Indeks 
Usvojeni tekstovi
Srijeda, 15. studenog 2017. - StrasbourgZavršno izdanje
Razdoblje za donošenje delegiranih akata ***I
 Imenovanje člana Revizorskog suda - Karel Pinxten
 Imenovanje člana Revizorskog suda - Pietro Russo
 Imenovanje člana Revizorskog suda - Hannu Takkula
 Imenovanje člana Revizorskog suda – Baudilio Tomé Muguruza
 Imenovanje članice Revizorskog suda – Bettina Jakobsen
 Imenovanje člana Revizorskog suda – João Alexandre Tavares Gonçalves de Figueiredo
 Imenovanje članice Revizorskog suda – Iliana Ivanova
 Zaštita od dampinškog i subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije ***I
 Vladavina prava na Malti
 Multilateralni pregovori uoči 11. ministarske konferencije WTO-a
 Istočno partnerstvo: sastanak na vrhu u studenom 2017.
 Akcijski plan za prirodu, ljude i gospodarstvo
 Stanje vladavine prava i demokracije u Poljskoj

Razdoblje za donošenje delegiranih akata ***I
PDF 322kWORD 49k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o Prijedlogu odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2010/40/EU u pogledu razdoblja za donošenje delegiranih akata (COM(2017)0136 – C8-0116/2017 – 2017/0060(COD))
P8_TA(2017)0429A8-0332/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Parlamentu i Vijeću (COM(2017)0136),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0116/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 5. srpnja 2017.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir da se predstavnik Vijeća pismom od 27. listopada 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A8-0332/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmjeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 15. studenoga 2017. radi donošenja Odluke (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2010/40/EU u pogledu razdoblja za donošenje delegiranih akata

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Odluci (EU) 2017/2380.)

(1) SL C 345, 13.10.2017., str. 67.


Imenovanje člana Revizorskog suda - Karel Pinxten
PDF 239kWORD 47k
Odluka Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o predloženom imenovanju Karela Pinxtena za člana Revizorskog suda (C8-0328/2017 – 2017/0812(NLE))
P8_TA(2017)0430A8-0336/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0328/2017),

–  uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0336/2017),

A.  budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predloženog kandidata, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.  budući da je na sjednici Odbora za proračunski nadzor 19. listopada 2017. održano saslušanje kandidata Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1.  daje negativno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Karel Pinxten imenuje članom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.


Imenovanje člana Revizorskog suda - Pietro Russo
PDF 236kWORD 47k
Odluka Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o predloženom imenovanju Pietra Russa za člana Revizorskog suda (C8-0329/2017 – 2017/0813(NLE))
P8_TA(2017)0431A8-0337/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0329/2017),

–  uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0337/2017),

A.  budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predloženog kandidata, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.  budući da je na sastanku Odbora za proračunski nadzor 19. listopada 2017. održano saslušanje kandidata Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1.  daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Pietro Russo imenuje članom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.


Imenovanje člana Revizorskog suda - Hannu Takkula
PDF 237kWORD 47k
Odluka Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o predloženom imenovanju Hannua Takkule za člana Revizorskog suda (C8-0330/2017 – 2017/0814(NLE))
P8_TA(2017)0432A8-0338/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0330/2017),

–  uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0338/2017),

A.  budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predloženog kandidata, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.  budući da je na sjednici Odbora za proračunski nadzor od 19. listopada 2017. održano saslušanje kandidata Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1.  daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Hannu Takkula imenuje članom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.


Imenovanje člana Revizorskog suda – Baudilio Tomé Muguruza
PDF 238kWORD 47k
Odluka Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o predloženom imenovanju Baudilija Toméa Muguruze za člana Revizorskog suda (C8-0331/2017 – 2017/0815(NLE))
P8_TA(2017)0433A8-0342/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0331/2017),

–  uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0342/2017),

A.  budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predloženog kandidata, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.  budući da je na sjednici Odbora za proračunski nadzor 26. listopada 2017. održano saslušanje kandidata Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1.  daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Baudilija Toméa Muguruzu imenuje članom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.


Imenovanje članice Revizorskog suda – Bettina Jakobsen
PDF 237kWORD 47k
Odluka Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o predloženom imenovanju Bettine Jakobsen za članicu Revizorskog suda (C8-0332/2017 – 2017/0816(NLE))
P8_TA(2017)0434A8-0341/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0332/2017),

–  uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0341/2017),

A.  budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predložene kandidatkinje, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.  budući da je na sastanku Odbora za proračunski nadzor 26. listopada 2017. održano saslušanje kandidatkinje Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1.  daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Bettina Jakobsen imenuje članicom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.


Imenovanje člana Revizorskog suda – João Alexandre Tavares Gonçalves de Figueiredo
PDF 243kWORD 47k
Odluka Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o predloženom imenovanju Joãa Alexandrea Tavaresa Gonçalvesa de Figueireda za člana Revizorskog suda (C8-0333/2017 – 2017/0817(NLE))
P8_TA(2017)0435A8-0343/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0333/2017),

–  uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0343/2017),

A.  budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predloženog kandidata, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.  budući da je na sjednici Odbora za proračunski nadzor 26. listopada 2017. održano saslušanje kandidata Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1.  daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Joãa Alexandrea Tavaresa Gonçalvesa de Figueireda imenuje članom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.


Imenovanje članice Revizorskog suda – Iliana Ivanova
PDF 236kWORD 47k
Odluka Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o predloženom imenovanju Iliane Ivanove za članicu Revizorskog suda (C8-0334/2017 – 2017/0818(NLE))
P8_TA(2017)0436A8-0344/2017

(Savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 286. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u skladu s kojim se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0334/2017),

–  uzimajući u obzir članak 121. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor (A8-0344/2017),

A.  budući da je Odbor za proračunski nadzor ocijenio kvalifikacije predložene kandidatkinje, posebno u smislu uvjeta navedenih u članku 286. stavku 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

B.  budući da je na sastanku Odbora za proračunski nadzor 26. listopada 2017. održano saslušanje kandidatkinje Vijeća za članstvo u Revizorskom sudu;

1.  daje pozitivno mišljenje o prijedlogu Vijeća da se Iliana Ivanova imenuje članicom Revizorskog suda;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Odluku proslijedi Vijeću i, radi obavijesti, Revizorskom sudu te drugim institucijama Europske unije i revizijskim institucijama država članica.


Zaštita od dampinškog i subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije ***I
PDF 328kWORD 46k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1036 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije i Uredbe (EU) 2016/1037 o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije (COM(2016)0721 – C8-0456/2016 – 2016/0351(COD))
P8_TA(2017)0437A8-0236/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0721),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0456/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 12. svibnja 2016. o statusu tržišnoga gospodarstva Kine(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 11. listopada 2017. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0236/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prima na znanje izjave Komisije priložene ovoj Rezoluciji;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 15. studenoga 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1036 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije i Uredbe (EU) 2016/1037 o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2017/2321.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

Izjava Komisije o prijelazu

Komisija podsjeća da je svrha nove metodologije održati kontinuiranu zaštitu industrije Unije od nepoštenih trgovinskih praksi, osobito onih koje proizlaze iz znatnih poremećaja na tržištu. Zbog toga će Komisija osigurati da za industriju Unije ne bude dodatnog opterećenja pri traženju zaštite na temelju antidampinškog instrumenta, osobito u kontekstu mogućih zahtjeva za reviziju zbog predstojećeg isteka mjera predanih nakon stupanja na snagu nove metodologije.

Izjava Komisije o članku 23. i interakciji s Europskim parlamentom i Vijećem

Komisija obavještava Europski parlament i Vijeće kada namjerava sastaviti ili ažurirati izvješće u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe. Ako Europski parlament ili Vijeće obavijesti Komisiju da smatra da su ispunjeni uvjeti za sastavljanje ili ažuriranje izvješća u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe, Komisija će poduzeti primjerene mjere i o tome obavijestiti Europski parlament i Vijeće.

Izjava Komisije o izvješćima u skladu s člankom 2. stavkom 6.a točkom (c) osnovne uredbe

Komisija će brzo iskoristiti mogućnost iz članka 2. stavka 6.a točke (c) osnovne uredbe za sastavljanje izvješća o znatnim poremećajima kako bi zainteresirane strane imale ta izvješća na raspolaganju pri pripremi podnesaka na koje se može primjenjivati članak 2. stavak 6.a osnovne uredbe. Zainteresiranim stranama pružit će smjernice o upotrebi tih izvješća.

(1) Usvojeni tekstovi P8_TA(2016)0223.


Vladavina prava na Malti
PDF 276kWORD 55k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o vladavini prava na Malti (2017/2935(RSP))
P8_TA(2017)0438B8-0597/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2., 4., 5., 6., 9. i 10. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 20. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članke 6., 7., 8., 10., 11., 12. i 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i relevantnu sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. siječnja 2014. o građanstvu Europske unije na prodaju(1),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima i brojne sporazume UN-a o ljudskim pravima koji su obvezujući za sve države članice,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2014. naslovljenu „Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava” (COM(2014)0158),

–  uzimajući u obzir plenarnu raspravu od 24. listopada 2017. o slobodi medija na Malti;

–  uzimajući u obzir otkrića Panamskih dokumenata i dokumenata koji se odnose na Maltu do kojih su došli Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara i Europska mreža za istraživačku suradnju;

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2017. o legitimnim mjerama za zaštitu zviždača koji objavljivanjem povjerljivih podataka trgovačkih društava i javnih tijela djeluju u javnom interesu(3),

–  uzimajući u obzir izvještaj i preporuke istražnog odbora za ispitivanje navodnih kršenja i nepravilnosti u primjeni prava Unije u području pranja novca, izbjegavanja poreza i utaje poreza (odbor PANA) te priloge izvještaju o službenom putovanju odbora na Maltu;

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se Europska unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava te poštovanja ljudskih prava i budući da su te vrijednosti univerzalne i zajedničke državama članicama;

B.  budući da je Povelja Europske unije o temeljnim pravima dio primarnog prava EU-a; budući da su sloboda izražavanja te sloboda i pluralizam medija ugrađeni u članak 11. Povelje o temeljnim pravima i članak 10. Europske konvencije o ljudskim pravima; budući da, u skladu s člankom 2., člankom 3. stavkom 1. i člankom 7. UEU-a, Unija ima mogućnost djelovanja kako bi zaštitila zajedničke vrijednosti na kojima se temelji; budući da bi se mehanizam vladavine prava trebao jednako snažno primjenjivati na sve države članice;

C.  budući da je EU ustavni sustav koji funkcionira na pretpostavci uzajamnog povjerenja, odnosno da će države članice djelovati u skladu s demokracijom, vladavinom prava i temeljnim pravima;

D.  budući da je neovisnost pravosuđa utvrđena u članku 47. Povelje o temeljnim pravima i članku 6. Europske konvencije o ljudskim pravima te je nužan preduvjet za demokratsko načelo diobe vlasti;

E.  budući da je malteška istraživačka novinarka i blogerica koja je istraživala slučajeve korupcije, Daphne Caruana Galizia, ubijena 16. listopada 2017. u eksploziji bombe podmetnutoj u njezin automobil;

F.  budući da je njezino ubojstvo na Malti dovelo do uličnih prosvjeda i prosvjeda pripadnika civilnog društva koji su pozivali na pravdu, odgovornost i poštovanje vladavine prava;

G.  budući da je u izvještaju za 2016. o nadziranju medijskog pluralizma po državama na Malti utvrđena srednje (gotovo visoka) razina rizika za tržišni pluralizam i političku neovisnost, a utvrđeni faktori koji povećavaju rizik odnose se na nedostatak podataka o medijskom tržištu, nedostatak zaštite i samoregulacije novinara te izdavačke slobode, izravno političko vlasništvo medijskih kuća te na nedostatak politike medijske pismenosti(4);

H.  budući da su Reporteri bez granica u svojem svjetskom indeksu medijskih sloboda 2017. godine utvrdili da su malteški zakoni o kaznenom djelu klevete, koja je kažnjiva novčanom ili zatvorskom kaznom i kojom se političari uvelike koriste protiv novinara, ključan faktor koji ograničava slobodu izražavanja na Malti(5);

I.  budući da malteški parlament trenutačno raspravlja o prijedlogu zakona malteške vlade kojim se ukida kazneno djelo teške klevete te uvodi ad hoc zabrana pribjegavanja bilo kojem obliku mjera opreza ili sudskih naloga o oduzimanju u postupcima teške klevete ili klevete bez obzira o kojem se zakonu radilo(6);

J.  budući da se Daphe Caruana Galizia suočavala s brojnim optužbama za tešku klevetu koje su podnijeli politički predstavnici različitih stranaka na Malti;

K.  budući da je ove godine toj novinarki zamrznut bankovni račun zbog sudskog naloga kojim je izrečena mjera opreza u vezi s predmetom teške klevete koji je pokrenuo jedan ministar u vladi, i to prije nego što je predmet riješen;

L.  budući da su medijske kuće na Malti izvještavale o iznimnom pritisku koji je na njih vršila banka Pilatus, koja je u središtu navoda o pranju novca, kako bi se članci o toj banci povukli ili uklonili; budući da je ta banka pokrenula pravni postupak u SAD-u protiv malteških medija zbog narušavanja njezina ugleda; budući da se u izvješću o usklađenosti financijsko-obavještajne jedinice (FIAU) koje je dospjelo u javnost navodi da su klijenti banke Pilatus uglavnom istaknuti političari iz Azerbajdžana, ali da ta banka nije primijenila pojačanu dubinsku analizu stranaka koja je potrebna u skladu s Direktivom o sprečavanju pranja novca; budući da je jedan zastupnik vladajuće stranke zatražio da se pokrene istraga o zviždaču iz FIAU-a;

M.  budući da je prije ubojstva novinarke Daphne Caruana Galizia zviždač koji je bio ključan u optužbama za korupciju i pranje novca u kojima su sudjelovale osobe na istaknutim političkim položajima na Malti pobjegao iz te zemlje;

N.  budući da je malteška vlada primijenila Zakon o zaštiti zviždača iz 2013.(7) te je jedna od rijetkih država članica EU-a koja je ugradila mjere zaštite zviždača u zakon;

O.  budući da u skladu s malteškim Ustavom i zakonima predsjednik vlade imenuje ravnatelja policije, predsjednik na prijedlog predsjednika vlade imenuje glavnog tužitelja, a počevši od 2017. članovi sudačkog osoblja imenuju se nakon što odbor prouči kandidate prije njihova imenovanja(8); budući da neovisnost tijela za provedbu zakona i sudstva na Malti može biti ugrožena činjenicom da vlada ima ovlast imenovanja ravnatelja policije, ravnatelja FIAU-a i glavnog tužitelja;

P.  budući da je u raznim medijskim izvještajima navedeno da je velik broj radnih mjesta u malteškim javnim poduzećima stvoren samo nekoliko tjedana prije izbora u lipnju 2017., zbog čega se strahuje da je to motivirano izbornom taktikom;

Q.  budući da je Malta odbila pridružiti se Uredu europskog javnog tužitelja (EPPO), neovisnom tijelu Unije ovlaštenom za istraživanje i procesuiranje prijevara i drugih kaznenih djela u EU-u koji utječu na financijske interese Unije;

R.  budući da je prema Panamskim dokumentima iz travnja 2016. ukupno 714 poduzeća povezanih s Maltom navedeno u bazi podataka o Panamskim dokumentima Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara; budući da ti dokumenti sadrže objave o jednom sadašnjem ministru, bivšem ministru iz prijašnje vlade te o visoko pozicioniranim dužnosnicima;

S.  budući da je Europski parlament u veljači 2017. organizirao posjet izaslanstva Malti u okviru njegova ispitivanja afere Panamskih dokumenata; budući da je to izaslanstvo u svojem izvješću o službenom putovanju navelo da postoje razlozi za sumnju u sposobnost malteških policijskih snaga da obavljaju svoje zadatke na najbolji način, što može upućivati na nepravilnosti u radu; budući da je to izaslanstvo konstatiralo da se broj osuđujućih presuda i zapljena povezanih s pranjem novca na Malti čini iznimno malim u odnosu na prosječan broj izvještaja koje FIAU šalje policiji; budući da je jedan državni dužnosnik i prijašnji ministar odbio sastanak s predstavnicima odbora PANA tijekom njegova posjeta;

T.  budući da je zaključak dvaju povjerljivih izvješća FIAU-a za Maltu iz 2016., a koja su objavljena u svibnju 2017., bio da postoji opravdana sumnja da je vladin dužnosnik uključen u pranje novca; budući da je u trećem izvješću, objavljenom u isto vrijeme, navedeno da je FIAU proveo inspekciju u banci Pilatus te je navodno zaključeno da ta banka krši malteške zakone o suzbijanju pranja novca; budući da postupak izdavanja dozvola u banci Pilatus brz u usporedbi s prosječnim vremenom potrebnim za jamčenje sukladnosti s normama utvrđenima u Direktivi o kapitalnim zahtjevima;

U.  budući da su ravnatelj FIAU-a i ravnatelj policije, koje izravno imenuje vlada, podnijeli ostavku ubrzo nakon izrade tih izvješća; budući da nije pokrenuta policijska istraga o tim ozbiljnim optužbama za pranje novca koje su navodno počinili istaknuti političari, uključujući članove vlade; budući da su za navedene predmete imenovani suci; budući da je dvoje zaposlenika FIAU-a otpušteno nakon što su izvješća FIAU-a neslužbeno dospjela u medije;

V.  budući da je Europska komisija najkasnije u lipnju 2017. obaviještena o tim optužbama, uz zahtjev za dodatnom istragom na Malti i za pridržavanje i odgovarajuću provedbu treće direktive o sprečavanju pranja novca i Direktive o kapitalnim zahtjevima;

W.  budući da je status građanina Europske unije jedno od najvažnijih postignuća EU-a i budući da su u skladu s Ugovorima pitanja boravišta i državljanstva pod isključivom nadležnošću država članica; budući da EU ima ovlast nadzirati antikorupcijske prakse u državama članicama;

X.  budući da je ustaljenom sudskom praksom Suda Europske unije potvrđeno da svaka država članica, uvažavajući zakone Unije, sama postavlja uvjete za stjecanje i gubitak državljanstva; budući da od stupanja na snagu Ugovora iz Maastrichta stjecanje državljanstva države članice također znači stjecanje statusa građanina EU-a, a time i važnih dodatnih prava, što znači da odluke o naturalizaciji država članica nisu neutralne s obzirom na druge države članice i EU;

Y.  budući da je malteška vlada 2014. godine pokrenula program pojedinačnih ulagača kojim se malteško državljanstvo i status građanina EU-a prodaje državljanima trećih zemalja po cijeni od 650 000 EUR; budući da je popis osoba koje su na taj način stekle državljanstvo nejasan jer one nisu na objavljenom popisu naturaliziranih građana; budući da je u izvješću FIAU-a iz 2016., koje je neslužbenim kanalima pušteno u medije, izražena zabrinutost zbog moguće korupcije vođenju tog programa;

Z.  budući da je vlada upravljanje programom pojedinačnih ulagača povjerila Nexii BT, posredniku koji se u Panamskim dokumentima spominje kao osnivač trustova i off-shore kompanija za istaknute malteške političare, uključujući članove vlade; budući da je iz Panamskih dokumenata razvidno da BT Nexia nije djelovala s dužnom pažnjom u pogledu pružanja svih informacija potrebnih za utvrđivanje stvarnog vlasništva;

AA.  budući da je u izvješću Financijske obavještajne skupine Europola naslovljenom „Od sumnje do djelovanja – preinaka financijskih obavještajnih podataka radi boljeg operativnog učinka” naglašeno da su određene stranke, uključujući kriminalne organizacije, zlouporabile određene aspekte malteške internetske industrije za pranje prihoda od kaznenih djela; budući da se to tumačenje ne bi trebalo primijeniti na čitavu industriju;

1.  snažno osuđuje ubojstvo Daphne Caruana Galizia i poziva maltešku vladu da iskoristi sva potrebna sredstva kako bi se ubojice privele pravdi;

2.  poziva na provođenje neovisne međunarodne istrage o ubojstvu Daphne Caruana Galizia; prima na znanje poteze malteških vlasti kojima su zatražile sudjelovanje međunarodnih tijela kaznenog progona u toj istrazi, uključujući američki Savezni istražni ured (FBI) i nizozemske forenzičke stručnjake; poziva na puno sudjelovanje Europola u čitavom postupku istrage;

3.  napominje da je zaštita istraživačkih novinara i zviždača jedan od ključnih interesa društva; traži od malteških vlasti i svih država članica EU-a da da osiguraju/zajamče zaštitu osobne sigurnosti i sredstava za život zviždača i novinara;

4.  poziva Konferenciju predsjednika da uspostavi „Europsku nagradu za istraživačko novinarstvo Daphne Caruana Galizia” koja bi se jednom godišnje dodjeljivala za izvanredna ostvarenja istraživačkog novinarstva u Europi;

5.  žali što su događaji na Malti proteklih godina doveli do ozbiljne zabrinutosti u pogledu vladavine prava, demokracije i temeljnih prava, među kojima su i sloboda medija i neovisnost policije i pravosuđa;

6.  poziva Komisiju da uspostavi dijalog s malteškom vladom u pogledu funkcioniranja vladavine prava na Malti i poštovanja europskih vrijednosti; poziva Komisiju da iscrpno obavještava Parlament o svojim procjenama; ponovno ističe potrebu za redovitim postupkom praćenja i dijalogom u kojem sudjeluju sve države članice radi zaštite temeljnih vrijednosti EU-a koje uključuju demokraciju, temeljna prava i vladavinu prava, te Vijeće, Komisija i Parlament, kao što je izneseno u Rezoluciji od 25. listopada 2016. o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (Pakt za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava);

7.  žali zbog toga što malteška policija nije ispitala više ozbiljnih optužbi za korupciju i nepridržavanje odredbi o suzbijanju pranja novca i o bankovnom nadzoru, što predstavlja prijetnju vladavini prava u toj državi članici; prima na znanje da je u tijeku nekoliko sudskih istraga u vezi s nekima od tih optužbi; posebno žali zbog činjenice da do danas na Malti nije provedena policijska istrage o podacima iznesenima u Panamskim dokumentima i o istaknutim političarima spomenutima u izvješćima FIAU-a, koja su neslužbeno puštena u medije, te napominje da su neke od osoba navedenih u izvješćima FIAU-a još uvijek članovi vlade; poziva ravnatelja malteške policije da pokrene tu istragu;

8.  prima na znanje komentare predsjednika Vrhovnog suda Malte u pogledu vladavine prava i podupire njegovu tvrdnju da bez ispravnog provođenja zakonodavstva nije moguće jamčiti vladavinu prava na Malti(9);

9.  izražava zabrinutost zbog izvješća koje je odbor PANA sastavio nakon posjeta Malti u kojem se navodi da su javne institucije zadužene za jamčenje usklađenosti i za borbu protiv prijevara i financijskog kriminala izrazito politizirane;

10.  poziva Komisiju da provjeri pridržava li se Malta treće direktive o sprečavanju pranja novca i Direktive o kapitalnim zahtjevima; napominje da je Malta jedna od nekoliko država članica protiv kojih je Komisija pokrenula mjere zbog neprenošenja četvrte direktive o sprečavanju pranja novca u zadanom roku odnosno do 26. lipnja 2017.; prima na znanje da je prijenos te direktive u tijeku;

11.  poziva malteška nadležna tijela da se pridruže EPPO-u i tako s drugim državama članicama koje u njemu sudjeluju rade na suzbijanju prijevara u EU-u i drugih kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije;

12.  poziva malteške nadzorne i pravosudne vlasti da istraže postupak izdavanja dozvola u banci Pilatus, posebno u vezi s ispunjavanjem uvjeta u vezi s poslovnim ugledom i iskustvom za upravljačko tijelo financijskih institucija, kao što je navedeno u Direktivi o kapitalnim zahtjevima te da ispitaju je li Nexia BT usklađena s Direktivom o borbi protiv pranja novca;

13.  ponavlja da su zastupnici u EP-u više puta izrazili zabrinutost u vezi s programom stjecanja državljanstva ulaganjem, uključujući na Malti i u drugim državama članicama EU-a; poziva Maltu da jasno objavi tko je kupio maltešku putovnicu i sva pripadajuća prava te da se pokrenu zaštitni mehanizmi kako bi se potvrdilo da su svi novi državljani prije kupnje zaista proveli jednu godinu na Malti; poziva Komisiju da nadzire takve programe za stjecanje državljanstva u državama članicama jer one moraju poštovati pravo Unije pri izvršavanju svojih nadležnosti u području državljanstva;

14.  poziva Maltu i sve druge države članice da borbu protiv utaje poreza utvrde kao prioritet i da se tom cilju posvete sva potrebna sredstva;

15.  žali zbog odluke Komisije o tome da 2017. neće objaviti izvješće o borbi protiv korupcije;

16.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe te predsjedniku Republike Malte.

(1) SL C 482, 23.12.2016., str. 117.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0409.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0402.
(4) Nenadic, Iva, 2016. Praćenje medijskog pluralizma – praćenje rizika za medijski pluralizam u EU-u i izvan njega (Media Pluralism Monitor 2016 – Monitoring Risks for Media Pluralism in the EU and Beyond). Izvještaj po državama: Malta. Centar za medijski pluralizam i slobodu medija. Dostupno za preuzimanje na http://cmpf.eui.eu/media-pluralism-monitor/mpm-2016-results/malta/
(5) Vidi https://rsf.org/en/malta
(6) Vlada Republike Malte, prijedlog zakona naslovljen „AN ACT to provide for the updating of the regulation of media and defamation matters and for matters consequential or ancillary thereto”, članak 26. stavak 6. Vidi http://justiceservices.gov.mt/DownloadDocument.aspx?app=lp&itemid=28292&l=1
(7) vidi http://www.justiceservices.gov.mt/DownloadDocument.aspx?app=lp&itemid=25151&l=1
(8) Zakon br. XLIV, 2016., članak 5. (96A) http://www.justiceservices.gov.mt/DownloadDocument.aspx?app=lp&itemid=27835&l=1
(9) http://www.independent.com.mt/articles/2017-10-02/local-news/Chief-Justice-boldly-speaks-out-about-rule-of-law-need-for-proper-law-enforcement-6736179695


Multilateralni pregovori uoči 11. ministarske konferencije WTO-a
PDF 276kWORD 54k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o multilateralnim pregovorima uoči 11. ministarske konferencije WTO-a u Buenos Airesu, 10. – 13. prosinca 2017. (2017/2861(RSP))
P8_TA(2017)0439B8-0593/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju Svjetske trgovinske organizacije (WTO) iz Dohe od 14. studenoga 2001.(1),

–  uzimajući u obzir Ministarsku deklaraciju WTO-a iz Hong Konga od 18. prosinca 2005.(2),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Razvojnom planu iz Dohe, a osobito one od 9. listopada 2008.(3), 16. prosinca 2009.(4), 14. rujna 2011.(5), 21. studenoga 2013.(6) i 26. studenoga 2015.(7),

–  uzimajući u obzir rezultate 9. ministarske konferencije, održane na Baliju u prosincu 2013., a posebno Sporazum o olakšavanju trgovine(8),

–  uzimajući u obzir rezultate 10. ministarske konferencije, održane u Nairobiju u prosincu 2015., te Ministarsku deklaraciju donesenu 19. prosinca 2015.(9),

–  uzimajući u obzir zaključni dokument usvojen konsenzusom 14. lipnja 2016. na godišnjoj sjednici Parlamentarne konferencije o WTO-u u Ženevi(10),

–  uzimajući u obzir ciljeve UN-a za održivi razvoj(11),

–  uzimajući u obzir 6. globalnu reviziju Pomoći za trgovinu, održanu u Ženevi od 11. do 13. srpnja 2017.(12),

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da WTO od svojeg osnutka ima presudnu ulogu u jačanju multilateralizma, promicanju uključivog svjetskog gospodarskog poretka i poticanju otvorenog i nediskriminirajućeg multilateralnog trgovinskog sustava koji se temelji na pravilima; budući da je krug pregovora u Dohi pokrenut 2001. u cilju stvaranja novih trgovinskih mogućnosti, jačanja multilateralnih trgovinskih pravila i rješavanja trenutačnih neravnoteža u trgovinskom sustavu tako da se u središte pregovora stave potrebe i interesi zemalja u razvoju, osobito najmanje razvijenih zemalja;

B.  budući da EU dosljedno zagovara snažan multilateralan pristup trgovini utemeljen na pravilima, istodobno priznajući da dodatni pristupi, kao što su bilateralni, regionalni i plurilateralni sporazumi, također mogu potaknuti trgovinsko otvaranje i gospodarski razvoj, osobito uvođenjem liberalizacije i unapređenjem pravila i disciplina u političkim područjima kojima se WTO bavio manje detaljno, te da takvi sporazumi mogu biti dodatna podrška multilateralnom sustavu pod uvjetom da su u skladu s WTO-om, da se temelje na zajedničkim pravilima te da se njima stvaraju uvjeti za moguću multilateralizaciju u budućnosti;

C.  budući da su rezultati 9. ministarske konferencije iz 2013. od sistemske važnosti, a osobito sklapanje Sporazuma o olakšavanju trgovine, najznačajnijeg multilateralnog trgovinskog sporazuma sklopljenog od osnutka WTO-a 1995.;

D.  budući da neke članice WTO-a pokušavaju potkopati sadašnji model rješavanja međunarodnih trgovinskih sporova; budući da će Žalbeno tijelo WTO-a uskoro imati najmanji broj sudaca koji su mu potrebni kako bi funkcioniralo; budući da je SAD nedavno odbio prijedloge EU-a i nekih latinskoameričkih zemalja da se započne postupak odabira kako bi se popunio rastući broj slobodnih radnih mjesta; budući da bi taj zastoj, zbog kojega su već dva od sedam mjesta u Žalbenom tijelu nepopunjena, mogao dovesti do raspada sustava koji je ključan za upravljanje sporovima među najmoćnijim svjetskim trgovinskim nacijama;

E.  budući da su rezultati ostvareni na 10. ministarskoj konferenciji održanoj 2015. također bili iznimno važni, s nizom od šest ministarskih odluka o poljoprivredi, pamuku i pitanjima povezanima s najmanje razvijenim zemljama, uključujući obvezivanje na ukidanje izvoznih subvencija za poljoprivredne proizvode, što je vjerojatno najznačajniji rezultat u području poljoprivrede ikad postignut u okviru WTO-a;

F.  budući da su nedavne rasprave o napretku Razvojnog plana iz Dohe jasno pokazale da članice WTO-a imaju različita stajališta o načinu na koji treba nastaviti s pregovorima, što pokazuje da je potrebno preispitati razinu ambicije kako bi se u praksi ostvarili rezultati u svim ključnim područjima pregovora te budući da se u ovom pregledu u potpunosti treba voditi računa o stvarnim uvjetima pod kojima se odvija današnja trgovina;

G.  budući da digitalna transformacija gospodarstva otvara nove trgovinske kanale olakšavanjem sudjelovanja malih i srednjih poduzeća (MSP) u svjetskoj trgovini preko e-trgovine; budući da se na to sve više gleda kao na područje u kojem bi WTO mogao imati važnu ulogu;

H.  budući da će se 11. ministarska konferencija WTO-a održati u Buenos Airesu (Argentina) od 10. do 13. prosinca 2017.;

1.  ponovno naglašava da je u potpunosti predan trajnoj vrijednosti multilateralizma i poziva na donošenje trgovinskog programa koji se zasniva na slobodnoj i pravednoj trgovini temeljenoj na pravilima, koji koristi svima te koji podupire plan održivog razvoja dajući prioritet socijalnim, ekološkim i ljudskim pravima te osiguravajući da se usklađena pravila dogovorena na multilateralnoj razini jednako primjenjuju na sve;

2.  ističe da je potrebno nadovezati se na ishode dogovorene na 9. i 10. ministarskoj konferenciji kako bi se na 11. ministarskoj konferenciji u prosincu 2017. u Buenos Airesu poduzeli i zajamčili bitni progresivni koraci u cilju održavanja i jačanja multilateralne trgovinske strukture; naglašava da bi, unatoč tome, strane trebale nastojati ostvariti nove političke ciljeve u područjima poput digitalne trgovine i olakšavanja ulaganja;

3.  apelira na sve članice WTO-a da iskoriste zamah stvoren nedavnim napretkom, imajući u vidu strateški cilj jačanja multilateralnog trgovinskog sustava i potrebu da se WTO konsolidira kao središte trgovinskih pregovora, prepoznajući istovremeno potrebu za svježim pristupima radi suočavanja s trenutačnim izazovima; prima na znanje da će fleksibilnost, otvorenost, uključivost i politički angažman biti ključni za napredovanje u globalnom, uravnoteženom i realnom načinu rješavanja preostalih pitanja povezanih s Razvojnim planom iz Dohe; smatra da se od pokretanja kruga pregovora u Dohi 2001. svijet znatno promijenio u gospodarskom, političkom i tehnološkom smislu te da se treba povesti rasprava o novim izazovima, kao što su e-trgovina, digitalna trgovina, transparentnost ulaganja, subvencije i višak kapaciteta, globalni vrijednosni lanci, javna nabava, domaća regulativa za usluge, mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća (MMSP) i veća kompatibilnost među trgovinskim, radničkim i ekološkim programom koji nadilaze Razvojni plan iz Dohe, što je moguće bez dovođenja u pitanje neriješenih problema povezanih s Razvojnim planom iz Dohe; naglašava da je potrebno zemljama u razvoju omogućiti da pronađu svoje vlastite pristupe kako bi nastavile jamčiti jednake uvjete u tim novim sektorima;

4.  ističe da je važno da WTO funkcionira kao učinkovit i djelotvoran forum za pregovaranje o svim pitanjima koja su od interesa njegovim članicama te da pruža platformu za otvorenu raspravu o globalnim pitanjima povezanima s trgovinom;

5.  ističe da u Buenos Aires treba stići s dobro razrađenim pisanim prijedlozima kako bi trgovinski pregovori bili transparentniji i uključiviji s obzirom na to da bi ministarska konferencija trebala biti temeljito pripremljena na osnovi pregovora na razini odbora; u tom pogledu pohvaljuje uznapredovale pregovore o pitanjima kao što su subvencije za ribarstvo kao način borbe protiv prekomjernog ribolova te nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova;

6.  prima na znanje podnesene prijedloge u pogledu domaće potpore u poljoprivredi, uključujući zajednički prijedlog EU-a i Brazila; smatra da bi nastavak rasprave u tom području mogao biti jedan od ključnih ishoda 11. ministarske konferencije; u tom kontekstu, ponavlja da je potrebno naći trajno rješenje za skladištenje državnih robnih zaliha u svrhu osiguranja opskrbe hranom te potpora i subvencija za pamuk u skladu s ministarskom odlukom iz Nairobija; ističe da pregovori o toj temi i njihov mogući rezultat ne smiju imati prednost pred raspravama o budućnosti zajedničke poljoprivredne politike;

7.  ponovno potvrđuje važnost napretka u pregovorima i postizanja rezultata u pogledu drugih pitanja koja pokreću članice, među ostalim, domaće regulative u području usluga, e-trgovine, olakšavanja ulaganja, horizontalnih subvencija i povećanja transparentnosti te dobrih regulatornih praksi u korist MSP-ova;

8.  smatra da ishod ministarske konferencije 2017. treba jasno odražavati važnost ciljeva održivog razvoja do 2030. i obveza iz Pariškog sporazuma u borbi protiv klimatskih promjena te ulogu koju trgovina može imati u doprinosu njihovu ispunjenju, ali i da se ondje trebaju definirati konkretne mjere koje treba poduzeti u tom pogledu s obzirom na to da su globalni standardi i multilateralni uvjeti povoljni za globalnu trgovinu;

9.  potvrđuje poveznicu između rodne jednakosti i uključivog razvoja, ističući da je osnaživanje žena presudno za iskorjenjivanje siromaštva te da je uklanjanje prepreka sudjelovanju žena u trgovini ključni element gospodarskog razvoja; priznaje potrebu za razvijanjem intervencija koje bi obuhvatile niz prepreka koje ograničavaju mogućnosti žena u gospodarstvu; poziva članice WTO-a da predvide radni program kojim će se zajamčiti da rodno osviještena trgovinska politika bude među ishodima ministarske konferencije 2017.;

10.  skreće pozornost na 6. konferenciju za globalnu reviziju Pomoći za trgovinu, održanu u srpnju 2017. u Ženevi pod naslovom „Promicanje trgovine, uključivosti i povezivosti za održivi razvoj”, koja se usredotočila, među ostalim, na potrebu da se premosti digitalni jaz;

11.  slaže se sa stajalištem da treba prijeći na konkretne mjere u cilju olakšavanja e-trgovine i pretvaranja digitalnih prilika u trgovinsku stvarnost; ističe da bolja povezivost donosi više poslovnih prilika jer se time, među ostalim, poduzetnicima u mikropoduzećima te u malim i srednjim poduzećima u zemljama u razvoju pojednostavnjuje i pojeftinjuje pristup tržištu; u tom pogledu napominje da je ulaganje u infrastrukturu i dalje jedan od bitnih izazova i da je od ključne važnosti da se u tom području postigne napredak; stoga poziva da se članstvom u WTO-u promiču ulaganja u infrastrukturu, kao i da se, među ostalim inicijativama, potiču javno-privatna partnerstva;

12.  ističe važnost rasprave o mogućim odgovorima trgovinske politike na sve jači trend prelaska na trgovinu uslugama u području trgovine robom („način 5.”);

13.  poziva Komisiju da nastavi s naporima u smjeru razvijanja skupa obvezujućih multilateralnih pravila za e-trgovinu u WTO-u; podržava komunikaciju EU-a naslovljenu „Poticajno okružje za olakšavanje transakcija preko interneta” i predstavljenu članovima Vijeća za trgovinu uslugama u lipnju 2017., kojom se pružaju prijeko potreban i pravovremen skup zajedničkih načela o zaštiti potrošača, neželjenim porukama, uslugama autentikacije i povjerenja te elektroničkim ugovorima, čime bi se ojačalo povjerenje i samopouzdanje potrošača na internetu i stvorilo poticajno okružje za digitalnu trgovinu;

14.  potiče nastavak plurilateralnih trgovinskih pregovora o Sporazumu o ekološkim dobrima;

15.  pozdravlja stupanje na snagu Sporazuma o olakšavanju trgovine 22. veljače 2017.; smatra da će taj sporazum donijeti znatnu korist svim članicama WTO-a, osobito zemljama u razvoju i relevantnim gospodarskim subjektima, i to poboljšanjem transparentnosti i pravne sigurnosti te smanjenjem administrativnih troškova i trajanja carinskih postupaka;

16.  ističe koliko je važno da sve članice WTO-a provedu odluke donesene i u Nairobiju i na Baliju, među kojima su i stvaranje novih prilika za izvoz za pružatelje usluga u najmanje razvijenim zemljama u okviru oslobođenja za usluge najmanje razvijenih zemalja te pojednostavnjenje uredbi o pravilima podrijetla; prima na znanje da su članice WTO-a sve više zainteresirane za sporazum o olakšavanju usluga; poziva na pojačane napore na multilateralnoj razini u pogledu znatnog pojednostavljenja i usklađenja pravila o podrijetlu;

17.  ističe da je WTO od ključne važnosti za trgovinski sustav utemeljen na pravilima te smatra da je presudno da se osigura provedba njegovih odluka, primjena obvezujućih obveza te rješavanje trgovinskih sporova, te ističe njegov jedinstven doprinos u promicanju veće transparentnosti i stručnog pregleda, poglavito preko mehanizma pregleda trgovinske politike; izražava krajnju zabrinutost zbog toga što je nekoliko radnih mjesta u Žalbenom tijelu ostalo nepopunjeno, što ozbiljno ograničava rad tog ključnog tijela i predstavlja prijetnju aktualnom i pravilnom funkcioniranju rješavanja sporova, te ustraje u tome da se brzo donese odluka o popunjavanju tih radnih mjesta;

18.  naglašava da je potrebna konačna deklaracija s 11. ministarske konferencije u kojoj bi članice mogle navesti nova područja i područja navedena u programu kruga pregovora iz Dohe o kojima će početi i nastaviti pregovarati;

19.  poziva Komisiju i Vijeće da se pobrinu za to da Parlament i dalje bude intenzivno uključen u pripreme za 11. ministarsku konferenciju te da ga tijekom ministarske konferencije 2017. redovno obavještavaju i s njim se savjetuju; poziva Komisiju da drugim članicama WTO-a nastavi ukazivati na to koliko je važno povećati značaj parlamentarne dimenzije WTO-a;

20.  poziva članice WTO-a da jačanjem parlamentarne dimenzije WTO-a osiguraju demokratski legitimitet i transparentnost; s tim u vezi naglašava da je potrebno zajamčiti bolji pristup trgovinskim pregovorima za parlamentarce, njihovo sudjelovanje u oblikovanju i provedbi odluka WTO-a te pravilno razmatranje trgovinskih politika u interesu njihovih građana;

21.  žali zbog toga što ministarska minikonferencija održana 9. i 10. listopada 2017. u Marakešu nije dovela do značajnog napretka ususret 11. ministarskoj konferenciji; poziva sve strane da u potpunosti preuzmu odgovornost i spremnost iskazanu u političkim deklaracijama pretoče u konkretne mjere u okviru pregovora kako bi se postigli pozitivni rezultati na 11. ministarskoj konferenciji u Buenos Airesu i stvorio solidan temelj za daljnje mjere i odluke nakon ministarske konferencije 2017.;

22.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica te glavnom direktoru WTO-a.

(1) Ministarska deklaracija iz Dohe (WT/MIN(01)/DEC/1) od 14. studenoga 2001. – https://www.wto.org/english/thewto_e/minist_e/min01_e/mindecl_e.htm
(2) Ministarska deklaracija iz Hong Konga (WT/MIN(05)/DEC) od 18. prosinca 2005. – https://www.wto.org/english/thewto_e/minist_e/min05_e/final_text_e.htm
(3) SL C 9 E, 15.1.2010., str. 31.
(4) SL C 286 E, 22.10.2010., str. 1.
(5) SL C 51 E, 22.2.2013., str. 84.
(6) SL C 436, 24.11.2016., str. 6.
(7) SL C 366, 27.10.2017., str. 140.
(8) Ministarska deklaracija s Balija (WT/MIN(13)/DEC) od 7. prosinca 2013. – https://www.wto.org/english/thewto_e/minist_e/mc9_e/balideclaration_e.htm
(9) Ministarska deklaracija iz Nairobija (WT/MIN(15)/DEC) od 19. prosinca 2015. – https://www.wto.org/english/thewto_e/minist_e/mc10_e/nairobipackage_e.htm
(10) http://www.ipu.org/splz-e/trade16/outcome.pdf
(11) http://www.un.org/sustainabledevelopment/sustainable-development-goals/
(12) https://www.wto.org/english/tratop_e/devel_e/a4t_e/gr17_e/gr17programme_e.htm


Istočno partnerstvo: sastanak na vrhu u studenom 2017.
PDF 360kWORD 60k
Preporuka Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u studenome 2017. (2017/2130(INI))
P8_TA(2017)0440A8-0308/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2., 3. i 8. te glavu V., osobito članke 21., 22, 36. i 37. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kao i dio peti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir uspostavu Istočnog partnerstva u Pragu 7. svibnja 2009. kao zajedničkog pothvata EU-a i njegovih istočnih partnera Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Moldove i Ukrajine,

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu Istočnog partnerstva održanih u Varšavi 2011., Vilniusu 2013. i Rigi 2015.,

–  uzimajući u obzir deklaraciju koju su 25. ožujka 2017. u Rimu donijeli čelnici 27 država članica te Europsko vijeće, Europski parlament i Europska komisija,

–  uzimajući u obzir preporuke i aktivnosti Parlamentarne skupštine Euronesta, Foruma za civilno društvo Istočnog partnerstva i Odbora regija te Konferencije lokalnih i regionalnih vlasti za Istočno partnerstvo (CORLEAP),

–  uzimajući u obzir komunikacije Europske komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD) o europskoj politici susjedstva, a osobito izvješće iz 2017. o provedbi revizije europske politike susjedstva (JOIN(2017)0018) i revidirani radni dokument iz 2017. naslovljen „Istočno partnerstvo – 20 ciljeva za 2020.: usmjeravanje na ključne prioritete i konkretne rezultate” (SWD(2017)0300), kao i komunikaciju iz 2016. naslovljenu „Globalna strategija Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku”,

–  uzimajući u obzir zaključke sa sastanka Vijeća za vanjske poslove o europskoj politici susjedstva i Istočnom partnerstvu,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 5. srpnja 2017. o 72. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda(1), svoje rezolucije, osobito od 15. lipnja 2017. o slučaju azerbajdžanskog novinara Afgana Muhtarlija i stanju medija u Azerbajdžanu(2), od 6. travnja 2017.(3) i 24. studenoga 2016.(4) o stanju u Bjelarusu, od 16. ožujka 2017. o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.(5), od 13. prosinca 2016. o pravima žena u državama Istočnog partnerstva(6), od 21. siječnja 2016. o sporazumima o pridruživanju / područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom(7) i od 9. srpnja 2015. o pregledu europske politike susjedstva(8),

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu parlamenata Gruzije, Moldove i Ukrajine od 3. srpnja 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 113. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove (A8-0308/2017),

A.  budući da se Istočno partnerstvo temelji na zajedničkoj predanosti Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Moldove, Ukrajine i Europske unije da će svoje odnose produbljivati i pridržavati se međunarodnog prava i temeljnih vrijednosti, uključujući demokraciju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava, temeljne slobode i rodnu jednakost, kao i načela tržišnog gospodarstva, održivog razvoja i dobrog upravljanja;

B.  budući da se Istočnim partnerstvom nastoje ostvariti zajednički ciljevi promicanja stabilnosti, izgradnje povjerenja i suradnje, potpore demokratskim reformama, dobrosusjedskim odnosima, mirnom rješavanju sukoba i regionalnoj suradnji, poboljšanja međuljudskih kontakata i poticanja trgovine, u cilju jačanja političkog dijaloga i pridruživanja, kao i gospodarske suradnje i integracije;

C.  budući da u okviru svoje Globalne strategije i revidirane europske politike susjedstva EU nastoji privući svoje partnere ubrzanim političkim pridruživanjem i gospodarskom integracijom s EU-om, a istodobno ima za cilj promicanje političke stabilizacije, društvene otpornosti i gospodarskog blagostanja u svojem susjedstvu, kao i pružanje mogućnosti privilegiranih političkih i gospodarskih odnosa u skladu s ambicijama svake od partnerskih zemalja;

D.  budući da je EU predan nastavku suradnje sa svim zemljama Istočnog partnerstva, s obzirom na to da EU smatra da je suradnja sama po sebi vrijednost i čvrsto vjeruje da se njome stvaraju koristi za sve dotične strane, sve dok europske temeljne vrijednosti nisu ugrožene ili dovedene u pitanje;

E.  budući da EU i njegovi partneri trebaju preuzete obveze pratiti sredstvima i instrumentima te da se partnerske zemlje trebaju više usredotočiti na provedbu postojećih sporazuma;

F.  budući da su sudionici sastanka na vrhu u Rigi 2015. pozvali da se do sljedećeg sastanka na vrhu ostvari napredak u području (1) jačanja institucija i dobrog upravljanja, (2) mobilnosti i međuljudskih kontakata, (3) gospodarskog razvoja i tržišnih prilika te (4) povezanosti, energetske učinkovitosti, okoliša i klimatskih promjena;

G.  budući da je od posljednjeg sastanka na vrhu ostvaren znatan napredak, osobito sklapanjem i stupanjem na snagu triju sporazuma o pridruživanju, kao i o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom te bezviznih režima s Gruzijom i Ukrajinom od 2017. (i s Moldovom od 2014.), završetkom pregovora o sveobuhvatnom i pojačanom sporazumu o partnerstvu s Armenijom (primjer toga kako članstvo u Euroazijskoj ekonomskoj uniji i sudjelovanje u strategijama EU-a o susjedstvu mogu koegzistirati), početkom pregovora o novom sveobuhvatnom sporazumu s Azerbajdžanom, donošenjem važnih reformi u nizu tih zemalja, uz političku, tehničku i financijsku potporu Europske unije, i nastavkom politike „kritičkog angažmana” prema Bjelarusu;

H.  budući da je od uspostave Istočnog partnerstva u Pragu u nekim od država osnivačica zabilježeno sveopće pogoršanje stanja ljudskih prava i zaokret u demokratskim tendencijama; budući da će jedan od glavnih izazova biti omogućiti lakši aktualni prijelaz na uključivu, odgovornu, stabilnu i održivu demokraciju;

I.  budući da je povećana mobilnost i jačanje izravnih kontakata među ljudima iz partnerskih zemalja i EU-a i dalje nezamjenjiv instrument za promicanje europskih vrijednosti;

J.  budući da se novim strateškim planom rada koji su predložili Komisija i ESVD i koji je spoj bilateralne i regionalne suradnje nastoji usmjeravati budući rad EU-a i šest partnerskih zemalja stavljajući naglasak na dvadeset ciljeva do 2020.;

K.  budući da su neovisnost, suverenitet i teritorijalna cjelovitost istočnih partnera EU-a i dalje ugroženi zbog neriješenih regionalnih sukoba, među ostalim sukoba koje je inicirala i u kojima još uvijek aktivno sudjeluje Ruska Federacija, što je u suprotnosti s njezinim međunarodnim obvezama poštovanja međunarodnog pravnog poretka; budući da bi EU trebao imati aktivniju ulogu u mirnom rješavanju svih postojećih sukoba u svojem susjedstvu; budući da ruska agresija prema Ukrajini, pripojenje Krimskog poluotoka i nastavak okupacije dviju gruzijskih regija, kao i ruske hibridne prijetnje, uključujući ruske aktivnosti destabilizacije i propagande, prijete europskoj sigurnosti u cjelini;

L.  budući da se politika Istočnog partnerstva temelji na suverenom pravu svakog partnera da odabere stupanj ambicioznosti koji nastoji ostvariti u svojim odnosima s EU-om; budući da bi partneri koji žele bliskije odnose s EU-om, a ispunjavaju postojeće obveze u području reformi, trebali u skladu s načelom „više za više” moći računati na veću potporu i pomoć u postizanju obostrano postavljenih ciljeva;

1.  preporučuje Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje:

O budućnosti Istočnog partnerstva

O provedbi Istočnog partnerstva

   (a) da osiguraju da sastanak na vrhu u studenome 2017. bude usmjeren prema budućnosti i da se njime uspostavi nova dinamika i jasna politička vizija za budućnost Istočnog partnerstva kao dugoročne politike; da zajamče da će se ishodima tog sastanka na vrhu prije svega pružiti osnova za poštovanje temeljnih vrijednosti Europske unije, osobito poštovanja demokracije, ljudskih prava, temeljnih sloboda, vladavine prava, dobrog upravljanja, građanskih prava, nediskriminacije i rodne jednakosti, na kojima se temelji Istočno partnerstvo, ističući da su te vrijednosti okosnica sporazuma o pridruživanju i prepoznajući obvezu dotičnih partnera da te vrijednosti provode i promiču;
   (b) da ispune velika očekivanja građana u svim partnerskim zemljama u pogledu iskorjenjivanja korupcije, borbe protiv organiziranog kriminala i jačanja vladavine prava i dobrog upravljanja; da od partnera stoga zatraže da se ponovno obvežu na donošenje i potpuno provođenje reformi u području pravosuđa, javne uprave i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, na temelju adekvatnih programa s jasno definiranim ciljevima i rokovima;
   (c) da ojačaju civilno društvo u partnerskim zemljama i njegovu ključnu ulogu u okviru Istočnog partnerstva, kao nezamjenjivog aktera u procesu demokratske konsolidacije i kao platforme za regionalnu suradnju, beskompromisnim protivljenjem svakom zakonodavstvu i mjerama kojim se želi ograničiti njegove zakonite aktivnosti i poticanjem njegova većeg sudjelovanja u izradi, nadgledanju i praćenju provedbe reformi u vezi s Partnerstvom, kao i poticanjem transparentnosti i odgovornosti javnih institucija;
   (d) da potiču izborne reforme kojima se jamči da su pravni okviri u skladu s međunarodnim standardima, preporukama međunarodnih promatračkih misija pod vodstvom OESS-a i mišljenja Venecijanske komisije i koje se ostvaruju u okviru transparentnog postupka i opsežnih savjetovanja te su u najvećoj mogućoj mjeri rezultat konsenzusa s oporbom i civilnim društvom, u cilju unapređenja izbornih okvira bez ikakvih pristranosti prema strankama na vlasti; da zajamče da EU strogo primjenjuje postojeće uvjete povezane s izbornim reformama;
   (e) da zajamče da će se ishodima sastanka na vrhu u studenome 2017. uzeti u obzir dosadašnja postignuća, naglasiti potreba za ispunjenjem već preuzetih obveza i dati novi poticaj budućem razvoju Istočnog partnerstva, uključujući postizanje konkretnih rezultata za građane, osobito u pogledu zapošljavanja, smanjenja socioekonomskih nejednakosti, prometa i povezanosti, energetske neovisnosti, mobilnosti i obrazovanja, napominjući da je novi europski plan za vanjska ulaganja važan instrument u tom pogledu;
   (f) da ulažu napore u rješavanje problema nezaposlenosti, osobito nezaposlenosti mladih, pa i s pomoću paketa mjera potpore za mlade, kao što je program EU4Youth, te u razvoj vještina koje su prilagođene potrebama tržišta rada, među ostalim strukovnim obrazovanjem i osposobljavanjem, poticanjem poduzetništva i lokalnih industrija, podupiranjem održive poljoprivrede i razvojem turizma i digitalnog gospodarstva, širenjem socijalne infrastrukture i sektora javnih i privatnih usluga, između ostalog u području zdravstva i skrbi;
   (g) da promiču i aktivno podržavaju provedbu politika za suzbijanje diskriminacije u svim sektorima društva; da zajamče rodnu jednakost u javnim politikama i potporu zapošljivosti i poduzetništvu žena, jamčeći daljnju provedbu te politike i nakon predviđenog cilja do 2020. godine;
   (h) da se obvežu na zajednički rad na povećanju mobilnosti između EU-a i partnerskih zemalja; da pruže potporu Moldovi, Gruziji i Ukrajini u provedbi sporazuma o liberalizaciji viznog režima te zajamče da u budućnosti ne dođe do aktivacije mehanizama suspenzije, osobito bliskom suradnjom u području policije i carine u cilju zaštite od sigurnosnih prijetnji, kriminala i prekoračenja ostanka; da započnu dijaloge o viznom režimu s Armenijom, potaknu napredovanje Azerbajdžana u provedbi sporazuma o pojednostavnjenju izdavanja viza i o ponovnom prihvatu u cilju započinjanja dijaloga o viznom režimu u budućnosti te da finaliziraju pregovore o sporazumima o pojednostavnjenju izdavanja viza i o ponovnom prihvatu s Bjelarusom u korist njegovih građana, ostvare li te zemlje znatan napredak u području temeljnih vrijednosti i ispune li točno utvrđene uvjete iz akcijskih planova za liberalizaciju viznog režima;
   (i) da dodatno povećaju mogućnosti bliske suradnje u području obrazovanja, istraživanja i inovacija, osobito olakšavanjem sudjelovanja u programima kao što su Erasmus+, program „Širenje izvrsnosti i sudjelovanja”, EU4Innovation, kao i davanjem kreditnog jamstva od strane Grupe Europske investicijske banke u okviru njezina programa InnovFin; da pruže potporu u svrhu reforme obrazovanja i rješavanja jaza u pogledu istraživanja i inovacija;
   (j) da zajamče da će se ishodima sastanka na vrhu u studenome 2017. također osigurati novi zamah u poticanju održivog gospodarskog rasta, modernizacije postojećih sektora te prilika za trgovinu i ulaganja, među ostalim međuregionalnih prilika za prekograničnu suradnju, s posebnim naglaskom na poduzetništvu te na malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima);
   (k) da pozovu na prilagođenu potporu EU-a programima pridruživanja i povezanim strukturnim reformama, osobito onima kojima se poboljšava konkurentnost i omogućuje povoljnije poslovno okruženje te odgovarajući pristup izvorima financiranja, među ostalim u okviru inicijative EU4Business; da pomno nadziru provedbu sporazuma o području produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine kako bi se izbjegao socijalni i ekološki damping; da osmisle ciljanu pomoć za MSP-ove kako bi im se pomoglo da u potpunosti iskoriste potencijal tih sporazuma; da promiču i podržavaju istinsku reformu ekonomskog sustava usmjerenu na postupno ukidanje monopola ograničavajući ulogu oligarha uvođenjem adekvatnih zakona, kao i opsežnu reformu bankarskog i financijskog sektora u svrhu borbe protiv pranja novca i utaje poreza;
   (l) da pruže potporu razvoju potrebne prometne infrastrukture i infrastrukture za povezivanje, među ostalim u okviru ambicioznog plana ulaganja u osnovnu mrežu TEN-T, te da promiču međuregionalnu trgovinu; da podupru infrastrukturne projekte koji će pružiti nove mogućnosti za trgovinu i omogućiti veću komunikaciju i razmjenu između EU-a i partnerskih zemalja, kao i među samim partnerima;
   (m) da poboljšaju energetsku neovisnost i učinkovitost posebnim ulaganjima i diversifikacijom izvora energije, naročito u pogledu obnovljive energije i smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima, pojačanom suradnjom u svim prioritetnim područjima obuhvaćenima energetskom unijom EU-a i boljom integracijom energetskih tržišta partnerskih zemalja i europskog energetskog tržišta, s posebnim naglaskom na međupovezanosti i infrastrukturi; da zajamče da su dionice na kopnu i na moru cjevovodne infrastrukture u regiji, uključujući plinovod Sjeverni tok 2, potpuno u skladu sa zakonodavstvom EU-a i strategijom energetske unije i da se njima ne ugrožava regionalna energetska sigurnost; da surađuju s istočnim partnerima radi potpore kućanstvima koja su najviše pogođena sve višim cijenama energije;
   (n) da zajamče potpuno poštovanje međunarodnih sporazuma i obveza u pogledu nuklearne sigurnosti i zaštite okoliša; da ulažu više napora za ispunjenje obveza u pogledu klimatskih promjena, među ostalim razvijanjem svijesti javnosti te postupnim i održivim ukidanjem zastarjelih elektrana u Armeniji i Ukrajini; da pomno prate razvoj novih projekata kao što su nuklearne elektrane u Ostrovecu u Bjelarusu;
   (o) da zajamče da se ishodima sastanka na vrhu u studenome 2017. također prione rješavanju sigurnosnih prijetnji i sukoba koji ugrožavaju neovisnost, suverenitet, teritorijalnu cjelovitost, temeljna ljudska prava te političku, društvenu i gospodarsku stabilnost i razvoj partnerskih zemalja i cijele te regije;
   (p) da se obvežu na održavanje jedinstva u djelovanju među državama članicama EU-a pri izvršavanju kolektivnog pritiska na Rusiju, čija je vojna prisutnost u regiji unatoč tome proteklih godina porasla, osobito pojačanim ciljanim mjerama ograničavanja; da se također obvežu na razrješenje sukoba u istočnoj Ukrajini potpunom i istinskom provedbom sporazuma iz Minska i zadržavanjem misije praćenja OESS-a, na rješavanje sukoba između Rusije i Gruzije konkretnim rezultatima Međunarodne rasprave u Ženevi i potpunom ruskom provedbom sporazuma o prekidu vatre iz 2008., na ponovnu uspostavu potpunog suvereniteta Ukrajine na Krimu, kao i uspostavu suvereniteta Gruzije na njezinim okupiranim područjima u Južnoj Osetiji i Abhaziji te suvereniteta Moldove u Pridnjestrovlju, na obraćanje pozornosti na opasnu ekološku situaciju u istočnoj Ukrajini, na pružanje potpore partnerima u jačanju otpornosti, te na suzbijanje daljnjih prijetnji smaknuća pod sponzorstvom države, kiberratovanja, dezinformiranja i drugih oblika destabilizacije;
   (q) da naglase da je sudjelovanje istočnih partnera u vojnim vježbama usmjerenim na EU i/ili na nekog od njegovih partnera, kao što je vojna vježba Zapad 2017. provedena u Bjelarusu pod vodstvom Rusije, neprihvatljivo; da osiguraju da partnerske zemlje u budućnosti ne sudjeluju u takvim vježbama;
   (r) da pozovu da se odmah okončaju vojna neprijateljstva između snaga Armenije i Azerbajdžana u kojima su nepotrebno izgubili živote civili i vojnici, a kojima se istodobno onemogućuje socioekonomski razvoj; da ponovno izraze potporu naporima supredsjedatelja Skupine iz Minska OESS-a u rješavanju sukoba u Gorskom Karabahu i njihovim temeljnim načelima iz 2009., koja uključuju teritorijalnu cjelovitost, samoodređenje i nekorištenje sile; da pozovu Armeniju i Azerbajdžan da ponovno u dobroj vjeri započnu pregovore s ciljem provedbe tih načela u svrhu okončanja sukoba koji se ne može riješiti korištenjem vojne sile; da pozovu vlade Armenije i Azerbajdžana da održe razgovore na visokoj razini i da se obvežu na istinsku provedbu mjera izgradnje međusobnog povjerenja i dijaloga između civilnih društava u Armeniji i Azerbajdžanu; da ratifikaciju novih sporazuma između EU-a i svake od stranaka uvjetuju preuzimanjem smislenih obveza i ostvarenja znatnog napretka razrješenja sukoba kao što su održavanje primirja i podupiranje provedbe temeljnih načela iz 2009.;
   (s) da pozovu na kontinuiranu potporu radu misija EU-a i OESS-a u Gruziji, Moldovi i istočnoj Ukrajini kao neophodnih operacija u svrhu jamčenja mira i sigurnosti, ponajprije u korist građana na terenu; da osiguraju djelotvornu provedbu mandata tih misija i apeliraju na Rusiju da misijama zajamči neometani pristup; da razmotre podupiranje raspoređivanja naoružane policijske misije OESS-a u istočnoj Ukrajini; da zajedno s partnerskim zemljama razmotre mogućnost pojačane uloge EU-a u rješavanju tih sukoba, među ostalim pokretanjem ambicioznih i sveobuhvatnih misija zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) sa zadaćom povećanja sigurnosti i stabilnosti;
   (t) da pozovu partnere EU-a na punu suradnju s EU-om u rješavanju izazova kao što su nezakonita migracija, terorizam, kiberkriminal te trgovina ljudima, krijumčarenje i nezakonita trgovina;
   (u) da u okviru politike Istočnog partnerstva razmotre privlačan dugoročan model „EaP+” za pridružene zemlje koje su ostvarile znatan napredak u pogledu reformi povezanih sa sporazumom o pridruživanju/područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine, koji bi u konačnici doveo do pristupanja carinskoj uniji, energetskoj uniji, digitalnoj uniji i schengenskom području, daljnjeg pristupa unutarnjem tržištu EU-a, integracije u prometne mreže EU-a, industrijskih partnerstava, povećanog sudjelovanja u drugim programima i agencijama EU-a, pojačane suradnje u području ZSOP-a, kao i do kratkoročnijih mjera kao što su dodatne jednostrane tarifne povlastice, konkretni raspored za ukidanje tarifa za roaming između partnerskih zemalja i EU-a te razvoj širokopojasne mreže visokog kapaciteta; da otvore model „EaP+” i za druge zemlje Istočnog partnerstva jednom kad budu spremne za takve pojačane obveze i kad postignu znatan napredak u provedbi uzajamno dogovorenih reformi;
   (v) da u pogledu nepridruženih zemalja razmotre nova sredstva za pružanje potpore civilnom društvu, poduzećima, akademskoj zajednici i zajednicama neovisnih medija te mladim osobama, među ostalim dodatnim financiranjem i partnerstvima za mobilnost;
   (w) da zajamče da su u oba slučaja zajednički ciljevi i srednjoročni i dugoročni, ovisno o potrebama, poticanjem nekih partnerskih zemalja na pomak od logike izbornih ciklusa prema više strateškim vizijama;
   (x) da ponovno istaknu načelo diferencijacije te da naglase da opseg i stupanj suradnje s EU-om ovisi i o ambicijama EU-a i o ambicijama partnerskih zemalja, kao i o brzini i kvaliteti reformi koje će se ocjenjivati na temelju njihove potpune i stvarne provedbe, naročito u pogledu demokracije, ljudskih prava, temeljnih sloboda, vladavine prava i dobrog upravljanja;
   (y) da naglase da se Istočnim partnerstvom nastoje stvoriti potrebni uvjeti za blisko političko pridruživanje i gospodarsku integraciju, kao i sudjelovanje u programima EU-a; da istaknu još jednom da sporazumi o pridruživanju s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom ne predstavljaju konačan cilj u odnosima tih zemalja s EU-om; da još jednom potvrde europske težnje tih zemalja; da naglase da prema članku 49. UEU-a i u skladu s Rimskom deklaracijom od 25. ožujka 2017., svaka europska država može podnijeti zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, pod uvjetom da zadovoljava kriterije iz Kopenhagena te poštuje načela demokracije, da poštuje temeljne slobode i ljudska prava i prava manjina te da poštuje vladavinu prava; da u tom pogledu apeliraju na države članice da postignu dogovor o ambicioznoj deklaraciji za sastanak na vrhu 2017. kojom bi se postavili relevantni dugoročni ciljevi;
   (z) da pozovu Gruziju, Moldovu i Ukrajinu da se usmjere na potpunu provedbu programa pridruživanja kako bi iskoristile sve mogućnosti dostupne u okviru sporazuma o pridruživanju, da sudjeluju u zajedničkim raspravama o napretku, mogućnostima i izazovima u pogledu reformi povezanih sa sporazumom o pridruživanju/područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine; da ponovno naglase važnost istinske provedbe navedenih reformi za buduću stabilnost i razvoj tih zemalja te dobrobit njihovih društava; da ponovno potvrde da je za tješnje odnose u okviru modela „EaP+” kao i za priliku za članstvo u EU-u potreban znatan napredak u smislu provedbe tih reformi, osobito u pogledu vladavine prava, poštovanja ljudskih prava i dobrog upravljanja;
   (aa) da zajamče da su trenutačne i daljnje razine suradnje i potpore partnerskim zemljama uvijek strogo uvjetovane, kao i da se ti uvjeti poštuju; da istaknu da će financijska potpora EU-a partnerskim zemljama ovisiti o konkretnim poduzetim reformama i njihovoj stvarnoj provedbi i da će pristup EU-a utemeljen na poticajima i dalje koristiti onim partnerskim zemljama koje najviše provode ambiciozne reforme; da previde isplate bespovratnih sredstava u manjim obrocima kako bi EU mogao bolje reagirati na neočekivane krize ili izostanak reformi; da osobito naglase da se neće ratificirati nikakav sveobuhvatni sporazum sa zemljom koja ne poštuje vrijednosti EU-a, osobito neprovođenjem odluka Europskog suda za ljudska prava te uznemiravanjem, zastrašivanjem i progonom boraca za ljudska prava, nevladinih organizacija i novinara; da također naglase da je potrebno ispuniti jasno utvrđena mjerila prije pokretanja i zaključenja bilo kakvog novog dijaloga o bezviznom režimu; da ponovno istaknu da će nazadovanje u prethodnim ostvarenjima sustavno prouzročiti obustavu sporazuma, među ostalim u području bezviznog režima i financiranja EU-a;
   (ab) da podupru multilateralnu dimenziju Istočnog partnerstva kao sredstva za povećavanje multilateralne izgradnje povjerenja, posebice u područjima pogođenima sukobom, te za stvaranje mogućnosti za regionalnu suradnju, pa i uz pomoć transnacionalnih platformi civilnog društva, suradnje između lokalnih i regionalnih vlasti te prekograničnih projekata kao što su međuljudski programi koji uključuju međukulturni dijalog i mlađe naraštaje kao pokretače promjena;
   (ac) da naglase važnost usklađene i djelotvorne unutarnje i vanjske komunikacije o politikama u vezi s Istočnim partnerstvom, kao i važnost komunikacijskih aktivnosti prilagođenih pojedinim regijama, naročito radi svladavanja nedostataka u znanju o EU-u i njegovim odnosima s partnerskim zemljama; da odaju priznanje odličnom dosadašnjem djelovanju radne skupine East Stratcom i da podrže njezine aktivnosti pružanjem dodatnih financijskih sredstava; da se uhvate u koštac s izazovom boljeg informiranja o konkretnim koristima i ciljevima Istočnog partnerstva, da suzbijaju dezinformiranje pružanjem kvalitetnih i pristupačnih informacija koje se temelje na činjenicama na svim jezicima partnerskih zemalja te da jamče potpuno poštovanje slobode izražavanja;
   (ad) da se vode time da bi potpora EU-a trebala biti prilagođena razini zajedničke ambicije u pogledu suradnje sa svakom od partnerskih zemalja, poštovanjem načela „više za više” i „manje za manje”; da osobito pozovu EU da proračunske instrumente, kao što su Europski instrument za susjedstvo i Europski fond za održivi razvoj, uskladi s političkim zadaćama i provedbenim strategijama, osobito u okviru svojih godišnjih i višegodišnjih proračunskih postupaka;
   (ae) da pozdrave prijedloge Komisije o pružanju makrofinancijske pomoći partnerskim zemljama, istodobno ustrajući na strogim i djelotvornim uvjetima koji prate te prijedloge, osobito u pogledu poštovanja vladavine prava (uključujući neovisno sudstvo i višestranački parlamentarni sustav), jamčenja dobrog upravljanja (među ostalim djelotvornom borbom protiv korupcije) i obrane ljudskih prava te slobode medija; da Parlamentu i Vijeću svakih šest mjeseci dostave iscrpno pisano izvješće o ostvarenom napretku u tim trima područjima za partnerske zemlje koje već ostvaruju koristi u okviru takve pomoći; da pozovu Komisiju da izradi nove programe makrofinancijske pomoći za partnerske zemlje koje su uspješno okončale prošle programe, da sustavno predvidi te uvjete u budućim prijedlozima o takvoj pomoći i da se pobrine da se oni strogo primjenjuju, naročito u slučaju Moldove;
   (af) da zatraže od Komisije, Europske investicijske banke i drugih multilateralnih financijskih institucija da rade na uspješnoj provedbi Plana ulaganja za Europu i posebnog mehanizma za pružanje potpore zemljama Istočnog partnerstva koje su se obvezale na provedbu sporazuma o pridruživanju; da zatraže uspostavu uzajamnog fonda za Ukrajinu, Gruziju i Moldovu na temelju najbolje prakse u okviru instrumenata u kojima sudjeluje više donatora, ističući da bi taj uzajamni fond trebao biti usmjeren na privatna i javna ulaganja, osobito na društvenu i gospodarsku infrastrukturu, te na ulaganja čiji je cilj poticanje kapaciteta apsorpcije ulaganja, kao i na koordinaciju međunarodnih financijskih institucija i potporu međunarodnih donatora na terenu; da razmotre održavanje donatorske konferencije za Ukrajinu radi potpore humanitarnih potreba u toj zemlji izazvanih sukobom na istoku i pripojenjem Krima; da zajamče strogi nadzor nad korištenjem tih fondova kako bi se spriječila njihova zlouporaba;
   (ag) da ponovno istaknu čvrstu potporu parlamentarnom doprinosu politici Istočnog partnerstva i parlamentarnom nadzoru nad tom politikom, posebno u pogledu utjecaja te politike na živote građana; da u tom pogledu povećaju ulogu Parlamentarne skupštine Euronesta u okviru nove multilateralne strukture Istočnog partnerstva, kao i ulogu Parlamentarnog odbora za pridruživanje ili Odbora za parlamentarnu suradnju u okviru Vijeća za pridruživanje ili Vijeća za suradnju; da pozdrave programe u okviru sveobuhvatnog pristupa demokraciji koji se trenutačno provode; da pozovu parlamentarne zastupnike u partnerskim zemljama da surađuju u praćenju provedbe i razmjeni najbolje prakse; da pojačaju sudjelovanje Foruma civilnog društva Istočnog partnerstva u tom procesu;
   (ah) da prime na znanje odlučnost Parlamenta u povećanju praćenja provedbe međunarodnih sporazuma s istočnim partnerskim zemljama, kao i povećanju nadzora nad potporom EU-a koja se u tom pogledu pruža; da odgovore na poziv Parlamenta upućen partnerskim zemljama i Komisiji da povećaju transparentnost svih korisnika financijskih sredstava EU-a; da pozovu Komisiju i ESVD da Parlamentu i Vijeću svakih šest mjeseci dostave iscrpno pisano izvješće o provedbi tih sporazuma;
   (ai) da prime na znanje odlučnost Parlamenta u povećanju nadzora nad pregovorima o budućim međunarodnim sporazumima s istočnim partnerskim zemljama; da pozovu Vijeće da odmah dostavi Parlamentu sve relevantne pregovaračke smjernice u skladu s relevantnim međuinstititucijskim sporazumom(9); da pozdrave učinkovitu suradnju Komisije i ESVD-a s Parlamentom u pružanju informacija o tim pregovorima, ali da ih pozovu da također odmah dostave nacrte pregovaračkih tekstova i parafirane sporazume, u skladu s relevantnim okvirnim sporazumom(10);

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje te, radi obavijesti, posebnom predstavniku EU-a za južni Kavkaz i krizu u Gruziji, Parlamentarnoj skupštini OESS-a, Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe te vladama i parlamentima zemalja Istočnog partnerstva.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0304.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0267.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0126.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0456.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0089.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0487.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0018.
(8) SL C 265, 11.8.2017., str. 110.
(9)SL C 95, 1.4.2014., str. 1.
(10)SL L 304, 20.11.2010., str. 47.


Akcijski plan za prirodu, ljude i gospodarstvo
PDF 267kWORD 56k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo (2017/2819(RSP))
P8_TA(2017)0441B8-0589/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Akcijski plan za prirodu, ljude i gospodarstvo” (COM(2017)0198),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 2. veljače 2016. o reviziji sredinom razdoblja provedbe strategije EU-a o biološkoj raznolikosti(1),

–  uzimajući u obzir provjeru prikladnosti zakonodavstva EU-a o prirodi (direktive o pticama i staništima) (SWD(2016)0472),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 1/2017 naslovljeno „Potrebni su dodatni napori kako bi se uspostavom mreže Natura 2000 iskoristio njezin puni potencijal”,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Izvješćivanje u skladu s direktivama EU-a o staništima i pticama 2007. – 2012.: Stanje prirode u Europskoj uniji” (engl. Reporting under the EU Habitats and Birds Directives 2007-2012: The State of Nature in the EU),

–  uzimajući u obzir Eurostatove statističke podatke o biološkoj raznolikosti iz studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. lipnja 2017. o Akcijskom planu EU-a za prirodu, ljude i gospodarstvo(2),

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo (O-000067/2017 – B8-0608/2017),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je trenutačno samo približno polovina zaštićenih vrsta ptica i manji broj ostalih zaštićenih vrsta i staništa u EU-u u dobrom stanju očuvanosti i da samo 50 % svih područja u okviru ekološke mreže Natura 2000 ima planove upravljanja s ciljevima i mjerama očuvanja;

B.  budući da direktive o prirodi imaju važnu ulogu u ostvarenju ciljeva iz Strateškog plana za biološku raznolikost za razdoblje 2011. – 2020. u okviru Konvencije o biološkoj raznolikosti, iz Programa održivog razvoja do 2030. i Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama;

C.  budući da se u ocjeni stanja prirode u Europskoj uniji za 2015. koju je provela Europska agencija za okoliš navodi da poljoprivreda i promjena prirodnih uvjeta predstavljaju glavne pritiske i prijetnje kopnenim ekosustavima koje prijavljuju države članice, dok su to za morske ekosustave uporaba živih bogatstava (ribolov) i onečišćenje; budući da je riječ o ljudskim aktivnostima koje imaju korjenit i štetan utjecaj na prirodu;

D.  budući da Eurostatovi statistički podaci za 2016. pokazuju sveukupno smanjenje broja jedinki svih 167 rasprostranjenih vrsta ptica u Europskoj uniji u razdoblju 1990. – 2014.(3);

Opće napomene

1.  pozdravlja Akcijski plan za prirodu, ljude i gospodarstvo kao korak u pravom smjeru u pogledu ostvarenja ciljeva direktiva o prirodi;

2.  međutim, sa zabrinutošću napominje da se ciljevi EU-ove strategije biološke raznolikosti do 2020. i Konvencije o biološkoj raznolikosti neće ostvariti ako se odmah ne ulože znatni dodatni napori; ističe da ciljevi EU-ove strategije biološke raznolikosti do 2010. nisu bili ostvareni;

3.  napominje da su zdravi i otporni ekosustavi sposobniji za ublažavanje posljedica klimatskih promjena i prilagodbu na klimatske promjene, a samim time i za ograničenje globalnog zagrijavanja; napominje da su otporniji na ekstremne vremenske prilike i da se lakše oporavljaju od njih te da pružaju mnoge prednosti o kojima stanovništvo ovisi;

4.  napominje da u Europi gotovo četvrtini divljih vrsta trenutačno prijeti izumiranje i da su brojni ekosustavi toliko degradirani da više ne mogu ispunjavati svoje vrijedne funkcije; primjećuje da ta degradacija za posljedicu ima golemu društvenu i ekonomsku štetu za EU s obzirom na povećavanje glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti, kao što su degradacija staništa, pretjerano iskorištavanje prirodnih resursa, uvođenje i širenje invazivnih stranih vrsta te klimatske promjene, čime se poništavaju pozitivni učinci djelovanja namijenjenih za sprečavanje gubitka biološke raznolikosti;

5.  prima na znanje da je cilj Akcijskog plana „ubrzavanje napretka prema ostvarenju cilja EU-a za 2020. da se zaustavi i preokrene trend gubitka biološke raznolikosti i usluga ekosustava”; međutim, žali što nema drugih poveznica sa strategijom biološke raznolikosti do 2020. ni sa zaključcima revizije sredinom njezina provedbenog razdoblja;

6.  ponavlja da je potrebno uložiti znatne dodatne i trajne napore kako bi se ostvarili ciljevi za 2020. te poziva Komisiju i države članice da tom prioritetu daju veću političku važnost;

7.  naglašava da je potrebno zajamčiti potpunu i strogu provedbu zakonodavstva Unije o prirodi;

8.  naglašava da države članice veliki napredak u smanjenju emisija stakleničkih plinova, onečišćenja zraka i drugih onečišćivača i poboljšanju učinkovitosti energije i materijala moraju popratiti dodatnim mjerama kako bi se u potpunosti primijenile dogovorene politike za bolju zaštitu biološke raznolikosti, prirodnih resursa i javnog zdravlja;

9.  ističe da je potrebno dodatno integrirati politike i znanje kako bi se postigao cilj ugodnog življenja unutar okvira našeg planeta, što je dugoročna vizija 7. programa djelovanja za okoliš;

10.  žali zbog ograničenog vremenskog okvira Akcijskog plana i poziva Komisiju da bez odgode započne s radom na sljedećoj strategiji biološke raznolikosti za razdoblje nakon 2020.;

Sudjelovanje svih dionika

11.  pozdravlja četiri prioritetna područja utvrđena u Akcijskom planu i naglašava da je potrebno aktivno sudjelovanje svih relevantnih dionika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se konkretnim mjerama koje treba poduzeti mogli učinkovito rješavati nedostaci u provedbi direktiva o pticama i staništima;

12.  podsjeća da je Europski revizorski sud u svom tematskom izvješću br. 1/2017 naveo da u državama članicama ne postoji dovoljna koordinacija među nadležnim tijelima i drugim dionicima;

13.  poziva Komisiju da pruži učinkovitu potporu nacionalnim i regionalnim akterima u provedbi zakonodavstva o prirodi i poboljšanju inspekcija okoliša, među ostalim jačanjem kompetencija i kapaciteta i boljom raspodjelom resursa;

14.  pozdravlja činjenicu da Komisija namjerava ažurirati i dodatno razraditi dokumente sa smjernicama na svim službenim jezicima EU-a kako bi se promicalo bolje razumijevanje zakonodavstva na terenu i kako bi se javnim tijelima pomoglo u njegovoj ispravnijoj primjeni te u tom pogledu poziva Komisiju da u taj proces uključi sve dionike i savjetuje se s njima;

15.  naglašava ulogu civilnog društva u osiguravanju bolje provedbe zakonodavstva Unije o prirodi i važnost odredaba Aarhuške konvencije u tom pogledu;

16.  poziva Komisiju da podnese novi zakonodavni prijedlog o minimalnim standardima za pristup sudskom preispitivanju i o reviziji Aarhuške uredbe kojom se Konvencija provodi mjerama Unije kako bi se u obzir uzela nedavna preporuka Odbora za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom;

17.  pozdravlja činjenicu da fleksibilni pristupi provedbi koji uzimaju u obzir posebne nacionalne okolnosti doprinose smanjenju i postupnom dokidanju nepotrebnih sukoba i problema koji su se pojavili između zaštite prirode i socioekonomskih aktivnosti kao i rješavanju praktičnih izazova koji proizlaze iz primjene priloga direktivama, ne ugrožavajući pritom ciljeve očuvanja i zahtjeve sadržane u direktivama o prirodi;

18.  poziva Komisiju da razjasni ulogu Odbora regija u podizanju svijesti i promicanju uključenosti i razmjene znanja na lokalnoj razini;

Zaštićene vrste i staništa

19.  ističe da države članice moraju spriječiti propadanje područja u okviru ekološke mreže Natura 2000 i provesti mjere očuvanja kako bi se održalo ili povratilo povoljno stanje očuvanosti zaštićenih vrsta i staništa;

20.  poziva na potpunu provedbu direktiva o prirodi kako bi se zajamčilo poduzimanje mjera očuvanja u skladu s najnovijim tehničkim i znanstvenim napretkom;

21.  žali zbog toga što Akcijski plan ne sadržava prioritetnu strategiju i konkretne mjere za poboljšanje zaštite oprašivača, posebice u pogledu suzbijanja zdravstvenih rizika i parazitskih vrsta (prije svega grinje roda Varroa), koordinacije istraživačkog rada, usklađivanja metoda analize i razmjene znanstvenih podataka o oprašivačima na europskoj razini, kao što je Parlament zatraženo u ranijoj rezoluciji;

22.  još jednom odlučno poziva Komisiju da donese strategiju EU-a za zaštitu i očuvanje ugroženih oprašivača kojom će se na sveobuhvatan i transverzalan način riješiti ključno pitanje zabrinjavajućih stopa smrtnosti oprašivača u Europi, posebice pčela, čije su usluge neprocjenjive za okoliš i gospodarstvo;

23.  predlaže da mjere protiv grinje roda Varroa postanu obavezne na razini EU-a, da se podrži obuka pčelara o metodama zaštite pčela te da se lokalna i regionalna tijela kao i poljoprivrednike i sve građane potiče na promicanje uzgoja biljnih vrsta, posebice cvjetnica, u ruralnim i urbanim područjima kako bi se povećala dostupnost medonosnih biljaka;

24.  podsjeća da je nezakonito ubijanje ptica, a posebno ptica selica na Sredozemlju, ali i ptica grabljivica u nekim državama članicama i dalje razlog za zabrinutost; naglašava potrebu za donošenjem koordiniranog, znanstveno utemeljenog plana na europskoj razini za upravljanje vrstama ptica selica koje prelaze više država članica;

25.  poziva na potpunu i djelotvornu provedbu Uredbe o invazivnim stranim vrstama i na osiguravanje odgovarajućih financijskih sredstava iz proračuna EU-a; naglašava da se uvrštavanje određene vrste na popis invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji mora temeljiti na standardiziranoj i usklađenoj procjeni rizika; smatra da je upravljanje invazivnim stranim vrstama hitan prioritet, posebice u područjima u okviru mreže Natura 2000; pozdravlja internetsku platformu Europska mreža podataka o stranim vrstama (EASIN), koja omogućuje lakši pristup podacima o stranim vrstama;

26.  naglašava da je zaštita našeg zajedničkog prirodnog okoliša u Europi neophodna i za naša gospodarstva i za našu dobrobit, da se gospodarska vrijednost ekološke mreže Natura 2000 procjenjuje na 200 – 300 milijardi eura godišnje i da lokalnim zajednicama može omogućiti ostvarivanje prihoda kroz turizam i rekreacijske aktivnosti te da zdravi ekosustavi pružaju osnovne ekološke usluge kao što su čista voda, skladištenje ugljika, kukci oprašivači te zaštita od poplava, snježnih lavina i erozije obalnog tla(4); stoga ističe da je ulaganje u ekološku mrežu Natura 2000 ekonomski isplativo;

27.  podsjeća da je proglašeno znatno manje morskih područja u okviru mreže Natura 2000 nego kopnenih područja; poziva države članice na koje se to odnosi da to isprave, a Komisiju da olakša potrebnu suradnju s trećim zemljama kako bi se poboljšala zaštita okoliša u morskim područjima;

28.  pozdravlja mjeru kojom se usluge ekosustava želi uključiti u postupke odlučivanja; međutim, žali što u Akcijskom planu nema konkretne inicijative za sprečavanje neto gubitka biološke raznolikosti;

Veze s drugim područjima politike

29.  ističe da postoji hitna potreba da se poduzmu mjere za rješavanje glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti, tj. uništavanja i degradacije staništa nastalih ponajprije zbog prekomjernog korištenja tla, onečišćenja, intenzivne poljoprivrede, upotrebe kemijskih pesticida, širenja stranih vrsta i klimatskih promjena te istovremeno naglašava potrebu za usklađenošću među različitim politikama EU-a;

30.  ističe da je u okviru provjere prikladnosti istaknuta potreba za poboljšanjem usklađenosti sa zajedničkom poljoprivrednom politikom i ističe zabrinjavajuće smanjenje broja vrsta i staništa povezano s poljoprivredom; poziva Komisiju da provede ocjenu učinka zajedničke poljoprivredne politike na biološku raznolikost;

31.  ponavlja da je jedan od šest ključnih prioriteta ruralnog razvoja u EU-u obnova, očuvanje i jačanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom, uključujući one u područjima u okviru mreže Natura 2000; podsjeća na brojne napore dionika iz poljoprivrednog sektora, posebice u pogledu provedbe mjera ekologizacije, uvedenih revizijom zajedničke poljoprivredne politike 2013.;

32.  ponovno potvrđuje svoj poziv Komisiji i državama članicama da osiguraju da se sredstva u okviru zajedničke poljoprivredne politike preusmjere iz subvencioniranja aktivnosti povezanih sa smanjenjem biološke raznolikosti u financiranje ekološki održivih poljoprivrednih praksi i održavanje povezane biološke raznolikosti;

33.  nadalje, poziva Komisiju i države članice da zajedno s vlasnicima i korisnicima zemlje razmotre mogućnost pružanja takozvanih „zelenih i plavih usluga” (upravljanje zemljom, okolišem i vodnim resursima) uz naknadu po tržišnim uvjetima;

34.  napominje da su vrste za koje se u okviru Direktive o staništima utvrdila posebna potreba za zaštitom u nekim regijama Europe dosegle dobro stanje očuvanosti i stoga mogu dovesti u opasnost druge vrste i domaće životinje te na taj način ometati prirodnu ravnotežu ekosustava; poziva Komisiju da osmisli postupak ocjenjivanja kojim će se omogućiti izmjene statusa zaštite vrsta u određenim regijama čim se ostvari željeno stanje očuvanosti;

35.  podsjeća da suživot ljudi i velikih zvijeri, posebno vukova, u određenim područjima može imati negativne učinke na održivi razvoj ekosustava i naseljenih ruralnih područja, posebnu u vezi s tradicionalnom poljoprivredom i održivim turizmom, ali i na druge društveno-gospodarske aktivnosti; poziva Komisiju i države članice da poduzmu konkretne mjere za rješavanje tih pitanja kako se ne bi ugrozio održiv razvoj ruralnih područja, priznajući pritom dostupnu fleksibilnost u okviru Direktive o staništima;

36.  poziva Komisiju da podrži mjere kao što je obuka za poljoprivrednike o zaštiti stoke od velikih zvijeri i razmjena najboljih praksi među državama članicama o zaštiti stoke;

37.  žali što zajednička poljoprivredna politika nije osmišljen na način da se zaštiti tradicionalna poljoprivredna praksa nomadskog stočarstva, koja je u nestajanju i koja je važan povijesni način gospodarenja staništima i očuvanja prirode; poziva da se Akcijskim planom podupre razvojni okvir za nomadsko stočarstvo u ekološkoj mreži Natura 2000;

38.  poziva Komisiju da razmotri mogućnost vrlo prilagodljivog upravljanja lovom kao primjera najbolje prakse za održivo upravljanje dovoljno očuvanim populacijama ptica u Uniji te za očuvanje onih koje su u opadanju;

39.  ističe da u morskim područjima dolazi do znatnih gubitaka biološke raznolikosti te smatra da bi se zajedničkom ribarstvenom politikom trebali promicati biološka raznolikost i održivi obrasci potrošnje i proizvodnje; poziva na provedbu ocjene utjecaja zajedničke ribarstvene politike na biološku raznolikost;

Financiranje

40.  pozdravlja izvješće Europskog revizorskog suda o mreži Natura 2000 i slaže se s njegovom procjenom da se sredstva EU-a nisu mobilizirala u dovoljnoj mjeri kako bi se pružila potpora upravljanju mrežom;

41.  ističe da države članice imaju glavnu odgovornost za financiranje područja u okviru mreže Natura 2000 i naglašava činjenicu da je manjak sredstava vjerojatno najviše doprinio nedostatcima u provedbi direktiva o prirodi, kako je navedeno u provjeri prikladnosti;

42.  ističe da mogućnost uspostave novih financijskih mehanizama za očuvanje biološke raznolikosti radi ostvarenja ciljeva za 2020. nije izgledna zbog vremenskog okvira aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira; poziva na maksimalno iskorištavanje postojećih sredstava, kao što su Financijski instrument za okoliš (LIFE), zajednička poljoprivredna politika i strukturni fondovi;

43.  pozdravlja nadolazeći prijedlog Komisije o povećavanju omotnice za prirodu i biološku raznolikost za 10 % u okviru programa LIFE;

44.  navodi da je s obzirom na sljedeći višegodišnji financijski okvir potrebno više pripremnog rada i u smislu preispitivanja i u smislu predviđanja kako bi se osiguralo odgovarajuće financiranje za očuvanje prirode, biološku raznolikost i održivu poljoprivredu u područjima u okviru mreže Nature 2000; smatra da bi u tom pogledu bio ključan sveobuhvatan pregled ostvarene potrošnje s naglaskom na stečene spoznaje u smislu rezultata poduzetih mjera;

45.  poziva na uključivanje novih financijskih mehanizama za očuvanje biološke raznolikosti u sljedeći višegodišnji financijski okvir; poziva Komisiju da osigura da budući financijski instrumenti za poljoprivredu, ruralni i regionalni razvoj sadržavaju posebne omotnice za biološku raznolikost i upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, kojima bi zajednički upravljala državna i regionalna tijela za zaštitu okoliša;

46.  poziva Komisiju da djelotvornije prilagodi financijske programe ciljevima mreže Natura 2000 i da uspostavi transverzalne pokazatelje uspješnosti mreže Natura 2000 za sve relevantne fondove EU-a; poziva Komisiju i da uspostavi mehanizam praćenja za potrošnju u okviru mreže Natura 2000 kako bi se poboljšala transparentnost, odgovornost i djelotvornost te kako bi se one uključile u sljedeći višegodišnji financijski okvir;

47.  ponavlja da se program Natura 2000 obično sufinancira; poziva države članice da u znatnoj mjeri povećaju financiranje mreže Natura 2000 kako bi se uspostavila privlačnija stopa sufinanciranja i time povećalo iskorištavanje sredstava te traži poduzimanje mjera za smanjenje administrativnog opterećenja za podnositelje zahtjeva i korisnike projekata;

48.  ističe potencijal javno-privatnog financiranja za razvoj usluga ekosustava, zelene infrastrukture i drugih područja povezanih s prirodnim kapitalom te pozdravlja činjenicu da će se Instrumentom za financiranje prirodnog kapitala (engl. Natural Capital Financing Facility, NCFF) nastaviti podržavati projekti u području biološke raznolikosti tijekom provedbenog razdoblja 2017. – 2019.;

49.  poziva Komisiju da promiče i predloži sredstva za financiranje i razvoj planova za prekogranično upravljanje za vrste velikih zvijeri te također poziva na podrobno ispitivanje uloge velikih zvijeri i moguće uvođenje mjera prilagodbe kako bi se zajamčilo očuvanje biološke raznolikosti, kultiviranog krajolika i stoljetne prakse paše stoke u planinskim područjima;

Zelena infrastruktura

50.  pozdravlja činjenicu što je u okviru Akcijskog plana preuzeta obveza davanja smjernica za potporu razvoju zelene infrastrukture za bolju povezanost područja u okviru ekološke mreže Natura 2000, no ponavlja svoj poziv za istinskim prijedlogom razvoja transeuropske mreže zelene infrastrukture (TEN-G);

51.  navodi da je važno da nadležna tijela u državama članicama uz uključenost svih relevantnih dionika bolje iskoriste integrirane procese prostornog planiranja, poboljšaju razumijevanje TEN-G-a na horizontalnoj razini uz pomoć znanja specifičnog za sektor i omoguće financiranje bolje povezanosti i općenito zelene infrastrukture uz pomoć fondova za ruralni i regionalni razvoj; napominje da bi se tim kriterijima trebalo voditi u višegodišnjem financijskom okviru nakon 2020. za planiranje infrastrukturnih radova; napominje da pojam zelene infrastrukture također doprinosi izgradnji održivoga gospodarstva održavanjem funkcija ekosustava te ublažavanjem nepovoljnih učinaka prometne i energetske infrastrukture;

52.  smatra da je potrebno proučiti ulogu zelene infrastrukture u ublažavanju posljedica elementarnih nepogoda povezanih s vremenskim i klimatskim promjenama, osobito ekstremnih vremenskih i klimatskih pojava koje su uzrok nekih od najrazornijih i najsmrtonosnijih elementarnih nepogoda u Europi i svijetu;

o
o   o

53.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0034.
(2) http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2017/06/19/conclusions-eu-action-plan-nature/pdf
(3) http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Biodiversity_statistics
(4) http://ec.europa.eu/environment/nature/pdf/state_of_nature_en.pdf


Stanje vladavine prava i demokracije u Poljskoj
PDF 189kWORD 57k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o stanju vladavine prava i demokracije u Poljskoj (2017/2931(RSP))
P8_TA(2017)0442B8-0595/2017

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovore Europske unije, a posebno članke 2., 3., 4., 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Ustav Republike Poljske,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima i relevantnu sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2014. naslovljenu „Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava” (COM(2014)0158),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. travnja 2016. o stanju u Poljskoj(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2016. o nedavnim događajima u Poljskoj i njihovu utjecaju na temeljna prava utvrđena u Povelji Europske unije o temeljnim pravima(2),

–  uzimajući u obzir preporuku Komisije o vladavini prava od 21. prosinca 2016.(3) kojom se dopunjuje njezina preporuka od 27. srpnja 2016. i uzimaju u obzir najnovija događanja u Poljskoj u svjetlu imenovanja novog predsjednika Ustavnog suda,

–  uzimajući u obzir treću preporuku Komisije o vladavini prava od 26. srpnja 2017.(4), u kojoj Komisija izražava duboku zabrinutost zbog planirane pravosudne reforme u Poljskoj, kojom se, prema procjeni Komisije, pojačava sustavna prijetnja vladavini prava u Poljskoj, koja je prethodno utvrđena u proceduri za zaštitu vladavine prava koju je Komisija pokrenula u siječnju 2016.,

–  uzimajući u obzir odgovor poljske vlade od 20. veljače 2017., kojim se odbacuje ideja da postoji sustavna prijetnja vladavini prava u Poljskoj, te odgovor poljske vlade od 29. kolovoza 2017., kojim se odbacuju prigovori Komisije o reformama pravosuđa te dovodi u pitanje njezina nadležnost za ocjenjivanje pravosudnog sustava,

–  uzimajući u obzir postupke zbog povrede prava koje je Komisija pokrenula protiv Poljske, uključujući postupak od 29. srpnja 2017. i obrazloženo mišljenje od 12. rujna 2017. u vezi s poljskim Zakonom o organizaciji redovnih sudova, u kojem se navodi da je taj poljski zakon neusklađen s pravom Unije, posebice s člankom 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), Direktivom 2006/54/EZ o jednakosti spolova u području zapošljavanju i člankom 19. stavkom 1. UEU, koji treba tumačiti u odnosu na članak 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir razmjene gledišta koje su 22. ožujka, 31. kolovoza i 6. studenoga 2017. održane u Odboru EP-a za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove s prvim potpredsjednikom Komisije Fransom Timmermansom,

–  uzimajući u obzir razmjene gledišta o vladavini prava u Poljskoj koje su 16. svibnja 2017. i 25. rujna 2017. održane na sastancima Vijeća za opće poslove,

–  uzimajući u obzir mišljenje Venecijanske komisije od 14. listopada 2016. o Zakonu o Ustavnom sudu te izjavu predsjednika Venecijanske komisije od 24. siječnja 2017., u kojoj izražava svoju duboku zabrinutost zbog „pogoršanja stanja” u Poljskoj,

–  uzimajući u obzir činjenicu da su 18. svibnja 2017. s internetskih stranica Ustavnog suda i njegove internetske pravne baze podataka uklonjene tri presude koje su se odnosile na sljedeće odluke: od 9. ožujka 2016., K 47/15 (u kojoj se navodi da su izmjene Zakona o Ustavnom sudu koje je donio poljski parlament neustavne), od 11. kolovoza 2016., K 39/16 (u kojoj se osporava zakonitost glavnih odredbi drugog zakona o izmjeni rada Ustavnog suda) i od 7. studenoga 2016., K 44/16 (o zakonitosti imenovanja predsjednika i potpredsjednika Ustavnog suda),

–  uzimajući u obzir činjenicu da je poljski parlament u lipnju i srpnju 2017. donio četiri zakona o reformi pravosuđa, odnosno: Zakon o izmjeni zakona o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike i državne odvjetnike, zakona o organizaciji redovnih sudova i određenih drugih zakona („Zakon o Državnoj školi za pravosudne dužnosnike”); Zakon o izmjeni zakona o Državnom sudbenom vijeću i određenih drugih zakona („Zakon o Državnom sudbenom vijeću”); Zakon o izmjeni zakona o organizaciji redovnih sudova („Zakon o organizaciji redovnih sudova”); Zakon o Ustavnom sudu, koji je izazvao ozbiljnu zabrinutost u pogledu povrede diobe vlasti i dokidanja neovisnosti pravosuđa,

–  uzimajući u obzir pismo predsjednika Europskog parlamenta od 18. srpnja 2017., u kojem se prenosi zabrinutost velike većine čelnika klubova zastupnika u Parlamentu u pogledu donesenih zakona o reformi pravosuđa,

–  uzimajući u obzir odluku poljskog predsjednika od 27. srpnja 2017. da uloži veto na dva kontroverzna zakona koje je ranije tog mjeseca donio poljski parlament i kojima se ozbiljno ugrožava neovisnost pravosuđa u Poljskoj,

–  uzimajući u obzir dva prijedloga poljskog predsjednika o Državnom sudbenom vijeću i Vrhovnom sudu, koji su izazvali zabrinutost u pogledu usklađenosti s poljskim Ustavom, i kojima se ne rješavaju problemi u vezi s diobom vlasti ili neovisnošću pravosuđa,

–  uzimajući u obzir odluku poljskog Ustavnog suda od 24. listopada 2017., u kojoj se navodi da su pravila za izbor predsjednika Vrhovnog suda i Opće skupštine sudaca Vrhovnog suda neustavna,

–  uzimajući u obzir privremeni nalog Suda Europske unije od 27. srpnja 2017. u predmetu C-441/17 o zaustavljanju intenzivne sječe stabala u Bjelovjeskoj šumi, koji poljska vlada nije provela, te bojazni da će se nastavkom sječe u razdoblju dok Sud razmatra predmet šumi nanijeti „teška i nepopravljiva šteta”,

–  uzimajući u obzir privremene naloge od 8. lipnja 2017., koje je izdao Europski sud za ljudska prava o zaustavljanju kolektivnih vraćanja u Bjelarus; uzimajući u obzir prijedloge poljskog ministra unutarnjih poslova iz siječnja 2017. o izmjenama Zakona o strancima, koji izazivaju zabrinutost u pogledu svoje usklađenosti s europskim i međunarodnim pravom,

–  uzimajući u obzir Zakon o javnom okupljanju, kako je izmijenjen u prosincu 2016., kojim se dopuštaju prekomjerna ograničenja prava okupljanja, uključujući davanje prioriteta takozvanim „redovnim/cikličkim okupljanjima” posvećenima patriotskim, vjerskim i povijesnim događanjima te mogućnost da nadležna tijela zabrane protuprosvjede,

–  uzimajući u obzir Zakon o Nacionalnom institutu za slobodu - centru za razvoj civilnog društva od 15. rujna 2017., kojim se pristup javnim sredstvima, uključujući sredstva EU-a, za organizacije civilnog društva stavlja pod kontrolu vlade, što izaziva zabrinutost u pogledu odgovarajućeg financiranja nevladinih organizacija, među ostalim organizacija za prava žena,

–  uzimajući u obzir izvješća međunarodnih nevladinih organizacija o vladavini prava i temeljnim pravima u Poljskoj, uključujući izvješće Amnesty Internationala od 19. listopada 2017. pod nazivom „Poljska: na ulice u obranu ljudskih prava” i izvješće organizacije Human Rights Watch od 24. listopada 2017. pod nazivom „Srozavanje provjera i ravnoteže – napad na vladavinu prava i ljudska prava u Poljskoj”,

–  uzimajući u obzir mišljenja OESS-a/ODIHR-a od 5. svibnja 2017. o nacrtu izmjena Zakona o Državnom sudbenom vijeću i određenih drugih poljskih zakona, od 22. kolovoza 2017. o nacrtu poljskog zakona o Nacionalnom institutu za slobode – Nacionalnom centru za razvoj civilnog društva te od 30. kolovoza 2017. o određenim odredbama nacrta zakona o poljskom Vrhovnom sudu, u kojima se ističe da su predložene odredbe nespojive s međunarodnim standardima i obvezama u okviru OESS-a,

–  uzimajući u obzir zaključne napomene o sedmom periodičnom izvješću za Poljsku, koje je 31. listopada 2016. usvojio Odbor UN-a za ljudska prava, kojima se apelira na Poljsku da poduzme korake kako bi se zaštitila neovisnost Ustavnog suda i pravosuđa te da preciznije definira kazneno djelo terorizma kako bi se spriječile zlouporabe,

–  uzimajući u obzir intervenciju Kanade od 9. svibnja 2017. na sastanku Vijeću UN-a za ljudska prava u okviru univerzalnog periodičnog pregleda za Poljsku te dopis visokog povjerenika UN-a za ljudska prava od 23. listopada 2017. upućen Poljskoj,

–  uzimajući u obzir preliminarne napomene posebnog izvjestitelja UN-a za neovisnost sudaca i odvjetnika o službenom posjetu Poljskoj od 27. listopada 2017., u kojima izražava zabrinutost zbog stanja neovisnosti pravosuđa u Poljskoj,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 2188 (2017) Parlamentarne skupštine Vijeća Europe od 11. listopada 2017. pod nazivom „Nove prijetnje vladavini prava u državama članicama Vijeća Europe: odabrani primjeri”,

–  uzimajući u obzir višestruke masovne prosvjede protiv vladinih politika i zakonodavstva, uključujući „Crni ponedjeljak” u listopadu 2016., kojim je spriječena promjena postojećeg zakona o pobačaju, „Marš slobode” održan 6. svibnja 2017. i prosvjede u srpnju 2017. nakon donošenja zakonâ o reformi pravosuđa,

–  uzimajući u obzir zakon donesen u lipnju 2017. kojim se ženama i djevojkama ograničava pristup piluli za hitnu kontracepciju; uzimajući u obzir informativni članak Svjetske zdravstvene organizacije iz lipnja 2017., u kojemu se pilula za hitnu kontracepciju smatra sigurnom i preporučuje se njezina dostupnost u okviru potrebne reproduktivne zdravstvene skrbi; uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije od 7. siječnja 2015. o izmjeni odobrenja za stavljanje u promet izdanog Odlukom C(2009)4049 za „ellaOne - Ulipristal acetat”, lijek za humanu upotrebu,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se EU temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina; budući da su te vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca; budući da je poljski narod na referendumu održanom 2003. glasao za pridržavanje tih vrijednosti;

B.  budući da je u članku 9. poljskog Ustava zapisano da Republika Poljska poštuje obvezujuće međunarodno pravo;

C.  budući da Europska unija funkcionira na osnovi pretpostavke uzajamnog povjerenja, tj. da će države članice djelovati u skladu s demokracijom, vladavinom prava i temeljnim pravima, kao što je zapisano u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Povelji o temeljnim pravima;

D.  budući da je vladavina prava jedna od zajedničkih vrijednosti na kojima je Europska unija utemeljena i da je Komisija, zajedno s Parlamentom i Vijećem, prema Ugovorima odgovorna za jamčenje poštovanja vladavine prava kao temeljne vrijednosti Unije i da se mora pobrinuti za to da se prava, vrijednosti i načela Europske unije poštuju;

E.  budući da ta načela uključuju: zakonitost, koja podrazumijeva transparentan, odgovoran, demokratski i pluralistički postupak provedbe zakona; pravnu sigurnost; zabranu proizvoljnosti izvršne vlasti; neovisne i nepristrane sudove; učinkovitu sudsku kontrolu uključujući puno poštovanje temeljnih prava; i jednakost pred zakonom;

F.  budući da je neovisnost pravosuđa upisana u članak 47. Povelje o temeljnim pravima i članak 6. Europske konvencije o ljudskim pravima i da je ona nužan uvjet za demokratsko načelo diobe vlasti, što odražava i članak 10. poljskog Ustava;

G.  budući da je slobodu udruživanja potrebno zaštititi; budući da dinamično civilno društvo i pluralistički mediji imaju ključnu ulogu u promicanju otvorenog i pluralističkog društva, sudjelovanja javnosti u demokratskom procesu i povećanju odgovornosti vlada; budući da nevladine organizacije trebaju biti adekvatno financirane;

H.  budući da činjenica da poljska vlada odbija provesti nalog Suda Europske unije o sječi stabala u Bjelovjeskoj šumi i da odbija poštovati privremene naloge Europskog suda za ljudska prava u pogledu vraćanja tražitelja azila u Bjelarus jasno pokazuje da se Poljska ne pridržava Ugovorâ EU-a;

I.  budući da su protiv desetaka prosvjednika pokrenuti sudski postupci na temelju Zakona o prekršajima i u nekim slučajevima na temelju Kaznenog zakona; budući da se navodi da je više od 300 osoba dobilo poziv od policije zbog sudjelovanja u prosvjedima u listopadu 2017.;

J.  budući da je prema Povelji o temeljnim pravima, Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava spolno i reproduktivno zdravlje žena povezano s većim brojem ljudskih prava, između ostalog i s pravom na život i dostojanstvo, zaštitom od nečovječnog i ponižavajućeg postupanja, pravom na dostupnost zdravstvene zaštite, pravom na privatnost, pravom na obrazovanje i zabranom diskriminacije, a sve to odražavaju i odredbe poljskog Ustava;

K.  budući da uskraćivanje spolnih i reproduktivnih prava te pristupa spolnoj i reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući siguran i legalan pobačaj, predstavlja povredu temeljnih prava žena; budući da je Odbor UN-a za ljudska prava pozvao Poljsku da ne usvoji zakonodavne reforme koje bi predstavljale korak unatrag u ionako restriktivnom zakonodavstvu o pristupu žena sigurnom i legalnom pobačaju; budući da je Europski sud za ljudska prava u nekoliko predmeta presudio protiv Poljske zbog njezina restriktivnog tumačenja spomenutog prava;

1.  ističe da je ključno da se poštuju zajedničke europske vrijednosti iz članka 2. UEU-a i iz poljskog Ustava, kao i da se zajamče temeljna prava utvrđena Poveljom Europske unije o temeljnim pravima;

2.  ponavlja svoj stav iznesen u rezolucijama od 13. travnja 2016. i 14. rujna 2016.; posebice ponovno ističe zabrinutost zbog brzih zakonodavnih promjena u mnogim područjima bez odgovarajućeg savjetovanja ili mogućnosti neovisnog i legitimnog ustavnog preispitivanja, čime se riskira sustavno ugrožavanje temeljnih ljudskih prava, demokratskih provjera i ravnoteža te vladavine prava; posebice ponovno ističe zabrinutost zbog takvih promjena u području javnih medija, kaznenog prava, zakonodavstva o policiji, javnim službama, borbi protiv terorizma, nevladinim organizacijama i azilu te u području slobode okupljanja i prava žena;

3.  izražava duboko žaljenje i izrazitu zabrinutost zbog činjenice da nije pronađeno kompromisno rješenje za ključni problem pravilnog funkcioniranja Ustavnog suda (njegovu neovisnost i legitimnost te objavljivanje i provedbu svih njegovih odluka), čime se ozbiljno ugrožavaju poljski Ustav i demokracija i vladavina prava u Poljskoj; s dubokim žaljenjem ističe da poljska vlada odbija uzeti u obzir konstruktivne kritike poljske javnosti, nacionalnih i međunarodnih institucija te institucija EU-a, te da nisu najavljene nikakve mjere kojima bi se odgovorilo na ta pitanja;

4.  izražava duboku zabrinutost zbog izmjena zakonodavstva u vezi s poljskim pravosuđem, posebice u pogledu mogućnosti da se njime strukturno potkopa neovisnost pravosuđa i oslabi vladavina prava u Poljskoj;

5.  napominje da je 27. srpnja 2017. predsjednik Duda zbog nesukladnosti s poljskim Ustavom uložio veto na dva sporna zakona koje je izglasao poljski parlament, navodeći da ti zakoni ozbiljno ugrožavaju neovisnost pravosuđa u Poljskoj; poziva na opsežnu raspravu na nacionalnoj razini sa svim relevantnim dionicima o reformi pravosuđa, koja treba poštovati vladavinu prava i biti sukladna s pravom EU-a i europskim standardima o neovisnosti pravosuđa; poziva poljskog predsjednika da ne potpisuje nove zakone koji u cijelosti ne jamče neovisnost pravosuđa;

6.  podržava preporuke o vladavini prava koje je izdala Komisija, kao i postupke koje je pokrenula protiv Poljske zbog povrede prava EU-a; prihvaća odlučnu namjeru Komisije da kao čuvarica Ugovorâ prati situaciju u Poljskoj i da prati primjenu svojih preporuka od strane poljskih vlasti, pri čemu i dalje Poljskoj nudi punu potporu u pronalaženju odgovarajućih rješenja za jačanje vladavine prava;

7.  apelira na poljski parlament i vladu da u potpunosti provedu sve preporuke Komisije i Venecijanske komisije, te da se suzdrže od provođenja bilo kakve reforme koja bi ugrozila poštovanje vladavine prava, a posebno neovisnost pravosuđa; u tom smislu poziva na odgodu donošenja bilo kakvih zakona dok Komisija i Venecijanska komisija ne provedu odgovarajuću procjenu;

8.  poziva poljsku vladu da u skladu s privremenim nalogom Suda Europske unije od 27. srpnja 2017. u predmetu C-441/17 odmah obustavi intenzivnu sječu stabala u Bjelovjeskoj šumi, kojom bi se mogla nanijeti teška i nepopravljiva štete tom području, koje se nalazi na popisu UNESCO-ove svjetske baštine; poziva poljsku vladu da zaustavi kolektivna vraćanja u Bjelarus i na taj način poštuje obvezujuće privremene naloge Europskog suda za ljudska prava od 8. lipnja 2017., te da svakome tko na poljskoj granici izrazi namjeru traženja azila ili međunarodne zaštite zajamči puni pristup poljskom postupku azila u skladu s međunarodnim obvezama i pravom EU-a;

9.  poziva poljsku vladu da poštuje pravo na slobodu okupljanja na način da iz postojećeg Zakona o okupljanjima ukloni odredbe kojima se prednost daje „cikličkim” okupljanjima koje je odobrila vlada; apelira na vlasti da se suzdrže od nametanja kaznenih sankcija osobama koji sudjeluju u mirnim okupljanjima ili protuprosvjedima te da odbace kaznene prijave protiv mirnih prosvjednika;

10.  poziva poljsku vladu da stavi izvan snage Zakon o uspostavi Nacionalnog instituta za slobodu - centra za razvoj civilnog društva, kojim se otežava pristup državnim sredstvima za ključne skupine civilnog društva, te da zajamči da se raspodjela javnih sredstava za civilno društvo provodi na pravedan, nepristran i transparentan način, uz jamčenje pluralističke zastupljenosti;

11.  izražava zabrinutost zbog medijskih navoda o policijskom nadzoru nad vođama oporbe i predstavnicima civilnog društva te apelira na poljske vlasti da istraže te navode i da u potpunosti poštuju privatnost svih građana;

12.  poziva poljsku vladu da zauzme čvrst stav o pravima žena i djevojaka time da omogući besplatnu i dostupnu kontracepciju bez diskriminacije te da hitnu kontracepciju učini dostupnom bez liječničkog recepta; poziva, u tom kontekstu, na stavljanje izvan snage zakona kojim se ženama i djevojkama ograničava pristup piluli za hitnu kontracepciju;

13.  čvrsto se protivi bilo kakvom zakonodavnom prijedlogu kojim bi se zabranio pobačaj u slučaju teškog ili smrtonosnog oštećenja fetusa; naglašava da je univerzalan pristup zdravstvenoj skrbi, među ostalim spolnoj i reproduktivnoj zdravstvenoj skrbi i pripadajućim pravima, temeljno ljudsko pravo; ponavlja da snažno podupire organizacije posvećene ženskim pravima, s obzirom da su odnedavno meta kaznenog progona;

14.  poziva poljsku vladu da poštuje sve odredbe koje se odnose na vladavinu prava i temeljna prava sadržana u Ugovorima, Povelji Europske unije o temeljnim pravima, Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i međunarodnim standardima u području ljudskih prava, te da uspostavi izravan dijalog s Komisijom;

15.  poziva Komisiju da Parlament na transparentan način, redovito i detaljno informira o ostvarenom napretku i poduzetim mjerama;

16.  smatra da trenutačna situacija u Poljskoj nesumnjivo predstavlja rizik ozbiljnog kršenja vrijednosti utvrđenih člankom 2. UEU-a; nalaže svom Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da izradi posebno izvješće u skladu s člankom 83. stavkom 1. točkom (a) Poslovnika kako bi se na plenarnoj sjednici održalo glasovanje o obrazloženom prijedlogu kojim se Vijeće poziva da postupi u skladu s člankom 7. stavkom 1. UEU-a;

17.  ponovno ističe potrebu za redovitim postupkom praćenja i dijalogom u kojem sudjeluju sve države članice radi zaštite temeljnih vrijednosti EU-a, koje uključuju demokraciju, temeljna prava i vladavinu prava, uz sudjelovanje Vijeća, Komisije i Parlamenta, kao što je izneseno u Rezoluciji od 25. listopada 2016. s preporukama Komisiji o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava(5) (Pakt za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava);

18.  poziva poljsku vladu da poduzme odgovarajuće mjere u pogledu ksenofobnog i fašističkog marša koji se održao u Varšavi u subotu 11. studenoga 2017. te da ga strogo osudi;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i Vijeću, predsjedniku, vladi i parlamentu Poljske, vladama i parlamentima država članica, Vijeću Europe i OESS-u.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0123.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0344.
(3) Preporuka Komisije (EU) 2017/146 od 21. prosinca 2016. u pogledu vladavine prava u Poljskoj kojom se dopunjuje Preporuka (EU) 2016/1374 (SL L 22, 27.1.2017., str. 65.).
(4) Preporuka Komisije (EU) 2017/1520 od 26. srpnja 2017. u pogledu vladavine prava u Poljskoj kojom se dopunjuju preporuke (EU) 2016/1374 i (EU) 2017/146 (SL L 228, 2.9.2017., str. 19.).
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0409.

Pravna napomena