Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2039(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0406/2017

Podneseni tekstovi :

A8-0406/2017

Rasprave :

PV 17/01/2018 - 17
CRE 17/01/2018 - 17

Glasovanja :

PV 18/01/2018 - 6.6
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0018

Usvojeni tekstovi
PDF 473kWORD 68k
Četvrtak, 18. siječanja 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Provedba Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama
P8_TA(2018)0018A8-0406/2017

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2018. o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama (2017/2039(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1304/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Europskom socijalnom fondu i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1081/2006(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/779 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1304/2013 u pogledu dodatnog iznosa početnog predfinanciranja koji se isplaćuje za operativne programe koji dobivaju potporu iz Inicijative za zapošljavanje mladih(2),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi programa Jamstvo za mlade(3),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 4. listopada 2016. naslovljenu „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladihˮ (COM(2016)0646),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 3/2015 iz ožujka 2015. naslovljeno „Jamstvo za mlade EU-a: poduzeti su prvi koraci, no rizici u provedbi tek predstoje”,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće br. 5/2017 Europskog revizorskog suda iz ožujka 2017. naslovljeno: „Nezaposlenost mladih – donose li politike EU-a promjene? Procjena programa „Garancija za mlade” i Inicijative za zapošljavanje mladih”,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 24. listopada 2017. o kontroliranju trošenja i praćenje troškovne učinkovitosti programa Jamstva za mlade EU-a(4),

–  uzimajući u obzir dubinsku analizu svojeg resornog odjela za proračunska pitanja od 3. veljače 2016. naslovljenu „Ocjena Inicijative za zapošljavanje mladih”,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije od 10. lipnja 2016. za preporuku Vijeća o uspostavi programa Jamstvo za vještine (COM(2016)0382),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. svibnja 2012. o Inicijativi o mogućnostima za mlade(5),

–   uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 10. ožujka 2014. o kvalitativnom okviru za pripravništvo,

–  uzimajući u obzir Europsku socijalnu povelju, njezin Dodatni protokol i revidiranu verziju koja je stupila na snagu 1. srpnja 1999.,

–  uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja, a posebno cilj br. 8 koji glasi „promovirati uključiv i održiv gospodarski rast, punu zaposlenost i dostojanstven rad za sve”, koje je 2015. godine usvojio UN i koji se odnose na cijeli svijet, uključujući EU,

–  uzimajući u obzir izvješće kojem je autor Jean-Claude Juncker, u bliskoj suradnji s Donaldom Tuskom, Jeroenom Dijsselbloemom, Marijem Draghijem i Martinom Schulzom od 22. lipnja 2015. o dovršavanju europske gospodarske i monetarne unije („Izvješće petorice predsjednika”), dokument Komisije za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe od 26. travnja 2017. i 31. svibnja 2017. o produbljivanju europske monetarne unije te Bijelu knjigu Komisije od 1. ožujka 2017. o budućnosti Europe,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. travnja 2017. o uspostavi europskog stupa socijalnih prava (COM(2017)0250 i Preporuku Komisije (EU) 2017/761 od 26. travnja 2017. o europskom stupu socijalnih prava(6),

–  uzimajući u obzir rad i istraživanje Eurofounda, Cedefopa, Međunarodne organizacije rada, Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj, Europske konfederacije sindikata, Europskog sindikalnog instituta, Konfederacije europske poslovne zajednice (BusinessEurope), Europskog udruženja obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, Europskog centra za poduzeća u javnom vlasništvu i od općeg gospodarskog interesa, mreže Eurocities i Europskog foruma mladih,

–  uzimajući u obzir govor predsjednika Junckera o stanju Unije održan 13. rujna 2017., Smjernice za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Uniju (nacrt Programa rada Komisije do kraja 2018.) i pismo namjere Komisije upućeno Antoniju Tajaniju i estonskom premijeru Jüriju Ratasu od 13. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za proračunski nadzor, Odbora za kulturu i obrazovanje i Odbora za prava žena i jednakost spolova(A8-0406/2017),

A.  budući da se zbog financijske i gospodarske krize stopa nezaposlenosti mladih popela s 15 % u 2008. godini na najvišu vrijednost od 24 % početkom 2013. i da ta prosječna stopa prikriva velike razlike među državama članicama i regijama; budući da su stope nezaposlenosti mladih u 2013. ostale blizu 10 % u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj, a u Italiji, Španjolskoj, Hrvatskoj i Grčkoj dosegle su najviše vrijednosti blizu ili znatno više od 40 %;

B.  budući da su mjere usmjerene na smanjenje javne potrošnje pokazale negativan utjecaj, posebice na mlade zbog rezova u obrazovanju, obučavanju, stvaranju radnih mjesta i službama za pružanje potpore;

C.  budući da su politike koje pogađaju mlade razvijane bez uključivanja dotičnih mladih osoba i njihovih predstavnika;

D.  budući da se zbog dugih razdoblja nezaposlenosti mladi mogu osjećati marginalizirani, izolirani, odsječeni od društva te da nezaposlenost mladih može imati „učinak s trajnim posljedicama”, što znači da postoji veća vjerojatnost da će ponovno postati nezaposleni, da će imati niže prihode i slabije izglede u karijeri u svojem radnom vijeku; budući da zanemarivanje mladih predstavlja ogroman gubitak javnih i privatnih ulaganja te vodi sveopćoj nesigurnosti zaposlenja i gubitku vještina, s obzirom na neiskorišten i oslabljen ljudski potencijal koji je s tim povezan;

E.  budući da je 2012. trećina zaposlenih u Europi bila ili prekvalificirana ili nedovoljno kvalificirana za svoj posao(7) i budući da su mladi zaposleni često formalno prekvalificirani, a istodobno, češće nego stariji radnici, imaju poslove koji ne odgovaraju njihovim vještinama;

F.  budući da mladim radnicima prijeti viši rizik od toga da se nađu na nesigurnom radnom mjestu; budući da su izgledi radnog odnosa s više negativnih strana dvostruko veći za radnike mlađe od 25 godina, nego za radnike u dobi od 50 godina ili starije(8);

G.  budući da uspješan prijelaz iz škole na radno mjesto i iz neaktivnosti na radno mjesto te pronalazak prvog pravog posla osnažuju i motiviraju mlade ljude, a to im pomaže i da razviju osobne i profesionalne vještine kako bi postali neovisni, samosvjesni građani i da dobro započnu svoje karijere;

H.  budući da je stopa nezaposlenosti mladih u 28 država članica EU-a, nakon dostizanja najviše vrijednosti od 24 % u 2013., bila u konstantnom padu i pala na razinu ispod 17 % u 2017.; budući da je razina nezaposlenosti mladih ostala visoka te da je ta razina niža od 11 % u samo nekoliko država članica (Austrija, Češka, Nizozemska, Malta, Mađarska i Njemačka) te da među državama članicama vladaju ozbiljne razlike;

I.  budući da analiza raščlanjivanja po spolovima rada na puno i nepuno radno vrijeme diljem Europe otkriva da je u razdoblju 2007. do 2017. razlika između spolova ostala ista te da muškarci i dalje čine oko 60 % zaposlenih na puno radno vrijeme u dobi od 15 do 24 godine, ali čine samo oko 40 % iste dobne skupine zaposlenih na nepuno radno vrijeme;

J.  budući da je, nažalost, kao statistička činjenica stopa nezaposlenosti mladih općenito otprilike dvaput veća od prosječne opće stope nezaposlenosti, i tijekom razdoblja gospodarskog rasta i za vrijeme recesija;

Inicijativa za zapošljavanje mladih i Garancija za mlade

K.  budući da je 22. travnja 2013. Vijeće u obliku preporuke uspostavilo Garanciju za mlade, kojom se države članice obvezuju da će mladima omogućiti kvalitetno zaposlenje, nastavak školovanja, naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od gubitka zaposlenja ili završetka formalnog obrazovanja;

L.  budući da bi mnoge države članice, s obzirom na to da nisu imale mnogo uspjeha s regulativama i prilikama koje su dosad bile dostupne u borbi protiv nezaposlenosti mladih, trebale staviti veći naglasak na učinkovitu upotrebu financijskih sredstava i alata dostupnih u okviru Europskog socijalnog fonda;

M.  budući da je u veljači 2013. Vijeće pristalo uspostaviti Inicijativu za zapošljavanje mladih koja je pokrenuta kao glavni proračunski instrument EU-a povezan s Europskim socijalnim fondom i to kako bi se pomoglo određenim regijama u državama članicama u kojima su stope nezaposlenosti mladih posebno visoke, ponajprije uvođenjem programa u okviru Garancije za mlade;

N.  budući da je provođenje programa Garancije za mlade obveza preuzeta na razini EU-a, dok je Inicijativa za zapošljavanje mladih usmjerena na one države članice i regije u kojima stope nezaposlenosti iznose više od 25 %, za što uvjete ispunjava 20 država članica, bilo djelomice ili potpuno;

O.  budući da se zbog potrebe za brzom mobilizacijom sredstava uplate u proračun Inicijative za zapošljavanje mladih za 2014. i 2015. koncentrirale na početku tog razdoblja kako bi se maksimizirao učinak mjera financiranih iz Inicijative za zapošljavanje; budući da je zbog kašnjenja u provedbi na nacionalnoj i regionalnoj razini pojačano financiranje na početku razdoblja kao mjera nije postiglo dovoljan učinak; budući da je 2015. stopa predfinanciranja uvjetno povećana s 1 % na 30 % te da je većina država članica koje su ispunjavale uvjete tu mjeru uspješno primijenila;

P.  budući da je glavna ambicija Inicijative za zapošljavanje mladih i Jamstva za mlade doprijeti do mladih ljudi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju se (skupina NEET) koji su u najvećoj opasnosti od isključivanja te istovremeno uzeti u obzir činjenicu da su izrazom „NEET” obuhvaćene razne podskupine mladih ljudi s različitim potrebama;

Q.  budući da je Garancija za mlade osmišljena kako bi se skupina NEET učinkovito uključila na tržište rada tako što će se ponuditi individualizirani pristupi koji vode kvalitetnim ponudama za zaposlenje i unapređenju zapošljivosti mladih te kako bi se u širem kontekstu podržalo mlade u prijelazu iz škole na posao te riješio problem neusklađenosti dostupnih vještina s potrebama tržišta rada; budući da su odgovarajuće strategije informiranja koje se provode u državama članicama u tom pogledu potrebne;

R.  budući da je Međunarodna organizacija rada u 2015. procijenila da je trošak provedbe Garancije za mlade u 28 država članica EU-a 45 milijardi EUR; budući da je Garanciji za mlade u programskom razdoblju 2014. – 2020. dodijeljen skroman proračun od 6,4 milijardi EUR kako bi se nadopunila, a ne zamijenila nacionalna financijska sredstva;

S.  budući da je Komisija predložila povećanje proračuna Inicijative za zapošljavanje mladih za 1 milijardu EUR koju bi popratila 1 milijarda EUR odobrenih sredstava iz ESF-a, u okviru revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2017. – 2020.; budući da je, nakon postizanja dogovora između Parlamenta i Vijeća, ta brojka povećana na 1,2 milijardi EUR; budući da je 5. rujna 2017. Parlament usvojio nacrt izmjene proračuna br. 3/2017 kako bi se u 2017. osiguralo dodatnih 500 milijuna EUR za Inicijativu za zapošljavanje mladih financiranih iz globalne marže za obveze te izrazio žaljenje zbog kašnjenja u proračunskom postupku 2017. uzrokovanom blokadom i kasnim odobrenjem revizije VFO-a u sredini razdoblja u Vijeću;

T.  budući da je Europski revizorski sud u svom prvom tematskom izvješću o Garanciji za mlade izrazio zabrinutost u pogledu primjerenosti financiranja (i na nacionalnoj razini i na razini EU-a), definicije „kvalitetne ponude”, nedostatka strategije s jasnim etapama i ciljevima te praćenja rezultata programa i izvještavanja o njima; budući da je isto tako izrazio zabrinutost zbog nedovoljnog uspjeha partnerskog pristupa u razvoju Garancije za mlade sadržanom u Preporuci Vijeća od 22. travnja 2013.;

U.  budući da su istinski učinkoviti mehanizmi potrebni za raspravu o poteškoćama u primjeni programa Jamstva za mlade i njihovo rješavanje te da je potrebno da se države članice čvrsto obvežu da će provoditi Jamstvo za mlade u njegovu punom opsegu, uzimajući u obzir posebno lokalne uvjete i omogućavanje razvoja vještina i uspostavljanje primjerenih struktura za evaluaciju;

V.  budući da su u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda o Garanciji za mlade prepoznati neki zajednički kriteriji „kvalitetne ponude” te da je Slovačka svoju definiciju koja sadrži odredbe o minimalnom radnom vremenu i održivosti zaposlenja nakon prestanka potpore iz Inicijative za zapošljavanje mladih učinila pravno obvezujućom te uzimajući u obzir zdravstveno stanje primatelja;

W.  budući da je Europski revizorski sud u svojem drugom nedavno objavljenom tematskom izvješću o Inicijativi za zapošljavanje mladih i Garanciji za mlade, sastavljenom na temelju uzorka od sedam država članica, istaknuo zabrinutost time što je teško doći do potpunih podataka te što je napredak u provedbi Garancije za mlade ograničen i što rezultati nisu ispunili početna očekivanja; budući da su Inicijativa za zapošljavanje mladih i Garancija za mlade jedni od najinovativnijih i najambicioznijih političkih odgovora na nezaposlenost mladih nakon gospodarske krize i da bi stoga njihova provedba u nadolazećim godinama trebala uživati daljnju financijsku i političku podršku EU-a, nacionalnih i regionalnih institucija;

X.  budući da se troškovna učinkovitost Inicijative za zapošljavanje mladih i konačni cilj Garancije mladih da mladi zasnuju održiv radni odnos mogu postići samo ako se operacije pravilno nadziru na temelju pouzdanih i usporedivih podataka, ako su programi usmjereni na rezultate i ako se prilagodbe vrše u slučajevima u kojima se otkriju neučinkovite i skupe mjere;

Y.  budući da je potrebno više napora od strane država članica kako bi se ciljano podržalo mlade ljude najudaljenije ili potpuno odvojene od tržišta rada, poput mladih ljudi s invaliditetom;

Z.  budući da bi Inicijativa za zapošljavanje mladih i Garancija za mlade trebali igrati središnju ulogu u ostvarenju ključnih načela Europskog stupa socijalnih prava;

AA.  budući da predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker u svojem govoru o stanju Unije za 2017. nije spomenuo stanje nezaposlenosti mladih u Europi koje je i dalje alarmantno; budući da je u pismu namjere priloženom govoru o stanju Unije za 2017. prepoznata uloga Garancije za mlade kao pomoći za otvaranje radnih mjesta u EU-u; budući da bi borba protiv nezaposlenosti, a posebice nezaposlenosti mladih trebala ostati prioritet za djelovanje EU-a;

AB.  budući da su prijavljena kašnjenja u isplatama u okviru mjera financiranih iz Inicijative za zapošljavanje mladih koja su često uzrokovana prekasnim osnivanjem upravljačkih tijela ili nedovoljnim upravnim kapacitetima nacionalnih ili regionalnih tijela;

AC.  budući da bi mjere iz Inicijative za zapošljavanje mladih i Garancije za mlade poput stažiranja i naukovanja trebale pomoći u olakšavanju prijelaza na tržište rada te nikad ne bi trebale biti zamjena za redovite ugovore o radu;

AD.  budući da, kad je riječ o mladim ženama u ruralnim područjima, nezakonito zapošljavanje ili neprijavljivanje statusa nezaposlene osobe dovodi do nepreciznih statističkih podataka i do razlika u mirovinama; budući da ta praksa negativno utječe na društvo u cjelini, a posebno na dobrobit žena, te na druge oblike socijalnog osiguranja i mogućnosti za promjene karijere ili buduće mogućnosti zapošljavanja;

AE.  budući da je 16 milijuna osoba iz skupine NEET sudjelovalo u programu Garancija za mlade, a Inicijativom za zapošljavanje mladih pružena je izravna potpora za više od 1,6 milijuna mladih ljudi u EU-u;

AF.  budući da su u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih države članice donijele više od 132 mjere za tržište rada koje su usmjerene na mlade osobe;

AG.  budući da je 75 % ukupnog proračuna Inicijative za zapošljavanje mladih odobreno, a 19 % su države članice već uložile, zbog čega je stopa izvršenja proračuna Inicijative za zapošljavanje mladih najviša među europskim strukturnim i investicijskim fondovima;

AH.  budući da više izvješća o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih pokazuje da se, unatoč zabrinutosti u pogledu dostatnosti financiranja i procjene ukupnih potrebnih ulaganja, raspoloživa sredstva uspješno usmjeravaju prema zadovoljavanju regionalnih potreba te da su usmjerena na konkretne regije i skupine korisnika;

AI.  budući da Komisija od uspostave europske strategije zapošljavanja 1997. podupire niz mjera osmišljenih za poboljšanje mogućnosti zapošljavanja i obrazovanja za mlade(9); budući da su od krize napori EU-a posebno usmjereni na Garanciju za mlade i Inicijativu za zapošljavanje mladih;

AJ.  budući da se Garancija za mlade financira iz ESF-a, nacionalnih proračuna i Inicijative za zapošljavanje mladih, dok se Inicijativom za zapošljavanje mladih mogu financirati izravno otvaranje radnih mjesta, naukovanje, stažiranje i daljnje obrazovanje za ciljane skupine Inicijative za zapošljavanje mladih u regijama koje za to ispunjavaju uvjete; budući da za mjere Inicijative za zapošljavanje mladih rok trajanja nije unaprijed definiran, dok se u okviru Garancije za mlade zahtijeva da se ponuda da u roku od četiri mjeseca;

AK.  budući da je Garancija za mlade dovela do provedbe strukturnih reformi u državama članicama kako bi, ponajprije, modeli obrazovanja i osposobljavanja bili prilagođeniji tržištu rada u cilju ostvarivanja njezinih ciljeva;

AL.  budući da vanjski čimbenici poput konkretne gospodarske situacije ili modela proizvodnje svake pojedinačne regije utječu na postizanje ciljeva utvrđenih u Garanciji za mlade;

Uvod

1.  vjeruje da Garancija za mlade mora biti prvi korak prema potrebama za poslom mladih osoba; podsjeća da poslodavci imaju obvezu sudjelovati u procesu osiguravanja pristupačnih programa strukovnog obrazovanja, početničkih poslova i kvalitetnih stažiranja;

2.  ističe da aspekt kvalitete pristojnih radnih mjesta za mlade osobe ne smije nikada biti doveden u pitanje; ističe da temeljni radni standardi i drugi standardi povezani s kvalitetom rada poput radnog vremena, minimalne plaće, socijalne sigurnosti te zdravlja i sigurnosti na poslu moraju biti u središtu pri poduzimanju napora;

3.  prima na znanje znatne razlike u gospodarskim rezultatima u smislu i gospodarskog rasta i povećanja zaposlenosti u 28 država članica EU-a, što zahtijeva odlučan politički odgovor; primjećuje da određene države članice zaostaju u provedbi potrebnih strukturnih reformi; napominje da se radna mjesta stvaraju provođenjem zdravih gospodarskih politika, kao i politika zapošljavanja i ulaganja, koje su u konačnici u nadležnosti država članica; izražava svoju zabrinutost zbog dugoročnog učinka gospodarskog razvoja regija u kojima dolazi do odljeva mozgova;

4.  podsjeća da u sklopu provedbenih pravila za Inicijativu za zapošljavanje mladih države članice moraju birati između različitih načina provedbe programa (namjenski program, prioritetne osi u okviru postojećeg operativnog programa ili dio nekoliko različitih prioritetnih osi); ističe da je, s obzirom na različite mogućnosti provedbe te na temelju dobivenih rezultata, potrebna razmjena najboljih praksi u cilju njihovog uključivanja u buduće faze programa;

5.  sa zabrinutošću napominje da se u tematskom izvješću Europskog revizorskog suda br. 5/2017 navodi da postoji rizik da financijska sredstva EU-a jednostavno zamjenjuju nacionalna financijska sredstva, a da ne stvaraju dodanu vrijednost; podsjeća na to da je u skladu s načelom dodatnosti cilj Inicijative za zapošljavanje mladih nadopuniti nacionalna financijska sredstva, a ne zamijeniti politike i financijska sredstva država članica za borbu protiv nezaposlenosti mladih; ističe da se samo proračunom Inicijative za zapošljavanje mladih ne može ostvariti ambicija da se svim mladim ljudima ponudi kvalitetno zaposlenje, nastavak školovanja, naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca nakon gubitka posla i završetka formalnog obrazovanja, niti je taj program ikada bio tako zamišljen;

6.  naglašava kako je potrebno da Inicijativa za zapošljavanje mladih bude pokretač u prvom redu reformi politika, a onda i bolje koordinacije u područjima zapošljavanja i obrazovanja, prije svega u državama članicama koje se suočavaju s visokim stopama nezaposlenosti mladih, s ciljem osiguravanja da te države članice uvedu integrirane, sveobuhvatne i dugoročne pristupe rješavanju nezaposlenosti mladih koji bi povećali zapošljivost mladih, dali im bolje prilike i doveli do održivog zapošljavanja, a ne da provode niz fragmentiranih (postojećih) politika; smatra da su Inicijativa za zapošljavanje mladih i Garancija za mlade moćni alati u borbi protiv socijalne isključenost skupina najmarginaliziranijih mladih osoba; vjeruje da je važno raditi na postizanju ciljeva strategije Europa 2020. u pogledu zapošljavanja, stope prekida školovanja i socijalne isključenosti;

7.  podsjeća da je u skladu s Preporukom Vijeća o uspostavi programa Jamstvo za mlade definirano šest smjernica na kojima bi se trebali temeljiti programi Garancije za mlade: izgradnja partnerskih pristupa, mjere rane intervencije i aktivacije, mjere potpore s ciljem uključivanja u tržište rada, korištenje sredstava Unije, procjena i stalno poboljšanje reformi i inicijativa; ističe da je, prema izvješćima o ocjeni, vrlo malo država članica dalo podatke o tim aspektima i njihovoj punoj ocjeni;

8.  ističe da bi trebalo uložiti više i u domaću i u prekograničnu mobilnost kako bi se smanjila stopa nezaposlenosti mladih te riješio problem neusklađenosti vještina; poziva na bolje usklađivanje ponude posla i vještina sa zahtjevima tako što će se olakšati mobilnost među regijama (uključujući prekogranične regije); prepoznaje da države članice moraju posvetiti posebnu pozornost osiguravanju bolje povezanosti sustava obrazovanja s tržištem rada u prekograničnim regijama, primjerice promicanjem obrazovanja na jezicima susjednih zemalja;

9.  podsjeća da je visoka stopa nezaposlenosti mladih uzrokovana: učincima svjetske gospodarske krize na tržišta rada, ranim napuštanjem školovanja bez dovoljnih kvalifikacija, nedostatkom relevantnih vještina i radnog iskustva, sve većom prisutnošću nesigurnih oblika kratkoročnog zaposlenja nakon čega slijede razdoblja nezaposlenosti, ograničenim mogućnostima osposobljavanja i nedovoljnim ili neadekvatnim aktivnim programima tržišta rada;

10.  smatra da praćenje Inicijative za zapošljavanje mladih mora biti podržano pouzdanim podacima; smatra da su trenutačno dostupni podaci o praćenju i rezultatima nedovoljni za sveobuhvatnu procjenu provedbe i postignutih rezultata Inicijative za zapošljavanje mladih kao glavnog financijskog instrumenta Garancije za mlade, posebice zbog početnih kašnjenja u uspostavi operativnih programa u državama članicama i činjenice da se još uvijek nalaze u relativno ranim fazama provedbe; ustraje u tome da je potrebno zadržati zaposlenost mladih kao jedan od prioriteta djelovanja EU-a; međutim, zabrinut je zbog podataka o učincima Inicijative za zapošljavanje mladih i Garancije za mlade kao politika Unije za rješavanja problema nezaposlenosti mladih iznesenih u nedavnom izvješću Europskog revizorskog suda, ali pritom uzima u obzir ograničeno teritorijalno i vremensko područje primjene tih programa;

11.  stajališta je da bi strategija za povećanje zaposlenosti mladih, kako bi bila istinski učinkovita, trebala uključivati okrugle stolove na kojima bi sudjelovali zainteresirane strane, uzimati u obzir teritorijalni kontekst u kojem bi se strategija trebala provoditi i osigurati ciljano osposobljavanje koje ispunjava potrebe poduzeća, a istovremeno je uravnoteženo s nastojanjima i vještinama mladih osoba; ističe da bi se istom strategijom trebalo osigurati visokokvalitetno osposobljavanje i potpuna transparentnost u dodjeli financijskih sredstava agencijama za osposobljavanje te da bi se korištenje tih sredstava trebalo pomno nadzirati;

12.  žali zbog činjenice što su se države članice na spomenuto odlučile obvezati samo u obliku neobvezujućeg instrumenta Preporuke Vijeća; ističe da je cilj Garancije za mlade u mnogim državama članicama još daleko od ostvarenja;

Dopiranje do najisključenijih mladih osoba

13.  napominje da mlade osobe s invaliditetom nisu obuhvaćene niti područjem primjene Inicijative za zapošljavanje mladih niti Garancije za mlade; poziva Komisiju i države članice da prilagode svoje operativne programe kako bi osigurale da mjere Inicijative za zapošljavanje mladih i Garancije za mlade budu stvarno dostupne svim osobama s invaliditetom, da osiguraju jednakost pristupa mladim osobama s invaliditetom i ispune potrebe pojedinaca;

14.  ističe da su za dopiranje do skupine NEET potrebni snažni i kontinuirani napori nacionalnih tijela i međusektorska suradnja jer je skupina NEET heterogena, a njezini pripadnici imaju različite potrebe i vještine; stoga naglašava potrebu za točnim i sveobuhvatnim podacima o svim pripadnicima skupine NEET s ciljem njihovog registriranja i učinkovitijeg dopiranja do njih jer bi se pomoću raščlanjenih podataka, uključujući podatke po regijama, moglo prepoznati koje bi skupine trebale biti ciljne i kako bi se inicijative za zapošljavanje mogle bolje prilagoditi primateljima;

15.  vjeruje da Garancija za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih nisu zamjene za korištenje makroekonomskih instrumenata i drugih politika za poticanje zaposlenosti mladih; dodaje da je pri procjeni provedbe i učinka Garancije za mlade važno imati na umu različite da u državama članicama vladaju različite makroekonomske klime i stanja proračuna; smatra da je potrebno iscrtati dugoročan program strukturnih reformi za Garanciju za mlade ako će se produživati njegovo trajanje; naglašava jasnu potrebu za učinkovitijom koordinacijom među različitim državama članicama;

16.  podržava razvoj jedinstvenih kontaktnih točaka kako bi se osiguralo da su sve usluge i smjernice lako dostupne i besplatne za mlade ljude te da se nalaze na jednom mjestu;

17.  zabrinut je zbog početnih primjedbi da je potrebno poboljšati registraciju i dopiranje do svih pripadnika skupine NEET, posebice onih neaktivnih i onih za koje se pokazalo da ih je teško ponovno integrirati; poziva države članice da uspostave prikladne i prilagođene strategije dopiranja do svih pripadnika skupine NEET te da provode integriran pristup u smjeru individualiziranije pomoći i usluga dostupnih za podupiranje mladih ljudi koji se suočavaju s višestrukim preprekama; poziva države članice da obrate posebnu pozornost na potrebe ugroženih pripadnika skupine NEET te da uklone negativne stavove pune predrasuda prema njima;

18.  ističe potrebu da se mjere prilagode lokalnim potrebama kako bi se povećao njihov učinak; poziva države članice da provedu posebne mjere zapošljavanja mladih u ruralnim područjima;

19.  poziva države članice da brzo poboljšaju priopćavanje informacija o postojećim programima potpore mladim osobama, a posebice skupinama najudaljenijima od tržišta rada, i to kampanjama za podizanje osviještenosti, koristeći se i tradicionalnim i modernim medijskim kanalima poput socijalnih mreža;

Osiguravanje kvalitete ponuda u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih

20.  prima na znanje pozive na definiranje pojma kvalitetne ponude u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih; ističe potrebu za izradom sveobuhvatne, usuglašene definicije kojom bi se u obzir uzeto rad Odbora za zapošljavanje Vijeća u suradnji s Komisijom, Međunarodne organizacije rada i relevantnih dionika; ističe da je kvalitetna ponuda višedimenzionalna mjera koja vodi održivoj, dobro prilagođenoj integraciji sudionika na tržištu rada koja se postiže razvijanjem vještina te da bi trebala odgovarati razini kvalifikacija i profilu sudionika te uzimati u obzir potrebe za zapošljavanjem; poziva države članice da osiguraju da se relevantna socijalna zaštita, pravila o radnim uvjetima i razine naknada primjenjuju na sve sudionike; skreće pozornost na standarde kvalitete navedene u Smjernicama za evaluaciju Inicijative za zapošljavanje mladih koje je Komisija izdala 2015. i u kojima se utvrđuju značajke ponuda za zapošljavanje, njihova relevantnosti za potrebe sudionika, ishodi za tržište rada nakon dobivanja ponuda te udio ponuda koje nisu prihvaćene ili su prijevremeno napuštene kao relevantni pokazatelji za procjenu kvalitete zaposlenja;

21.  podsjeća da Međunarodna organizacija rada „dostojanstven rad” definira kao „rad koji je produktivan i koji nudi pravedan prihod, uz sigurno radno mjesto i socijalnu zaštitu, bolje izglede za osobni razvoj i socijalnu integraciju, slobodu ljudi u vezi s izražavanjem vlastitih problema, organiziranjem i sudjelovanjem u odlukama koje utječu na njihov život te jednake prilike za sve žene i muškarce” te da ti minimalni standardi u slučaju zaposlenih mladih osoba nisu ispunjeni;

22.  smatra da bi mlade osobe isto tako trebale sudjelovati u praćenju kvalitete ponuda;

23.  ističe da se u kvalitetnom pripravničkom ugovoru mora poštovati kvalitetna okvirna ponuda sljedećih jamstava: pripravništvo se mora temeljiti na pisanom ugovoru u kojem su sadržane transparentne informacije o pravim i obvezama ugovornih strana te definirani konkretni ciljevi i značajke visokokvalitetnog osposobljavanja mora biti postavljen mentor ili nadzornik koji će ocjenjivati rezultate pripravnika po završetku pripravništva pripravništvo mora imati određeno trajanje, duljina trajanja pripravništva kod istog poslodavca mora biti ograničena, a ugovor bi trebao sadržavati jasne odredbe o pokriću socijalnim osiguranjem te o naknadi;

24.  potiče države članice da postupno ažuriraju i revidiraju operativne programe Inicijative za zapošljavanje mladih uz uključivanje socijalnih partnera i organizacija mladih kako bi dodatno poboljšale svoje djelovanje na temelju stvarnih potreba mladih osoba i tržišta rada;

25.  ističe da je moguće utvrditi troši li se dobro proračun Inicijative za zapošljavanje mladih i postiže li se cilj Garancije za mlade da mladi zasnuju održiv radni odnos samo ako se operacije pomno i transparentno nadziru na temelju pouzdanih i usporedivih podataka te ako se državama članicama koje nisu postigle nikakav napredak na to ambicioznije skrene pozornost; poziva države članice da hitno unaprijede praćenje, izvješćivanje i kvalitetu podataka te da zajamče prikupljanje pouzdanih i usporedivih podataka i brojki o trenutnom stanju provedbe Inicijative za zapošljavanje mladih te ih pravovremeno stave na raspolaganje, i to češće nego što se to zahtijeva u okviru njihove godišnje obveze izvješćivanja definirane u članku 19. stavku 2. Uredbe o ESF-u; poziva Komisiju da revidira svoje smjernice o prikupljanju podataka u skladu s preporukama Europskog revizorskog suda i kako bi se smanjio rizik od precjenjivanja rezultata;

26.  napominje prijedlog različitih vrsta programa koji su osmišljeni u državama članicama u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih; smatra da su u nekim državama članicama nacionalni propisi dvosmisleni u pogledu ciljeva i pristupa te nejasno sročeni te da je preko njih ponuđen ograničen izbor mogućnosti za promicanje zapošljavanja; smatra da su njihovo znatno diskrecijsko pravo i izostanak jasnih mehanizama nadzora povremeno dovodili do zamjene radnih mjesta ponudama u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih;

27.  zabrinut je zbog dojava o neprimjerenoj uporabi mjera financiranih iz Inicijative za zapošljavanje mladih, uključujući kašnjenje u isplati naknada mladim osobama i zloupotrebe pripravništava tj. njihovo prekomjerno korištenje; izražava svoju spremnost za borbu protiv takvih praksi; smatra da se opetovano korištenje Garancije za mlade ne bi trebalo kositi s namjerom aktivacije tržišta i ciljem trajnijeg uključivanja mladih u tržište rada;

28.  poziva Komisiju i države članice da prepoznaju, razmjenjuju i šire najbolje prakse usmjerene na uzajamno učenje politika koje doprinose osmišljavanju i provedbi politika utemeljenih na dokazima; ističe da promjene na tržištu rada i u digitalizaciji gospodarstva pozivaju na novi pristup politikama zapošljavanja mladih; ističe da je u sklopu Inicijative za zapošljavanje mladih potrebno poraditi na učinkovitim alatima za smanjivanje nezaposlenosti mladih te se ne bi trebale reciklirati neučinkovite politike zapošljavanja;

29.  ponavlja da se u Preporuci Vijeća o uspostavi programa Jamstvo za mlade partnerski pristup smatra ključnim problemom u provedbi programa Garancija za mlade i dopiranja do pripadnika skupine NEET; poziva države članice da primjenjuju partnerski pristup tako da aktivno utvrđuju i uključuju relevantne dionike i da učinkovitije promiču program Garancija za mlade među poduzećima, posebice MSP-ovima i manjim obiteljskim poduzećima; ističe da iskustva iz država članica koje su već usvojile pristupe slične Garanciji za mlade prije uvođenja tog programa pokazuju da je uspješan pristup uz sudjelovanje dionika važan za njegovu uspješnu provedbu;

30.  ističe važnost organizacija mladih kao posrednika između mladih osoba i javnih službi za zapošljavanje; u tom kontekstu potiče države članice da blisko surađuju s organizacijama mladih na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini pri objašnjavanju, planiranju, provedbi i ocjenjivanju Inicijative za zapošljavanje mladih;

31.  ističe važnost vještih i moderniziranih javnih službi za zapošljavanje u pružanju prilagođenih usluga osobama iz skupine NEET; poziva države članice da pri provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih na razini EU-a bolje koordiniraju svoje javne službe za zapošljavanje u okviru Europske mreže javnih službi za zapošljavanje; potiče razvoj daljnjih sinergija između javnih i privatnih poslodavaca, poduzeća i obrazovnih sustava; potiče široku upotrebu usluga e-uprave kako bi se smanjila birokracija;

32.  poziva Komisiju da izradi procjenu godišnjih troškova učinkovite provedbe Garancije za mlade po državama članicama, uzimajući u obzir procjenu Međunarodne organizacije rada (ILO);

33.  ističe da je ključno povećati broj pripravništava dostupnih u okviru Garancije za mlade jer čine samo 4,1 % dosad prihvaćenih ponuda;

Završne primjedbe

34.  ističe potrebu za strategijom preoblikovanja Inicijative za zapošljavanje mladih iz protukriznog instrumenta u stabilniji financijski instrument EU-a za rješavanje problema nezaposlenosti mladih u razdoblju nakon 2020., osiguravajući pritom brzu i jednostavnu mobilizaciju sredstava i zahtjev za sufinanciranje kako bi se istaknula primarna odgovornost država članica; napominje da bi se proširenjem Inicijative za zapošljavanje mladih trebale uzeti u obzir napomene Europskog revizorskog suda; ističe da je ukupni cilj programa održiva integracija mladih osoba na tržište rada; naglašava potrebu za postavljanjem jasnih mjerljivih ciljeva; ističe da bi se o tim elementima trebalo raspravljati u kontekstu sljedećeg VFO-a kako bi se osigurali kontinuitet, troškovna učinkovitost i dodana vrijednost;

35.  ponavlja svoju podršku Inicijativi za zapošljavanje mladih; ističe da su apsolutno nužni daljnji napori te nastavak političkih i financijskih obveza za rješavanje nezaposlenosti mladih; posebice podsjeća na važnost osiguravanja financijskih sredstava u iznosu od najmanje 700 milijuna EUR za Inicijativu za zapošljavanje mladih u razdoblju od 2018. do 2020., kao što je dogovoreno u okviru revizije VFO-a u sredini razdoblja; također poziva na dodjelu dostatnih odobrenih sredstava za plaćanje kako bi se osigurala pravilna i pravovremena provedba Inicijative za zapošljavanje mladih;

36.  naglašava potrebu za poboljšanjem kvalitete ponuda u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih i Garancije za mlade te poziva na buduću raspravu o prihvatljivim dobnim skupinama;

37.  smatra da je potrebno postići napredak u smjeru donošenja preporuke s pravnom osnovnom u člancima 292. i 153. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te poduzeti niz informativnih mjera poput stvaranja lako dostupnih mrežnih stranica koje se ažuriraju s relevantnim informacijama o pravilima koja se odnose na pripravništva u svakoj državi članici kako bi okvir za kvalitetu zapošljavanja mladih postao operativan;

38.  uviđa da je Inicijativa za zapošljavanje mladih financijski instrument namijenjen nadopunjavanju inicijativa država članica za borbu s visokim razinama nezaposlenosti mladih i da bi države članice trebale uložiti veće napore kako bi bolje povezala obrazovne sustave i tržišta rada da bolje uključe mlade osobe na tržišta rada na održiv način; pozdravlja mjere i politike uvedene kako bi se riješio problem postojećih neusklađenosti vještina; prepoznaje da korištenje vještina i dalje predstavlja izazov diljem Europe i stoga smatra da je potrebno osigurati bolju usklađenost traženih i dostupnih vještina;

39.  smatra da su Inicijativa za zapošljavanje mladih i Garancija za mlade ključne za učinkovitu provedbu ključnih principa europskog stupa socijalnih prava, posebice br. 1 o obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju, br. 4 o aktivnoj potpori zapošljavanju, br. 5 o sigurnom i prilagodljivom zaposlenju, br. 6 o plaćama, br. 8 o socijalnom dijalogu i uključenosti radnika, br. 10 o zdravom, sigurnom i dobro prilagođenom radnom okruženju te zaštiti podataka, br. 12 o socijalnoj zaštiti, br. 13. o naknadi za nezaposlene, i br. 14. o minimalnom dohotku,

40.  poziva Komisiju i države članice da udvostruče napore koje poduzimaju zajedno s Međunarodnom organizacijom rada kako bi pružile prilagođene informacije i izgradile nacionalne kapacitete za provedbu i procjenu programa Garancije za mlade u sljedećim aspektima: osiguravanju pune i održive provedbe inicijative, poboljšanju njezine mogućnost da dopre do neregistriranih pripadnika skupine NEET te mladih ljudi s niskim razinama vještina, izgradnji kapaciteta i poboljšanju kvalitete ponuda;

41.  napominje da je, u očekivanju da Komisija objavi konačne podatke koje su joj dostavile države članice, broj mladih ljudi koji su završili program u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih krajem 2015. procijenjen na 203 000, što predstavlja 4 % sudionika; izražava zabrinutost zbog visokog broja sudionika u Inicijativi za zapošljavanje mladih koji nisu dovršili program u nekim državama članicama; vjeruje da je važno ojačati poticaje kako bi se osiguralo da mlade osobe Inicijativu za zapošljavanje mladih smatraju korisnom;

42.  podsjeća da bi se kroz Inicijativu za zapošljavanje mladih trebala pružiti financijska potpora za mjere kojima se potiče uključivanje pripadnika skupine NEET na tržište rada, uključujući plaćena pripravništva, stažiranja i naukovanja, ali da to ne bi trebala postati zamjena za stvarni plaćeni radni odnos;

43.  predlaže uvođenje dežurne telefonske linije za kršenja prava mladih osoba na razini EU-a kako bi izravno Komisiji mogle prijaviti bilo kakvo negativno iskustvo sa sudjelovanjem u Inicijativi za zapošljavanje mladih i Garancijom za mlade, omogućavajući prikupljanje informacija i istraživanje dojava o praksama zloupotrebe u provedbi politika koje financira EU;

44.  pozdravlja prijedlog osnivanja europskog nadzornog tijela za rad, koje je predsjednik Juncker spomenuo u svom govoru o stanju Unije za 2017., kako bi se ojačala suradnja među tijelima za nadzor tržišta rada na svim razinama i bolje rješavalo prekogranične situacije, kao i ostale inicijative za potporu pravičnoj mobilnosti;

45.  uviđa uspjeh Inicijative za zapošljavanje mladih u smanjenju stopa nezaposlenosti mladih, a posebno u osiguranju ravnoteže spolova, s obzirom na to da je ta inicijativa obuhvatila oko 48 % muškaraca i 52 % žena;

46.  poziva na potpunu provedbu Direktive 2000/78/EZ o jednakom postupanju pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja i Direktive 2010/41/EU o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih;

47.  smatra neophodnim da Komisija i države članice iznesu pozitivne mjere kako bi se osiguralo da mlade žene i djevojke dobiju kvalitetne ponude za zaposlenje te da se ne zapošljavaju ili ne budu zaglavljene na nesigurnim, potplaćenim i privremenim radnim mjestima na kojima imaju ograničena radnička prava ili ih uopće nemaju;

48.  poziva države članice da prikupe statističke podatke razvrstane po spolu kako bi Komisija mogla pokrenuti procjenu učinka Inicijative za zapošljavanje mladih i njezina utjecaja na ravnotežu spolova, u cilju temeljite evaluacije i analize njezine provedbe;

49.  poziva države članice da iznađu načine pružanja podrške mladim ženama koje se žele ponovno uključiti na tržište rada ili u sustav obrazovanja osiguravanjem rodne ravnopravnosti pri zapošljavanju, napredovanja u karijeri, usklađenosti poslovnog i privatnog života te usluga skrbi za djecu i odrasle osobe, kao i promicanjem jednake plaće za rad jednake vrijednosti;

50.  poziva države članice da ulože više truda u poboljšavanje mjera u okviru obrazovnih sustava kako bi pomogle ugroženim mladim osobama da ostanu zaštićene;

51.  sa zabrinutošću primjećuje da se u najnovijim izvješćima o procjeni(10) ističe da je u prvoj fazi provedbe Inicijative za zapošljavanje mladih fokus uglavnom bio na visokoobrazovanim mladim osobama iz skupine NEET, a ne na niskokvalificiranim, neaktivnim osobama koje nisu registrirane u javnim službama za zapošljavanje;

52.  poziva države članice da odgovore na taj veliki nedostatak u provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih tako što će razviti, između ostalog, posebne naknadne mjere u cilju provedbe politika za mlade koje su u većoj mjeri utemeljene na dokazima, učinkovitije i kontinuirane;

53.  poziva države članice da se pobrinu da njihovo zakonodavstvo omogućava svim mladim ljudima iz utvrđene dobne skupine da se registriraju i zaista sudjeluju u Inicijativi za zapošljavanje mladih(11);

54.  skreće pozornost na to da nema pravila o transparentnosti zapošljavanja, trajanja i priznavanja ponuda za stažiranje na otvorenom tržištu te ističe da je samo nekoliko država članica utvrdilo minimalne kriterije kvalitete, pa i za potrebe praćenja programa Garancija za mlade i Inicijativa za zapošljavanje mladih;

55.  uviđa da je ulaganjima iz proračuna EU-a u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih postignut namjeravani učinak i da se ubrzalo proširenje tržišta rada za mlade ljude; smatra da Inicijativa za zapošljavanje mladih predstavlja jasnu dodanu vrijednost EU-a s obzirom na to da se mnogi programi za zapošljavanje mladih ne bi mogli primijeniti bez angažmana EU-a;

56.  primjećuje da su prvotno dodijeljena sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih unutar višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2014. – 2020. iznosila 6,4 milijarde EUR, od čega 3,2 milijarde iz namjenske proračunske linije, a preostali, jednaki iznos iz Europskog socijalnog fonda;

57.  ističe da je, u kontekstu revizije VFO-a u sredini programskog razdoblja, dodatni iznos od 1,2 milijarde EUR za razdoblje 2017. – 2020. za Inicijativu za zapošljavanje mladih dobio političku potporu, dok će jednak iznos biti osiguran iz Europskog socijalnog fonda; međutim, ističe da će se konačna odobrena sredstva za taj program odrediti tijekom predstojećeg godišnjeg proračunskog postupka;

58.  pozdravlja činjenicu da je na zahtjev Europskog parlamenta rezultat postupka mirenja za proračun EU-a za 2018. bio odluka da se prvotno predložena posebna sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih povećaju novim odobrenim sredstvima u iznosu od 116,7 milijuna EUR, zbog čega ukupna sredstva iznose 350 milijuna EUR u 2018.; prima na znanje jednostranu obvezu Komisije da predloži daljnje povećanje financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih izmjenom proračuna ako apsorpcijska sposobnost Inicijative za zapošljavanje mladih omogući povećanje;

59.  smatra da ukupni proračun za Inicijativu za zapošljavanje mladih nije dovoljan za zadovoljavanje stvarne potražnje i ne pruža sredstva koja su potrebna kako bi se osiguralo da se programom dopre do ciljane publike; podsjeća da je u prosjeku sudjelovalo samo 42 % mladih iz skupine NEET, a u nekim državama članicama ta je brojka bila manja od 20 %; stoga poziva na znatno povećanje sredstava za Inicijativu za zapošljavanje mladih u okviru sljedećeg VFO-a i da države članice u svojim nacionalnim proračunima osmisle programe za zapošljavanje mladih;

60.  poziva Komisiju da osigura dosljednost u ulaganjima za zapošljavanje mladih poticanjem sinergija između dostupnih izvora i donošenjem dosljednih pravila prikupljenih u sveobuhvatnom vodiču u cilju jamčenja većeg učinka, sinergija, učinkovitosti i pojednostavljenja na terenu; podsjeća da je prioritet smanjiti administrativno opterećenje za upravna tijela; ističe važnost izvješća po državama članicama o financiranju aktivnosti vezanih uz program Garancija za mlade kojima se također prati sinergija između nacionalnih proračuna i proračuna EU-a, kao potrebe za boljom koordinacijom i tješnjom suradnjom među ključnim dionicima u procesu;

61.  poziva Komisiju da poboljša planiranje ulaganja za zapošljavanje mladih nakon 2020. tako što će u potpunosti primjenjivati pristup koji se upotrebljava u planiranju fondova ESI, pri čemu financiranje podliježe sveobuhvatnom preliminarnom planiranju i ex ante procjeni nakon kojih slijedi zaključivanje partnerskog sporazuma; smatra da takav pristup povećava učinak proračuna EU-a; prima na znanje uspješnu provedbu Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama s namjenskim operativnim programima i značajnim doprinosima iz nacionalnih i regionalnih proračuna;

62.  nadalje, poziva Komisiju da preoblikuje sadašnji mehanizam fokusirajući se na jednoobrazne rezultate i reviziju učinkovitosti tijekom godišnjeg i završnog izvješćivanja kako bi se bolje nadzirao učinak proračuna EU-a; poziva na primjenu zajedničkih pokazatelja u cijelom EU-a, poput udjela sudionika Inicijative za zapošljavanje mladih koji zahvaljujući mjerama koje financira EU ulaze na primarno tržište rada;

63.  naglašava, međutim, da zbog reformiranog planiranja i izvješćivanja ne bi trebalo doći ni do kašnjenja u izvršenju proračuna ni do prekomjernog administrativnog opterećenja upravljačkih tijela, a posebno krajnjih korisnika;

64.  priznaje da se postojećim administrativnim opterećenjem ugrožava ulagački kapacitet proračuna EU-a, posebno u slučaju instrumenata s kraćim razdobljem provedbe kao što je Inicijativa za zapošljavanje mladih; stoga poziva da se postupci javnih natječaja pojednostavne te da naglasak bude na bržoj pripremi javnih natječaja i kraćim postupcima za žalbu na odluke; primjećuje pozitivan učinak upotrebe opcija pojednostavljenog financiranja u rashodima Inicijative za zapošljavanje mladih; poziva da se u cijelom EU-u za projekte Inicijative za zapošljavanje mladih uvedu opcije pojednostavljenog financiranja kako bi se smanjila birokracija i značajno ubrzalo izvršenje proračuna.

65.  ističe da je Inicijativa za zapošljavanje mladih odsad najuspješniji među svim europskim strukturnim i investicijskim fondovima u pogledu financijske provedbe;

66.  pozdravlja činjenicu da je mjerama Inicijative za zapošljavanje mladih pružena potpora više od 1,6 milijuna mladih te da je došlo do konsolidacije aktivnosti država članica u iznosu od više od 4 milijarde EUR;

67.  napominje da nedostatak informacija o potencijalnim troškovima provedbe programa u državi članici može rezultirati razinom financiranja koja nije dovoljna da bi se program proveo i da bi ispunio svoje ciljeve; poziva države članice da provedu ex ante analizu i izrade pregled troškova provedbe Garancije za mlade;

68.  poziva Komisiju i države članice da poduzmu potrebne mjere za uspostavu modernijeg sustava praćenja preostalog financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih koji neće uzrokovati toliko administrativnog opterećenja;

69.  poziva da se pozornost usmjeri na rezultate Inicijative za zapošljavanje mladih, i to utvrđivanjem konkretnih pokazatelja u obliku novih usluga i mjera potpore tržištu rada uspostavljenih programom u državama članicama te broja ponuđenih ugovora na neodređeno vrijeme;

70.  vjeruje da bi se radi ocjenjivanja uspješnosti programa trebali ocijeniti svi aspekti, uključujući financijsku isplativost programa; prima na znanje ranije procjene Međunarodne organizacije rada i Eurofounda i traži od Komisije da potvrdi ili ažurira te procjene;

71.  poziva Komisiju i države članice da postave realne i ostvarive ciljeve, da ocijene razinu nejednakosti, da analiziraju tržište prije provedbe programa, da poboljšaju sustave nadzora i obavješćivanja;

o
o   o

72.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 470.
(2) SL L 126, 21.5.2015., str. 1.
(3) SL C 120, 26.4.2013., str. 1.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0390.
(5) SL C 264 E, 13.9.2013., str. 69.
(6) SL L 113, 29.4.2017., str. 56.
(7) Izvješće Komisije naslovljeno „Razvoj na području zapošljavanja i socijalne politike u Europi 2013.” iz prosinca 2013.
(8) Izvješće Eurofounda iz kolovoza 2014. naslovljeno „Strukovni profili i radni uvjeti: skupine u višestruko nepovoljnom položaju”.
(9) Ostale mjere uključuju inicijativu „Mladi u pokretu” pokrenutu u rujnu 2010., „Inicijativu o mogućnostima za mlade” pokrenutu u prosincu 2011. i akcijske timove za mlade uspostavljene u siječnju 2012.
(10) Tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 5/2017 o provedbi Garancije za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladih. Konačno izvješće Glavnoj upravi Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje iz lipnja 2016. o prvim rezultatima Inicijative za zapošljavanje mladih. Komunikacija Komisije od 4. listopada 2016. o temi „Tri godine provedbe Jamstva za mlade i Inicijative za zapošljavanje mladihˮ (COM(2016)0646). Dubinska analiza EPRS-a iz lipnja 2016. naslovljena „Incijativa za zapošljavanje mladih: europska evaluacija provedbe”.
(11) Zakonodavni okvir nekih država neke mlade ljude, posebno one s teškim invaliditetom, smatra „nesposobnima za rad”. Oni se ne mogu registrirati u javnim službama za zapošljavanje te stoga ne mogu sudjelovati u Inicijativi za zapošljavanje mladih.

Posljednje ažuriranje: 27. rujna 2018.Pravna napomena