Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2040(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0389/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0389/2017

Rasprave :

PV 15/01/2018 - 15
CRE 15/01/2018 - 15

Glasovanja :

PV 16/01/2018 - 5.2
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0002

Usvojeni tekstovi
PDF 362kWORD 58k
Utorak, 16. siječnja 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Provedba makroregionalnih strategija EU-a
P8_TA(2018)0002A8-0389/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 16. siječnja 2018. o provedbi makroregionalnih strategija EU-a (2017/2040(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegovu glavu XVIII.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1) (dalje u tekstu „Uredba o zajedničkim odredbama”),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(2),

–   uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1302/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS) u vezi s pojašnjenjem, pojednostavljenjem i poboljšanjem osnivanja i funkcioniranja takvih grupacija(3),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 25. travnja 2017. o provedbi makroregionalnih strategija EU-a,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 16. prosinca 2016. o provedbi makroregionalnih strategija EU-a (COM(2016)0805) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0443),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2009. o strategiji Europske unije za regiju Baltičkog mora (COM(2009)0248),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 8. prosinca 2010. o strategiji Europske unije za dunavsku regiju (COM(2010)0715),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. lipnja 2014. o strategiji Europske unije za jadransku i jonsku regiju (COM(2014)0357),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 28. srpnja 2015. o strategiji Europske unije za alpsku regiju (COM(2015)0366),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 20. svibnja 2014. o upravljanju makroregionalnim strategijama (COM(2014)0284),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 14. prosinca 2015. „Ulaganje u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova” (COM(2015)0639),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. veljače 2011. o provedbi strategije EU-a za dunavsku regiju(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. srpnja 2012. o razvoju makroregionalnih strategija EU-a, sadašnjoj praksi i izgledima za budućnost, osobito na Sredozemlju(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2012. o strategiji kohezijske politike EU-a za područje Atlantika(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. listopada 2015. o Strategiji EU-a za jadransku i jonsku regiju(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o Strategiji EU-a za alpsku regiju(8),

–  uzimajući u obzir studiju iz siječnja 2015. „Nova uloga makroregija u europskoj teritorijalnoj suradnji”, koju je objavila Glavna uprava za unutarnju politiku, odjel B: Strukturna i kohezijska politika,

–  uzimajući u obzir izvješće Interacta od veljače 2017. „Added value of macro-regional strategies – programme and project perspective” (Dodana vrijednost makroregionalnih strategija iz perspektive programa i projekata),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika te članak 1. stavak 1. točku (e) i Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0389/2017),

A.  budući da se makroregija može definirati kao geografsko područje koje obuhvaća regije nekoliko različitih zemalja koje povezuje određeno zajedničko svojstvo ili problem ili više takvih svojstava ili problema(9);

B.  budući da su makroregionalne strategije utvrđene u područjima koja predstavljaju prirodni razvoj EU-a u pogledu prekogranične suradnje; budući da su važne s obzirom na to da su u stanju mobilizirati javne i privatne dionike, civilno društvo i akademsku zajednicu, te mobilizirati sredstva za postizanje zajedničkih ciljeva politika EU-a;

C.  budući da makroregionalne strategije nude platformu za dublju i opsežniju interakciju na međusektorskoj, regionalnoj i prekograničnoj razini među državama članicama EU-a i susjednim zemljama u svrhu rješavanja zajedničkih izazova, zajedničkog planiranja i poticanja suradnje između različitih partnera i sektora politike te poboljšanja njihove integracije, među ostalim kada je riječ o okolišu i zaštiti biološke raznolikosti, ublažavanju klimatskih promjena i strategijama prilagodbe tim promjenama, zbrinjavanju otpada i opskrbi vodom, pomorsko prostornom planiranju i sustavima integriranog upravljanja obalnim područjem; u tom kontekstu pozdravlja napore za promicanje suradnje između europskih strukturnih i investicijskih fondova te Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA);

D.  budući da su makroregije uključene u provedbu relevantnih dugoročnih, međusobno povezanih, međusektorskih političkih aktivnosti te da su povezane s kohezijskom politikom putem makroregionalnih ciljeva utvrđenih u njihovim operativnim programima i da uspostavljaju projekte s pomoću pametnih sinergija; budući da makroregije time učinkovitije doprinose postizanju ciljeva makroregionalnih strategija, privlačenju privatnih ulaganja, iskazivanju povjerenja i pokretanju dijaloga, prekogranične suradnje i solidarnosti;

E.  budući da se makroregionalne strategije temelje na načelu „trostrukog ne”, prema kojemu se u okviru postojećeg političkog okvira EU-a ne predviđaju nova financijska sredstva, nove strukture i novo zakonodavstvo;

F.  budući da postojeći mehanizmi za suradnju, na razini EU-a i među državama članicama i regijama, omogućuju lakšu provedbu makroregionalnih strategija, osobito u ranim fazama;

G.  budući da Komisija svake dvije godine donosi jedinstveno izvješće o provedbi svih četiriju postojećih makroregionalnih strategija EU-a, u kojemu navodi njihove uspjehe ali i potrebna poboljšanja, pri čemu se sljedeće izvješće očekuje krajem 2018.; budući da Parlament u tom kontekstu smatra da je potrebna procjena aspekata koji se odnose na okoliš, kao jedan od stupova održivog razvoja;

Makroregionalne strategije kao platforme za suradnju i koordinaciju

1.  napominje da se važnost makroregionalnih strategija posebno ističe u svjetlu globalizacijskih procesa zbog kojih pojedinačne zemlje postaju međusobno ovisne, što stvara potrebu za prekograničnim rješenjima;

2.  uviđa da je u kontekstu postizanja prethodno utvrđenih ciljeva u određenoj mjeri i dalje teško razriješiti pitanja povezana s različitim elementima o kojima ovisi kvaliteta provedbe, kao što su obvezivanje, preuzimanje odgovornosti, resursi i upravljanje;

3.  naglašava da makroregionalne strategije i dalje daju neprocjenjiv i inovativan doprinos prekograničnoj, međusektorskoj i višerazinskoj suradnji u Europi, čiji potencijal još nije dovoljno istražen, imajući pritom za cilj jačanje povezivosti te učvršćivanje gospodarskih veza i prijenosa znanja među regijama i zemljama; napominje međutim da, kao rezultat procesa postizanja dogovora o zajedničkim djelovanjima na više razina i na višedržavnoj/regionalnoj razini, pristup fondovima EU-a za makroregionalne projekte i dalje ostaje izazov;

4.  smatra da su makroregionalne strategije i s njima povezani programi za zaštitu okoliša korisni instrumenti s pomoću kojih koristi od europske suradnje postaju vidljive među građanima te stoga apelira na sve strane da se u potpunosti posvete tim strategijama i odigraju svoju ulogu u njihovoj provedbi;

5.  smatra da bi upravljanje na više razina uz odgovarajuću ulogu regija u tom okviru trebalo od samog početka biti okosnica svake makroregionalne strategije i da bi u proces trebalo uključiti regionalne i lokalne zajednice i javne i privatne dionike te dionike iz trećeg sektora; potiče uključene države članice i regije da razviju odgovarajuće strukture upravljanja i organizaciju rada kako bi se olakšala suradnja, uključujući zajedničko planiranje, jačanje mogućnosti financiranja i pristup odozdo prema gore;

6.  potiče poboljšanu koordinaciju i bolje partnerstvo, i vertikalno i horizontalno, među različitim javnim i privatnim akterima, akademskom zajednicom i nevladinim udrugama, kao i međunarodnim organizacijama koje djeluju u tom području, te različitim politikama na nacionalnoj i regionalnoj razini u cilju lakše i bolje provedbe makroregionalnih strategija i prekogranične suradnje; poziva Komisiju da potiče sudjelovanje tih dionika, među ostalim, u upravnim odborima makroregionalnih strategija, poštujući pritom opću primjenu načela EU-a;

7.  naglašava važnost dostatnih ljudskih resursa i administrativnog kapaciteta nadležnih nacionalnih i regionalnih službi kako bi se osiguralo da se političke obveze preobraze u djelotvornu provedbu strategija; u tom smislu ističe vrijednost Programa za potporu strukturnim reformama kojim se na zahtjev države članice može pružiti pomoć izgradnji kapaciteta i stvarna podrška razvoju i financiranju projekata u okviru makroregionalnih strategija; nadalje poziva Komisiju i države članice da aktivno promiču širenje i primjenu dobre upravne prakse i iskustva uspješne provedbe makroregionalnih strategija;

8.  ističe činjenicu da makroregionalne strategije moraju biti dovoljno fleksibilne kako bi se prilagodile nepredviđenim događajima koji mogu utjecati na uključene regije, države članice i EU u cjelini i kako bi na njih učinkovito odgovorile; smatra da bi u provedbi makroregionalnih strategija trebalo uzeti u obzir posebne regionalne i lokalne uvjete; ističe nužnost koordinativne uloge koju Komisija ima u tom pogledu, također u svjetlu preciznije prilagodbe konkretnih ciljeva svake pojedine strategije;

Strategija EU-a za regiju Baltičkog mora (EUSBSR)

9.  pozdravlja rezultate koji su postignuti od pokretanja strategije 2009. godine, osobito u pogledu mehanizama za suradnju, ne samo među uključenim regijama i zemljama (npr. unutar Vijeća na relevantnim ministarskim sastancima) nego i unutar samih regija i zemalja, primjerice u parlamentima ili vladama; napominje da je EUSBSR stabilan okvir za suradnju s više od 100 vodećih inicijativa i novih mreža;

10.  ističe preostale izazove, osobito u pogledu okoliša i povezivosti; apelira na države sudionice da pojačaju napore u borbi protiv onečišćenja (npr. kvaliteta vode i zraka i eutrofikacija) u Baltičkom moru jer je riječ o jednom od najonečišćenijih mora na svijetu; napominje da je postizanje dobrog stanja okoliša do 2020. jedan od glavnih ciljeva djelovanja u okviru politika u tom području;

11.  ističe važnost mogućnosti povezivanja baltičke regije na energetske mreže kako bi se smanjilo i iskorijenilo energetsko siromaštvo te povećala energetska sigurnost i sigurnost opskrbe;

Strategija EU-a za dunavsku regiju (EUSDR)

12.  ističe pozitivan učinak strategije na suradnju među zemljama i regijama sudionicama poboljšanjem mobilnosti i međusobne povezanosti svih vidova prijevoza, promicanjem čiste energije, kulture i održivog turizma, a posebno poticanjem izravnih kontakata među ljudima i postizanja veće kohezije među regijama i zemljama koje sudjeluju u strategijama;

13.  smatra da su projekt „Euro access”, inicijativa za čisti Dunav (Keep Danube Clean) te Dunavski dijalog za financiranje jasni pozitivni primjeri za prevladavanje poteškoća u financiranju s kakvima su često suočeni projekti transnacionalne i prekogranične naravi; mišljenja je da bi se u okviru tog dijaloga razlika u razvoju među regijama u slivu Dunava mogla dodatno smanjiti; nadalje smatra da bi ponovno otvaranje Dunavske strateške točke moglo pridonijeti lakšoj provedbi strategije;

14.  naglašava da je sprečavanje štete koja nastaje zbog velikih poplava i dalje jedan od velikih izazova u području okoliša za zemlje u dunavskoj makroregiji; ističe da bi trebalo razmisliti o dodatnim zajedničkim mjerama za sprečavanje prekograničnog onečišćenja;

15.  podsjeća da su potrebni strateški projekti te naglašava da je ključno održavati visoku razinu političke potpore te povećati resurse i kapacitete nadležnih državnih službi kako bi se riješili preostali problemi; stoga ističe da je potrebno zadržati politički zamah za EUSDR te se pobrinuti da upravljačka skupina EUSDR-a postiže dobre rezultate;

16.  s obzirom na prirodnu povezanost Dunava i Crnog mora poziva zemlje sudionice da poboljšaju koordinaciju EUSDR-a i prekogranične suradnje na Crnom moru te da usko surađuju na rješavanju zajedničkih socioekonomskih, okolišnih i prometnih izazova;

17.  ističe da bi bolje integriran pristup mobilnosti i multimodalnosti u dunavskoj regiji također pozitivno pridonio u pogledu okoliša;

Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR)

18.  ističe specifičnu narav EUSAIR s obzirom na broj potencijalnih zemalja sudionica i zemalja kandidatkinja te smatra da je takav oblik suradnje velika prilika za cijelu regiju; smatra da EUSAIR može dati poticaj procesu proširenja i integracije;

19.  sa zabrinutošću upozorava na probleme povezane s nedostatkom stvarne povezanosti između dostupnosti resursa, upravljanja i preuzimanja odgovornosti, čime se sprječava da se ciljevi EUSAIR-a postignu u cijelosti; poziva zemlje sudionice da nadležnim tijelima pruže potporu i prilagođene mjere za provedbu strategije;

20.  naglašava da je ta regija zadnjih godina posebno pogođena migracijskom krizom; drži da bi EUSAIR s pomoću potrebnih instrumenata i resursa mogao pridonijeti suočavanju s tim izazovima; u tom kontekstu pozdravlja nastojanja Komisije da pronađe rješenja za mobilizaciju financijskih sredstava za aktivnosti povezane s migracijama, uključujući suradnju s trećim zemljama;

21.  smatra da je stup održivog turizma u jadranskoj i jonskoj regiji pozitivan instrument za stvaranje održivog gospodarskog rasta u toj regiji te za razvijanje svijesti o okolišnim izazovima i makroregionalnim strategijama;

22.  poziva relevantne zemlje da daju prednost izgradnji kapaciteta ključnih subjekata koji provode EUSAIR, kao i programskih tijela nadležnih za operativne programe povezane s EUSAIR-om;

Strategija EU-a za alpsku regiju (EUSALP)

23.  smatra da je EUSALP dokaz toga kako se makroregionalni koncept može uspješno primjenjivati i na razvijenije regije; poziva dionike da promiču ulaganja u okoliš koja su usmjerena na posljedice klimatskih promjena; nadalje ističe da je alpska regija važno regionalno prometno čvorište te ujedno i jedno od najvećih jedinstvenih prirodnih i rekreacijskih područja koje treba očuvati; stoga naglašava da se treba težiti donošenju održivih i međusobno povezanih prometnih strategija;

24.  pozdravlja upravljačku strukturu koja se trenutačno uspostavlja u okviru strategije, s obzirom na to da su se prvi koraci u provedbi strategije pokazali teškima jer je njihovo upravljanje ovisilo o različitim strukturama, okvirima i rokovima; stoga poziva zemlje sudionice da nastave iskazivati svoju predanost i potporu članovima akcijske skupine EUSALP-a;

25.  naglašava da EUSALP može biti dobar primjer obrasca strategije za teritorijalnu koheziju jer se njime istodobno obuhvaćaju različita posebna područja, proizvodna područja, planinska i ruralna područja i neki od najvažnijih i visoko razvijenih gradova u EU-u te nudi platforma za zajedničko rješavanje izazova s kojima se ta područja suočavaju (klimatske promjene, demografske promjene, bioraznolikost, migracije, globalizacija, održivi turizam i poljoprivreda, opskrba energijom, promet i mobilnost, digitalni jaz); poziva zemlje i regije sudionice da u rješavanju zajedničkih prioriteta posvete dužnu pozornost korištenju programa suradnje INTERREG za alpski prostor i drugih relevantnih fondova;

26.  naglašava da je alpska regija okružena brojnim granicama i da je uklanjanje tih prepreka preduvjet za uspješnu suradnju, posebno za tržište rada i gospodarske aktivnosti povezane s malim i srednjim poduzećima; ističe da EUSALP može također pružiti priliku da se osnaži transnacionalna prekogranična suradnja susjednih regija, gradova i lokalnih zajednica te da se izgrade veze i mreže među ljudima, također u pogledu međusobnog povezivanja u području prometa i digitalne pokrivenosti; usto ističe ekološki osjetljivu narav te regije;

Makroregionalna Europa nakon 2020.?

27.  ističe da makroregionalne strategije postižu rezultate ako se temelje na dugoročnoj političkoj perspektivi i organizirane su na način da svi javni, posebno regionalne i lokalne vlasti, te privatni dionici i civilno društvo budu stvarno zastupljeni u njima od samog početka, što iziskuje učinkovitu razmjenu informacija, najboljih praksi, znanja i iskustava između makroregija i njihovih regionalnih i lokalnih vlasti; smatra da je potrebno ojačati višerazinsko upravljanje makroregionalnim strategijama, koje bi trebalo biti transparentno, imati učinkovitije mehanizme koordinacije i komuniciranja s javnošću ne bi li te strategije postale prepoznatljive i bile dobro prihvaćene u lokalnim i regionalnim zajednicama;

28.  vjeruje da provedba strategije može biti uspješna samo ako se temelji na dugoročnoj viziji i učinkovitoj koordinaciji te strukturama suradnje s potrebnim administrativnim kapacitetom, kao i na zajedničkim dugotrajnim političkim naporima na razini uključenih institucija i ako ima osigurano primjereno financiranje; stoga naglašava potrebu da se poveća djelotvornost ulaganja usklađivanjem, sinergijama i komplementarnošću regionalnih i nacionalnih financijskih sredstava s postojećim instrumentima financiranja EU-a kojima se, osim što se jačaju programi europske teritorijalne suradnje, promiču prekogranični projekti u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova i EFSU-a te s pomoću izravnog financiranja;

29.  smatra da bi pojednostavnjenje fondova i postupka za njihovo korištenje u okviru makroregionalnih strategija povećalo njihovu djelotvornost;

30.  predlaže da uključene zemlje otpočetka jasno preuzmu obveze u pogledu financiranja i ljudskih resursa za provedbu makroregionalnih strategija; poziva Komisiju da doprinese boljoj koordinaciji unutar makroregionalnih strategija, da promiče dobre prakse i da osmisli poticaje kako bi se promicalo aktivno sudjelovanje svih zainteresiranih strana kao i njihova koordinacija, također u cilju jačanja veza između politika EU-a i provedbe makroregionalnih strategija; nadalje potiče da se u okviru makroregionalnih strategija iskoriste strategije zelene javne nabave u cilju poticanja ekoloških inovacija, biogospodarstva, razvoja novih poslovnih modela i uporabe sekundarnih sirovina, nalik onima u kružnom gospodarstvu, radi postizanja više razine zaštite okoliša i zdravlja te poticanja bliskih veza između proizvođača i potrošača;

31.  naglašava da je potrebna izraženija orijentiranost na rezultate i rješavanje konkretnih problema, uključujući u području zaštite okoliša, kako bi se mogli izraditi planovi s realnim učinkom na teritorij i kako bi se opravdalo ulaganje resursa, koje bi pak trebalo biti usklađeno sa zadanim ciljevima i povezano sa stvarnim potrebama relevantnih teritorija;

32.  poziva na to da se sva pitanja o makroregionalnim strategijama, primjerice pitanje odgovornosti i potrebnih političkih poticaja, riješe u skladu s postupkom s kojim su se prethodno složile sve uključene regije;

33.  smatra da treba osnažiti prepoznatljivost i javnu predodžbu aktivnosti koje makroregije u ciljanim regijama poduzimaju, kao i njihove rezultate, i to provođenjem informativnih kampanja i razmjenom najboljih praksi, između ostalog uz pomoć internetskih platformi i društvenih mreža, čime se strategije čini pristupačnijima za opću javnost;

34.  naglašava da je iduća revizija višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) mogućnost da se istodobno preispitaju svi ciljevi makroregionalnih strategija kako bi se ojačala njihova povezanost s prioritetima EU-a i učvrstile njihove financijske obveze;

35.  poziva Komisiju da prilikom iduće revizije pravila o kohezijskoj politici podnese prijedloge kojima se potiče bolja provedba makroregionalnih strategija;

36.  poziva Komisiju da u okviru sljedećeg izvješća o provedbi makroregionalnih strategija, koje treba biti objavljeno 2018., poduzme temeljitiju analizu, osobito sljedećih tema:

   (a) djelotvornosti transnacionalnih programa u okviru europske teritorijalne suradnje u cilju financiranja i strateškog poticanja makroregionalnih strategija;
   (b) pokazatelja koji bi se mogli primijeniti u okviru svih makroregionalnih strategija u svrhu veće orijentiranosti na rezultate, boljeg praćenja i ocjenjivanja;
   (c) mjera za bolje povezivanje s prioritetima EU-a;
   (d) pojednostavnjenja provedbe i integriranja programa financiranja;
   (e) kvalitete uključenosti regionalnih i lokalnih razina vlasti u provedbu makroregionalnih strategija.

37.  ističe da poziv na razvoj novih strategija kao što su strategije za Karpate, Atlantik, Sredozemno more ili Iberijski poluotok ne bi trebao odvraćati pozornost s primarnog cilja poboljšane i temeljitije provedbe postojećih makroregionalnih strategija;

38.  podržava načelo „trostrukog ne” za makroregionalne strategije (ne novom zakonodavstvu EU-a, ne novim sredstvima i ne novim strukturama EU-a); međutim predlaže da Komisija u svojem sljedećem izvješću o provedbi makroregionalnih strategija procijeni učinak načela „trostrukog ne” na programe u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova;

39.  ističe potrebu za teritorijalnim pristupom u vezi s aktivnostima suradnje od slučaja do slučaja, s obzirom na to da su makroregionalne strategije usmjerene na svladavanje teritorijalnih izazova koji se mogu riješiti učinkovitije zajedno; naglašava važnost postizanja sinergija i usklađivanja između različitih sastavnica teritorijalne suradnje u okviru programa europske teritorijalne suradnje i makroregija kako bi se pojačao učinak transnacionalnih programa, objedinili resursi, pojednostavnilo financiranje makroregionalnih strategija i poboljšali ishodi njihove provedbe i učinkovitost uloženih sredstava;

40.  ponovno naglašava predanost EU-a provedbi ciljeva održivog razvoja; ističe važnost usklađivanja ciljeva makroregionalnih strategija s vodećim inicijativama EU-a, kao što su energetska unija, Pariški sporazum o klimatskim promjenama i plavi rast u morskim makroregijama; skreće pozornost na upravljanje rizicima za okoliš, kao što su očuvanje prirode, biološke raznolikosti i ribljih stokova te suzbijanje morskog otpada, kao i razvoj održivog i zelenog turizma; potiče suradnju u području obnovljive energije; u tom kontekstu potiče upotrebu strategija pametne specijalizacije (S3), jačanje malih i srednjih poduzeća i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta;

41.  naglašava da Parlament od samog početka podržava makroregije s pomoću pilot-projekata i pripremnih djelovanja; međutim posebno ističe iskustvo stečeno u regiji Baltičkog mora, koje pokazuje da dugoročno razmišljanje treba ostati osnova za makroregionalnu suradnju;

42.  poziva Komisiju da u rad Skupine na visokoj razini za makroregionalne strategije uključi Parlament u svojstvu promatrača;

o
o   o

43.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom odboru regija, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te vladama, nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica i trećih zemalja koje sudjeluju u makroregionalnim strategijama.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 303.
(4) SL C 188 E, 28.6.2012., str. 30.
(5) SL C 349 E, 29.11.2013., str. 1;
(6) SL C 353 E, 3.12.2013., str. 122.
(7) SL C 355, 20.10.2017., str. 23.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0336.
(9)6 Schmitt i dr. (2009), „EU macro-regions and macro-regional strategies – A scoping study” (Makroregije i makroregionalne strategije EU-a – preliminarna studija), elektronički radni dokument NORDREGIO 2009:4.

Posljednje ažuriranje: 27. rujna 2018.Pravna napomena