Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2208(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0046/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0046/2018

Rasprave :

PV 12/03/2018 - 20
CRE 12/03/2018 - 20

Glasovanja :

PV 13/03/2018 - 7.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0067

Usvojeni tekstovi
PDF 351kWORD 58k
Utorak, 13. ožujka 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Regije koje zaostaju u EU-u
P8_TA(2018)0067A8-0046/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2018. o regijama koje zaostaju u EU-u (2017/2208(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 174., 175. i 176. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1),

—  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(2),

—  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. prosinca 2015. „Ulaganje u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova” (COM(2015)0639),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. listopada 2013. o učincima proračunskih ograničenja na regionalna i lokalna tijela u vezi s rashodima strukturnih fondova EU-a u državama članicama(3),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2016. pod naslovom „Priprema poslijeizborne revizije višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014. – 2020.: mišljenje Parlamenta prije prijedloga Komisije”(4),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o ulaganju u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova: ocjena izvješća u skladu s člankom 16. stavkom 3. Uredbe o zajedničkim odredbama(5),

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2017. o jačanju sudjelovanja partnera i vidljivosti rezultata europskih strukturnih i investicijskih fondova(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2017. o temeljima za kohezijsku politiku EU-a nakon 2020.(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. listopada 2017. o dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a(8),

–  uzimajući u obzir Radni dokument službi Komisije od 10. travnja 2017. o konkurentnosti u regijama s niskim dohotkom i slabim rastom: izvješće o regijama koje zaostaju (SWD(2017)0132),

–  uzimajući u obzir ex ante uvjete za strategije za pametnu specijalizaciju,

–  uzimajući u obzir Sedmo izvješće o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji koje je Komisija objavila 9. listopada 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenja Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj i Odbora za ribarstvo (A8-0046/2018),

A.  budući da je dugotrajna gospodarska i financijska kriza u EU-u negativno utjecala na gospodarski rast na regionalnoj razini iako je kohezijska politika doprinijela jednoj trećini proračuna EU-a namijenjenog rastu i zapošljavanju te smanjenju razlika među regijama u EU-u; u tom kontekstu i u okviru europskog semestra poziva Komisiju da razmotri regionalno i nacionalno sufinanciranje u sklopu europskih strukturnih i investicijskih fondova, kao i njihov učinak na nacionalne deficite;

B.  budući da je kohezijska politika, koja se provodi u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda (ESF) i Kohezijskog fonda, glavna politika EU-a za ulaganja, rast i razvoj usklađena s ciljevima strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast i usmjerena na smanjenje gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika među regijama, promicanje konvergencije te u konačnici poboljšanje kvalitete života europskih građana;

C.  budući da je glavni cilj EFRR-a, ESF-a i Kohezijskog fonda za razdoblje 2014. – 2020. ulaganje u rast i zapošljavanje kako bi se osnažili tržište rada, regionalna gospodarstva i europska regionalna suradnja te poboljšala prekogranična, transnacionalna i međuregionalna suradnja u Uniji, te u konačnici smanjile razlike u razvijenosti između pojedinih europskih regija;

D.  budući da prema izvješću Komisije o regijama koje zaostaju 47 regija u 8 država članica zaostaje u razvoju; budući da se izvješćem može pridonijeti boljem razumijevanju složenosti izazova s kojima se suočavaju regije koje zaostaju te bi stoga ono trebalo biti javno dostupno na svim službenim jezicima EU-a;

E.  budući da kohezijska politika ima važnu ulogu u svim regijama koje zaostaju i čini veoma visok udio javnog ulaganja u većini tih regija;

F.  budući da regije koje zaostaju imaju niže stope produktivnosti, zaposlenosti i školovanja u odnosu na druge regije u istoj državi članici;

G.  budući da se u izvješću Komisije razlikuju dvije vrste regija koje zaostaju: „regije sa slabim rastom”, koje obuhvaćaju manje razvijene i tranzicijske regije koje se nisu približile prosjeku EU-a u razdoblju od 2000. do 2013. u državama članicama s BDP-om po stanovniku u paritetu kupovne moći ispod prosjeka EU-a za 2013., što podrazumijeva gotovo sve manje razvijene i tranzicijske regije u Grčkoj, Španjolskoj, Italiji i Portugalu, te „regije s niskim dohotkom”, koje obuhvaćaju sve regije s BDP-om po stanovniku u paritetu kupovne moći ispod 50 % prosjeka EU-a za 2013., što podrazumijeva nekoliko slabije razvijenih regija u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj;

H.  budući da se regije sa slabim rastom suočavaju s gospodarskom stagnacijom, posebno zbog smanjenja u pogledu javnih i privatnih ulaganja u odnosu na regije s niskim dohotkom čiji je razvojni potencijal općenito stalan;

I.  budući da se regije koje zaostaju češće od ostalih regija suočavaju s manjkom javnih i privatnih ulaganja te da je jedan od razloga za to potreba da se poštuju obveze smanjenja javnog duga u okviru Pakta o stabilnosti;

J.  budući da se regije koje zaostaju često suočavaju s nedostatkom strukturnih reformi, čime se smanjuje učinak već ograničenih javnih ulaganja;

K.  budući da se regije koje zaostaju suočavaju s velikim nedostacima u pogledu javne prometne, gospodarske i energetske infrastrukture te su im potrebna učinkovitija i efikasnija ulaganja;

L.  budući da Komisija smatra da treba ostvariti bolju povezanost između kohezijske politike i preporuka za pojedine zemlje u okviru europskog semestra;

M.  budući da se regije koje zaostaju, a posebno regije s niskim dohotkom, često suočavaju s emigracijom mladih i kvalificirane radne snage, koji su nužni za gospodarsko i socijalno oživljavanje dotičnih područja, zbog čega te regije postaju manje privlačne u pogledu zapošljavanja i ulaganja;

N.  budući da je potrebno razjasniti definiciju regije s niskim dohotkom i regije sa slabim rastom;

O.  budući da je važna osviještenost krajnjih korisnika o regionalnim i lokalnim programima koje financira EU i postignutim rezultatima, bez obzira na razine financiranja u pojedinim regijama;

P.  budući da su u regijama koje zaostaju potrebni dobro upravljanje i učinkovita javna uprava s obzirom na to da se njima znatno doprinosi stvaranju uvjeta za gospodarski rast; budući da bi se smanjenjem viška pravila i kontrola, kao i dužine i složenosti postupaka, te boljim korištenjem alata informacijsko-komunikacije tehnologije doprinijelo poboljšanju učinkovitosti i dobrom upravljanju u regijama koje zaostaju;

Q.  budući da su prema Sedmom izvješću o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji regije koje zaostaju na najnižoj razini europskog indeksa kvalitete upravljanja, što dovodi do smanjenja učinka javnih ulaganja;

R.  budući da su pouzdane, ažurirane i raščlanjene brojke i statistika važne za informirane, transparentnije, nepristrane i pravednije političke odluke;

S.  budući da bi trebalo ukloniti prepreke rastu i smanjiti infrastrukturne nedostatke u regijama koje zaostaju;

T.  budući da se mala i srednja poduzeća u regijama koje zaostaju financiraju uz mnogo veće kamatne stope te da nailaze na veće poteškoće u dobivanju zajmova u bankarskom sektoru u cilju sufinanciranja projekata europskih strukturnih i investicijskih fondova;

U.  budući da u četiri od pet regija koje zaostaju najmanje 25 % stanovništva živi u gradovima ili njihovim zonama dnevnih migracija (funkcionalno gradsko područje), a u jednoj od pet regija koje zaostaju više od 50 % stanovništva živi u funkcionalnom gradskom području;

V.  budući da su tradicionalne aktivnosti poput malog artizanalnog ribolova ili poljoprivrednog uzgoja dio identiteta i stila života u većini obalnih i ruralnih područja regija koje zaostaju te imaju gospodarsku, teritorijalnu, socijalnu i kulturnu važnost; budući da su potrebne razvojne strategije kako bi se poboljšali njihovi kapaciteti za zadržavanje i privlačenje talentiranih pojedinaca, usvajanje novih tehnologija i poticanje novih ulaganja;

1.  pozdravlja činjenicu da je Komisija predstavila radni dokument službi o konkurentnosti u regijama s niskim dohotkom i slabim rastom: izvješće o regijama koje zaostaju; napominje da se u izvješću predlažu brojna pozitivna rješenja za potporu gospodarskom rastu, održivom razvoju i otvaranju radnih mjesta u tim regijama; nadalje ističe da analiza njihove konkurentnosti predstavlja važan doprinos budućoj raspravi o kohezijskoj politici;

2.  pozdravlja provedbu pilot-inicijativa za regije koje zaostaju u dvjema regijama u Rumunjskoj i dvjema regijama u Poljskoj (posljednja se provodi uz potporu Svjetske banke), a posebno pozdravlja utvrđivanje strateških prioriteta i konkretnih mjera koje se mogu brzo provesti; sa zadovoljstvom iščekuje objavljivanje rezultata tih inicijativa;

3.  ističe da kohezijska politika ima ključnu ulogu u jamčenju i promicanju javnih i privatnih ulaganja u svim regijama EU-a izravno ili putem stvaranja povoljnog okruženja za ulaganja; ističe da bi Europska unija u cjelini, radi promicanja svojeg općeg skladnog razvoja, trebala provoditi mjere koje će dovesti do jačanja njezine gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije te kojima se smanjuju nejednakosti među stupnjevima razvoja različitih regija i rješava pitanje zaostalosti određenih regija;

4.  poziva Komisiju da definira regije koje zaostaju na razini NUTS III na temelju općih gospodarskih i socijalnih uvjeta te da bolje usmjeri financiranje tih područja u skladu s programskim ciklusima europskih strukturnih i investicijskih fondova;

5.  poziva Komisiju i države članice da s pomoću strategija pametne specijalizacije izrade prilagođene strategije, programe i mjere za različite regije koje zaostaju, uzimajući u obzir trendove i podregionalne razlike s obzirom na to da se uvelike razlikuju odabrani putovi i izazovi s kojima se suočavaju regije s niskim dohotkom i slabim rastom, ovisno o njihovim posebnostima, kako bi se ubrzala njihova konvergencija i osigurala najbolja rješenja za otvaranje radnih mjesta, gospodarski rast i održivi razvoj; smatra da bi te strategije, programi ili mjere trebali biti usklađeni s Planom za gradove s obzirom na to da regije koje zaostaju nisu isključivo ruralne;

6.  naglašava da je, osim slabog razvoja malih i srednjih poduzeća te ulaganja u njih, stopa nezaposlenosti, posebno mladih, i dalje drastično visoka i predstavlja jedan od najozbiljnijih i najhitnijih problema u velikoj većini regija koje zaostaju; ističe da srednje i visoko obrazovanje, stručno osposobljavanje i osposobljavanje na radnom mjestu i prijenos znanja imaju važnu ulogu u rješavanju problema zabrinjavajućih stopa nezaposlenosti mladih i velikog broja mladih koji emigriraju iz tih regija; ističe važnost obrazovanja i osposobljavanja te povećanih ulaganja u odnosu na potrebe i razvoj malih i srednjih poduzeća i obiteljskih poduzeća; smatra da uključenost mladih dovodi do veće učinkovitosti s obzirom na to da oni često pružaju inovativna rješenja;

7.  napominje da prisutnost obrazovane i osposobljene radne snage, u skladu s potrebama regionalnog gospodarstva, snažno utječe na konkurentnost, produktivnost i privlačnost tržišta rada, koje može potom napredovati u okruženju rasta i otvorenosti prema javnim i privatnim ulaganjima; smatra da u tom kontekstu treba uzeti u obzir aktualnu situaciju regija koje zaostaju, posebno negativnu stopu migracija i njihov nepovoljan učinak na zapošljavanje; ističe ulogu koju poljoprivreda i ribarstvo imaju u regijama koje zaostaju s obzirom na to da se njima, uz olakšavanje socijalnog uključivanja, pribavlja hrana i jamči sigurnost opskrbe hranom promicanjem obiteljskih poduzeća i radnih mjesta;

8.  napominje da je diversifikacija postala nužnost za mnoge poljoprivrednike i ribare, posebno u regijama koje zaostaju, kako bi stekli dodatne izvore prihoda i potaknuli gospodarski i ekološki održive aktivnosti; međutim, napominje da se takvom diversifikacijom ne smije ni na koji način zamijeniti tradicionalnije aktivnosti kao što je održivo ribarstvo; potiče države članice te regionalna i lokalna tijela da podupiru projekte plavog gospodarstva i druge slične projekte kako bi se ljudima u regijama koje zaostaju pomoglo da razviju ekološki održive izvore prihoda;

9.  nada se da će se provedbom strategije Europa 2020. u području zapošljavanja, obrazovanja i osposobljavanja, kao i buduće dugoročne strategije EU-a i njezinih ciljeva, i dalje uzimati u obzir specifične potrebe regija koje zaostaju, uz poseban osvrt na stalne infrastrukturne nedostatke i razvoj ljudskog kapitala, uz posebnu pozornost na stopi napuštanja školovanja i na negativne posljedice tog trenda u pogledu zaposlenosti; u tom kontekstu poziva Komisiju da razmotri moguće povećanje stope sufinanciranja u okviru ESF-a za sljedeće razdoblje financiranja;

10.  smatra da je u okviru programiranja i provedbe europskih strukturnih i investicijskih fondova potrebno naći ravnotežu između strukturnih mjera, socijalnih politika i industrijskih politika radi poticanja gospodarskog rasta, održivog razvoja i otvaranja radnih mjesta kombiniranjem bespovratne pomoći s financijskim instrumentima i privlačenjem dodatne financijske potpore, čime bi se pomoglo u rješavanju preostalih nedostataka; u tom pogledu ističe da bi financijski instrumenti niskog rizika mogli biti prikladniji od instrumenata visokog rizika kada gospodarske projekcije to dozvoljavaju;

11.  napominje da kohezijska politika može biti instrument za rješavanje nedostataka i neuravnoteženosti u pogledu konkurentnosti, kao i makroekonomske asimetrije među regijama, time što potiče izgradnju privlačnog i održivog okruženja za poduzeća i građane; ističe činjenicu da su u regijama sa slabim rastom glavni utvrđeni problemi pristup kreditiranju, izvršavanje ugovora i zaštita manjinskih ulagača, dok su u regijama s niskim dohotkom najveći problemi rješavanje insolventnosti, opskrba električnom energijom i izvršenje ugovora;

12.  napominje da su regije koje zaostaju pod značajnim pritiskom migracija; smatra da doprinos europskih strukturnih i investicijskih fondova rješavanju tog izazova može biti učinkovit samo ako ga prati djelotvorna primjena načela solidarnosti; smatra da izbjeglice i migranti pod međunarodnom zaštitom trebaju dobiti odgovarajuće osposobljavanje i obrazovanje u cilju njihove integracije na tržište rada;

13.  napominje da su brojni problemi s kojima se suočavaju regije koje zaostaju slični onima u najudaljenijim regijama; stoga pozdravlja strategiju koju je Komisija predložila u svojoj komunikaciji naslovljenoj „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a”(9);

14.  smatra da bi se u kontekstu kohezijske politike i u budućim izvješćima Komisije o regijama koje zaostaju uz BDP trebali razmotriti kriteriji demografskog i društvenog razvoja, primjerice regionalni indeks društvenog napretka, kao i ekološki ili drugi pokazatelji, kako bi se zajamčilo da se ostvaruje potencijal regija koje zaostaju;

15.  ističe negativne posljedice gospodarske i financijske krize, posebno u regijama sa slabim rastom, zbog kojih je smanjen opseg proračunskih politika i došlo do rezova javnih ulaganja; s druge strane, ističe važnost smanjenja duga kako bi se državni deficit uklonio, a javna ulaganja prilagodila zahtjevima rasta;

16.  smatra da kohezijska politika ima pozitivan učinak u stimuliranju rasta i zapošljavanja; smatra da je potrebno primijeniti dogovoreno stajalište o Paktu o stabilnosti i rastu u pogledu fleksibilnosti cikličkih uvjeta, strukturnih reformi i državnih ulaganja usmjerenih na provedbu velikih strukturnih reformi i sličnih projekata u cilju ostvarenja ciljeva strategije Europa 2020.; prima na znanje da je potrebno razjasniti kontekst i opseg primjene strukturnih reformi u okviru kohezijske politike; međutim, napominje da se takvim strukturnim reformama u državama članicama i regijama u okviru programa potpore može pomoći pri ostvarenju boljih rezultata ulaganja u sklopu kohezijske politike;

17.  poziva na pojačano djelovanje kako bi se povećala konvergencija među svim regijama, među ostalim i na djelovanje radi jamčenja njihove otpornosti na iznenadne šokove;

18.  napominje da je pristup kreditiranju teže ostvariti u regijama koje zaostaju, posebno u regijama s niskim dohotkom, zbog većih kamatnih stopa i, do neke mjere, nedovoljne spremnosti kreditnog sustava na preuzimanje rizika; ističe da je važno zajamčiti olakšani pristup kreditiranju kako bi se pomoglo malim i srednjim poduzećima te promicali novi poslovni modeli i rast u regijama koje zaostaju;

19.  ističe važnost fondova EU-a u poticanju gospodarske otpornosti i kohezije tih regija, kao i konkurentnosti, ulaganja i prilika za suradnju; stoga priznaje doprinos koji lokalne akcijske skupine imaju u razvoju lokalnih strategija; predlaže da Komisija razmotri mogućnost prijedloga da se veći udio potpore dodijeli za lokalni razvoj pod vodstvom zajednice, čime se pomaže u suočavanju s izazovima i izgradnji kapaciteta; podsjeća da regije koje zaostaju često nailaze na poteškoće u pristupu financiranju, kao i na birokratska i administrativna kašnjenja kojima se ugrožava funkcioniranje fondova EU-a;

20.  smatra da bi se moglo težiti pozitivnim poticajima za regije unutar postojećeg okvira makroekonomskih uvjeta stvorenih europskim semestrom;

21.  uzima u obzir važnost dobrog gospodarskog upravljanja kako bi ukupni rezultati europskih strukturnih i investicijskih fondova bili učinkoviti, s krajnjim ciljem rješavanja nedostataka i sprečavanja kašnjenja; u tom pogledu podupire potrebu da se analizira i naposljetku preispita sama logika veze između europskog semestra i kohezijske politike;

22.  smatra da solidarnost, jači institucijski kapaciteti, poštovanje načela dobrog upravljanja, bolja povezivost i digitalizacija u tim regijama znatno utječu na njihov gospodarski rast, kao i na djelotvornije i učinkovitije korištenje postojećih resursa; stoga usmjerava pozornost na pitanje potpore kvaliteti uprava i institucija u obuhvaćenim regijama, kao i na njihovo poboljšanje; poziva Komisiju i države članice da šire primjere najbolje prakse u pogledu povećane učinkovitosti javne uprave s obzirom na to da bi učinkovito upravljanje trebalo biti osnovna preporuka za regije koje zaostaju;

23.  u tom kontekstu ističe važnost načela partnerstva i višerazinskog upravljanja koje je potrebno osnažiti ne dovodeći u pitanje načelo supsidijarnosti; smatra da su uključivanje svih razina upravljanja i zainteresiranih dionika u oblikovanje i provedbu strategija te specifičnih programa i mjera usmjerenih na te regije ključni za stvaranje stvarne europske dodane vrijednosti za građane;

24.  ponovno ističe da su inovacije, digitalizacija i poboljšanje usluga na lokalnoj razini (zdravlje, socijalna skrb i poštanske usluge) i infrastrukture važni za stvaranje povoljnog okruženja i dobrog temelja za poticanje rasta i poboljšanje kohezije u regijama koje zaostaju; smatra da je osiguranje brzih internetskih veza preduvjet za održivost ruralnih i planinskih područja; naglašava potencijal višesektorskih projekata kojima se potiče gospodarski, socijalni i teritorijalni razvoj korištenjem sinergija između europskih fondova;

25.  predlaže da, u cilju doprinosa zajedničkim ciljevima Unije, preporuke za pojedine zemlje u okviru europskog semestra budu višegodišnje, uz srednjoročno praćenje i reviziju, te da se smatraju pozitivnim poticajem za pokretanje strukturnih reformi, a ne instrumentima kojima se može isključiti pristup ulaganjima u okviru kohezijske politike;

26.  smatra da je potrebno pažljivo analizirati mjere koje povezuju djelotvornost europskih strukturnih i investicijskih fondova s dobrim gospodarskim upravljanjem, kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 1303/2013, među ostalim i uključivanjem svih dionika; nadalje smatra da je potrebno ponovno razmotriti logiku koja stoji iza povezanosti europskih strukturnih i investicijskih fondova i dobrog gospodarskog upravljanja,uzimajući u obzir sljedeće programsko razdoblje i njegovu provedbu u razdoblju od 2014. do 2020.; smatra da bi Komisija trebala razmotriti prilagodbe u pogledu povezanosti europskog semestra i kohezijske politike; u tom pogledu predlaže sustav pozitivnih poticaja, pri čemu će se opseg utvrditi u novom višegodišnjem financijskom okviru, koji bi mogao poslužiti kao omotnica koja se može upotrijebiti kada države članice budu u skladu s preporukama preporuke za pojedine zemlje i drugim zahtjevima u okviru europskog semestra;

27.  smatra da je potrebno podržati produktivne i autohtone poslovne aktivnosti u regijama koje zaostaju, uključujući održivi turizam, kružno gospodarstvo, lokalnu energetsku tranziciju, poljoprivredu, gotove proizvode te inovacije usmjerene na mala i srednja poduzeća; smatra da bi se sinergijama koje nastaju učinkovitim kombiniranjem regionalnog i nacionalnog financiranja te financiranja instrumentima EU-a, koristeći se integriranim teritorijalnim ulaganjima, trebalo pomoći u stvaranju gospodarskih prilika, posebno za mlade;

28.  ističe da je važno iskoristiti sve mogućnosti koje EU nudi u pogledu održivog razvoja i rasta u tim regijama; smatra da države članice prilikom pripreme operativnih programa i programa prekogranične suradnje trebaju posebnu pozornost usmjeriti na regije koje zaostaju; podsjeća na važnost poticanja uporabe fondova kojima se izravno upravlja i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), zajedno i u skladu s mogućnostima koje nudi kohezijska politika;

29.  ističe važnost pouzdane, ažurirane i razvrstane statistike; stoga traži od Komisije i Eurostata da pružaju što detaljniju i najveću moguću zemljopisnu raščlambu statistike u cilju izrade prikladnih kohezijskih politika, uključujući politike usmjerene na regije koje zaostaju; u tom kontekstu pozdravlja informacije pružene u izvješću Komisije;

30.  poziva Komisiju da razmotri izmjenu postojećeg odnosa između kohezijske politike i makroekonomskog upravljanja te podsjeća da se legitimitet kohezijske politike temelji izravno na Ugovorima te da je riječ o jednoj od najvidljivijih europskih politika i najvažnijem izrazu europske solidarnosti i dodane vrijednosti u svim europskim regijama; smatra da odnosi između kohezijske politike i procesa ekonomskog upravljanja u europskom semestru moraju biti uravnoteženi, uzajamni i usmjereni na sustav pozitivnih poticaja; podupire daljnje uvažavanje teritorijalne dimenzije koje bi moglo biti od koristi europskom semestru; shodno tomu smatra da je potreban uravnotežen pristup gospodarskom upravljanju i ciljevima koji se odnose na ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju o kojoj je riječ u Ugovorima, kao i održivom rastu, zapošljavanju i zaštiti okoliša;

31.  podsjeća da je potrebno da svi politički akteri priznaju ulogu kohezijske politike kao glavnog instrumenta europske gospodarske politike za promicanje javnih i privatnih ulaganja kojima se u obzir uzimaju gospodarske, socijalne i teritorijalne posebnosti regija;

32.  poziva države članice da usvoje nacionalne i regionalne strategije i programe za razvoj usmjerene na pružanje potpore regijama koje zaostaju, poboljšanje njihova administrativnog kapaciteta, upravljanja i drugih ključnih čimbenika za rast, kako je predloženo u izvješću Komisije; u tom pogledu poziva Komisiju da državama članicama, regijama i općinama pruža tehničku, stručnu i praktičnu pomoć kako bi se primijenile najbolje prakse i podržala digitalizacija javnih usluga;

33.  zahtijeva da kohezijska politika i dalje ostane prioritet u Uniji te da joj se u skladu s time dodijele ambiciozna sredstva, čak i u svjetlu pritisaka na proračun EU-a, te da se povećaju sinergije s drugim fondovima EU-a i privuče dodatna financijska potpora s pomoću financijskih instrumenata u okviru višegodišnjeg programiranja nakon 2020.; ističe da se ne smiju ugroziti vrijednosti poput europske solidarnosti, koja je temelj kohezijske politike;

34.  podsjeća na odgovornost Parlamenta u pogledu izrade i donošenja prikladnog zakonodavnog okvira za buduću kohezijsku politiku; naglašava da je potrebno očuvati osnovnu ulogu i cilj kohezijske politike u skladu s člankom 174. UFEU-a, ne samo da bi se ostvarila konvergencija već i spriječilo zaostajanje područja; ističe da je potrebno pojednostavniti pravila i osigurati prikladnu ravnotežu između pojednostavnjenja politike i prikladnih kontrola, istovremeno smanjujući administrativno opterećenje; smatra da Komisija i države članice trebaju razmotriti proširenje odredbi članka 7. Uredbe (EU) br. 1301/2013 o EFRR-u financiranjem povezivanja gradova s njihovim okolnim područjima u regijama koje zaostaju;

35.  poziva Komisiju da pruži veću potporu razvoju inovacijskih sustava, kao što su inovacijske strategije za pametnu specijalizaciju, te da jača interakciju između poduzeća, sveučilišta i istraživačkih centara u regijama koje zaostaju; nadalje ističe da su dobro povezani teritoriji ključni za rad partnerstava za istraživanje, uključujući inicijative Europskog partnerstva za inovacije, kako bi inovativne prakse mogle dodatno poticati održivi razvoj poljoprivrede i srodnih poduzeća u regijama koje zaostaju;

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Odboru regija, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te vladama i nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
(3) SL C 181, 19.5.2016., str. 29.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0309.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0053.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0245.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0254.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0401.
(9) Komunikacija Komisije od 24. listopada 2017. (COM(2017)0623).

Posljednje ažuriranje: 6. studenog 2018.Pravna napomena