Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 25. listopada 2017. - StrasbourgZavršno izdanje
Neulaganje prigovora na delegirani akt: nadgledanje proizvoda i upravljanje njima za društva za osiguranje i distributere osiguranja
 Neulaganje prigovora na delegirani akt: obveza informiranja i pravila poslovnog ponašanja koja se primjenjuju na distribuciju investicijskih proizvoda osiguranja
 Neulaganje prigovora na delegirani akt:regulatorni tehnički standardi o sporazumima o posrednom poravnanju (dopuna Uredbe (EU) br. 600/2014)
 Neulaganje prigovora na delegirani akt:regulatorni tehnički standardi o dogovorima o posrednom poravnanju (izmjena Delegirane uredbe (EU) br. 149/2013)
 Opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2018. – svi dijelovi
 Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a – Europsko vijeće i Vijeće
 Zaštita radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu ***I
 Uspostava sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske granice EU-a ***I
 Izmjena Zakonika o Schengenskim granicama u pogledu primjene sustava ulaska/izlaska ***I
 Aspekti temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma

Neulaganje prigovora na delegirani akt: nadgledanje proizvoda i upravljanje njima za društva za osiguranje i distributere osiguranja
PDF 243kWORD 47k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 21. rujna 2017. o dopuni Direktive (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za nadgledanje proizvoda i upravljanje njima za društva za osiguranje i distributere osiguranja (C(2017)06218 – 2017/2854(DEA))
P8_TA(2017)0404B8-0572/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2017)06218),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 16. listopada 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja(1), a posebno njezin članak 25. stavak 2. i članak 39. stavak 5.,

–  uzimajući u obzir preporuku za odluku Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 24. listopada 2017.,

A.  budući da bi se delegirana uredba trebala primjenjivati od 23. veljače 2018., tj. od datuma početka primjene Direktive (EU) 2016/97, te da u slučaju da Parlament u potpunosti iskoristi tromjesečno razdoblje kontrole koje ima na raspolaganju taj sektor ne bi imao dovoljno vremena da uvede potrebne tehničke i organizacijske promjene;

B.  budući da bi se brzom objavom delegirane uredbe u Službenom listu omogućila pravovremena provedba i pravna sigurnost odredbi primjenjivih na nadgledanje proizvoda i upravljanje njima;

C.  budući da Parlament smatra da bi rok za prenošenje Direktive (EU) 2016/97 trebao ostati 23. veljače 2018., ali traži od Komisije da donese zakonodavni prijedlog kojim se 1. listopada 2018. utvrđuje kao datum primjene;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 26, 2.2.2016., str. 19.


Neulaganje prigovora na delegirani akt: obveza informiranja i pravila poslovnog ponašanja koja se primjenjuju na distribuciju investicijskih proizvoda osiguranja
PDF 246kWORD 47k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 21. rujna 2017. o dopuni Direktive (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu obveze informiranja i pravila poslovnog ponašanja koja se primjenjuju na distribuciju investicijskih proizvoda osiguranja (C(2017)06229 – (2017/2855(DEA))
P8_TA(2017)0405B8-0575/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2017)06229)),

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 16. listopada 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja(1), a posebno njezin članak 28. stavak 4., članak 29. stavak 4., članak 30. stavak 6. i članak 39. stavak 5.,

–  uzimajući u obzir preporuku za odluku Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 24. listopada 2017.,

A.  budući da bi se delegirana uredba trebala primjenjivati od 23. veljače 2018., tj. od datuma početka primjene Direktive (EU) 2016/97, te da u slučaju da Parlament u potpunosti iskoristi tromjesečno razdoblje kontrole koje ima na raspolaganju taj sektor ne bi imao dovoljno vremena da uvede potrebne tehničke i organizacijske promjene;

B.  budući da bi se brzom objavom delegirane uredbe u Službenom listu omogućila pravovremena provedba i pravna sigurnost odredbi primjenjivih na investicijske proizvode osiguranja;

C.  budući da Parlament smatra da bi rok za prenošenje Direktive (EU) 2016/97 trebao ostati 23. veljače 2018., ali traži od Komisije da donese zakonodavni prijedlog kojim se 1. listopada 2018. utvrđuje kao datum primjene;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 26, 2.2.2016., str. 19.


Neulaganje prigovora na delegirani akt:regulatorni tehnički standardi o sporazumima o posrednom poravnanju (dopuna Uredbe (EU) br. 600/2014)
PDF 247kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 22. rujna 2017. o dopuni Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda o sporazumima o neizravnom poravnanju (C(2017)06268 – (2017/2860(DEA))
P8_TA(2017)0406B8-0574/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2017)06268),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 28. rujna 2017. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 16. listopada 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012(1), a posebno njezin članak 30. stavak 2.,

–  uzimajući u obzir članak 13. i članak 10. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ(2),

–  uzimajući u obzir nacrt regulatornih tehničkih standarda o „sporazumima o neizravnom poravnanju u skladu s uredbama EMIR i MiFIR”, koji je ESMA podnijela 26. svibnja 2016. u skladu s člankom 30. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014,

–  uzimajući u obzir preporuku za odluku Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 24. listopada 2017.,

A.  budući da je Komisija odobrila nacrt regulatornih tehničkih standarda (RTS) tek 16 mjeseci nakon što ih je 26. svibnja 2016. primila od Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA); budući da se u tom periodu nije službeno savjetovala s ESMA-om u vezi s izmjenama koje je uvela u spomenuti nacrt RTS-a te da nije obavijestila suzakonodavce ni dotični sektor o tome zašto se s davanjem odobrenja prekoračilo rok od tri mjeseca koji je utvrđen Uredbom (EU) br. 1095/2010; budući da je činjenica da je Komisija rok za donošenje nacrta RTS-a prekoračila za više od jedne godine i da o tome nije obavijestila suzakonodavce neprihvatljiva;

B.  budući da Parlament smatra da usvojeni RTS zbog izmjena koje je unijela Komisija nije „jednak” nacrtu RTS-a koji je podnijela ESMA te smatra da ima na raspolaganju tri mjeseca da uloži prigovor na RTS („razdoblje kontrole”); budući da je to tromjesečno razdoblje kontrole Komisija potvrdila u svojem pismu od 28. rujna 2017.;

C.  budući da bi se delegirana uredba trebala primjenjivati od 3. siječnja 2018., tj. od datuma početka primjene Direktive 2014/65/EU („MiFID II”) i Uredbe (EU) br. 600/2014 („MiFIR”), te da u slučaju da Parlament u potpunosti iskoristi tromjesečno razdoblje kontrole koje ima na raspolaganju taj sektor više ne bi imao dovoljno vremena da uvede promjene;

D.  budući da bi se brzom objavom delegirane uredbe u Službenom listu omogućila pravovremena provedba i pravna sigurnost odredbi primjenjivih na neizravno poravnanje;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 173, 12.6.2014., str. 84.
(2) SL L 331, 15.12.2010., str. 84.


Neulaganje prigovora na delegirani akt:regulatorni tehnički standardi o dogovorima o posrednom poravnanju (izmjena Delegirane uredbe (EU) br. 149/2013)
PDF 247kWORD 48k
Odluka Europskog parlamenta o neulaganju prigovora na Delegiranu uredbu Komisije od 22. rujna 2017. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 149/2013 u pogledu regulatornih tehničkih standarda o dogovorima o posrednom poravnanju (C(2017)06270 – 2017/2859(DEA))
P8_TA(2017)0407B8-0573/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (C(2017)06270),

–  uzimajući u obzir pismo Komisije od 28. rujna 2017. kojim od Europskog parlamenta traži da izjavi kako neće ulagati prigovor na Delegiranu uredbu,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku predsjedniku Konferencije predsjednika odbora od 16. listopada 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (1), a posebno njezin članak 4. stavak 4.,

–  uzimajući u obzir članak 13. i članak 10. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ(2),

–  uzimajući u obzir nacrt regulatornih tehničkih standarda o „sporazumima o neizravnom poravnanju u skladu s uredbama EMIR i MiFIR”, koji je ESMA podnijela 26. svibnja 2016. u skladu s člankom 4. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 648/2012,

–  uzimajući u obzir preporuku za donošenje odluke Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku,

–  uzimajući u obzir članak 105. stavak 6. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir činjenicu da nisu uloženi prigovori u roku propisanom člankom 105. stavkom 6. trećom i četvrtom alinejom Poslovnika, koji je istekao 24. listopada 2017.,

A.  budući da je Komisija odobrila nacrt regulatornih tehničkih standarda (RTS) tek 16 mjeseci nakon što ih je 26. svibnja 2016. primila od Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA); budući da se u tom periodu nije službeno savjetovala s ESMA-om u vezi s izmjenama koje je uvela u spomenuti nacrt RTS-a te da nije obavijestila suzakonodavce ni dotični sektor o tome zašto se s davanjem odobrenja prekoračilo rok od tri mjeseca koji je utvrđen Uredbom (EU) br. 1095/2010; budući da je činjenica da je Komisija rok za donošenje nacrta RTS-a prekoračila za više od jedne godine i da o tome nije obavijestila suzakonodavce neprihvatljiva;

B.  budući da Parlament smatra da usvojeni RTS zbog izmjena koje je unijela Komisija nije „jednak” nacrtu RTS-a koji je podnijela ESMA te smatra da ima na raspolaganju tri mjeseca da uloži prigovor na RTS („razdoblje kontrole”); budući da je to tromjesečno razdoblje kontrole Komisija potvrdila u svojem pismu od 28. rujna 2017.;

C.  budući da bi se delegirana uredba trebala primjenjivati od 3. siječnja 2018., tj. od datuma početka primjene Direktive 2014/65/EU („MiFID II”) i Uredbe (EU) br. 600/2014 („MiFIR”), te da u slučaju da Parlament u potpunosti iskoristi tromjesečno razdoblje kontrole koje ima na raspolaganju taj sektor više ne bi imao dovoljno vremena da uvede promjene;

D.  budući da bi se brzom objavom delegirane uredbe u Službenom listu omogućila pravovremena provedba i pravna sigurnost odredbi primjenjivih na posredno poravnanje;

1.  izjavljuje da ne ulaže prigovor na Delegiranu uredbu Komisije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 201, 27.7.2012., str. 1.
(2) SL L 331, 15.12.2010., str. 84.


Opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2018. – svi dijelovi
PDF 509kWORD 74k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2017. o stajalištu Vijeća o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018. (11815/2017 – C8-0313/2017 – 2017/2044(BUD))
P8_TA(2017)0408A8-0299/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(3) (Uredba o VFO-u),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(4), (IIA od 2. prosinca 2013.),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2017. o općim smjernicama za pripremu proračuna(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. travnja 2017. o procjeni prihoda i rashoda Europskog parlamenta za financijsku godinu 2018.(6),

–  uzimajući u obzir nacrt općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018., koji je Komisija usvojila 29. lipnja 2017. (COM(2017)0400),

–  uzimajući u obzir stajalište o nacrtu općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2018. koje je Vijeće usvojilo 4. rujna 2017. i proslijedilo Europskom parlamentu 13. rujna 2017. (11815/2017 – C8-0313/2017),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2017. o mandatu za trijalog o nacrtu proračuna za 2018.(7),

–  uzimajući u obzir članak 88. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja drugih relevantnih odbora (A8-0299/2017),

Dio III.

Opći pregled

1.  naglašava da čitanje proračuna za 2018. u Parlamentu u potpunosti odražava političke prioritete koji su usvojeni velikom većinom u navedenim rezolucijama od 15. ožujka 2017. i od 5. srpnja 2017.; podsjeća da su održiv rast, zapošljavanje, osobito zapošljavanje mladih, sigurnost i klimatske promjene u središtu tih prioriteta;

2.  ističe da se Unija i dalje suočava s brojim izazovima te je uvjeren da se iz njezina proračuna, održavajući proračunsku disciplinu, moraju izdvojiti nužna financijska sredstva da bi se politički prioriteti proveli u djelo i omogućio konkretan odgovor Unije i djelotvorno reagiranje na te izazove; ističe da se potrošnja Unije treba temeljiti na načelu europske dodane vrijednosti i da bi se pritom trebalo poštovati načelo supsidijarnosti;

3.  potvrđuje svoju predanost financiranju politika Unije kojima se s pomoću ulaganja u istraživanje, obrazovanje, infrastrukturu, mala i srednja poduzeća i radna mjesta, naročito zapošljavanje mladih, potiče zapošljavanje i rast u svim njezinim regijama; s obzirom na smanjenja koja predlaže Vijeće u podnaslovu 1.a ne razumije kako Unija može ostvariti napredak u tim područjima; umjesto toga odlučuje povećati sredstva za istraživačke i inovacijske programe koji imaju vrlo visoku stopu izvršenja proračuna i koji se zbog prekomjerne potražnje suočavaju s iznimno niskom stopom uspješnosti prijava;

4.  ostaje predan ispunjenju obveza koje je Parlament preuzeo tijekom pregovora o Europskom fondu za strateška ulaganja(EFSU), odnosno da se u kontekstu godišnjeg proračunskog postupka smanji utjecaj smanjenja povezanih s EFSU-om na Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe; stoga predlaže da se ta smanjenja nadoknade vraćanjem prvotnog godišnjeg profila tih dvaju programa kako bi se omogućilo da se u cijelosti provedu njihovi ciljevi dogovoreni tijekom donošenja odgovarajućeg zakonodavstva;

5.  izražava političku potporu za uspostavu Europskih snaga solidarnosti i pozdravlja zakonodavni prijedlog Komisije u tom pogledu; međutim smatra da do donošenja odluke o financiranju Europskih snaga solidarnosti i donošenja relevantne uredbe u okviru redovnog zakonodavnog postupka ne bi u tu svrhu trebalo unijeti nikakvu financijsku rezervaciju u proračun za 2018.; stoga odlučuje da se odgovarajuća proračunska sredstva i preraspodjele koje je napravila Komisija u nacrtu proračuna za 2018. trenutačno trebaju vratiti na staro s obzirom na to da odluka o proračunu za 2018. ne bi ni na koji način smjela dovesti u pitanje ishode zakonodavnih pregovora; i dalje je čvrst u namjeri da smjesta uvrsti odluku o sredstvima za Europske snage solidarnosti u proračun za sljedeću godinu s pomoću izmjene proračuna, u slučaju da se pregovori o mjerodavnoj uredbi ne okončaju prije kraja proračunskog postupka za 2018.;

6.  zabrinut je zbog činjenice da je stopa nezaposlenosti mladih i dalje na dosad nezabilježenoj razini te je uvjeren da treba poduzeti dodatne mjere kako se ne bi ugrozila budućnost čitavog naraštaja mladih Europljana; stoga odlučuje povećati iznos sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih iznad razine za 2018. koju je predložila Komisija; ističe da bi se takva povećanja sredstava trebala računati povrh sveukupno dodijeljenih sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih koja su politički odobrena u kontekstu revizije VFO-a na sredini razdoblja, a ne kao pojačano financiranje tim sredstvima u okviru proračuna za 2018.;

7.  podsjeća na to da kohezijska politika ima glavnu ulogu u postizanju ekonomske i socijalne konvergencije u Uniji, čime se osigurava razvoj i rast; naglašava da se očekuje da će 2018. programi kohezijske politike nadoknaditi zaostatke i biti u punom zamahu; ističe da se Parlament obvezao osigurati odgovarajuća odobrena sredstva za te programe, koji su dio jedne od temeljnih politika Unija; zabrinut je, međutim, zbog neprihvatljivih kašnjenja u provedbi operativnih programa na nacionalnoj razini; poziva države članice da se pobrinu za to da se postupak imenovanja tijela za upravljanje, reviziju i ovjeravanje privede kraju, a njegova provedba ubrza; nadalje, poziva Komisiju da nastavi s pojednostavnjivanjem povezanih postupaka;

8.  veoma je zabrinut zbog povećanja nestabilnosti i nesigurnosti unutar i izvan Unije; inzistira na potrebi za potpuno novim pristupom, na potrebi za ponovnim uspostavljanjem ravnoteže u pogledu pristupa Unije koheziji, integraciji, miru, održivom razvoju i ljudskim pravima; poziva Komisiju i države članice da surađuju i pojačaju napore usmjerene daljnjem održavanju mira i sprečavanju sukoba; podsjeća na entuzijazam koji je diljem svijeta potaknuo Sporazum na veliki petak, ali istovremeno priznaje dosad neviđene izazove i pritiske koji su rezultat ishoda referenduma održanog 2016. godine u Ujedinjenoj Kraljevini; poziva Komisiju i države članice da povećaju svoju potporu pomirenju, kako bi se osigurali mir i stabilnost u Irskoj;

9.  smatra da Unija, iako se sada čini da se najviši intenzitet migracijske i izbjegličke krize smanjio, mora biti spremna odgovoriti na svaku buduću nepredviđenu situaciju u tom području i primijeniti proaktivni pristup u području migracija; stoga poziva Komisiju da stalno prati odgovaraju li sredstva u okviru naslova 3. situaciji i da u okviru aktualnog VFO-a u potpunosti iskoristi sve dostupne instrumente za pružanje pravodobnog odgovora na nepredviđene događaje koji bi mogli iziskivati dodatna sredstva; podsjeća na to da je, iako je Unija uspjela uspostaviti neke mehanizme koji pomažu u suočavanju s tom situacijom, prema podacima UNHCR-a u Europu u 2017. morskim putem dosad stiglo više od sto tisuća izbjeglica i migranata; stoga odlučuje u ograničenoj mjeri povećati sredstva za Fond za azil, migracije i integraciju te za Fond za unutarnju sigurnost, kao i za agencije s nadležnostima u području azila, kao što je Europski potporni ured za azil, za koje treba osigurati dostatne financijske i ljudske resurse; još jednom napominje da je gornja granica u naslovu 3. potpuno nedostatna za odgovarajuće financiranje unutarnje dimenzije migracijske i izbjegličke krize i drugih prioritetnih programa kao što su, primjerice, programi u području kulture i građanstva;

10.  ističe da su sredstva u naslovu 3. posljednjih godina u velikoj mjeri mobilizirana radi rješavanja migracijske i izbjegličke krize i da bi se takve mjere trebale nastaviti koliko god bude potrebno; međutim, napominje da su dosad dodijeljena sredstva nedostatna; stoga odlučuje povećati sredstva agencija u polju pravosuđa i unutarnjih poslova koje se posljednjih godina zbog povećanog radnog opterećenja i dodatnih zadaća suočavaju s manjkom osoblja i financijskih sredstava;

11.  ističe da bi, u svjetlu nedavnih zabrinutosti oko sigurnosti diljem Unije, sredstva u okviru naslova 3. također trebala obuhvatiti mjere koje će dovesti do povećanja sigurnosti građana Unije;

12.  ponavlja da bitan dio rješenja migracijske i izbjegličke krize kao i zabrinutosti građana Unije u pogledu sigurnosti leži u rješavanju glavnih uzroka migracija i izdvajanju dostatnih financijskih sredstava za vanjske instrumente koji imaju za cilj rješavanje pitanja kao što su siromaštvo, nedostatak mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja i ekonomskih prilika, nestabilnost, sukobi i klimatske promjene, što je jedan od temeljnih uzroka povećanja migracijskih tokova; mišljenja je da bi Unija trebala na optimalan način iskoristiti financijska sredstva u okviru naslova 4. koja su se pokazala nedovoljnima za podjednako rješavanje svih vanjskih izazova jer su resursi očito nedostatni i treba ih povećati na prirodniji način;

13.  žali zbog činjenice da Parlament pri pripremi svojeg stajališta nije bio dovoljno informiran o proračunskom učinku moguće političke odluke o produljenju Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj; ponavlja svoj nepromijenjeni stav da se nove inicijative neće financirati nauštrb postojećih vanjskih projekata EU-a; stoga poziva Komisiju da u slučaju produljenja Instrumenta za pomoć izbjeglicama u Turskoj predloži njegovo financiranje svježim sredstvima te da uključi više lokalnih nevladinih organizacija u njegovu provedbu; napominje da je naslov 4. u potpunosti nedostatan za pružanje održivog i djelotvornog odgovora na trenutačne vanjske izazove, uključujući one povezane s migracijama i izbjeglicama;

14.  podsjeća na to da proračunom Unije treba podržati ispunjavanje ciljeva Pariškog sporazuma i dugoročnih klimatskih ciljeva Unije tako da se ostvari cilj potrošnje za klimu od 20 % u okviru VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.; žali zbog toga što Komisija nije iznijela konkretne i realistične prijedloge za ostvarivanje tih ciljeva; stoga predlaže da se sredstva za mjere povezane s klimom povećaju iznad razine nacrta proračuna; međutim, napominje da ta povećanja nisu dovoljna i poziva Komisiju da predstavi sve potrebne prijedloge za ostvarivanje ciljeva u predstojećim nacrtima proračuna; u tom kontekstu napominje da je 8,2 % ukupnih odobrenih sredstava za preuzimanje obveza predloženih u nacrtu proračuna povezano sa zaštitom biološke raznolikosti; ističe da je godišnje povećanje od 0,1 % u suprotnosti sa zabrinjavajućim i ubrzanim smanjivanjem broja vrsta i staništa;

15.  uvažava da je novi pristup koji uključuje „proračun usmjeren na rezultate” prvi put uključen u pripremu unutarnjeg proračuna Komisije kako bi se preispitali rashodi na temelju dosadašnjeg iskustva i pronašle moguće prilagodbe;

16.  vraća na prethodnu razinu iznose koje je Vijeće predložilo smanjiti u nacrtu proračuna; ne razumije logiku predloženih smanjenja, na primjer za Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe, ujedno dva programa koji su već pogođeni preusmjeravanjem sredstava na EFSU, kao ni smanjenja u području vanjskih politika; u svakom slučaju osporava namjeru Vijeća da smanjuje one proračunske linije koje imaju slabu stopu izvršenja ili sposobnost apsorpcije jer to nije potkrijepljeno stvarnim podacima o provedbi i ne uzima u obzir različite načine na koje se neki programi provode;

17.  zaključuje da je u svrhu odgovarajućeg financiranja svih hitnih potreba, i uzimajući u obzir vrlo skučene razlike do gornjih granica VFO-a za 2018., potrebno u pogledu fleksibilnosti mobilizirati sva dostupna sredstva na temelju Uredbe o VFO-u; očekuje da će Vijeće slijediti taj pristup te da će se sporazum lako postići u postupku mirenja, što će Uniji omogućiti da bude spremna i učinkovito odgovori na predstojeće izazove; naglašava da odstupanje od izvornog programiranja u okviru aktualnog VFO-a, koje se javlja svake proračunske godine, govori u prilog usklađivanju na višu vrijednost gornjih granica VFO-a nakon 2020.;

18.  utvrđuje ukupnu razinu odobrenih sredstava za 2018. na 162 597 930 901 EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza i 146 712 004 932 EUR u odobrenim sredstvima za plaćanja;

Podnaslov 1.a – Konkurentnost za rast i zapošljavanje

19.  odbija neopravdana smanjenja Vijeća u visini od 750 milijuna EUR u podnaslovu 1.a, koji sami čine gotovo dvije trećine ukupnih smanjenja Vijeća u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza u naslovima VFO-a; napominje da su ta smanjenja Vijeća u suprotnosti s njegovim iznesenim političkim prioritetima;

20.  inzistira na tome da je povećanje ulaganja u istraživanje, inovacije, obrazovanje, infrastrukturu i mikropoduzetništvo te malo i srednje poduzetništvo ključno za postizanje održivog rasta i stvaranje radnih mjesta u Uniji; upozorava na to da bi smanjenja kakva predlaže Vijeće mogla ugroziti programe sa stvarnom europskom dodanom vrijednošću koji neposredno utječu na stvaranje radnih mjesta i rast, kao što su Obzor 2020. i Instrument za povezivanje Europe; posebno naglašava da su dostatna financijska sredstva za Obzor 2020. bitna kako bi se omogućio razvoj istraživanja i inovacija te vodećeg položaja u digitalizaciji, kao i potpora malim i srednjim poduzećima u Europi; podsjeća na to da je taj program pokazao snažnu europsku dodanu vrijednost s obzirom na to da se 83 % projekata koji se financiraju iz programa Obzor 2020. ne bi nastavilo bez potpore na razini Unije; ponovno ističe važnost Instrumenta za povezivanje Europe za financiranje dovršetka mreže TEN-T i ostvarenja jedinstvenog europskog prometnog prostora; stoga odlučuje da će vratiti na prethodnu razinu sva smanjenja koje je izvršilo Vijeće te također u potpunosti zadržati originalni profil proračunskih linija programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe koje su smanjene radi izdvajanja rezervacija za jamstveni fond EFSU-a;

21.  osim toga ističe da je kao dio strateških ulaganja u europsku mladež potrebno ojačati potprograme za obrazovanje, osposobljavanje i mlade programa Erasmus +;

22.  naglašava da bi pružanje dostatne razine financijske potpore mikropoduzećima, poduzetnicima i MSP-ovima trebao biti ključan prioritet Unije jer su oni glavni izvor radnih mjesta širom Europe; ističe da je dobar pristup financiranju od presudne važnosti da MSP-ovi i dalje budu konkurentni i da im se pomogne suočiti se s izazovima povezanima s pristupom unutarnjem, ali i globalnom tržištu;

23.  stoga odlučuje da će sredstva programa koji su ključni za poticanje rasta i zapošljavanja te koji odražavaju široko dogovorene prioritete Unije, točnije programa Erasmus +, Obzor 2020. (Marie Curie, Europsko istraživačko vijeće, Instrument za MSP-ove), COSME i EaSI (Progress i EURES) povećati iznad iznosa u nacrtu proračuna i iznosa prije preraspodjele za EFSU i Europske snage solidarnosti; poziva Komisiju da izdvoji dovoljno sredstava za proračunske linije povezane s inicijativom WIFI4EU i da poštuje razinu ulaganja na koju se obvezala u razdoblju 2017. – 2020.;

24.  pozdravlja uvođenje proračunske linije za posebna godišnja događanja u proračun za 2018., čime će omogućiti da se među građanima razvije osjećaj pripadnosti Europi; napominje da bi ta proračunska linija trebala nedvosmisleno biti namijenjena stvaranju dodane vrijednosti za europske građane u svim državama članicama;

25.  naglašava da je poticanje suradnje u istraživanjima u području obrane u Europi važno za rješavanje problema ključnih nedostataka kapaciteta u vrijeme kada zbivanja i nesigurnost na međunarodnom planu sve više iziskuju od Europe da se dodatno angažira u području obrane; podupire povećanje dodijeljenih sredstava za pripremna djelovanja za istraživanja u području obrane; poziva na to da se u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru uspostavi program za istraživanje u području obrane s namjenskim proračunom, no ponovno naglašava svoj davno zauzet stav da se nove inicijative trebaju financirati novim odobrenim sredstvima, a ne na štetu postojećih programa Unije; nadalje, ističe da je potrebno poboljšati konkurentnost i inovativnost u europskoj obrambenoj industriji;

26.  mišljenja je da bi se u okviru proračuna za 2018. trebala dodijeliti veća sredstva kako bi se mogla provesti sveobuhvatna i nepristrana ocjena rizika koji predstavljaju treće zemlje u smislu njihovih strateških nedostataka u području borbe protiv pranja novca i suzbijanja financiranja terorista, na temelju kriterija definiranih u članku 9. Direktive (EU) 2015/849(8), te utvrditi popis „visokorizičnih” jurisdikcija;

27.  poziva Komisiju da zajamči da se Referentnom laboratoriju Europske unije za alternative ispitivanju na životinjama dodijele dostatna sredstva za djelotvorno ispunjavanje dužnosti i zadaća navedenih u Prilogu VII. Direktivi 2010/63/EU(9), posebno onih povezanih s koordinacijom i promicanjem razvoja i korištenja alternativa ispitivanju na životinjama, među ostalim i u području temeljnih i primijenjenih istraživanja te regulatornih ispitivanja;

28.  stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza u okviru podnaslova 1.a za 143,9 milijuna EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući iznose prije preraspodjele sredstava za EFSU i Europske snage solidarnosti, pilot-projekte i pripremna djelovanja), što će se financirati iz raspoložive razlike do gornje granice te iz ukupne razlike za obveze;

Podnaslov 1.b – Gospodarska, socijalna i teritorijalna kohezija

29.  ne slaže se s predloženim smanjenjima Vijeća u iznosu od 240 milijuna EUR u plaćanjima u okviru podnaslova 1.b, uključujući u linijama za potporu i vraća ih na stare iznose sve dok Komisija ne dostavi ažurirane prognoze;

30.  sa sve većom zabrinutošću primjećuje da su neprihvatljiva kašnjenja u provedbi europskih strukturnih i investicijskih fondova ugrozila njihovu učinkovitost i stavila pritisak na upravljačka tijela i korisnike; još jednom ističe rizik koji aktualna kašnjenja predstavljaju za gomilanje nepodmirenih računa u drugoj polovici ovog VFO-a i na početku idućeg; snažno ponavlja svoj poziv državama članicama da potraže savjet i pomoć Komisije kako bi se riješio problem kašnjenja u imenovanju tijela za upravljanje, ovjeravanje i reviziju; dodatno je zabrinut zbog trenda smanjenja i nedovoljne točnosti projekcija država članica;

31.  podsjeća na to da je stopa nezaposlenosti mladih u Uniji i dalje neprihvatljivo visoka; naglašava da je za rješavanje tog pitanja važno zajamčiti primjereno financiranje programa Garancija za mlade sredstvima Europske inicijative za mlade i Europskog socijalnog fonda (ESF); pozdravlja dogovor o potrebi da se omoguće svježa financijska sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih te uključivanja odgovarajućih odobrenih sredstava u okviru nacrta proračuna za 2018.; ipak smatra da bi, s obzirom na izazove i rizike koje predstavlja nezaposlenost mladih, Inicijativa za zapošljavanje mladih trebala imati koristi od povećanja odobrenih sredstava te stoga odlučuje da odobrena sredstva za preuzimanje obveza te inicijative 2018. iznose 600 milijuna EUR; osim toga, smatra da bi aktivnosti stručnog osposobljavanja namijenjene mladima, a osobito naukovanja, trebale biti prihvatljive za financiranje u okviru kohezijske politike;

32.  pozdravlja novu financijsku omotnicu u iznosu od 142,8 milijuna EUR, koja je stvorena kako bi se olakšala provedba Programa potpore strukturnim reformama 2017. – 2020.;

Naslov 2. – Održivi rast: prirodni resursi

33.  podsjeća na to da je prijedlog Komisije za povećanje sredstava za financiranje Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi u velikoj mjeri posljedica znatno nižeg iznosa očekivanih dostupnih namjenskih prihoda u 2018.; prima na znanje smanjenja Vijeća u iznosu od 275 milijuna EUR, ali smatra da bi Komisijino pismo izmjene trebalo biti temelj za svaku pouzdanu reviziju sredstava Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi te u skladu s time vraća iznose iz nacrta proračuna sve dok se u postupku mirenja ne prouči to pismo izmjene;

34.  naglašava da su se programi pohranjivanja pokazali učinkovitima u vrijeme krize te da bi smanjenje financijskih sredstava osiguranih u procesu planiranja bilo kontraproduktivno;

35.  ističe da dio rješenja za problem nezaposlenosti mladih leži u pružanju odgovarajuće potpore mladim ljudima u ruralnim područjima; stoga predlaže povećanje od 50 milijuna EUR iznad iznosa u nacrtu proračuna za plaćanja za mlade poljoprivrednike; ističe da je potrebno olakšati pristup mladih zanimanjima u području ribarstva preko Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i drugih mehanizama financiranja Unije;

36.  u skladu s ciljevima strategije Europa 2020. i njezinim međunarodnim obvezama u području borbe protiv klimatskih promjena odlučuje povećati sredstva za aktivnosti povezane s klimatskim promjenama za 21,2 milijuna EUR iznad razine predviđene nacrtom proračuna; ponovno naglašava da su i Europski revizorski sud i Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) utvrdili da proračun Unije nije u skladu s njezinim ciljevima u pogledu klime;

37.  podsjeća da se novac poreznih obveznika ne bi se trebao koristiti za pružanje potpore rasplodu ili uzgoju bikova za borbe; smatra da rasplod ili uzgoj u te svrhe ne bi trebao biti prihvatljiv za osnovna plaćanja i poziva Komisiju da podnese prijedlog kojim bi se izmijenilo u tom području važeće zakonodavstvo;

38.  stoga povećava razinu odobrenih sredstava za preuzimanje obveza za 78,1 milijun EUR, što ostavlja razliku od 619,7 milijuna EUR ispod gornje granice za preuzimanje obveza u naslovu 2. kada se oduzmu pilot-projekti i pripremna djelovanja;

39.  sa žaljenjem naglašava da katastrofe obično pogode one koji imaju manje mogućnosti da se zaštite, bilo da su to pojedinci ili države; smatra da odgovor na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem trebao bi biti što je moguće brži kako bi šteta bila minimalna i kako bi se moglo spasiti ljude i imovinu; skreće pozornost na potrebu za dodatnim povećanjem sredstava, osobito u proračunskim linijama povezanima sa sprečavanjem katastrofa i pripravnošću u Uniji, uzimajući osobito u obzir požare u Španjolskoj i Portugalu (koji su rezultirali gubitkom ljudskih života), koji imaju dramatičan i značajan učinak na ljude;

40.  usmjerava pozornost na razne opasnosti za brojne šumske ekosustave, kao što su, među ostalim, širenje invazivnih stranih vrsta i nametnika (npr. borova nematoda i ostali) te šumski požari; smatra da dovoljna financijska sredstva treba dodijeliti za programe i mjere podrške zajednici, evaluaciju ekološkog i biljnog zdravlja šuma te njihovu obnovu, uključujući ponovno pošumljavanje; napominje da su ti resursi izuzetno važni i bitni za neke države članice, kao što su Portugal i Španjolska, nakon niza prethodnih uzastopnih požara diljem državnog teritorija;

Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo

41.  naglašava da za Parlament glavni prioriteti Unije moraju ostati rješavanje problema migracija i sigurnost i ponavlja svoje uvjerenje da se gornja granica u naslovu 3. pokazala potpuno nedostatnom za odgovarajuće financiranje unutarnje dimenzije tih izazova;

42.  napominje da je, iako je broj migranata koji prelaze središnju i istočnu sredozemnu rutu da bi pristigli u Uniju pao u prvih devet mjeseci 2017., pritisak na zapadnosredozemnu rutu i dalje prisutan; prima na znanje da je u prvih devet mjeseci 2017. u Europu morskim putem ušlo više od sto tisuća migranata i izbjeglica, od kojih je više od 75 % stiglo u Italiju, a ostatak u Grčku, Cipar i Španjolsku; mišljenja je da je potrebno povećati financiranje za potrebe Unije u području migracija, posebno preko Fonda za azil, migracije i integraciju, kako bi se državama članica pružila potpora u poboljšanju integracijskih mjera i praksi za one kojima je potrebna međunarodna zaštita, osobito maloljetnike bez pratnje, a kada je to potrebno, i u provedbi operacija vraćanja osoba koje nemaju pravo na zaštitu, istodobno poštujući načelo zabrane vraćanja; u tom kontekstu također ustraje u tome da EASO mora raspolagati prikladnim financijskim i ljudskim resursima kako bi se toj agenciji omogućilo da ispuni zadatke koji su joj dodijeljeni;

43.  zalaže se za stvaranje nove proračunske linije za Fond EU-a za traganje i spašavanje kako bi se državama članicama pružila potpora u ispunjavanju njihovih obveza u okviru međunarodnog pomorskog prava; traži od Komisije da predstavi zakonodavni prijedlog za uspostavu Fonda EU-a za traganje i spašavanje;

44.  uvjeren je da radi učinkovitog rješavanja sigurnosnih problema građana Unije proračun Fonda za unutarnju sigurnost treba povećati da bi se državama članicama pomoglo u borbi protiv terorizma, prekograničnog organiziranog kriminala, radikalizacije i kiberkriminala; posebno ističe da je potrebno osigurati dostatna sredstva za jačanje sigurnosne infrastrukture i poticanje razmjene informacija između agencija za provedbu zakona i nacionalnih nadležnih tijela, pa i poboljšanjem interoperabilnosti informacijskih sustava, pritom jamčeći poštovanje pojedinačnih prava i sloboda;

45.  ističe ključnu ulogu koju su ostvarile agencije unije u području pravosuđa i unutarnjih poslova u rješavanju gorućih briga građana Unije; stoga odlučuje povećati proračunska odobrena sredstva i broj osoblja Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), uključujući stvaranje sedam radnih mjesta za novu operativnu jedinicu pod nazivom „Operativna jedinica Europol-a za nestalu djecu”, kao i pojačati resurse za Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust), EASO i Agenciju Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL); ponovno ističe doprinos tih agencija poboljšanju suradnje između država članica u tom području;

46.  traži od Komisije da, u svjetlu stvarnog napretka u aktualnim međuinstitucijskim pregovorima, pruži ažurirane informacije o tome koje su financijske posljedice u 2018. zakonodavnih prijedloga u postupku kao dijela Europskog migracijskog programa, osobito reforme Dublinskog sustava, sustava ulaska/izlaska, europskog sustava za informacije o putovanjima i EASO-a, kako bi se to moglo uzeti u obzir u fazi mirenja;

47.  žali zbog proizvoljnih smanjenja Vijeća u iznosu od više od 30 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za velik broj programa u području kulture, građanstva, pravosuđa, javnog zdravlja, prava potrošača i civilne zaštite, pri čemu se zanemaruje odlična stopa izvršenja i ne uzima u obzir nedovoljna razina financiranja koja ostavlja mnoge visokokvalitetne projekte bez financiranja; vraća iznose u svim linijama na razinu iz nacrta proračuna i predlaže da se u relevantnim proračunskim linijama dodatno povećaju sredstva;

48.  ponavlja svoje uvjerenje da je vrijeme za poticanje financiranja važnih programa Unije u području kulture i građanstva, osobito programa Kreativna Europa i Europa za građane, koji imaju ključnu ulogu u potpori kulturnim i kreativnim industrijama, kao i participativnom građanstvu, posebice s obzirom na predstojeće europske izbore 2019.; ponavlja da sve institucije moraju ispuniti politički dogovor o financiranju Europske godine kulturne baštine 2018. uz osiguravanje dovoljnih sredstava za to u okviru potprograma Kultura programa Kreativna Europa, u nedostatku zasebne proračunske linije za taj događaj; poziva Komisiju da revidira inicijative u okviru proračunske linije „multimedijska djelovanja” kako bi se osiguralo da se proračunom djelotvorno podupire visokokvalitetno i neovisno izvještavanje o poslovima Unije;

49.  zalaže se za veću transparentnost i vidljivost cilja programa Daphne u okviru programa o pravima, jednakosti i građanstvu, kao glavnog alata Unije u borbi protiv svih oblika nasilja nad djecom, mladima, ženama, osobama iz zajednice LGBTI i drugim ugroženim skupinama; podržava uspostavljanje europskog centra za praćenje rodno uvjetovanog nasilja unutar Europskog instituta za ravnopravnost spolova;

50.  povećava sredstva u naslovu 3. za 108,8 milijuna EUR u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza iznad razine iz nacrta proračuna, ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja, te predlaže da se navedena povećanja sredstava financiraju daljnjom mobilizacijom instrumenta fleksibilnosti;

Naslov 4. – Globalna Europa

51.  još jednom naglašava da se vanjsko djelovanje Unije suočava s još većom potrebom za financiranjem koja velikim dijelom premašuje aktualni ukupni iznos naslova 4.; smatra da će mobilizacija sredstava iz proračuna Unije za odgovor na migracijske izazove i u narednim godinama zahtijevati dinamičnu reakciju; ističe da se ad hoc jednogodišnja povećanja sredstava, kao u 2017., ne mogu smatrati dovoljnima s obzirom na složene izazove s kojima je Unija suočena i hitnu potrebu za snažnijim vanjskim djelovanjem Unije u današnjem povezanom svijetu;

52.  mišljenja je da bi se trebalo dati prednost neposrednom susjedstvu Unije i mjerama usmjerenim na rješavanje glavnih pitanja s kojima je suočeno to područje, odnosno rješavanje migracijske i izbjegličke krize i pratećih humanitarnih izazova u južnom susjedstvu, te ruske agresije u istočnom susjedstvu; smatra da stabilnost i blagostanje u susjedstvu Unije doprinose objema regijama i Uniji kao cjelini; ponovno poziva na povećanje potpore bliskoistočnom mirovnom procesu, Palestinskoj samoupravi i Agenciji Ujedinjenih naroda za pomoć palestinskim izbjeglicama na Bliskom istoku (UNRWA) kako bi se mogli nositi s rastućim potrebama, kako bi se ostvario Unijin ustanovljeni cilj promicanja razvoja i stabilnosti u regiji te ojačala otpornost Palestinaca; ponovno ističe da je pružanje potpore državama koje implementiraju sporazume o pridruživanju s Unijom presudno za poticanje političkih i gospodarskih reformi, ali naglašava da potporu treba pružati samo ako te zemlje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, posebno one u pogledu vladavine prava i jačanja demokratskih institucija; stoga odlučuje povećati sredstva za Europski instrument za susjedstvo, Instrument za pretpristupnu pomoć te za makrofinancijsku pomoć;

53.  ističe važnost uloge koju Europa na globalnoj razini ima u iskorjenjivanju siromaštva i osiguravanju razvoja najugroženijih regija, u skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a; stoga dodjeljuje dodatna financijska sredstva za Instrument za razvojnu suradnju i humanitarnu pomoć; podsjeća na to da je potpora Unije u toj regiji ključna za rješavanje temeljnih uzroka migracija jer znatan udio migranata koji prelaze Sredozemno more dolazi iz supsaharske Afrike;

54.  protivi se drastičnim smanjenjima financijskih doprinosa iz vanjskih financijskih instrumenata poput Europskog instrumenta za susjedstvo, Instrumenta pretpristupne pomoći, Instrumenta partnerstva i Instrumenta za razvojnu suradnju za program Erasmus+ usprkos činjenici da su programi razmjene mladih jedni od najuspješnijih dugoročnih investicija u smislu kulturne diplomacije i međusobnog razumijevanja, te odlučuje povećati te doprinose;

55.  u svjetlu zabrinjavajućeg pogoršanja stanja u pogledu demokracije, vladavine prava i ljudskih prava, odlučuje smanjiti potporu za političke reforme u Turskoj; odlučuje dio preostalih odobrenih sredstava staviti u pričuvu i osloboditi kada Turska ostvari mjerljiva poboljšanja u područjima vladavine prava, demokracije, ljudskih prava i slobode tiska, s ciljem preusmjeravanja tih sredstava za aktere civilnog društva za provedbu mjera kojima se doprinosi tim ciljevima;

56.  mišljenja je da treba izdvojiti dodatna financijska sredstva ne bi li se na odgovarajući način uhvatilo u koštac s kampanjama dezinformiranja, te promicala objektivna slika Unije izvan njezinih granica; stoga poziva da se pojača financiranje kampanja za suzbijanje dezinformacija i kibernapada te odlučuje povećati sredstva za strateške komunikacijske aktivnosti koje se trebaju provoditi u susjedstvu, kao i na zapadnom Balkanu; podsjeća na važnost ulaganja u vidljivost vanjskog djelovanja Unije u svrhu snažnijeg učinka financiranja u tom području i poboljšanja javne diplomacije EU-a u skladu s ambicijama u okviru globalne strategije;

57.  smatra da je potrebno povećati sredstva u proračunskoj liniji za tursku zajednicu na Cipru kako bi se jasno doprinijelo nastavku i jačanju misije Odbora za nestale osobe na Cipru, dobrobiti Maronita koji se žele preseliti kao i svih osoba u enklavama kako je dogovoreno u Trećem bečkom sporazumu te pružila potpora Tehničkom odboru za kulturnu baštinu dviju zajednica, čime se promiče povjerenje i pomirenje između tih dviju zajednica;

58.  ističe da se tendencija Komisije da pribjegava izvanproračunskim mehanizmima, kao što su uzajamni fondovi i drugi slični instrumenti, nije uvijek pokazala uspješnom; zabrinut je da bi se uspostavom financijskih instrumenata izvan proračuna Unije moglo ugroziti njezino jedinstvo i zaobići proračunski postupak, a istovremeno narušiti transparentno upravljanje proračunom i onemogućiti pravo Parlamenta da djelotvorno nadzire troškove; stoga smatra da vanjski financijski instrumenti koji su se pojavili proteklih godina moraju biti integrirani u proračun Unije, uz puni nadzor Parlamenta nad njihovom provedbom; prima na znanje da je do kraja rujna 2017. ukupno 795,4 milijuna EUR odobreno za uzajamne fondove EU-a u proračunu za 2017.; traži od Komisije predstavi iznos koji u 2018. namjerava namijeniti za uzajamne fondove; ponovno izražava zabrinutost da doprinosi država članica tim uzajamnim fondovima često zaostaju za njihovim obećanjima; prima na znanje tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 11/2107 o uzajamnom fondu EU-a Bêkou za Srednjoafričku Republiku; zabrinut je zbog nedostataka koje je utvrdio Europski revizorski sud, kao što su nedostatak procjene ukupnih potreba i nefunkcionalni mehanizmi za koordinaciju s drugim donatorima; izražava svoju namjeru da ocijeni dodanu vrijednost uzajamnih fondova EU-a kao instrumenta vanjske politike Unije;

59.  podsjeća na to da se, u skladu s člankom 24. Uredbe o VFO-u, svi rashodi i prihodi Unije i Euratoma uključuju u opći proračun Unije u skladu s člankom 7. Financijske uredbe; poziva Komisiju da očuva jedinstvo proračuna te da ga smatra vodećim načelom pri predlaganju novih inicijativa;

60.  ističe važnost misija za promatranje izbora u jačanju demokratskih institucija i izgradnji povjerenja javnosti prema izbornim procesima, čime se zauzvrat promiče uspostava mira i stabilnosti; ističe potrebu da se osiguraju dostatna financijska sredstva za taj cilj;

61.  ističe da se sredstva iz Instrumenta za razvojnu suradnju ne smiju preraspodijeliti za financiranje nove inicijative za izgradnju kapaciteta za sigurnost i razvoj (CBSD) u okviru Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru; žali zbog toga što se u nacrtu prijedloga proračuna predlaže preraspodjela 7,5 milijuna EUR iz Instrumenta za razvojnu suradnju u CBSD te ističe da je hitno potrebno pronaći alternativna rješenja kako bi se taj nedostatak nadoknadio;

62.  ponavlja zahtjev da se proračunska linija za posebne predstavnike EU-a (PPEU) na proračunski neutralan način prenese iz proračuna ZVSP-a u administrativni proračun Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) kako bi se dodatno ojačale diplomatske aktivnosti Unije;

63.  odlučuje stoga poništiti gotovo sve rezove Vijeća i ojačati naslov 4. u odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza za 299,7 milijuna EUR iznad razine iz nacrta proračuna (ne računajući pilot-projekte i pripremna djelovanja, prijenos PPEU-ova i usvojena smanjenja);

Naslov 5. – Administracija; ostali naslovi – rashodi za potporu administraciji i istraživanju

64.  smatra da smanjenja Vijeća ne odražavaju stvarne potrebe i stoga ugrožavaju već znatno racionalizirane administrativne rashode; stoga zadržava razinu iz nacrta proračuna za sve administrativne rashode Komisije, što uključuje i rashode za potporu administraciji i istraživanju u okviru naslova 1. do 4.;

65.  odlučuje, u skladu sa zaključkom „Zajedničkog mišljenja pravnih službi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o trima aspektima odnosa između OLAF-a i njegova nadzornog odbora” od 12. rujna 2016., zadržati 10 % odobrenih sredstava Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) sve dok se nadzornom odboru ne odobri pristup spisima predmeta OLAF-a, te istovremeno neznatno povećati njegov proračun, u skladu s povećanim odgovornostima;

66.  prima na znanje da je početkom 2017. OLAF istražio ozbiljan slučaj carinske prijevare u Ujedinjenoj Kraljevini, prouzročene umanjenjem vrijednosti uvezenih proizvoda, koja je stvorila gubitak u iznosu od gotovo 2 milijarde EUR prihoda za proračun Unije u razdoblju od 2013. do 2016.; zabrinut je da ta prijevara do danas nije spriječena te da se i dalje stvaraju gubici za proračun Unije; traži od Komisije da prilikom pregovora o Brexitu uzme u obzir sporu reakciju administracije Ujedinjene Kraljevine na njezine preporuke u tom pogledu; traži od država članica koje su se usprotivile pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije da ponovno razmotre svoje stajalište kako bi se omogućilo brzo rješenje ovog problema;

Decentralizirane agencije

67.  u načelu potvrđuje procjene Komisije o proračunskim potrebama agencija; stoga smatra da bi svi dodatna smanjenja koja predloži Vijeće ugrozili pravilno funkcioniranje agencija te bi im onemogućili da ispune zadaće koje su im dodijeljene; smatra da su nova radna mjesta usvojena u njegovu stajalištu potrebna kako bi se izvršili dodatni zadaci koji su posljedica razvoja politika i novog zakonodavstva; ponovno naglašava svoju predanost čuvanju resursa te, po potrebi, pružanju dodatnih resursa kako bi se zajamčilo pravilno funkcioniranje agencija;

68.  u kontekstu izazova s kojima se Unija i dalje suočava u pogledu migracija i sigurnosti, i imajući na umu potrebu za koordiniranim europskim odgovorom, odlučuje povećati odobrena sredstva za Europol, Ured Europske unije za pravosudnu suradnju (Eurojust), Agenciju Europske unije za osposobljavanje u području provedbe zakona (CEPOL), Europski potporni ured za azil (EASO) i Agenciju Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA);

69.  podsjeća da je za Uniju važno staviti naglasak na konkurentnost za rast i zapošljavanje; podsjeća da je strateški prioritet za Uniju potpuni razvoj i provedba projekata Galileo i EGNOS za koje je djelomično odgovorna Europska agencija za globalne sustave satelitske navigacije (GSA); podsjeća da GSA-u nedostaje resursa za kibersigurnost i javno reguliranu uslugu i stoga odlučuje povećati razinu odobrenih sredstava;

70.  smatra da treba osigurati dodatna odobrena sredstva i osoblje za Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER) kako bi ispunila svoju proširenu zadaću povezanu s provedbom mrežnih pravila i smjernica za električnu energiju i plin te s njihovim praćenjem;

71.  posebno podsjeća da Europska agencija za okoliš pomaže Uniji donijeti utemeljene odluke o poboljšanju okoliša, uključivanju pitanja zaštite okoliša u gospodarske politike i kretanju prema održivosti, te da je u kontekstu energetske i klimatske politike Unije za 2030. Komisija predložila novi zadatak za Europsku agenciju za okoliš u području upravljanja energetskom unijom bez odgovarajućeg povećanja plana radnih mjesta;

72.  iako se proračunska sredstva i broj radnih mjesta Europske agencije za graničnu i obalnu stražu zasad čine dovoljnima, ističe da će se njezine buduće potrebe u pogledu operativnih resursa i osoblja morati detaljno pratiti;

73.  pozdravlja uvrštenje odgovarajućih sredstava u proračun za 2018. za potporu europskih nadzornih tijela; naglašava da je uloga europskih nadzornih tijela ključna za poticanje dosljedne primjene prava Unije i bolje koordinacije između nacionalnih tijela te za jamčenje financijske stabilnosti, bolje povezanih financijskih tržišta, zaštite potrošača i konvergencije nadzora; naglašava da se europska nadzorna tijela, u cilju razumnog korištenja svojih proračunskih sredstava, moraju pridržavati zadaća i mandata koje im je dodijelio zakonodavac Unije;

74.  ponavlja da je, kako je dogovoreno u Međuinstitucionalnom sporazumu od 2. prosinca 2013., 2018. godina posljednja godina provedbe smanjenja osoblja od 5 % i pristupa objedinjavanja i kasnije preraspodjele zaposlenih osoba u agencijama; ponovno naglašava svoje protivljenje svakom nastavku primjene globalnog pristupa agencijskim resursima nakon 2018.; potvrđuje da je otvoren prema postizanju veće učinkovitosti među agencijama povećanom administrativnom suradnjom ili čak spajanjima kada je to prikladno te udruživanjem određenih službi, ili s Komisijom ili s drugom agencijom; u tom pogledu pozdravlja inicijativu za daljnje koordiniranje agencijskih aktivnosti uspostavom Stalnog tajništva Mreže agencija EU-a (pod novim nazivom „ured za zajedničku potporu”) te podupire dodjelu sredstava za dodatno radno mjesto u planu radnih mjesta Europske agencije za sigurnost hrane, za što će troškovi biti objedinjeni iz postojećih proračuna agencija Unije i izdvojeni za taj ured;

Pilot-projekti i pripremna djelovanja

75.  nakon pomne analize podnesenih pilot-projekata i pripremnih djelovanja u pogledu stope uspješnosti tekućih projekata i djelovanja, isključujući inicijative koje su već obuhvaćene postojećim pravnim osnovama te u potpunosti uzimajući u obzir procjenu Komisije o provedivosti projekata, odlučuje usvojiti kompromisni paket koji se sastoji od ograničenog broja pilot-projekata i pripremnih djelovanja, također imajući u vidu ograničene raspoložive razlike do gornje granice i gornje granice za pilot-projekte i pripremna djelovanja;

76.  stoga ističe napore koje je Parlament poduzeo u tom pogledu te traži od Komisije da pokaže dobru volju prilikom provedbe usvojenog pilot-projekta/pripremnog djelovanja na kraju proračunskog postupka, bez obzira na ocjenu provedivosti, kao i u pogledu svake odluke Europskog parlamenta i Vijeća;

Posebni instrumenti

77.  podsjeća na korisnost posebnih instrumenta za pružanje fleksibilnosti iznad vrlo skučenih gornjih granica aktualnog VFO-a i pozdravlja poboljšanja do kojih je došlo po reviziji Uredbe o VFO-u na sredini razdoblja; poziva na opsežno korištenje Instrumenta fleksibilnosti, ukupne razlike za obveze i Pričuve za pokrivanje nepredviđenih izdataka kako bi se financirao širok raspon novih izazova i dodatnih odgovornosti s kojima se suočava proračun Unije;

78.  poziva da se povećaju pričuva za pomoć u nuždi i Fond solidarnosti EU-a u svjetlu nedavnih tragičnih katastrofa, točnije požara i teške suše u Portugalu i Španjolskoj;

79.  također podsjeća na značaj Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (EGF), pričuve za pomoć u nuždi i Fonda solidarnosti EU-a; podržava namjeru Komisije da osigura bržu mobilizaciju Fonda solidarnosti EU-a stavljanjem većine godišnjeg iznosa u pričuvu u proračunu Unije, povrh iznosa koji je već predviđen za predujmove; žali zbog toga što je Vijeće predložilo smanjenja u tom pogledu i djelomično vraća sredstva na razinu iz nacrta proračuna, uz iznimku iznosa koji je izdvojen na početku razdoblja 2017. putem izmjene proračuna 4/2017 i iznosa mobiliziranog iz Fonda solidarnosti EU-a za Italiju; poziva na proširenje mandata Fonda solidarnosti EU-a kako bi se pružila pomoć žrtvama terorističkih činova i njihovim obiteljima;

Plaćanja

80.  zabrinut je zbog trenutnog trenda nedovoljnog izvršenja za plaćanja u cijelom proračunu Unije, ne samo u podnaslovu l.b, već i u naslovima 3. i 4., unatoč potrebi da se odgovori na brojne nove izazove i stvaranju fleksibilnih mehanizama financiranja; podsjeća na to da je za posljednje dvije godine razina plaćanja proračuna Unije znatno smanjena, zajedno s visokom razinom proračunskog viška; stoga izražava zabrinutost zbog toga što nacrt proračuna i dalje ostavlja dosad nezabilježenu razliku do gornje granice za plaćanja u visini od 10 milijardi EUR, što odražava trend niske razine izvršenja koji može dovesti do oštrih pritiska na plaćanja na kraju trenutačnog VFO-a;

81.  ustraje u tome da je potrebno zadržati iznose iz nacrta proračuna za sva plaćanja u proračunskim linijama koja je Vijeće smanjilo i povećati odobrena sredstva za plaćanja na ciljan način, većinom u onim linijama u kojima su izmijenjena odobrena sredstva za preuzimanje obveza;

Ostali dijelovi

82.  izražava žaljenje zbog opetovane prakse Vijeća da povećava standardno paušalno smanjenje plaća za institucije Unije; smatra da to posebno negativno utječe na proračune institucija s povijesno točnim paušalnim smanjenjem; smatra da taj pristup ne predstavlja ni ciljano smanjenje ni dobro financijsko upravljanje; stoga vraća paušalno smanjenje na razinu iz nacrta proračuna;

Dio I. – Europski parlament

83.  zadržava sveukupni iznos svojeg proračuna za 2018., kako je usvojen u spomenutoj rezoluciji od 5. travnja 2017., u visini od 1 953 483 373 EUR; uvrštava proračunski neutralne tehničke prilagodbe radi odražavanja ažuriranih podataka koji nisu bili dostupni ranije ove godine;

84.  napominje da proračunske projekcije za 2018. iznose 18,88 %, što je manje od udjela postignutog 2017. (19,25 %) te je to najniži udio u naslovu 5. u posljednjih petnaest godina; usprkos tome ustraje u tome da želja za najnižim mogućim rashodima Europskog parlamenta ne bi trebala za cijenu imati smanjeni kapacitet Parlamenta za obavljanje redovnog zakonodavnog rada;

85.  još jednom ističe prioritete Parlamenta za sljedeću financijsku godinu, točnije, konsolidiranje već poduzetih sigurnosnih mjera, poboljšanje otpornosti Parlamenta na kibernapade, unapređenje transparentnosti unutarnjeg proračunskog postupka Parlamenta, i stavljanje naglaska u proračunu Parlamenta na njegove ključne funkcije donošenja zakonodavstva, djelovanja kao jedne grane proračunskog tijela, zastupanja građana i nadgledanja rada ostalih institucija;

86.  pozdravlja osnivanje nove radne skupine Predsjedništva Parlamenta za naknadu za opće troškove; podsjeća na očekivanja veće transparentnosti u pogledu naknade za opće troškove i potrebu da se poradi na definiciji preciznijih pravila kada je riječ o odgovornosti za rashode odobrene u okviru te naknade, bez stvaranja dodatnih troškova za Parlament;

87.  poziva Predsjedništvo da usvoji sljedeće konkretne izmjene u vezi s naknadom za opće troškove:

   naknada za opće troškove u svim bi se slučajevima trebala voditi na zasebnom bankovnom računu;
   zastupnici u Europskom parlamentu trebali bi čuvati sve račune povezane s naknadom za opće troškove;
   neiskorišteni dio naknade za opće troškove trebalo bi vratiti na kraju mandata;

88.  smanjuje plan radnih mjesta svog Glavnog tajništva za 2018. za 60 radnih mjesta (cilj smanjenja osoblja za 1 %), u skladu sa sporazumom o općem proračunu Europske unije za financijsku godinu 2016. koji je 14. studenoga 2015. postignut s Vijećem; podsjeća da je 35 radnih mjesta koja su Parlamentu dana 2016. povezano s novim aktivnostima u vezi s jačanjem sigurnosti, te su zbog toga izuzeta iz cilja smanjenja osoblja, kao što je potvrđeno pri donošenju izmjene proračuna br. 3/2016 i općeg proračuna za 2017.(10); poziva Komisiju da prilagodi svoje tablice za praćenje u skladu s time kako bi se Europskom parlamentu i Vijeću dale točne informacije u svim fazama postupka;

89.  pozdravlja razmjenu mišljenja u vezi s politikom nekretnina Parlamenta održanu 11. srpnja 2017. između Odbora za proračune, glavnog tajnika i potpredsjednika zaduženih za politiku nekretnina Parlamenta; smatra da bi taj dijalog trebao biti kontinuirani proces, posebno s obzirom na predstojeće rasprave Predsjedništva o obnovi zgrade Paul Henri-Spaak;

90.  ponavlja stajalište Parlamenta izraženo u spomenutoj rezoluciji od 5. travnja 2017. da još ima prostora za poboljšanje kontrolnih mehanizama koji se odnose na europske političke stranke i političke zaklade; u tom pogledu prima na znanje prijedlog Komisije o izmjeni Uredbe (EU, Euratom) br. 1141/2014(11) i pozdravlja sve napore za poboljšanje pouzdanosti i transparentnosti potrošnje;

91.  podsjeća na analizu Europskog revizorskog suda iz 2014., u kojoj je procijenjeno da troškovi geografske raspršenosti Parlamenta iznose 114 milijuna EUR godišnje; nadalje, napominje zaključak iz svoje Rezolucije od 20. studenoga 2013. o utvrđivanju sjedišta institucija Europske unije(12), prema kojem je 78 % svih službenih putovanja statutarnog osoblja Parlamenta izravna posljedica njegove geografske raspršenosti; naglašava da se u tom izvješću također procjenjuje da učinak geografske raspršenosti na okoliš iznosi između 11 000 i 19 000 tona emisija ugljikova dioksida; ponovno ističe da geografska raspršenost ima negativnu percepciju u javnosti i stoga poziva da se izradi plan za jedinstveno sjedište i da se iznosi u predmetnim proračunskim linijama smanje;

Dio IV. – Sud Europske unije

92.  zadržava razinu plaćanja iz nacrta proračuna za sve proračunske linije na kojima je Vijeće izvršilo smanjenja koje su ključni za funkcioniranje Suda i vraća iznose za dvije proračunske stavke kako bi se povećala sposobnost Suda da rješava sve brojnije zahtjeve za prijevod;

93.  izražava nevjericu zbog jednostrane izjave Vijeća i povezanog dodatka o smanjenju osoblja za 5 % u stajalištu Vijeća o nacrtu proračuna za 2018., prema kojima Sud treba smanjiti plan radnih mjesta za dodatnih 19 radnih mjesta; ističe da tih 19 radnih mjesta odgovara 12, odnosno 7 radnih mjesta koje su Parlament i Vijeće kao odgovor na dodatne potrebe propisno odobrili tijekom proračunskih postupaka za 2015., odnosno 2016. godinu i stoga inzistira da se tih 19 radnih mjesta ne treba vratiti, s obzirom na to da je Sud već ispunio zahtjev za smanjenje radnih mjesta za 5 % time što je u razdoblju od 2013. do 2017. ukinuo 98 radnih mjesta;

Dio V. – Revizorski sud

94.  zadržava iznose iz nacrta proračuna za sve stavke u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja kako bi se proveo program rada Revizorskog suda i dostavila planirana izvješća o reviziji;

95.  izražava zadršku u pogledu stavke „Ograničena savjetovanja, studije i ankete”, u iščekivanju ishoda tekućih pregovora o reviziji Financijske uredbe, i revizije koje stupa na snagu 2018.;

Dio VI. – Europski gospodarski i socijalni odbor

96.  vraća iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna;

97.  povećava iznose u dvije proračunske linije u vezi s domaćim savjetodavnim skupinama za trgovinske sporazume iznad razine iz nacrta proračuna;

Dio VII. - Odbor regija

98.  vraća iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na razinu iz nacrta proračuna;

99.  povećava sredstva u nekoliko linija iznad razine u nacrtu proračuna u skladu s vlastitim procjenama Odbora regija;

Dio VIII. – Europski ombudsman

100.  pozdravlja rad Ombudsmana u pronalaženju učinkovitih ušteda u vlastitu proračunu u usporedbi s prethodnom godinom;

Dio IX. — Europski nadzornik za zaštitu podataka

101.  pita se zašto bi Vijeće smanjilo proračun Europskog nadzornika za zaštitu podataka s obzirom na određene dodatne zadaće koje su toj instituciji povjerili Parlament i Vijeće; stoga iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja vraća na prethodnu razinu kako bi se omogućilo da Europski nadzornik za zaštitu podataka izvršava svoje zadaće i obveze;

Dio X. – Europska služba za vanjsko djelovanje

102.  vraća iznose u svim proračunskim linijama u kojima je Vijeće izvršilo smanjenja na prethodnu razinu;

103.  u skladu sa zaključcima Vijeća iz ožujka 2015. uvodi proračunsku stavku za stratešku komunikaciju kako bi se osiguralo da ESVD raspolaže dostatnim osobljem i instrumentima za suočavanje s izazovom koji predstavlja dezinformiranje koje provode treće zemlje i nedržavni akteri;

104.  nadalje odlučuje prenijeti stavku o posebnim predstavnicima Europske unije iz poglavlja za ZVSP u proračun ESVD-a radi jačanja dosljednosti vanjskog djelovanja Unije;

105.  pruža dodatan iznos iznad procjena ESVD-a za pripravnike u delegacijama Unije, kao odgovor na nalaze istrage Europskog ombudsmana o neplaćenim stažiranjima pripravnika(13);

o
o   o

106.  prima na znanje jednostranu izjavu Francuske i Luksemburga priloženu stajalištu Vijeća o nacrtu proračuna za 2018., u obliku u kojem je usvojena 4. rujna 2017.; podsjeća na to da su se predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije tijekom proljetnog proračunskog trijaloga 27. ožujka 2017. dogovorili o pragmatičnom rasporedu za provedbu proračunskog postupka, uključujući datume za razdoblje mirenja; podsjeća na to da je Vijeće za opće poslove odobrilo taj pragmatični raspored na sastanku 25. travnja 2017. i da je pritom bilo u potpunosti upoznato s kalendarom sjednica Parlamenta za 2017.; stoga napominje da se proračunski postupak odvija u skladu s pragmatičnim rasporedom dogovorenim između triju institucija;

107.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s amandmanima na nacrt općeg proračuna, proslijedi Vijeću, Komisiji, drugim relevantnim institucijama i tijelima te nacionalnim parlamentima.

(1) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(4) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(5) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0085.
(6) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0114.
(7) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0302.
(8) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).
(9) Direktiva 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010.o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (SL L 276, 20.10.2010., str. 33.).
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0401 / P8_TA(2016)0411.
(11) COM(2017)0481.
(12) SL C 436, 24.11.2016., str. 2.
(13) Europski ombudsman, 454.2014/PMC.


Razrješnica za 2015.: Opći proračun EU-a – Europsko vijeće i Vijeće
PDF 332kWORD 52k
Odluka
Rezolucija
1. Odluka Europskog parlamenta od 25. listopada 2017. o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće (2016/2153(DEC))
P8_TA(2017)0409A8-0291/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2015.(1),

–  uzimajući u obzir konsolidirane godišnje financijske izvještaje Europske unije za financijsku godinu 2015. (COM(2016)0475 – C8-0271/2016)(2),

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće Revizorskog suda o izvršenju proračuna za financijsku godinu 2015., zajedno s odgovorima institucija(3),

–  uzimajući u obzir izjavu o jamstvu(4) u pogledu pouzdanosti računovodstvene dokumentacije te zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija, koju je podnio Revizorski sud za financijsku godinu 2015., u skladu s člankom 287. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir svoju odluku od 27. travnja 2017.(5) o odgodi odluke o razrješnici za financijsku godinu 2015., kao i Rezoluciju u prilogu,

–  uzimajući u obzir članak 314. stavak 10. te članke 317., 318. i 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(6), a posebno njezine članke 55., 99., 164., 165. i 166.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0291/2017),

1.  odbija dati razrješnicu glavnom tajniku Vijeća za izvršenje proračuna Europskog vijeća i Vijeća za financijsku godinu 2015.;

2.  iznosi svoje primjedbe u Rezoluciji u nastavku;

3.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku i Rezoluciju, koja je njezin sastavni dio, proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu kao i Europskom ombudsmanu, Europskom nadzorniku za zaštitu podataka i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te da ih da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

2. Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2017. s primjedbama koje su sastavni dio Odluke o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio II. – Europsko vijeće i Vijeće (2016/2153(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoju odluku o razrješnici za izvršenje općeg proračuna Europske unije za financijsku godinu 2015., dio II – Europsko vijeće i Vijeće,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir drugo izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0291/2017),

A.  budući da bi sve institucije Unije trebale biti transparentne i u potpunosti odgovorne građanima Unije u pogledu sredstava koja su im povjerena kao institucijama Unije;

B.  budući da i otvorenost i transparentnost administracije Unije i nužnost zaštite financijskih interesa Unije pretpostavljaju otvoren i transparentan postupak davanja razrješnice, pri čemu je svaka institucija Unije odgovorna za izvršenje svojeg proračuna;

C.  budući da bi Europsko vijeće i Vijeće, kao institucije Unije i kao korisnici općeg proračuna Europske unije, trebali imati demokratsku odgovornost prema građanima Unije;

1.  podsjeća na ulogu Parlamenta navedenu u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i u Uredbi (EU, Euratom) br. 966/2012 („Financijska uredba”) u pogledu davanja razrješnice za proračun;

2.  ističe da prema članku 335. UFEU-a „[…] u pitanjima povezanima s djelovanjem pojedinih institucija Uniju zastupa svaka institucija na temelju svoje administrativne autonomije”, te da je u skladu s tim, uzimajući u obzir članak 55. Financijske uredbe, svaka institucija odgovorna za izvršenje svojeg proračuna;

3.  ističe ulogu Parlamenta i ostalih institucija u okviru postupka davanja razrješnice u skladu s odredbama Financijske uredbe, a posebno njezinim člancima od 162. do 166.;

4.  napominje da se na temelju članka 94. Poslovnika Parlamenta „odredbe o postupku davanja razrješnice Komisiji, u skladu s člankom 319. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u vezi s izvršenjem proračuna isto tako primjenjuju na postupak davanja razrješnice: [...] osobama nadležnima za izvršenje proračuna drugih institucija i tijela Europske unije poput Vijeća […]”;

5.  žali zbog toga što se Vijeće i dalje ne izjašnjava o primjedbama koje je Parlament iznio u svojoj rezoluciji o razrješnici od 27. travnja 2017.(7) u pogledu u proteklih nekoliko godina zamijećenog trenda;

6.  sa zadovoljstvom prima na znanje da je Vijeće po prvi put Parlamentu dostavilo godišnja izvješća o aktivnostima Pravne službe i glavnih uprava za administraciju te za komunikaciju i upravljanje dokumentima (za 2015. godinu); napominje da preostale uprave nemaju dužnosnike za ovjeravanje na osnovi delegiranja za izvršenje Dijela II. – Europsko vijeće i Vijeće – općeg proračuna Europske unije;

7.  napominje da su koordinatori Odbora Parlamenta za proračunski nadzor u ožujku 2017. odlučili osnovati radnu skupinu za izradu prijedloga o postupku davanja razrješnice Vijeću, u kojoj su zastupljeni svi klubovi zastupnika; ističe da je Odbor za proračunski nadzor u međuvremenu odobrio prijedlog koji je proslijeđen Konferenciji predsjednika, kao tijelu Parlamenta zaduženom za međuinstitucijske odnose;

Otvorena pitanja

8.  žali što proračun Europskog vijeća i proračun Vijeća još uvijek nisu razdvojeni, kao što je Parlament preporučio u više svojih nedavnih rezolucija o razrješnici;

9.  napominje da informacije o politici upravljanja nekretninama Vijeća dostupne na njegovim internetskim stranicama ne sadržavaju pojedinosti o troškovima povezanima s nekretninama Vijeća; svjestan je da uprave za infrastrukturu Parlamenta i Vijeća povremeno razmjenjuju podatke; predlaže da te razmjene postanu redovite i da se Parlamentu u godišnjem financijskom izvješću Vijeća pruže detaljne informacije;

10.  ponavlja svoj poziv da se podnesu izvješća o napretku građevinskih projekata i detaljna raščlamba dosadašnjih troškova; poziva na to da se iznesu informacije o troškovima nastalima zbog kašnjenja s dovršenjem zgrade Europa;

11.  napominje da su nove etičke smjernice za Vijeće objavljene 2015. i da bi trebale biti popraćene aktivnostima za podizanje razine svijesti o etici i integritetu; žali zbog toga što pravila o zviždačima Vijeća još uvijek nisu javno dostupna;

12.  pozdravlja činjenicu da je Vijeće ostvarilo poboljšanja u pogledu poslovne politike, posebno u pogledu transparentnosti; žali, međutim, što Vijeće još uvijek nije pristupilo registru transparentnosti Unije;

13.  potiče Vijeće da izradi detaljne antikorupcijske smjernice i neovisne politike u okviru svojih struktura;

14.  žali zbog stalnih poteškoća na koje se nailazilo u postupcima davanja razrješnice, čiji je uzrok nesuradnja Vijeća; naglašava da je Parlament odbio dati razrješnicu glavnom tajniku Vijeća za financijske godine 2009., 2010., 2011., 2012., 2013. i 2014. zbog razloga iznesenih u rezolucijama od 10. svibnja 2011.(8), 25. listopada 2011.(9), 10. svibnja 2012.(10), 23. listopada 2012.(11), 17. travnja 2013.(12), 9. listopada 2013.(13), 3. travnja 2014.(14), 23. listopada 2014.(15), 29. travnja 2015.(16), 27. listopada 2015.(17), 28. travnja 2016.(18) i 27. listopada 2016.(19) te da je odgodio svoju odluku o davanju razrješnice glavnom tajniku Vijeća za financijsku godinu 2015. zbog razloga navedenih u rezoluciji od 27. travnja 2017.;

15.  napominje da odbijanje davanja razrješnice nema nikakvih posljedica; smatra da bi nastalu situaciju ipak trebalo što prije razriješiti, prije svega u interesu građana Unije;

16.  ustraje na tome da je za djelotvoran proračunski nadzor nužna suradnja Parlamenta i Vijeća, kao što je navedeno u rezoluciji Parlamenta od 27. travnja 2017.; potvrđuje da Parlament ne može donijeti utemeljenu odluku o davanju razrješnice;

17.  podsjeća Vijeće na stajalište Komisije izneseno u siječnju 2014. prema kojem bi sve institucije morale u potpunosti primjenjivati preporuke koje je Parlament iznio u okviru postupka davanja razrješnice i prema kojem bi sve institucije trebale surađivati kako bi se zajamčila neometana provedba postupka davanja razrješnice;

18.  napominje da je Komisija navela da neće nadzirati izvršavanje proračuna drugih institucija i da bi davanjem odgovora na pitanja koja su upućena drugoj instituciji narušila autonomiju te institucije u izvršavanju njezina dijela proračuna;

19.  žali što Vijeće i dalje ne pruža odgovore na pitanja Parlamenta;

20.  ustraje u tome da se rashodi Vijeća moraju nadzirati na isti način kao i oni ostalih institucija te da su ključni elementi tog nadzora utvrđeni u rezolucijama o razrješnici koje je Parlament usvojio tijekom proteklih godina;

21.  ističe da Parlament, prema člancima 316., 317. i 319. UFEU-a, u skladu s aktualnim tumačenjem i praksom, ima ovlast davati razrješnice, odnosno da razrješnicu daje za svaki naslov proračuna pojedinačno kako bi se očuvala transparentnost i demokratska odgovornost prema poreznim obveznicima Unije;

22.  smatra da se nesuradnjom Europskog vijeća i Vijeća s tijelom nadležnim za davanje razrješnice šalje negativna poruka građanima Unije.

(1) SL L 69, 13.3.2015.
(2) SL C 380, 14.10.2016., str. 1.
(3) SL C 375, 13.10.2016., str. 1.
(4) SL C 380, 14.10.2016., str. 147.
(5) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0147.
(6) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(7) Usvojeni tekstovi od tog datuma, P8_TA(2017)0147.
(8) SL L 250, 27.09.2011., str. 25.
(9) SL L 313, 26.11.2011., str. 13.
(10) SL L 286, 17.10.2012., str. 23.
(11) SL L 350, 20.12.2012., str. 71.
(12) SL L 308, 16.11.2013., str. 22.
(13) SL L 328, 7.12.2013., str. 97.
(14) SL L 266, 5.9.2014., str. 26.
(15) SL L 334, 21.11.2014., str. 95.
(16) SL L 255, 30.9.2015., str. 22.
(17) SL L 314, 1.12.2015., str. 49.
(18) SL L 246, 14.9.2016., str. 21.
(19) SL L 333, 8.12.2016., str. 51.


Zaštita radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu ***I
PDF 320kWORD 45k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2017. o prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (COM(2016)0248 – C8-0181/2016 – 2016/0130(COD))
P8_TA(2017)0410A8-0064/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0248),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 153. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0181/2016),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. rujna 2016.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika i uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 11. srpnja 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0064/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 25. listopada 2017. radi donošenja Direktive (EU) 2017/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2017/2398.)

(1) SL C 487, 28.12.2016., str. 113.


Uspostava sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske granice EU-a ***I
PDF 322kWORD 52k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o zabrani ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica Europske unije i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe kaznenog progona te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 767/2008 i Uredbe (EU) br. 1077/2011 (COM(2016)0194 – C8-0135/2016 – 2016/0106(COD))
P8_TA(2017)0411A8-0057/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0194),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 77. stavak 2. točke (b) i (d), članak 87. stavak 2. točku (a) i članak 88. stavak 2. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0135/2016),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3., članak 77. stavak 2. točke (b) i (d) i članak 87. stavak 2. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. rujna 2016.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika i uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 12. srpnja 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za proračune (A8-0057/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 25. listopada 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/… Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe izvršavanja zakonodavstva te o izmjeni Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma i uredbi (EZ) br. 767/2008 i (EU) br. 1077/2011

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2017/2226.)

(1)SL C 487, 28.12.2016., str. 66.


Izmjena Zakonika o Schengenskim granicama u pogledu primjene sustava ulaska/izlaska ***I
PDF 320kWORD 43k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2017. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu primjene sustava ulaska/izlaska (COM(2016)0196 – C8-0134/2016 – 2016/0105(COD))
P8_TA(2017)0412A8-0059/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0196),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 77. stavak 2. podstavak b Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0134/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 21. rujna 2016.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika i uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 12. srpnja 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0059/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju, kao što je navedeno u nastavku;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 25. listopada 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 u pogledu korištenja sustavom ulaska/izlaska

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2017/2225.)

(1)SL C 487, 28.12.2016., str. 66.


Aspekti temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma
PDF 307kWORD 67k
Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2017. o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma (2017/2038(INI))
P8_TA(2017)0413A8-0294/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU) i Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir preambulu UEU-a, a posebno njegovu drugu alineju te alineje od četvrte do sedme,

–  uzimajući u obzir, između ostalog, članak 2., članak 3. stavak 3. drugu alineju i članak 6. UEU-a,

–  uzimajući u obzir, između ostalog, članak 10. i članak 19. stavak 1.UFEU-a,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima od 7. prosinca 2000. („Povelja”), koja je proglašena 12. prosinca 2007. u Strasbourgu i koja je stupila na snagu zajedno s Ugovorom iz Lisabona u prosincu 2009.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima koju je 1948. usvojila Opća skupština UN-a,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta donesenu u New Yorku 20. studenoga 1989., a posebno njezin članak 3.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju UN-a A/70/L.1 koju je Opća skupština donijela 25. rujna 2015. naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju UN-a A/RES/60/7 o sjećanju na holokaust, koju je Opća skupština donijela 1. studenoga 2005.,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda,

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina,

–  uzimajući u obzir Izjavu Odbora ministara Vijeća Europe o porastu anticiganizma i rasističkog nasilja nad Romima u Europi, usvojenu 1. veljače 2012.,

–  uzimajući u obzir Opću preporuku politike br. 13 Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) o borbi protiv anticiganizma i diskriminacije Roma,

–  uzimajući u obzir Povelju europskih političkih stranaka za društvo bez rasizma, koju je Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe usvojio na svojem 32. zasjedanju u ožujku 2017.,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe br. 1985 (2014) naslovljenu „Stanje i prava nacionalnih manjina u Europi” i rezoluciju br. 2153 (2017) naslovljenu „Promicanje uključivanja Roma i Putnika”,

–  uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika Vijeća Europe Thorbjørna Jaglanda od 11. travnja 2017. o deset ciljeva za sljedećih deset godina,

–  uzimajući u obzir Konvenciju MOR-a br. 111 iz 1958. o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje,

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja 2000. o provedbi načela jednakog postupanja prema osobama bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti(4),

–  uzimajući u obzir Okvirnu odluku Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga 2008. o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kaznenopravnim sredstvima(5),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 9. prosinca 2013. o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama, zaključke Vijeća od 8. prosinca 2016. o ubrzavanju procesa integracije Roma i zaključke Vijeća od 13. listopada 2016. o tematskom izvješću Europskog revizorskog suda br. 14/2016,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 15. lipnja 2011. o predškolskom obrazovanju i skrbi,

–  uzimajući u obzir komunikacije Komisije o integraciji Roma (COM(2010)0133, COM(2012)0226, COM(2013)0454, COM(2015)0299, COM(2016)0424), uključujući komunikaciju Komisije naslovljenu „Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020.” (COM(2011)0173),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladihˮ (COM(2016)0646),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije 2013/112/EU od 20. veljače 2013. naslovljenu „Ulaganje u djecu: prekidanje kruga prikraćenosti”,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Romima(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2015. povodom Međunarodnog dana Roma – rasna netrpeljivost prema Romima u Europi i priznanje na razini EU-a dana sjećanja na genocid nad Romima u Drugom svjetskom ratu(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2016. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji u 2015. godini(8), a posebno točke od 117. do 122. o pravima Roma,

–  uzimajući u obzir izvješće Agencije Europske unije za temeljna prava o temeljnim pravima za 2016.,

–  uzimajući u obzir istraživanja EU-MIDIS I. i II. Agencije Europske unije za temeljna prava te razna druga istraživanja i izvješća o Romima,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Revizorskog suda br. 14/2016 o političkim inicijativama i financijskoj potpori EU-a za integraciju Roma: ostvaren je znatan napredak u posljednjem desetljeću, ali potrebni su dodatni napori na terenu,

–  uzimajući u obzir istraživanje Eurobarometra naslovljeno „Diskriminacija u EU-u u 2015. godini”,

–  uzimajući u obzir izvješća i preporuke Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) te, između ostalog, njezin akcijski plan o poboljšanju situacije Roma i Sintija na području OESS-a,

–  uzimajući u obzir izvješća i preporuke organizacija za praćenje kršenja prava i organizacija civilnog društva, posebno ona koja su sastavili Europski centar za prava Roma (European Roma Rights Centre), Fundación Secretariado Gitano, OSF, ERGO i Amnesty International,

–  uzimajući u obzir referentni dokument o anticiganizmu koji je objavio Savez za borbu protiv anticiganizma,

–  uzimajući u obzir izvješće Centra za europske političke studije naslovljeno „Borba protiv institucijskog anticiganizma: odgovori i perspektivne prakse u EU-u i odabranim državama članicama”,

–  uzimajući u obzir novoosnovani Europski romski institut za umjetnost i kulturu (ERIAC) u Berlinu koji nastoji ostvariti umjetničku i kulturnu prisutnost 12 milijuna Roma u Europi i koji omogućuje njihovo samoizražavanje i time doprinosi borbi protiv anticiganizma,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove i mišljenje Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0294/2017),

A.  budući da se u Europi Romima i dalje uskraćuju ljudska prava;

B.  budući da su Romi dio europske kulture i europskih vrijednosti te da su doprinijeli kulturnom bogatstvu, raznolikosti, gospodarstvu i zajedničkoj povijesti EU-a;

C.  budući da je anticiganizam „posebna vrsta rasizma, ideologija koja se temelji na rasnoj superiornosti, oblik dehumanizacije i institucionalnog rasizma potpirivanog povijesnom diskriminacijom koja se izražava, među ostalim, nasiljem, govorom mržnje, izrabljivanjem, stigmatizacijom i najočitijim oblikom diskriminacije”;(9)

D.  budući da je, unatoč naporima na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini, diljem Europe svakodnevno prisutan stalan i strukturni anticiganizam(10) koji se očituje, npr. u obliku pojedinačnog i institucionalnog zanemarivanja, diskriminacije, nejednakosti, obespravljivanja, omalovažavanja, razlikovanja od drugih i prebacivanja krivnje, stigmatiziranja, govora mržnje te izlaganja nasilju, krajnjem siromaštvu i dubokoj socijalnoj isključenosti; budući da anticiganizam jača i da raste popularnost političkih stranaka koje bez zadrške izražavaju osjećaje usmjerene protiv Roma;

E.  budući da su u državama članicama različiti oblici anticiganizma zabilježeni u djelovanju i radu tijela javnih vlasti i institucija u gotovo svim sferama i na svim razinama, a najčešće su se očitovali u tome što Romima nije omogućen jednak ili bilo kakav pristup javnim objektima i uslugama i što im se uskraćuju jednaka prava i jednako postupanje, u izostavljanju Roma iz postupaka donošenja politika i stvaranja znanja, u njihovoj podzastupljenosti u službenim tijelima na svim razinama društva, u stvaranju diskriminirajućih programa i zlouporabi mogućnosti financiranja za poboljšanje života Roma;

F.  budući da je nenamjeran anticiganizam vidljiv i u radu institucija EU-a, s obzirom na to da brojni programi i fondovi EU-a koji bi mogli pozitivno utjecati na životne uvjete i životnu perspektivu Roma ne dopiru do njih ili simbolično navode Rome kao jedne od svojih korisnika, ali ne uzimaju u obzir njihove stvarne prilike i diskriminaciju s kojom se suočavaju;

G.  budući da se anticiganizam, koliko god da je nesvjestan, može otkriti u pravnoj stečevini EU-a u kojoj se često ne uzimaju u obzir stvarne prilike i izazovi s kojima se suočavaju Romi, koji, zbog toga što su stoljećima bili izloženi višestrukoj diskriminaciji, nisu u mogućnosti uživati ista prava i prilike te istu razinu zaštite koju pravna stečevina EU-a pruža ostalim građanima EU-a;

H.  budući da u našem društvu postoji trajan paternalistički odnos prema Romima vidljiv u jeziku i djelovanju, pri čemu se ističe samo potreba za „uključivanjem” ili „integracijom” Roma, dok je, ustvari, potrebna temeljita promjena u pristupu; budući da je potrebno zajamčiti njihovo potpuno uživanje temeljnih prava i građanstva u našem društvu te pristup tim istome;

I.  budući da se Romi stalno spominju kao ranjiva skupina ljudi, a iz činjenice da se Romima uskraćuju neotuđiva ljudska prava te pravo na jednako postupanje i jednak pristup skrbi, uslugama, informacijama, pravdi, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, zapošljavanju itd. vidljivo je da su upravo strukture koje uspostavljaju i održavaju osobe na vlasti zapravo te koje su diskriminatorne i koje Rome čine ranjivima; budući da to pokazuje da su mjerodavna tijela zanemarila svoje odgovornosti u pogledu ljudskih prava;

Pripadanje i sudjelovanje

1.  naglašava da je za borbu protiv podsvjesnog društvenog konsenzusa oko isključivanja Roma u cilju borbe protiv njihove diskriminacije i socijalnog isključivanja te iskorjenjivanja stereotipa koji su stoljećima stvarani i podupirani kroz popularnu literaturu, medije, umjetnost i jezik ključno obrazovati većinsko društvo o različitosti Roma, njihovoj povijesti i kulturi te oblicima, razmjerima i ozbiljnosti anticiganizma s kojim se suočavaju u svakodnevnom životu; u tom kontekstu poziva države članice da preuzmu punu odgovornost za svoje građane romskog podrijetla i da pokrenu dugoročne kampanje za podizanje razine osviještenosti i višedimenzionalne kampanje za senzibilizaciju;

2.  smatra da je aktivno i istinsko društveno, gospodarsko, političko i kulturno sudjelovanje Roma neophodno za djelotvorno rješavanje problema anticiganizma i stvaranje nadasve potrebnog uzajamnog povjerenja na korist čitavog društva; primjećuje da Komisija i države članice dijele odgovornost u tim pogledu; stoga poziva Komisiju i države članice da izrade strategije koje sadržavaju i proaktivne i reaktivne mjere na temelju stvarnih, sustavnih savjetovanja s predstavnicima Roma i nevladinim organizacijama te da uključe Rome u provedbu, praćenje i ocjenu vodećih programa i projekata na svim razinama, među ostalim i na lokalnoj razini; poziva Komisiju i države članice da promiču uspostavu neovisnih romskih civilnih organizacija i javnih ustanova te osnaživanje mladog i progresivnog romskog vodstva;

Pomirba i izgradnja povjerenja

3.  potiče Komisiju da radi stvaranja ključnog uzajamnog povjerenja osnuje povjerenstvo za istinu i pomirbu na razini EU-a (bilo u okviru postojećih struktura, bilo kao zasebno tijelo), da prizna progon, isključivanje i nepriznavanje Roma tijekom stoljeća, da to zabilježi u službenoj bijeloj knjizi te da u provođenju tih zadaća surađuje s Europskim parlamentom i romskim stručnjacima;

4.  poziva države članice da bilo u okviru postojećih struktura, bilo kao zasebna tijela osnuju povjerenstva za istinu i pomirbu kako bi se priznali progon, isključivanje i nepriznavanje Roma tijekom stoljeća, uz istovremeno uključivanje zastupnika u parlamentu, vladinih dužnosnika, pravnika, predstavnika Roma, nevladinih organizacija i organizacija na lokalnoj razini, i kako bi se to zabilježilo u službenoj bijeloj knjizi te potiče države članice da povijest Roma uključe u nastavne planove u školama;

5.  poziva države članice da odaju počast žrtvama holokausta nad Romima, da obilježavaju 2. kolovoza kao dan sjećanja na romske žrtve holokausta i da putem pojednostavljenog postupka dodijele odgovarajuću, hitnu naknadu štete živućim osobama koje su preživjele holokaust, uz kampanju za podizanje razine osviještenosti; poziva Komisiju i države članice da uključe Rome u svoje komemoracije koje se održavaju 27. siječnja svake godine radi obilježavanja dana sjećanja na holokaust te da organiziraju dobrovoljne tečajeve za javne službenike o holokaustu nad Romima;

Provođenje provjere uspješnosti

6.  zabrinut je zbog toga što, iako se u državama članicama provodi nekoliko ciljanih programa, većina središnjih programa, uključujući i one koji se financiraju s pomoću strukturnih fondova, ne dospijeva do onih koji se nalaze u najnepovoljnijem položaju, posebice Roma; stoga poziva Revizorski sud da temeljitije i redovito provjerava uspješnost programa EU-a, primjerice programa zapošljavanja i obrazovanja EU-a kao što su Erasmus+ i Inicijativa za zapošljavanje mladih;

7.  traži od Komisije da:

   ocijeni programe EU-a i mogućnosti financiranja kako bi se utvrdilo ispunjavaju li zahtjeve nediskriminacije i sudjelovanja i da, po potrebi, bez odgode poduzme korektivne mjere
   za provjeru uspješnosti država članica pri korištenju programa EU-a primijeni snažan financijski računovodstveni sustav za dugoročno praćenje koji je usmjeren na kvalitetu
   na djelotvoran i transparentan način u postupak praćenja i ocjenjivanja projekata aktivno uključi romske korisnike projekata
   osigura da postojeći mehanizam za podnošenje pritužbi bude dostupniji i transparentniji za rezidente, nevladine organizacije i nadležna tijela kako bi im se omogućilo da prijavljuju diskriminatorne fondove i programe EU-a
   obustavi financiranje u slučajevima zlouporabe sredstava EU-a
   reformira europske strukturne i investicijske fondove (ESIF) kako bi se s pomoću njih osigurala financijska potpora za borbu protiv anticiganizma na proaktivniji način i
   proširi programe financiranja Europa za građane i Prava, jednakost i građanstvo, priznajući važnu ulogu organizacija civilnog društva za praćenje kršenja prava i drugih relevantnih dionika u praćenju anticiganizma i jamčenju poštovanja temeljnih prava;

8.  poziva Komisiju i države članice da:

   zajamče da relevantne intervencije koje financira EU, a koje bi mogle utjecati na romsku zajednicu budu uključive te da se njima bori protiv segregacije
   zajamče da su segregacijske prakse jasno opisane i izričito isključene iz financiranja
   poboljšaju mogućnosti financiranja kako bi se osiguralo da stvorene mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja pružaju istinski i održiv način borbe protiv dugoročne nezaposlenosti, što je nužno za dostojan život
   zajamče djelotvorno korištenje svih dostupnih resursa i
   povećaju stopu apsorpcije sredstava EU-a u skladu s prioritetima utvrđenima u nacionalnim strategijama integracije Roma;

9.  poziva države članice da ojačaju koordinaciju među lokalnim i nacionalnim tijelima u cilju uklanjanja administrativnih i političkih prepreka i djelotvorne uporabe sredstava EU-a za poboljšanje položaja Roma, a posebno romske djece;

10.  podsjeća na Preporuku Vijeća iz 2013. u kojoj se navodi da bi promicanje socijalne uključenosti i suzbijanje siromaštva i diskriminacije, uključujući, među ostalim, socioekonomsku integraciju marginaliziranih zajednica kao što su Romi, trebalo biti olakšano dodjeljivanjem barem 20 % ukupnih sredstava u okviru europskih strukturnih fondova u svakoj državi članici za ulaganje u ljude;

Osiguranje jednakih prava i borba protiv anticiganizma s pomoću osposobljavanja

11.  podsjeća na to da su prava manjina i zabrana diskriminacije sastavni dio temeljnih prava te da su sukladno tomu obuhvaćeni vrijednostima EU-a koje je potrebno poštovati u skladu s člankom 2. UEU-a; podsjeća na to da EU može poduzeti mjere ako je jasno da postoji opasnost da bi određena država članica mogla ozbiljno prekršiti te vrijednosti u skladu s člankom 7. UEU-a;

12.  na temelju zabrinjavajućih izvješća nevladinih organizacija i organizacija za praćenje kršenja prava poziva države članice:

   da provedu Direktivu 2000/43/EZ kako bi se djelotvorno spriječili i uklonili svi oblici diskriminacije Roma i kako bi se zajamčilo da nacionalni, regionalni i lokalni upravni propisi nisu diskriminatorni i ne dovode do praksi segregacije;
   da provedu Okvirnu odluku 2008/913/PUP jer pruža alate za uspješnu borbu protiv retorike anticiganizma i nasilja nad Romima;

13.  poziva Komisiju da pruži pomoć državama članicama pri prenošenju i provedbi direktiva o jednakom postupanju i da nastavi s pokretanjem postupaka zbog povrede protiv svih država članica, bez iznimke, koje prekrše, ne prenesu ili ne provedu direktive o jednakom postupanju, kao što su Direktiva o rasnoj jednakosti (2000/43/EZ), Direktiva o slobodnom kretanju i boravištu (2004/38/EZ)(11), Direktiva o pravima žrtava (2012/29/EU), Okvirna odluka (2008/913/PUP) o rasizmu i ksenofobiji, Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama (2010/13/EU)(12) te Direktiva Vijeća o jednakom postupanju prema muškarcima i ženama (2004/113/EZ)(13) i Direktiva Vijeća o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (2000/78/EZ);

14.  poziva Komisiju i Vijeće da prekinu zastoj i ponovno pokrenu pregovore o direktivi protiv diskriminacije;

15.  osuđuje činjenicu da određene države članice niječu da postoji nejednakost njihovih državljana romskog podrijetla, da im nedostaje političke volje da isprave svoj neuspjeh u tome da se Romima osigura pristup njihovim temeljnim pravima i uživanje u njima, kao i činjenicu da te države krive Rome za njihovu socijalnu isključenost koja je prouzročena strukturnim rasizmom;

16.  poziva države članice da:

   jasno osude i kazne nijekanje holokausta nad Romima, govor mržnje i prebacivanje krivnje od strane političara i javnih dužnosnika na svim razinama i u svim vrstama medija jer to izravno osnažuje anticiganizam u društvu
   poduzmu daljnje mjere za sprečavanje, osuđivanje i suzbijanje govora mržnje usmjerenog protiv Roma, pa i u okviru kulturnog dijaloga;

17.  potiče Komisiju i države članice da pojačaju svoju suradnju s nevladinim organizacijama u cilju osposobljavanja u pogledu najboljih praksi za suzbijanje predrasuda te uspostave kampanja za djelotvornu borbu protiv govora mržnje evidentiranjem posebnih potreba i zahtjeva partnera iz nevladinih organizacija u tom pogledu; poziva Komisiju da potakne civilno društvo na praćenje i prijavljivanje govora mržnje, zločina iz mržnje i nijekanja holokausta u državama članicama;

18.  poziva svojeg predsjednika da osudi i kazni zastupnike u Europskom parlamentu koji se služe klevetničkim, rasističkim ili ksenofobnim govorom ili koji pokazuju takvo ponašanje u Parlamentu;

19.  osuđuje kršenje prava Roma na slobodno kretanje; poziva države članice da priznaju da se temeljna načela EU-a moraju primjenjivati na sve građane te da se sukladno s Direktivom o slobodnom kretanju ne dozvoljava kolektivno protjerivanje ni bilo kakvo rasno profiliranje; poziva države članice podrijetla da preuzmu odgovornost za borbu protiv siromaštva i isključenosti svih svojih građana, a države članice dolaska da pojačaju prekograničnu suradnju u cilju borbe protiv diskriminacije i iskorištavanja te radi sprečavanja daljnjeg isključivanja u zemlji dolaska;

20.  poziva države članice da riješe problem predrasuda prema izbjeglicama i tražiteljima azila romskog podrijetla u kontekstu migracija; podsjeća na to da države članice primaju tražitelje azila iz zemalja zapadnog Balkana koji u brojčanom pogledu obuhvaćaju mnoge Rome iz Srbije i bivše jugoslavenske republike Makedonije te da to može biti povezano s određenim čimbenicima koji utječu na tamošnje romske zajednice; poziva na uključivanje posebnog poglavlja o progonu kao posljedici anticiganizma u sklopu informacija o zemlji podrijetla za relevantne zemlje;

21.  duboko je zabrinut zbog broja romskih apatrida u Europi, što dovodi do toga da je takvim Romima u potpunosti uskraćen pristup socijalnim, obrazovnim i zdravstvenim uslugama i da su prisiljeni na život na samim marginama društva; poziva države članice da stanu na kraj apatridnosti i da svima osiguraju uživanje temeljnih ljudskih prava;

22.  poziva države članice da upis u matične knjige rođenih provode bez diskriminacije te da zajamče identifikaciju svih svojih građana kako bi se izbjeglo da se Romima uskraćuje pristup svim ključnim osnovnim uslugama; poziva države članice da poduzmu hitne korektivne mjere u cilju zaustavljanja diskriminirajućih praksi upisa u matične knjige rođenih te da putem svojih lokalnih tijela poduzmu aktivne korake kako bi se zajamčilo da svako dijete bude upisano u matičnu knjigu rođenih; poziva Komisiju da ocijeni i prati stanje u državama članicama, dijeli najbolje prakse o identifikaciji i zaštiti osoba čije državljanstvo nije utvrđeno i koje nemaju pristup osobnim ispravama te pokrene kampanje za podizanje osviještenosti o važnosti upisa u matičnu knjigu rođenih;

23.  duboko je zabrinut zbog nejednakog pristupa Roma zdravstvenim informacijama, uslugama i skrbi, zbog činjenice da mnogi od njih nemaju iskaznicu zdravstvenog osiguranja te zbog zlostavljanja Roma na temelju rase; poziva države članice da poduzmu djelotvorne mjere u cilju uklanjanja svih prepreka pristupu sustavu zdravstvene zaštite; traži od država članica da po potrebi osiguraju financijska sredstva za programe zdravstvenih posrednika za Rome, podignu razinu osviještenosti u pogledu zdravstvene skrbi te poboljšaju pristup cijepljenju i preventivnoj zdravstvenoj skrbi u romskim zajednicama;

24.  izražava veliku zabrinutost zbog diskriminacije Romkinja, koje se često smještaju u odvojene odjele za porodništvo nezadovoljavajuće kvalitete te se suočavaju s fizičkim nasiljem, zanemarivanjem te nedovoljnom brigom ili lošim postupanjem medicinskog osoblja kada žele ostvariti pristup zdravstvenim uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i koje često nemaju pristup mobilnim zdravstvenim pregledima; potiče države članice da u tu svrhu smjesta uspostave mehanizam za praćenje i korektivne mjere te da zajamče da medicinsko osoblje koje krši etička načela odgovara za to; poziva Komisiju i države članice da ojačaju napore koje ulažu u poticanje održive i sveobuhvatne izgradnje kapaciteta za Romkinje, izgrade specijalizirane strukture kao što su informativne točke radi pružanja prilagođenih materijala sa zdravstvenim informacijama i pruže potrebnu potporu za zdravstvene inicijative na razini zajednica;

25.  poziva države članice da u provedbi Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma daju prednost djeci, posebno osiguravanjem pristupa zdravstvenoj skrbi, dostojnih životnih uvjeta i pristupa obrazovanju za romsku djecu; ističe da je suzbijanje nepismenosti među romskom djecom ključno za bolju integraciju i uključivanje Roma jer će budućim generacijama omogućiti bolji pristup zapošljavanju;

26.  potiče države članice da osude prisilnu sterilizaciju i osiguraju naknadu štete Romkinjama koje su bile izložene sustavnoj sterilizaciji i sterilizaciji uz potporu države, uz javnu ispriku žrtvama tog zločina protiv čovječnosti;

27.  duboko je zabrinut zbog pojave nezakonitog oduzimanja romske djece roditeljima; poziva države članice da bez odgode istraže takve slučajeve i poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se oni spriječili;

28.  osuđuje neuspjeh država članica da Romima osiguraju jednak pristup pravdi i jednakost pred zakonom, što se očituje u sljedećem:

   neuspjehu da se zajamči pravda za žrtve zločina iz mržnje, osobito zločina koje čine policijski službenici, ili neprihvatljivo sporim postupcima za isto
   nerazmjernoj kriminalizaciji Roma
   prekomjernoj primjeni policijskih mjera (etničko profiliranje, prekomjerni postupci pretresa, iznenadne racije u romskim naseljima, neosnovane zapljene i uništavanje imovine, prekomjerna uporaba sile tijekom uhićenja, napadi, prijetnje, omalovažavajuće postupanje, fizičko zlostavljanje i uskraćivanje prava tijekom policijskog ispitivanja i pritvora)
   i u nedovoljnoj primjeni policijskih mjera u slučaju kaznenih djela počinjenih protiv Roma pružanjem nedovoljno pomoći i zaštite (primjerice u slučajevima trgovine ljudima i žrtava obiteljskog nasilja), nedovoljnim istraživanjem slučajeva kaznenih djela koje prijavljuju Romi ili pak izostankom tih mjera;

29.  poziva države članice da:

   zajamče da su svi građani jednaki pred zakonom i da se pobrinu za to da svi imaju jednak pristup pravdi i postupovnim pravima
   osiguraju obvezno osposobljavanje na radnom mjestu temeljeno na ljudskim pravima i usmjereno na pružanje usluga, namijenjeno službenicima za provedbu zakona i službenicima u pravosudnom sustavu na svim razinama
   istraže i kazneno progone zločine iz mržnje te da pruže najbolje prakse za utvrđivanje i istraživanje zločina iz mržnje, uključujući zločine koji su posebno motivirani anticiganizmom
   u sklopu policijskih snaga osnuju odjele za borbu protiv zločina iz mržnje, sa znanjem u području borbe protiv anticiganizma
   potiču odgovarajuću primjenu policijskih mjera i primjenu kazni u slučaju lošeg policijskog postupanja
   zaposle stručnjake za rješavanje sporova koji će surađivati s policijom
   potiču aktivno zapošljavanje Roma kao pripadnika policijskih snaga
   zajamče da se programima za potporu žrtvama zadovoljavaju posebne potrebe Roma te da im se pruža pomoć pri prijavi zločina i podnošenju pritužbi
   nastave zajednički program Komisije i Vijeća Europe JUSTROM u pogledu pristupa Romkinja pravdi te prošire njegovo područje primjene u geografskom smislu
   u potpunosti provedu Direktivu EU-a o suzbijanju trgovanja ljudima te pojačaju policijsku i pravosudnu suradnju radi borbe protiv trgovine ljudima i
   u potpunosti provedu Direktivu 2011/93/EU(14) u cilju sprečavanja i suzbijanja seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece te zaštite žrtava;

30.  poziva Europsku policijsku akademiju (CEPOL) da i dalje pruža tečajeve osposobljavanja u području temeljnih prava i s time povezane višedimenzionalne senzibilizacije policijskih snaga;

31.  duboko je zabrinut zbog raširene diskriminacije Roma u području stanovanja, koju obilježavaju diskriminirajuće tržište najma nekretnina i vlasništva nad imovinom i sustav socijalnog stanovanja, prisilne deložacije i rušenje domova Roma, a da im se pritom ne osigura odgovarajući alternativan stambeni prostor, smještanje Roma u odvojene kampove i skloništa za hitne slučajeve koji su udaljeni od osnovnih usluga, izgradnja zidova oko romskih naselja i neuspjeh javnih tijela da Romima osiguraju svakodnevan puni pristup pitkoj vodi iz slavine na i kanalizacijskim sustavima;

32.  poziva države članice da poduzmu djelotvorne mjere u cilju jamčenja jednakog postupanja prema Romima u pogledu pristupa stanovanju i da u potpunosti iskoriste fondove EU-a za poboljšanje stambenog pitanja Roma, posebno promicanjem desegregacije, uklanjanjem svake prostorne segregacije te promicanjem lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice i integriranog teritorijalnog ulaganja uz potporu ESIF-a, kao i s pomoću dosljednih politika u području javnog stanovanja; potiče države članice da zajamče pristup javnim komunalnim uslugama, kao što su voda, električna energija i plin, te infrastrukturi za stanovanje u skladu s nacionalnim pravnim zahtjevima;

33.  poziva Komisiju da prizna svoju nadležnost u kontekstu rasno motiviranih prisilnih deložacija; poziva države članice da zajamče da su prisilne deložacije u potpunosti u skladu s pravom Unije te s drugim međunarodnim obvezama u pogledu ljudskih prava, kao što su obveze koje proizlaze iz Europske konvencije o ljudskim pravima; nadalje, poziva na povećanje broja i dostupnosti stručnjaka za desegregaciju u državama članicama u kojima je to najviše potrebno, kako bi se pružila potpora vlastima u jamčenju djelotvornog promicanja desegregacije u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova te poziva na to da se u okviru Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj (ESF-ERDF) namijene sredstva za mjere prostorne desegregacije;

34.  pozdravlja proaktivne inicijative kojima se nastoji poboljšati stambena situacija Roma u gradovima; prepoznaje inicijativu mreže Eurocities u sklopu koje se prikupljaju dokazi uz pomoć istraživanja i evidentiranja obilježja romskih zajednica koje žive u gradovima, izazova s kojima se one suočavaju i odgovora gradova na te izazove;

35.  žali zbog i dalje prisutne segregacije u školama, što uključuje prekomjernu zastupljenost romske djece u „posebnim školama”, školama samo za Rome, odvojenim razredima, „školama kontejnerima” itd.; poziva države članice da osmisle i poduzmu konkretne mjere desegregacije u školama i druge djelotvorne mjere za jamčenje jednakog postupanja i potpunog pristupa visokokvalitetnom i redovnom obrazovanju za romsku djecu te da zajamče da sva romska djeca završe barem obvezno obrazovanje; u tom pogledu naglašava da je važno istražiti razloge ranog napuštanja školovanja, a posebno ulogu anticiganizma u toj pojavi; nadalje, potiče države članice da istraže nove načine prevladavanja postojećeg jaza u obrazovanju s pomoću obrazovanja odraslih, strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te informalnog i neformalnog učenja; ustraje u tome da bi se to trebalo odvijati uz posvećivanje pozornosti višedimenzionalnoj diskriminaciji i sudjelovanje romskih stručnjaka i školskih medijatora te osiguranje odgovarajućih resursa za takve mjere;

36.  smatra zabrinjavajućom i neprihvatljivom diskriminaciju Roma u području zapošljavanja, koju najčešće obilježavaju dugotrajna nezaposlenost, ugovori bez zajamčenog minimalnog broja radnih sati, nesigurni uvjeti zapošljavanja uz nepostojanje zdravstvenog i socijalnog ili mirovinskog osiguranja, prepreke na tržištu radu (koje postoje čak i u slučajevima Roma s tercijarnim obrazovanjem) i nedostatak prilika za ponovno osposobljavanje; stoga potiče države članice da poduzmu djelotvorne mjere za jamčenje jednakog postupanja prema Romima u pogledu pristupa tržištu rada i mogućnostima zapošljavanja te da uklone izravne i neizravne prepreke, uključujući diskriminaciju;

37.  poziva države članice na suradnju s privatnim sektorom u pružanju potpore mogućnostima osposobljavanja i zapošljavanja te poslovnim mogućnostima za Rome, osobito u rastućim tehnološkim sektorima; poziva države članice da ambiciozno istraže načine na koje nove tehnologije mogu pomoći i doprinijeti socijalnom i ekonomskom uključivanju Roma te borbi protiv anticiganizma; ističe važnost regionalnog razvoja za otvaranje održivih radnih mjesta u najmanje razvijenim regijama;

38.  poziva države članice da promiču politike za koje se pokazalo da imaju znatan pozitivan učinak, kao što su politike koje uključuju strukovno osposobljavanje i osposobljavanje na radnom mjestu, usluge individualnog savjetovanja, samozapošljavanje, socijalno poduzetništvo i programe za stjecanje prvog radnog iskustva, kako bi se potaknulo sudjelovanje Roma na tržištu rada i spriječilo nastavljanje siromaštva iz generacije u generaciju u romskim zajednicama;

39.  osuđuje višestruke i višedimenzionalne oblike diskriminacije Roma, koji su često prikriveni ili nevidljivi; naglašava da bi se u sklopu politika usmjerenih na jednu vrstu diskriminacije trebalo voditi računa o položaju određenih skupina koje su posebno izložene višestrukoj diskriminaciji; potiče Komisiju i države članice da posebnu pozornost posvete poboljšanju razine obrazovanja, sudjelovanja, pristupa zapošljavanju, stanovanja i zdravstvene skrbi te sprečavanju diskriminacije u slučajevima Roma koji se suočavaju s višestrukom i višedimenzionalnom diskriminacijom, kao i da u Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020. uključe posebne programe za te osobe;

40.  sa zabrinutošću napominje da su Romkinje izložene višestrukoj i višedimenzionalnoj diskriminaciji zbog toga što su žene i zato što pripadaju romskoj etničkoj manjini te su stoga u nepovoljnom položaju kad je riječ o sudjelovanju u društvu na svim razinama i pristupu osnovnim uslugama i resursima; naglašava da diskriminacija još jače pogađa romske žene i djevojčice koje nemaju osobne isprave; ističe da su za poboljšanje položaja žena i djevojčica Romkinja potrebne posebne i ciljane nediskriminirajuće politike koje omogućuju jednak pristup zapošljavanju i obrazovanju, uključujući cjeloživotno učenje, i koje jamče kvalitetno stanovanje, što je ključno za poboljšanje njihovih životnih uvjeta i borbu protiv siromaštva i isključenosti;

41.  poziva države članice da se pobrinu za to da njihove nacionalne strategije integracije Roma uključuju posebno poglavlje o pravima žena i rodnoj jednakosti te da svaki odjeljak uključuje mjere rodne osviještenosti kojima se promiču ženska prava i perspektiva rodne jednakosti, posebno kad je riječ o dodjeli financijskih sredstava, u skladu s zaključcima Vijeća o Okviru EU-a za nacionalne strategije integracije Roma u kojima se „traži primjena rodne perspektive u svim politikama i aktivnostima za unapređenje uključivanja Roma”; poziva vlade i lokalna tijela država članica da uključe Romkinje u pripremu, provedbu, ocjenjivanje i praćenje nacionalnih strategija integracije Roma; naglašava da je potrebno sustavno prikupljati i redovno analizirati podatke razvrstane po spolu te poziva Komisiju i države članice da ocijene postižu li se politikama željena poboljšanja za žene i djevojčice Romkinje te da poduzmu potrebne mjere u slučaju da nije postignut napredak; poziva Komisiju da podrži promicanje rodne jednakosti u provedbi svih aspekata strategije Europa 2020. u skladu sa strategijom za jednakost žena i muškaraca za razdoblje od 2010. do 2015.;

42.  potiče države članice da uzmu u obzir posebne probleme s kojima se susreću žene i djevojčice Romkinje u vezi s ranim i prisilnim brakovima te narušavanjem njihova tjelesnog integriteta; također potiče države članice da promiču i podupiru prikupljanje i širenje podataka o pravnim i drugim mjerama koje se poduzimaju na nacionalnoj razini radi sprečavanja i suzbijanja nasilja nad romskim ženama i djevojčicama;

43.  potiče poduzeća i lokalna tijela da uspostave programe osposobljavanja i pruže mogućnosti zapošljavanja za Romkinje;

44.  poziva vlade da potiču i podržavaju efektivno sudjelovanje Romkinja u javnom i političkom životu;

45.  smatra da tijela za promicanje jednakosti imaju ključnu ulogu u informiranju Roma o njihovim pravima, pružanju pomoći Romima u ostvarenju njihovih prava i prijavljivanju diskriminacije; poziva Komisiju i države članice da uspostave standarde kojima će se tijelima za promicanje jednakosti osigurati odgovarajuće ovlasti i resursi potrebni za djelovanje u slučajevima anticiganizma i njegovo praćenje; poziva države članice da podupiru rad i institucionalni kapacitet tijela nadležnih za pitanja jednakosti u pogledu promicanja jednakog postupanja, na način da im dodijele dostatna sredstva za pružanje djelotvorne pravne i pravosudne pomoći te da potiču njihov rad s romskim pravnim savjetnicima kako bi se olakšalo prijavljivanje kršenja prava;

46.  zabrinut je zbog niske razine sudjelovanja Roma kao sugovornika s lokalnim, regionalnim i nacionalnim vladama ili kao predstavnika tih vlada te zbog neuspjeha vlada da Romima zajamče potpuno ostvarivanje građanskih prava; u tom pogledu uviđa ključnu ulogu civilnog društva; poziva na širu suradnju između relevantnih nacionalnih i lokalnih tijela, EU-a, Vijeća Europe i nevladinih organizacija; potiče institucije i političke stranke EU-a i država članica da aktivno promiču političko sudjelovanje i osnaživanje Roma te njihovo zapošljavanje u javnim upravama; poziva na donošenje programa za osnaživanje Roma, uključujući programe usmjerene na povećanje i osiguravanje dugoročnog sudjelovanja Roma iz višedimenzionalne perspektive kao predstavnika lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlada; poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere u cilju jamčenja većeg sudjelovanja žena i djevojčica Romkinja u donošenju politika i odlučivanju;

47.  poziva države članice da za sve javne službenike koji su nositelji dužnosti i ključni akteri u ispravnoj provedbi zakonodavstva EU-a i država članica osiguraju obvezne, praktične i višedimenzionalne tečajeve osposobljavanja u području temeljnih prava i nediskriminacije kako bi ih se osposobilo da imaju znanja i vještine potrebne da služe svim građanima primjenjujući pristup temeljen na ljudskim pravima;

48.  s obzirom na moć medija u stvaranju predodžbe javnosti o etničkim manjinama, poziva države članice da:

   osiguraju obvezno osposobljavanje za djelatnike u javnim radiotelevizijskim kućama i medijima kako bi podigle njihovu razinu osviještenosti o problemima i diskriminaciji s kojima se Romi suočavaju te o štetnim stereotipima
   promiču zapošljavanje Roma u javnim medijima i
   promiču zastupljenost Roma u upravnim odborima javnih medija;

49.  radi uspješnog zaustavljanja daljnjeg anticiganizma potiče države članice da u nastavne planove u školama na svim razinama uključe obvezno osposobljavanje u području ljudskih prava, demokratskog građanstva i političke pismenosti, kako bi se stalo na kraj nesigurnosti Roma u pogledu identiteta te kako bi se ojačalo njihovo samopouzdanje i mogućnost uživanja i zahtijevanja jednakih prava;

50.  ozbiljno je zabrinut zbog rezova u javnom sektoru koji su dramatično utjecali na aktivnosti za promicanje jednakosti za Rome, a koje provode državne nevladine organizacije i nevladine organizacije pod financijskim pokroviteljstvom države, te ograničili dosege tih projekata; ističe da država i njezine institucije imaju temeljnu ulogu u promicanju jednakosti koja je nezamjenjiva;

Nacionalne strategije integracije Roma

51.  sa zabrinutošću napominje da uloženi napori i financijska sredstva te brojni europski i nacionalni programi i fondovi koji su bili namijenjeni romskoj zajednici nisu znatno doprinijeli poboljšanju životnih uvjeta Roma i nisu unaprijedili integraciju Roma, osobito na lokalnoj razini; stoga, u cilju borbe protiv marginalizacije, diskriminacije i isključenosti Roma te u cilju poboljšanja procesa integracije Roma i suzbijanja anticiganizma poziva države članice:

   da pokažu ambicioznost pri utvrđivanju nacionalnih strategija integracije Roma, više istražuju uspješne lokalne prakse i programe s aktivnim sudjelovanjem Roma radi stjecanja uvida u njihovu situaciju, stvarne prilike i izazove s kojima se suočavaju, te da pridaju posebnu pozornost anticiganizmu i njegovim posljedicama kako bi se razvio poboljšani, sveobuhvatan i cjelovit pristup tom problemu, čime se ne uzimaju u obzir samo društveni i gospodarski aspekt već doprinosi i borbi protiv rasizma, uz rad na uzajamnom povjerenju
   da u potpunosti provedu svoje nacionalne strategije integracije Roma
   da ocijene uspješnost tih strategija i redovito ih ažuriraju, da jasno utvrde aktivnosti i prilagođene mjere te da uspostave mjerljive ciljeve i ključne etape
   da blisko surađuju sa svim dionicima, uključujući regionalne i lokalne subjekte, akademsku zajednicu, privatni sektor, lokalne organizacije i nevladine organizacije, te da aktivno uključuju Rome
   da dodatno razvijaju financijski i kvalitativno usmjerene metodologije praćenja i izvješćivanja temeljene na terenskom radu u cilju prikupljanja podataka jer su takve metodologije potpora djelotvornim politikama koje se temelje na dokazima i mogu doprinijeti poboljšanju djelotvornosti poduzetih strategija, aktivnosti i mjera te otkrivanju razloga zbog kojih programi i strategije ne dovode do očekivanih rezultata;
   da osnaže svoje nacionalne kontaktne točke za Rome tako da im zajamče odgovarajući mandat, potrebne resurse i prikladne radne uvjete kako bi mogle obavljati svoje koordinacijske zadaće;

Stavljanje anticiganizma u prvi plan unaprijeđene strategije za razdoblje nakon 2020.

52.  pozdravlja uložene napore i širok raspon korisnih mehanizama i fondova koje je Komisija uspostavila u cilju poticanja društvenog i gospodarskog uključivanja Roma, kao i činjenicu da je Komisija pokrenula Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020., pozivajući države članice na donošenje nacionalnih strategija;

53.  poziva Komisiju da:

   unaprijedi Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020. nadovezujući se na nalaze i preporuke Revizorskog suda, Agencije Europske unije za temeljna prava, nevladinih organizacija i organizacija za praćenje kršenja prava te svih relevantnih dionika, kako bi se stvorio poboljšan, ažuriran i još sveobuhvatniji pristup
   u sklopu Okvira EU-a za razdoblje nakon 2020. stavi naglasak na anticiganizam, uz socijalnu isključenost, i da uvede pokazatelje povezane s borbom protiv diskriminacije u područjima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja, zdravstva itd. jer anticiganizam narušava uspješnu provedbu nacionalnih strategija integracije Roma
   na anticiganizam gleda kao na horizontalno pitanje i da u partnerstvu s državama članicama, Agencijom Europske unije za temeljna prava i nevladinim organizacijama razvije niz praktičnih koraka za države članice u cilju borbe protiv anticiganizma
   upotpuni radnu skupinu za Rome relevantnih službi Komisije uspostavom projektnog tima na razini povjerenika za pitanja Roma, koji bi okupljao sve relevantne povjerenike koji djeluju u području jednakih prava i nediskriminacije, građanstva, socijalnih prava, zapošljavanja, obrazovanja i kulture, zdravstva i stanovanja te vanjskih dimenzija istoga, kako bi se zajamčila uspostava nediskriminirajućih i komplementarnih fondova i programa na razini EU-a
   ojača i dopuni rad Odjela za nediskriminaciju i koordinaciju Roma u sklopu Komisije jačanjem tima, dodjelom dostatnih resursa i zapošljavanjem dodatnog osoblja kako bi se osigurao dostatan kapacitet za borbu protiv anticiganizma, podizanje razine osviještenosti o holokaustu nad Romima i promicanje sjećanja na taj holokaust;

54.  poziva institucije EU-a da uključe prava Roma u kontekst vanjskih odnosa; snažno ustraje u potrebi za borbom protiv anticiganizma i promicanjem prava Roma u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji;

55.  poziva Komisiju i države članice da primjenjuju i aktivno šire radnu definiciju anticiganizma koju je donio ECRI kako bi se državnim tijelima pružile jasne smjernice;

56.  poziva sve klubove zastupnika u Parlamentu i političke stranke u državama članicama da poštuju revidiranu Povelju europskih političkih stranaka za društvo bez rasizma i traži od njih da redovito obnavljaju svoju obvezu te da osuđuju i sankcioniraju govor mržnje;

57.  poziva Agenciju Europske unije za temeljna prava da izradi studiju o anticiganizmu u EU-u i zemljama kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji te da se u svom radu u pogledu pitanja povezanih s Romima usredotoči na anticiganizam i da ga prati u svim relevantnim područjima;

o
o   o

58.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica i zemalja kandidatkinja, Vijeću Europe i Ujedinjenim narodima.

(1) SL L 180, 19.7.2000., str. 22.
(2) SL L 303, 2.12.2000., str. 16.
(3) SL L 315, 14.11.2012., str. 57.
(4) SL L 166, 30.4.2004., str. 1.
(5) SL L 328, 6.12.2008., str. 55.
(6) SL C 4 E, 7.1.2011., str. 7.; SL C 308 E, 20.10.2011., str. 73., SL C 199 E, 7.7.2012., str. 112.; SL C 468, 15.12.2016., str. 36.; SL C 468, 15.12.2016., str. 157.
(7) SL C 328, 6.9.2016., str. 4.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0485.
(9) Opća preporuka politike br. 13 Europske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) o borbi protiv anticiganizma i diskriminacije Roma.
(10) Riječ „anticiganizam” ponekad se piše drugačije te se u različitim državama članicama ponekad javlja u neznatno drugačijim oblicima kao na primjerice u njemačkom Antiziganismus.
(11) SL L 158, 30.4.2004., str. 77.
(12) SL L 95, 15.4.2010., str. 1.
(13) SL L 373, 21.12.2004., str. 37.
(14) SL L 335, 17.12.2011., str. 1.

Pravna napomena