Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 4. listopada 2017. - StrasbourgZavršno izdanje
Sporazum o osnivanju Međunarodne zaklade EU-LAC ***
 Odredbe schengenske pravne stečevine koje se odnose na vizni informacijski sustav u Bugarskoj i Rumunjskoj *
 Automatizirana razmjena podataka iz registra vozila u Češkoj *
 Automatizirana razmjena daktiloskopskih podataka u Portugalu *
 Automatizirana razmjena daktiloskopskih podataka u Grčkoj *
 Sigurnosna pravila i norme za putničke brodove ***I
 Upis osoba koje putuju putničkim brodovima koji plove prema lukama ili iz luka država članica ***I
 Sustav inspekcijskih pregleda radi sigurnog obavljanja linijske plovidbe ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila ***I
 Prigovor provedbenom aktu: Znanstvena mjerila za utvrđivanje endokrino štetnih svojstava
 Genetski modificirana soja FG72 × A5547-127
 Genetski modificirana soja DAS-44406-6
 Zustavljanje prakse dječjih brakova
 Konferencija UN-a o klimatskim promjenama 2017. u Bonnu u Njemačkoj (COP23)

Sporazum o osnivanju Međunarodne zaklade EU-LAC ***
PDF 239kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2017. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, Sporazuma o osnivanju Međunarodne zaklade EU–LAC (11342/2016 – C8-0458/2016 – 2016/0217(NLE))
P8_TA(2017)0368A8-0279/2017

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (11342/2016),

–  uzimajući u obzir Nacrt sporazuma o osnivanju Međunarodne zaklade EU–LAC (11356/2016),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 209. stavkom 2., člankom 212. stavkom 1., člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0458/2016),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove (A8-0279/2017),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i vladama i parlamentima članica Zajednice latinskoameričkih i karipskih država (CELAC).


Odredbe schengenske pravne stečevine koje se odnose na vizni informacijski sustav u Bugarskoj i Rumunjskoj *
PDF 239kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2017. o Nacrtu odluke Vijeća o provedbi određenih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na vizni informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (10161/2017 – C8-0224/2017 – 2017/0808(CNS))
P8_TA(2017)0369A8-0286/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt Vijeća (10161/2017),

–  uzimajući u obzir članak 4. stavak 2. Akta o pristupanju Republike Bugarske i Rumunjske, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0224/2017),

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0286/2017),

1.  prihvaća Nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.


Automatizirana razmjena podataka iz registra vozila u Češkoj *
PDF 237kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2017. o Prijedlogu provedbene odluke Vijeća o pokretanju automatizirane razmjene podataka iz registra vozila u Češkoj (09893/2017 – C8-0197/2017 – 2017/0806(CNS))
P8_TA(2017)0370A8-0288/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt Vijeća (09893/2017),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, kako je izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0197/2017),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala(1), a posebno njezin članak 33.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0288/2017),

1.  prihvaća Nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)SL L 210, 6.8.2008., str. 1.


Automatizirana razmjena daktiloskopskih podataka u Portugalu *
PDF 237kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Vijeća o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Portugalu (09898/2017 – C8-0213/2017 – 2017/0807(CNS))
P8_TA(2017)0371A8-0289/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt Vijeća (09898/2017),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, kako je izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama, na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0213/2017),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala(1), a posebno njezin članak 33.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0289/2017),

1.  prihvaća Nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)SL L 210, 6.8.2008., str. 1.


Automatizirana razmjena daktiloskopskih podataka u Grčkoj *
PDF 238kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2017. o Nacrtu provedbene odluke Vijeća o pokretanju automatizirane razmjene daktiloskopskih podataka u Grčkoj (10476/2017 – C8-0230/2017 – 2017/0809(CNS))
P8_TA(2017)0372A8-0287/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt Vijeća (10476/2017),

–  uzimajući u obzir članak 39. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji, izmijenjen Ugovorom iz Amsterdama, i članak 9. Protokola br. 36 o prijelaznim odredbama na temelju kojih se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0230/2017),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala(1), a posebno njezin članak 33.,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0287/2017),

1.  prihvaća Nacrt Vijeća;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako se namjerava udaljiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1)SL L 210, 6.8.2008., str. 1.


Sigurnosna pravila i norme za putničke brodove ***I
PDF 321kWORD 56k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2017. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/45/EZ o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove (COM(2016)0369 – C8-0208/2016 – 2016/0170(COD))
P8_TA(2017)0373A8-0167/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0369),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0208/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. listopada 2016.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 21. lipnja 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir Izvješće Odbora za promet i turizam te Mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0167/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. listopada 2017. radi donošenja Direktive (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2009/45/EZ o sigurnosnim pravilima i normama za putničke brodove

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU)2017/2108.)

(1) SL C 34, 2.2.2017., str. 167.


Upis osoba koje putuju putničkim brodovima koji plove prema lukama ili iz luka država članica ***I
PDF 323kWORD 49k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2017. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 98/41/EZ o upisu osoba koje putuju putničkim brodovima koji plove prema lukama ili iz luka država članica Zajednice i o izmjeni Direktive 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o službenom postupku prijave za brodove koji dolaze u luke i/ili odlaze iz luka država članica (COM(2016)0370 – C8-0209/2016 – 2016/0171(COD))
P8_TA(2017)0374A8-0168/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0370),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0209/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. listopada 2016.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 21. lipnja 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0168/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. listopada 2017. radi donošenja Direktive (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 98/41/EZ o upisu osoba koje putuju putničkim brodovima koji plove prema lukama ili iz luka država članica Zajednice i Direktive 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o službenom postupku prijave za brodove koji dolaze u luke i/ili odlaze iz luka država članica

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2017/2109.)

(1) SL C 34, 2.2.2017., str. 172.


Sustav inspekcijskih pregleda radi sigurnog obavljanja linijske plovidbe ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila ***I
PDF 322kWORD 62k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2017. o Prijedlogu Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o sustavu inspekcijskih pregleda radi sigurnog obavljanja linijske plovidbe ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila, o izmjeni Direktive 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o nadzoru države luke i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/35/EZ (COM(2016)0371 – C8-0210/2016 – 2016/0172(COD))
P8_TA(2017)0375A8-0165/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0371),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0210/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. listopada 2016.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 21. lipnja 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A8-0165/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 4. listopada 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o sustavu inspekcijskih pregleda radi sigurnog obavljanja plovidbe na redovnoj liniji ro-ro putničkih brodova i brzih putničkih plovila i izmjeni Direktive 2009/16/EZ te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 1999/35/EZ

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU)2017/2110.)

(1) SL C 34, 2.2.2017., str. 176.


Prigovor provedbenom aktu: Znanstvena mjerila za utvrđivanje endokrino štetnih svojstava
PDF 266kWORD 53k
Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2017. o Nacrtu uredbe Komisije o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 određivanjem znanstvenih mjerila za utvrđivanje endokrino štetnih svojstava (D048947/06 – 2017/2801(RPS))
P8_TA(2017)0376B8-0542/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt uredbe Komisije o izmjeni Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 određivanjem znanstvenih mjerila za utvrđivanje endokrino štetnih svojstava (D048947/06) („Nacrt uredbe”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište proizvoda za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ(1), a posebno njezin članak 4. stavak 1. i članak 78. stavak 1. točku (a) te drugi te drugi stavak točke 3.6.5. i točku 3.8.2. Priloga II.,

–  uzimajući u obzir presudu Općeg suda Suda Europske unije od 16. prosinca 2015.(2), a posebno njezine stavke 71. i 72.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. lipnja 2016. o endokrinim disruptorima: stanje nakon presude Općeg suda Europske unije od 16. prosinca 2015.(3),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 15. lipnja 2016. o endokrinim disruptorima i nacrtu Komisijinih akata o utvrđivanju znanstvenih kriterija za njihovo određivanje u kontekstu zakonodavstva EU-a o sredstvima za zaštitu bilja i biocidnim proizvodima (COM(2016)0350),

–  uzimajući u obzir sažeto izvješće Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje sa sjednice održane u Bruxellesu 28. veljače 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o zaštiti javnog zdravlja od endokrinih disruptora(4),

–  uzimajući u obzir članak 5.a stavak 3. točku (b) Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji(5),

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. te stavak 4. točku (c) Poslovnika,

A.  budući da se u skladu s točkom 3.8.2. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 aktivna tvar odobrava samo ako se ne smatra da posjeduje endokrino štetna svojstva koja bi mogla imati štetno djelovanje na neciljane organizme, osim ako je izlaganje neciljanih organizama toj aktivnoj tvari pod realno pretpostavljenim uvjetima uporabe zanemarivo (granični kriterij za okoliš);

B.  budući da u skladu s točkom 3.6.5. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Komisija do 14. prosinca 2013. Stalnom odboru za lanac prehrane i zdravlje životinja mora podnijeti nacrt mjera o konkretnim znanstvenim kriterijima za utvrđivanje endokrino štetnih svojstava;

C.  budući da je Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje 4. srpnja 2017. donio pozitivno mišljenje o Nacrtu uredbe, pri čemu su tri države članice glasovale protiv, a četiri su bile suzdržane;

D.  budući da se u zadnjem stavku Nacrta uredbe predviđa da „ako predviđeni način djelovanja aktivne tvari koja se ocjenjuje u sredstvu za zaštitu bilja obuhvaća suzbijanje ciljanih organizama koji nisu kralježnjaci putem njihovih endokrinih sustava, učinci na organizme koji pripadaju istom taksonomskom koljenu kao ciljani organizam ne uzimaju se u obzir prilikom utvrđivanja tvari kao tvari s endokrino štetnim svojstvima u odnosu na neciljane organizme”;

E.  budući da se u presudi Općeg suda u predmetu T-521/14 jasno navodi da „la spécification des critères scientifiques pour la détermination des propriétés perturbant le système endocrinien ne peut se faire que de manière objective, au regard de données scientifiques relatives audit système, indépendamment de toute autre considération, en particulier économique”(6) (stavak 71.);

F.  budući da nije znanstveno tvar s predviđenim endokrinim načinom djelovanja ne identificirati kao endokrini disruptor za neciljane organizme;

G.  budući da se stoga ne može smatrati da se Nacrt uredbe temelji na objektivnim znanstvenim spoznajama u vezi s endokrinim sustavom, kako Sud zahtijeva; budući da Komisija time prekoračuje svoje provedbene ovlasti;

H.  budući da je stvarna namjera tog zadnjeg stavka jasno iznesena u sažetom izvješću Stalnog odbora za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje sa sjednice održane 28. veljače 2017. u Bruxellesu, u kojem se navodi da je “nadalje, objašnjena motivacija za odredbu o aktivnim tvarima s predviđenim endokrinim načinom djelovanja (dalje u tekstu: regulatori rasta). [...] Odredba o regulatorima rasta omogućuje da se granični kriterij ne primjenjuju na tvari s predviđenim endokrinim načinom djelovanja[...]”;

I.  budući da se tim zadnjim stavkom zapravo uvodi odstupanje od graničnog kriterija iz točke 3.8.2. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009;

J.  budući da je iz uvodnih izjava od (6) do (10) i iz članka 1. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 očito da je zakonodavac prilikom rješavanja složenog pitanja donošenja pravila za odobravanje aktivnih tvari morao pronaći osjetljivu ravnotežu između različitih i potencijalno proturječnih ciljeva, konkretno poljoprivredne proizvodnje i unutarnjeg tržišta s jedne strane te zaštite zdravlja i okoliša s druge strane;

K.  budući da je Opći sud u gore navedenoj presudi naveo sljedeće: „dans ce contexte, il importe de relever que, en adoptant le règlement n° 528/2012, le législateur a procédé à une mise en balance de l’objectif d’amélioration du marché intérieur et de celui de la préservation de la santé humaine, de la santé animale et de l’environnement, que la Commission se doit de respecter et ne saurait remettre en cause [...]. Or, dans le cadre de la mise en œuvre des pouvoirs qui lui sont délégués par le législateur, la Commission ne saurait remettre en cause cet équilibre, ce que cette institution a d’ailleurs en substance admis lors de l’audience”(7) (stavak 72.);

L.  budući da je Parlament to ponovio u svojoj Rezoluciji od 8. lipnja 2016., u kojoj ističe da je „Opći sud presudio da se utvrđivanje znanstvenih kriterija može objektivno provesti jedino na temelju znanstvenih podataka povezanih s endokrinim sustavom, neovisno o svim drugim razmatranjima, posebno o gospodarskim, te da Komisija ne može mijenjati regulatornu ravnotežu utvrđenu temeljnim aktom primjenjivanjem ovlasti koje su joj dodijeljene u skladu s člankom 290. [Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU)]”;

M.  budući da se na Komisiju primjenjuju ista ograničenja ovlasti u kontekstu provedbenog akta u okviru regulatornog postupka s kontrolom;

N.  budući da, kako se navodi u komunikaciji Komisije od 15. lipnja 2016. „izazov s kojim je Komisija suočena u ovom postupku utvrđivanje je kriterija za određivanje što jest, a što nije endokrini disruptor u svrhu sredstava za zaštitu bilja i biocidnih proizvoda, a ne odlučivanje o načinu reguliranja tih tvari. Regulatorne posljedice zakonodavac je već utvrdio u aktu o sredstvima za zaštitu bilja (2009.) i biocidnim proizvodima (2012.)”;

O.  budući da granični kriterij utvrđen u točki 3.8.2. Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1107/2009 predstavlja ključni element Uredbe;

P.  budući da prema ustaljenoj sudskoj praksi samo zakonodavac EU-a može donositi regulatorne elemente koji su ključni za određeno pitanje i da se to ne može delegirati Komisiji;

Q.  budući da je Komisija prekoračila svoje provedbene ovlasti izmijenivši ključan regulatorni element Uredbe (EZ) br. 1107/2009, suprotno priznanju ograničenja svojih ovlasti na sudskom saslušanju u predmetu T-521-14, suprotno svojim tvrdnjama iz komunikacije od 15. lipnja 2016. i suprotno temeljnom Unijinu načelu vladavine prava;

R.  budući da, čak i kada bi nove znanstvene i tehničke spoznaje pružile valjanu osnovu za uvođenje odstupanja u pogledu uvjeta za odobravanje tvari s predviđenim endokrinim načinom djelovanja, to bi se odstupanje moglo uvesti samo u okviru zakonodavnog postupka izmjene Uredbe (EZ) br. 1107/2009 u skladu s člankom 294. UFEU-a;

1.  protivi se prihvaćanju Nacrta uredbe Komisije;

2.  smatra da se Nacrtom uredbe Komisije prekoračuju provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1107/2009;

3.  traži od Komisije da povuče Nacrt uredbe i bez odgode Odboru podnese novi;

4.  traži od Komisije da izmijeni Nacrt uredbe tako da izbriše zadnji stavak;

5.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(2) Presuda Suda od 16. prosinca 2015., Švedska protiv Komisije, T-521/14, ECLI:EU:T:2015:976.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0270.
(4) SL C 36, 29.1.2016., str. 85.
(5) SL L 184, 17.7.1999., str. 23.
(6) Budući da je presuda u predmetu T-521/14 dostupna samo na francuskom i švedskom, hrvatsku verziju teksta osigurala je prevoditeljska služba Parlamenta: „određivanje znanstvenih kriterija za utvrđivanje endokrino štetnih svojstava može se provoditi samo na objektivan način, na temelju znanstvenih podataka u vezi s endokrinim sustavom, neovisno o svim drugim razmatranjima, posebno o gospodarskim”.
(7) Budući da je presuda u predmetu T-521/14 dostupna samo na francuskom i švedskom, hrvatsku verziju teksta osigurala je prevoditeljska služba Parlamenta: „U ovom je kontekstu važno napomenuti da je pri donošenju Uredbe (EU) br. 528/2012 zakonodavac odvagnuo cilj poboljšanja unutarnjeg tržišta i cilj zaštite ljudskog zdravlja, zdravlja životinja i okoliša, došavši do zaključaka koje Komisije mora poštovati i ne smije dovoditi u pitanje [...]. U kontekstu izvršavanja ovlasti koje joj je dodijelio zakonodavac Komisija ne smije dovoditi u pitanje tu ravnotežu, što je, povrh toga, ta institucija i prihvatila tijekom saslušanja.”


Genetski modificirana soja FG72 × A5547-127
PDF 284kWORD 55k
Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D051972 – 2017/2879(RSP))
P8_TA(2017)0377B8-0540/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D051972),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 7. stavak 3., članak 9. stavak 2., članak 19. stavak 3. i članak 21. stavak 2.,

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 17. srpnja 2017. na kojem nije usvojeno nikakvo mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 1. ožujka 2017. i objavljeno 6. travnja 2017.(3),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, COD(2017)0035),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama(4),

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.  budući da su 10. prosinca 2013. poduzeća Bayer Crop Science LP i M.S. Technologies LLC nacionalnom nadležnom tijelu u Nizozemskoj podnijela zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 kojim traže odobrenje za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 × A5547-127, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje; budući da je taj zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište genetski modificirane soje FG72 × A5547-127 u proizvodima koji se sastoje od nje ili ju sadržavaju, a čija je namjena, koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje, ista kao i za svaku drugu soju, no ne obuhvaća uzgoj;

B.  budući da je 1. ožujka 2017. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) usvojila pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. uredbe (EZ) br. 1829/2003 koja je objavljena 6. travnja 2017.(5);

C.  budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka uzima u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet koji se razmatra;

D.  budući da je soja FG72 × A5547-127 razvijena kako bi omogućavala toleranciju na herbicide temeljene na izoksaflutolu (5-ciklopropiloksazol-4-il 2-mesil-4-trifluorometilfenil keton), glifosatu (N-(fosfonometil) glicin) i glufosinat (l-fosfinotricin) amoniju; budući da se tolerancija na te herbicide dobiva proteinima HPPD W336 (4-hidroksi fenil-piruvat-dioksigenaza), odnosno 2mEPSPS (5-enolpiruvilšikimat-3-fosfat sintaza), odnosno PAT (fosfinotricin acetil-transferaza);

E.  budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja podnijele brojne kritike(6); budući da najveće kritike uključuju primjedbu da se bez 90-dnevnog ispitivanja subkronične toksičnosti ne može doći do zaključka u pogledu rizika povezanih s upotrebom tog genetski modificiranog organizama u hrani i hrani za životinje, da pružene informacije o sastavu, fenotipskoj evaluaciji i toksikologiji nisu dovoljne i da su zaključci o ekvivalentnosti između genetski modificirane soje i konvencionalne soje, kao i o sigurnosti hrane i hrane za životinje, temeljeni na tim informacijama preuranjeni te da ta genetski modificirana soja nije prošla kroz ispitivanja koju su dovoljno znanstveno pouzdana da bi zajamčila njezinu sigurnost;

F.  budući da je neovisna studija došla da zaključka da procjena rizika koju je provela EFSA nije prihvatljiva u njezinom sadašnjem obliku jer ne utvrđuje postojeće praznine u znanju i nesigurnosti te ne procjenjuje toksičnost ili učinak na imunološki sustav i na reproduktivni sustav(7);

G.  budući da trenutno odobrenje glifosata istječe najkasnije 31. prosinca 2017.; budući da su i dalje otvorena pitanja o karcinogenosti glifosata; budući da je EFSA u studenom 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije (ECHA) zaključila je u ožujku 2017. da nije potrebna nikakva klasifikacija; budući da je, s druge strane, Međunarodna agencija Svjetske zdravstvene organizacije za istraživanje raka (IARC) 2015. klasificirala glifosat kao vjerojatno karcinogen za ljude;

H.  budući da je glufosinat klasificiran kao toksičan za reproduktivno zdravlje i da stoga spada pod kriterije za isključivanje navedene u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja(8); budući da odobrenje za glufosinat istječe 31. srpnja 2018.(9);

I.  budući da je izoksaflutol vjerojatno kancerogen za ljude(10), da je toksičan za neke vodene organizme i neciljane biljke te da njegovi produkti razgradnje i metaboliti lagano kontaminiraju vodu; budući da su ti problemi doveli do ograničenja u pogledu njegove uporabe(11);

J.  budući da je primjena komplementarnih herbicida dio redovite poljoprivredne prakse u uzgajanju biljaka otpornih na herbicide te se stoga može očekivati da će ostaci prskanja uvijek biti prisutni u berbi i da su neizbježni sastojci; budući da se pokazalo da genetski modificirani usjevi tolerantni na herbicide rezultiraju većom upotrebom komplementarnih herbicida u odnosu na konvencionalne usjeve(12);

K.  budući da EFSA nije procijenila ostatke prskanja komplementarnim herbicidima; budući da se stoga ne može zaključiti da je genetski modificirana soja prskana izoksaflutolom, glifosatom i glufosinatom sigurna za uporabu u hrani i hrani za životinje;

L.  budući da se razvoj genetski modificiranih usjeva koji toleriraju nekoliko selektivnih herbicida može uglavnom pripisati brzom razvoju otpornosti korova na glifosat u zemljama koje se uvelike oslanjaju na genetski modificirane usjeve; budući da je u znanstvenim publikacijama zabilježeno više od 20 različitih vrsta korova otpornih na glifosat(13); budući da su korovi otporni na glufosinat prvi put primijećeni 2009.;

M.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, održanom 17. srpnja 2017., nije usvojeno nikakvo mišljenje; budući da je 15 država članica glasovalo protiv, a samo 10 država članica koje predstavljaju tek 38,43 % stanovništva Unije glasovalo je za, uz tri države članice koje su bile suzdržane;

N.  budući da na glasovanju žalbenog odbora 14. rujna 2017. nije dano mišljenje; budući da je 15 država članica glasovalo protiv, a samo 11 država članica koje predstavljaju tek 38,69 % stanovništva Unije glasovalo je za, uz dvije države članice koje su bile suzdržane;

O.  budući da je Komisija u nekoliko navrata izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Komisija donosila odluke o odobrenju bez potpore Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja, i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače iznimka za postupak u cjelini, postalo uobičajeno pri odlučivanju o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker izrazio žaljenje zbog te nedemokratske prakse(14);

P.  budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003(15) te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

Q.  budući da se u uvodnoj izjavi 14. Uredbe (EU) br. 182/2011 navodi da će Komisija u najvećoj mogućoj mjeri djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta, osobito kada je riječ o osjetljivim pitanjima kao što su zdravlje potrošača, sigurnost hrane i zaštita okoliša;

1.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) No 1829/2003;;

2.  smatra da provedbena odluka Komisije nije u skladu s pravom Unije jer nije spojiva s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(16), predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.  traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

4.  poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak za odobrenje ne revidira tako da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

5.  poziva Komisiju da ne odobri nikakve genetski modificirane biljke koje su tolerantne na herbicide bez potpune procjene ostataka prskanja komplementarnim herbicidima i njihovim komercijalnim pripravcima koji se primjenjuju u zemljama u kojima se takve biljke uzgajaju;

6.  poziva Komisiju da ne odobri nikakve genetski modificirane biljke koje su učinjene otpornima na kombinaciju herbicida, kao što je slučaj sa sojom FG72 × A5547-127, bez potpune procjene specifičnih kumulativnih učinaka ostataka prskanja kombinacijom komplementarnih herbicida i njihovim komercijalnim pripravcima koji se primjenjuju u zemljama u kojima se takve biljke uzgajaju;

7.  poziva Komisiju da zatraži puno detaljnije ispitivanje zdravstvenih rizika povezanih s višestrukim genetskim promjenama, poput soje FG72 × A5547-127;

8.  poziva Komisiju da razvije strategije za procjenu zdravstvenih rizika i za toksikologiju, kao i praćenje nakon stavljanja na tržište, koje će biti usmjerene na cijeli lanac hrane i hrane za životinje;

9.  poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide, bez obzira na to jesu li genetski modificirane biljke namijenjene za uzgoj u Uniji ili uvoz kao hrana i hrana za životinje;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1)SL L 268, 18.10.2003., str. 1.
(2)SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(3)https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4744
(4)––––––––––––––– – Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0456).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0040).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0039).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0038).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0271).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0272).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0388).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0389).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0386).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza linije 1507 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0387).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0390).Rezolucija od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0123).Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0215).Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0214).Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0341).
(5)https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4744
(6)Prilog G – primjedbe država članica i odgovori Povjerenstva za GMO http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2013-01032
(7)http://www.testbiotech.org/en/node/1975
(8)SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(9)Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/404 оd 11. ožujka 2015. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja rokova valjanosti odobrenja aktivnih tvari beflubutamida, kaptana, dimetoata, dimetomorfa, etoprofosa, fipronila, folpeta, formetanata, glufosinata, metiokarba, metribuzina, fosmeta, pirimifos-metila i propamokarba (SL L 67, 12.3.2015., str. 6).
(10)https://a816-healthpsi.nyc.gov/ll37/pdf/carcclassJuly2004_1.pdf
(11)Prilog G – primjedbe država članica i odgovori Povjerenstva za GMO, str. 27. http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2013-01032
(12)https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs00267-015-0589-7
(13)https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-94-007-7796-5_12
(14)Primjerice, u uvodnoj izjavi na plenarnoj sjednici Parlamenta uključenoj u političke smjernice za sljedeći saziv Komisije (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili u govoru o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0379.
(16)SL L 31, 1.2.2002., str. 1.


Genetski modificirana soja DAS-44406-6
PDF 293kWORD 58k
Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D051971 – 2017/2878(RSP))
P8_TA(2017)0378B8-0541/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (D051971),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje(1), a posebno njezin članak 7. stavak 3., članak 9. stavak 2., članak 19. stavak 3. i članak 21. stavak 2.,

–  uzimajući u obzir glasovanje Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 od 17. srpnja 2017. na kojem nije usvojeno mišljenje,

–  uzimajući u obzir članke 11. i 13. Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(2),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) usvojeno 17. veljače 2017. i objavljeno 21. ožujka 2017.(3),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 182/2011 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (COM(2017)0085, 2017/0035(COD)),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije u kojima se protivi odobravanju genetski modificiranih organizama(4),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 106. stavke 2. i 3. Poslovnika,

A.  budući da su 16. veljače 2012. poduzeća Dow Agrosciences LLC i MS Technologies LLC nacionalnom nadležnom tijelu u Nizozemskoj podnijela zahtjev u skladu s člancima 5. i 17. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 kojim traže odobrenje za stavljanje na tržište hrane, sastojaka hrane i hrane za životinje koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-44406-6, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje; budući da je taj zahtjev obuhvaćao i stavljanje na tržište genetski modificirane soje DAS-44406-6 u proizvodima koji se sastoje od nje ili ju sadržavaju, a čija je namjena, koja ne obuhvaća hranu i hranu za životinje, ista kao i za svaku drugu soju, no ne obuhvaća uzgoj;

B.  budući da je 17. veljače 2017. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) usvojila pozitivno mišljenje u skladu s člancima 6. i 18. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, koje je objavljeno 21. ožujka 2017.(5);

C.  budući da se u Uredbi (EZ) br. 1829/2003 navodi da genetski modificirana hrana ili hrana za životinje ne smije imati nepovoljne učinke na zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš te da Komisija pri sastavljanju svojih odluka uzima u obzir sve relevantne odredbe prava Unije i druge legitimne čimbenike važne za predmet koji se razmatra;

D.  budući da su države članice tijekom tromjesečnog razdoblja savjetovanja iznijele brojne kritike(6); budući da se najviše kritiziraju činjenice da „sadašnji zahtjev i predstavljeni podaci o procjeni rizika ne pružaju dovoljno informacija da bi se nedvojbeno isključilo nepovoljne učinke na zdravlje ljudi i životinja”(7), da „pružene informacije o fenotipskoj evaluaciji, sastavu i toksikologiji nisu dovoljne”(8) i da nadležno tijelo smatra da su „potrebne daljnje analize koncentracije glifosata, tvari 2,4-D, glufosinata i produkata nastalih njihovom razgradnjom u sjemenu i stočnoj hrani koji su namijenjeni za hranu i hranu za životinje, kako bi se isključili svi mogući nepovoljni učinci na ljudsko i životinjsko zdravlje”(9);

E.  budući da se neovisnom studijom došlo da zaključka da „procjena rizika koju je provela EFSA nije prihvatljiva u njezinom sadašnjem obliku jer ne utvrđuje nedostatke u znanju i nesigurnosti te ne procjenjuje toksičnost i učinke na imunološki i reproduktivni sustav”; budući da se u istoj studiji zaključuje da bi „plan praćenja trebalo odbaciti jer se njime ne osigurava dostupnost osnovnih podataka”(10);

F.  budući da soja DAS-44406-6 eksprimira 5-enolpiruvil-šikimat-3-fosfat sintazu (2mEPSPS), koja omogućuje toleranciju na herbicide na bazi glifosata, ariloksialkanoat dioksigenazu (AAD-12), koja omogućuje toleranciju na 2,4-diklorofenoksioctenu kiselinu (2,4-D) i na druge srodne fenoksi-herbicide, te fosfinotricin-acetil-transferazu (PAT), koja omogućuje toleranicju na herbicide na bazi amonijeva glufosinata;

G.  budući da trenutno odobrenje glifosata istječe najkasnije 31. prosinca 2017.; budući da i dalje postoje sumnje u karcinogenosti glifosata; budući da je EFSA u studenom 2015. zaključila da glifosat vjerojatno nije karcinogen, a Europska agencija za kemikalije (ECHA) zaključila je u ožujku 2017. da nikakva klasifikacija nije potrebna; budući da je, s druge strane, Međunarodna agencija Svjetske zdravstvene organizacije za istraživanje raka (IARC) 2015. klasificirala glifosat kao vjerojatno karcinogen za ljude;

H.  budući da je u okviru neovisnog istraživanja izražena zabrinutost u vezi s rizikom u pogledu aktivnog sastojka herbicida 2,4-D kada je riječ o razvoju zametka, urođenih mana i endokrine disrupcije(11); budući da unatoč ponovnom odobrenju aktivne tvari 2,4-D 2015. godine podnositelj zahtjeva još nije dostavio informacije o mogućim endokrinim svojstvima(12);

I.  budući da je glufosinat klasificiran kao toksičan za reproduktivno zdravlje i da stoga ulazi u „kriterije za isključivanje” iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja(13); budući da odobrenje za glufosinat istječe 31. srpnja 2018.(14);

J.  budući da je veći broj stručnjaka izrazio zabrinutost u pogledu 2,4-diklorofenola, produkta koji nastaje pri raspadu tvari 2,4-D, koji može biti prisutan u uvezenoj soji DAS-44406-6; budući da je 2,4-diklorofenol poznat kao endokrini disruptor i reprotoksična tvar;

K.  budući da 2,4-diklorofenol, izravni metabolit tvari 2,4-D, može biti toksičniji od samog herbicida; budući da je IARC klasificirao 2,4-diklorofenol kao karcinogenu tvar tipa B i da je on uvršten u popis kemikalija za koje je predviđeno preispitivanje u okviru strategije EU-a za endokrine disruptore(15);

L.  budući da je zbog činjenice da je lako topljiv u mastima i uljima očekivano da će se 2,4-diklorofenol zadržati u sojinu ulju tijekom prerade sojinih zrna; budući da je sojino ulje proizvod od soje koji ljudi najčešće koriste te da se nalazi u brojnim proizvodima, a između ostalog i u nekim vrstama početne hrane za dojenčad(16);

M.  budući da količina 2,4-diklorofenola u proizvodu može biti veća od količine ostatka tvari 2,4-D; budući da u Uniji ne postoji maksimalna razina ostataka (MRL) za 2,4-diklorofenol;

N.  budući da ostatci prskanja komplementarnim herbicidima nisu bili ocjenjeni; budući da se stoga ne može zaključiti da je genetski modificirana soja prskana tvarima 2,4-D, glifosatom i glufosinatom sigurna za uporabu u hrani i hrani za životinje;

O.  budući da se razvoj genetski modificiranih usjeva otpornih na nekoliko selektivnih herbicida može uglavnom pripisati brzom razvoju otpornosti korova na glifosat u zemljama koje se uvelike oslanjaju na genetski modificirane usjeve; budući da je u znanstvenim publikacijama zabilježeno više od dvadeset različitih vrsta korova otpornih na glifosat(17); budući da su korovi otporni na glufosinat prvi put primijećeni 2009.;

P.  budući da će odobrenje uvoza soje DAS-44406-6 u Uniju bez sumnje dovesti do povećanja njezina uzgoja u trećim zemljama i do povećane upotrebe glifosata, herbicida 2,4-D i herbicida na bazi glufosinata; budući da se soja DAS-44406-6 trenutačno uzgaja u Argentini, Brazilu, SAD-u i Kanadi;

Q.  budući da se Unija obvezala na ostvarivanje ciljeva održivog razvoja, koji uključuju obvezu da se do 2030. znatno smanji broj smrtnih slučajeva i oboljenja uzrokovanih opasnim kemikalijama te onečišćenjem i zagađenjem zraka, vode i tla (cilj održivog razvoja br. 3, podcilj 3.9)(18); budući da se pokazalo da genetski modificirani usjevi otporni na herbicide dovode do veće upotrebe tih herbicida nego konvencionalni usjevi(19);

R.  budući da se Unija zalaže za usklađenost politika radi razvoja, kojom se nastoje smanjiti proturječnosti i stvoriti sinergije među različitim politikama Unije, pa tako i u području trgovine, okoliša i poljoprivrede(20), na korist zemalja u razvoju i radi veće učinkovitosti razvojne suradnje(21);

S.  budući da na glasovanju Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, održanom 17. srpnja 2017., nije bilo usvojenog mišljenja; budući da je 15 država članica glasovalo protiv, a samo 10 država članica, koje predstavljaju tek 38,43 % stanovništva Unije, glasovalo je za, uz tri države članice koje su bile suzdržane;

T.  budući da na glasovanju žalbenog odbora 14. rujna 2017. nije usvojeno mišljenje; budući da je 14 država članica glasovalo protiv, a samo 12 država članica, koje predstavljaju 38,78 % stanovništva Unije, glasovalo je za, uz tri države članice koje su bile suzdržane;

U.  budući da je Komisija u nekoliko navrata izrazila žaljenje zbog činjenice da je od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Komisija donosila odluke o odobravanjima bez potpore Stalnog odbora za lanac prehrane i zdravlje životinja, i da je vraćanje predmeta Komisiji radi konačne odluke, što je inače uvelike iznimka za postupak u cjelini, postalo uobičajeno pri odlučivanju o odobrenjima za genetski modificiranu hranu i hranu za životinje; budući da je i predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker izrazio žaljenje zbog te nedemokratske prakse(22);

V.  budući da je Parlament 28. listopada 2015. u prvom čitanju odbio zakonodavni prijedlog od 22. travnja 2015. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1829/2003(23) te je pozvao Komisiju da ga povuče i da podnese novi prijedlog;

W.  budući da se u uvodnoj izjavi 14 Uredbe (EU) br. 182/2011 navodi da će Komisija u najvećoj mogućoj mjeri djelovati na takav način da izbjegne suprotstavljanje bilo kojem prevladavajućem stajalištu koje može nastati u okviru žalbenog odbora protiv primjerenosti provedbenog akta, osobito kada je riječ o osjetljivim pitanjima kao što su zdravlje potrošača, sigurnost hrane i zaštita okoliša;

1.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije prekoračuje provedbene ovlasti predviđene Uredbom (EZ) br. 1829/2003;

2.  smatra da nacrt provedbene odluke Komisije nije u skladu s pravom Unije i da nije spojiv s ciljem Uredbe (EZ) br. 1829/2003, a on je, u skladu s općim načelima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(24), predvidjeti osnovu za visoku razinu zaštite zdravlja i života ljudi, zdravlja i dobrobiti životinja, okoliša i interesa potrošača u pogledu genetski modificirane hrane i hrane za životinje te pritom zajamčiti učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

3.  traži od Komisije da povuče svoj nacrt provedbene odluke;

4.  poziva Komisiju da suspendira sve provedbene odluke o zahtjevima za odobrenje genetski modificiranih organizama dok se postupak za odobrenje ne revidira tako da se riješe nedostaci trenutačnog postupka, koji se pokazao neadekvatnim;

5.  poziva Komisiju da ne odobri nikakve genetski modificirane biljke otporne na herbicide bez potpune procjene ostataka prskanja komplementarnim herbicidima i njihovim komercijalnim pripravcima koji se primjenjuju u zemljama u kojima se takve biljke uzgajaju;

6.  poziva Komisiju da ne odobri nikakve genetski modificirane biljke koje su učinjene otpornima na kombinaciju herbicida, kao što je slučaj sa sojom DAS-44406-6, bez potpune procjene specifičnih kumulativnih učinaka ostataka prskanja kombinacijom komplementarnih herbicida i njihovim komercijalnim pripravcima koji se primjenjuju u zemljama u kojima se takve biljke uzgajaju;

7.  poziva Komisiju da razvije strategije za procjenu zdravstvenih rizika i toksikologiju, kao i praćenje nakon stavljanja na tržište, koji će biti usmjereni na cijeli lanac hrane i hrane za životinje;

8.  poziva Komisiju da u potpunosti integrira procjenu rizika primjene komplementarnih herbicida i njihovih ostataka u procjenu rizika genetski modificiranih biljaka otpornih na herbicide, bez obzira na to jesu li genetski modificirane biljke namijenjene za uzgoj u Uniji ili za uvoz kao hrana i hrana za životinje;

9.  traži od Komisije da ispuni svoju obvezu u pogledu usklađenosti politika radi razvoja koja proizlazi iz članka 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

10.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 268, 18.10.2003., str. 1.
(2) SL L 55, 28.2.2011., str. 13.
(3) https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4738
(4)––––––––––––––– – Rezolucija od 16. siječnja 2014. o prijedlogu Odluke Vijeća o stavljanju na tržište, u skladu s Direktivom 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kukuruza za uzgoj (Zea mays L., linije 1507), genetski modificiranog kako bi bio otporan na određene leptire nametnike (SL C 482, 23.12.2016., str. 110.).Rezolucija od 16. prosinca 2015. o Provedbenoj odluci Komisije (EU) 2015/2279 od 4. prosinca 2015. o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz NK603 × T25, sastoje se ili su proizvedeni od njega (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2015)0456).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87705 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0040).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju MON 87708 × MON 89788, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0039).Rezolucija od 3. veljače 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju FG72 (MST-FGØ72-2), sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0038).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz Bt11 × MIR162 × MIR604 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju ili triju tih promjena (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0271).Rezolucija od 8. lipnja 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište genetski modificiranog karanfila (Dianthus caryophyllus L., linije SHD-27531-4) (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0272).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o produljenju odobrenja za stavljanje na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza MON 810 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0388).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda od genetski modificiranog kukuruza MON 810 (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0389).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza Bt11 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0386).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o stavljanju na tržište sjemena genetski modificiranog kukuruza linije 1507 za uzgoj (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0387).Rezolucija od 6. listopada 2016. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk 281-24-236 × 3006-210-23 × MON 88913, sastoje se ili su proizvedeni od njega (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0390).Rezolucija od 5. travnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadrže genetski modificirani kukuruz Bt11 × 59122 × MIR604 × 1507 × GA21, sastoje se ili su proizvedeni od njega i genetski modificiranih kukuruza koji su kombinacija dviju, triju ili četiriju promjena Bt11, 59122, MIR604, 1507 i GA21 na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0123).Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani kukuruz DAS-40278-9, sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0215).Rezolucija Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificirani pamuk GHB119 (BCS-GHØØ5-8), sastoje se od njega ili su proizvedeni od njega na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0214).Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2017. o nacrtu provedbene odluke Komisije o odobravanju stavljanja na tržište proizvoda koji sadržavaju genetski modificiranu soju DAS-68416-4, sastoje se od nje ili su proizvedeni od nje na temelju Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0341).
(5) https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/4738
(6) Prilog G – primjedbe država članica i odgovori Povjerenstva za GMO http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2012-00368
(7) Prilog G – primjedbe država članica i odgovori Povjerenstva za GMO, str. 1.
(8) Prilog G – primjedbe država članica i odgovori Povjerenstva za GMO, str. 52.
(9) Prilog G – primjedbe država članica i odgovori Povjerenstva za GMO, str. 87.
(10) http://www.testbiotech.org/node/1946
(11) http://www.pan-europe.info/sites/pan-europe.info/files/public/resources/reports/pane-2014-risks-of-herbicide-2-4-d.pdf
(12) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2015/2033 od 13. studenog 2015. o produljenju odobrenja aktivne tvari 2,4-D u skladu s Uredbom (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i o izmjeni Priloga Provedbenoj uredbi Komisije (EU) br. 540/2011 (SL L 298, 14.11.2015., str. 8.).
(13) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(14) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/404 оd 11. ožujka 2015. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 540/2011 u pogledu produljenja rokova valjanosti odobrenjâ aktivnih tvari beflubutamida, kaptana, dimetoata, dimetomorfa, etoprofosa, fipronila, folpeta, formetanata, glufosinata, metiokarba, metribuzina, fosmeta, pirimifos-metila i propamokarba (SL L 67, 12.3.2015., str. 6).
(15) Prilog G – primjedbe država članica i odgovori Povjerenstva za GMO, str. 5 http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2012-00368
(16) Primjedbe država članica i odgovori Povjerenstva za GMO u vezi sa zahtjevom za odobrenje genetski modificirane soje DAS-68416-4, str. 31. http://registerofquestions.efsa.europa.eu/roqFrontend/questionLoader?question=EFSA-Q-2011-00052
(17) https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-94-007-7796-5_12
(18) https://sustainabledevelopment.un.org/sdg3
(19) https://link.springer.com/article/10.1007%2Fs00267-015-0589-7
(20) Komunikacija Komisije od 12. travnja 2005. naslovljena „Usklađenost politika radi razvoja: brži napredak prema ostvarenju milenijskih razvojnih ciljeva” (COM(2005)0134).
(21) https://ec.europa.eu/europeaid/policies/policy-coherence-development_en
(22) Primjerice, u uvodnoj izjavi na plenarnoj sjednici Parlamenta uključenoj u političke smjernice za sljedeći saziv Komisije (Strasbourg, 15. srpnja 2014.) ili u govoru o stanju Unije 2016. (Strasbourg, 14. rujna 2016.).
(23) Usvojeni tekstovi. P8_TA(2015)0379.
(24) SL L 31, 1.2.2002., str. 1.


Zustavljanje prakse dječjih brakova
PDF 267kWORD 53k
Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2017. o zaustavljanju prakse dječjih brakova (2017/2663(RSP))
P8_TA(2017)0379B8-0535/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, a posebno njezin članak 16., kao i sve ostale ugovore i instrumente Ujedinjenih naroda povezane s ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta, koju je Opća skupština UN-a usvojila 20. studenoga 1989.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. studenoga 2014. o 25. obljetnici Konvencije UN-a o pravima djeteta(1),

–  uzimajući u obzir članak 16. Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena,

–  uzimajući u obzir članak 23. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 10. stavak 1. Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 9.,

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi naslovljen „Rodna ravnopravnost i osnaživanje žena: vanjskim odnosima EU-a do preobrazbe života djevojčica i žena 2016. – 2020.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 26. listopada 2015. o Akcijskom planu za ravnopravnost spolova 2016. – 2020.,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju 2015. – 2019.,

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a za promicanje i zaštitu prava djeteta (2017.) – „Ne zaboravimo nijedno dijete”,

–  uzimajući u obzir Europski konsenzus o razvoju u kojem je naglašena obveza EU-a u pogledu uključivanja ljudskih prava i rodne ravnopravnosti u skladu s Programom održivog razvoja do 2030.,

–  uzimajući u obzir članke 32. i 37. te članak 59. stavak 4. Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija),

–  uzimajući u obzir izvješće Fonda UN-a za stanovništvo (UNFPA) iz 2012. naslovljeno „Marrying Too Young – End Child Marriage” (Premladi u brak – Zaustavljanje prakse dječjih brakova),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je EU predan promicanju prava djeteta i budući da dječji, rani i prisilni brakovi predstavljaju kršenje tih prava; budući da se EU obvezao sveobuhvatno štititi i promicati prava djeteta u svojoj vanjskoj politici, u skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta i njezinim fakultativnim protokolima te ostalim relevantnim međunarodnim standardima i ugovorima;

B.  budući da su dječji, rani i prisilni brakovi u okviru međunarodnog prava u području ljudskih prava prepoznati kao štetne prakse te su često povezani s teškim oblicima nasilja nad ženama i djevojčicama, uključujući i nasilje od strane partnera;

C.  budući da dječji, rani i prisilni brakovi imaju razarajući učinak na općenito ostvarivanje i uživanje prava žena i djevojčica, kao i na zdravlje djevojčica, uključujući i ozbiljnu opasnost od komplikacija u trudnoći i infekcije virusom HIV-a; budući da ti brakovi izlažu djevojčice seksualnom zlostavljanju, nasilju u obitelji, pa čak i ubojstvu iz časti;

D.  budući da ozbiljnu zabrinutost izazivaju ponovno uvođenje i proširenje takozvanog pravila globalnog blokiranja i rezanje financijskih sredstava namijenjenih organizacijama poput UNFPA-e, koje djevojčicama koje su bile žrtve dječjeg braka pružaju usluge planiranja obitelji te usluge povezane sa spolnim i reproduktivnim zdravljem u cilju smanjenja rizika od zaraze virusom HIV-a i komplikacija u ranoj trudnoći;

E.  budući da dječji, rani i prisilni brakovi predstavljaju temeljno nijekanje njihova prava na vlastito tijelo i tjelesni integritet, kao i autonomije u tom pogledu;

F.  budući da je dječji brak vrsta prisilnog braka, s obzirom na to da djeca zbog svoje dobi nisu u mogućnosti dati svoj puni, slobodni i informirani pristanak na brak ili na vrijeme sklapanja tog braka;

G.  budući da svaka treća djevojčica u zemljama u razvoju stupi u brak prije navršenih 18, a svaka deveta prije navršenih 15 godina; budući da su djevojčice u najvećoj opasnosti jer čine 82 % djece koje pogađa taj problem;

H.  budući da su udane djevojčice pod velikim društvenim pritiskom da dokažu svoju plodnost, zbog čega su više izložene ranim i čestim trudnoćama; budući da su komplikacije u trudnoći i pri porodu vodeći uzroci smrti djevojčica u dobi između 15 i 19 godina u zemljama s niskim ili srednje visokim dohotkom;

I.  budući da su dječji, rani i prisilni brakovi povezani s visokom stopom smrtnosti majki, niskom stopom planiranja obitelji i neželjenim trudnoćama te djevojčice o kojima je riječ zbog njih najčešće napuste obrazovanje; budući da je iskorjenjivanje dječjih, ranih i prisilnih brakova čvrsto ugrađeno u Program održivog razvoja do 2030., u sklopu cilja održivog razvoja broj 5 i podcilja 5.3. i budući da su ti brakovi jasno prepoznati kao prepreke postizanju rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena;

J.  budući da je iskorjenjivanje dječjih, ranih i prisilnih brakova zacrtano kao jedan od prioriteta vanjskog djelovanja EU-a u području promicanja ženskih i ljudskih prava;

K.  budući da više od 60 % udanih djevojčica u zemljama u razvoju nije formalno obrazovano, što predstavlja oblik rodne diskriminacije, i budući da dječji brak narušava pravo djece školske dobi na obrazovanje koje im je potrebno za osobni razvoj, pripremu za odrasli život i njihovu sposobnost doprinošenja zajednici;

L.  budući da taj problem nije prisutan samo u trećim zemljama, već i u državama članicama EU-a;

M.  budući da je EU nedavno odlučio potpisati Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija);

N.  budući da se u Istanbulskoj konvenciji prisilni brak prepoznaje kao oblik nasilja nad ženama te da se njome zahtijeva kriminaliziranje čina prisiljavanja djece na stupanje u brak te mamljenje djece u drugu zemlju kako bi ih se prisililo na stupanje u brak;

O.  budući da je dostupno vrlo malo statističkih podataka na nacionalnoj razini, na razini EU-a i na globalnoj razini da bi se pokazala ozbiljnost problema dječjih, ranih i prisilnih brakova u državama članicama EU-a(2);

P.  budući da su se tijekom nedavne migracijske krize pojavili novi slučajevi dječjih brakova koji su sklopljeni u inozemstvu, a koji su katkad uključivali djecu mlađu od 14 godina;

Q.  budući da su djeca koja stupe u brak prije navršene 18. godine izloženija opasnosti od napuštanja školovanja i riziku od života u siromaštvu;

R.  budući da oružani sukobi i nestabilne situacije znatno povećavaju pojavu dječjih, ranih i prisilnih brakova;

1.  podsjeća na povezanost između pristupa utemeljenog na pravima, koji obuhvaća sva ljudska prava, i rodne ravnopravnosti te podsjeća da je EU i dalje posvećen promicanju, zaštiti i ostvarivanju svih ljudskih prava te punoj i djelotvornoj provedbi Pekinške platforme za djelovanje, Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), Istanbulske konvencije i akcijskog plana EU-a za ravnopravnost spolova i jačanje položaja žena;

2.  naglašava da je dječji brak kršenje prava djeteta i oblik nasilja nad ženama i djevojčicama; ističe da je stoga vrijedan osude;

3.  poziva EU i države članice da ispune ciljeve Programa održivog razvoja do 2030. kako bi se na djelotvorniji način borilo protiv štetnih praksi i kako bi se odgovorne osobe izvele pred lice pravde; poziva EU i države članice da surađuju s organizacijom UN Women, Fondom Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF), UNFPA-om i drugim partnerima kako bi skrenuli pozornost na problem dječjih, ranih i prisilnih brakova usredotočenjem na osnaživanje žena, među ostalim u okviru obrazovanja, jačanja ekonomskog položaja i većeg sudjelovanja u odlučivanju, kao i usredotočenjem na zaštitu i promicanje ljudskih prava svih žena i djevojčica, uključujući i pravo na spolno i reproduktivno zdravlje;

4.  poziva EU i države članice da povećaju pristup zdravstvenim uslugama, uključujući i usluge u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, za žene i udane djevojčice;

5.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da iskoristi sve dostupne instrumente izrađivanjem politika, programa i zakonodavstva, uključujući političke dijaloge, dijaloge o ljudskim pravima, bilateralnu i multilateralnu suradnju, strategiju „Trgovina za sve”, OSP+ i ostale instrumente, kako bi se riješila i suzbila praksa dječjih, ranih i prisilnih brakova;

6.  poziva EU i države članice da primjenjuju ujednačene pravne standarde u vezi s postupkom za rješavanje problema dječjih brakova, među ostalim imajući na umu ratifikaciju Istanbulske konvencije;

7.  poziva EU i države članice da surađuju s tijelima kaznenog progona i pravosudnim sustavima u trećim zemljama te da osiguraju osposobljavanje i tehničku pomoć kako bi pomogli pri donošenju i provedbi zakonodavstva u vezi sa zabranom ranih i prisilnih brakova, uključujući minimalnu dobnu granicu za stupanje u brak;

8.  ističe da je potrebno osmisliti posebne mjere rehabilitacije i pomoći za udane djevojčice kako bi im se omogućilo da se ponovno uključe u sustav obrazovanja ili osposobljavanja i da izbjegnu obiteljske i društvene pritiske povezane s ranim brakom;

9.  ističe da je potrebno dodijeliti proračunska sredstva za programe namijenjene za sprečavanje dječjih brakova kojima se nastoji stvoriti okružje u kojem djevojčice mogu ostvariti svoj puni potencijal, među ostalim i preko obrazovnih, socijalnih i gospodarskih programa za djevojčice koje nisu u obrazovnom sustavu, programa za zaštitu djece, skloništa za djevojčice i žene, pravnog savjetovanja i psihološke potpore;

10.  pozdravlja projekte razvijene u okviru programa Daphne, koji su usredotočeni na pomoć žrtvama i sprečavanje dječjih, ranih i prisilnih brakova; smatra da bi se takvi projekti trebali ojačati i da bi im se trebala dodijeliti odgovarajuća dodatna financijska sredstva;

11.  poziva na to da se posebna pozornost posveti djeci iz zajednica u nepovoljnom položaju i naglašava da je potrebno usredotočiti se na podizanje razine osviještenosti, obrazovanje i ekonomsko osnaživanje žena kao načina za rješavanje tog problema;

12.  naglašava da je potrebno razviti i uspostaviti posebne postupke kako bi se zajamčila zaštita djece među izbjeglicama i tražiteljima azila u skladu s Konvencijom UN-a o pravima djeteta; poziva zemlje domaćine da djeci izbjeglicama zajamče potpuni pristup obrazovanju te da koliko je god moguće promiču njihovu integraciju i uključenost u nacionalne obrazovne sustave;

13.  poziva na uspostavu posebnih postupaka u prihvatnim centrima za izbjeglice i tražitelje azila kako bi se otkrili slučajevi dječjih, ranih i prisilnih brakova i kako bi se pružila pomoć žrtvama;

14.  naglašava potrebu za propisnim i usklađenim praćenjem slučajeva dječjih brakova u državama članicama EU-a te za prikupljanjem podataka razvrstanih po spolu kako bi se omogućila bolja procjena ozbiljnosti tog problema;

15.  ističe veliki nesklad između službeno registriranih slučajeva i slučajeva potencijalnih žrtava koje traže pomoć, što ukazuje na mogućnost da u mnogim slučajevima dječji brakovi prođu nezamijećeno od strane vlasti; poziva na to da se socijalnim radnicima, nastavnicima i drugom osoblju koje dolazi u kontakt s potencijalnim žrtvama pruži posebno osposobljavanje i priručnici o načinu identifikacije žrtava te o tome kako pokrenuti postupke pružanja pomoći žrtvama;

16.  poziva na jačanje posebnih projekata i kampanja u okviru vanjskog djelovanja EU-a usmjerenog na rješavanje problema dječjih, ranih i prisilnih brakova; naglašava da je potrebno posvetiti posebnu pozornost kampanjama za podizanje razine osviještenosti i kampanjama usmjerenima na obrazovanje i osnaživanje žena i djevojčica u zemljama kandidatkinjama za pristupanje i u europskom susjedstvu;

17.  ističe da bi EU trebao podržavati i poticati treće zemlje u jamčenju mogućnosti sudjelovanja civilnog društva i u osiguravanju neovisnog pristupa pravdi za djecu žrtve dječjeg, ranog i prisilnog braka i njihove predstavnike, na način koji je prilagođen djeci;

18.  ističe da je u sklopu humanitarne pomoći potrebno financirati projekte usmjerene na sprečavanje rodno uvjetovanog nasilja i na obrazovanje u izvanrednim situacijama kako bi se smanjio pritisak na žrtve dječjih, ranih i prisilnih brakova;

19.  ističe da je potrebno utvrditi čimbenike rizika za dječje brakove u humanitarnim krizama uključivanjem adolescentica i da u humanitarne operacije od samog početka kriza treba integrirati pružanje potpore udanim djevojčicama;

20.  snažno osuđuje ponovno uvođenje i širenje takozvanog pravila globalnog blokiranja i njegov utjecaj na globalno pružanje zdravstvene skrbi ženama i djevojčicama te na njihova prava; ponavlja svoj poziv EU-u i državama članicama da popune financijski jaz koji je SAD ostavio u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i prava, koristeći i nacionalna i europska sredstva namijenjena za financiranje razvoja;

21.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 289, 9.8.2016., str. 57.
(2) http://fileserver.wave-network.org/home/ForceEarlyMarriageRoadmap.pdf


Konferencija UN-a o klimatskim promjenama 2017. u Bonnu u Njemačkoj (COP23)
PDF 400kWORD 64k
Rezolucija Europskog parlamenta od 4. listopada 2017. o Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati 2017. u Bonnu u Njemačkoj (COP23) (2017/2620(RSP))
P8_TA(2017)0380B8-0534/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Protokol iz Kyota uz Okvirnu konvenciju,

–  uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP21) i 11. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP11), koje su se održale u Parizu od 30. studenoga do 11. prosinca 2015.,

–  uzimajući u obzir 18. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP18) i 8. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Protokola iz Kyota (CMP8) koje su se održale u Dohi (Katar) od 26. studenoga do 8. prosinca 2012. te usvajanje izmjene Protokola kojom se utvrđuje drugo obvezujuće razdoblje u okviru Protokola iz Kyota od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2020.,

–  uzimajući u obzir da je 22. travnja 2016. u sjedištu UN-a u New Yorku otvoreno razdoblje za potpisivanje Pariškog sporazuma i činjenicu da je to razdoblje trajalo do 21. travnja 2017. te da je 195 država potpisalo Pariški sporazum, a 160 država deponiralo je instrumente za njegovu ratifikaciju,

–  uzimajući u obzir 22. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP22) i 1. konferenciju stranaka koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma (CMA1), koje su održane u Marakešu (Maroko) od 15. studenoga do 18. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. listopada 2016. o provedbi Pariškog sporazuma i Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati 2016. u Marakešu, u Maroku (COP22)(1),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. srpnja 2016. pod nazivom „Ubrzanje prelaska na niskougljično gospodarstvo u Europi” (COM(2016)0500),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. pod nazivom „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 15. veljače 2016., 30. rujna 2016. i 23. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir planirane nacionalno utvrđene doprinose EU-a i njegovih država članica koje su Latvija i Europska komisija 6. ožujka 2015. u ime Europske unije i njezinih država članica podnijele UNFCCC-u,

–  uzimajući u obzir 5. izvješće o procjeni Međuvladinog tijela za klimatske promjene (IPCC) i njegovo objedinjeno izvješće,

–  uzimajući u obzir objedinjeno izvješće Programa UN-a za okoliš (UNEP) iz studenoga 2016. pod nazivom „Izvješće o odstupanjima u vrijednostima emisija za 2016.” i njegovo izvješće o odstupanjima u razini prilagodbe za 2016.,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju čelnika donesenu na sastanku na vrhu skupine G7 održanom u hotelu Schloss Elmau u Njemačkoj 7. i 8. lipnja 2015. pod naslovom „Mislimo unaprijed. Djelujmo zajedno”, u kojoj su čelnici zemalja skupine G7 ponovno istaknuli svoju namjeru da ispune preuzetu obvezu da do 2050. smanje emisije stakleničkih plinova za 40–70 % u odnosu na 2010., pri čemu smanjenje treba biti bliže iznosu od 70 %, a ne 40 %;

–  uzimajući u obzir priopćenje čelnika zemalja skupine G7 iz 2017., a posebno priopćenje sa sastanka ministara za okoliš zemalja skupine G7 održanog u Bologni,

–  uzimajući u obzir odluku o povlačenju iz Pariškog sporazuma koju je najavio predsjednik Sjedinjenih Američkih Država,

–  uzimajući u obzir encikliku pape Franje „Laudato si”,

–  uzimajući u obzir pitanja upućena Vijeću i Komisiji o konferenciji UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati 2017. u Bonnu (COP23) (O-000068/2017 – B8-0329/2017 i O-000069/2017 – B8-0330/2017),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je Pariški sporazum stupio na snagu 4. studenoga 2016. i da je 160 od 197 stranaka Konvencije deponiralo pri UN-u svoje instrumente za ratifikaciju, prihvaćanje, odobrenje ili pristupanje (na dan 8. rujna 2017.);

B.  budući da su prijedlog reforme sustava za trgovanje emisijama iz srpnja 2015. i klimatski paket iz srpnja 2016. (koji obuhvaća raspodjelu tereta, prijedloge za korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo i europsku strategiju za mobilnost s niskom razinom emisije) ključni instrumenti potrebni kako bi se ispunile te obveze i kako bi EU potvrdio svoj vodeći položaj na globalnoj razini u borbi protiv klimatskih promjena;

C.  budući da se nastojanja da se ublaži globalno zatopljenje ne smiju smatrati preprekom težnjama prema gospodarskom rastu već se, naprotiv, trebaju smatrati pokretačem ostvarenja novog i održivog rasta i zapošljavanja;

D.  budući da će se najteže posljedice klimatskih promjena osjetiti u zemljama u razvoju, a posebno u najslabije razvijenim zemljama i malim otočnim državama u razvoju koje nemaju dovoljno resursa za pripremu i prilagodbu na aktualne promjene; budući da je prema mišljenju Međuvladina tijela za klimatske promjene (IPCC) Afrika posebno osjetljiva na te izazove i posebno izložena nestašici vode, ekstremnim vremenskim prilikama i poteškoćama u sigurnosti opskrbe hranom zbog suše i dezertifikacije;

E.  budući da zbog klimatskih promjena u ne tako dalekoj budućnosti može doći do veće borbe za resurse, kao što su hrana, voda i pašnjaci, mogu se produbiti gospodarske teškoće i politička nestabilnost te bi klimatske promjene mogle postati glavni uzrok raseljavanja stanovništva, kako unutar tako i izvan nacionalnih granica; budući da problem migracija uzrokovanih klimatskim promjenama mora biti među glavnim prioritetima međunarodne zajednice;

F.  budući da je 6. ožujka 2015. Europska unija UNFCCC-u podnijela planirane nacionalno utvrđene doprinose EU-a i država članica, čime je prihvatila obvezujući cilj od najmanje 40 % smanjenja domaćih emisija stakleničkih plinova do 2030. u odnosu na razine iz 1990.;

G.  budući da se ambicioznom politikom ublažavanja klimatskih promjena može ostvariti rast i zapošljavanje; budući da, međutim, u određenim sektorima s visokim emisijama ugljika i visokim intenzitetom trgovine može doći do istjecanja ugljika ako druga tržišta ne pokažu sličnu razinu ambicioznosti; budući da je stoga u tim konkretnim sektorima potrebna primjerena zaštita od istjecanja ugljika kako bi se zaštitila radna mjesta;

1.  podsjeća da su klimatske promjene jedan od najvažnijih izazova čovječanstva te da sve države i svi dionici u cijelom svijetu moraju učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi ograničili s tim povezane probleme; ističe da Pariški sporazum predstavlja važan korak u tom smjeru, iako još mnogo toga treba napraviti;

Znanstvena osnova za klimatske mjere

2.  podsjeća da znanstveni dokazi izneseni u 5. izvješću o procjeni Međuvladina tijela za klimatske promjene iz 2014. upućuju na to da je zatopljenje u klimatskom sustavu neupitno, da su klimatske promjene stvarne te da je ljudsko djelovanje glavni uzrok zabilježenog zatopljenja od sredine 20. stoljeća; zabrinut je zbog toga što su raširene i konkretne posljedice klimatskih promjena već jasno vidljive u prirodnim i ljudskim sustavima na svim kontinentima i u svim oceanima;

3.  prima na znanje globalne proračune za ugljik kako ih je u 5. izvješću o procjeni predstavilo Međuvladino tijelo za klimatske promjene i zaključuje da će se, nastave li se trenutačne razine globalnih emisija stakleničkih plinova, iscrpiti preostali proračun za ugljik koji je usklađen s mjerom ograničavanja porasta prosječne globalne temperature na 1,5 °C u sljedeće četiri godine; ističe da bi sve zemlje trebale ubrzati prijelaz na nulte emisije stakleničkih plinova i otpornost na klimatske promjene u skladu s Pariškim sporazumom kako bi se izbjegle najteže posljedice globalnog zatopljenja;

4.  ponovno ističe da je globalne klimatske mjere važno temeljiti na najboljim dostupnim znanstvenim spoznajama te pozdravlja pospješujući dijalog 2018. prije roka UNFCCC-a utvrđenog za 2020. do kojeg treba podnijeti nacionalno utvrđene doprinose kao i prvi pregled globalnog stanja 2023. kao prilike da se to načelo primijeni;

5.  potiče na dijalog između stručnjaka IPCC-a i stranaka Sporazuma dok se rezultati šestog ciklusa ocjenjivanja pripremaju i objavljuju; pozdravlja stoga odluku da se 2018. objavi tematsko izvješće IPCC-a o učincima globalnog zatopljenja od 1,5 °C iznad predindustrijskih razina i o povezanim kretanjima globalnih emisija stakleničkih plinova;

Ratifikacija Pariškog sporazuma i provedba preuzetih obveza

6.  pozdravlja dosad neviđenu brzinu ratifikacije i hitro stupanje na snagu Pariškog sporazuma te globalnu odlučnost da se on u potpunosti i brzo provede, kako stoji u Proglasu o djelovanju iz Marakeša; potiče sve stranke da što prije ratificiraju Sporazum;

7.  izražava zadovoljstvo činjenicom da su se na konferenciji COP22 u Marakešu sve stranke obvezale na kontinuirani angažman na temelju obveza preuzetih u Parizu neovisno o promjenama političkih okolnosti;

8.  izražava razočaranost zbog najave američkog predsjednika Donalda Trumpa da namjerava povući Sjedinjene Američke Države iz Pariškog sporazuma; žali zbog te odluke koja predstavlja korak unazad; ističe da službeno povlačenje najranije može stupiti na snagu tek nakon sljedećih predsjedničkih izbora u SAD-u 2020.; pozdravlja snažne reakcije vlada diljem svijeta i njihovu stalnu i pojačanu potporu punoj provedbi Pariškog sporazuma; sa zadovoljstvom prima na znanje obećanja nekih američkih država, gradova i poduzeća da će nastaviti ispunjavati obveze koje je SAD preuzeo u okviru Pariškog sporazuma;

9.  izražava zadovoljstvo činjenicom da su sve velike stranke potvrdile svoj angažman u okviru Pariškog sporazuma nakon najave predsjednika Trumpa;

10.  naglašava da Europa sada mora preuzeti vodstvo u obrani Pariškog sporazuma kako bi se osigurala budućnost i za naš okoliš i za našu industriju; pozdravlja činjenicu da će EU ojačati postojeća partnerstva i tražiti nove saveznike;

11.  ističe brz napredak koji je dosad ostvaren u pogledu prenošenja međunarodnih obveza EU-a u zakonodavstvo EU-a kojim se uspostavlja čvrst okvir klimatske i energetske politike do 2030. i ističe svoju namjeru zaključivanja tog zakonodavnog postupka do kraja 2017.;

12.  ustraje u tome da je, posebno nakon najave predsjednika Trumpa, važno raspolagati odgovarajućim odredbama protiv istjecanja ugljika i pobrinuti se za to da poduzeća koja ostvaruju najbolje rezultate i imaju visoke emisije ugljika i visok intenzitet trgovine besplatno dobiju emisijske jedinice koje su im potrebne; traži od Komisije da ispita učinkovitost i zakonitost dodatnih mjera za zaštitu industrijskih sektora kojima prijeti rizik od istjecanja ugljika, na primjer granične prilagodbe poreznih stopa ovisno o emisiji ugljika i naknada za potrošnju, posebno u pogledu proizvoda koji potječu iz zemalja koje ne ispunjavaju svoje obveze iz Pariškog sporazuma;

13.  naglašava obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma u cilju ograničavanja porasta prosječne globalne temperature na znatno manje od 2 °C u odnosu na predindustrijske razine te daljnjih napora da se porast temperature ograniči na 1,5 °C kao i cilj da se u drugoj polovici ovog stoljeća na temelju načela pravičnosti postigne ravnoteža između antropogenih emisija po izvorima i uklanjanja stakleničkih plinova ponorima („nulte neto emisije”), što zajedno predstavlja ključan iskorak u zajedničkim globalnim naporima da se ostvari prijelaz na klimatski neutralno globalno gospodarstvo otporno na klimatske promjene;

14.  podsjeća da ograničavanje porasta prosječne globalne temperature na znatno manje od 2 °C nije jamstvo da će se izbjeći snažan negativan klimatski utjecaj; uviđa da trenutačna obećanja nisu dovoljna da se ostvare ciljevi iz Pariškog sporazuma; stoga naglašava da bi globalne emisije stakleničkih plinova što prije trebale doseći svoju maksimalnu razinu i da bi nakon pospješujućeg dijaloga 2018. sve stranke Sporazuma, posebno sve članice skupine G20, trebale pojačati napore i ažurirati svoje nacionalno utvrđene doprinose; podsjeća da globalne emisije ugljika treba postupno ukinuti do 2050.; smatra da bi svim zemljama uvođenje politika i mjera za ispunjavanje i u konačnici premašivanje nacionalno utvrđenih doprinosa trebalo biti ključan nacionalni prioritet te da bi ih trebalo preispitati svakih pet godina u skladu s mehanizmom koji se odnosi na ambicije utvrđene u Pariškom sporazumu; uviđa, međutim, da strogost i ambicioznost nacionalnih strategija za smanjenje emisija nisu uvjetovane podnošenjem ažuriranog nacionalno utvrđenog doprinosa;

15.  poziva sve stranke da se pobrinu za to da su njihovi nacionalno utvrđeni doprinosi usklađeni s dugoročnim ciljevima u skladu s dugoročnim ciljem u pogledu temperature iz Pariškog sporazuma; naglašava da je potrebno uzeti u obzir rad u kontekstu tematskog izvješća IPCC-a o učincima i kretanjima globalnog zatopljenja od 1,5 °C, kao i zaključke pospješujućeg dijaloga 2018.; u tom kontekstu podsjeća na obećanje članica skupine G7 da će svoje razvojne strategije za niske emisije stakleničkih plinova za razdoblje do sredine stoljeća predstaviti puno prije 2020. kao dogovorenog roka; izražava svoju spremnost da u potpunosti sudjeluje u izradi strategije EU-a na temelju analize Komisije kako je najavljena u komunikaciji Komisije od 2. ožujka 2016. pod naslovom „Razdoblje nakon Pariza” (COM(2016)0110);

16.  naglašava posebnu odgovornost svih velikih gospodarstava koja su zajedno odgovorna za tri četvrtine ukupnih emisija u svijetu te smatra da klimatske mjere i dalje trebaju biti ključna tema u skupini G7 i G20, posebno u područjima kao što su provedba nacionalno utvrđenih doprinosa, strategije do sredine stoljeća, reforma subvencija za fosilna goriva, objavljivanje podataka o emisijama ugljika, čista energija i druga područja; naglašava potrebu za daljnjim angažmanom ministara velikih gospodarstava u forumima kao što je Ministarski sastanak o čistoj energiji;

17.  poziva EU da se u svojim nacionalno utvrđenim doprinosima za 2030., nakon pospješujućeg dijaloga 2018., obveže na daljnja smanjenja emisija;

18.  ističe da je važno da EU pokaže svoju predanost Pariškom sporazumu, među ostalim provedbom Sporazuma uz pomoć zakonodavstva EU-a, uključujući brzim donošenjem Uredbe EU-a o djelovanju u području klime i revizijom Direktive o sustavu EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama, te da se pravodobno ojačaju ciljevi i instrumenti politike EU-a; podsjeća da se sve stranke poziva da do 2020. tajništvu UNFCCC-a dostave dugoročne razvojne strategije za niske emisije stakleničkih plinova za razdoblje do sredine stoljeća; stoga apelira na Komisiju da, kako bi ispunila obvezu iz Sporazuma, do konferencije COP24 pripremi strategiju za smanjenje emisija na nulu do sredine stoljeća za EU, koja bi uključivala ekonomičan plan postizanja cilja nultih neto emisija, koji je usvojen Pariškim sporazumom u cilju da se porast prosječne globalne temperature zadrži na znatno manje od 2 °C i da se nastave ulagati napori da se on ograniči na 1,5 °C; smatra da bi taj proces trebalo pokrenuti što je prije moguće kako bi se omogućila sveobuhvatna rasprava, u kojoj bi Europski parlament trebao imati ključnu ulogu, u partnerstvu s predstavnicima nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, kao i civilnog društva i poslovnog sektora; podsjeća, međutim, da neće biti dovoljno djelovati samo na razini EU-a i stoga poziva Komisiju i Vijeće da pojačaju svoje aktivnosti kako bi potaknuli druge partnere da učine isto;

19.  pozdravlja obvezu preuzetu Pariškim sporazumom u pogledu smanjenja globalnih neto emisija na nulu tijekom druge polovice stoljeća; uviđa da to znači da većina sektora u EU-u mora znatno ranije svesti emisije na nulu;

20.  smatra da bi se u pregovorima trebao ostvariti napredak u području ključnih elemenata Pariškog sporazuma, što uključuje unaprijeđeni okvir za transparentnost, pojedinosti u vezi s pregledom globalnog stanja, daljnje smjernice u vezi s predviđenim nacionalno utvrđenim doprinosima, razumijevanje diferencijacije, gubitak i štetu, financiranje borbe protiv klimatskih promjena i pomoć u izgradnji kapaciteta, uključivo upravljanje na više razina te mehanizam za olakšavanje provedbe i promicanje sukladnosti; apelira na Komisiju i države članice da poštuju obveze dogovorene u okviru Pariškog sporazuma, osobito u pogledu doprinosa EU-a ublažavanju i prilagodbi, kao i u pogledu potpore EU-a u području financija, prijenosa tehnologija i izgradnje kapaciteta;

21.  naglašava da je vrijeme ključan element u zajedničkim naporima u borbi protiv klimatskih promjena, kao i za poštovanje Pariškog sporazuma; naglašava da EU ima i kapacitete i odgovornost da bude uzor te da odmah započne usklađivati svoje klimatske i energetske ciljeve s dogovorenim međunarodnim ciljem ograničavanja porasta prosječne globalne temperature na manje od 2 °C, uz istovremeno ulaganje napora kako bi se taj porast ograničio na 1,5 °C;

22.  podsjeća da je za postizanje tog cilja u pogledu prosječne globalne temperature nužna rana dekarbonizacija i da razine globalnih emisija stakleničkih plinova moraju što prije doseći vrhunac; podsjeća da je globalne emisije potrebno postupno ukinuti do 2050. ili neposredno nakon toga kako bi se svijet zadržao na troškovno učinkovitom putu prema ostvarenju cilja u pogledu temperature iz Pariškog sporazuma; poziva sve stranke koje su u mogućnosti to napraviti da nastoje ostvariti nacionalne ciljeve i strategije dekarbonizacije tako što će prioritet dati postupnom ukidanju emisija iz ugljena, najvećeg zagađivača među energentima, te poziva EU da u tu svrhu surađuje s međunarodnim partnerima pružajući primjere dobre prakse;

23.  pozdravlja uključivost procesa UNFCCC-a; smatra da je, kako bi se zajamčilo učinkovito i transparentno sudjelovanje, potrebno riješiti pitanje interesnih skupina i sukoba interesa; u tom kontekstu poziva sve sudionike procesa da uspostave smjernice ili postupke kojima se poboljšava otvorenost, transparentnost i uključivost bez ugrožavanja ciljeva UNFCCC-a i Pariškog sporazuma;

24.  poziva sve države članice da ratificiraju izmjene Kyotskog protokola donesene u Dohi;

COP23 u Bonnu

25.  pozdravlja obveze preuzete u Marakešu koje se odnose na dovršenje programa rada u cilju izrade detaljnih provedbenih pravila za Pariški sporazum do 2018.; smatra da je konferencija COP23 ključan događaj za taj tehnički posao;

26.  sa zadovoljstvom iščekuje pojašnjenje strukture pospješujućeg dijaloga 2018. tijekom konferencije COP23, koji će predstavljati ključnu priliku za pregled napretka ostvarenog u postizanju cilja ublažavanja klimatskih promjena iz Sporazuma te za usmjeravanje pripreme i revizije nacionalno utvrđenih doprinosa stranaka za 2030. kako bi se ostvarili ciljevi iz Sporazuma; smatra da na tom prvom pospješujućem dijalogu EU treba imati proaktivnu ulogu kako bi se napravio pregled zajedničkih ambicija i napretka u ispunjenju preuzetih obveza; poziva Komisiju i države članice da znatno prije održavanja pospješujućeg dijaloga podnesu planove za dodatno smanjenje stakleničkih plinova koji će nadmašiti postojeće obveze preuzete u okviru Pariškog sporazuma i adekvatno doprinijeti uklanjanju razlika u ublažavanju klimatskih promjena u skladu s mogućnostima EU-a;

27.  podsjeća da je povećanje opsega mjera za ublažavanje u razdoblju prije 2020. nužan preduvjet za postizanje dugoročnih ciljeva Pariškog sporazuma i poziva EU da se pobrine za to da kratkoročne mjere ostanu na dnevnom redu konferencije COP23;

Financijska sredstva za borbu protiv klimatskih promjena i drugi načini provedbe

28.  pozdravlja „Plan za 100 milijardi dolara” u kojem je postavljen cilj mobilizacije 100 milijardi USD do 2020. za mjere u području klime u zemljama u razvoju; naglašava da je na konferenciji COP21 odlučeno produžiti rok za taj cilj do 2025.;

29.  pozdravlja obvezu stranaka Pariškog sporazuma prema kojoj sve financijske tokove moraju uskladiti s nastojanjima da se postignu niske razine emisija stakleničkih plinova i razvoj otporan na klimatske promjene; stoga smatra da se EU hitno treba pozabaviti pitanjem financijskih tokova za fosilna goriva i infrastrukture s visokom razinom emisija ugljika;

30.  uviđa važnost rješavanja pitanja mehanizma za gubitke i štetu uvrštenog u Pariški sporazum te snažno podupire raspravu o tom mehanizmu tijekom konferencije COP23 u Bonnu;

31.  naglašava da je važno zadržati ljudska prava u središtu djelovanja u području klime te inzistira na tome da Komisija i države članice moraju zajamčiti da se prilikom pregovora o mjerama prilagodbe prepozna nužnost poštovanja, zaštite i promicanja ljudskih prava, što obuhvaća među ostalim rodnu ravnopravnost, potpuno i ravnopravno sudjelovanje žena te aktivno promicanje pravedne tranzicije za radnu snagu kojom se stvaraju dostojanstvena i kvalitetna radna mjesta za sve;

32.  pozdravlja činjenicu da financijska sredstva EU-a za borbu protiv klimatskih promjena stalno rastu, no ističe da su potrebni dodatni napori; ističe da je važno da i ostale razvijene države koje su stranke Sporazuma ispune svoju obvezu doprinosa cilju od 100 milijardi USD; poziva međunarodnu zajednicu i EU da preuzmu konkretne obveze kako bi se pronašli dodatni izvori financiranja;

33.  poziva vlade te javne i privatne financijske institucije, uključujući banke, mirovinske fondove i osiguravajuća društva, da se obvežu na ambiciozan plan u pogledu usklađivanja praksi kreditiranja i ulaganja s ciljem ograničavanja porasta temperature znatno ispod od 2 °C u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom (c) Pariškog sporazuma i napuštanja ulaganja u fosilna goriva, među ostalim postupnim ukidanjem izvoznih kredita za ulaganja u fosilna goriva; poziva na uvođenje posebnih državnih jamstava za promicanje zelenih ulaganja i oznaka te davanje fiskalnih povlastica za fondove za zelena ulaganja i za izdavanje zelenih obveznica;

34.  priznaje da su promjene u nacionalnim i međunarodnim poreznim sustavima, među kojima su prijenos poreznog opterećenja s rada na kapital, primjena načela „onečišćivač plaća”, napuštanje ulaganja u fosilna goriva i određivanje odgovarajuće cijene ugljika, od temeljne važnosti za stvaranje gospodarskog okruženja pogodnog za poticanje javnih i privatnih ulaganja koja će omogućiti ostvarenje ciljeva održivog razvoja u okviru industrijskih politika;

35.  potiče pojačanu suradnju između razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, među ostalim u okviru partnerstva u pogledu nacionalno utvrđenih doprinosa, kako bi zemlje imale učinkovitiji pristup tehničkom znanju i financijskoj potpori koji su potrebni za donošenje politika za ispunjavanje i premašivanje njihovih nacionalno utvrđenih doprinosa;

36.  poziva Komisiju da provede sveobuhvatnu procjenu utjecaja koji bi Pariški sporazum mogao imati na proračun EU-a te da razvije namjenski, automatski mehanizam EU-a za financiranje kojim bi se osigurala dodatna i adekvatna sredstva kako bi se zajamčio doprinos EU-a ukupnom cilju od 100 milijardi USD za financiranje borbe protiv klimatskih promjena;

37.  poziva na konkretne obveze u pogledu osiguravanja dodatnih izvora financiranja za borbu protiv klimatskih promjena, među ostalim uvođenjem poreza na financijske transakcije, odvajanjem određenih emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama za razdoblje od 2021. do 2030. i dodjelom prihoda od mjera EU-a i međunarodnih mjera za emisije iz zrakoplovstva i pomorskog prometa u korist međunarodnog financiranja za borbu protiv klimatskih promjena i Zelenog klimatskog fonda;

Uloga nedržavnih dionika

38.  ističe da sve širi krug nedržavnih dionika ulaže trud u cilju dekarbonizacije i veće otpornosti na klimatske promjene; stoga ističe važnost strukturiranog i konstruktivnog dijaloga između vlada, poslovne zajednice, gradova, regija, međunarodnih organizacija, civilnog društva i akademskih institucija te osiguravanja njihovog sudjelovanja u planiranju i provedbi prilagodljivih klimatskih mjera kako bi se potaknulo snažno i globalno djelovanje u cilju stvaranja otpornih društava s niskim razinama emisija ugljika i postigao napredak u ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma;

39.  poziva EU i države članice da zajedno s drugim strankama UNFCCC-a promiču postupak kojim se nedržavni dionici aktivno uključuju u pregovore o provedbi Pariškog sporazuma, podupiru se napori koje ulažu kako bi pridonijeli ispunjavanju državnih nacionalno utvrđenih doprinosa usprkos nacionalnim političkim transformacijama te im se omogućava istraživanje novih oblika sudjelovanja i udruživanja u okviru UNFCCC-a;

40.  naglašava važnu ulogu Zone nedržavnih dionika za klimatska pitanja (NAZCA) u promicanju i praćenju djelovanja nedržavnih dionika, kao što su Globalni sporazum gradonačelnika, Misija za inovacije, inicijativa InsuResilience, Održiva energija za sve i partnerstvo u pogledu nacionalno utvrđenih doprinosa;

41.  pozdravlja napore koje su predvodnici borbe za zaštitu klime („Climate Champions”) uložili u okviru Partnerstva iz Marakeša za klimatsko djelovanje;

42.  poziva EU i države članice da surađuju sa svim dionicima civilnog društva (institucijama, privatnim sektorom, nevladinim organizacijama i lokalnim zajednicama) kako bi izradile inicijative za smanjenje emisija u ključnim sektorima (energija, tehnologija, gradovi, promet) te inicijative za prilagodbu i otpornost kako bi se odgovorilo na probleme prilagodbe, posebice u pogledu pristupa vodi, sigurnosti opskrbe hranom i sprečavanja rizika; poziva sve vlade i sve dionike civilnog društva da podrže i ojačaju taj program djelovanja;

43.  podsjeća UN i stranke UNFCCC-a da je djelovanje na individualnoj razini jednako važno kao i djelovanje vlada i institucija; stoga zahtijeva da se poduzmu veći napori za organiziranje kampanja i aktivnosti za senzibiliziranje i informiranje javnosti u vezi s malim ili velikim postupcima kojima se može doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena u razvijenim zemljama te zemljama u razvoju;

Sveobuhvatni napori svih sektora

44.  pozdravlja razvoj sustavâ za trgovanje emisijama širom svijeta, uključujući 18 sustava za trgovanje emisijama koji su uvedeni na četiri kontinenta i čine 40 % svjetskog BDP-a; potiče Komisiju da promiče povezivanje sustava EU-a za trgovanje emisijama i drugih sustava za trgovanje emisijama u cilju uspostave mehanizama za međunarodno tržište ugljika kako bi se povećala razina klimatske ambicioznosti i istodobno doprinijelo smanjenju rizika od istjecanja ugljika pružanjem jednakih tržišnih uvjeta za sve; poziva Komisiju da uvede zaštitne mjere kako bi se zajamčilo da povezivanje sustava EU-a za trgovanje emisijama trajno doprinosi ublažavanju klimatskih promjena i ne ugrožava ciljeve EU-a za smanjenje nacionalnih emisija stakleničkih plinova;

45.  naglašava da je potrebno još više ambicioznosti i djelovanja kako bi se održali dostatni poticaji za postizanje smanjenja emisija stakleničkih plinova koja su potrebna za postizanje klimatskih i energetskih ciljeva EU-a do 2050.; ističe da nije ostvaren dovoljan napredak u smanjenju emisija stakleničkih plinova u sektorima prometa i poljoprivrede s obzirom na ciljeve za 2020. te da je potrebno uložiti više napora kako bi se ispunili ciljevi tih sektora u pogledu doprinosa smanjenju emisija do 2030.;

46.  naglašava važnost integriteta okoliša u svim budućim pristupima tržištu, i u okviru Pariškog sporazuma i izvan njega, tako da se vodi računa o rizicima kao što su propusti kojima se omogućuje dvostruko računanje, problemi u pogledu trajnosti i aditivnosti smanjenja emisija, potencijalni negativni učinci na održivi razvoj te neprimjereni poticaji za smanjenje ambicioznosti nacionalno utvrđenih doprinosa;

47.  ističe da su ciljevi 20-20-20 za smanjenje emisija stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora i uštedu energije imali ključnu ulogu u poticanju tog napretka i očuvanju radnih mjesta za više od 4,2 milijuna zaposlenih u raznim ekološkim industrijama, uz stalan rast zabilježen tijekom gospodarske krize;

48.  prima na znanje odluku skupštine Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva (ICAO) 2016. o uspostavi programa za kompenzaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA);

49.  međutim, izražava razočaranje zbog činjenice da ICAO nije postigao dogovor oko smanjenja emisija nakon uspostave CORSIA-e nego se prvenstveno usredotočio na njihovu kompenzaciju; žali što kvaliteta kompenzacija uopće nije zajamčena, što je primjena programa CORSIA pravno obvezujuća tek od 2027. nadalje i što se ključni članovi ICAO-a još nisu obvezali na sudjelovanje u dobrovoljnoj fazi, dok se drugi veliki zagađivači nisu obvezali na ugljično neutralan rast, što otvara mnoga pitanja o stvarnom učinku na klimu s obzirom na to da rezultati ni približno ne ispunjavaju očekivanja koja je EU imao kad je odlučio „zaustaviti sat” za sustav EU-a za trgovanje emisijama; poziva na to da se što prije dovrši čvrst skup pravila kako bi program CORSIA postao operativan, kako bi se pravovremeno proveo na nacionalnoj i regionalnoj razini i kako bi ga sve stranke pravilno provodile; poziva, nadalje, na poboljšanje svih tehnoloških inovacija povezanih s karakteristikama motora i kvalitetom goriva;

50.  podsjeća da se, iako će letovi unutar Europe i dalje biti obuhvaćeni sustavom EU-a za trgovanje emisijama, bilo kakva izmjena postojećeg zakonodavstva i predviđenog postizanja operativnosti CORSIA-e mogu razmatrati samo u kontekstu razine ambicioznosti sustava i provedbenih mjera koje tek treba osmisliti;

51.  prima na znanje plan za razvoj „Sveobuhvatne strategije Međunarodne pomorske organizacije za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz brodova”, koji je donesen na 70. sjednici Odbora Međunarodne pomorske organizacije za zaštitu morskog okoliša; potiče Međunarodnu pomorsku organizaciju da razvije globalni mehanizam u skladu s ciljevima Pariškog sporazuma postavljanjem ambicioznog cilja za smanjenje emisija i izradom konkretnog rasporeda u okviru početne strategije Međunarodne pomorske organizacije za smanjenje stakleničkih plinova, koja će biti usvojena u proljeće 2018.;

52.  pozdravlja izmjene iz Kigalija o postupnom globalnom ukidanju fluorougljikovodika (HFC), koji doprinose porastu temperature; smatra da to predstavlja konkretan korak u ispunjavanju obveza iz Pariškog sporazuma, čime bi se do 2050. mogao izbjeći ekvivalent od više od 70 milijardi tona emisija CO2, što je jednako količini od ukupno 11 godišnjih emisija SAD-a, te stoga potiče sve stranke Montrealskog protokola da poduzmu sve nužne korake za ubrzanje ratifikacije; podsjeća da je EU usvojio ambiciozno zakonodavstvo o postupnom ukidanju fluorougljikovodika za 79 % do 2030., s obzirom na to da su klimatski prihvatljive alternative dostupne i njihov bi se potencijal trebao u potpunosti iskoristiti;

Otpornost na klimatske promjene koja se ostvaruje prilagodbom

53.  prima na znanje da prioriteti predsjedanja Fidžija konferencijom COP23 obuhvaćaju područja u kojima istaknutu ulogu imaju mjere za prilagodbu i otpornost; naglašava da su mjere za prilagodbu nužnost za sve države koje žele maksimalno smanjiti negativne učinke i u potpunosti iskoristiti prilike za održivi razvoj i rast otporan na klimatske promjene;

54.  poziva da se u skladu s time odrede dugoročni ciljevi prilagodbe; podsjeća da su zemlje u razvoju, a posebno najslabije razvijene zemlje i male otočne zemlje u razvoju, koje su najmanje doprinijele klimatskim promjenama, najosjetljivije na njihove štetne učinke i imaju najmanje kapaciteta za prilagodbu;

55.  naglašava da je prilagodbu klimatskim promjenama potrebno istinski uvrstiti u nacionalne razvojne strategije, uključujući financijsko planiranje, te istovremeno poboljšati koordinacijske kanale između različitih razina vlasti i dionika; smatra da je također važna usklađenost s planovima i strategijama za smanjenje rizika od katastrofa;

56.  naglašava važnost procjene konkretnih učinaka klimatskih promjena na gradove te procjene njihovih jedinstvenih izazova i prilika u pogledu ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama; smatra da je povećanje sposobnosti gradskih i lokalnih vlasti u pogledu sudjelovanja i rada na otpornosti njihovih zajednica ključno za rješavanje lokalne dimenzije učinaka klimatskih promjena;

57.  smatra da potpora klimatskim politikama može biti dovoljna pod uvjetom da su one popraćene socijalnim mjerama, uključujući fond za pravedan prijelaz radi povezivanja postojećih izazova koje donosi borba protiv klimatskih promjena s trudom uloženim u borbu protiv nezaposlenosti i nesigurnog zaposlenja;

58.  poziva Komisiju da preispita Strategiju EU-a za prilagodbu iz 2013. kako bi se više pozornosti i dodane vrijednosti dalo radu na prilagodbi na razini EU-a jačanjem veza s Pariškim sporazumom i podupiranjem daljnjeg razvoja učinkovite razmjene dobre prakse, primjera i informacija o radovima na prilagodbi; naglašava da je potrebno razviti sustave i instrumente kako bi se pratili napredak i učinkovitost nacionalnih planova i mjera za prilagodbu;

59.  podsjeća da će poljoprivredna zemljišta, močvare i šume, koje se prostiru na više od 90 % kopnene površine EU-a, biti teško pogođeni klimatskim promjenama; ističe da je taj sektor, poznat i kao korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo, istodobno i ponor i izvor emisija te je ključan za ublažavanje klimatskih promjena i jačanje otpornosti;

60.  podsjeća da je, u skladu s njegovim člankom 2., cilj Pariškog sporazuma od 4. studenoga 2016., između ostaloga, povećati sposobnost prilagodbe na negativne učinke klimatskih promjena, poticati otpornost na klimatske promjene i smanjiti emisije stakleničkih plinova na način kojim se ne ugrožava proizvodnju hrane; poziva Komisiju i države članice da financijske tokove usklade s tom namjerom;

61.  skreće pozornost na izrazito negativne i često nepovratne posljedice nedjelovanja te podsjeća na to da klimatske promjene utječu na sve dijelove svijeta na različite, ali vrlo štetne načine, što uzrokuje migracije, smrtna stradanja te ekonomsku, ekološku i društvenu štetu; ističe da je globalno usuglašeni politički i financijski poticaj za inovacije u području čiste i obnovljive energije ključan za postizanje naših klimatskih ciljeva i poticanje rasta;

62.  priznaje mnoge teškoće pri utvrđivanju općeprihvaćene univerzalne definicije klimatskih izbjeglica, no traži da se ozbiljno shvate problem i razmjer klimatski izazvanog raseljavanja i migracija kao posljedica katastrofa prouzročenih globalnim zatopljenjem; sa zabrinutošću primjećuje da je od 2008. do 2013. godišnje otprilike 166 milijuna ljudi bilo prisiljeno napustiti svoje domove zbog prirodnih katastrofa, porasta razine mora, ekstremnih vremenskih pojava, dezertifikacije, nestašice vode i širenja tropskih bolesti i bolesti koje se prenose vektorima; posebno podsjeća da zbivanja povezana s klimatskim promjenama u nekim dijelovima Afrike i Bliskog istoka mogu doprinijeti političkoj nestabilnosti, gospodarskim teškoćama i intenziviranju izbjegličke krize u Sredozemlju;

63.  napominje da 20 % globalnih emisija stakleničkih plinova nastaje zbog krčenja i degradacije šuma te naglašava ulogu šuma i aktivnog održivog upravljanja šumama u ublažavanju klimatskih promjena i potrebu da se povećaju kapacitet prilagodbe i otpornost šuma na klimatske promjene; naglašava da je potrebno uložiti napore u ublažavanje klimatskih promjena usmjerene na sektor tropskih šuma (REDD+); ističe da cilj ograničenja globalnog porasta temperature na manje od 2 °C vjerojatno neće biti moguće ostvariti ako se ne ulože napori u pogledu ublažavanja; nadalje, poziva EU da poveća međunarodno financiranje za smanjenje krčenja šuma u zemljama u razvoju;

Potpora zemljama u razvoju

64.  naglašava i važnost uloge zemalja u razvoju u ostvarivanju ciljeva Pariškog sporazuma, kao i to da tim zemljama treba pomoći da provedu svoje klimatske planove, potpuno iskorištavajući sinergiju s relevantnim ciljevima održivog razvoja u okviru mjera provedenih u području klime, Akcijskog plana iz Addis Abebe i Programa do 2030.;

65.  ističe nužnost poticanja univerzalnog pristupa održivoj energiji u zemljama u razvoju većom upotrebom obnovljivih izvora energije, posebice u Africi; ističe da Afrika raspolaže ogromnim prirodnim resursima koji joj mogu jamčiti energetsku sigurnost; ističe, na koncu, da Europa iz Afrike može dobivati dio energije koja joj je potrebna ako se uspješno uspostave elektroenergetske veze;

66.  ističe da EU ima iskustvo, kapacitete i globalni utjecaj potreban da bude predvodnik u izgradnji pametnije, čišće i otpornije infrastrukture nužne za ostvarenje globalne tranzicije potaknute Pariškim sporazumom; poziva EU da podrži napore država u razvoju u prijelazu prema društvu s niskim razinama emisija ugljika koje je uključivije, održivije u pogledu društva i okoliša, bogatije i sigurnije;

Industrija i konkurentnost

67.  pozdravlja kontinuirani trud i ostvareni napredak europske industrije u ispunjavanju svojih obveza i iskorištavanja svih prilika koje je donio Pariški sporazum i koje mogu rezultirati uspješnim i ekonomičnim klimatskim djelovanjem;

68.  ističe da je borba protiv klimatskih promjena globalni prioritet kojemu bi se trebalo doista težiti na globalnoj razini i pritom jamčiti energetsku sigurnost i održivo gospodarstvo;

69.  naglašava da bi stabilan i predvidiv pravni okvir i jasni politički signali na globalnoj razini i razini EU-a potaknuli i poboljšali ulaganja povezana s klimom;

70.  ističe da je stalna predanost, osobito od strane vodećih globalnih izvora emisija, ključna za klimatsko djelovanje i Pariški sporazum; izražava duboko žaljenje zbog najave vlasti SAD-a kad je riječ o Pariškom sporazumu; međutim, čvrsto podržava kontinuiranu potporu velikih američkih industrija koje jasno razumiju rizike koje donose klimatske promjene te prilike koje proizlaze iz klimatskog djelovanja;

71.  smatra da će, u slučaju da se i druga velika gospodarstva ne obvežu u istoj mjeri kao i EU kad je riječ o smanjenju emisija stakleničkih plinova, biti potrebno zadržati odredbe o istjecanju ugljika, posebno one namijenjene sektorima izloženima i visokom intenzitetu trgovine i visokom udjelu troška ugljika u proizvodnji, kako bi se osigurala globalna konkurentnost europske industrije;

72.  pozdravlja činjenicu da Kina i drugi veliki konkurenti energetski intenzivnih industrija EU-a uvode mehanizme za trgovanje emisijama ugljika ili druge mehanizme za određivanje cijena; smatra da, sve dok se ne postignu jednaki uvjeti za sve, EU treba zadržati odgovarajuće i razmjerne mjere kako bi osigurao konkurentnost svoje industrije i kako bi se, ondje gdje je to potrebno, spriječilo istjecanje ugljika, uzimajući u obzir činjenicu da su politike u području energije, industrije i klime usko povezane;

73.  ističe važnost povećanja broja kvalificiranih radnika u industriji i promicanja znanja i najboljih praksi za poticanje otvaranja kvalitetnih radnih mjesta, uz istovremeno podržavanje pravednog prijelaza radne snage gdje je to potrebno;

Energetska politika

74.  poziva EU da potiče međunarodnu zajednicu da bez odgode donese konkretne mjere, uključujući raspored, za postupno ukidanje subvencija štetnih za okoliš, među ostalim i onih za fosilna goriva, kojima se narušava tržišno natjecanje, obeshrabruje međunarodna suradnja i koče inovacije;

75.  ističe važnost energetskih ušteda i učinkovitosti te obnovljivih izvora energije za smanjenje emisija i za postizanje financijskih ušteda, energetske sigurnosti te za sprečavanje i ublažavanje energetskog siromaštva kako bi se zaštitila ugrožena i siromašna kućanstva i kako bi im se pomoglo; poziva na to da se na globalnoj razini zalaže za mjere energetske učinkovitosti i uštede te za razvoj obnovljivih izvora energije (primjerice, poticanjem vlastite proizvodnje i potrošnjom energije iz obnovljivih izvora), kao i za njihovo učinkovito korištenje; podsjeća da su među vodećim ciljevima energetske unije EU-a davanje prednosti energetskoj učinkovitosti i vodećem globalnom položaju u obnovljivim izvorima energije;

76.  ističe važnost razvoja tehnologija za skladištenje energije, pametnih mreža i upravljanja potrošnjom, što će doprinijeti poboljšanju učinkovitog korištenja energije iz obnovljivih izvora u sektorima proizvodnje električne energije, grijanja i hlađenja kućanstava;

Istraživanje, inovacije i digitalne tehnologije

77.  ističe činjenicu da su kontinuirana i poboljšana istraživanja i inovacije u području ublažavanja klimatskih promjena, politika prilagodbe, učinkovitosti resursa, tehnologija s niskim emisijama i održive upotrebe sekundarnih sirovina („kružno gospodarstvo”) ključ za ekonomičnu borbu protiv klimatskih promjena te za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima; stoga poziva na globalno preuzimanje obveza u cilju poticanja i usmjeravanja ulaganja u tom području;

78.  ističe da će napredak u tehnologiji potrebnoj za dekarbonizaciju iziskivati jasne političke signale, uključujući smanjenje tržišnih i regulatornih prepreka za nove tehnologije i poslovne modele, kao i dobro usmjerene javne rashode;

79.  podsjeća da se istraživanje, inovacije i konkurentnost ubrajaju među pet stupova strategije EU-a za energetsku uniju; napominje da je EU odlučan u tome da ostane globalni predvodnik u tim područjima i da pritom razvija usku znanstvenu suradnju s međunarodnim partnerima; ističe važnost izgradnje i očuvanja snažnog kapaciteta za inovacije i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju, u cilju primjene tehnologija za čistu i održivu proizvodnju energije;

80.  podsjeća na temeljnu ulogu digitalnih tehnologija u olakšavanju energetske tranzicije, pri čemu se stvaraju novi održivi poslovni modeli te poboljšavaju energetska učinkovitost i uštede; ističe korist za okoliš koju digitalizacija europske industrije može donijeti zahvaljujući učinkovitoj upotrebi resursa i manje intenzivnoj upotrebi materijala;

81.  ističe važnost toga da se u potpunosti iskoriste postojeći programi i instrumenti EU-a kao što su Obzor 2020., koji su otvoreni sudjelovanju trećih zemalja, osobito u području energije, klimatskih promjena i održivog razvoja;

82.  poziva na bolju upotrebu tehnologija kao što su svemirski sateliti za detaljno prikupljanje podataka o emisijama, temperaturi i klimatskim promjenama; posebno skreće pozornost na doprinos programa Copernicus; osim toga, poziva na transparentnu suradnju i razmjenu informacija između zemalja i na otvorenost podataka za znanstvenu zajednicu;

Klimatska diplomacija

83.  snažno podupire kontinuiranu usmjerenost EU-a na klimatsku diplomaciju, što je nužno kako bi se povećala vidljivost klimatskog djelovanja u partnerskim zemljama i u javnom mišljenju na globalnoj razini; ističe da klimatske promjene trebaju i dalje biti strateški prioritet u diplomatskim dijalozima, uzimajući u obzir najnovija dostignuća i promjenjivu geopolitičku sliku; naglašava činjenicu da Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) i države članice imaju golem vanjskopolitički kapacitet te se u raspravama o klimi moraju postaviti kao predvodnici; ističe da ambiciozno i hitno klimatsko djelovanje, zajedno s provedbom obveza s konferencije COP21, moraju i dalje biti među prioritetima EU-a u bilateralnim i biregionalnim dijalozima na visokoj razini s partnerskim zemljama, u skupinama G7 i G20, pri UN-u i na drugim međunarodnim forumima;

84.  ponavlja da smatra da se ciljevi klimatske politike moraju staviti u središte vanjske politike i globalnog plana EU-a; potiče EU i države članice da pokažu vodstvo u globalnom klimatskom djelovanju kontinuiranim pridržavanjem Pariškog sporazuma te aktivnim kontaktom sa strateškim partnerima na nacionalnoj i podnacionalnoj razini u cilju uspostave ili jačanja klimatskih savezništava usmjerenih na održavanje zamaha u uspostavi ambicioznog sustava klimatske zaštite;

85.  potiče EU i države članice da rade na postizanju šire osviještenosti, na analizi i upravljanju klimatskim rizicima te pružanju potpore partnerima EU-a diljem svijeta u njihovim naporima usmjerenima na bolje razumijevanje, integraciju, predviđanje i upravljanje učincima klimatskih promjena na nacionalnu stabilnost, međunarodnu sigurnost i raseljavanje stanovništva;

86.  obvezuje se da će koristiti svoju međunarodnu ulogu i članstvo u međunarodnim parlamentarnim mrežama kako bi dosljedno težio napretku prema brzoj provedbi Pariškog sporazuma;

Uloga Europskog parlamenta

87.  smatra da Parlament treba biti sastavni dio izaslanstva EU-a, s obzirom na to da kao suzakonodavac mora dati svoju suglasnost za međunarodne sporazume i ima ključnu ulogu u provedbi Pariškog sporazuma na nacionalnoj razini; stoga očekuje da će mu biti dopušteno prisustvovati koordinacijskim sastancima EU-a u Bonnu i da će imati zajamčen pristup svim pripremnim dokumentima već od samog početka pregovora;

o
o   o

88.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te tajništvu UNFCCC-a, uz molbu da je proslijedi svim strankama koje nisu članice EU-a.

(1)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0383.

Pravna napomena