Rezolucija Europskog parlamenta od 14. studenoga 2017. o prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji (zahtjev koji je podnijela Italija – EGF/2017/004 IT/Almaviva) (COM(2017)0496 – C8-0322/2017 – 2017/2200(BUD))

P8_TA(2017)0422 A8-0346/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0496 – C8-0322/2017),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za prilagodbu globalizaciji (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1927/2006(1) (Uredba o EGF-u),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(2), a posebno njezin članak 12.,

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(3) (Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013.), a posebno njegovu točku 13.,

–  uzimajući u obzir postupak trijaloga predviđen točkom 13. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja,

–  uzimajući u obzir pismo Odbora za regionalni razvoj,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0346/2017),

A.  budući da je Unija uspostavila zakonodavne i proračunske instrumente kako bi pružila dodatnu potporu radnicima suočenima s posljedicama velikih strukturnih promjena u tokovima svjetske trgovine i svjetske financijske i gospodarske krize te kako bi im pomogla da se ponovno uključe na tržište rada;

B.  budući da bi financijska pomoć Unije radnicima koji su proglašeni viškom trebala biti dinamična i dostupna što je brže i učinkovitije moguće;

C.  budući da je Italija podnijela zahtjev EGF/2017/004 IT/Almaviva za financijski doprinos iz EGF-a na temelju intervencijskih kriterija utvrđenih u članku 4. stavku 1. točki (a) Uredbe o EGF-u, nakon što je 1 646 radnika proglašeno viškom u poduzeću Almaviva Contact SpA, koje djeluje u ekonomskom sektoru razvrstanom u odjeljak 82 NACE-a Rev. 2 (Uredske administrativne i pomoćne djelatnosti te ostale poslovne pomoćne djelatnosti) u regiji Lacij u Italiji (ITI4) obuhvaćenoj razinom NUTS 2; budući da se predviđa da će mjerama biti obuhvaćeno 1 610 otpuštenih radnika;

1.  slaže se s Komisijom da su uvjeti iz članka 4. stavka 1. točke (a) Uredbe o EGF-u ispunjeni i da Italija stoga u skladu s tom Uredbom ima pravo na financijski doprinos u visini od 3 347 370 EUR, što iznosi 60 % ukupnog troška od 5 578 950 EUR;

2.  napominje da su talijanske vlasti podnijele zahtjev 9. svibnja 2017. te da je, na temelju dodatnih informacija koje je Italija pružila, Komisija završila izradu ocjene zahtjeva 26. rujna 2017. i o tome istoga dana obavijestila Parlament;

3.  podsjeća da je gospodarska kriza izvršila znatan pritisak na cijene marketinških usluga i podrške kupcima roba i usluga, što je dovelo do smanjenja prihoda i profitabilnosti pružatelja usluga; uzimajući u obzir činjenicu da je trošak radne snage daleko najveći trošak proizvodnje u sektoru pozivnih centara, primjećuje da su poduzeća reagirala na te nepovoljne uvjete preseljenjem, intervencijom u troškove radne snage ili zatvaranjem; žali što je u razdoblju između 2009. i prvog tromjesečja 2014. trećina talijanskih poduzeća u tom sektoru prestala sa svojom djelatnošću;

4.  priznaje da su trenutačna otpuštanja izravno povezana sa smanjenjem prihoda od 45 % podružnice Almavive u Rimu u razdoblju između 2011. i 2016.; žali zbog toga što nije bilo moguće postići dogovor s ujedinjenim predstavništvom sindikata (RSU) o planu usklađivanja troškova rada u podružnici Almavive u Rimu s drugim podružnicama u Italiji, što bi zapravo značilo smanjenje plaća, već je to dovelo do zatvaranja podružnice u Rimu;

5.  napominje da bi radnici iz sektora pozivnih centara trebali imati bolju zaštitu koja konkretno podrazumijeva sprječavanje preseljavanja zaposlenika iz jednog centra u drugi, što se koristi kao strategija za masovna otpuštanja;

6.  uviđa da se regionalno i lokalno gospodarstvo tek polako oporavljaju od velikih poteškoća koje su proizašle iz gospodarske i financijske krize te da masovna otpuštanja prijete zaustavljanju ili prekidanju tog oporavka; ističe ključnu ulogu koju aktivne mjere za unaprjeđenje tržišta rada, poput onih koje sufinancira EGF, imaju u sprječavanju te pojave;

7.  prima na znanje da 79 % ciljanih korisnika čine žene i to velikom većinom one u dobi od 30 do 55 godina; žali što nije bilo moguće pronaći održivo rješenje kako bi se izbjeglo njihovo otpuštanje, s obzirom na činjenicu da žene u toj dobnoj skupini vjerojatno neće ostati i napredovati na tržištu rada zbog poteškoća u pronalaženju ravnoteže između privatnog i poslovnog života koje su posljedica njihovih odgovornosti kao neformalnih njegovateljica i izostanka jednakih mogućnosti na radnom mjestu;

8.  naglašava da bi se u okviru osposobljavanja i drugih usluga prilagođenih potrebama trebale u potpunosti uzeti u obzir karakteristike te skupine radnika, a posebno visoki udio žena; pozdravlja uključenje procijenjenih 680 000 EUR za pokrivanje troškova skrbnika uzdržavanih osoba;

9.  pozdravlja činjenicu da su talijanske vlasti ciljanim korisnicima počele pružati usluge prilagođene potrebama 6. travnja 2017., prije podnošenja zahtjeva za doprinos iz EGF-a za predloženi usklađeni paket;

10.  napominje da Italija priprema osam vrsta mjera za otpuštene radnike obuhvaćene ovim zahtjevom: (i) individualno savjetovanje, (ii) pomoć u traženju posla, (iii) osposobljavanje, ponovno osposobljavanje i strukovno osposobljavanje, (iv) vaučer za ponovno osposobljavanje, (v) potpora poduzetništvu, (vi) potpora pokretanju poslovanja, (vii) nadoknada troškova za skrb o uzdržavanim osobama i (viii) nadoknada troškova mobilnosti; napominje da će mjere potpore dohotku iznositi 17,4 % ukupnog paketa mjera prilagođenih potrebama, što je daleko ispod maksimalnih 35 % navedenih u Uredbi o EGF-u, te da su te mjere uvjetovane aktivnim sudjelovanjem ciljanih korisnika u traženju posla ili aktivnostima osposobljavanja;

11.  pozdravlja osnivanje odbora koji čine Ministarstvo gospodarskog razvoja (MiSE(4)), ANPAL(5), područno tijelo regije Lacij i sindikati kako bi se definirale strategija i intervencije za potporu bivšim radnicima poduzeća Almaviva te osmislio koordinirani paket usluga prilagođenih potrebama;

12.  prima na znanje da je upotreba vaučera za ponovno zapošljavanje novost s obzirom na to da su upotrijebljeni tek u jednom prethodnom predmetu; ističe važnost potpune ocjene djelotvornosti tih mjera nakon što prođe dovoljno vremena da bi podaci bili na raspolaganju;

13.  naglašava da su talijanske vlasti potvrdile da za mjere prihvatljive za financiranje iz EFG-a nije dodijeljena pomoć iz drugih financijskih instrumenata Unije, već da će te mjere biti komplementarne s mjerama koje će se financirati putem ESF-a ili samo nacionalnim sredstvima;

14.  podsjeća na to da bi se pri osmišljavanju usklađenog paketa usluga prilagođenih potrebama financiranom iz EGF-a trebali predvidjeti budući izgledi na tržištu rada i tražene vještine te da bi taj paket trebao biti usklađen s prelaskom na održivo gospodarstvo u kojemu se na učinkovit način gospodari resursima;

15.  pohvaljuje predanost talijanske vlade u utvrđivanju novog pravnog okvira za radnike u području telekomunikacija kako bi se izbjegli daljnji slučajevi poput slučaja koji je predmet zahtjeva EFG/2017/004 IT/Almaviva;

16.  ponavlja da doprinosi iz EGF-a ne smiju zamijeniti ni aktivnosti za koje su prema nacionalnom pravu ili kolektivnim ugovorima nadležna poduzeća ni mjere za restrukturiranje poduzeća ili sektora;

17.  poziva Komisiju da potakne nacionalne vlasti da u budućim prijedlozima preciznije utvrde sektore koji imaju potencijal za rast, a stoga i za zapošljavanje, te da prikupe utemeljene podatke o učinku financiranja iz EGF-a, pa i one o kvaliteti radnih mjesta te stopi reintegracije na tržište rada zahvaljujući EGF-u;

18.  podsjeća na svoj poziv Komisiji da javnosti omogući pristup svim dokumentima povezanima s predmetima EGF-a;

19.  odobrava Odluku priloženu ovoj Rezoluciji;

20.  nalaže svojem predsjedniku da potpiše ovu Odluku zajedno s predsjednikom Vijeća te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije;

21.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju, zajedno s njezinim Prilogom, proslijedi Vijeću i Komisiji.

PRILOG:

ODLUKA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mobilizaciji Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju zahtjeva iz Italije – EGF/2017/004 IT/Almaviva

(Tekst ovog priloga nije naveden ovdje budući da odgovara konačnom aktu, Odluci (EU) 2017/2192.)

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 855. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 884. (3) SL C 373, 20.12.2013., str. 1. (4) Ministero dello Sviluppo Economico (MiSE) (5) Agenzia Nazionale per le Politiche Attive del Lavoro (ANPAL)

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. studenoga 2017. o temi „Spašavanje života: poboljšanje sigurnosti automobila u EU-uˮ (2017/2085(INI))

P8_TA(2017)0423 A8-0330/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije naslovljeno „Spašavanje života: poboljšanje sigurnosti automobila u EU-u – Izvješće o praćenju i procjeni naprednih značajki sigurnosti vozila, njihovoj troškovnoj učinkovitosti i izvedivosti u svrhu preispitivanja propisa o općenitoj sigurnosti vozila te o zaštiti pješaka i ostalih nezaštićenih sudionika u prometu” (COM(2016)0787) i radni dokument službi Komisije priložen tom Izvješću (SWD(2016)0431),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 661/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zahtjevima za homologaciju tipa za opću sigurnost motornih vozila, njihovih prikolica i sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 78/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. siječnja 2009. o homologaciji motornih vozila s obzirom na zaštitu pješaka i ostalih nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu, izmjeni Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 2003/102/EZ i 2005/66/EZ(2),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/47/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o pregledima tehničke ispravnosti na cesti gospodarskih vozila koja prometuju u Uniji i stavljanju izvan snage Direktive 2000/30/EZ(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/413 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2015. o olakšavanju prekogranične razmjene informacija o prometnim prekršajima protiv sigurnosti prometa na cestama(4),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/719 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive Vijeća 96/53/EZ o utvrđivanju najvećih dopuštenih dimenzija u unutarnjem i međunarodnom prometu te najveće dopuštene mase u međunarodnom prometu za određena cestovna vozila koja prometuju unutar Zajednice(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/758 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o zahtjevima za homologaciju za uvođenje sustava eCall ugrađenog u vozilo koji se temelji na službi 112 te o izmjeni Direktive 2007/46/EZ(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. naslovljenu „Provedba Bijele knjige o prometu iz 2011.: razmatranje aktualnog stanja i put naprijed prema održivoj mobilnosti”(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2017. o cestovnom prometu u Europskoj uniji(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2013. o sigurnosti u prometu na cestama od 2011. do 2020. – prvim važnim koracima prema strategiji o ozlijeđenima(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. rujna 2011. o sigurnosti europskog cestovnog prometa za razdoblje 2011. – 2020.(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2011. o planu za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima(11),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Europska strategija za kooperativne inteligentne prometne sustave, važan korak prema kooperativnoj, povezanoj i automatiziranoj mobilnosti” (COM(2016)0766),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije pod naslovom „Ususret europskom području sigurnosti na cestama: smjernice za politiku o sigurnosti na cestama za razdoblje 2011. – 2020. (COM(2010)0389),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „CARS 2020.: akcijski plan za konkurentnu i održivu automobilsku industriju u Europi” (COM(2012)0636),

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije pod naslovom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Korist i izvedivost niza novih tehnologija i nereguliranih mjera u području sigurnosti putnika u vozilima i zaštite nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu koje je sastavio Laboratorij za prometna istraživanja i koje je objavljeno 26. ožujka 2015.,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije naslovljen „O provedbi 6. cilja političkih smjernica Komisije o sigurnosti u prometu na cestama od 2011. do 2020. – prvi važni koraci prema strategiji o ozlijeđenima” (SWD(2013)0094),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 8. lipnja 2017. o sigurnosti na cestama kojima se podupire Izjava iz Vallette iz ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir paket Europa u pokretu, koji je Komisija objavila 31. svibnja 2017., koji obuhvaća skup od osam zakonodavnih inicijativa s posebnim naglaskom na cestovnom prometu,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Opće skupštine Ujedinjenih naroda 70/260 od 15. travnja 2016. naslovljenu „Poboljšanje globalne sigurnosti u cestovnom prometu”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0330/2017),

A.  budući da svake godine na europskim cestama smrtno strada oko 25 500 osoba, a oko 135 000 osoba zadobije teške ozljede, potrebno je u suradnji s državama članicama poduzeti veći broj, među ostalim učinkovitijih mjera ako se želi postići cilj „Vizija nula”, odnosno da nema poginulih u prometu;

B.  budući da sigurnost u cestovnom prometu ovisi o tri faktora: o vozilu, infrastrukturi i ponašanju vozača te su stoga za poboljšanje sigurnosti prometa na cestama neophodne mjere u sva tri područja, a učinkovite mjere trebale bi se poduzeti u području aktivne i pasivne sigurnosti vozila;

C.  budući da se prosječna starost osobnih automobila, lakih gospodarskih vozila i teških teretnih vozila u EU-u konstantno povećava i sad je iznad 10 godina; budući da starost vozila ima izravan utjecaj na posljedice prometne nesreće i pretrpljene ozljede;

D.  budući da se sustavima za pomoć u vožnji povećava sigurnost vozila te se osobama smanjene pokretljivosti i starijim osobama također omogućuje sigurno i aktivno sudjelovanje u cestovnom prometu;

E.  budući da se inteligentnim sustavima za vožnju smanjuje zagušenje prometa i vozači upozoravaju o opasnostima na ruti te tako doprinose smanjenju rizika od nesreća;

F.  budući da prijelaz na potpuno samostalna vozila rapidno napreduje te da je općenito sigurnost prometa na cestama hitno pitanje, Komisija mora najkasnije do prvog tromjesečja 2018. predložiti reviziju Uredbe o općoj sigurnosti; budući da daljnje odgode ni u kojem slučaju nisu prihvatljive;

G.  budući da se 38 % svih smrtnih slučajeva dogodi u urbanim područjima te u njima često sudjeluju nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu, države članice trebale bi u planiranju gradskog prometa u obzir uzeti nezaštićene sudionike u cestovnom prometu i poboljšati postupanje prema njima kad je riječ o načinima prijevoza kao što su automobili i autobusi; budući da bi Komisija trebala predstaviti svoju reviziju Uredbe o zaštiti pješaka;

H.  budući da postoji jasna veza između sigurnosti prometa na cestama i uvjeta rada profesionalnih sudionika u cestovnom prometu;

Opći zahtjevi

1.  ističe da bi države članice trebale provoditi učinkovite i redovite kontrole vozača jer su glavni uzroci nesreća i dalje brzina neprilagođena uvjetima vožnje i prekomjerna brzina, odvraćanje pozornosti i vožnja pod utjecajem alkohola ili droga i prevelik umor te stoga:

2.  napominje da se oko 25 % svih smrtnih slučajeva u prometu u EU-u godišnje dogodi zbog konzumacije alkohola; stoga poziva Komisiju da ocijeni moguću dodanu vrijednost usklađivanja koncentracije alkohola u krvi diljem EU-a na 0,0 % za nove vozače u prve dvije godine nakon stjecanja vozačke dozvole i za profesionalne vozače te pozdravlja politiku nulte tolerancije nekih država članica za vožnju u alkoholiziranom stanju;

3.  apelira na Komisiju da, imajući na umu da je malteško predsjedništvo 29. ožujka 2017. izdalo Izjavu iz Vallette o poboljšanju sigurnosti na cestama, u novu strategiju za sigurnost prometa na cestama za razdoblje 2020. – 2030. uključi nove ciljeve kako bi se broj teških ozljeda na cestama u EU-u smanjio za pola;

4.  poziva države članice da znatno poboljšaju stanje cestovne infrastrukture redovitim i učinkovitim održavanjem, među ostalim održavanjem prometnih znakova i signalno-sigurnosnih sustava, i odgovarajućom modernizacijom kako bi se mogle suočiti s obujmom prometa te da uvedu inovativne mjere kojima se jamči potpuna funkcionalnost i poboljšava interoperabilnost sustava za pomoć u vožnji, a rezultat će biti takozvana pametna infrastruktura; poziva Komisiju da uspostavi mehanizam kojim se osigurava da europska cestovna infrastruktura ostane u odgovarajućem stanju;

5.  ističe da prilagodba infrastrukture (kao što su određene vrste zaštitnih ograda ili uspornika) može ponekad prouzročiti ili pogoršati određene nesreće, osobito kad u njima sudjeluju motocikli na dva kotača; stoga poziva Komisiju da predloži mjere za standardizaciju kojima bi se mogli ukloniti nedostatci;

6.  primjećuje da brojni vozači nisu svjesni nužnosti i načina formiranja puta za vozila hitne pomoći na autocestama te stoga poziva Komisiju da uspostavi zajedničke standarde za stvaranje takvih putova i da pokrene europsku kampanju za podizanje razine osviještenosti;

7.  primjećuje da polovinu svih smrtnih slučajeva pješaka i biciklista u prometnim nesrećama čine osobe starije od 65 godina te da su nesreće na cestama najčešći uzrok smrti među mladima; stoga poziva države članice da starijim osobama i mladim vozačima omoguće sigurnije sudjelovanje u cestovnom prometu razvojem dobro oglašenih programa kojima će se spriječiti opasnost od nesreća povezanih s dobi;

8.  napominje da su u 51 % slučajeva žrtve prometnih nesreća sa smrtnim ishodom u cestovnom prometu u urbanim područjima pješaci i biciklisti te stoga potiče gradove da u svoje planove mobilnosti uvedu ciljeve za smanjenje broja nesreća na cestama i prometnih nesreća; također poziva države članice da u većoj mjeri u obzir uzmu nezaštićene sudionike u prometu rješavanjem kritičnih točaka na kojima se događaju nesreće te izgradnjom i održavanjem sigurnije pješačke i biciklističke infrastrukture ili proširenjem i modernizacijom postojeće infrastrukture da se istodobno pobrinu za bolje označivanje; poziva Komisiju da uz osiguranje dostupnosti postojećih programa financiranja poduzme daljnje mjere na razini EU-a kako bi se olakšalo opće poboljšanje biciklističke infrastrukture te da predvidi obvezno uvođenje novih tehnologija aktivne i pasivne sigurnosti vozila kojima će se prije svega štititi nezaštićeni sudionici u cestovnom prometu;

9.  napominje da neki biciklisti ne poznaju prometne propise i/ili ih ne poštuju zbog čega ponekad dođe do situacija u kojima je ugrožena njihova sigurnost i sigurnost ostalih sudionika u cestovnom prometu; poziva Komisiju da razmotri prijedlog kojim bi se poticala sigurnija vožnja bicikla, a time bi se omogućilo nesmetano povezivanje s drugim načinima urbane mobilnosti;

10.  potiče operatore inteligentnih prometnih sustava i javnog prijevoza da nastave razvijati tehnologije za vozila kojima se vozači potiču na prijelaz na sigurnije načine prijevoza kad ulaze u urbana područja;

11.  primjećuje da su nova prijevozna sredstva kao što su električni bicikli i druga električna prijevozna sredstva sve popularnija; stoga poziva Komisiju da bez odgode preispita sigurnosne zahtjeve za takva vozila te da uz poštovanje načela supsidijarnosti podnese prijedloge za njihovu sigurnu integraciju u cestovni prijevoz;

12.  napominje da bi se razvojem i uvođenjem sigurnosnih sustava trebala jamčiti sigurnost cestovnog prometa i da je za taj proces potrebno određeno razdoblje prilagodbe; stoga poziva Komisiju da u obzir uzme vrijeme potrebno za njihov razvoj prije nego što se počnu primjenjivati posebni tehnički propisi;

13.  podsjeća da su prijevare s brojačem kilometara i dalje neriješen problem, osobito na tržištu rabljenih automobila, kako je Europska komisija navela u svojoj studiji o funkcioniranju tržišta rabljenih automobila iz perspektive potrošača; apelira na Komisiju i države članice da učinkovitim mjerama i zakonodavstvom riješe pitanje neovlaštenih zahvata na brojačima kilometara ili manipuliranja njima;

14.  napominje da je mogućnost za nesreće tim veća što je više vozila na cesti; stoga poziva države članice i Komisiju da promiču kolektivnu i zajedničku mobilnost, osobito u urbanim područjima, kako bi se smanjio vozni park na cestama kao i mjere za povećanje udjela bicikala i vozila kojima upravljaju profesionalni vozači;

15.  ističe da se obvezna oprema u vozilu razlikuje među državama članicama i stoga poziva Komisiju da na razini EU-a sastavi popis predmeta koji se obvezno moraju nalaziti u vozilu;

16.  smatra da bi EU i njegovi istraživački centri trebali imati vodeću ulogu u razvoju autonomnih vozila jer će ona revolucionirati automobilski sektor, posebno kad je riječ o sigurnosti prometa na cestama, s obzirom na to da se očekuje da će svake godine spasiti na tisuće života i doprinijeti digitalizaciji unutarnjeg tržišta;

Sustavi za pomoć u vožnji u svrhu povećanja sigurnosti prometa na cestama

17.  ističe da zbog ljudske pogreške ili interakcija ljudske pogreške s vozilom i/ili infrastrukturom dolazi do oko 92 % svih nesreća i da bi stoga trebala biti obvezna ugradnja samo onih sigurnosnih sustava za pomoć u vožnji za koje je znanstveno dokazano da znatno doprinose povećanju sigurnosti prometa na cestama, koji imaju povoljan omjer troškova i koristi te koji su spremni za stavljanje na tržište; povrh toga, smatra da povećanje kupovne cijene koje iz toga proizlazi ne bi trebalo biti toliko nerazmjerno da si ih kupci koji namjeravaju kupiti takva vozila ne mogu priuštiti te da bi sustave za pomoć u vožnji koji su bitni za sigurnost prometa na cestama trebalo redovito provjeravati;

18.  poziva Komisiju da pri provedbi nadzora nad tržištem automobila ispita navedene sigurnosne sustave;

19.  smatra da se korist od poboljšanih sigurnosnih standarda i opreme može ostvariti samo ako se postojeće i buduće odredbe zaista primjenjuju i provode; u tom pogledu poziva da se na europskoj razini poveća nadzor nad homologacijskim tijelima i tehničkim službama u Uniji; osim toga, poziva na veći i neovisniji post-tržišni nadzor vozila na cestama u cijeloj Uniji kako bi se osiguralo da su ona i dalje usklađena s kriterijima sigurnosti;

20.  ističe da bi europski potrošači trebali biti u mogućnosti računati na brze, odgovarajuće i koordinirane korektivne mjere u slučajevima kad se utvrde nesukladnosti, uključujući po potrebi povlačenje vozila na razini Unije; smatra da bi gospodarski subjekti trebali biti odgovorni za svaku štetu prouzročenu vlasnicima predmetnih vozila zbog nesukladnosti ili nakon povlačenja vozila;

21.  poziva Komisiju i države članice da poboljšaju razinu sigurnosti postojećih vozila u upotrebi te da podupiru razvoj i inovacije kojima će se poboljšati sigurnost automobila koji su već u upotrebi poticanjem naknadne ugradnje ekonomičnih sustava sigurnosti na cestama koji vozačima pomažu da bolje reagiraju u opasnim situacijama kao i promicanjem takve ugradnje;

22.  poziva proizvođače i operatore:

23.  naglašava da bi se upozorenja trebala dovoljno razlikovati tako da se odmah može prepoznati na koji se sustav pomoć odnosi te da ta upozorenja trebaju biti takva da ih jednostavno uočavaju starije osobe, osobe s invaliditetom poput osoba s oštećenjem sluha i/ili vida i osobe smanjene pokretljivosti; stoga poziva uključene strane da utvrde odgovarajuće jedinstvene standarde s mogućnošću rješenja karakterističnih za operatora;

24.  pozdravlja činjenicu da gotovo svi automobili koji se testiraju u okviru europskog programa za ocjenu sigurnosti novih automobila za potrošače (Euro NCAP) dobivaju pet zvjezdica i da se većina proizvođača automobila uspješno suočila s izazovom ispunjavanja novih zahtjeva Euro NCAP-a; primjećuje, međutim, da se u okviru Euro NCAP-a ne testiraju svi modeli automobila koji se prodaju u Europi i da se svi automobili iste vrste ne prodaju s jednakim specifikacijama, što može biti nejasno za potrošače te stoga predstavlja razinu povjerenja u vozilo koja u usporedbi sa stvarnim performansama kupljenog modela nije utemeljena; zato podsjeća na važnost snažnog temeljnog standarda za obvezne sigurnosne zahtjeve kojima se jamči da je sva potrebna sigurnosna oprema prisutna u cijelom voznom parku koji se koristi i prodaje u Europskoj uniji;

25.  smatra da bi Euro NCAP trebao uvijek odražavati aktualno stanje sigurnosti određenog modela automobila te ga potiče da u ocjenjivanju sigurnosti novih vozila bude ambiciozniji od minimalnih zahtjeva utvrđenih u zakonodavstvu i da u obzir uzme ažurirane minimalne zakonske zahtjeve kako bi se dalje poticao razvoj vozila koja jamče visoke standarde sigurnosti na cestama tako da Europa ostane ambiciozna i djeluje kao svjetski lider u području sigurnosti automobila;

26.  poziva Komisiju da zajedno s Gospodarskom komisijom Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) donese standarde kako bi se na međunarodnoj razini postigla sukladnost i kako bi se istovremeno izuzeća iz obveze ugradnje sustava za pomoć u vožnji ograničila na najmanji mogući broj radi poboljšanja opće sigurnosti na cestama; povrh toga, ističe da bi proizvođači trebali izraditi jasne informativne materijale koji bi vozačima pomogli da bolje razumiju različite sustave za pomoć u vožnji i načine njihova funkcioniranja;

27.  poziva na usklađeni, europski pristup kojim se u obzir uzima sve postojeće međunarodno i nacionalno zakonodavstvo i jamči njegova komplementarnost;

28.  poziva Komisiju da istraži sudjelovanje vozila posebne namjene u nesrećama u urbanim područjima i, po potrebi, iz obveze ugradnje sustava za pomoć u vožnji ukloni postojeća izuzeća;

29.  naglašava da obuka vozača treba obuhvaćati redovite i dodatne programe osposobljavanja za korištenje obveznog mehanizma za pomoć u vožnji, pri čemu posebnu pozornost treba pridati starijim osobama i osobama smanjene pokretljivosti; apelira na auto škole, s jedne strane, da u svoje osposobljavanje polaznika uključe pitanja povezana s radom tih sustava i, s druge strane, da stjecanje vozačke dozvole povežu s provedenim stručnim i praktičnim osposobljavanjem na cesti;

30.  napominje da se financijskim poticajima, na primjer poreznim poticajima ili potporama za osiguranje, za mjere poput ugradnje dodatnih sigurnosnih sustava za pomoć u vožnji u nove ili rabljene automobile ili njihova uključivanja u osposobljavanje vozača, može olakšati uvođenje na tržište vozila s naprednim sigurnosnim značajkama; poziva države članice da razmotre uvođenje takvih mehanizama;

31.  poziva Komisiju da od sudionika na tržištu zahtijeva da se pobrinu za primjenu otvorenih standarda i sučelja kojima će se dodatno poboljšati interoperabilnost kako bi se na temelju pristupa relevantnim podacima o vozilima i sustavima, uključujući njihova ažuriranja, svakom kvalificiranom stručnjaku omogućilo provođenje neovisnih testiranja, uz poštovanje vlasničkih podataka i intelektualnog vlasništva;

32.  napominje da bi se trebala zajamčiti visoka razina zaštite i čuvanja podataka u smislu Uredbe (EU) 2016/679 (Opća uredba o zaštiti podataka) i prava na zaštitu privatnosti i osobnih podataka kao i visoka razina IT sigurnosti kako bi se izbjegli novi rizici od nesreća prouzročenih daljinskim upravljanjem ugrađenim sustavima ili problemi povezani s kompatibilnošću; preporučuje da se istraži načelo vlasništva nad podacima;

33.  naglašava važnost korištenja informacija o pouzdanom položaju i vremenu koje omogućuju satelitski sustavi za određivanje položaja te primjene sustava EGNOS/GNSS na aktivnu sigurnost na cestama; poziva na poduzimanje dodatnih napora kako bi se u okviru sustava EGNOS/GNSS postigla točnost aktivne sigurnosti na cestama od manje od jednog metra da bi se sposobnost sustava za smanjenje brzine vozila promijenila u sposobnost sustava za automatsku intervenciju i promjenu putanje vozila; poziva na promicanje povećane sigurnosti na cestama integriranjem podataka EGNOS-a i GNSS-a u sustave za nadzor ugrađene u vozila;

Sigurnosne mjere za sprečavanje nesreća

34.  pozdravlja činjenicu da su od studenog 2015. sustavi kočenja u slučaju nužde obvezni za sve nove kamione i autobuse u EU-u, no poziva Komisiju da propiše obvezu ugradnje automatskog sustava kočenja u slučaju nužde koji prepoznaje pješake, bicikliste, laka vozila s dva kotača i motocikliste, u automobile, laka gospodarska vozila, autobuse i posebno u teška teretna vozila jer imaju veliki potencijal za sprečavanje prometnih nesreća na cestama zbog snažnog samostalnog kočenja te stoga i kraćeg zaustavnog puta;

35.  poziva na sigurniji dizajn prednjeg dijela teških teretnih vozila, što je povezano s boljom vidljivošću pješaka i biciklista, kao i na prepreke za sprečavanje sudara i ublažavanje posljedica sudara;

36.  poziva na obveznu ugradnju pametnih sustava za reguliranje brzine koji se mogu isključiti i koji pokazuju ograničenja brzine, znakove za zaustavljanje i semafore te koji pomažu vozačima da ne prekoračuju ograničenja brzine; poziva države članice da se pobrinu za održavanje besprijekornog stanja prometnih znakova te dobru čitljivost oznaka na kolniku i prometnih znakova; naglašava da je za pravilan rad pametnih sustava za pomoć potrebno imati ažurirane mrežne cestovne karte s aktualnim oznakama ograničenja brzine;

37.  ističe da za poboljšanje sigurnosti prometa na cestama ostale sudionike u prometu treba bolje upozoriti na usporavanje vozila jasno vidljivim svjetlosnim signalima na vozilima i očekuje obvezno korištenje pokazivača kočenja u slučaju nužde u obliku treperećeg svjetla kočnice ili treperećih svjetala koja ukazuju na opasnost;

38.  naglašava da bi zbog važnosti za sigurnost prometa na cestama trebao biti obvezan sustav upozorenja o nenamjernom napuštanju prometne trake koji se može isključiti te koji samo ne upozorava, nego se i aktivira se na odgovarajući način, ne sprečavajući pritom vozača da izravno djeluje; napominje da je za uporabu tog sustava upozoravanja nužno održavanje oznaka na kolniku u stanju u kojem su jasno prepoznatljivi;

39.  naglašava da je povećanje izravnog vidnog polja vozača u teškim teretnim vozilima i autobusima te smanjenje ili uklanjanje mrtvih kutova od ključne važnosti za poboljšanje sigurnosti tih vozila u cestovnom prometu; stoga poziva Komisiju da propiše obvezne ambiciozne diferencirane standarde za izravno vidno polje i obveznu ugradnju prednjih, bočnih i stražnjih kamera, senzora i sustava za pomoć pri skretanju te napominje da bi te mjere trebale biti u skladu s Direktivom (EU) 2015/719 i da ne bi trebale dovesti do prekoračenja rokova za provedbu utvrđenih u toj Direktivi;

40.  naglašava da je potrebno osigurati preduvjete za ugradnju uređaja za blokadu vozila u slučaju alkoholiziranosti i sustava nadzora odvraćanja pozornosti vozača i njegove budnosti te poziva na upotrebu uređaja za blokadu vozila kao mjeru rehabilitacije za profesionalne vozače i vozače koji su prouzročili prometnu nesreću pod utjecajem alkohola te su zato bili kažnjeni zbog kaznenog djela upravljanja vozilom u alkoholiziranom stanju;

41.  primjećuje da su kamioni sudjelovali u 15 % prometnih nesreća sa smrtnim ishodom te da svake godine oko 1000 nezaštićenih sudionika u prometu smrtno strada u prometnim nesrećama u kojima sudjeluju kamioni; stoga poziva Komisiju da za kamione ubrza obvezno uvođenje ambicioznih diferenciranih standarda za izravno vidno polje, inteligentnih sustava za reguliranje brzine te naprednih sustava za automatsko kočenje u slučaju nužde kojima se omogućuje uočavanje biciklista i pješaka;

Sigurnosne mjere za ublažavanje posljedica nesreća

42.  primjećuje da je pritisak u gumama od velike važnosti za sigurnost prometa na cestama i potrošnju goriva kao i za emisije; stoga poziva Komisiju da propiše obveznu ugradnju sustava za praćenje pritiska u gumama; poziva Komisiju i da u zakonodavstvo EU-a prenese izmjene sustava za praćenje pritiska u gumama usmjerene na postizanje učinkovitosti u stvarnim uvjetima i dogovorene u okviru UNECE-a;

43.  smatra da je za sva prednja sjedala u svim vozilima te za stražnja sjedala u vozilima kategorije M1 i N1 potrebno uvesti obvezu ugradnje inteligentnih podsjetnika za sigurnosni pojas;

44.  smatra da je važno da ugradnja sustava za automatizirano podešavanje sigurnosnog pojasa bude obvezna kako bi se izbjegle ozljede vrata;

45.  poziva Komisiju da od 2019. proširi obvezu ugradnje sustava eCall u motocikle, teška teretna vozila i autobuse te da se pobrine za to da je taj sustav dostupan za naknadnu ugradnju kako bi se obuhvatio što je moguće veći broj vozila na cesti;

46.  traži točne i pouzdane statističke podatke o prometnim nesrećama diljem EU-a, uključujući statističke podatke o uzrocima nesreća i izloženosti te popis ozljeda i žrtava u prometnim nesrećama i primjećuje da bi pritom od posebne koristi bio sustav bilježenja podataka u kojem bi podaci morali biti anonimni te bi se trebali koristiti isključivo u svrhu istraživanja nesreća;

47.  poziva na to da se diljem EU-a prikupe podaci o putnicima koji su smrtno stradali ili zadobili ozljede zbog razloga koji nisu povezani sa sudarom; napominje da nema dostupnih podataka o žrtvama toplinskog udara u vozilu;

48.  poziva na bolje sigurnosne propise u slučaju požara za autobuse s različitim vrstama pogona, uključujući autobuse na stlačeni prirodni plin, radi maksimalne zaštite sigurnosti putnika;

49.  primjećuje da bi redizajnirani uređaj za zaštitu od prednjeg podlijetanja za kamione mogao smanjiti broj smrtnih slučajeva u frontalnim sudarima automobila i kamiona za 20 %; poziva Komisiju da za sve nove kamione predvidi obveznu ugradnju uređaja za zaštitu od prednjeg podlijetanja koji bolje apsorbiraju energiju;

50.  poziva na obvezu ispitivanja čelnog i bočnog sudara te udara stražnjim dijelom automobila za

51.  poziva Komisiju i da ažurira zahtjeve za ispitivanje za pasivne sigurnosne sustave motornih vozila kako bi se obuhvatila zaštita svih nezaštićenih sudionika u cestovnom prometu u frontalnom sudaru i udaru stražnjim dijelom vozila, uključujući ne samo pješake već i bicikliste;

52.  poziva Komisiju da tržištu osigura dovoljno i realistično razdoblje za prilagodbu tim mjerama;

53.  naglašava da Direktiva (EU) 2015/719 o masama i dimenzijama teških teretnih vozila ima veliki potencijal za poboljšanje sigurnosti kamiona; poziva Komisiju da ubrza rad na toj Direktivi i da bez odgode iznese svoju procjenu;

o
o   o

54.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 200, 31.7.2009., str. 1. (2) SL L 35, 4.2.2009., str. 1. (3) SL L 127, 29.4.2014., str. 134. (4) SL L 68, 13.3.2015., str. 9. (5) SL L 115, 6.5.2015., str. 1. (6) SL L 123, 19.5.2015., str. 77. (7) SL C 316, 22.9.2017., str. 155. (8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0228. (9) SL C 75, 26.2.2016., str. 49. (10) SL C 56E, 26.2.2013., str. 54. (11) SL C 168E, 14.6.2013., str. 72.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. studenoga 2017. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1059/2003 u pogledu prostornih tipologija (Tercet) (COM(2016)0788 – C8-0516/2016 – 2016/0393(COD))

P8_TA(2017)0424 A8-0231/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0788),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 338. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0516/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 29. ožujka 2017.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 13. srpnja 2017.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 4. listopada 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj (A8-0231/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 14. studenoga 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1059/2003 u pogledu prostornih tipologija (Tercet)

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2017/2391.)

(1) SL C 209, 30.6.2017., str. 71. (2) SL C 342, 12.10.2017., str. 74.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. studenoga 2017. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/50/EZ i Direktive Vijeća 91/672/EEZ (COM(2016)0082 – C8-0061/2016 – 2016/0050(COD))

P8_TA(2017)0425 A8-0338/2016

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0082),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0061/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 13. srpnja 2016.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 30. lipnja 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za pravna pitanja (A8-0338/2016),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 14. studenoga 2017. radi donošenja Direktive (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o priznavanju stručnih kvalifikacija u unutarnjoj plovidbi i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 91/672/EEZ i 96/50/EZ

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU)2017/2397.)

(1) SL C 389, 21.10.2016., str. 93.

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 14. studenoga 2017. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za provedbu zakona o zaštiti potrošača (COM(2016)0283 – C8-0194/2016 – 2016/0148(COD))

P8_TA(2017)0426 A8-0077/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0283),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0194/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja bugarske Nacionalne skupštine, češkog Zastupničkog doma, austrijskog Saveznog vijeća i Švedskog parlamenta, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da Nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. listopada 2016.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 30. lipnja 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te mišljenje Odbora za pravna pitanja (A8-0077/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 14. studenoga 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU)2017/2394.)

(1) SL C 34, 2.2.2017., str. 100.

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. studenoga 2017. o uvođenju instrumenata kohezijske politike po regijama kako bi se odgovorilo na demografske promjene (2016/2245(INI))

P8_TA(2017)0427 A8-0329/2017

Europski parlament,

—  uzimajući u obzir članak 174. i članak 175. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom fondu za regionalni razvoj i o posebnim odredbama o cilju „Ulaganje za rast i radna mjesta” te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1080/2006(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2016. o posebnoj situaciji otoka(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Kohezijskom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1084/2006(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. travnja 2017. o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima(8),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2016. o kohezijskoj politici u planinskim regijama EU-a(9),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o Izvješću o provedbi, rezultatima i općoj procjeni Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti 2012.(10),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2016. o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)(11),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2011. o demografskim promjenama i njihovim posljedicama na buduću kohezijsku politiku EU-a(12),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. studenoga 2010. o demografskim izazovima i međugeneracijskoj solidarnosti(13),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. rujna 2010. o europskoj strategiji za gospodarski i socijalni razvoj planinskih regija, otoka i rijetko naseljenih područja(14),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 21. veljače 2008. o demografskoj budućnosti Europe(15),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 23. ožujka 2006. o demografskim izazovima i međugeneracijskoj solidarnosti(16),

—  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Izvješće iz 2015. o starenju stanovništva: gospodarska i proračunska predviđanja za 28 država članica EU-a (2013. – 2060.)” (europsko gospodarstvo 3/2015.),

—   uzimajući u obzir šesto izvješće Komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji naslovljeno „Ulaganje u radna mjesta i rast: promicanje razvoja i dobrog upravljanja u regijama i gradovima EU-a” od 23. srpnja 2014.,

—   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. travnja 2017. naslovljenu „Inicijativa za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika” (COM(2017) 0252),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. travnja 2009. naslovljenu „Suočavanje s posljedicama starenja stanovništva u EU-u (Izvješće o demografskom starenju 2009.)” (COM(2009)0180),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. svibnja 2007. naslovljenu „Promicanje međugeneracijske solidarnosti” (COM(2007)0244),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 12. listopada 2006. naslovljenu „Demografska budućnost Europe – od izazova do mogućnosti” (COM(2006)0571),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 16. ožujka 2005. naslovljenu „Zelena knjiga – ‚Kako se suočiti s demografskim promjenama: nova međugeneracijska solidarnost’” (COM(2005)0094),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

—  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija od 16. lipnja 2016. naslovljeno „Odgovor EU-a na demografske izazove”(17),

—  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave Europskog parlamenta za unutarnju politiku iz rujna 2013., Resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika, naslovljenu „Kako se regionalna i kohezijska politika nose s demografskim izazovima?”,

—  uzimajući u obzir publikaciju ESPON-a naslovljenu „Otkrivanje teritorijalnih potencijala i oblikovanje novih politika na određenim vrstama europskih područja: otoci, planine, rijetko naseljene i obalne regije”(18),

—  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i stajalište u obliku amandmana Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0329/2017),

A.  budući da su demografske promjene stvaran problem u Europi i cijelom svijetu te ključan izazov, i to ne samo općenito nego također za lokalni razvoj i politike za razvoj teritorija u današnjem EU-u, zajedno s problemima u vezi sa zapošljavanjem, nekontroliranom globalizacijom, klimatskim promjenama, prelaskom na gospodarstva s niskim emisijama ugljika i izazovima koje predstavljaju industrijski i tehnološki zaokret te socijalna i ekonomska uključenost;

B.  budući da stanovništvo Europe, kao što je slučaj u većini postindustrijskih društava, već nekoliko desetljeća obilježavaju sve dulji životni vijek i niska stopa plodnosti, što može dovesti do promjena u strukturi stanovništva i dobnoj piramidi te popratnih pojava kao što su smanjivanje radno sposobnog stanovništva i starenje stanovništva; budući da je gospodarska kriza koja je zahvatila cijelu Europsku uniju imala snažan utjecaj na mnoga područja i regije, posebno ruralne, te osobito dovela do siromaštva i depopulacije; budući da postojeće razlike u plaćama između muškaraca i žena i sve veće razlike u mirovinama znatno otežavaju uključivanje žena na tržište rada;

C.  budući da se predviđa da će brzi rast stanovništva u zemljama u razvoju i demografski pad broja stanovnika u Europskoj uniji dovesti do smanjenja postotnog udjela stanovništva Europske unije u svjetskom stanovništvu s udjela od 6,9 % 2015. na 5,1 % 2060.(19);

D.  budući da se predviđa da će između 2015. i 2050. u 132 od 273 regije razine NUTS 2 doći do pada broja stanovnika(20); budući da će taj pad osobito utjecati na lokalne upravne jedinice (LUP);

E.  budući da je glavni cilj Europske unije i svih njezinih država članica promicanje pametnog, održivog i uključivog rasta;

F.  budući da zemljopisna ili demografska obilježja pogoršavaju probleme u pogledu razvoja; budući da je iz tog razloga u Ugovoru iz Lisabona teritorijalna kohezija dodana ciljevima ekonomske i socijalne kohezije;

G.  budući da demografske promjene ne utječu ravnomjerno na sve zemlje i regije, i zbog svoje prirodne dinamike i zbog migracijskih kretanja koje takve promjene podrazumijevaju, te da se u većini urbanih područja, a osobito širih gradskih područja, povećava broj stanovnika, dok se u većini ruralnih i udaljenih područja on smanjuje, uz veoma oprečne situacije u najudaljenijim regijama; budući da takva neravnoteža predstavlja velike izazove i za područja zahvaćena depopulacijom i za ona s priljevom stanovnika; budući da su izolirana i teško pristupačna područja najizloženija demografskom padu; budući da je, s druge strane, potrebno skrenuti pozornost na učinke širenja predgrađa koje, kao rezultat velikog kretanja stanovništva iz velikih gradova u njihova okolna područja, stavlja pritisak i na lokalne i regionalne vlasti;

H.  budući da europske regije nisu jedinstvena područja; budući da u njima mogu postojati područja pogođena nezaposlenošću ili siromaštvom ili da mogu biti suočene s posebnim izazovima, osobito u pogledu demografskih promjena, zbog čega je nužno uspostaviti alate za smanjenje podregionalnih razlika i poticanje veće teritorijalne ravnoteže među urbanim, prigradskim i ruralnim područjima;

I.  budući da su žene, osobito samohrane majke, izloženije siromaštvu i isključenosti;

J.  budući da demografske promjene predstavljaju izazov u pogledu jamčenja socijalne kohezije i dobrobiti cjelokupnog stanovništva, kao i u pogledu poticanja uravnoteženog gospodarskog razvoja; budući da demografske promjene utječu na infrastrukturu te na pristupačnost i kvalitetu usluga, što se očituje u razlikama u pogledu povezivosti ili nedostatku zdravstvenih usluga na nekim područjima te je često rezultat nedovoljne povezanosti između urbanog i ruralnog stanovništva;

K.  budući da demografske promjene obuhvaćaju glavne političke izazove u različitim domenama povezanim s brojnim područjima kohezijske politike; budući da su regionalna politika i njezini europski strukturni i investicijski fondovi, uključujući Kohezijski fond, ključni instrumenti za suočavanje s tim promjenama;

L.  budući da neurbanizirana područja u Europskoj uniji imaju 113 milijuna stanovnika, 12 milijuna poljoprivrednih gospodarstava i 172 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta te uvelike pridonose europskim gospodarstvima, kulturama i ekosustavima;

M.  budući da su odgovarajuća infrastruktura i odgovarajuća razina usluga važni čimbenici u upravljanju strukturom stanovništva u rijetko naseljenim regijama ili regijama pogođenima iseljavanjem u kojima je važnost ulaganja i radnih mjesta veća;

N.  budući da su odgovarajuća infrastruktura i pristup javnim uslugama i visokokvalitetnim radnim mjestima važni čimbenici koji utječu na odluku o tome treba li ostati na određenom području ili ga napustiti;

O.  budući da su žene izloženije siromaštvu i socijalnoj isključenosti od muškaraca, osobito nakon 60. godine života;

P.  budući da demografske promjene imaju veći utjecaj na manje razvijene regije;

Q.  budući da demografske promjene koje utječu na ruralna područja nemaju samo ozbiljne demografske posljedice nego i gospodarske i socijalne posljedice te utječu na teritorijalnu rascjepkanost, kvalitetu života i okoliš;

R.  budući da je rodna ravnopravnost temeljno pravo, zajednička vrijednost EU-a i nužan uvjet za ostvarenje ciljeva EU-a u pogledu rasta, zaposlenosti i socijalne kohezije;

S.  budući da je rodna ravnopravnost važan instrument gospodarskog razvoja i socijalne kohezije;

T.  budući da negativne demografske promjene povećavaju potrebu za većom međugeneracijskom solidarnošću;

Općenito

1.  ističe da demografske promjene podrazumijevaju veliko gospodarsko, društveno, porezno i ekološko opterećenje za vlade i regionalne i lokalne vlasti država članica u pogledu pružanja javnih usluga, osobito usluga socijalne skrbi i drugih socijalnih usluga, izgradnje i upravljanja infrastrukturom te jamčenja očuvanja ekosustava održivim prostornim planiranjem; ističe da će se to opterećenje dodatno povećati daljnjim smanjenjem radno aktivnog stanovništva i višim omjerom ovisnosti; ističe ključnu ulogu visokokvalitetnih javnih i privatnih usluga; naglašava važnost dostupnih visokokvalitetnih i pristupačnih javnih i privatnih usluga kao sredstva za jamčenje rodne ravnopravnosti;

2.  smatra da demografskim promjenama treba pristupiti koordiniranim djelovanjem svih europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela i provedbom strategija prilagodbe koje odražavaju stvarne prilike na lokalnoj i regionalnoj razini te da treba pružiti učinkovito višerazinsko upravljanje u izradi i provedbi tih posebnih politika usmjerenih na određene regije; smatra da je takav koordinirani i integrirani odgovor potrebno usmjeriti na poboljšanje kvalitete života građana i pružanje boljih gospodarskih prilika za njih te na ulaganje u kvalitetu, dostupnost i pristupačnost socijalnih i javnih usluga u dotičnim regijama; nadalje smatra da predstavnici civilnog društva i ostali dionici trebaju biti uključeni u to; ističe da svaki sveobuhvatni pristup mora odražavati ulogu gradova, ruralnih područja i ribolovnih i obalnih područja, kao i područja koja se suočavaju s posebnim problemima povezanima sa zemljopisnim položajem ili demografskim stanjem, zbog čega također treba voditi računa o posebnim izazovima koje predstavljaju najudaljenije regije, najsjevernije regije gdje je gustoća naseljenosti vrlo niska te otoci, prekogranične i planinske regije, kao što je izričito navedeno u Ugovoru iz Lisabona; poziva države članice i Komisiju da uzmu u obzir učinke različitih politika na rodnu ravnopravnost i demografske promjene;

3.  uviđa da demografske promjene uz nove izazove također stvaraju mogućnosti za razvoj na lokalnoj razini, što je posljedica promjena u potražnji urbanih društava, osobito u pogledu prehrane, razonode i odmora, zahvaljujući poljoprivrednom, šumarskom i ribolovnom potencijalu za proizvodnju visokokvalitetnih, sigurnih i raznovrsnih proizvoda; smatra da ruralni turizam općenito te osobito ekološki turizam, e-trgovina, usluge koje se pružaju u zajednici i „srebrno gospodarstvo” također pružaju prilike za razvoj na lokalnoj razini, povećavajući vrijednost domaćih poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda, kao što su rukotvorine, vez i keramika, putem europskog sustava zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla; u tom pogledu ističe važnost strategija pametne specijalizacije kojima se regijama i lokalnim područjima pruža potpora u tome da prepoznaju djelatnosti s većom dodanom vrijednosti i izgrade privlačne inovativne ekosustave na temelju stvarne strategije višefunkcionalnog ruralnog razvoja kojom se u regionalno planiranje uključuje kružno gospodarstvo; ističe da agroturizam predstavlja važan sektor jer pomaže u održavanju dinamičnog načina života u ruralnim područjima; ističe važnost socijalnog dijaloga i uključivanja socijalnih partnera i drugih lokalnih dionika i vlasti u svim fazama izrade programa i provedbe fondova ESI kako bi se bolje predvidjeli učinci demografskih promjena na lokalna tržišta rada i razvile nove strategije usmjerene na te izazove;

Obilježja demografskih promjena u EU-u

4.  primjećuje da su glavni problemi u pogledu demografskih promjena koji su trenutačno prisutni u mnogim dijelovima EU-a starenje kao posljedica remećenja dobne piramide, pad nataliteta i posljedično drastično smanjenje broja djece i mladih, kontinuirano smanjenje stanovništva, nedostatak kvalificirane radne snage, nedostatak radnih mjesta, odlazak mladih zbog želje za mogućnostima zaposlenja i promjene u demografskoj strukturi; uviđa da trenutačna poljoprivredna politika, gubitak tradicionalnih djelatnosti, proizvoda, proizvodnih sustava, radne snage i lokalnog znanja i iskustva, nevidljivi rad žena, izostanak poduzetničkog duha, regije koje zaostaju ili nisu konkurentne zbog nedostatka ulaganja, ili gubitak bioraznolikosti te sječa šuma i posljedično širenje grmlja i rizik od požara također predstavljaju znatne probleme povezane s demografskim promjenama; ističe da se učinak tih trendova znatno razlikuje ovisno o regiji, djelomično zbog kretanja ljudi prema velikim urbanim centrima u potrazi za radnim mjestima;

5.  ističe da bi jedan od glavnih ciljeva demografske politike EU-a trebao biti da se uzmu u obzir sva područja koja se suočavaju s demografskom neravnotežom i posebnosti tih područja jer je riječ o čimbenicima kojima se kohezijska politika već dugo pokušava prilagoditi, a trebat će poduzeti i mnogo više kako bi im se prilagodila nakon 2020.; naglašava da demografske promjene zahvaćaju sva područja, ruralna i urbana, ali da se njihove posljedice razlikuju te da ovise o različitim čimbenicima kao što su intenzitet i brzina pojavljivanja tih promjena ili činjenica pogađaju li te promjene regije koje prihvaćaju imigrante ili regije u kojima broj stanovnika pada;

6.  ističe potrebu za promicanjem i podupiranjem malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava u planinskim i ruralnim područjima koja uporabom tradicionalnih tehnika i načina proizvodnje na cjelovit i održiv način iskorištavaju prirodne resurse, poput pašnjaka i različitih vrsta krmnog bilja te dobivaju proizvode posebnih kvalitativnih svojstava i mogu služiti za preokretanje ili smanjenje trenda depopulacije u tim područjima;

7.  ističe da te demografske pojave, koje utječu na Uniju, nisu nove, ali su dosegle dosad neviđene razmjere, osobito zbog društvenih i gospodarskih opterećenja; skreće pozornost na stalno povećanje broja starijih osoba, s obzirom na to da otprilike 2 milijuna ljudi svake godine navrši 60 godina, što utječe na prostorno, stambeno i prometno planiranje te na druge vrste infrastruktura i usluga; sa zabrinutošću primjećuje da će regije u kojima je oštar pad radno sposobnog stanovništva biti osobito teško pogođene demografskim izazovima; uviđa da su nedostatak ulaganja, loša infrastruktura, niske razine povezanosti, ograničeni pristup socijalnim uslugama i nedostatak radnih mjesta ključni čimbenici koji pridonose depopulaciji; ističe da demografske promjene mogu imati osobito znatan utjecaj na mirovine i održivost okoliša, s obzirom na to da depopulacija ruralnih područja i sve veća urbanizacija utječu na ekosustave, očuvanje prirode i uporabu prirodnih resursa, s izraženim posljedicama na urbanu uporabu zemljišta, infrastrukturu, tržište nekretnina i zelenilo;

8.  smatra da rodnu dimenziju demografskih promjena treba uzeti u obzir na transverzalan način jer regije pogođene demografskim padom imaju i problem dobne i spolne neravnoteže zbog iseljavanja; smatra da se izazovi demografskih promjena mogu i moraju rješavati u sklopu političkog okvira povoljnog za rodnu ravnopravnost te je stoga rodnu dimenziju potrebno uključiti u rasprave o svim pitanjima u vezi s demografskim problemima; stoga smatra da je u budućnosti potrebno dodatno ojačati provedbu rodno osviještene politike u okviru svih fondova ESI;

9.  podsjeća da se u strategiji Europa 2020. demografski izazovi navode u većini njezinih sedam vodećih inicijativa osmišljenih za nadilaženje problema i utvrđivanje temeljnih prioriteta Unije u područjima zapošljavanja, inovacija, obrazovanja, smanjenja siromaštva i klime i energije; naglašava da se važan dio primjene te strategije i njezinih vodećih inicijativa temelji na financijskoj potpori s pomoću instrumenata kohezijske politike, uključujući odredbe za suočavanje s promjenama i starenjem stanovništva, te da je te dimenzije potrebno istaknuti u svim instrumentima Europske unije;

10.  smatra da će izazovi u pogledu pada broja i starenja stanovništva zahtijevati objektivne, temeljite i sveobuhvatne ponovne procjene mnogih uspostavljenih gospodarskih, socijalnih i političkih politika i programa u koje će biti potrebno uključiti dugoročnu perspektivu;

Usklađivanje politika EU-a

11.  poziva na bolje usklađivanje instrumenata EU-a, osobito zajedničke poljoprivredne politike (ZPP), fondova ESI, uključujući Kohezijski fond, Europske teritorijalne suradnje, Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i Instrumenta za povezivanje Europe, kako bi se zajamčio cjelovitiji pristup demografskim promjenama; s obzirom na to da dosad upotrijebljeni mehanizmi nisu spriječili napredovanje demografskih neravnoteža, predlaže da je potrebna revizija postojećih politika i funkcioniranja svih takvih mehanizama; u tom kontekstu pozdravlja poduzete napore da se maksimalno povećaju sinergije između fondova ESI i EFSU-a; još jedanput poziva Komisiju da predloži strategiju o demografskim promjenama s prioritetima u sljedećim područjima: dostojno zaposlenje i industrijski odnosi dobre kvalitete, uz posvećivanje posebne pozornosti novim oblicima rada i njihovoj socijalnoj ulozi; teritorijalni aspekt politika kojima se promiču gospodarska aktivnost i zapošljavanje; promicanje infrastrukture kao čimbenika lokalizacije poduzeća radi omogućivanja pristupa i konkurentnosti u pogledu područja koja se suočavaju s demografskim izazovima; univerzalizacija pokrivenosti informacijskim i komunikacijskim tehnologijama, koje su konkurentne i u pogledu kvalitete i u pogledu cijena, u rjeđe naseljenim područjima; pružanje osnovnih usluga socijalne države u područjima s demografskim izazovima; lokalni javni prijevoz radi jamčenja pristupa javnim uslugama; politike osmišljene u cilju jamčenja bolje ravnoteže između obiteljskih i radnih obveza, održive generacijske obnove i odgovarajuće skrbi za uzdržavane osobe; politike o prihvatu, integraciji i povratku migranata i izbjeglica pod međunarodnom zaštitom; te široka uporaba novih, privlačnijih uspostava za prenošenje informacija o životu u ruralnim područjima; ističe važnost postojećih inicijativa, kao što su Europsko inovacijsko partnerstvo za aktivno i zdravo starenje, život potpomognut okolinom i zajednice znanja i inovacija, EIT Digital i EIT Health; poziva Komisiju da u rješavanju demografskih izazova s kojima se suočavaju europske regije uzme u obzir rješenja koja su već razvijena u okviru tih inicijativa; ističe važnost europskog kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje za potporu obrazovanju i osposobljavanju u područjima kojima prijeti opasnost od depopulacije; smatra da bi u programu za bolju izradu zakonodavstva trebalo biti obvezno da procjena učinka koja prethodi svakoj europskoj zakonodavnoj inicijativi sadržava mogući utjecaj te inicijative na demografska pitanja;

12.  naglašava da je važno da EU uključi demografska razmatranja u okviru cijelog spektra politika, među ostalim i u naslove svojeg proračuna u cilju omogućivanja razvoja tih politika, osobito u području kohezijske politike, zapošljavanja, poljoprivrede, okoliša, informacijskog društva, istraživanja, razvoja i inovacija (RDI), obrazovanja, socijalne politike i prijevoza; smatra da je rezultate izvješća o demografskim učincima potrebno uvrstiti u izradu njegovih politika, a demografske kriterije u procjene rezultata tih politika i neželjenih učinaka, i to tako da se prednost daje pristupu demografskim promjenama koji uključuje sudjelovanje regionalnih i lokalnih vlasti; smatra da je posebnu pažnju potrebno posvetiti ruralnim područjima koja se trenutačno osobito izraženo suočavaju s tim demografskim problemima; u tom smislu ističe potencijal inicijative Smart Villages u okviru koje se ruralne zajednice mogu revitalizirati modernim tehnologijama kao što su mreže pete generacije i inovacije; osim toga, ističe važnost jačanja suradnje između ruralnih i urbanih područja; ističe važnost pružanja univerzalnog pristupa visokokvalitetnim i pristupačnim javnim uslugama i infrastrukturama, uključujući digitalnim javnim uslugama i infrastrukturama, posebno za djecu, mlade i starije osobe, kako bi se potaknula socijalna uključenost, zajamčila rodna ravnopravnost i ublažili učinci demografskih promjena; ističe da je u područjima kojima prijeti opasnost od depopulacije osobito važno pružati nove prilike za plaćeno zaposlenje kako bi se očuvale zajednice te stvorili uvjeti za postizanje odgovarajuće ravnoteže između privatnog i poslovnog života; smatra da je važno ustrajati na globalnoj zemljopisnoj viziji za urbana i ruralna područja kao komplementarnih funkcionalnih prostora; ističe da je potrebno postići bolju integraciju različitih sredstava u svrhu postizanja stvarnog participativnog i održivog lokalnog razvoja; ističe da bi se trebalo nastojati da demografska politika EU-a bude cjelovitija i više usklađena s državama članicama te horizontalna; podsjeća na to da Europska unija ne dodjeljuje samo sredstva za regionalni razvoj nego da također u velikoj mjeri oblikuje kapacitet lokalnih i regionalnih tijela za uporabu vlastitih sredstava kako bi se suzbile društveno-teritorijalne nejednakosti; ističe da je aktualni okvir, iako su se u postupku modernizacije državnih potpora postupno pojednostavnjivale i povećavale iznimke koje ne zahtijevaju izvješćivanje, i dalje vrlo složen i opterećujući za manja regionalna i lokalna tijela; smatra da, iako je zakonodavstvo o javnoj nabavi pojednostavnjeno 2014., i dalje postoji previše prepreka za mala lokalna i regionalna tijela s obzirom na omogućivanje poboljšanja gospodarstva u tim osjetljivim područjima;

13.  smatra da bi EU trebao podupirati migracijsku politiku i politiku uključivanja u državama članicama poštovanjem njihovih prava i nadležnosti te načela supsidijarnosti kako bi se negativna demografska kretanja svela na najmanju moguću mjeru; ističe značajnu ulogu politika u području osnivanja obitelji i potpore obitelji; smatra da lokalna i regionalna tijela trebaju biti osposobljena za uspješnu provedbu integracijskih politika na terenu; zauzima stajalište da bi lokalna i regionalna tijela trebala biti aktivni sudionici u mjerama koje se poduzimaju za rješavanje demografskih izazova; poziva na to da se u okviru godišnjeg pregleda rasta i preporuka po državama članicama razmotre regionalne razlike i neravnoteže između regija u državama članicama; smatra da takva suradnja u graničnim regijama mora odražavati i potražnju za prekograničnim inicijativama i opseg takvih inicijativa; predlaže razvoj programa osposobljavanja u tom području radi postizanja boljeg razumijevanja i veće razine osviještenosti o obuhvaćenim pitanjima; smatra da se demografski problemi moraju rješavati sveobuhvatnim pristupom u čitavoj Europi te da rješavanje problema u jednom dijelu kontinenta ne smije imati negativne učinke na ostala područja u Europi; poziva na stvaranje mreža za razmjenu dobrih praksi i iskustava na paneuropskoj razini kroz koje se lokalne i regionalne vlasti te dionici civilnog društva međusobno mogu obrazovati u pogledu rješavanja problema prouzročenih demografskim promjenama;

Povećanje učinkovitosti europskih fondova

14.  ističe da je u okviru fondova ESI potrebno poboljšati učinkovitost pri suočavanju s demografskim promjenama u sljedećem programskom razdoblju s pomoću: veće i bolje usredotočenosti na demografske promjene kao na primarno područje u okviru završnih uredbi i smjernica radi potpore državama članicama, regijama i lokalnim vlastima, ispitujući potencijal koji bi fondovi ESI mogli imati za potrebe rješavanja demografskih promjena te izrade i provedbe partnerskih ugovora i operativnih programa; proaktivnijeg pristupa izradi demografskih politika i razmjeni dobre prakse i iskustava radi institucionalnog učenja; pružanja tehničke podrške upravljačkim tijelima i lokalnim dionicima u provedbi djelotvornih politika rješavanja demografskih promjena na nacionalnoj i regionalnoj razini; i obveznog aktivnog sudjelovanja lokalnih tijela u osmišljavanju, upravljanju i unutarnjoj procjeni programa primjene sredstava i potrebnog utvrđivanja područja s demografskim izazovima na razini NUTS 3 i na razini lokalnih upravnih jedinica (LUP); potiče pružanje tehničke podrške i osposobljavanja lokalnim dionicima i upravljačkim tijelima za potrebe provedbe učinkovitih politika koje se bave demografskim promjenama na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; smatra da u nekim državama članicama subvencije na razini NUTS 2 često prikrivaju društveno-teritorijalne, međuregionalne pa čak i nadregionalne nejednakosti; poziva na to da se za karte EU-a usvoje odgovarajući omjeri u skladu s poteškoćama na terenu kako bi se pomoglo u usmjeravanju potpora u najugroženija područja;

15.  traži da Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) pruži veći doprinos i potporu tomu da područja s visokom stopom starenja, ruralnosti i iseljavanja stanovništva mogu poboljšati svoju prometnu i telekomunikacijsku infrastrukturu, smanjiti digitalne razlike (uključujući među različitim generacijama) i osigurati bolje javne usluge; u tom kontekstu ističe važnost područja e-zdravstva; poziva države članice i regije da bolje usmjeravaju dostupna ulaganja kako bi odgovorile na demografske promjene i njihov utjecaj;

16.  apelira na Komisiju da upotrebljava mjere kohezijske politike kako bi zaustavila sve veću migraciju iz rijetko naseljenih područja, u kojima su odgovarajuća infrastruktura i razina usluga nužni preduvjeti, osobito za zadržavanje obitelji s djecom;

17.  ističe da bi Europski socijalni fond (ESF) trebao osnažiti svoj rad u području osposobljavanja i obrazovanja mladih i poticati zapošljivost i pružati pomoć za postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te suzbijati socijalnu i digitalnu isključenost osoba starije dobi; nadalje ističe da bi se s pomoću fonda trebale poboljšati prilike za zapošljavanje za stanovnike u regijama u kojima broj stanovnika pada, i to u okviru pripremnih programa i jačanjem socijalne i digitalne uključenosti žena, mladih i starijih građana u tim područjima; u tom pogledu ističe da će se pri uporabi ESF-a za pružanje podrške najudaljenijim područjima posvetiti pozornost postizanju bolje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života; poziva Komisiju da razmotri mogućnost da u okviru područja primjene postojećih fondova uspostavi posebnu omotnicu koja bi bila namijenjena područjima s ozbiljnim i trajnim demografskim nedostatcima; traži da se sredstva fonda raspodjeljuju u skladu s aranžmanima u kojima se prednost daje kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim djelovanjima; ističe važnost uključivanja Kohezijskog fonda u buduće strategije za rješavanje demografskih promjena te podsjeća na to da je Fond uspostavljen u cilju jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije EU-a; smatra da je važno da se kroz ESF pruži znatno veća podrška malim organizacijama koje izrađuju i provode inovativne društvene projekte i transnacionalne pilot-projekte EU-a koji se bave socijalnim pitanjima i pitanjima zapošljavanja kako bi se olakšala inovativna regionalna, prekogranična, transnacionalna i makroregionalna suradnja te time odgovorilo na izazove prouzročene demografskim promjenama;

18.  žali zbog činjenice da je Garancija za mlade EU-a, koja bi trebala biti usmjerena na pomoć nezaposlenim mladim osobama koje nisu stekle osposobljenje ili obrazovanje, ostvarila ograničen napredak, a njezini ostvareni rezultati nisu na razini prvobitnih očekivanja, kao što je istaknuto u Tematskom izvješću Europskog revizorskog suda br. 5/2017;

19.  smatra da EFSU, u cilju sprečavanja teritorijalne podjele, treba biti od koristi područjima s najslabijom demografskom dinamikom povećanjem ulaganja u prioritetna područja Unije kao što su energetska i prometna infrastruktura, poslovanje, inovativna istraživanja, MSP-ovi, obrazovanje ili socijalna infrastruktura; smatra da je u izradi kohezijske politike nakon 2020. potrebno razmotriti poseban status područja s demografskim nedostatcima;

Budućnost kohezijske politike kao odgovor na demografske promjene

20.  smatra da kohezijska politika raspolaže odgovarajućim alatima za rješavanje demografskih izazova, osobito u vezi s drugim politikama EU-a i nacionalnim i regionalnim politikama, kako u pogledu starenja stanovništva, tako i u pogledu smanjenja broja stanovništva, i da bi stoga trebala imati važniju ulogu u pružanju potpore regijama i osiguravanju fleksibilnosti u prilagodbi demografskim promjenama; smatra da bi uredbe za pojedine fondove također trebale to odražavati u pogledu rješavanja pitanja demografskih promjena u okviru svojih izričitih nadležnosti u skladu s člankom 174. UFEU-a; traži preciznu definiciju pojma „ozbiljne i trajne demografske poteškoće” iz članka 174. UFEU-a i članka 121. Uredbe (EU) br. 1303/2013, kojom bi se omogućio statistički izračun demografskih izazova; ističe važnost veza između urbanih i ruralnih sredina te poziva Komisiju da razmisli o prilici za dopunu integriranih strategija održivog urbanog razvoja s pomoću partnerstava za održivi urbani i ruralni razvoj; smatra da bi Komisija trebala donijeti proaktivne mjere kako bi spriječila negativne učinke demografskih promjena i pružila tehničku pomoć regijama koje su najviše zahvaćene depopulacijom;

21.  ističe da bi se kohezijskom politikom trebala promicati zapošljivost i uključenost žena, osobito majki koje se bore s pronalaženjem zaposlenja; stoga poziva na to da se ženama omogući pristup programima osposobljavanja i obrazovanja; međutim, ističe da stečene kvalifikacije trebaju odgovarati potrebama tržišta rada; ističe važnost pomaganja mladim majkama da se vrate na posao pružanjem pouzdanih cjelodnevnih ustanova za skrb o djeci za djecu svih uzrasta, uključujući ustanove za predškolski odgoj, kako bi se zaustavila depopulacija;

22.  smatra da bi regije trebale proaktivnije upotrebljavati fondove ESI kako bi se riješili demografski izazovi, a u cilju da se riješi problem nezaposlenost mladih i da im se pruži prilika za pokretanje odgovarajuće karijere; primjećuje da bi se to moglo postići pružanjem podrške programima osposobljavanja i poduzetništvu za mlade;

23.  poziva na to da se u okviru buduće Uredbe o zajedničkim odredbama (UZO) uspostavi pravni okvir u cilju prepoznavanja regija koje se suočavaju s ozbiljnim i trajnim demografskim izazovima; ističe potrebu za proaktivnijim i posvećenijim pristupom izradi demografske politike jer će regionalne razlike u demografskim obrascima najvjerojatnije imati znatan nejednaki socioekonomski učinak na europska područja, što bi moglo dodatno povećati regionalne razlike u EU-u; poziva da se ojača i pojednostavi upravljanje novim instrumentima usmjerenima na jačanje pristupa odozdo prema gore i upravljanja na više razina, kao i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD) i integrirana teritorijalna ulaganja (ITI), u cilju još većeg uključivanja na lokalnoj i regionalnoj razini kad je riječ o integriranom i sveobuhvatnom pristupu regionalnom razvoju; poziva na stvaranje usluga s pomoću portala koje će postojećim ruralnim poduzećima pomoći u tome da se bolje povežu sa svojim ekvivalentima u urbanim područjima; ističe da je u okviru buduće kohezijske politike važno bolje uzeti u obzir teritorijalne posebnosti koje se iskazuju na podregionalnim razinama; naglašava da je jedna od glavnih prepreka za uspjeh programa EFSU-a u mnogim regionalnim i lokalnim tijelima nepostojanje dostatnih kapaciteta i snažnog upravljanja i s time u vezi zahtijeva instrumente za izgradnju kapaciteta;

24.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost određivanja novih kriterija s pomoću kojih bi se na temelju demografskih i gospodarskih varijabli te varijabli za učinak na okoliš i pristupačnost moglo odrediti koja su područja suočena s demografskim izazovima te da provede studije o mogućim socioekonomskim i ekološkim pokazateljima kako bi se kriteriji na osnovi pokazatelja o BDP-u nadopunili kriterijima koji uključuju društveni kapital, očekivani životni vijek i kvalitetu okoliša; smatra da BDP i gustoća naseljenosti nisu pokazatelji koji su sami po sebi dovoljni za utvrđivanje područja s ozbiljnim i trajnim demografskim teškoćama; poziva Komisiju da u kohezijsku politiku, uz pokazatelje o BDP-u, uključi nove dinamične pokazatelje, kao što je demografski pokazatelj, a osobito indeks društvenog napretka regija EU-a, kako bi se pružila potpunija slika posebnih izazova s kojima se suočavaju te regije ili da razmotri mogućnost pružanja dodatnih sredstva za te regije prema modelu slabo naseljenih područja u tekućem programskom razdoblju (Prilog VII. točka 9. Uredbe o zajedničkim odredbama); ističe potrebu za posebnim alatima za nadzor i procjenu mogućih i stvarnih učinaka fondova ESI u rješavanju demografskih promjena tako da se izrade smjernice za naknadni razvoj relevantnih demografskih pokazatelja; ističe važnost pouzdane, ažurirane, razvrstane statistike u svrhu učinkovitijeg i objektivnijeg političkog upravljanja, a posebno u svrhu detaljnijeg razumijevanja svojstvenih obilježja raznih rijetko naseljenih područja EU-a; stoga poziva Eurostat da u okviru relevantne statistike pruži više pojedinosti za osmišljavanje prikladne europske demografske politike, osobito demografskih, obiteljskih, socijalnih i gospodarskih pokazatelja i potiče na to da oni budu podijeljeni barem prema podregionalnoj razini, tj. razini NUTS 3;

25.  smatra da bi buduća kohezijska politika trebala obuhvaćati posebne mjere za područja koja su najviše pogođena demografskim izazovima, kao i veću fleksibilnost pri utvrđivanju tematskih ciljeva ili stopa sufinanciranja, u cilju usklađivanja unutarregionalnih i međuregionalnih strategija unutar iste države članice, u suradnji s lokalnim vlastima; poziva Komisiju da razmotri mogućnost postojanja nacionalne strategije za demografski razvoj kao novog ex ante uvjeta;

26.  poziva Komisiju da u okviru strategije Europa 2020. pokrene vodeću inicijativu u demografskom području, koja bi se financirala iz postojećih fondova ESI i koja bi obuhvaćala niz djelovanja u okviru triju kategorija: pametan rast, posredstvom mjera koje bi regijama pogođenima demografskim izazovima pomogle u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija, istraživanja, razvoja i inovacija te MSP-ova; uključiv rast, posredstvom posebnih mjera kojima se potiče zadržavanje mladih u njihovim regijama jamčenjem održive generacijske obnove, samozapošljavanja i mjera socijalne uključenosti za migrante i izbjeglice pod međunarodnom zaštitom; i održiv rast s pomoću mjera koje bi tim regijama pomogle da ulažu u zeleno gospodarstvo, uključujući održive sustave prijevoza; pozdravlja djelovanje EU-a u okviru inicijative Smart Villages, koja poziva na provedbu politika kojima se posebna pozornost posvećuje prevladavanju digitalnih razlika između ruralnih i urbanih područja te na razvoj potencijala povezanosti i digitalizacije ruralnih područja i kojom se podupire inicijativa Pametni otoci u vidu napora odozdo prema gore europskih otočkih vlasti i zajednica koje nastoje poboljšati život na otocima s pomoću održivih i integriranih rješenja;

27.  smatra da bi višegodišnji financijski okvir za razdoblje nakon 2020. trebao dati snažan i odlučan poticaj naporima koji se ulažu u rješavanje demografskih izazova, uzimajući u obzir trenutačno demografsko stanje i trendove, te da bi trebao obuhvaćati promicanje rješenja u okviru kojih se, kada je to prikladno, primjenjuju ciljane mjere kao što je proračunska stavka u financiranju; traži da zajednička poljoprivredna politika, u okviru svog „drugog stupa” usmjerenog na ruralni razvoj, koji financira Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), dodatno ojača usluge i infrastrukturu koje vode prema socijalnoj i digitalnoj uključivosti, kao i to da preokrene trendove socijalnog i gospodarskog pogoršanja i smanjenja broja stanovnika u područjima s ozbiljnim i trajnim demografskim poteškoćama; poziva nacionalne, regionalne i lokalne vlasti da razmjenjuju iskustva, najbolje prakse i nove pristupe za sprečavanje negativnih posljedica demografskih promjena; smatra da transeuropske prometne mreže (TEN-T) i morske autoceste trebaju obuhvaćati područja s ozbiljnim i trajnim demografskim poteškoćama;

28.  ističe dodanu vrijednost metodologije jedinstvenog lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice (CLLD) u okviru svih fondova ESI kako bi se razvila i provela integrirana i prilagođena rješenja odozdo prema gore; međutim, žali zbog činjenice da je lokalni razvoj pod vodstvom zajednice obvezan samo za Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, a da lokalni i participativni pristupi slabe u Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo; stoga poziva Komisiju da lokalni razvoj pod vodstvom zajednice bude obvezan u okviru fondova ESI;

o
o   o

29.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320. (2) SL L 347, 20.12.2013., str. 289. (3) SL L 347, 20.12.2013., str. 470. (4) SL L 347, 20.12.2013., str. 259. (5) SL L 347, 20.12.2013., str. 303. (6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0049. (7) SL L 347, 20.12.2013., str. 281. (8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0099. (9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0213. (10) SL C 316, 22.9.2017., str. 145. (11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0211. (12) SL C 153 E, 31.5.2013., str. 9. (13) SL C 74 E, 13.3.2012., str. 19. (14) SL C 50 E, 21.2.2012., str. 55. (15) SL C 184 E, 6.8.2009., str. 75. (16) SL C 292 E, 1.12.2006., str. 131. (17) SL C 17, 18.1.2017., str. 40. (18) Radni dokument ESPON-a. Luxembourg, ESPON EGTC, ožujak 2017. (19) Eurostat, „EU u svijetu” (The EU in the World), izdanje iz 2016. godine. (20) Eurostat, „Regionalni godišnjak Eurostata”, izdanje iz 2016. godine.

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. studenoga 2017. o akcijskom planu o maloprodajnim financijskim uslugama (2017/2066(INI))

P8_TA(2017)0428 A8-0326/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 30. travnja 2007. naslovljenu „Maloprodajne financijske usluge na jedinstvenom tržištu” (COM(2007)0226),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2008/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o ugovorima o potrošačkim kreditima i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 87/102/EEZ(1) (Direktiva o potrošačkim kreditima),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti(2) (Direktiva o osiguranju motornih vozila),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 924/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o prekograničnim plaćanjima u Zajednici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2560/2001(3),,

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 11. siječnja 2012. naslovljenu „Ususret integriranom europskom tržištu za kartična plaćanja te internetska i mobilna plaćanja” (COM(2011)0941),

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje o dobroj praksi u području web-mjesta za usporedbu iz 2014.,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje upućeno institucijama EU-a o zajedničkom okviru procjene rizika i transparentnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz travnja 2016.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010(4) (Direktiva o hipotekarnim kreditima),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ(6),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o usporedivosti naknada povezanih s računima za plaćanje, prebacivanju računa za plaćanje i pristupu računima za plaćanje s osnovnim uslugama(7) (Direktiva o računima za plaćanje),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 8. kolovoza 2014. o djelovanju europskih nadzornih tijela (ESA) i Europskog sustava financijskog nadzora (ESFS) (COM(2014)0509),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/751 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica(8),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ(9),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. siječnja 2016. o distribuciji osiguranja(10) (Direktiva o distribuciji osiguranja),

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 10. prosinca 2015. o maloprodajnim financijskim uslugama: Bolji proizvodi, veći izbor i više mogućnosti za potrošače i poduzeća (COM(2015)0630),

–  uzimajući u obzir odgovor Europskog nadzornog tijela za bankarstvo na Zelenu knjigu Komisije o maloprodajnim financijskim uslugama od 21. ožujka 2016.,

–   uzimajući u obzir posebno izdanje Eurobarometra br. 446 iz srpnja 2016. o financijskim proizvodima i uslugama,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2016. o Zelenoj knjizi o maloprodajnim financijskim uslugama(11),

–   uzimajući u obzir izvješće organizacije Better Finance iz 2016. naslovljeno „Mirovinska štednja: pravi povrat” (Pension Savings: The Real Return),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. svibnja 2017. o financijskoj tehnologiji: utjecaj tehnologije na budućnost financijskog sektora(12),

–  uzimajući u obzir savjetodavni dokument Komisije o reviziji europskih nadzornih tijela (ESA) od 21. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir akcijski plan Komisije od 23. ožujka 2017. pod naslovom „Akcijski plan za financijske usluge namijenjene potrošačima: bolji proizvodi, veći izbor” (COM(2017)0139),

–   uzimajući u obzir tržišnu studiju o upravljanju imovinom Agencije Ujedinjene Kraljevine za nadzor nad radom financijskih institucija iz lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenje Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (A8-0326/2017),

A.  budući da je tržište maloprodajnih financijskih usluga u EU-u i dalje nedovoljno razvijeno i vrlo fragmentirano, iako se u raznim državama članicama radi na tom pitanju; budući da je stoga potrebno poduzeti hitne i učinkovite mjere kako bi se omogućile inovacije zahvaljujući kojima će krajnji korisnici ostvariti koristi, uz oslobađanje punog potencijala jedinstvenog tržišta maloprodajnih financijskih usluga, čime bi došlo do poboljšanja konkurentnosti, što bi pak trebalo dovesti do smanjenja cijena i povećanja izbora i raznolikosti proizvoda;

B.  budući da bismo trebali zadržati postojeću razinu ambicija u pogledu rušenja nacionalnih prepreka i ograničavanja postojećih trendova kojima se sprečavaju inovacije u području maloprodajnih financijskih usluga; poziva Komisiju i Vijeće da budu ambiciozniji u pogledu prekograničnih maloprodajnih ulaganja u okviru unije tržišta kapitala, tako da ne rješavaju samo lakše probleme nego i glavne prepreke koje utječu na to tržište, a koje uključuju jezik, zabrinutost zbog prijevare ili kriminala, nesigurnost u pogledu poreznih implikacija, razlike u vrijednosnim papirima i pravu trgovačkih društava, nepoznavanje pravne zaštite i stečajnih postupaka te nedostatak povjerenja u okvire za zaštitu potrošača;

C.  budući da je europsko tržište maloprodajnih financijskih usluga održivo samo ako predstavlja stvarnu dodanu vrijednost za potrošače i pružatelje financijskih usluga osiguravanjem učinkovitog tržišnog natjecanja i zaštite potrošača, ponajprije u pogledu proizvoda koji su potrebni za sudjelovanje u ekonomskom životu te koji su potrebni potrošačima u nepovoljnom položaju;

D.  budući da se u posebnom izdanju Eurobarometra br. 446 zaključuje da Europljani financijske proizvode ili usluge i dalje uglavnom kupuju u svojim matičnim zemljama i često uopće ne pokazuju potrebu ili želju za pristupanjem tim uslugama u inozemstvu, iako ih i neke stvarne prepreke u tome sprečavaju; budući da čak i unutar vlastite države članice samo mali udio potrošača traži privlačnije ponude i mijenja pružatelja usluga; budući da nedostatak (prekograničnog) tržišnog natjecanja, koji je posljedica toga, može potrošačima i malim ulagačima onemogućiti da iskoriste najpovoljniju ponudu među financijskim proizvodima i uslugama koje kupuju;

E.  budući da je definicija financijske tehnologije navedena u rezoluciji Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. prema kojoj je financijska tehnologija financijska aktivnost koju omogućuju nove tehnologije ili koja se pruža preko tih tehnologija, te utječe na cijeli financijski sektor u svim njegovim sastavnim dijelovima, od bankarstva do osiguranja, mirovinskih fondova, investicijskog savjetovanja, usluga platnog prometa i tržišne infrastrukture; budući da se primjenom tehnologija na pružanje maloprodajnih financijskih usluga može doprinijeti prevladavanju određenih prepreka jedinstvenom tržištu i poboljšanju operativne učinkovitosti sektora; budući da digitalizacija sama po sebi nije dovoljna kako bi se svladale te prepreke; budući da se većom integracijom prekograničnih maloprodajnih financijskih usluga i boljim informiranjem u vezi s prilikama koje to tržište nudi može doprinijeti jačanju svjesne potražnje kojom se potiče postizanje boljih kvalitativnih standarda u tom području;

1.  primjećuje da su u Akcijski plan Komisije za financijske usluge namijenjene potrošačima uvrštena neka od pitanja koja je Europski parlament prepoznao u svojem Izvješću o Zelenoj knjizi o maloprodajnim financijskim uslugama s ciljem jamčenja zaštite potrošača u kontekstu ostvarivanja snažnog i tehnološki naprednog jedinstvenog tržišta maloprodajnih financijskih usluga, pri čemu se štiti potrošače, potiče tržišno natjecanje, jamči zaštita podataka, smanjuju cijene te suzbijaju porezne prijevare, utaje poreza, izbjegavanja plaćanja poreza i pranje novca; ipak vjeruje da u akcijskom planu nema ambicije da se stvori regulatorno okruženje koje pogoduje transparentnosti, rastu i inovacijama, uz visoku razinu povjerenja poduzeća i potrošača u maloprodajne financijske proizvode; primjećuje i dalje visoke i netransparentne naknade i provizije u vezi s privatnim mirovinama, investicijskim fondovima i drugim maloprodajnim proizvodima koji znatno umanjuju stvarnu dobit malih ulagača; međutim, dijeli mišljenje Komisije da je prenošenje i provedbu pravnih akata koji su proteklih godina izrađeni u području financijskih usluga, uključujući MiFID2 i IDD, potrebno zadržati i dati im prednost, dok bi se nove zakonodavne inicijative trebale predstaviti po potrebi;

2.  pozdravlja razvoj novih financijskih usluga i institucija koje doprinose konkurentnosti na financijskim tržištima te novim mogućnostima za potrošače; međutim, napominje da su se u Europi 2016. financijske tehnologije financirale sa samo 2,2 milijarde USD, dok je taj iznos u SAD-u bio 12,8 milijardi USD, a u Kini 8,6 milijardi USD, što je pokazatelj goruće potrebe za brzom promjenom mentaliteta i odgovarajućim regulatornim odgovorom na tehnološki razvoj kako bi Europa postala vodeće tržište inovacija; ističe da će istinsko jedinstveno tržište maloprodajnih financijskih usluga na kojem se osigurava visoka razina zaštite potrošača i ravnopravni uvjeti za nove aktere na tržištu učiniti EU atraktivnim čvorištem inovativnih financijskih usluga te dati potrošačima veći i bolji izbor po nižim cijenama; ističe da nove tehnologije predstavljaju regulatorne izazove, ali i nude odlične prilike za inovacije od kojih koristi imaju krajnji korisnici, te da predstavljaju poticaj gospodarskom rastu i stvaranju radnih mjesta;

3.  smatra da je od ključne važnosti da se sve vrste financijskih usluga, uključujući, među ostalim, otvaranje tekućih i štednih računa, bankovne kartice, potrošačke zajmove i hipoteke, osiguranja i državni dug, mogu pružati i izvan granica;

4.  smatra da se uvjetovanje izdavanja proizvoda time da potrošači imaju prebivalište u državi članici u kojoj se financijski proizvod nudi, uključujući i instrumente državnog duga, ili time da im je nacionalni identifikacijski dokument izdala ta država članica, kosi s načelima unutarnjeg tržišta maloprodajnih financijskih usluga;

5.  smatra da bi se malim ulagačima trebala olakšati prekogranična kupovina državnog duga;

6.  u skladu sa stavkom 135. svoje rezolucije od 14. veljače 2017. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a(13), smatra da korisnik ne bi trebao plaćati naknadu za tekući i štedni račun, osim ako su povezani s posebnim uslugama;

7.  ističe da je pristup gotovini preko bankomata jedna od osnovnih javnih usluga koja treba biti na raspolaganju bez ikakvih diskriminirajućih ili nepoštenih praksi i da stoga ne smije iziskivati pretjerano velike troškove;

8.  podsjeća Komisiju da financijske institucije i dalje otkazuju platne kartice ako se njihov nositelj preseli u drugu državu članicu te traži da se donesu mjere u tom području, koje bi uključivale i upozoravanje nacionalnih vlasti;

9.  pozdravlja činjenicu da se akcijskim planom želi odgovoriti na brojna važna pitanja te da su za neka područja u njemu utvrđene konkretne mjere koje Komisija treba poduzeti prema jasnom rasporedu;

10.  smatra da bi Komisija trebala imati proaktivniju ulogu u korištenju unije tržišta kapitala te pritom intenzivno uključiti Parlament u provedbu Pariškog sporazuma kako bi se pružila potpora rastućem tržištu održivih i odgovornih ulaganja (SRI) na način da se promiču održiva ulaganja, pri čemu trgovačka društva uvrštena na burzu i financijski posrednici pružaju učinkovite i standardizirane ekološke, socijalne i upravljačke (ESG) informacije te se ti kriteriji na odgovarajući način odražavaju u sustavima upravljanja ulaganjima i standardima objavljivanja podataka; nadalje, apelira na Komisiju da promiče usluge „procjene rejtinga” prema ekološkim, društvenim i upravljačkim kriterijima (ESG) i dosljedan okvir za tržište zelenih obveznica, vodeći se relevantnim istraživanjima Komisije i radom studijske skupine G20 u području zelenog financiranja; poziva Komisiju da iznese prijedlog o uspostavljanju „štednog računa EU-a” kako bi se oslobodila sredstva za dugoročno financiranje i podržala ekološka tranzicija u Europi;

11.  naglašava važnost ključnih financijskih centara koji predstavljaju dinamična tržišta za maloprodajne usluge;

12.  smatra da je visoka razina zaštite potrošača i transparentnosti ključna za razvoj jedinstvenog tržišta maloprodajnih financijskih usluga; posebno ustraje na potrebi da se osigura zaštita osjetljivih skupina potrošača učinkovitom provedbom Direktive o računima za plaćanje te činjenici da su potrebne i dodatne mjere, kao što su politike financijske edukacije; smatra da zakonodavstvo EU-a i nacionalno zakonodavstvo o korisnicima financijskih usluga treba ojačati i provesti na odgovarajući način te po potrebi dodatno uskladiti u svim državama članicama;

13.  poziva Komisiju da se pobrine za to da se primjenjuje načelo „ista usluga, isti rizik, isto pravilo, isti nadzor” kako ne bi došlo do narušavanja tržišnog natjecanja ponajprije pojavom novih tržišnih aktera; ustraje u tome da se tim pravilima ne smije kočiti inovativnost; poziva Komisiju da razjasni korištenje „općih dobrih odredbi”, koje bi države članice u ovom trenutku mogle neizravno iskoristiti za blokiranje dolaska novih proizvoda na njihova tržišta, te da europskim nadzornim tijelima ojača položaj kako bi postali aktivni posrednici među državama članicama u slučaju suprotnih tumačenja o primjeni tih odredbi;

14.  ustraje na tvrdnji da mala i srednja poduzeća moraju imati koristi od europskog tržišta maloprodajnih financijskih usluga, kako u pogledu ponude tako i u pogledu potražnje; objašnjava da, kada je riječ o ponudi, to znači da se mora osigurati bolji pristup malih i srednjih poduzeća financiranju, a kada je riječ o potražnji, znači da se mora olakšati pristup malih i srednjih poduzeća prekograničnim tržištima; ističe da se povećanom konkurencijom ne smije nanijeti šteta malim i srednjim poduzećima koja su pružatelji maloprodajnih financijskih usluga i posluju lokalno;

15.  apelira na Komisiju da se pobrine za to da europska financijska nadzorna tijela (EBA, ESMA i EIOPA) imaju odgovarajuće resurse i ovlasti za izvršavanje svih svojih regulatornih i nadzornih zadaća u interesu zaštite potrošača;

16.  traži od Komisije da istraži mogućnost uvođenja 29. regulatornog sustava za maloprodajne financijske proizvode; nadalje poziva Komisiju da istraži mogućnost uspostavljanja usklađenog pravnog okvira za standardizirane unaprijed zadane opcije za najčešće korištene financijske proizvode u EU-u, slično modelu osnovnog bankovnog računa i paneuropskog mirovinskog proizvoda;

Mjera 1. – Niže naknade za transakcije koje nisu u eurima

17.  podsjeća da su naknade za prekogranična plaćanja izvan europodručja i dalje visoke; stoga poziva Komisiju da žurno predloži izmjenu Uredbe (EZ) br. 924/2009 kako bi se smanjile naknade za prekogranične transakcije u svim državama članicama; u tom pogledu žali što ne postoji zajednički europski instrument plaćanja putem interneta, kao što je kreditna ili debitna kartica na razini EU-a i u europskom vlasništvu;

Mjera 2. – Transparentna konverzija valuta

18.  naglašava da je provođenje postojećeg zakonodavstva ključno za rješavanje pitanja nedostatka transparentnosti „dinamičke konverzije valute”; podsjeća da se Direktivom (EU) 2015/2366 predviđa da se trgovcima nametne obveza jasnog isticanja i pružanja konačnog troška dinamičke konverzije valute za potrošače, što uključuje i situacije kada potrošači podižu novac na bankomatu uz konverziju valute; međutim, ističe da potrošači moraju imati mogućnost odabira najboljeg tečaja i da bi trebali biti informirani o naknadama i dodatnim troškovima pri provođenju transakcija, uplata u inozemstvo ili podizanja novca na bankomatu, što uključuje i korištenje dinamičke konverzije valute; traži od Komisije da osigura da pružatelji usluga u sklopu objavljivanja troškova i naknada na temelju revidirane Direktive o uslugama platnog prometa (PSD2) objavljuju povećanje tečajne stope te da se tečajevi koje nude različiti pružatelji financijskih usluga prikazuju na transparentan način; konstatira da je za postizanje tog cilja neophodna veća financijska pismenost potrošača; preporučuje da se na razini EU-a provodi „tajno kupovanje” radi utvrđivanja zapreka i javnog izvještavanja o zaprekama u pogledu prekograničnog pristupa, kvalitete usluga i poštovanja zakonodavstva EU-a te radi praćenja razvoja proizvoda i usluga;

Mjera 3. – Jednostavnija zamjena proizvoda

19.  skreće pozornost na to da se mali broj potrošača odlučuje za promjenu pružatelja usluge kada je riječ o većini bankarskih proizvoda i proizvoda vezanih uz neživotno osiguranje, što predstavlja prepreku ulasku na prekogranična maloprodajna tržišta, te stoga potiče Komisiju da omogući potrošačima da lakše prijeđu na povoljnije maloprodajne financijske usluge u cijelom EU-u i da lakše raskinu financijske ugovore, te da omogući prekograničnu dostupnost zajmova i drugih financijskih proizvoda; ističe da postoji veliki potencijal kada je riječ o ponudi prekograničnih osiguravateljnih proizvoda, kao što je osiguranje za motorna vozila; napominje, međutim, da načelo slobode ugovaranja omogućuje financijskim institucijama da odlučuju s kime će sklopiti ugovor; u tom kontekstu apelira na Komisiju da prepozna važnost nadziranja lihvarskog kreditiranja i kratkoročnih zajmova s vrlo visokom kamatom, kod kojih dolazi do iskorištavanja ranjivih skupina potrošača i MSP-ova;

20.  podržava namjeru Komisije da iskoristi dobre rezultate Direktive o računima za plaćanje kako bi se olakšala promjena pružatelja financijskih usluga i proizvoda; poziva Komisiju da predstavi zakonodavne inicijative posebno osmišljene za financijski sektor kako bi se stalo na kraj neopravdanom geografskom blokiranju i tako kupcima olakšalo prelaženje na isplativije maloprodajne financijske usluge u drugim državama članicama; primjećuje da će prikladan način prikazivanja informacija i zaštita potrošača biti ključni za ostvarenje tog cilja;

Mjera 4. – Internetske stranice za usporedbu kvalitete

21.  naglašava koristi dobro organiziranog i korisnicima prilagođenog portala EU-a za usporedbu koji će obuhvaćati cjelokupna europska maloprodajna financijska tržišta; potiče Komisiju da preispita postojeće nezavisne portale koji u tu svrhu već djeluju u državama članicama; naglašava da alati za usporedbu moraju biti točni i relevantni za potrošače te da se ne smiju fokusirati samo na cijenu proizvoda, već i na njihovu kvalitetu, uzimajući u obzir druge kriterije, kao što su dostupnost mreže poslovnica, kontakt licem u lice i održivost poslovnih praksi, i vodeći računa da se uspoređivati mogu samo slični proizvodi; podsjeća da bi se samo slični proizvodi trebali uspoređivati kako bi se izbjeglo zbunjivanje potrošača;

22.  apelira na Komisiju da promiče instrumente poput jedinstvenih kontaktnih mjesta, čime će se poboljšati tržišno natjecanje i pomoći poduzećima koja nude maloprodajne financijske usluge;

Mjera 5. – Bolje osiguranje za motorna vozila

23.  smatra da će nakon pregleda Direktive o osiguranju motornih vozila u okviru programa Komisije REFIT biti ključno izmijeniti Direktivu kako bi se osigurala naknada za žrtve prometnih nesreća te omogućili prekogranični prijenos i priznavanje bonusa za vozače bez prijavljene štete i da bi u svjetlu presuda Suda Europske unije područje primjene Direktive o osiguranju motornih vozila što prije trebalo revidirati kako bi se riješilo pitanje nepriznavanja bonusa vozačima bez prijavljene štete i osiguralo da se ona primjenjuje na okolnosti za koje su je suzakonodavci predvidjeli;

Mjera 6. – Transparentno određivanje cijena najma automobila

24.  poziva Komisiju da preispita jesu li potrebne dodatne inicijative u pogledu poduzeća za najam automobila koja prodaju osiguranja u cilju jamčenja transparentnog određivanja cijena u svim poduzećima za najam automobila u svim državama članicama;

Mjera 7. – Snažnije jedinstveno tržište potrošačkog kreditiranja

25.  naglašava da rješavanje problema prezaduženosti potrošača Komisiji mora biti prioritet ako namjerava raditi na olakšavanju prekograničnog pristupa zajmovima; poziva na djelovanje kako bi se koordinirale informacije o dugovanju na temelju potpunog poštovanja prava EU-a, uključujući pravo o zaštiti podataka i pravo o zaštiti potrošača, tako da svaki vjerovnik prije odobravanja dodatnog kredita zna koliko je klijent zadužen, čime bi se stvorilo djelotvornije tržište na kojem bi se davatelji kredita mogli međusobno natjecati; traži u tom kontekstu sveobuhvatnu analizu razloga prezaduženosti potrošača; podsjeća da je financijsko obrazovanje učinkovito sredstvo zaštite potrošača od rizika prezaduženosti; stoga apelira na Komisiju da promiče financijsko obrazovanje i potiče suradnju različitih dionika u tom važnom području; s obzirom na to da financijske institucije sve više upotrebljavaju podatke o potrošačima ili velike količine podataka, podsjeća na odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka prema kojima osoba čiji se podaci obrađuju ima pravo na objašnjenje odluke donesene automatiziranom obradom te na osporavanje te odluke; ističe potrebu da se zajamči mogućnost izmjene netočnih podataka i da se koriste samo provjerljivi i relevantni podaci; poziva sve dionike da pojačaju napore kako bi se zajamčilo ostvarivanje tih prava; smatra da privola za uporabu osobnih podataka treba biti dinamična te da osobe čiji se podaci obrađuju moraju imati mogućnost da promijene i prilagode svoju privolu;

Mjera 8. – Pravedna pravila o zaštiti potrošača

26.  traži od Komisije da pažljivo analizira imaju li nacionalna pravila i prakse zaštite potrošača obilježja nepoštenih prepreka prekograničnim ulaganjima i jesu li, u skladu s utvrđenim zakonodavstvom o unutarnjem tržištu i uvriježenom sudskom praksom, opravdani prevladavajućim razlozima od javnog interesa, koji su nužni i razmjerni ciljevima koje se želi postići; naglašava da se relevantnim odredbama o zaštiti potrošača u europskom pravu često svjesno ostavlja određeni manevarski prostor za prenošenje u nacionalno pravo kako bi se europsko pravo moglo uklopiti u postojeće nacionalne propise; ipak naglašava da se uklanjanje nacionalnih prepreka ne smije ostvariti na štetu zaštite potrošača i da bi zaštita potrošača trebala ostati prioritet pri izradi zakonodavstva; zabrinut je zbog toga što se velik dio papirologije koju pružatelji maloprodajnih financijskih proizvoda i usluga izrađuju kao odgovor na zakonodavstvo EU-a zapravo ne traži izričito u samim propisima, a donosi malu ili nikakvu praktičnu korist potrošačima, dok istovremeno predstavlja opterećenje koje može dovesti do nepotrebno viših troškova za potrošače; poziva Komisiju da ponovno prouči tu dokumentaciju kako bi je se pojednostavnilo, istodobno ne žrtvujući koristi u smislu zaštite potrošača; naglašava da je pristup relevantnim i razumljivim informacijama potrošačima neophodan kako bi mogli donijeti utemeljene financijske odluke; istodobno napominje da je kvaliteta, a ne količina dostupnih informacija odlučujući faktor; ističe da se mora što bolje uskladiti zahtjeve u pogledu informiranja klijenata propisane u različitim europskim pravnim aktima; naglašava da se moraju izbjeći udvostručenja ili proturječnosti obveza izvješćivanja kako bi se izbjegla nepotrebna birokracija i troškovi te da se ne bi zbunjivalo klijente;

27.  poziva Komisiju da razmotri donošenje zakonodavstva koje pokriva više područja radi odmaka od trenutačne rascjepkane kombinacije Direktive o tržištima financijskih instrumenata (MiFID), Direktive o raspodjeli osiguranja (IDD), Direktive o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova (AIFMD) itd. i približavanja stvaranju čvrstog i postojanog okvira za transparentnost prema potrošačima, uz uklanjanje nepotrebne složenosti za pružatelje financijskih usluga, uključujući konvergenciju nadzora među državama članicama; poziva Komisiju da promiče proširenu upotrebu mandata europskih nadzornih tijela (ESA) za zaštitu potrošača u sektorskom zakonodavstvu i da ga uzme u obzir pri nadolazećem preispitivanju financiranja ESA-a i upravljanja njima; poziva Komisiju da europska nadzorna tijela zaduži da predvode rad na konvergenciji praksi nadziranja poslovanja među državama članicama;

28.  pozdravlja namjeru Komisije da pripremi kampanju za podizanje razine osviještenosti o mreži FIN-NET koja pomaže potrošačima u ostvarivanju njihovih prava bez odlaska na sud tako što pronalazi nadležno tijelo za alternativno rješavanje sporova (ADR); vjeruje da treba dodatno povećati područja koja pokriva mreža FIN-NET, pojasniti njezinu ulogu i poboljšati njezinu internetsku stranicu;

Mjera 9. – Bolje ocjene kreditne sposobnosti

29.  poziva Komisiju da predloži standarde i načela za usklađeno prekogranično ocjenjivanje kreditne sposobnosti, čime će se učinkovitije ublažiti rizik od povećanja prezaduženosti pri olakšavanju paneuropskog internetskog kreditiranja, detaljno uzimajući u obzir zaključke iz objavljenih izvješća o provedbi Direktive o hipotekarnim kreditima i Direktive o potrošačkim kreditima;

Mjera 10. – FinTech za maloprodajne financijske usluge

30.  prepoznaje pravo potrošača na upotrebu softvera za iniciranje plaćanja i dijeljenje informacija o sebi;

31.  podržava Komisiju u njezinoj namjeri da predstavi sveobuhvatan akcijski plan u području financijskih tehnologija u okviru svojih strategija unije tržišta kapitala i jedinstvenog digitalnog tržišta, čime će se doprinijeti djelotvornom i funkcionalnom te integriranom i tehnološki naprednom jedinstvenom tržištu financijskih usluga koje će koristiti svim europskim krajnjim korisnicima, a istodobno osigurati ravnopravni uvjeti; podržava Komisiju u osnivanju europske radne skupine za financijsku tehnologiju; ističe da novo okruženje koje nastaje zahvaljujući razvoju financijskih tehnologija zahtijeva da se izrade razne nove prikladne zaštitne mjere kao što su, između ostaloga, obrazovanje potrošača o novim proizvodima ili pravila o sprečavanju pranja novca te poluga na kreditnim platformama Fintecha;

32.  poziva Komisiju da prouči rezoluciju Europskog parlamenta o financijskoj tehnologiji: utjecaj tehnologije na budućnost financijskog sektora, i da promiče zaštitu potrošača, sigurnost, inovacije i pošteno tržišno natjecanje te da se pobrine za to da se načelo „jednake usluge, jednaki rizici, jednaka pravila, jednak nadzor” primjenjuje na sva poduzeća bez obzira na njihov sektor ili lokaciju; ističe da na financijsku tehnologiju treba gledati kao na financiranje koje je omogućeno ili uvedeno zahvaljujući novim tehnologijama te koje utječe na cijeli financijski sektor u svim njegovim sastavnim dijelovima, od bankarstva do osiguranja, mirovinskih fondova, investicijskog savjetovanja, usluga platnog prometa i tržišne infrastrukture;

33.  potiče Komisiju da stvori okruženje koje pogoduje inovativnim rješenjima; napominje da inovativna poduzeća, kao što su poduzeća koja se bave financijskim tehnologijama, stvaraju tržišno natjecanje potrebno da se stvori učinkovito tržište maloprodajnih financijskih usluga;

34.  naglašava da različite nove financijske institucije poznate pod nazivom FinTech imaju jednake odgovornosti prema kupcima i odgovornosti u pogledu financijske stabilnosti kao i ostale odgovarajuće tradicionalne institucije i usluge;

Mjera 11. – Digitalne provjere identiteta

35.  ističe potencijal e-potpisa i e-identifikacije za jednostavnije obavljanje transakcija i poziva Komisiju da se svojim radom nastavi na Uredbu o elektroničkoj identifikaciji (eIDAS); naglašava da je potrebno uzeti u obzir i osobe koje se ne mogu ili ne žele koristiti e-potpisima ili e-identifikacijom; promiče interoperabilnost prekogranične e-identifikacije u sektoru financijskih usluga i poziva da se osiguraju ravnopravni uvjeti u svim državama članicama (a možda i šire, u zemljama EGP-a i Švicarskoj); nadalje, traži od Komisije da hitno analizira trenutne regulatorne prepreke tehnikama e-identifikacije te ističe da bi svaka poduzeta inicijativa trebala biti tehnološki neutralna;

36.  ponavlja da Komisija treba identificirati i ukloniti regulatorne prepreke korištenju paneuropskog sustava elektroničkog potpisa pri sklapanju ugovora o financijskim uslugama, čime će se olakšati prekogranični ulazak na digitalno tržište na razini cijelog EU-a, a da se pritom ne ugrozi sigurnost postojećih sustava ili njihova sposobnost da ispunjavaju zahtjeve Četvrte direktive o sprečavanju pranja novca;

Mjera 12. – Internetska prodaja financijskih usluga

37.  naglašava da je potrebno prilagoditi postojeći pravni okvir EU-a digitalnom svijetu kako bi se suzbili rizici u području zaštite potrošača povezani s internetskom prodajom na daljinu te kako bi se na taj način otvorile nove poslovne mogućnosti za europska novoosnovana poduzeća (start-ups) i poduzeća koja se bave financijskom tehnologijom; upozorava na rizike za potrošače povezane s internetskim igrama na sreću koje su predstavljene kao financijski proizvodi, tj. binarne opcije; smatra da je snažan i usklađen europski nadzor potreban da se zaštite potrošači i izbjegnu rupe u propisima; naglašava da se europski standardi zaštite potrošača primjenjuju neovisno o tome prodaje li se preko tradicionalnih ili modernih kanala distribucije;

38.  ističe važnost kibersigurnosti i žali zbog činjenice da Komisija u svojem akcijskom planu nije posvetila pozornost pitanjima kibersigurnosti; stoga poziva Komisiju da se tom pitanju posveti u okviru svoje radne skupine;

39.  naglašava potrebu da se očuvaju klasične banke s poslovnicama koje pružaju osnovne javne usluge i posebno su od koristi MSP-ovima, starijima i osjetljivim skupinama potrošača, kod kojih postoji manja vjerojatnost da će se koristiti e-bankarstvom i koji prednost daju interakciji licem u lice; prepoznaje da se zatvaranjem podružnica narušava financijska infrastruktura na lokalnoj razini i da to može biti izrazito štetno za zajednice;

40.  napominje da povećana upotreba podataka o klijentima ili velikih podataka od strane financijskih institucija može potrošačima donijeti koristi, kao što je izrada prilagođenijih, segmentiranih i jeftinijih ponuda na temelju učinkovitije raspodjele rizika i kapitala; s druge strane, zabrinut je zbog razvoja dinamičnog određivanja cijena i s tim povezanih potencijalno lošijih rezultata za potrošače u smislu usporedivosti ponuda, a samim time i učinkovitog tržišnog natjecanja te udruživanja i objedinjavanja rizika u sektoru kredita i osiguranja;

o
o   o

41.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 133, 22.5.2008., str. 66. (2) SL L 263, 7.10.2009., str. 11. (3) SL L 266, 9.10.2009., str. 11. (4) SL L 60, 28.2.2014., str. 34. (5) SL L 173, 12.6.2014., str. 349. (6) SL L 257, 28.8.2014., str. 73. (7) SL L 257, 28.8.2014., str. 214. (8) SL L 123, 19.5.2015., str. 1. (9) SL L 337, 23.12.2015., str. 35. (10) SL L 26, 2.2.2016., str. 19. (11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0434. (12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0211. (13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0027.