu

7.  smatra da je postignut velik napredak u pogledu programa Erasmus+ jer se sada više sudionika može koristiti programom te im se tako pomaže da unaprijede svoje znanje i smanje nedostatke u području vještina i kompetencija, što je u prvom redu postignuto proširenjem programa Erasmus+ na volontiranje, informalno i neformalno obrazovanje i osposobljavanje te proširenjem njegova zemljopisnog opsega na zemlje izvan EU-a;

8.  potvrđuje da mobilni studenti u sustavu visokog obrazovanja u imaju dvostruko veće izglede za zaposlenje unutar jedne godine nakon što diplomiraju od svojih kolega koji nisu mobilni kao i to da gotovo 90 %(5) korisnika programa mobilnosti u okviru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kaže da je zahvaljujući tom iskustvu njihova zapošljivost porasla; ipak, sa žaljenjem napominje da su mladi izloženi najvećem riziku od nezaposlenosti; stoga priznaje da se programom Erasmus+ treba pružiti snažna potpora aktivnostima usmjerenima prema postizanju boljih mogućnosti zapošljavanja;

9.  ističe da volontiranje potiče razvoj građanskog sudjelovanja i aktivnog građanstva te da se njime istovremeno doprinosi povećanju izgleda sudionika za pronalaženje posla; naglašava, stoga, da bi financiranje u okviru programa Erasmus+ trebalo biti dio šire političke strategije čiji bi cilj bio u Europi stvoriti okruženje pogodno za volontiranje, i to ne podvostručavanjem inicijativa, već jačanjem postojećih koje su se pokazale kao uspješne; ipak podsjeća na to da se potencijalno kvalitetna radna mjesta nikad ne mogu zamijeniti neplaćenim volonterskim aktivnostima;

10.  ističe činjenicu da bi program Erasmus+ trebao biti usredotočen na inovacije i razvoj te da bi se njime trebao staviti veći naglasak na unapređivanje ključnih vještina i kompetencija, kao što su samopouzdanje, kreativnost, poduzetništvo, sposobnost prilagodbe, kritičko razmišljanje, komunikacijske vještine, timski rad te sposobnost života i rada u multikulturnom okruženju; naglašava činjenicu da se te kompetencije mogu intenzivnije razviti uravnoteženom kombinacijom formalnog, neformalnog i informalnog učenja te da je stjecanje ključnih vještina od presudne važnosti već od vrlo rane dobi zbog čega bi ga trebalo poduprijeti većim ulaganjem u aktivnosti usmjerene na mobilnost u ranim fazama obrazovanja i osposobljavanja;

11.  napominje da bi se programom Erasmus+ trebale poticati snažnije veze između ustanova za obrazovanje i osposobljavanje i poslovne zajednice kako bi se unaprijedile vještine te povećala zapošljivost sudionika programa i konkurentnost europskog gospodarstva;

12.  ističe ulogu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u okviru programa Erasmus+ u pomaganju sudionicima da razviju vještine i steknu iskustvo traženo na tržištu rada, doprinoseći na taj način većoj zapošljivosti i socijalnoj integraciji; potiče poboljšanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u okviru programa Erasmus+ kako bi taj program bio moderniji, pristupačniji, jednostavniji i prilagođen digitalnom dobu;

13.  prepoznaje velik potencijal za širenje mobilnosti korisnika programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja na kratkoročne i dugoročne boravke (Erasmus Pro) kako bi se povećao doprinos EU-a borbi protiv nezaposlenosti mladih; potiče Komisiju i države članice da povećaju broj prilika za mobilnost korisnika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te dimenziju programa za profesionalno naukovanje, kako u smislu priznavanja vrijednosti naukovanja tako i u smislu poticanja nacionalnih reformi s ciljem daljnjeg razvoja stručne izobrazbe i kvalifikacija te poticanja njihova priznavanja; istodobno opet potvrđuje da je stažiranje obrazovna prilika koja nije zamjena za plaćeno zaposlenje;

Socijalna uključenost i dostupnost

14.  izražava žaljenje zbog toga što manje od 5 % mladih Europljana ima koristi od programa, što je posljedica društveno-gospodarskih čimbenika, ograničenih sredstava, sve većih nejednakosti među državama članicama i unutar njih te složenosti postupaka podnošenja zahtjeva i administrativnog upravljanja; poziva Komisiju i države članice da povećaju otvorenost i dostupnost programa, osiguraju veću korist za krajnje korisnike te da maksimalno povećanju potporu, posebno za osobe u nepovoljnom položaju i osobe s posebnim potrebama;

15.  apelira na Komisiju i države članice da dodatno povećaju uključivost programa Erasmus+ kako bi djelovanjem različitih instrumenata, posebice digitalnih, i organizacija, uključujući sve razine institucija formalnog i neformalnog obrazovanja, organizacije mladih, umjetničke i lokalne sportske organizacija, volonterske organizacije i druge dionike civilnog društva, doprli do većeg broja mladih, što će postići integracijom strategije za uključenost i raznovrsnost u sve dijelove programa te usmjeravanjem na osobe s posebnim potrebama i manjim mogućnostima;

16.  podsjeća na to da nedostatak koordinacije i prenosivosti prava među socijalnim sustavima EU-a predstavlja ozbiljnu prepreku mobilnosti ljudi s invaliditetom, unatoč trudu uloženom u veću uključivost programa Erasmus+ i drugih inicijativa u području mobilnosti; poziva Komisiju i države članice da ojačaju suradnju i na taj način povećaju mobilnost ugroženih osoba;

17.  potvrđuje da je jedna od glavnih prepreka za uključivanje većeg broja studenata u programe mobilnosti unutar visokog obrazovanja nedostatak jasnoće i dosljednosti u priznavanju bodova Europskog sustava prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS) prikupljenih tijekom razdoblja mobilnosti; poziva države članice i nadležna tijela, a posebno ustanove visokog obrazovanja, da u potpunosti provedu sporazume kao obvezni dio procesa mobilnosti kako bi se osigurao neometan proces priznavanja ECTS bodova stečenih tijekom razdoblja visokoškolske mobilnosti u okviru programa Erasmus+;

18.  vjeruje da bi mlađe generacije trebale bi imati više mogućnosti za oblikovanje budućeg programa, s obzirom na to da su one u najboljem položaju da poboljšaju viziju programa te ga dovedu na novu razinu u skladu s trenutačnim i budućim potrebama i izazovima s kojima se suočavaju pri radu, volontiranju i studiranju;

19.  potiče određeni stupanj fleksibilnosti pri osmišljavanju novog programa kako bi se osiguralo da on može pružiti brz odgovor na nove izazove i strateške prioritete na europskoj i međunarodnoj razini; ističe da bi sve nove inicijative trebale nadopunjavati postojeće i da bi im trebala biti dodijeljena dostatna sredstva za osiguranje učinkovitog funkcioniranja;

Europski identitet i aktivno građanstvo

20.  čvrsto vjeruje da se u okviru programa Erasmus+ treba i dalje poticati aktivno građanstvo, građansko obrazovanje i međukulturno razumijevanje te razvijati osjećaj europskog identiteta; stoga ustraje na tome da sve aktivnosti povezane s mobilnošću u sklopu obrazovanja i osposobljavanja te formalnog i neformalnog učenja koje se financiraju u okviru programa Erasmus+ također podižu razinu osviještenosti među mladima o dodanoj vrijednosti europske suradnje u području obrazovanja te ih potiču na angažman u europskim pitanjima;

21.  vjeruje da bi, kada je to primjereno, uključivanje obrazovne mobilnosti u programe visokog obrazovanja i strukovnog osposobljavanja moglo biti korisno i za osobni i profesionalni razvoj studenata kao i za promicanje međukulturalnog razumijevanja;

22.  poziva Komisiju da uvede europsku elektroničku iskaznicu za studente koja bi im omogućila pristup uslugama u cijeloj Europi;

Financiranje programa

23.  izražava žaljenje zbog činjenice da niske stope uspješnosti projekata pokrenutih u okviru nekih aktivnosti programa Erasmus+, ograničene stipendije i velika potražnja za sudjelovanjem u programu mogu ugroziti uspjeh Erasmusa+ kao vodećeg programa EU-a; čvrsto vjeruje da bi program Erasmus+ trebao u konačnici biti usmjeren na sve mlade te da za te više postavljene ciljeve sljedećeg programa Erasmus+ treba izdvojiti velika dodatna financijska sredstva, i to osiguravanjem većeg proračuna, kako bi se iskoristio njegov puni potencijal; stoga poziva države članice, Komisiju i relevantne dionike da se u očekivanju pregovora o budućem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) pobrinu za veću i vidljiviju potporu programu Erasmus;

24.  naglašava važnost nesmetanog uvođenja novog programa Erasmus+ sa strateški planiranim proračunom od samog početka; potiče primjenu regionalnih i socijalnih fondova kako bi se povećao financijski doprinos država članica stipendijama za mobilnost iz programa Erasmus+; podsjeća na to da je dosljedna primjena pravila programa u svim nacionalnim agencijama, uključujući sukladnost sa zajedničkim standardima kvalitete te ocjenjivanja projekata i administrativnih postupaka, ključna za jamčenje dosljedne provedbe programa Erasmus+;

o
o   o

25.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 50.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0018.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0107.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0005.
(5) Erasmus+ dashboard, podaci od dana 28. ožujka 2017.; vidi: http://www.ecvet-secretariat.eu/en/system/files/documents/3727/eu-vet-policy-context.pdf, str. 29.


Novi program vještina za Europu
PDF 454kWORD 77k
Rezolucija Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. o novom programu vještina za Europu (2017/2002(INI))
P8_TA(2017)0360A8-0276/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, posebno njezine članke 14. i 15.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju je EU ratificirao 2010.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja („ET 2020.”)(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2010. o promicanju pristupa mladih tržištu rada, jačanju položaja vježbenika, stažista i pripravnika(2),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 19. prosinca 2016. o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle(3),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 15. veljače 2016. o integriranju dugotrajno nezaposlenih osoba na tržište rada(4),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o učinkovitom obrazovanju nastavnika,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o osiguranju kvalitete za potporu obrazovanju i osposobljavanju,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade(5),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja(6),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 28. lipnja 2011. o politikama za smanjenje ranog napuštanja školovanja(7),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 28. studenoga 2011. o obnovljenom Europskom programu za obrazovanje odraslih(8),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 15. lipnja 2011. o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju: pružanje najboljih temelja svoj našoj djeci za svijet sutrašnjice,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 15. studenoga 2007. o novim vještinama za nova radna mjesta(9),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o smanjenju ranog napuštanja školovanja i promicanju uspjeha u školi(10),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 17. veljače 2013. o ulaganju u obrazovanje i osposobljavanje – odgovor na „Promišljanje o obrazovanju: ulaganje u vještine za bolja socioekonomska postignuća” i „Godišnji pregled rasta za 2013.”(11),

–  uzimajući u obzir Preporuku Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje(12) (EQF-LLL),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o stvaranju povoljnih uvjeta na tržištu rada za ostvarivanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života(13),

–  uzimajući u obzir upućivanja na digitalne vještine u komunikaciji Komisije od 19. travnja 2016. naslovljenoj „Digitalizacija europske industrije – Iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta” (COM(2016)0180),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. studenoga 2012. naslovljenu „Promišljanje o obrazovanju: ulaganje u vještine za bolja socioekonomska postignuća” (COM(2012)0669),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o programu Erasmus+ i ostalim mjerama za poticanje mobilnosti u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja – pristup koji se temelji na cjeloživotnom učenju(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o politici usmjerenoj na razvoj vještina u borbi protiv nezaposlenosti mladih(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. srpnja 2015. o Inicijativi za zeleno zapošljavanje: iskorištavanje potencijala zelenog gospodarstva za stvaranje radnih mjesta(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o promicanju poduzetništva mladih obrazovanjem i osposobljavanjem(17),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. rujna 2015. o stvaranju konkurentnog tržišta rada EU-a za 21. stoljeće: usklađivanje vještina i kvalifikacija s potražnjom i mogućnostima zapošljavanja kao način oporavka od krize(18),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o Europskom paktu za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. – 2020.(19),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o ulozi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja u poticanju kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije,

–  uzimajući u obzir Nacrt zaključaka Vijeća od 20. veljače 2017. o unapređenju vještina žena i muškaraca na tržištu rada EU-a(20),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a(21),

–  uzimajući u obzir vodič Komisije o socijalnoj Europi iz ožujka 2013. naslovljen „Socijalna ekonomija i socijalno poduzetništvo”(22),

–  uzimajući u obzir program Međunarodne organizacije rada o dostojanstvenom radu,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2015. o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020.(23),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora SOC/546 od 22. veljače 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajedničke rasprave Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za kulturu i obrazovanje u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0276/2017),

A.  budući da je u Povelji Europske unije o temeljnim pravima sadržano pravo na pristup strukovnom osposobljavanju i cjeloživotnom učenju;

B.  budući da vještine imaju stratešku važnost za zapošljivost, rast, inovacije i društvenu koheziju te budući da razina složenosti poslova postaje sve izraženija u svim sektorima i zanimanjima i da postoji inflacija u relativnoj potražnji za vještinama, čak i kada je riječ o niskokvalificiranim poslovima;

C.  budući da se blagostanje i očuvanje naših socijalnih postignuća temelje isključivo na vještinama te znanju i iskustvu naših društava;

D.  budući da je niskokvalificirano stanovništvo izloženo povećanom riziku od nezaposlenosti i socijalne isključenosti;

E.  budući da zemlje s najvišim udjelom odraslih osoba s niskom razinom osnovnih i digitalnih vještina ostvaruju nižu radnu produktivnost te u konačnici imaju manje izglede za rast i konkurentnost;

F.  budući da Europski parlament dijeli i podupire napore koje Komisija poduzima s ciljem ulaganja u ljudski kapital kao temeljni resurs za konkurentnost EU-a kao i to da su kvalitetni nastavnici preduvjet za kvalitetno obrazovanje;

G.  budući da se za mnoge niskokvalificirane poslove trenutačno zahtijeva veća pismenost, bolje razvijene matematičke i druge osnovne vještine i da čak i niskokvalificirani poslovi u uslužnom sektoru sve više obuhvaćaju zahtjevnije nerutinske zadaće(24);

H.  budući da, prema najnovijem istraživanju u okviru Programa za međunarodnu procjenu kompetencija odraslih (PIAAC) koje je provela Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD), otprilike 70 milijuna odraslih Europljana nema dovoljno razvijene osnovne vještine kao što su čitanje, pisanje i matematičke vještine, a to im otežava pronalazak pristojnog radnog mjesta i ostvarivanje prihvatljivog životnog standarda;

I.  budući da će do 2025. godine za 49 % svih slobodnih radnih mjesta u EU-u (uključujući nova radna mjesta i zamjene) biti potrebna visoka razina kvalifikacija, za 40 % srednja razina kvalifikacija, a za samo 11 % niska razina kvalifikacija ili nikakve kvalifikacije(25);

J.  budući da se širenjem pristupa cjeloživotnom učenju mogu otvoriti nove mogućnosti za aktivnu uključenost i poboljšano sudjelovanje u društvu, posebno za niskokvalificirane osobe, nezaposlene, osobe s posebnim potrebama, starije osobe i migrante;

K.  budući da države članice moraju pronaći načine za zaštitu ili promicanje dugoročnijeg ulaganja u obrazovanje, istraživanje, inovacije, energiju i djelovanje u području klime te ulagati u modernizaciju sustava obrazovanja i osposobljavanja, što obuhvaća i cjeloživotno učenje;

L.  budući da je EU platforma koja je u najboljem položaju za razmjenu najboljih praksi i podupiranje uzajamnog učenja među državama članicama;

M.  budući da je člancima 165. i 166. UFEU-a odgovornost za opće obrazovanje, uključujući visoko obrazovanje i strukovno osposobljavanje, povjerena državama članicama;

N.  budući da je suradnja u području obrazovanja na razini EU-a dobrovoljna i da se obrazovanje po tome bitno razlikuje od zapošljavanja, kao područja politike koje je mnogo više pod utjecajem Zajednice;

O.  budući da su vještine i kompetencije usko povezane i da bi stoga u novom programu vještina trebalo dodatno ojačati vezu između njih;

P.  budući da razvoj sektora usmjerenih na budućnost ima odlučujuću ulogu kad je riječ o vrstama potrebnih vještina;

Q.  budući da je europsko istraživanje o vještinama i poslovima pokazalo da otprilike 45 % odraslih radnika u EU-u smatra da se njihove vještine na radnom mjestu mogu bolje razviti ili upotrijebiti;

R.  budući da je, prema Međunarodnoj organizaciji rada, od 25 do 45 posto europske radne snage ili nedovoljno kvalificirano ili prekvalificirano za poslove koje obavlja; budući da je takvo stanje uvelike posljedica brze promjene u strukturi gospodarstava država članica;

S.  budući da je neusklađenost vještina zabrinjavajuća pojava koja zahvaća pojedince i poduzeća, stvara nedostatak kvalificirane radne snage i vještina i jedan je od uzroka nezaposlenosti(26); budući da 26 % odraslih zaposlenika u EU-u nema vještine koje su im potrebne za njihov posao;

T.  budući da više od 30 % visokokvalificiranih mladih osoba radi poslove koji ne odgovaraju njihovim vještinama i željama, dok 40 % europskih poslodavaca tvrdi da ne mogu pronaći radnike s vještinama potrebnima za rast i inovacije;

U.  budući da trenutačno gotovo 23 % stanovništva u dobi od 20 do 64 godine ima nisku razinu obrazovanja (predškolsko, osnovno ili niže srednje obrazovanje); budući da se niskokvalificiranim osobama nudi manje prilika za zapošljavanje i podložnije su nesigurnijim poslovima te je u njih vjerojatnost da će iskusiti dugotrajnu nezaposlenost dvostruko veća nego u visokokvalificiranih osoba(27);

V.  budući da niskokvalificirane osobe imaju ne samo manje prilika za zapošljavanje nego su i podložnije dugotrajnoj nezaposlenosti i imaju više teškoća u pristupanju uslugama i punom sudjelovanju u društvu;

W.  budući da pojedinci često imaju vještine koje nisu prepoznate, iskorištene ili primjereno nagrađene; budući da vještine stečene izvan formalnog okruženja, tj. radnim iskustvom, volontiranjem, građanskim angažmanom ili drugim relevantnim iskustvom, nisu nužno evidentirane u kvalifikaciji niti dokumentirane te ih se stoga podcjenjuje;

X.  budući da kulturne i kreativne industrije doprinose društvenom blagostanju, inovacijama i zapošljavanju te potiču gospodarski razvoj EU-a zapošljavajući više od 12 milijuna ljudi u EU-u, što je 7,5 % svih zaposlenih osoba u ukupnom gospodarstvu, i doprinose gospodarstvu s 5,3 % ukupne bruto dodane vrijednosti EU-a i dodatnih 4 % nominalnog bruto domaćeg proizvoda EU-a od industrija luksuznih proizvoda(28);

Y.  budući da je ravnopravnost žena i muškaraca temeljno načelo EU-a sadržano u Ugovorima i jedan od ciljeva i zadataka Unije; budući da je posebna misija Unije uključivanje načela ravnopravnosti žena i muškaraca u sve njezine aktivnosti, kao npr. u pogledu pristupa obrazovanju i osposobljavanju;

Z.  budući da su mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se osposobljavaju (NEET) jedna od najranjivijih skupina u području nezaposlenosti mladih na razini EU-a; budući da je vjerojatnost da će se naći u skupini osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se niti se osposobljavaju u prosjeku 1,4(29) puta veća u žena nego u muškaraca, čime se dodatno naglašava problem rodne diskriminacije i ravnopravnosti od najranije dobi;

AA.  budući da su socijalne i emocionalne vještine zajedno s kognitivnim vještinama važne za dobrobit i uspjeh pojedinca;

AB.  budući da pristup visokokvalitetnom formalnom, informalnom i neformalnom obrazovanju, kao i prilikama za učenje i osposobljavanje, mora biti pravo svih ljudi u svim životnim fazama kako bi stekli transverzalne vještine kao što su matematičke vještine, digitalna i medijska pismenost, kritičko razmišljanje, socijalne vještine, vladanje stranim jezikom i odgovarajuće životne vještine; budući da je u tom pogledu radnicima potrebno osigurati slobodno vrijeme za osobni razvoj i osposobljavanje u području cjeloživotnog učenja;

AC.  budući da je ključno da se vještinama ne nastoji samo povećati zapošljivost nego i ojačati sposobnost građanskog sudjelovanja i poštovanje demokratskih vrijednosti i tolerancije, posebno kao sredstvo za sprečavanje radikalizacije i svih oblika netrpeljivosti;

AD.  budući da su u globaliziranijem i digitaliziranijem svijetu koji se ubrzano mijenja ključne transverzalne i prenosive vještine kao što su socijalne vještine, međukulturne vještine, digitalne vještine, rješavanje problema, poduzetništvo i kreativno razmišljanje;

AE.  budući da je digitalna preobrazba još u tijeku te da se društvene potrebe i potrebe tržišta rada stalno razvijaju;

AF.  budući da su digitalno osnaživanje i samopouzdanje ključan preduvjet za izgradnju snažnih društava i za podupiranje jedinstva i integracije unutar EU-a;

AG.  budući da se naši obrazovni sustavi i sustavi osposobljavanja trenutačno suočavaju s ozbiljnom digitalnom preobrazbom koja utječe na procese poučavanja i učenja; budući da je pružanje djelotvornih digitalnih vještina ključno kako bi se zajamčilo da je radna snaga spremna za trenutačne i buduće tehnološke promjene;

AH.  budući da je, usprkos nedavnom povećanju broja ljudi koji sudjeluju u obrazovanju ili osposobljavanju u digitalnom području u EU-u, i dalje potrebno učiniti mnogo toga kako bi se europsko gospodarstvo uskladilo s novim digitalnim dobom i kako bi se uklonio raskorak između broja osoba koje traže posao i broja nepopunjenih radnih mjesta;

AI.  budući da je potrebno ugraditi nove digitalne preobrazbe u obrazovne sustave kako bi se i dalje pomagalo ljudima da razviju kritičko razmišljanje i da postanu samouvjereni i neovisni; budući da to, međutim, treba učiniti u simbiozi s predmetima koji se već poučavaju;

AJ.  budući da bi program vještina održiv u budućnosti trebao biti dio šireg razmišljanja o profesionalnoj pismenosti u kontekstu sve veće digitalizacije i robotizacije europskih društava;

AK.  budući da bi uz jezične, digitalne i poduzetničke vještine trebalo naglasiti i transverzalne kompetencije, kao što su građanske i socijalne kompetencije te građanski odgoj i obrazovanje;

AL.  budući da se poduzetničkim vještinama treba pristupiti u širem kontekstu, odnosno u smislu poduzimanja inicijative u pogledu sudjelovanja u društvenom djelovanju i poduzetničkog načina razmišljanja, i da bi ih se stoga u novom programu vještina trebalo dodatno istaknuti kao životne vještine koje imaju pozitivan učinak na privatni i profesionalni život pojedinca, a koje istodobno koriste i zajednici;

AM.  budući da se u EU-u moraju poticati vještine u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) kako bi se zajamčio pametan, održiv i uključiv gospodarski rast i radna mjesta za mlade;

AN.  budući da se očekuje da će potražnja za stručnjacima i nižim stručnjacima u području STEM-a porasti za oko 8 % do 2025., što je puno više od prosječnog rasta od 3 % koji je predviđen za sva zanimanja; budući da se također očekuje da će zaposlenost u sektorima povezanima sa STEM-om porasti za otprilike 6,5 % do 2025.(30);

AO.  budući da loš dojam o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju i njegova sve manja privlačnost, zajedno s lošom kvalitetom strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u nekim državama članicama, odvraćaju studente od stvaranja karijere u perspektivnim područjima i sektorima u kojima nedostaje radne snage;

AP.  budući da je pri rješavanju problema vještina, posebno neusklađenosti vještina i prilika za zapošljavanje, potrebno uzeti u obzir specifične izazove s kojima se suočavaju ruralna područja;

AQ.  budući da je u Europi tijekom recesije zeleni sektor bio među onima u kojima je otvoreno najviše neto radnih mjesta te bi ga trebalo dodatno poticati u novom programu vještina;

AR.  budući da zbog sve starijeg stanovništva u Europi raste potražnja za zdravstvenim radnicima te za socijalnom skrbi i medicinskim uslugama;

AS.  budući da obitelji imaju odlučujuću ulogu u poticanju usvajanja osnovnih vještina kod djece;

Razvoj životnih i poslovnih vještina

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Novi program vještina za Europu – Suradnja na jačanju ljudskog kapitala, zapošljivosti i konkurentnosti” usvojenu u lipnju 2016. godine;

2.  uviđa da su obrazovanje i osposobljavanje u nadležnosti država članica i da EU može samo podupirati, koordinirati ili nadopunjavati djelovanja država članica;

3.  smatra da je EU-u potrebna promjena paradigme u pogledu ciljeva i funkcioniranja obrazovnog sektora; slaže se da je potrebno usredotočiti se na nadogradnju europskih sustava obrazovanja i osposobljavanja u skladu s gospodarskim, tehnološkim i društvenim okruženjem koje se ubrzano mijenja, osiguravajući pristup kvalitetnom obrazovanju u svim fazama;

4.  napominje da su potrebe za vještinama dinamične, no u paketu vještina glavni je naglasak na neposrednim potrebama tržišta rada; u tom pogledu ističe važnost bliske suradnje s Europskim centrom za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) kako bi se predvidjele potrebne vještine i razvio paneuropski alat za predviđanje potrebnih vještina i cjeloživotnog učenja, u cilju prilagođavanja promjenama na tržištu rada i poboljšanja prilagodljivosti pojedinca, aktivnog građanstva i socijalne uključenosti;

5.  poziva države članice da se u svojim programima obrazovanja i osposobljavanja te nastavnim programima osim vještina koje povećavaju zapošljivost, pismenosti, matematičkih vještina te digitalne i medijske pismenosti usredotoče i na vještine koje su u širem smislu važne za društvo, kao što su prenosive, transverzalne i meke vještine (rukovođenje, socijalne i međukulturne vještine, upravljanje, izobrazba u području poduzetništva i financija, volontiranje, vladanje stranim jezicima, pregovaranje) i da daju prednost daljnjem razvoju tih sposobnosti i u programima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, zajedno s jačanjem europskog obrtništva;

6.  poziva na to da svi imaju pravo na istinski pristup vještinama u svim fazama života, u cilju stjecanja temeljnih vještina za 21. stoljeće;

7.  prepoznaje vrijednost internacionalizacije obrazovanja i sve veći broj studenata i zaposlenika koji sudjeluju u programima mobilnosti; u tom pogledu ističe vrijednost programa Erasmus+;

8.  napominje, nadalje, da je u raznim studijama pokazano da mobilnost omogućuje ljudima stjecanje specifičnih stručnih vještina, kao i transverzalnih i prenosivih vještina, kao što su kritičko razmišljanje i poduzetništvo, te im se na taj način nude bolje prilike za razvoj karijere; uviđa da bi trenutačna proračunska sredstva EU-a namijenjena obrazovnoj mobilnosti mogla biti nedostatna za postizanje cilja od 6 % obrazovne mobilnosti do 2020.;

9.  poziva države članice da dodatno razrade mogućnosti međusektorske mobilnosti za škole u cjelini; ističe da su za obrazovnu mobilnost u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja potrebni povećana potpora i promicanje i da bi u kontekstu mobilnosti posebnu pozornost trebalo posvetiti prekograničnim regijama;

10.  ističe da bi obrazovanje i osposobljavanje trebali doprinijeti osobnom razvoju i rastu mladih kako bi oni postali proaktivni i odgovorni građani, spremni za život i rad u tehnološki naprednom i globaliziranom gospodarstvu i kako bi im trebali pružiti ključan skup kompetencija za cjeloživotno učenje, definiran kao kombinacija znanja, vještina i stavova potrebnih za osobno ostvarenje i razvoj, aktivno građanstvo i zapošljavanje;

11.  ističe da su kvalitetan rani i predškolski odgoj i obrazovanje ključni preduvjeti za razvoj vještina;

12.  napominjući da su države članice odgovorne za pružanje obrazovanja i skrbi, poziva države članice da poboljšaju kvalitetu i omoguće širu dostupnost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te da pristupe rješavanju problema nedostatne infrastrukture kojom se nude kvalitetne i pristupačne usluge dječje skrbi za sve razine prihoda, kao i da razmotre mogućnost besplatnog pristupa za obitelji koje žive u siromaštvu i socijalnoj isključenosti;

13.  naglašava da kreativnost i inovacije postaju pokretački čimbenici u gospodarstvu EU-a i da ih treba uključiti u nacionalne i europske političke strategije;

14.  pozdravlja cilj novog programa vještina da strukovno obrazovanje i osposobljavanje postane prvi izbor za učenike, uzimajući u obzir potražnju na tržištu rada i buduće zahtjeve u pogledu rada sudjelovanjem poslodavaca u osmišljavanju i izvođenju nastave;

15.  potiče države članice da ne promiču samo „odgovarajuće stručne vještine”, već da se usredotoče i na one obrazovne aspekte koji su snažnije utemeljeni na radu i praktičniji, kojima se potiče poduzetnički način razmišljanja, inovativnost i kreativnost, kojima se ljude potiče da kritički razmišljaju i razumiju ideju održivosti, uz istodobno poštovanje temeljnih prava i vrijednosti kao što su ljudsko dostojanstvo, sloboda, demokracija, tolerancija i poštovanje, i da kao slobodoumni građani u potpunosti sudjeluju u demokratskom procesu i društvenom životu;

16.  smatra da je potrebno zauzeti holistički pristup obrazovanju i razvoju vještina, u okviru kojeg je učenik u središtu procesa, te zajamčiti dostatno ulaganje u politike cjeloživotnog učenja; smatra, nadalje, da pristup obrazovanju i osposobljavanju mora biti dostupan i cjenovno pristupačan svima te je potrebno uložiti više truda u uključivanje najranjivijih skupina;

17.  potiče države članice da u razmatranje vještina potrebnih za život više uključe civilno društvo, stručnjake i obitelji, zbog njihova praktičnog iskustva;

18.  potiče države članice da se usredotoče i na rješavanje problema rodnih stereotipa s obzirom na to da žene čine 60 % osoba koje su nedavno diplomirale; naglašava da je stopa zaposlenosti žena niža od stope zaposlenosti muškaraca te da su u mnogim sektorima nedovoljno zastupljene;

19.  potiče države članice da bolje usklade vještine s poslovima na tržištu rada te osobito da uvedu kvalitetno naukovanje kojim bi se omogućila veća fleksibilnost ljudi tijekom obrazovanja i kasnije na tržištu rada;

20.  uviđa vrijednost dvojnog sustava obrazovanja(31), ali ističe da se sustav koji se upotrebljava u jednoj državi članici ne može slijepo prenijeti u drugu državu članicu; potiče razmjenu modela dobre prakse u koju bi trebali biti uključeni socijalni partneri;

21.  u tom smislu podsjeća na potrebu za boljom suradnjom među državama članicama u pogledu razmjene najboljih praksi zahvaljujući kojoj bi se smanjile stope nezaposlenosti, kao što su naukovanje i cjeloživotno učenje;

22.  ističe ulogu Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop), kojem je jedna od glavnih zadaća okupiti političke čelnike, socijalne partnere, istraživače i praktičare u svrhu razmjene ideja i iskustva, među ostalim razvojem platformi za pojedine sektore‑;

23.  naglašava da kultura, kreativnost i umjetnost znatno doprinose osobnom razvoju, zapošljavanju i rastu u cijelom EU-u te da sa sobom nose inovacije, potiču koheziju, jačaju međukulturne odnose i uzajamno razumijevanje te čuvaju europski identitet, kulturu i vrijednosti; poziva Komisiju i države članice da pruže veću potporu kulturnim i kreativnim industrijama kako bi se u potpunosti oslobodio i istražio njihov potencijal;

24.  naglašava da je zbog trenutačnog pristizanja migranata, izbjeglica i tražitelja azila u EU potrebno utvrditi održiviji pristup koji je usmjeren na državljane iz trećih zemalja te da je potrebna, među ostalim, procjena njihovih vještina, kompetencija i znanja, koje je potrebno učiniti vidljivima, kao i uspostava mehanizma za priznavanje i vrednovanje vještina;

25.  podsjeća da novopridošlo stanovništvo donosi sa sobom nove vještine i znanja te poziva na razvoj alata kojima se pružaju višejezične informacije o postojećim prilikama za formalno i informalno učenje, stručno usavršavanje, stažiranje i volontiranje; smatra da je važno poticati međukulturni dijalog kako bi se migrantima, izbjeglicama i tražiteljima azila olakšao ulazak na tržište rada i uključivanje u društvo;

26.  pozdravlja prijedlog Komisije na temu „ Alat za profiliranje vještina državljana trećih zemalja” i nada se da će se u tom području brzo ostvariti uspjeh; preporučuje da kada je riječ o pristupu vještina migranata novi program vještina za Europu bude dosljedan Akcijskom planom za integraciju državljana trećih zemalja; naglašava da je potreban sveobuhvatniji pristup usavršavanju vještina migranata, među ostalim socijalnim poduzetništvom, građanskim obrazovanjem i informalnim učenjem, te da usmjerenje ne bi trebalo ograničiti na transparentnost, usporedivost i rano profiliranje vještina i kvalifikacija migranata;

27.  smatra da je potrebno koordinirano djelovati kako bi se izbjegao odljev mozgova utvrđivanjem odgovarajućih mjera kojima će se omogućiti iskorištavanje raspoloživih vještina ne bi li se na taj način spriječilo osiromašenje ljudskog kapitala u državama članicama;

28.  podsjeća na to da će ulaganje u kapacitet današnjeg obrazovanja odrediti kvalitetu radnih mjesta danas i u budućnosti, kvalifikacije radnika, socijalno blagostanje i demokratsko sudjelovanje u društvu;

29.  poziva države članice da pristupe rješavanju pitanja starenja stanovništva poticanjem razvoja vještina povezanih sa zdravljem, dobrobiti i prevencijom bolesti;

Uloga obrazovanja u borbi protiv nezaposlenosti, socijalne isključenosti i siromaštva

30.  smatra da konkurentnost, gospodarski rast i socijalna kohezija EU-a uvelike ovise o sustavima obrazovanja i osposobljavanja koji sprečavaju zaostajanje ljudi;

31.  ustraje u tome da obrazovanje i osposobljavanje nisu samo ključni čimbenici u povećavanju zapošljivosti nego i u poticanju osobnog razvoja, socijalne uključenosti i kohezije te aktivnog građanstva i stoga smatra da su jednak pristup kvalitetnom obrazovanju i odgovarajuće ulaganje u vještine i kompetencije ključni u rješavanju problema visoke stope nezaposlenosti i socijalne isključenosti, osobito među najranjivijim skupinama i onih u najnepovoljnijem položaju (mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se osposobljavaju, dugotrajno nezaposlene osobe, niskokvalificirane osobe, izbjeglice i osobe s invaliditetom); podsjeća da je u tom smislu najvažnije istinsko predviđanje vještina koje će biti potrebne u budućnosti;

32.  sa zabrinutošću žali što ulaganja u obrazovanje i dalje nisu na potrebnoj razini i što će daljnji rezovi u proračunima za obrazovanje najviše utjecati na one studente i odrasle koji žive u nepovoljnoj socioekonomskoj situaciji;

33.  veoma je zabrinut zbog činjenice da je između 2010. i 2014. ulaganje u obrazovanje i osposobljavanje u cijelom EU-u palo za 2,5 %(32); naglašava da su javni obrazovni sustavi s dostatnim resursima ključni kako bi obrazovanje ispunilo svoju ulogu u borbi protiv nezaposlenosti, socijalne isključenosti i siromaštva;

34.  naglašava da, kao što je naveo OECD(33), obrazovanije osobe doprinose demokratskijim društvima i održivim gospodarstvima te su manje ovisne o državnoj pomoći i manje osjetljive na gospodarski pad; stoga ističe da su ulaganje u kvalitetno obrazovanje i inovacije ključni ne samo za borbu protiv nezaposlenosti, siromaštva i socijalne isključenosti nego i za uspješno natjecanje EU-a na globalnim tržištima; poziva Komisiju i države članice da javna ulaganja u rano, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje za sve dovedu na barem istu razinu kao prije krize, posebno za djecu koja dolaze iz obitelji u nepovoljnom položaju;

35.  ističe da svi ljudi u svim životnim fazama trebaju imati pravo na pristup prilikama za učenje i osposobljavanje kako bi stekli transverzalne vještine kao što su matematička pismenost, digitalna i medijska pismenost, kritičko razmišljanje, socijalne vještine i odgovarajuće životne vještine; smatra da je novi program vještina dobar korak prema poticanju zajedničke odgovornosti u cilju zajedničke vizije o ključnoj važnosti politika za cjeloživotno učenje;

36.  ističe ulogu koju vanjska udruženja i nevladine organizacije imaju u tome da djeci omoguće druge vještine i socijalne kompetencije, kao što su umjetnost i manualne aktivnosti, koje pomažu u njihovoj integraciji, boljem razumijevanju njihova okruženja, solidarnosti u učenju i življenju te poboljšanju kompetencija cijelih razreda u pogledu učenja;

37.  podsjeća na to da osobe s invaliditetom imaju posebne potrebe, pa im je stoga potrebna odgovarajuća podrška pri stjecanju vještina; poziva Komisiju i države članice da pri provedbi novog programa vještina primijene uključiv pristup u izradi svojih politika obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim poučavanjem pomoćnog osoblja, kao i stavljanjem na raspolaganje informacija o mogućnostima u pogledu vještina, osposobljavanja i financiranja što većem broju ljudi i čineći ih dostupnima, vodeći pritom računa o raznim oblicima invaliditeta; smatra da je poduzetništvo ostvariva mogućnost za mnoge osobe s invaliditetom, u cilju podupiranja njihova sudjelovanja na tržištu rada; u tom pogledu skreće pozornost na važnost unapređenja digitalnih vještina osoba s invaliditetom, kao i na ključnu ulogu dostupne tehnologije;

38.  napominje da novi program vještina ne sadržava viziju usmjerenu na budućnost u pogledu ranijih faza obrazovanja iako se sve više prepoznaje potencijal koji kvalitetno rano obrazovanje i skrb mogu ostvariti u pogledu smanjenja ranog napuštanja školovanja i stvaranja čvrstog temelja za daljnje učenje; stoga poziva države članice da ulažu u visokokvalitetni rani i predškolski odgoj i obrazovanje kako bi se poboljšala njihova kvaliteta i omogućila njihova šira dostupnost, kao i da donesu mjere za smanjenje ranog napuštanja školovanja;

39.  poziva države članice da posebno podrže kvalitativni okvir iz 2014. o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju(34) i ustraje u tome da relevantni programi moraju biti dostupni kako bi se svim mladim osobama koje su prekinule osnovnoškolsko ili srednjoškolsko obrazovanje pružila druga prilika; smatra završetak srednjoškolskog obrazovanja poželjnim;

40.  ističe da obrazovanje ne bi trebalo biti usmjereno samo na razvoj vještina i kompetencija traženih na tržištu rada, nego bi se njima također trebalo doprinositi osobnom razvoju i rastu mladih kako bi se oni razvili u proaktivne i odgovorne građane;

41.  poziva države članice da usmjere ulaganja u uključivo obrazovanje kojim se pruža odgovor na društvene izazove i jamče jednaki pristup i mogućnosti za sve, uključujući za mlade iz različitih socioekonomskih skupina, kao i ranjive skupine i skupine u nepovoljnom položaju;

42.  poziva države članice da prošire mogućnost ostvarenja druge prilike za obrazovanje i osposobljavanje u cilju bolje integracije skupina izloženih riziku u tržište rada;

43.  pozdravlja Komisijine prijedloge mjera za razvoj vještina u cilju smanjenja razlika u obrazovanju i prikraćenosti tijekom cijelog životnog vijeka pojedinaca, čime bi se europskim građanima omogućilo da se učinkovito bore protiv nezaposlenosti te bi se osigurala konkurentnost i inovacije u Europi, no skreće pozornost na niz administrativnih prepreka, koje usporavaju napredak u postizanju ciljeva povezanih s mobilnošću djelatnika, priznavanjem kvalifikacija i podučavanjem stručnih kvalifikacija;

44.  u tu svrhu poziva države članice da se pobrinu za to da Informacijski sustav unutarnjeg tržišta uredno funkcionira, olakšava bolju razmjenu podataka i poboljšava administrativnu suradnju bez stvaranja nepotrebnog administrativnog opterećenja, da uvedu jednostavnije i brže postupke za priznavanje stručnih kvalifikacija i zahtjeva za kontinuirani profesionalni razvoj kvalificiranih stručnjaka koji namjeravaju raditi u drugoj državi članici, te da spriječe svaki oblik diskriminacije;

45.  posebno poziva Komisiju i države članice da olakšaju pristup razvoju vještina za ranjive skupine građana tako da procijene potrebu za uspostavom posebnih alata, kao što su lokalni centri EU-a za informiranje i posebni pokazatelji u sklopu okvira ključnih kompetencija kako bi se uzele u obzir potrebe skupina u nepovoljnom položaju;

Poticanje prilika za cjeloživotno učenje

46.  naglašava važnost cjeloživotnog učenja za vlastiti razvoj radnika, uključujući prilagodbu uvjetima rada koji se neprestano mijenjaju(35), i stvaranja prilika za sve kako bi se promicala kultura učenja u Europi u svakoj životnoj dobi; potiče Komisiju i države članice da promiču cjeloživotno učenje i ulažu u njega, posebice u državama u kojima je stopa sudjelovanja ispod referentne vrijednosti od 15 %;

47.  sa zabrinutošću prima na znanje neprihvatljivu situaciju u kojoj 70 milijuna Europljana nema osnovne vještine; stoga pozdravlja uspostavu inicijative „Oblici usavršavanja” i ustraje u njezinoj brzoj provedbi i praćenju; poziva, nadalje, Komisiju i države članice da potaknu kontinuirani pristup usavršavanju vještina, prekvalifikaciji i cjeloživotnom učenju uvođenjem raznih programa za proširen pristup i motivaciju, prilagođenih pojedinačnim potrebama svake države članice, za nezaposlene i zaposlene osobe;

48.  smatra da bi inicijativom „Oblici usavršavanja” trebalo obuhvatiti individualiziranu procjenu obrazovnih potreba, kvalitetnu obrazovnu ponudu i sustavno vrednovanje stečenih vještina i kompetencija, omogućujući njihovo lako priznavanje na tržištu rada; upozorava na potrebu da se zajamči široko rasprostranjeni pristup širokopojasnim vezama u cilju omogućivanja digitalne pismenosti; žali što Europski parlament nije bio uključen u osmišljavanje te inicijative;

49.  naglašava da razvoj sektorskih i specifičnih vještina treba biti zajednička odgovornost pružatelja obrazovnih usluga, poslodavaca i sindikata te da bi stoga države članice trebale osigurati bliski dijalog sa socijalnim partnerima; ustraje u tome da bi svi relevantni sudionici na tržištu rada trebali biti uključeni u proces, osmišljavanje i izvedbu osposobljavanja kako bi ljudi stjecali nužne vještine tijekom cijele karijere i kako bi se omogućila konkurentnost poduzeća, istodobno potičući osobni razvoj, kvalitetno zapošljavanje te mogućnosti u pogledu karijere i njezina razvoja;

50.  naglašava da je potrebno razviti složene sustave obrazovanja i osposobljavanja koji će polaznicima omogućiti stjecanje različitih vrsta vještina: osnovnih vještina (pismenost, matematička pismenost, digitalne vještine); naprednih općih vještina (kao što su rješavanje problema i učenje); stručnih i tehničkih vještina, vještina specifičnih za pojedino zanimanje ili pojedini sektor i socijalno-emocionalnih vještina;

51.  ističe da su razumijevanje specifičnih potreba niskokvalificiranih osoba i pružanje prilagođenog osposobljavanja za te osobe ključni koraci u osmišljavanju djelotvornijih programa osposobljavanja; podsjeća na to da su reaktivnost i prilagodljivost s obzirom na stečeno iskustvo i okolnosti koje se mijenjaju ključni elementi djelotvornog obrazovnog procesa;

52.  ustraje u tome da je za uspjeh takve inicijative ključno pružanje pomoći i smjernica osobama u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s invaliditetom, dugotrajno nezaposlene osobe i podzastupljene skupine koje možda nisu ni svjesne koristi koje bi imale od poboljšanja svojih vještina ili prilika za prekvalifikaciju ili usavršavanje vještina;

53.  poziva Komisiju i države članice na ciljano djelovanje u pogledu prekvalificiranja i vrednovanja vještina roditelja koji se vraćaju na rad nakon razdoblja tijekom kojeg su skrbili o uzdržavanim članovima obitelji;

54.  poziva na aktivno sudjelovanje svih relevantnih dionika i dijalog s njima, ne samo na nacionalnoj i europskoj razini nego i na lokalnoj i regionalnoj razini, kako bi se odgovorilo na stvarnu situaciju na tržištu rada i na njegove stvarne potrebe;

55.  podsjeća da je cjeloživotno učenje potrebno uključiti u širi kontekst profesionalne pismenosti;

Jačanje veza između obrazovanja i zapošljavanja

56.  podsjeća na to da je rješavanje problema nedostatka vještina i neusklađenosti postojećih vještina i onih koje su tražene na tržištu rada te promicanje prilika za socijalnu mobilnost, među ostalim za stručno osposobljavanje i naukovanje, od ključne važnosti za poticanje održivog rasta, socijalne kohezije, otvaranja radnih mjesta, inovacija i poduzetništva, posebno za MSP-ove i obrte; stoga potiče države članice da promiču profesionalno učenje u skladu s gospodarskom potražnjom;

57.  ističe da je potrebno težiti fleksibilnijem, pojedinačnom i personaliziranom(36) pristupu razvoju karijere i cjeloživotnom obrazovanju i osposobljavanju tijekom karijere i razvoja pojedinca te prepoznaje ulogu koju u tome mogu imati javni i privatni dionici, pri čemu uviđa da usmjeravanje i savjetovanje kojima se uzimaju u obzir potrebe i sklonosti pojedinca i stavlja naglasak na vrednovanje i proširenje njegovih vještina moraju biti osnovni elementi politika obrazovanja i stjecanja vještina već u ranoj fazi;

58.  poziva države članice da zajedno sa socijalnim partnerima razviju i uspostave politike kojima će se pružati dopust za obrazovanje i osposobljavanje, kao i osposobljavanje na radnom mjestu; poziva ih da omoguće pristup obrazovanju unutar i izvan radnog mjesta, uključujući prilike za plaćeni dopust za obrazovanje, svim radnicima, a osobito onima u nepovoljnim situacijama, s naglaskom na žene;

59.  ističe da je u svim politikama u području vještina potrebno uzeti u obzir ne samo promjene koje su u tijeku na tržištu rada nego i zajamčiti da su dovoljno univerzalne u svojem opsegu kako bi se razvila sposobnost učenja radnika i olakšala njihova prilagodba izazovima u budućnosti;

60.  naglašava da razvoj vještina mora biti zajednička odgovornost pružatelja obrazovnih usluga i poslodavaca; ustraje u uključenosti industrije/poslodavaca u pružanje potrebnih vještina i osposobljavanje kako bi se omogućila konkurentnost poduzeća i pritom ojačalo samopouzdanje ljudi;

61.  ponavlja da je za poticanje zapošljivosti, inovacija i aktivnog građanstva, uključujući ekološko građanstvo, potrebno da osnovne vještine budu usko povezane s drugim ključnim kompetencijama i stavovima: kreativnošću, osviještenosti o prirodi, poduzetnošću, znanjem stranih jezika, kritičkim razmišljanjem, uključujući putem e-pismenosti i medijske pismenosti, te vještinama u kojima se odražavaju rastući sektori;

62.  naglašava golemi potencijal za inovacije i zapošljavanje koji imaju obnovljivi izvori energije i potraga za većom učinkovitosti resursa i energije; poziva Komisiju i države članice da pri provedbi novog programa vještina u obzir uzmu energetska i ekološka pitanja, s obzirom na njihove mogućnosti u pogledu obrazovanja i zapošljavanja;

63.  ističe potrebu da se provede prilagođena potpora za osobe koje uče na radnom mjestu, naučnike i zaposlenike kako bi se zajamčila uključenost svih pojedinaca na tržište rada;

64.  prepoznaje važnost promicanja naukovanja i stažiranja kroz rad kao jednog od alata kojima se dodatno olakšava uključivanje pojedinaca na tržište rada, tj. uspostavljanjem veza / razmjenom kompetencija među generacijama;

65.  napominje da se naukovanja, stažiranja i poučavanje posebnih vještina smatraju najdjelotvornijim oblicima osposobljavanja u pogledu sprečavanja toga da se mladi vrate na status mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se osposobljavaju; napominje da je naglašeno da se dvojnim sustavom strukovnog i akademskog obrazovanja i osposobljavanja smanjuje skupina mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se osposobljavaju jer se većem broju mladih omogućuje da ostanu u sustavu obrazovanja/osposobljavanja, pri čemu im se pomaže da budu zapošljiviji i da imaju veću vjerojatnost za neometan prelazak na radno mjesto/karijeru; ističe da makroekonomska analiza upućuje na to da se kombinacijom dvojnog sustava obrazovanja i osposobljavanja i aktivnim politikama tržišta rada ostvaruju najbolji rezultati;

66.  poziva države članice da MSP-ovima pruže potpore za osposobljavanje i razvoj vještina kroz rad i među poduzećima;

67.  poziva na uvođenje konkretnih mjera kojima bi se mladima olakšao prijelaz iz sustava obrazovanja u svijet rada jamčenjem kvalitetnih i plaćenih stažiranja i naukovanja, koji im pružaju praktično terensko osposobljavanje, kao i prekograničnih programa razmjene kao što je program Erasmus za mlade poduzetnike, kojima se mladima pruža mogućnost da svoje znanje i talente primijene u praksi i da imaju na raspolaganju prikladan niz socijalnih i ekonomskih prava i pristup odgovarajućem zaposlenju i socijalnoj zaštiti, kako je utvrđeno u nacionalnom zakonodavstvu i praksi, u jednakoj mjeri kao i odrasli radnici; poziva države članice da MSP-ovima pruže posebnu potporu kako bi im se omogućilo da i oni primaju stažiste i polaznike izmjeničnih programa;

68.  poziva države članice da zajamče okvir kvalitete kojim se sprečava da se stažiranje i naukovanje upotrebljavaju kao sredstvo za osiguravanje jeftine ili besplatne radne snage; ističe da su razumijevanje ključnih zdravstvenih i sigurnosnih standarda i prava na radnom mjestu također važni za razvoj kvalitetnog zaposlenja i sprečavanje iskorištavanja; u tom pogledu poziva države članice da uspostave nacionalne pravne okvire za kvalitetu stažiranja i naukovanja, jamčeći osobito zaštitu zaposlenja i odgovarajuće socijalno osiguranje;

69.  poziva Komisiju da predstavi okvir kvalitete za naukovanja te poziva države članice da ga podrže(37);

70.  smatra da civilno društvo, osobito organizacije mladih i zajednica, socijalni partneri, pružatelji usluga obrazovanja i osposobljavanja, kao i posebne službe podrške, moraju biti aktivno uključeni na svim razinama, osobito u pogledu izrade, provedbe i ocjenjivanja programa za stjecanje strukovnih kvalifikacija, kojima se omogućuje stvaran i djelotvoran prijelaz s formalnog obrazovanja na učenje kroz rad i kvalitetno zapošljavanje;

71.  ističe da je potrebno zajamčiti da su kvalifikacije značajne poslodavcima tako da u njihovom osmišljavanju sudjeluju akteri tržišta rada;

Ključna uloga neformalnog i informalnog učenja

72.  ustraje u važnosti vrednovanja neformalnog i informalnog učenja kako bi se doprlo do učenika i osnažio njihov položaj; uviđa da je to osobito slučaj kod osoba u osjetljivim ili nepovoljnim situacijama, kao što su niskokvalificirani radnici ili izbjeglice kojima je potrebno omogućiti prioritetni pristup mjerama vrednovanja;

73.  žali što poslodavci i pružatelji formalnog obrazovanja nedovoljno prepoznaju vrijednost i relevantnost vještina, kompetencija i znanja stečenih neformalnim i informalnim učenjem; u tom pogledu ističe da je potrebno djelovati kako bi se riješio problem nedostatka osviještenosti o vrednovanju među svim relevantnim dionicima;

74.  uviđa da je dodatna prepreka činjenica da pristupi vrednovanju u zemljama EU-a, osobito za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, nisu usporedivi ni dosljedni; prepoznaje, nadalje, da su pružanje pravog pristupa, priznavanje i financijska potpora i dalje pravi izazov, osobito za skupine u nepovoljnom položaju, kao što su niskokvalificirane osobe kojima je potrebno omogućiti prioritetni pristup vrednovanju;

75.  poziva Komisiju i države članice da podižu razinu svijesti o mogućnostima vrednovanja; u tom pogledu pozdravlja napredak postignut tijekom posljednjih nekoliko godina u kontekstu provedbe preporuke Vijeća o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja do 2018.; međutim, smatra da su potrebni daljnji napori za utvrđivanje relevantnih pravnih okvira i stvaranje sveobuhvatnih strategija vrednovanja kako bi se omogućilo vrednovanje;

76.  podsjeća da su mnogi postojeći europski instrumenti za transparentnost, kao što su Europski kvalifikacijski okvir (EQF) i Europski sustav bodovanja za strukovno obrazovanje i osposobljavanje (ECVET) razvijeni odvojeno; naglašava da, kako bi se pojedincima omogućilo da bolje izmjere svoj napredak i prilike te da na najbolji mogući način iskoriste obrazovanje stečeno u različitim kontekstima, potrebno je bolje koordinirati to obrazovanje te ga poduprijeti sustavima za osiguranje kvalitete i ugraditi u okvir nacionalnih kvalifikacija kako bi se izgradilo povjerenje u svim sektorima i među akterima, uključujući poslodavce;

77.  ustraje u tome da je potrebno preusmjeriti pozornost na ulogu neformalnog obrazovanja, koje je ključno za osnaživanje položaja ljudi, osobito za osobe koje su u ugroženijem i nepovoljnijem položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama i invaliditetom, niskokvalificirane osobe i osobe koje imaju ograničen pristup formalnom obrazovanju; smatra da pružatelji neformalnog obrazovanja i nevladine organizacije imaju mogućnost pomoći skupinama u nepovoljnom položaju koje su izvan formalnog obrazovnog sustava i da bi im se trebala pružiti veća potpora u njihovoj ulozi kako bi se zajamčilo da oni kojima je najviše potrebna pomoć imaju koristi od novog programa vještina;

78.  uviđa važnost volontiranja kao jednog od alata za stjecanje znanja, iskustva i vještina za povećanje zapošljivosti i stjecanje stručnih kvalifikacija;

79.  ističe da neformalno učenje, uključujući volontiranje, ima ključnu ulogu u poticanju razvoja prenosivih znanja, međukulturnih kompetencija i životnih vještina kao što su timski rad, kreativnost i poduzimanje inicijative, uz istodobno jačanje samopouzdanja i motivacije za učenje;

80.  ističe, nadalje, važnost informalnih obrazovnih programa, umjetničkih i sportskih aktivnosti i međukulturnog dijaloga kako bi se građane aktivno uključilo u društvene i demokratske procese i učinilo ih manje podložnima propagandi koja vodi radikalizaciji; naglašava da informalno i neformalno učenje imaju ključnu ulogu u naporima uključivanja osoba koje imaju najviše teškoća u pronalasku zaposlenja i koje su stoga u ranjivom položaju; u tom smislu poziva države članice na potpunu i pravodobnu provedbu preporuke Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja;

81.  naglašava vrijednost transverzalnih vještina usvojenih kroz sport kao dio neformalnog i informalnog učenja te dodatno naglašava povezanost sporta i zapošljivosti, obrazovanja i osposobljavanja;

82.  ističe da informalna i neformalna okruženja također pružaju prilike za aktivno promicanje zajedničkih vrijednosti slobode, tolerancije i zabrane diskriminacije te za učenje o građanstvu, održivosti i ljudskim pravima, uključujući prava žena i djece;

83.  poziva države članice da uvedu postupke priznavanja informalnog i neformalnog obrazovanja kako bi se zajamčio uspjeh postupaka za usavršavanje vještina i da pritom primjene prokušane postupke onih država članica koje već raspolažu takvim alatima(38); u tom pogledu primjećuje važnost političkih mjera usmjerenih na skupine koje su najudaljenije od tržišta rada;

84.  ističe da informalna i neformalna okruženja, koja se uvelike upotrebljavaju u kontekstu obrazovanja i rada u okviru zajednice sa skupinama koje su nedovoljno zastupljene u glavnom akademskom obrazovanju i obrazovanju odraslih, imaju ključnu ulogu za uključenje marginaliziranih i ugroženih osoba; u tom kontekstu izražava potrebu da se uzmu u obzir perspektiva i potrebe žena i djevojčica, osoba s invaliditetom, pripadnika LGBTI zajednice, migranata i izbjeglica te pripadnika etničkih manjina;

85.  ističe važnost profesionalnog usmjeravanja u okviru potpore niskokvalificiranim osobama; u tom pogledu primjećuje važnost kapaciteta i kvalitete javnih i privatnih službi za zapošljavanje u državama članicama;

86.  poziva Komisiju i države članice da razmotre uvođenje zajedničkih alata za ocjenu vještina u sklopu okvira Europass;

87.  poziva države članice da dodatno razviju svoje sustave vrednovanja i povećaju osviještenost o dostupnim uslugama vrednovanja; potiče ih da stvore pristupačnije, privlačnije i otvorenije mogućnosti daljnjeg obrazovanja, npr. kontinuiranim strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem;

Poticanje digitalnih vještina, vještina u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) i poduzetničkih vještina

88.  skreće pozornost na činjenicu da je u današnjem društvu jamčenje osnovnih digitalnih vještina nužan preduvjet za osobno i profesionalno ispunjenje, ali smatra da su potrebni dodatni napori kako bi se ljudima omogućilo stjecanje specifičnijih digitalnih vještina kako bi digitalne tehnologije mogli upotrebljavati na inovativan i kreativan način;

89.  ističe potrebu za utvrđivanjem vještina koje su potrebne u kontekstu poslova u kojima se upotrebljavaju nove tehnologije i promicanja stjecanja digitalnih vještina koje se traže u poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima; osobito ističe činjenicu da se u digitalnom dobu stjecanje vještina odvija u kontekstu brzih promjena koje mogu destabilizirati tržište rada, pa stoga i potrebu za cjeloživotnim učenjem kako bi se ljudima pomoglo da se prilagode promjenama;

90.  smatra da bi trebalo pridati veću važnost obrazovanju u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike kako bi se poboljšalo digitalno učenje i poučavanje; ističe usku vezu između kreativnosti i inovacija te stoga poziva na uključivanje umjetnosti i kreativnog učenja u obrazovni program u području znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike te smatra da bi se djevojčice i mlade žene trebalo od rane dobi poticati da uče predmete iz područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike;

91.  ustraje u potrebi da se u proces poučavanja i učenja uključe nove tehnologije i da se obrazovanje olakša s pomoću praktičnih iskustava u stvarnom životu, uzimajući u obzir nastavne programe u području informacijske i komunikacijske tehnologije te medija prikladne za pojedinu dob kojima se poštuje razvoj i dobrobit djeteta i kojima se od rane dobi pružaju smjernice u pogledu odgovorne upotrebe tehnologije i potiče kritičko razmišljanje kako bi osobe stekle odgovarajuće vještine, kompetencije i znanje te kako bi se zajamčio razvoj punog raspona digitalnih vještina koje su pojedincima i poduzećima potrebne u sve digitalnijem gospodarstvu; podsjeća na potrebu za poticanjem djevojčica i mladih žena da se opredijele za studij IKT-a;

92.  nadalje ističe potrebu za kolaborativnijim, koordiniranijim i usmjerenijim pristupom razvoju i provedbi strategija digitalnih vještina;

93.  u tu svrhu potiče Komisiju da izdvoji više sredstava u okviru europskih okvirnih programa i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) za poticanje uključivih i inovativnih europskih društava koja kritički razmišljaju i u kojima će svi građani, posebno oni koji potječu iz nesigurnih socioekonomskih sredina ili žive u udaljenim područjima, osobe s invaliditetom, starije osobe i nezaposleni, u potpunosti sudjelovati u društvu i na tržištu rada;

94.  pozdravlja prijedlog Komisije kojim se države članice potiče da izrade sveobuhvatne nacionalne strategije za stjecanje digitalnih vještina, s posebnim naglaskom na smanjenju digitalnog jaza, posebice kada je riječ o starijim osobama; ističe, međutim, da je za djelotvornost tih strategija potrebno zajamčiti mogućnosti cjeloživotnog učenja za obrazovno osoblje, snažan pedagoški pristup i inovacije na svim razinama obrazovanja, prilagođene svakoj razini, utemeljeno na jasnoj viziji za obrazovanje u području medija koje je primjereno dobi i razvoju, kao i početno i stalno osposobljavanje i usavršavanje nastavnika i razmjenu najbolje prakse;

95.  ističe da medijska pismenost omogućuje građanima da imaju kritičko razumijevanje različitih oblika medija, povećavajući na taj način resurse i prilike koje pruža „digitalna pismenost”;

96.  poziva države članice da povećaju svoje napore za poboljšanje medijske pismenosti u školskim nastavnim programima i institucijama za kulturno obrazovanje, te da na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini razrade inicijative u koje će uvrstiti sve razine formalnog, informalnog i neformalnog obrazovanja i osposobljavanja;

97.  ponavlja da niz digitalnih vještina mora obuhvaćati digitalnu i medijsku pismenost, kao i kritičko i kreativno razmišljanje, kako učenici ne bi bili samo korisnici tehnologija nego kako bi postali i aktivni kreatori, inovatori i odgovorni građani u digitaliziranom svijetu;

98.  poziva države članice da stave na raspolaganje prilike za osposobljavanje u području informacijske i komunikacijske tehnologije i za razvoj digitalnih vještina i medijske pismenosti na svim razinama obrazovanja; u tom pogledu naglašava važnost otvorenih obrazovnih sadržaja kojima se jamči pristup obrazovanju za sve;

99.  ističe da je u sve razine obrazovanja i u različite predmete potrebno uvrstiti elemente poduzetničke izobrazbe, uključujući socijalno poduzetništvo, jer će se ranim poticanjem poduzetničkog duha među mladima povećati zapošljivost, pružiti potpora borbi protiv nezaposlenosti mladih, kao i potaknuti kreativnost, kritičko razmišljanje i vještine vodstva korisne za uspostavljanje socijalnih projekata i doprinos lokalnim zajednicama; u tom kontekstu dodatno ističe važnost učenja iz iskustva i pojma „pozitivnih neuspjeha”;

100.  smatra da bi poduzetničko obrazovanje trebalo obuhvaćati socijalnu dimenziju s obzirom na to da se njime potiče gospodarstvo i istodobno ublažavaju neimaština, socijalna isključenost i drugi društveni problemi, te se doticati pitanja kao što su pravedna trgovina, socijalno poduzetništvo i alternativni poslovni modeli poput zadruga, kako bi se težilo socijalnijem, uključivijem i održivijem gospodarstvu;

101.  podsjeća na to da se kreativne industrije ubrajaju među najpoduzetnije sektore i sektore s najbržim rastom te da se kreativnim obrazovanjem razvijaju prenosive vještine kao što su kreativno razmišljanje, rješavanje problema, timski rad i snalažljivost; uviđa da su umjetnički i medijski sektori posebno privlačni mladima;

102.  ističe da je za poduzetništvo potrebno razviti transverzalne vještine poput kreativnosti, kritičkog razmišljanja, timskog rada i inicijative, koje doprinose osobnom i profesionalnom razvoju mladih i olakšavaju njihov prelazak na tržište rada; stoga smatra da je potrebno olakšati i poticati sudjelovanje poduzetnika u procesu obrazovanja;

103.  poziva na aktivan dijalog, razmjenu podataka i suradnju između akademske zajednice, drugih obrazovnih ustanova i ustanova za osposobljavanje ili aktera u tim područjima, socijalnih partnera i svijeta rada u cilju razvijanja obrazovnih programa koji će mlade opremiti potrebnim vještinama, kompetencijama i znanjem;

Osuvremenjivanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te stavljanje naglaska na vrijednost učenja kroz rad

104.  poziva Komisiju, države članice i socijalne partnere da razviju i provedu politike kojima se omogućuje plaćeni dopust u svrhu obrazovanja i osposobljavanja, kao i strukovno osposobljavanje na radnom mjestu i cjeloživotno učenje, uključujući u drugim državama članicama; poziva ih da omoguće pristup obrazovanju unutar i izvan radnog mjesta, uključujući prilike za plaćeni studij, svim radnicima, osobito onima u nepovoljnom položaju, s naglaskom na zaposlenicama u sektorima u kojima su žene strukturno nedovoljno zastupljene(39);

105.  ponavlja važnost strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kao relevantnog oblika obrazovanja koji ne vodi samo do povećanja zapošljivosti te omogućivanja lakšeg stjecanja stručnih kvalifikacija nego i do jednakih mogućnosti za sve građane, uključujući građane iz socijalno ugroženih skupina i skupina u nepovoljnom položaju;

106.  poziva Komisiju i države članice da zajamče jednaka ulaganja u strukovno obrazovanje i osposobljavanje, da zajamče da je ono relevantnije učenicima, poslodavcima i društvu u holističkom i participativnom obrazovnom pristupu i da ga prilagode potrebama tržišta rada tako da ga učine sastavnim dijelom obrazovnog sustava primjenom participativnog, integriranog i koordiniranog pristupa te da zajamče visoke standarde kvalifikacije i s time povezano osiguranje kvalitete; ističe potrebu za užom suradnjom između pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i pružatelja visokog obrazovanja kako bi se zajamčio uspješan prijelaz osoba koje završe strukovno obrazovanje i osposobljavanje u visoko obrazovanje;

107.  smatra da je važno težiti olakšavanju prijelaza između akademskog i strukovnog obrazovanja;

108.  ističe potrebu da se ojačaju prakse strukovnog i profesionalnog usmjeravanja i u obrazovnom sustavu i u obrazovanju za odrasle prema vještinama i kompetencijama potrebnima unutar država s obzirom na perspektivne grane i sektore s visokom dodanom vrijednošću i potencijalom za ulaganje;

109.  pozdravlja inicijative Komisije za promicanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja; primjećuje da mobilnost u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju još nije dosegnula svoj puni potencijal; smatra da bi se dodatnim financiranjem ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje moglo doprinijeti poboljšanju mobilnosti u tom području, kao i povećanju kvalitete, relevantnosti i uključivosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;

110.  ističe potrebu za istraživanjem mogućnosti za mobilnost unutar sektora, i to ne samo za nastavnike u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nego i za škole u cjelini;

111.  ustraje u tome je odgovornost za kvalitetu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja u najvećoj mjeri na razini država članica i regionalnoj razini; poziva Komisiju da promiče strukovno obrazovanje i osposobljavanje te da olakša razmjenu najbolje prakse;

112.  poziva države članice da izmjene strukovno obrazovanje i osposobljavanje, odgovarajućim ulaganjima i s kvalificiranim osobljem, jačajući vezu s tržištem rada i poslodavcima te stvaranjem osviještenosti o strukovnom obrazovanju i osposobljavanju kao vrijednom odabiru u pogledu obrazovanja i karijere;

113.  poziva Komisiju i države članice da povećaju privlačnost i status strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te mobilnost u tom području kao važan izbor u karijeri pojedinca osiguravajući da mlade osobe i njihove obitelji imaju pristup informacijama i smjernicama u pogledu mogućnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, da se dostatno ulaže u poboljšanje kvalitete i važnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, da je ono dostupno i cjenovno pristupačno svima i da se u većoj mjeri povezuje akademsko obrazovanje i strukovno obrazovanje i osposobljavanje, kao i promičući ravnopravnost spolova i zabranu diskriminacije u programima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;

114.  poziva na utvrđivanje konkretnih ciljeva kao što su uvođenje potpuno operativnog sustava za prijenos bodova i priznavanje u okviru ECVET-a;

115.  poziva Komisiju i države članice da razviju i usporede najbolja iskustva u okviru partnerstava između obrazovanja i strukovnog osposobljavanja u cilju smanjenja broja osoba koje napuštaju obrazovanje ili osposobljavanje i broja mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se osposobljavaju; preporučuje da se to učini u okviru suradnje između srednjih škola i poduzeća, među ostalim s pomoću naukovanja, kako bi se omogućile druge prilike za obrazovanje, postigla veća integracija sustava, a vještine bolje prilagodile stvarnim potrebama;

116.  potiče države članice da uspostave kvalitetne dvojne sustave obrazovanja i strukovnog osposobljavanja u koordinaciji s lokalnim i regionalnim gospodarskim akterima, razmjenom najboljih praksi te u skladu s posebnostima svakog obrazovnog sustava, u cilju rješavanja problema postojećih i budućih neusklađenosti vještina;

117.  poziva države članice da unaprijede prikupljanje podataka u vezi s razvojem karijere osoba koje polaze programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi se poboljšale njihove mogućnosti za zapošljavanje, ocijenila kvaliteta strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i kako bi se polaznike informiralo o profesionalnim izborima koji im se nude;

118.  podsjeća da je potrebna dodatna potpora za mobilnost učenika i nastavnika; stoga poziva države članice da u svoje nacionalne programe uključe potporu za mobilnost kako bi se velikom broju mladih mogla pružiti prilika za stjecanje iskustva u inozemstvu;

Nastavnici i predavači

119.  smatra da nastavnici i predavači imaju ključnu ulogu kada je riječ o uspješnosti učenika; stoga ističe potrebu za ulaganjem u početni i kontinuirani profesionalni razvoj nastavnika u svim obrazovnim sektorima i podupiranjem tog razvoja, kao i potrebu da se zajamči kvalitetno zapošljavanje i uspostave službe za cjeloživotno profesionalno usmjeravanje, što mora biti kontinuirani prioritet u cijelom EU-u;

120.  ističe da će poboljšanje statusa svih nastavnika, predavača, mentora i edukatora te usavršavanje njihovih vještina u cilju njihova povećanja biti preduvjet za provedbu novog programa vještina te da je potrebno uložiti daljnje napore kako bi se mlade ljude privuklo na rad u obrazovnom sustavu i kako bi se učitelje motiviralo da ostanu u toj profesiji, među ostalim poboljšanjem politika zadržavanja; napominje da je za to potrebno vrednovati i cijeniti učitelje, omogućiti privlačne naknade i radne uvjete, bolji pristup daljnjem osposobljavanju unutar radnog vremena, osobito u području digitalne didaktike, kao i provesti mjere za zaštitu od nasilja i zlostavljanja u obrazovnim ustanovama i njihovo sprečavanje; poziva države članice da promiču veću rodnu ravnopravnost u nastavnim zanimanjima; ističe da bi unapređenje inovativnih načina poučavanja i učenja te olakšavanje mobilnosti i razmjena najbolje prakse mogli biti jedan od načina postizanja tog cilja;

121.  podsjeća da je u nekim državama članicama na obrazovanje učitelja znatno utjecala gospodarska i financijska kriza; naglašava važnost ulaganja u nastavnike, predavače i edukatore te osiguravanja da steknu nove vještine i obrazovne tehnike u skladu s tehnološkim i društvenim razvojem;

122.  poziva države članice da intenzivno ulažu u cjeloživotno učenje nastavnika, među ostalim u praktično iskustvo u inozemstvu, te da zajamče njihov kontinuirani profesionalni razvoj, kao i da im pomognu u razvoju novih vještina kao što su vještine u području IKT-a, poduzetničke vještine te znanja i iskustva u području uključivog obrazovanja; ističe, u tom pogledu, da bi u svrhu usavršavanja vještina cjelokupnog obrazovnog osoblja trebalo osigurati odgovarajuće plaćene dane za osposobljavanje;

123.  ističe potrebu za razvojem kompetencija nastavnika u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kako bi studentima mogli omogućiti stjecanje poduzetničkih vještina u uskoj suradnji s MSP-ovima; u tom pogledu ističe promicanje fleksibilnih praksi zapošljavanja (npr. nastavnici s iskustvom u određenom sektoru);

124.  preporučuje državama članicama da uvedu poticaje za zapošljavanje visokokvalificiranih kandidata u nastavnim profesijama i za nagrađivanje uspješnih nastavnika;

Provedba novog programa vještina: izazovi i preporuke

125.  poziva Komisiju da usko surađuje s Cedefopom kako bi mogla bolje procijeniti i predvidjeti buduće potrebe za vještinama te ih bolje prilagoditi poslovima dostupnima na tržištu rada;

126.  ističe da je novi program vještina potrebno dodatno razraditi, primjenjivati i pratiti u suradnji sa svim relevantnim dionicima, što uključuje socijalne partnere, organizacije civilnog društva i pružatelje neformalnog obrazovanja, službe za zapošljavanje i lokalna tijela; poziva Komisiju da potiče opsežnije partnerstvo s tim dionicima;

127.  poziva Komisiju i države članice da pri provedbi inicijative stave veći naglasak na koordinaciju raznih organizacija koje se izravno ili neizravno bave razvojem vještina, kao što su ministarstva, lokalna tijela, javne službe za zapošljavanje i druge agencije, ustanove za obrazovanje i osposobljavanje i nevladine organizacije;

128.  poziva Komisiju i države članice da nastave poduzimati mjere za povećavanje vidljivosti, kvalitete i privlačnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja; poziva Komisiju da potiče države članice u postavljanju daljnjih ciljeva kako bi se potaknulo učenje kroz rad u okviru programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja;

129.  poziva na intenzivniju suradnju između pružatelja strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i pružatelja visokog obrazovanja kako bi se premostio postojeći jaz i zajamčio uspješan prijelaz u visoko obrazovanje osobama koje završe strukovno obrazovanje i osposobljavanje; u tom smislu preporučuje da se vodimo najboljim praksama u raznim državama članicama koje imaju učinkovite dvojne sustave obrazovanja;

130.  poziva Komisiju i države članice da usvoje koordiniran i cjelovit pristup socijalnoj politici te politikama obrazovanja i zapošljavanja kako bi se omogućio neprestan razvoj i prilagodba strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te kako bi se osobama koje završe takve programe omogućio prijelaz na visoko obrazovanje i osposobljavanje;

131.  naglašava da je potrebno poboljšati razumijevanje i usporedivost različitih kvalifikacija u svim državama članicama; pozdravlja predloženu reviziju i daljnji razvoj Europskog kvalifikacijskog okvira te poziva na jačanje suradnje između država članica i svih dionika; poziva na veću dosljednost među instrumentima EU-a za kvalifikacije, tj. između Europskog kvalifikacijskog okvira, ECVET-a i EQAVET-a;

132.  poziva države članice da i dalje pružaju svojim građanima, bez obzira na njihovu dob, prilike za razvoj digitalnih vještina i kompetencija te da pritom potiču digitalnu preobrazbu gospodarstva i društva te izmjenu načina učenja, rada i poslovanja, kao i šire društvene utjecaje tih promjena; poziva, u tom pogledu, države članice da prime na znanje namjeru Komisije da se usredotoči na pozitivne aspekte te preobrazbe putem strategije EU-a za e-vještine; poziva na daljnje uključivanje civilnog društva i socijalnih partnera u Koaliciju za digitalne vještine i radna mjesta;

133.  slaže se Planom za sektorsku suradnju u području vještina koji je Komisija iznijela u okviru pilot-programa za šest sektora i podržava njegovu daljnju provedbu;

134.  poziva Komisiju i države članice da i dalje stavljaju naglasak na digitalne vještine, osobito digitalnu preobrazbu gospodarstva i izmjenu načina rada i poslovanja, te prima na znanje namjeru Komisije da se usredotoči na pozitivne značajke te preobrazbe preko strategije EU-a za e-vještine;

135.  poziva države članice da u ranoj fazi uvedu nastavu poduzetništva(40), među ostalim i socijalnog poduzetništva, u nastavne planove kako bi njihovi građani razvili individualan poduzetnički način razmišljanja kao ključnu kompetenciju kojom se potiče osobni razvoj, aktivno građanstvo, socijalna uključenost i zapošljivost;

136.  potiče Komisiju da izradi odgovarajuće referentne okvire kompetencija i za druge ključne kompetencije, kao što je financijska pismenost, na isti način kao što to radi za digitalne i poduzetničke vještine;

137.  smatra da je, kako bi predložena inicijativa naslovljena „Oblici usavršavanja” dovela do konkretne razlike, važno da se u obzir uzme iskustvo u provedbi programa Garancija za mlade; osobito smatra da bi za cilj trebala imati jamčenje brže provedbe, primjenu integriranog pristupa s popratnim socijalnim uslugama i poticanje bolje suradnje sa socijalnim partnerima, kao što su sindikati i udruge poslodavaca te drugi dionici;

138.  smatra da je važno osigurati da ljudi steknu minimalni skup vještina, ali da to nije dovoljno jer je ključno zajamčiti poticanje svakog pojedinca na stjecanje naprednih vještina i kompetencija kako bi se bolje prilagodio budućnosti, posebno u slučaju ranjivih skupina koje su izložene riziku nesigurnih radnih mjesta;

139.  žali zbog nepostojanja namjenskog financiranja za provedbu prijedloga, što bi se moglo pokazati značajnom preprekom mjerama koje su doista djelotvorne na nacionalnoj razini, ali smatra da bi države članice trebalo potaknuti da u potpunosti iskoriste postojeće izvore financiranja koji su dostupni kao potpora provedbi programa, osobito u okviru Europskog socijalnog fonda; naglašava da se predloženi izvori financiranja, tj. Europski socijalni fond i Erasmus+, već preuzimaju na nacionalnoj razini; stoga poziva Komisiju da potakne države članice da više ulažu u djelotvorno trošenje na vještine kao važno ulaganje u ljudski kapital, čime se ostvaruju ne samo društvene nego i gospodarske koristi, te da potaknu to trošenje;

140.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju financijska sredstva kako bi se riješio problem postojećeg tehnološkog i digitalnog jaza između dobro opremljenih i neopremljenih ustanova za obrazovanje i osposobljavanje te da podupiru tehnološko usavršavanje nastavnika i predavača kako bi bili u toku sa današnjim svijetom koji je u sve većoj mjeri digitalan, u okviru nacionalnih strategija za stjecanje digitalnih vještina;

141.  snažno preporučuje da se riješi problem digitalnog jaza i osiguraju jednake mogućnosti za sve u smislu pristupa digitalnim tehnologijama, kao i kompetencija, stavova i motivacije koji su potrebni za digitalnu uključenost;

142.  traži od Komisije i država članica da rade i na pitanjima kao što su nezadovoljavajući rezultati učenika u određenim područjima obrazovanja, niska stopa sudjelovanja u obrazovanju odraslih, rano napuštanje škole, socijalna uključenost, građanski angažman, rodne razlike i stope zapošljivosti nakon završenog školovanja;

143.  poziva države članice da potiču suradnju i jačaju sinergiju među pružateljima formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja, regijama i lokalnim tijelima, poslodavcima i civilnim društvom, uz savjetovanje sa socijalnim partnerima, kako bi se doprlo do šire skupine niskokvalificiranih radnika i kako bi se njihove specifične potrebe bolje uzele u obzir;

144.  poziva na omogućivanje veće fleksibilnosti u učenju u smislu lokacije, metoda prenošenja znanja i učenja s pomoću kojih bi se privukle različite skupine učenika i odgovorilo na njihove potrebe te na taj način poboljšale mogućnosti učenja za sve;

145.  pozdravlja predloženo preispitivanje okvira ključnih kompetencija, koji služi kao vrijedan izvor informacija i pomaže u općem razumijevanju razvoja transverzalnih vještina te poziva na osnaživanje njihova učinka na nacionalnoj razini, uključujući u nastavnim planovima i osposobljavanju nastavnika; poziva Komisiju da zajamči povezivanje okvira ključnih kompetencija s preporukom Vijeća iz 2012. o priznavanju neformalnog i informalnog učenja;

146.  pozdravlja planirano preispitivanje Europskog kvalifikacijskog okvira, koje bi trebalo doprinijeti boljoj razumljivosti postojećih vještina i kvalifikacija u različitim državama članicama EU-a; ističe da je takav alat ključan za razvoj profesionalne mobilnosti, osobito u graničnim područjima, te naglašava potrebu da se zajamči veća vidljivost vještina, kompetencija i znanja stečenih neformalnim i informalnim učenjem;

147.  poziva države članice da zauzmu sveobuhvatan pristup u provedbi oblika usavršavanja i da pruže različite mogućnosti kojima se vodi računa o konkretnim potrebama na lokalnoj, regionalnoj i sektorskoj razini (primjerice, vještine u području međukulturnih odnosa, građanstva, okoliša, poznavanja jezika, zdravlja, obitelji) i koje bi trebale nadilaziti stjecanje osnovnih vještina;

148.  poziva Komisiju da pruži podršku državama članicama u naporima koje ulažu, uz pomoć aktivnosti uzajamnog učenja i razmjene dobrih političkih praksi;

149.  pozdravlja i potiče reviziju okvira Europass, osobito prijelaz s upotrebe Europassa kao instrumenta koji se temelji na dokumentima na njegovu upotrebu kao platforme utemeljene na uslugama, kao i napore u svrhu povećanja vidljivosti različitih vrsta učenja i vještina, posebice onih stečenih izvan formalnog obrazovanja;

150.  smatra da bi se revizijom trebalo zajamčiti da skupine u nepovoljnom položaju, kao što su osobe s invaliditetom, niskokvalificirane osobe, stariji ili dugotrajno nezaposleni, mogu imati korist od tih alata te smatra da je ključno zajamčiti njihovu dostupnost osobama s invaliditetom;

151.  smatra da bi se rodnim nejednakostima u kontekstu razvoja vještina trebalo posvetiti više pozornosti u novom programu vještina;

152.  pozdravlja inicijativu za praćenje osoba sa završenim visokim obrazovanjem kako bi se zauzeo relevantniji pristup temeljen na podacima kada je riječ o osmišljavanju kurikuluma i ponuda učenja; poziva na uspostavu sličnog sustava za opsežno praćenje osoba s diplomom u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju;

153.  poziva na kontinuiranu i snažniju potporu za program mobilnosti Erasmus+ uz ponudu i promicanje uključivog učenja i prilika za osposobljavanje za mlade, edukatore, volontere, naučnike, stažiste i mlade radnike;

154.  poziva Komisiju da analizira nacionalne programe stjecanja kvalifikacija i predlaže da ih se prilagodi kako bi odgovarali na promjenjive potrebe novih zanimanja u nastajanju; naglašava da države članice trebaju poduprijeti nastavničku profesiju olakšavanjem pristupa informacijama o najsuvremenijim tehnologijama i u tu svrhu podsjeća na platformu eTwinning koju je izradila Komisija;

155.  poziva Komisiju da proglasi europsku godinu obrazovanja odraslih, što će pridonijeti podizanju razine svijesti o vrijednosti obrazovanja odraslih i „aktivnog starenja” u Europi te da u slučaju proglašenja osigura dovoljno vremena za pripremu na razini EU-a i nacionalnoj razini;

156.  poziva Komisiju da organizira godišnji „europski forum vještina” na kojem bi relevantna tijela, obrazovne ustanove, praktičari, studenti, poslodavci i zaposlenici mogli razmjenjivati najbolje prakse o predviđanju potreba za vještinama te njihovu razvoju i vrednovanju;

o
o   o

157.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 119, 28.5.2009., str. 2.
(2) SL C 351 E, 2.12.2011., str. 29.
(3) SL C 484, 24.12.2016., str. 1.
(4) SL C 67, 20.2.2016., str. 1.
(5) SL C 120, 26.4.2013., str. 1.
(6) SL C 398, 22.12.2012., str. 1.
(7) SL C 191, 1.7.2011., str. 1.
(8) SL C 372, 20.12.2011., str. 1.
(9) SL C 290, 4.12.2007., str. 1.
(10) SL C 417, 15.12.2015., str. 36.
(11) SL C 64, 5.3.2013., str. 5.
(12) SL C 111, 6.5.2008., str. 1.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0338.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0107.
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0008.
(16) SL C 265, 11.8.2017., str. 48.
(17) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0292.
(18) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0321.
(19) https://www.consilium.europa.eu/uedocs/cms_data/docs/pressdata/en/lsa/119628.pdf
(20) http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-6268-2017-INIT/hr/pdf
(21) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0005.
(22) Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (ISBN: 978-92-79-26866-3); http://www.euricse.eu/wp-content/uploads/2015/03/social-economy-guide.pdf
(23) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0411.
(24) Europska komisija (2016), Analitički temelji novog programa vještina za Europu (SWD(2016)0195).
(25) Cedefop, prethodi u EK, 2016.
(26)http://www.cedefop.europa.eu/hr/events-and-projects/projects/assisting-eu-countries-skills-matching
(27)Vidjeti SWD(2016)0195.
(28)Poticanje konkurentnosti kulturnih i kreativnih industrija za rast i radna mjesta, 2015.
(29)Kratki pregled društva 2016. – OECD-ovi socijalni pokazatelji.
(30)Cedefop, Baza podataka Rising STEMs, ožujak 2014.
(31)U dvojnom sustavu obrazovanja u jednom se nastavnom predmetu objedinjuju naukovanje u poduzeću i strukovno obrazovanje u strukovnoj školi.
(32)Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2016.
(33)https://www.oecd.org/education/school/50293148.pdf
(34)Eurofound (2015.) Skrb u ranom djetinjstvu: radni uvjeti, osposobljavanje i kvaliteta usluga – sustavni pregled.
(35)Vidjeti usvojene tekstove, P8_TA(2016)0338.
(36)Prijelaz na pristup temeljen na ishodima učenja – politike i prakse u Europi – Cedefop.
(37)Temeljit će se na mišljenju Savjetodavnog odbora za strukovno osposobljavanje naslovljenom „Zajednička vizija kvalitetnog i učinkovitog naukovanja i učenja kroz rad”, usvojenom 2. prosinca 2016.
(38)Preporuka Vijeća od 19. prosinca 2016.
(39)Vidjeti usvojene tekstove, P8_TA(2016)0338.
(40)Europska komisija / EACEA / Eurydice, 2016.: Poduzetničko obrazovanje u europskim školama. Izvješće Eurydice.

Pravna napomena