Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 15., 126., 175., 177., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Protokol br. 5 o Statutu Europske investicijske banke (EIB),

–  uzimajući u obzir operativni plan Grupe EIB-a za razdoblje 2017. – 2019., koji je objavljen na internetskoj stranici EIB-a,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu EIB-a za 2016.,

–  uzimajući u obzir financijsko izvješće i statističko izvješće EIB-a za 2016.,

–  uzimajući u obzir EIB-ovu ocjenu funkcioniranja Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) iz rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir Sporazum između Europskog parlamenta i EIB-a sklopljen 2. svibnja 2017. u vezi s informacijama koje će se razmjenjivati u skladu s Uredbom (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/2396 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) 2015/1017 u pogledu produljenja trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja(2),

–  uzimajući u obzir Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke br. 466/2014/EU kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci protiv gubitaka u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije (COM(2016)0583),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ, Euratom) br. 480/2009 o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja (COM(2016)0582),

–  uzimajući u obzir Inicijativu EIB-a za gospodarsku otpornost,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/1601 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. rujna 2017. o uspostavi Europskog fonda za održivi razvoj (EFOR), jamstva EFOR-a i Jamstvenog fonda EFOR-a(3),

–  uzimajući u obzir sastanak strateškog odbora EFOR-a održan u Bruxellesu 28. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir Socijalni samit za pravedna radna mjesta i rast održan u Göteborgu 17. studenoga 2017. i europski stup socijalnih prava,

–  uzimajući u obzir strategiju Grupe EIB-a za ravnopravnost spolova i ekonomsko osnaživanje žena,

–  uzimajući u obzir izvješće o provedbi politike transparentnosti EIB-a iz 2015. i izvješće o korporativnom upravljanju EIB-a za 2016.,

–  uzimajući u obzir Priručnik za okolišna i socijalna pitanja EIB-a,

–  uzimajući u obzir tekuću reviziju Pritužbenog mehanizma EIB-a – Načela, djelokrug i poslovnik za 2010.,

–  uzimajući u obzir politiku EIB-a prema loše reguliranim, netransparentnim ili nekooperativnim jurisdikcijama (Politika u području nekooperativnih jurisdikcija) od 15. prosinca 2010. i njezin dodatak od 8. travnja 2014.,

–  uzimajući u obzir odobrenje EIB-a od 4. listopada 2016. da EU ratificira Pariški sporazum,

–  uzimajući u obzir program održivog razvoja do 2030. i ciljeve održivog razvoja UN-a,

–  uzimajući u obzir govor predsjednika Junckera o stanju Unije održan 13. rujna 2017. na plenarnoj sjednici Parlamenta u Strasbourgu,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune i mišljenja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za regionalni razvoj (A8-0013/2018),

A.  budući da se Europska investicijska banka (EIB) smatra „financijskim ogrankom EU-a” i ključnom institucijom za održavanje javnih i privatnih ulaganja u EU-u, koja istodobno ima važnu ulogu izvan EU-a zbog vanjskog kreditiranja;

B.  budući da financijske aktivnosti Grupe EIB-a obuhvaćaju odobravanje zajmova iz vlastitih sredstava i izvršavanje raznih ovlaštenja koja su joj dodijeljena uz potporu iz proračuna EU-a i trećih strana, primjerice država članica EU-a;

C.  budući da bi se pozornost stalno trebala posvećivati razvoju najboljih praksi u vezi s politikom uspješnosti, upravljanjem te vođenjem i transparentnošću Grupe EIB-a;

D.  budući da je u 2016. EIB zadržao financijsku stabilnost kako je predviđeno za tu godinu s neto godišnjim viškom od 2,8 milijardi EUR;

E.  budući da bi EIB trebao nastaviti pojačano ulagati napore u učinkovito širenje poslovanja povezanog sa zajmovima pružanjem tehničke pomoći i savjetodavne podrške, posebno u regijama s niskom razinom ulaganja, kako bi se ispravile regionalne nejednakosti, istodobno smanjujući administrativno opterećenje za podnositelje zahtjeva;

F.  budući da bi EIB, kao institucija odgovorna za upravljanje Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU), i dalje trebao stremiti ostvarenju vrlo kvalitetnog i zemljopisno uravnoteženog portfelja s dugoročnim ekonomskim koristima kojima se stvaraju kvalitetna radna mjesta te budući da bi to trebao biti njegov glavni prioritet na području čitavog EU-a;

G.  budući da bi Europski investicijski fond (EIF) trebao imati ključnu komplementarnu ulogu u intervencijama EIB-a, kao specijalizirani instrument EU-a za poduzetnički kapital i jamstva koji su u prvom redu usmjereni na podupiranje malih i srednjih poduzeća, čime se doprinosi daljnjoj europskoj integraciji te gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji;

H.  budući da ugovorne odredbe Grupe EIB-a koje su dio ugovora koje Grupa EIB-a potpisuje s drugim ugovornim stranama sadržavaju zaštitne mjere protiv prijevara, uključujući porezne prijevare i pranje novca, te zaštitne mjere protiv rizika povezanog s financiranjem terorizma; budući da bi Grupa EIB-a od drugih ugovornih strana trebala zahtijevati da poštuju cjelokupno mjerodavno zakonodavstvo; budući da bi na temelju rezultata dubinske analize Grupa EIB-a trebala nametnuti dodatne ugovorne odredbe za rješavanje posebnih pitanja u pogledu transparentnosti i integriteta;

I.  budući da se Grupa EIB-a ugovorom obvezala da će specijaliziranim instrumentima ulaganja kao što su zajmovi, vlasnički kapital, jamstva, instrumenti za podjelu rizika i savjetodavne usluge doprinositi integraciji EU-a, ekonomskoj i socijalnoj koheziji te regionalnom razvoju;

J.  budući da bi Grupa EIB-a trebala održati jaku kreditnu sposobnost kao osnovnu prednost svojeg poslovnog modela te vrlo kvalitetan i pouzdan portfelj imovine s kvalitetnim projektima ulaganja u okviru EFSU-a i svih financijskih instrumenata u svojem portfelju;

Globalni izazovi i glavne politike

1.  ističe da je gospodarska kriza znatno usporila gospodarski rast u EU-u te da je jedna od glavnih posljedica smanjenje ulaganja u EU-u; naglašava da je smanjenje javnih i privatnih ulaganja dosegnulo zabrinjavajuće razmjere u zemljama koje su najviše pogođene krizom, što je potvrđeno podacima Eurostata; izražava zabrinutost jer su makroekonomske neravnoteže i stope nezaposlenosti u pojedinim državama članicama i dalje velike;

2.  očekuje od EIB-a da nastavi raditi s Komisijom i državama članicama na rješavanju sistemskih nedostataka zbog kojih određene regije ili zemlje ne mogu u potpunosti iskoristiti financijske aktivnosti EIB-a;

3.  pozdravlja spremnost Grupe EIB-a na jačanje konkurentnosti EU-a, pružanje konkretne podrške za rast i otvaranje radnih mjesta te doprinos rješavanju socioekonomskih izazova u EU-u i izvan njega ostvarenjem sveobuhvatnih ciljeva javne politike povezanih s inovacijom, malim i srednjim poduzećima, poduzećima srednje tržišne kapitalizacije, infrastrukturom, okolišem, ekonomskom i socijalnom kohezijom i klimom; podsjeća da ti ciljevi također zahtijevaju osiguravanje javnih dobara; inzistira na tome da, kako bi se uspješno ostvarili ciljevi strategije Europa 2020., sve aktivnosti Grupe EIB-a ne bi trebale biti samo ekonomski održive, već bi se njima trebalo doprinositi pametnijem, zelenijem i uključivijem EU-u; u vezi s time poziva EIB da s malim tržišnim akterima i zadrugama u zajednici radi na objedinjavanju malih projekata u području obnovljivih izvora energije kako bi stekli uvjete za financiranje iz EIB-a; ističe da je potrebna usklađenost među instrumentima potrebnima za postizanje tih ciljeva;

4.  pozdravlja, u tom kontekstu, rad Komisije na kombiniranju različitih izvora financiranja, uključujući EFSU, financijske instrumente EU-a kojima se upravlja na centralnoj razini, programska sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova, te sredstva država članica i nacionalnih razvojnih banaka i institucija, zbog čega su rizičniji projekti i projekti s ograničenim pristupom financiranju mogli biti provedeni u korist malih i srednjih poduzeća;

5.  pozdravlja činjenicu da je EIB potvrdio svoju predanost podupiranju provedbe Pariškog sporazuma; smatra da će revizija kriterija EIB-a za kreditiranje u području energije koja je predviđena za 2018. omogućiti banci da razmotri potporu koju daje sektoru fosilnih goriva te da objavi cjelovite relevantne i povezane podatke; u tom kontekstu potiče banku na izdavanje konkretnih akcijskih planova na temelju njezine klimatske strategije za 2015. i na usklađivanje njezina portfelja s ciljem da povećanje prosječne temperature na svjetskoj razini bude 1,5 stupnjeva, u skladu s Pariškim sporazumom, i to brzim i potpunim postupnim ukidanjem projekata povezanih s fosilnim gorivima i davanjem prednosti projektima u području energetske učinkovitosti i obnovljivim projektima; pozdravlja zaključke Vijeća od 10. listopada 2017. o financiranju borbe protiv klimatskih promjena(4) i ističe važnost raspoloživosti dostatnog financiranja za održiva „zelena” ulaganja, što uključuje i ulaganja za bioindustriju(5); poziva EIB da nastavi pružati financijsku potporu održivim lokalnim izvorima energije kako bi se prevladao problem visoke razine europske ovisnosti o vanjskim izvorima energije i zajamčila sigurnost opskrbe; poziva EIB da usvoji pokazatelje iz Rija za klimatske aktivnosti koje je uveo OECD za praćenje i nadzor klimatskih rashoda iz europskih strukturnih i investicijskih fondova kako bi se bolje uzele u obzir aktivnosti EIB-a u vezi s kohezijskom politikom pri ocjeni uloge europskih strukturnih i investicijskih fondova u rješavanju klimatskih promjena;

6.  ističe da je EIB u području klimatskih aktivnosti postigao različite rezultate, iako je općenito s naporom ispunio svoj cilj od 25 %; zabrinut je zbog činjenice da u 16 država članica potpora EIB-a za klimatske mjere nije dosegnula čak ni 20 % i da su 2016. godine ulaganja u te mjere većinom bila prisutna u jačim gospodarstvima EU-a, pri čemu je 70 % potpora EFSU-a za obnovljive izvore energije bilo koncentrirano u samo jednoj državi, Belgiji, dok je 80 % ulaganja EFSU-a u energetsku učinkovitost dodijeljeno Francuskoj, Finskoj i Njemačkoj;

7.  pozdravlja činjenicu da je EIB odgovorio na krizu znatnim proširenjem svojih aktivnosti, uključujući aktivnosti u zemljama koje su najviše pogođene krizom; poziva EIB da pruži dodatnu podršku zemljama EU-a kako bi se time doprinijelo njihovu gospodarskom oporavku;

8.  podsjeća da hitno treba razjasniti posljedice Brexita na aktualni proračun EIB-a i njegove aktivnosti kako bi ta institucija i dalje mogla ispunjavati svoju ulogu; napominje da je Ujedinjena Kraljevina pružala 16,11 % kapitala EIB-a, od čega uplaćeni kapital iznosi 3,5 milijardi EUR, a kapital na poziv 35,7 milijardi EUR; naglašava važnost razjašnjenja iznosa doprinosa Ujedinjene Kraljevine u proračun EIB-a te budućega gospodarskog sudjelovanja Ujedinjene Kraljevine; poziva države članice da zajamče da istupanje Ujedinjene Kraljevine neće dovesti do gubitka sposobnosti EIB-a da podupire gospodarstvo EU-a; u tom pogledu ističe potrebu da se što prije uspostavi pravna sigurnost u pogledu tekućih projekata koje EIB sufinancira u Ujedinjenoj Kraljevini; smatra da, iako bi prije službenog istupanja Ujedinjene Kraljevine iz Unije prema toj državi u pogledu ulaganja trebalo postupati kao prema bilo kojoj državi članici, EIB ima pravo da svoja ulaganja uvjetuje jamstvima da će kriteriji prihvatljivosti, osobito u pogledu standarda koji se odnose na okoliš, biti ispunjeni za cijelo vrijeme trajanja takvih ulaganja;

9.  naglašava važnost EIB-ovih aktivnosti financiranja u istočnom i južnom susjedstvu za pružanje potpore tim zemljama koje provode zahtjevne gospodarske i demokratske reforme na svojem putu prema EU-u; podsjeća da bi glavne aktivnosti financiranja trebale biti usmjerene i na neodgodive potrebe i na dugoročne izazove kao što su ponovna izgradnja infrastrukture, jamčenje prikladnih stambenih uvjeta te izgradnja infrastrukture za suočavanje s kriznim situacijama, kao i borba protiv nezaposlenosti mladih; ističe da je potrebno da EIB provodi vanjske operacije tako da se njegove aktivnosti posebno usmjere na područja koja su iznimno važna za EU; u tom pogledu ističe proširenje mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje u svrhu jačanja aktivnosti u južnom susjedstvu, Sredozemlju, Latinskoj Americi i Aziji; nadalje ističe da postoji veliki potencijal da se operacijama EIB-a poboljša gospodarska situacija u regijama od ključne geopolitičke važnosti, posebno u Ukrajini, koja se suočava s velikim gospodarskim pritiskom zbog aktualnog oružanog sukoba u istočnoj Ukrajini;

10.  smatra da EIB, kao „banka EU-a” koja je osnovana i uređena Ugovorima i odgovarajućim Protokolom koji im je priložen, mora opravdati taj jedinstveni status, koji sa sobom donosi posebna prava i odgovornosti; primjećuje da EIB ima ključnu ulogu u primjeni sve većeg broja financijskih instrumenata koristeći se proračunskim sredstvima EU-a;

11.  napominje da se prema operativnom planu 2017. – 2019. predviđa da će vrijednost zajmova koje je odobrio EIB opet porasti 2019. (na 76 milijardi EUR, nakon pada sa 77 milijardi EUR 2014. na 73 milijarde 2016.); ističe da bi sadašnji kontekst trebao potaknuti banku na usvajanje ambicioznijih ciljeva i na povećanje broja odobrenih zajmova; podsjeća da bi EIB trebao imati važnu ulogu u provedbi strategije Europa 2020. uz pomoć instrumenata poput programa Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe;

12.  pozdravlja EIB-ovu predanost rješavanju temeljnih uzroka migracija te djelovanju u zemljama koje su posebno pogođene migracijskom krizom, što obuhvaća jačanje i dopunjavanje humanitarnog djelovanja i pružanje podrške gospodarskom rastu, razvoj gradske, zdravstvene i obrazovne te socijalne, moderne i održive infrastrukture i potrebno ulaganje u nju, poticanje gospodarskih aktivnosti kojima se otvaraju radna mjesta i promicanje prekogranične suradnje između država članica i trećih zemalja; očekuje da u tu svrhu Grupa EIB-a poveća napore u usklađivanju svoje Inicijative za gospodarsku otpornost i izmijenjenoga mandata za vanjsko kreditiranje s Europskim fondom za održivi razvoj (EFOR); traži da se poveća financijska pomoć za projekte kojima bi se pomoglo u smanjenju ekonomskih troškova povezanih s migracijskom krizom uz ostvarivanje pozitivnog učinka na građane, izbjeglice i druge migrante u državama članicama koje primaju najveće priljeve izbjeglica i migranata;

13.  u tom pogledu pozdravlja EIB-ovu inicijativu za odgovor i otpornost na krizu, kojom se nastoji povećati iznos pomoći za zemlje južnog susjedstva Europe i Balkana za šest milijardi EUR; traži da se tom inicijativom da istinski dodatni doprinos postojećim aktivnostima EIB-a u regiji;

14.  prima na znanje prijedlog EIB-a da se u okviru Grupe EIB-a osnuje podružnica specijalizirana za financiranje izvan Europe, pri čemu bi Europski investicijski fond poslužio kao predložak; očekuje da će ga se o razvoju događaja u tom pitanju pravodobno obavještavati;

15.  pozdravlja strategiju Grupe EIB-a za ravnopravnost spolova i ekonomsko osnaživanje žena objavljenu 2017.; smatra da bi se rodna perspektiva trebala primjenjivati na cjelokupno financijsko poslovanje Grupe EIB-a; očekuje da će se uskoro provesti akcijski plan za ravnopravnost spolova s ambicioznim ciljevima i konkretnim pokazateljima;

16.  pozdravlja postizanje dogovora o produljenju i prilagodbi EFSU-a i očekuje da će se revizijom fonda i poboljšanim Europskim savjetodavnim centrom za ulaganja omogućiti rješavanje problema utvrđenih u sadašnjem sustavu, i to u pogledu dodatnosti, održivosti, klimatskoga djelovanja zemljopisne ravnoteže i aktivnosti savjetodavnog centra; ističe važnost izbjegavanja zemljopisnih neravnoteža u kreditiranju EIB-a kako bi se osigurala šira zemljopisna i sektorska pokrivenost, a da se ne dovodi u pitanje visoka kvaliteta projekata; poziva EIB da dodatno ojača svoju suradnju s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama kako bi se poboljšalo informiranje te da dodatno unaprijedi svoje savjetodavne aktivnosti i tehničku podršku kako bi se dugoročno riješilo pitanja zemljopisne ravnoteže; prima na znanje razna iskustva s projektima EFSU-a; podupire i potiče daljnje razmjene najbolje prakse između EIB-a i država članica kako bi se zajamčila gospodarska učinkovitost i odgovarajuća prevaga Junckerova plana, što će doprinijeti poboljšanju života građana EU-a;

17.  napominje da u socijalnom sektoru EIB odobrava zajmove u prosječnoj vrijednosti od 1 milijarde EUR godišnje za projekte socijalnog stanovanja (koji su posljednjih godina u znatnom porastu, a u porastu je i raznolikost njihovih nositelja i zajmoprimaca), 1,5 milijardi EUR za projekte zdravstvene infrastrukture i 2,4 milijarde EUR za projekte obrazovne infrastrukture; ističe da će daljnji razvoj financiranja EIB-a u tom sektoru odražavati trenutačni napredak u ostvarenju poštovanja europskog stupa socijalnih prava i osiguravanju toga da u skladu s očekivanjima Grupa EIB-a da prednost onim projektima koji imaju najveći učinak na otvaranje održivih radnih mjesta na lokalnoj razini;

18.  pozdravlja činjenicu da će, prema kratkom prikazu Odjela za gospodarstvo u EIB-u od 28. rujna 2017., kumulativna ulaganja koja je Grupa EIB-a odobrila 2015. i 2016. godine značiti dodatak od 2,3 % za BDP Unije do 2020. i dodatnih 2,25 milijuna radnih mjesta, što pokazuje znatan makroekonomski učinak EIB-a; potiče EIB da dodatno poveća svoju sposobnost makroekonomske analize, uključujući istraživanja o makroekonomskom učinku svojih aktivnosti, kao i svoj općeniti analitički rad i sektorske studije te raspon empirijskih dokumenata i publikacija, čime će također postati „baza znanja”; poziva EIB da nastavi poboljšavati procjenu projekata primjenjujući raznovrsnije, preciznije i rafiniranije pokazatelje učinka;

19.  uviđa važnost protucikličke uloge koju je EIB imao prošlih godina; smatra da bi jedan od glavnih prioriteta EIB-a nakon što se gospodarstvo vrati na razinu ulaganja prije krize trebao biti taj da se usmjeri na pružanje pomoći oko prevladavanja investicijskih jazova u područjima u kojima tržišta nisu uspješna, primjerice zbog njihove ustrajne usredotočenosti na kratkoročne ciljeve i nemogućnosti da odrede pravu cijenu dugoročnih vanjskih troškova, kako bi se potaknula održiva ulaganja, tehnološki napredak i inovacije koje vode k održivom razvoju; ističe da je potrebno dati prednost projektima koji se temelje na inovacijama s jasnom dodanom vrijednosti za EU te projektima kojima se podupire regionalni razvoj kao što je revitalizacija ruralnih i drugih teže dostupnih i nedovoljno razvijenih područja;

20.  naglašava da je EIB imao i još uvijek ima pozitivnu ulogu u smanjenju nedostatka javnih ulaganja; naglašava da ulaganja, odgovorne i održive strukturne reforme i stabilna proračunska politika moraju biti sastavni dio cjelokupne strategije; traži koordinaciju aktivnosti EIB-a u državama članicama s aktivnostima, politikama i ciljevima vlada utvrđenima u nacionalnim programima reformi te u preporukama za pojedine države kad god je ta koordinacija moguća;

21.  ističe da na razini EU-a postoje veliki strukturni razlozi zbog kojih se povećavaju razlike u ulaganjima među državama članicama; poziva EIB da poveća svoju tehničku pomoć kako bi se riješio problem premale sposobnosti za pokretanje projekata u nekim državama članicama; poziva EIB da pruži detaljnije informacije o radnim mjestima koja su izravno i neizravno otvorena za svaki financirani projekt;

22.  ističe da se EIB na temelju Ugovorâ obvezao doprinositi uravnoteženom i stabilnom razvoju unutarnjeg tržišta provođenjem svoje glavne aktivnosti kreditiranja, podupirati projekte za razvoj slabije razvijenih regija i projekte koji imaju prekogranični karakter, u sinergiji s europskim strukturnim i investicijskim fondovima; naglašava stoga potencijal važne komplementarne uloge EIB-a u provedbi kohezijske politike, koja bi se uvijek trebala temeljiti na uspješnosti te biti usmjerena na rezultate, uključujući i aktivnosti usmjerene na jačanje kapaciteta za pripremu projekata, usluge savjetovanja i analize te zajmove za nacionalno sufinanciranje europskih strukturnih i investicijskih fondova; poziva Komisiju i EIB da bolje usklade svoje napore radi daljnjeg poticanja razmjene najboljih praksi i povećanja broja mogućnosti za ulaganja u svim europskim regijama, uključujući i one koje nisu obuhvaćene kohezijskim fondom, a u svrhu boljeg ostvarivanja ciljeva gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije;

23.  ističe da bi EIB, kao javna financijska institucija koja financira projekte usmjerene na provedbu politika i prioriteta EU-a, trebao doprinositi gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, pa i u slabije razvijenim regijama, kako je utvrđeno u Ugovoru o funkcioniranju Europske unije; ipak, sa zabrinutošću primjećuje da je prema zemljopisnoj raspodjeli kreditiranja po zemljama u kojima se projekti provode pet država članica, najvećih gospodarstava u EU-u, dobilo 54,11 % svih zajmova odobrenih 2016. godine; poziva EIB i Komisiju da ispitaju što je dovelo do takve situacije i da o tome izvijeste Parlament do sredine 2018.; naglašava potrebu za širom teritorijalnom raspodjelom sredstava, među ostalim i kada je riječ o EFSU-u, koji bi uvijek trebao biti dopuna europskim strukturnim i investicijskim fondovima, kako bi se postigao cilj smanjenja nejednakosti među regijama; ističe potrebu za jačanjem uloge EIB-a u financiranju socijalnog poduzetništva i otvaranju novoosnovanih poduzeća, ubrzanju rasta socijalne infrastrukture te projekata u području energije iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti i kružnoga gospodarstva; u tom kontekstu podsjeća na to da EIB također ulaže znatna sredstva u zemlje koje nisu članice EU-a;

24.  prima na znanje evaluaciju u sredini programskog razdoblja svih financijskih instrumenata iz programa Obzor 2020. (InnovFin) kojima upravlja Grupa EIB-a i 15 preporuka koje su u njoj iznesene; očekuje da će Grupa EIB-a oblikovati detaljnu strategiju o tome na koji način namjerava provesti te preporuke;

Usklađenost

25.  ponavlja svoje stajalište da bi se u europskom pravnom okviru, uključujući Statut EIB-a, Uredbu o EFSU-u, četiri uredbe o zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP), te pet europskih strukturnih i investicijskih fondova (Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo) trebalo zabraniti da financijska sredstva EU-a na kraju odlaze korisnicima ili financijskim posrednicima za koje je dokazano da su sudjelovali u utaji poreza ili poreznim prijevarama;

26.  podsjeća da Politika u području nekooperativnih jurisdikcija EIB-a mora biti ambiciozna; napominje da je oslanjanje na zajednički popis EU-a koji sadržava jurisdikcije trećih zemalja koje ne poštuju međunarodne standarde dobrog poreznog upravljanja, koji je Vijeće EU-a potvrdilo 5. prosinca 2017., a koji će imati prednost nad popisima ostalih vodećih organizacija u slučaju sukoba, pozitivan ali nedostatan korak i poziva na to da se izvještavanje po državama bez izuzeća uvrsti u strategiju EIB-a o društvenoj odgovornosti poduzeća; poziva EIB: da poštuje relevantne standarde i mjerodavno zakonodavstvo o sprečavanju pranja novca i borbi protiv terorizma, poreznih prijevara i utaje poreza; da ne upotrebljava strukture za izbjegavanje plaćanja poreza, posebno sustave za agresivno porezno planiranje ili prakse koje ne zadovoljavaju kriterije dobrog poreznog upravljanja i da ne sudjeluje u njima, kako je utvrđeno u zakonodavnim aktima Unije, zaključcima Vijeća, komunikacijama Komisije ili u mogućim službenim uputama Komisije; te da ne održava poslovne odnose sa subjektima osnovanima ili s poslovnim nastanom u jurisdikcijama koje ne surađuju s Unijom u smislu primjene međunarodno utvrđenih poreznih standarda o transparentnosti i razmjeni informacija; poziva EIB da nakon savjetovanja s Komisijom i dionicima revidira i ažurira svoju politiku o nekooperativnim jurisdikcijama u svjetlu donošenja spomenutoga Unijina popisa nekooperativnih jurisdikcija; poziva Komisiju da sa svoje strane svake godine Parlamentu i Vijeću podnese izvješće o provedbi te politike;

27.  napominje da je Komisija u prošlosti blokirala određene projekte koje su predložile međunarodne financijske institucije(6) jer su ti projekti obuhvaćali neopravdano složene porezne aranžmane posredstvom štetnih ili nepostojećih poreznih režima u trećim zemljama; poziva Komisiju i EIB da u svoje godišnje izvješće uvrste informacije o projektima u kojima su sredstva prenesena u offshore jurisdikcije; naglašava da je potrebno da međunarodne financijske institucije uklone rizik od toga da se sredstvima EU-a izravno ili neizravno potpomaže izbjegavanje plaćanja poreza i porezne prijevare;

28.  napominje da je izražena zabrinutost zbog projekata koje financira EIB, a koji obuhvaćaju offshore strukture i nekooperativne jurisdikcije; poziva Komisiju da objavljuje godišnje izvješće o korištenju fondova EU-a u vezi s offshore strukturama i novčanim transferima EIB-a i Europske banke za obnovu i razvoj (EBOR) tim strukturama, uključujući broj i vrstu blokiranih projekata, objašnjenje razloga blokiranja projekata te naknadne radnje poduzete kako bi se osiguralo da se sredstvima EU-a izravno ili neizravno ne potiče izbjegavanje plaćanja poreza ni utaja poreza;

29.  pozdravlja činjenicu da EIB uzima u obzir porezni učinak u zemljama u kojima su izvršena ulaganja i način na koji se tim ulaganjima doprinosi gospodarskom razvoju, otvaranju radnih mjesta i smanjenju nejednakosti;

30.  smatra da bi EIB, kao banka Europske unije, trebao uložiti veće napore kako bi osigurao da financijski posrednici s kojima surađuje ne upotrebljavaju strukture za izbjegavanje plaćanja poreza, posebno agresivne mehanizme poreznog planiranja ili prakse koje ne zadovoljavaju kriterije dobrog poreznog upravljanja utvrđene u zakonodavstvu EU-a, uključujući preporuke i komunikacije Komisije; ističe da bi EIB također trebao osigurati da financijski posrednici nisu uključeni u slučajeve korupcije, pranja novca, organiziranog kriminala i terorizma;

31.  naglašava da EIB treba imati pouzdane i potpune informacije o stvarnom vlasništvu krajnjih primatelja sredstava EIB-a, što uključuje i slučajeve u kojima financiranje ovisi o fondovima rizičnoga kapitala; stoga potiče EIB da unaprijedi svoj postupak dubinske analize i transparentnost kada surađuje s financijskim posrednicima; smatra da su primjena kriterija za odabir financijskih posrednika i posjedovanje najnovijih informacija o stvarnom vlasništvu poduzeća, uključujući trustove, zaklade i porezne oaze, najbolje prakse koje treba trajno slijediti; prima na znanje činjenicu da EIB tijekom postupka dubinske analize utvrđuje stvarne vlasnike takvih poduzeća; poziva Grupu EIB-a da dodatno ojača svoje ugovorne uvjete uvođenjem klauzule o dobrom upravljanju ili upućivanjem na njega kako bi se ublažili rizici za integritet i ugled; ustraje u potrebi da EIB sastavi detaljan javni popis kriterija za odabir financijskih posrednika kako bi se ojačali napori EU-a u borbi protiv zlouporabe oporezivanja i na djelotvorniji način spriječili rizici u vezi s korupcijom i infiltracijom organiziranog kriminala;

32.  pozdravlja napore koje EIB ulaže kako bi proveo dubinsku analizu ugovornih strana Grupe EIB-a i njihova poslovanja, uključujući tekuće aktivnosti praćenja i kontrole, kako bi se spriječilo to da EIB nenamjerno potiče korupciju, prijevare, tajno dogovaranje, prisilu, pranje novca, porezne prijevare, štetne porezne prakse ili financiranje terorizma, a to se posebno postiže izvješćima o radu koje objavljuje ured glavnog dužnosnika EIB-a za praćenje usklađenosti i njegovom uskom suradnjom s glavnom inspekcijom EIB-a; poziva EIB da se uskladi s novim sustavom brzog uzbunjivanja i isključivanja koji planira Komisija;

33.  pozdravlja suradnju i interakciju Grupe EIB-a s raznim službama Komisije o mjerama sadržanima u paketu mjera za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza radi razjašnjavanja područja primjene i ključnih elemenata tog zakonodavnog paketa, uloge i uključenosti Grupe EIB-a te njezina angažmana u dijalogu s organizacijama civilnog društva o tim pitanjima na razini Upravnog vijeća Grupe EIB-a i njezinih službi kao što je ured glavnog dužnosnika EIB-a za praćenje usklađenosti; poziva EIB da u okviru dubinske analize bolje razmotri izbjegavanje plaćanja poreza;

Odgovornost

34.  smatra da poboljšanu gospodarsku ulogu Grupe EIB-a, njezin povećani ulagački kapacitet i korištenje proračunom EU-a za jamčenje vlastitog poslovanja moraju pratiti veća transparentnost i odgovornost kako bi se osigurao istinski javni nadzor njezinih aktivnosti, odabira projekata i prioriteta financiranja;

35.  potvrđuje da EIB Parlamentu godišnje podnosi tri izvješća o svojim aktivnostima i da predsjednik i osoblje EIB-a redovito nazoče saslušanjima na zahtjev Parlamenta i njegovih odbora; no podsjeća na svoj zahtjev za višu razinu parlamentarne odgovornosti i transparentnosti EIB-a; u tom kontekstu ponavlja svoj poziv na potpisivanje međuinstitucijskog sporazuma između EIB-a i Parlamenta o razmjeni informacija, uključujući mogućnost da države članice predsjedniku EIB-a upute pisana pitanja;

36.  podsjeća da transparentnost u provedbi politika EU-a ne služi samo povećanju ukupne korporativne odgovornosti i vjerodostojnosti Grupe EIB-a, s jasnim pregledom tipa financijskih posrednika i krajnjih korisnika, nego doprinosi i poboljšanju učinkovitosti i održivosti financiranih projekata te osigurava nultu toleranciju prijevara i korupcije u njegovu portfelju zajmova;

37.  pozdravlja činjenicu da se politika transparentnosti Grupe EIB-a temelji na pretpostavci o objavljivanju podataka te da svi mogu pristupiti njezinim dokumentima i informacijama; podsjeća na svoju preporuku da se na internetskoj stranici Grupe EIB-a objavljuju dokumenti koji nisu povjerljivi, kao što su međuinstitucijski sporazumi i memorandumi te poziva Grupu EIB-a da se ne zaustavi na tome nego da nastavi tražiti načine za poboljšanje;

38.  predlaže da Grupa EIB-a slijedi primjer Međunarodne financijske korporacije u okviru Grupe Svjetske banke i počne objavljivati informacije o visokorizičnim potprojektima koje financira preko poslovnih banaka (glavnih posrednika/financijskih instrumenata koje Grupa EIB-a koristi za financiranje malih i srednjih poduzeća);

39.  pozdravlja činjenicu da se svi projektni dokumenti u posjedu Grupe EIB-a objavljuju na zahtjev; poziva Grupu EIB-a da u vezi sa zahtjevima za proaktivnu objavu informacija o projektima izradi smjernice za osnovne informacije i informacije koje nisu povjerljive;

40.  poziva Grupu EIB-a da politikom objave podataka osigura sve veću razinu transparentnosti u pogledu načela kojima se uređuju njezina politika određivanja cijena i upravljačka tijela; u tom pogledu pozdravlja objavu zapisnika sa sjednica Upravnog vijeća EIB-a iz siječnja 2017., javnog registra dokumenata i podataka o projektima uz pomoć Inicijative za transparentnost međunarodne pomoći(7); poziva na objavljivanje zapisnika sa sjednica Upravljačkog odbora;

41.  prima na znanje aktualnu reviziju politike zaštite zviždača Grupe EIB-a; potiče Grupu EIB-a da poveća neovisnost, legitimnost, pristupačnost, predvidljivost, pravičnost i transparentnost mehanizma za podnošenje pritužbi, među ostalim uključivanjem direktora i poboljšanjem zaštite podnositelja zahtjeva; smatra da su takve mjere očito u interesu banke, dionika i institucija EU-a;

42.  napominje da je 53 % od 120 slučajeva prijavljenih Odjelu glavnog inspektorata za istraživanje prijevara (IG/IN) u 2016. uputilo osoblje Grupe EIB-a; pozdravlja činjenicu da je mehanizam izvješćivanja o prijevarama na internetskim stranicama EIB-a sada dostupan na 30 jezika(8); smatra da bi EIB trebao pozorno pratiti aktualni rad na području zaštite zviždača na razini EU-a te u skladu s time dodatno poboljšati svoje mogućnosti izvješćivanja;

43.  poziva Grupu EIB-a da pozornost uvijek usmjerava na kontrolu uspješnosti uz pomoć procjene uspješnosti i dokazanih učinaka; potiče je da nastavi usavršavati svoje pokazatelje praćenja, posebice pokazatelje dodatnog doprinosa u svrhu što ranije procjene učinka u fazi pokretanja projekta i pružanja dovoljne količine podataka o predviđenom učinku Upravnom odboru, osobito u pogledu doprinosa projekata politikama EU-a, primjerice njihova učinka na zapošljavanje (za vrijeme provedbe i primjene); nadalje naglašava da se uspješnost financiranja Grupe EIB-a ne može ocijeniti samo na temelju procjene njezina financijskog učinka te stoga poziva na održavanje odgovarajuće ravnoteže između operativnih ciljeva utvrđenih u odnosu na opseg poslovanja i nefinancijskih ciljeva osoblja Grupe EIB-a; potiče na to da se primjerice u procjenama uspješnosti utvrdi koji su posebni ciljevi projekta u okviru ciljeva održivog razvoja UN-a te koliko se doprinijelo njihovu ostvarenju; smatra da je ključno da ljudi koji žive u blizini financiranih infrastrukturnih projekata budu aktivno uključeni u njihovu evaluaciju;

44.  pozdravlja činjenicu da EIB i dalje radi na usavršavanju metodologije izvještavanja o učinku primjerice kako bi se točno odredila ulaganja koja su mobilizirana raznim posredničkim strukturama pozajmljivanja i novim proizvodima te pozdravlja zajednički korak učinjen u suradnji s drugim multilateralnim razvojnim bankama u pogledu usklađivanja ključnih aspekata izvještavanja o učinku, primjerice u izvješću o izvještavanju o financiranju borbe protiv klimatskih promjena koje je nedavno sastavljeno i u izvješću o pozajmljivanju u svim sektorima koje se priprema;

45.  pozdravlja činjenicu da mjerenje rezultata (ReM+) postupno dovodi do „promjene kulture” unutar Grupe EIB-a; poziva na usklađivanje i generalizaciju tog djelovanja uz uvrštenje pokazatelja iz Addis Abebe i Pariza u što većoj mjeri; smatra da bi se daljnjom prilagodbom tih pokazatelja tako da se obuhvate lokalna stajališta mogla smanjiti njihova udaljenost bez ugrožavanja njihove neovisnosti;

46.  poziva EIB da prilikom ulaganja u treće zemlje uzima u obzir lokalni kontekst; podsjeća na to da se ulaganje u treće zemlje ne može temeljiti samo na pristupu maksimalnog povećanja dobiti nego također mora težiti stvaranju dugoročnog održivog gospodarskog rasta pod vodstvom privatnog sektora i smanjenju siromaštva s pomoću stvaranja radnih mjesta i boljeg pristupa proizvodnim resursima;

47.  napominje da su u mnogim zemljama u kojima EIB djeluje na razne načine ugrožena ljudska prava, a osobito sloboda izražavanja, okupljanja i udruživanja, od nasilnog gušenja prosvjeda i kriminalizacije slobode govora, do proizvoljnih uhićenja, pritvaranja boraca za ljudska prava i uvođenja ograničenja za organizacije civilnog društva; poziva EIB da donese akcijski plan za ljudska prava u svrhu provedbe ciljeva Strateškog okvira EU-a za ljudska prava i demokraciju, Akcijskog plana EU-a za ljudska prava i demokraciju te Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima kako bi se spriječile ikakve negativne posljedice projekata EIB-a na ljudska prava, osiguralo da se njegovim projektima doprinosi povećanju i ostvarenju ljudskih prava te pružili pravni lijekovi u slučaju povreda ljudskih prava;

48.  pozdravlja objavu metodologije okvira ReM, no smatra da rezultate tih ocjena treba objaviti za sva djelovanja, uključujući učinak na okoliš i društvo na razini projekata i potprojekata; pozdravlja reviziju mandata za vanjsko kreditiranje u sredini programskog razdoblja, posljedica koje će odsad biti da će na zahtjev Parlamenta EIB njemu dostavljati okvir za mjerenje rezultata za projekte obuhvaćene jamstvom iz proračuna EU-a; no poziva EIB da objavi dodatni okvir za mjerenje rezultata za pojedinačne projekte izvan EU-a te okvir za tri aspekta procjene za projekte u EU-u kako bi se povećala transparentnost banke;

49.  traži od EIB-a da objavi sve relevantne dokumente o zajmovima za automobilsku industriju za razvoj dizelske tehnologije, uključujući izvješće Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) i njegove preporuke o zajmovima EIB-a Volkswagenu, te da općenito objasni u kojoj su mjeri zajmovi izdavani automobilskim kompanijama za koje je utvrđeno da su manipulirale emisijama i da pruži pregled broja tih zajmova koji se ubrajaju u klimatsko djelovanje; u tom kontekstu traži razjašnjenje sustava provjera i ravnoteža kako bi se zajamčila istinska usmjerenost na čistu tehnologiju novijih sporazuma o zajmovima s automobilskim kompanijama kao što su one kojima se podupiru istraživačke i razvojne aktivnosti u području povezivosti, učinkovitih hibridnih benzinsko-električnih motora, električnih automobila duljega dometa i naprednih sustava za pomoć u vožnji;

50.  pozdravlja činjenicu da je Grupa EIB-a donijela visoke standarde transparentnosti i odgovornosti u pogledu pozajmljivanja malim i srednjim poduzećima te činjenicu da će se u obveznom izvještavanju financijskih posrednika o svakom malom ili srednjem poduzeću koje se koristilo potporom EIB-a ti rezultati uzimati u obzir pri razmatranju sljedećih transakcija s istim posrednikom;

51.  ističe da će, slijedom stupanja na snagu Direktive (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima(9) te Uredbe Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”)(10), EPPO ispitivati operacije EIB-a u državama članicama kad god nacionalna tijela ili Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) imaju razloga za sumnju da je u tom kontekstu počinjeno kazneno djelo;

52.  primjećuje da postoji samo ograničen broj informacija o tome u kojoj mjeri aktivnosti kreditiranja EIB-a doprinose postizanju ciljeva kohezijske politike; stoga poziva EIB da, prema potrebi, predstavi posebna poglavlja u sklopu svojega godišnjeg izvješća posvećenog ocjenjivanju učinka aktivnosti EIB-a usmjerenih na podupiranje provedbe kohezijske politike, uključujući aktivnosti povezane s programom Interreg, te da pruži detaljne informacije o korištenju zajmova u projektima i programima kohezijske politike, uz osvrt i na geografsku distribuciju iznosa potpore, njezin stvarni doprinos ciljevima kohezijske politike, uključujući horizontalna načela i ciljeve strategije Europa 2020. te stvaran kapacitet za mobiliziranje privatnih ulaganja; u tom kontekstu naglašava odgovornost EIB-a da Europskom parlamentu, Revizorskom sudu i drugim tijelima pruži dovoljno podataka, uključujući podatke o troškovima i upravljanju svojim proizvodima, te uzima u obzir dodanu vrijednost agregiranih podataka na razini EU-a o kombiniranju ulaganja povezanih s kohezijskom politikom i EIB-om;

Financijske aktivnosti Grupe EIB-a

53.  poziva Grupu EIB-a na aktivnu suradnju s Komisijom u procesu smanjenja broja i vrsta financijskih instrumenata u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i na pripremu na taj proces skretanjem pozornosti na bilo kakvo postojeće udvostručenje ili preklapanje na temelju vlastitog iskustva, što predstavlja prvi korak;

54.  smatra da bi financijski instrumenti Grupe EIB-a trebali služiti projektima koji su izabrani na temelju zasluga, potencijala za proizvodnju dodane vrijednosti za EU u cjelini i stvarne dodane vrijednosti, osobito u područjima u kojima tržišta ne financiraju niti podržavaju projekte, ostvarujući odgovarajuću ravnotežu između mogućeg profila višeg rizika i osnovne potrebe za održavanjem jake kreditne sposobnosti;

55.  u tom pogledu upozorava na rizik da zbog tržišno usmjerenih instrumenata u središtu proračuna EU-a više ne budu zajednička javna dobra te potiče Grupu EIB-a da intenzivira svoje izvješćivanje Komisije o kvaliteti, a ne o kvantiteti njezina financiranja u kontekstu financijskih instrumenata;

56.  primjećuje da, kako bi u potpunosti iskoristila dodatni kapacitet podnošenja rizika, Grupa EIB-a razvija različite nove proizvode koji će omogućiti veće podnošenje rizika (npr. podređeni dug, vlasnički kapital, podjela rizika s bankama), te je revidirala svoju politiku i kriterije prihvatljivosti u pogledu kreditnog rizika kako bi omogućila povećanu fleksibilnost;

57.  poziva Grupu EIB-a da dalje razvija svoju kulturu rizika kako bi poboljšala učinkovitost, komplementarnost i sinergiju između svojih intervencija i raznih politika EU-a, posebice pružanjem podrške inovativnim poduzećima, infrastrukturnim projektima te malim i srednjim poduzećima koja preuzimaju rizike ili se razvijaju u gospodarski ugroženim regijama ili regijama s manjkom stabilnosti, u skladu s opetovanim dugoročnim ciljem lakšeg pristupa financiranju malih i srednjih poduzeća, ali bez ugrožavanja načela dobrog upravljanja ili dovođenja u pitanje visokog kreditnog rejtinga EIB-a; podsjeća da, ako se njima želi doprinijeti gospodarskom razvoju EU-a te ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji, instrumenti koji se temelje na prijenosu rizika ne mogu biti nerizični; ističe da EIB i njegovi dioničari moraju u potpunosti biti svjesni toga; potiče EIB da ocijeni mogućnost ponude izravne kupnje obveznica EIB-a;

58.  napominje da je 2016. potpora Grupe EIB-a malim i srednjim poduzećima te poduzećima srednje tržišne kapitalizacije iznosila rekordnih 33,6 milijardi EUR te je Grupa podržala otvaranje 4,4 milijuna radnih mjesta; ističe važnost kontinuirane potpore Grupe EIB-a malim i srednjim poduzećima te poduzećima srednje tržišne kapitalizacije povećanjem njihova pristupa financiranju; ističe da su mala i srednja poduzeća okosnica europskog gospodarstva te bi trebala ostati glavni primatelj zajmova Grupe EIB-a zahvaljujući dodatnom jačanju financijskih instrumenata za mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

59.  podsjeća da više od 90 % malih i srednjih poduzeća u EU-u čine mikropoduzeća koja pružaju gotovo 30 % radnih mjesta u privatnom sektoru; ističe da su mikropoduzeća osjetljivija na gospodarske šokove nego veće kompanije i mogu ostati uskraćena kad je riječ o ponudi kredita, posebno ako se nalaze u regiji u kojoj je ekonomska i bankarska situacija nepovoljna; traži od EIB-a da izradi strategiju za ispravljanje činjenice da mala i srednja poduzeća u takvim okolnostima nailaze na poteškoće u stjecanju pristupa financiranju za projekte;

60.  potvrđuje da je pristup financiranju i dalje glavna prepreka za rast kulturnih i kreativnih industrija; naglašava hitnu potrebu da se inicijativama za financiranje ojačaju te industrije; ističe potencijal EIB-a i EFSU-a za pružanje potpore kreativnom sektoru, uglavnom putem financiranja malih i srednjih poduzeća; poziva EIB da se pozabavi pitanjem izostanka financiranja iz EFSU-a za kulturne i kreativne industrije tako da istraži moguće interakcije s Kreativnom Europom;

61.  poziva Grupu EIB-a da se još više oslanja na financijski pouzdane posrednike, primjerice nacionalne razvojne banke i institucije, za provedbu određenih vrsta projekata kojima se ne bi ugrozio njezin visoki kreditni rejting;

62.  smatra da se mnogim pravilima upravljanja Grupe EIB-a želi zaštititi njezin visok kreditni rejting, no da je vrlo malo informacija dostupno o tome koliko je Grupa EIB-a blizu snižavanju rejtinga;

63.  ističe da bi provedbu dubinske analize investicijskih projekata koje financira Grupa EIB-a trebalo temeljiti na čimbenicima povezanima s financijskom dobiti i onima koji nisu povezani s financijskom dobiti, nego s ostvarivanjem drugih vrsta ciljeva kao što je doprinos projekta uzlaznoj gospodarskoj konvergenciji i koheziji u EU-u ili s ostvarivanjem ciljeva strategije Europa 2020. ili ciljeva održivog razvoja; smatra da bi Grupa EIB-a trebala na odgovarajući način objasniti te nefinancijske kriterije institucionalnim i privatnim ulagačima (primjerice mirovinskim fondovima i osiguravajućim kućama), čime se promiče povećana usmjerenost na socioekonomski utjecaj i utjecaj na okoliš u cijelom financijskom sektoru;

64.  smatra da bi, ako se stresnim uvjetima na financijskom tržištu spriječi provedba izvedivog projekta ili ako je potrebno olakšati uspostavljanje platformi za ulaganja ili financiranje projekata u sektorima ili područjima koja odlikuje znatno nefunkcioniranje tržišta ili ulagačka situacija koja nije optimalna, Grupa EIB-a trebala uvesti i dokumentirati promjene, posebno u vezi s naknadom jamstva EU-a EIB-u kako bi se doprinijelo smanjenju troškova financiranja operacije koje snosi korisnik financiranja Grupe EIB-a uz pomoć financijskih instrumenata u cilju olakšavanja provedbe projekta; smatra da bi se, ako je to potrebno, trebali uložiti slični napori kako bi se osiguralo pružanje podrške malim projektima uz pomoć financijskih instrumenta te da bi se taj oblik njihove upotrebe također trebao razmotriti u slučajevima kada se korištenjem lokalnih i regionalnih posrednika omogućuje smanjenje troškova financiranja malih projekata financijskim instrumentima;

65.  pozdravlja nedavno donesenu strategiju ulaganja vlasničkog kapitala koja uključuje više procjena poslovanja vlasničkim kapitalom kako bi se uklonio nedostatak financiranja vlasničkog kapitala u prioritetnim područjima inovacije i infrastrukture u EU-u, posebice u dvama tržišnim područjima: neizravnom vlasničkom financiranju (vlasničko ulaganje u infrastrukturne fondove i programe sufinanciranja) i izravnom vlasničkom financiranju (zajmovi odobreni korporacijama i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije u obliku kvazivlasničkog ulaganja) uz kombinaciju izravnih i neizravnih instrumenata (investicijski fondovi i zajmovi s udjelom);

66.  pozdravlja podršku koju je EIF već dao platformama za skupno financiranje u okviru postojećih aktivnosti, spremnost na daljnju selektivnu podršku platformi u tom okviru ili proširenjem postojećih programa te rad koji je obavljen zajedno s Komisijom na mogućem pilot-projektu povezanim sa skupnim financiranjem duga i vlasničkog kapitala; predlaže da EIF pronađe način na koji će utvrditi financijske posrednike povezane s financijskom tehnologijom kojima je potrebna podrška i doprijeti do njih;

67.  poziva Komisiju da pozorno ocjenjuje i prati troškove povezane s brojem mandata koji su dodijeljeni EIB-u; podsjeća da povezani administrativni troškovi mogu utjecati na njegovu opću uspješnost s obzirom na trenutačnu razinu financijskih i ljudskih resursa;

68.  ističe da EIB ima sve bitniju ulogu u kohezijskoj politici, posebice zbog povećane upotrebe financijskih instrumenata u kombinaciji s bespovratnim sredstvima; naglašava, međutim, da su ona i dalje slabo dostupna krajnjim korisnicima te da države članice i regije upozoravaju na složenost postupaka utvrđenih u Financijskoj uredbi i Uredbi o zajedničkim odredbama (CPR), između ostalog, i kada je riječ o nerazmjernim troškovima i naknadama kao i tržišnom natjecanju s privlačnijim nacionalnim i regionalnim instrumentima; u tom kontekstu pozdravlja uspostavu platforme fi-compass kao jedinstvene kontaktne točke za savjetodavne usluge o financijskim instrumentima u okviru kohezijske politike; ipak, poziva na daljnje pružanje tehničke pomoći i pojednostavljenje postojećih postupaka kao i na veći naglasak na izgradnju kapaciteta u pogledu financijskih posrednika te ističe potrebu za boljim povezivanjem troškova i naknada za upravljanje s radom upravitelja fonda za financijske instrumente u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova; podsjeća, međutim, da se bespovratna sredstva, kao učinkovit oblik potpore u raznim područjima javne intervencije, moraju zadržati kao glavni instrument za kohezijsku politiku i da financijski instrumenti trebaju biti koncentrirani u onim sektorima u kojima imaju veću dodanu vrijednost od bespovratnih sredstava, pri čemu bi o njihovoj uporabi trebala odlučivati upravljačka tijela; ističe da treba poticati snažniji okvir suradnje EIB-a s Europskim parlamentom kako bi se omogućio bolji nadzor nad aktivnostima EIB-a;

Komunikacijske i savjetodavne aktivnosti Grupe EIB-a

69.  žali što mogući korisnici financiranja Grupe EIB-a općenito nisu dovoljno upoznati s proizvodima koje je Grupa izradila; postavlja pitanje je li lanac opskrbe Grupe EIB-a dovoljno raznolik i uključiv;

70.  smatra da bi trebalo poboljšati komunikaciju Grupe EIB-a, u suradnji s mjerodavnim nacionalnim partnerima, kako bi se podigla razina osviještenosti malih i srednjih poduzeća o njihovim mogućnostima financiranja te kako bi se građani bolje informirali o lokalnim i konkretnim projektima koje financira EU;

71.  u tom pogledu pozdravlja partnerstva koja se uspostavljaju s međunarodnim i nacionalnim institucijama u cilju osiguravanja komplementarnosti sa savjetodavnim uslugama EIB-a;

72.  izražava žaljenje zbog nedostatka podataka o ulozi EIB-a u svakoj fazi ciklusa provedbe kohezijske politike te ograničenih informacija o tome koliko kreditne aktivnosti EIB-a doprinose kohezijskoj politici; ističe potrebu za ulaganjem većih napora, na koje i poziva, kako bi se postigla veća transparentnost i bolja komunikacija u svrhu osiguravanja da informacije dopru do krajnjih korisnika na regionalnoj i lokalnoj razini te postizanja veće vidljivosti projekata;

73.  očekuje da će Komisija, Grupa EIB-a te nacionalna, regionalna i lokalna tijela i dalje, u duhu komplementarnosti, raditi i jačati suradnju s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama kako bi se stvorila veća sinergija između europskih strukturnih i investicijskih fondova te financijskih instrumenata i zajmova EIB-a, kako bi se smanjilo administrativno opterećenje, pojednostavili postupci, povećao administrativni kapacitet, potaknuli teritorijalni razvoj i kohezija te poboljšalo razumijevanje europskih strukturnih i investicijskih fondova te financiranja EIB-a, jer one imaju temeljito znanje o vlastitim državnim područjima i sposobnost lokalne primjene prilagođenih financijskih instrumenata;

o
o   o

74.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, EIB-u te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 128, 19.5.2017., str. 1. (2) SL L 345, 27.12.2017., str. 34. (3) SL L 249, 27.9.2017., str. 1. (4) http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2017/10/10/conclusions-climate-change/pdf (5) Primjerice, kvalitetni, dobro ocijenjeni projekti koji ne primaju financijska sredstva iz Zajedničkog poduzeća za bioindustriju. (6) EIB, EIF i Fond za globalnu energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju. (7) Rezolucija Europskog parlamenta od 28. travnja 2016. o Europskoj investicijskoj banci (EIB) – godišnje izvješće za 2014. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0200). (8) http://www.eib.org/attachments/general/reports/ig_fraud_investigations_activity_report_2016_en.pdf (9) SL L 198, 28.7.2017., str. 29. (10) SL L 283, 31.10.2017., str. 1.