Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2226(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0047/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0047/2018

Rasprave :

PV 13/03/2018 - 20
CRE 13/03/2018 - 20

Glasovanja :

PV 14/03/2018 - 8.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0077

Usvojeni tekstovi
PDF 424kWORD 57k
Srijeda, 14. ožujka 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Europski semestar za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2018.
P8_TA(2018)0077A8-0047/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. ožujka 2018. o europskom semestru za usklađivanje ekonomske politike: Godišnji pregled rasta za 2018. (2017/2226(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 121. stavak 2., članak 136. i članak 148.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1174/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u europodručju(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju(7),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost(8),

–  uzimajući u obzir ocjenu Europskog fiskalnog odbora od 20. lipnja 2017. o budućem fiskalnom stanju koje je primjereno za europodručje,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 25. i 26. ožujka 2010. i 17. lipnja 2010. te komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.: strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća (EU) 2015/1184 od 14. srpnja 2015. o općim smjernicama ekonomskih politika država članica i Europske unije(9),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(10),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 13. siječnja 2015. o najboljoj uporabi fleksibilnosti u okviru postojećih pravila Pakta o stabilnosti i rastu (COM(2015)0012),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 24. lipnja 2015. o reviziji okvira gospodarskog upravljanja: pregled stanja i izazovi(11),

–  uzimajući u obzir Izvješće o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije („Izvješće petorice predsjednika”),

–  uzimajući u obzir Ugovor o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji;

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 21. listopada 2015. o koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2015)0600),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. prosinca 2017. o daljnjim koracima prema dovršetku ekonomske i monetarne unije (COM(2017)0821),

–  uzimajući u obzir jesensku europsku gospodarsku prognozu Komisije za 2017.,

–  uzimajući u obzir studije i temeljite analize o koordinaciji ekonomske politike u europodručju u okviru europskog semestra pripremljene za Odbor za ekonomsku i monetarnu politiku (studeni 2015.),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 26. studenoga 2015. o Godišnjem pregledu rasta za 2016. (COM(2015)0690), Izvješće o mehanizmu upozoravanja 2016. (COM(2015)0691) i Nacrt zajedničkog izvješća o zapošljavanju (COM(2015)0700),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucijski proglas o europskom stupu socijalnih prava potpisan i proglašen 17. studenoga 2017. u Göteborgu,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/825 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020. i o izmjeni uredbi (EU) br. 1303/2013 i (EU) br. 1305/2013,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 17. prosinca 2015. o dovršetku europske ekonomske i monetarne unije(12),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku od 13. prosinca 2017. Vijeću i Komisiji nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza(13),

–  uzimajući u obzir Komisijinu preporuku Vijeću od 22. studenoga 2017. o ekonomskoj politici europodručja (COM(2017)0770),

–  uzimajući u obzir raspravu s predstavnicima nacionalnih parlamenata na temu prioriteta europskog semestra za 2018.,

–  uzimajući u obzir raspravu s Komisijom u Europskom parlamentu o paketu europskog semestra – Godišnji pregled rasta za 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za proračune, Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Odbora za regionalni razvoj i stajalište u obliku amandmana Odbor za prava žena i jednakost spolova (A8-0047/2018),

A.  budući da se, prema prognozama Komisije, očekuje nastavak širenja europskog gospodarstva, no stopa otvaranja radnih mjesta i kupovna moć domaćinstava upućuju na neznatan gubitak zamaha tijekom sljedeće dvije godine kada će se rast u EU-u, nakon što 2017. dosegne stopu od 2,4 %, marginalno usporiti na 2,2 % u 2018. i 2,0 % u 2019.; budući da će svejedno biti potrebne daljnje političke mjere za rješavanje problema nerazriješenih posljedica svjetske gospodarske krize;

B.  budući da trenutačno stanje gospodarstva u EU-u iziskuje ambiciozne i socijalno uravnotežene strukturne reforme i ulaganja u državama članicama kako bi se ostvario održiv rast, zapošljavanje i konkurentnost i kako bi se postigla uzlazna konvergencija;

C.  budući da se ove godine očekuje lagano smanjenje rasta privatne potrošnje zbog veće inflacije u usporedbi s 2017., iako je niža od ciljne stope ESB-a od ispod, ali blizu 2 %;

D.  budući da Europska investicijska banka i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), uz europske strukturne i investicijske fondove, daju važnu potporu ulaganjima u EU-u; budući da su, međutim, privatna ulaganja još uvijek na razini nižoj nego 2008., što ima negativne implikacije za potencijalni rast, otvaranje radnih mjesta i produktivnost;

E.  budući da se očekuje nastavak rasta stope zaposlenosti, uz rekordnu stopu od 235,4 milijuna zaposlenih u drugom kvartalu 2017.; budući da neki pokazatelji tržišta rada upućuju na ustrajne poteškoće, kao što je sve veća segmentacija na tržištu rada, koje dovode do povećanja nejednakosti, posebice kada je riječ o mladima i osobama s niskim stupnjem završenog obrazovanja; budući da nezaposlenost iznosi 7,5 % u EU-u i 8,9 % u europodručju, što je, premda predstavlja najnižu razinu u 9 godina u prvom slučaju i 8 u drugom, i dalje previše, posebice među mladima; budući da među mnogim državama članicama još uvijek postoje vrlo duboke razlike i budući da stope zaposlenosti još uvijek nisu tako blizu oporavku od krize i postizanju nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020.; budući da je stopa prikrivene nezaposlenosti (nezaposlene osobe koje žele raditi, ali ne traže aktivno posao) 2016. godine iznosila 20 %;

F.  budući da je zbog izbjegavanja plaćanja i utaje poreza te porezne prijevare u korist određenih velikih korporacija i pojedinaca nekoliko država članica izgubilo milijarde eura prihoda za upravljanje javnim financijama, na štetu MSP-ova i drugih poreznih obveznika;

G.  budući da poboljšana gospodarska situacija otvara priliku za ambiciozne i socijalno uravnotežene strukturne reforme, posebno mjere za poticanje ulaganja, s obzirom na to da je razina ulaganja kao udio BDP-a danas još uvijek niža nego u razdoblju neposredno prije financijske krize, i za poboljšanje situacije u pogledu javnih financija, uzimajući u obzir opterećenje koje demografske promjene polažu na održivost duga;

1.  prima na znanje objavu Godišnjeg pregleda rasta za 2018. i predloženu kombinaciju politika u pogledu ulaganja, ambicioznih i socijalno uravnoteženih strukturnih reformi i odgovornih javnih financija, predstavljenu kao način daljnjeg promicanja viših stopa rasta i jačanja europskog oporavka, uzlazne konvergencije i konkurentnosti; slaže se da je potreban daljnji napredak u pogledu provedbe strukturnih reformi kako bi se postigli željeni rezultati u području rasta i zapošljavanja i kako bi se nastavila borba protiv nejednakosti koje koče gospodarski rast;

Poglavlje 1. – Ulaganja i rast

2.  ističe ustrajan strukturni problem nedovoljnog rasta potencijalne proizvodnje, produktivnosti i konkurentnosti, povezan s preniskim razinama javnih i privatnih ulaganja i izostankom ambicioznih i socijalno uravnoteženih strukturnih reformi u nekim državama članicama;

3.  podsjeća da neke države članice još uvijek ostvaruju velike suficite tekućeg računa koji bi se mogli iskoristiti za podršku javnim i privatnim ulaganjima i za poticanje rasta;

4.  podsjeća na važnost kombiniranja javnih i privatnih ulaganja sa strukturnim reformama za poticanje i povećanje gospodarskog rasta;

5.  ističe važnost poticanja javnih ulaganja u EU-u kako bi se popravila trenutna situacija smanjenja javnih ulaganja; nadalje, potiče na dovršavanje unije tržišta kapitala kako bi se potaknula privatna ulaganja diljem jedinstvenog tržišta; smatra da bi trebalo dodatno poboljšati regulatorni okvir za privatna ulaganja;

6.  ističe da treba više ulagati u istraživanje, razvoj i inovacije, kao i u tehnološku modernizaciju, kako bi se potaknula produktivnost; podsjeća da ulaganja u područjima poput infrastrukture, skrbi za djecu, socijalnog stanovanja, obrazovanja, osposobljavanja, zdravlja, istraživanja, digitalnih inovacija i kružnog gospodarstva mogu povećati produktivnost i/ili zaposlenost; poziva Komisiju da uzme u obzir preporuke po državama članicama u području energetske učinkovitosti i potrošnje resursa te da se pobrine za to da preporuke po državama članicama budu u cijelosti u skladu s Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama;

7.  traži od Komisije da procijeni trenutačne prepreke za važne infrastrukturne projekte kojima se jača rast u cijelom životnom ciklusu tih ulaganja te da s Parlamentom i Vijećem raspravi o načinima rješavanja tih prepreka u sklopu postojećeg pravnog okvira;

Poglavlje 2. – Odgovorne javne financije

8.  prima na znanje općenito neutralan smjer fiskalne politike iz preporuka za europodručje, primjećujući da se očekuje da će smjer fiskalne politike za 2018. u velikom broju država članica biti donekle ekspanzivan; podsjeća da su dosljedna provedba i pridržavanje fiskalnih pravila Unije, uključujući potpuno poštovanje postojećih klauzula o fleksibilnosti, ključni za pravilno funkcioniranje ekonomske i monetarne unije;

9.  naglašava činjenicu da se smjerovima fiskalne politike na nacionalnoj razini i razini europodručja dugoročna održivost javnih financija i ulaganja, uz potpuno poštovanje Pakta o stabilnosti i rastu, mora uravnotežiti s kratkoročnom makroekonomskom stabilizacijom;

10.  pozdravlja napredak postignut u području javnih financija, koji je ključan za postizanje jačeg, održivog i učinkovitog rasta, prije svega postupno smanjenje omjera duga i BDP-a u EU-u i europodručju te smanjenje ukupnih proračunskih deficita, te naglašava da se omjer bruto duga i BDP-a u europodručju još uvijek kreće oko 90 %, a u nekoliko država članica iznosi mnogo više; naglašava da bi te države članice trebale hitno smanjiti svoj omjer duga i BDP-a s obzirom na to da je to znatno lakše u razdoblju gospodarskog oporavka; podsjeća da društva koja stare i druge demografske promjene snažno opterećuju održivost javnih financija; stoga poziva države članice da preuzmu odgovornost prema budućim generacijama;

11.  naglašava da se potrebno snažnije usredotočiti na sastav nacionalnih proračuna i njihovo upravljanje; stoga pozdravlja sve prisutniju praksu analize rashoda i dodatno potiče države članice da ocijene kvalitetu svojih proračuna;

Poglavlje 3. – Strukturne reforme

12.  podsjeća da neke države članice moraju nastaviti provoditi održive strukturne reforme kojima se potiče rast, posebno s obzirom na kontekst poboljšanog gospodarskog stanja u cijelom EU-u i rast BDP-a u gotovo svim državama članicama, kako bi se potaknula konkurentnost, otvaranje radnih mjesta, rast i uzlazna konvergencija;

13.  ustraje u tome da rashode za istraživanje i razvoj treba približiti ciljevima strategije Europa 2020.; poziva države članice da uspostave odgovarajuće politike i da osiguraju ulaganja kako bi se zajamčio ili očuvao jednak pristup cjeloživotnom obrazovanju i osposobljavanju, uzimajući u obzir razvoj tržišta rada, uključujući pojavu novih zanimanja;

14.  ističe da digitalizacija, globalizacija i tehnološke promjene iz temelja mijenjaju naša tržišta rada, na primjer dubinskim promjenama oblika i statusa zaposlenja koje iziskuju prilagođenu tranziciju; stoga ističe važnost dinamičnih tržišta rada s pristupačnim i visokokvalitetnim sustavima socijalne sigurnosti, koja mogu odgovoriti na te nove pojave na tržištu rada;

15.  smatra da bi se reformama kojima se uklanjanju uska grla u pogledu ulaganja omogućilo trenutačno poticanje gospodarske aktivnosti i istodobno uspostavljanje uvjeta za dugoročni rast;

16.  poziva na preispitivanje oporezivanja u cilju postizanja pravedne ravnoteže između oporezivanja kapitala, rada i potrošnje;

Poglavlje 4. – Konvergencija i uključenost

17.  ističe da bi europski semestar i preporuke po državama članicama trebali doprinijeti postizanju ciljeva strategije Europa 2020., uključujući one zacrtane u stupu socijalnih prava, i da trebali ostvariti rezultate u pogledu rasta i radnih mjesta; stoga pozdravlja „pregled socijalnih pokazatelja” kao alat za nadziranje provedbe socijalnog stupa;

18.  ističe da u posljednje vrijeme realni rast plaća zaostaje za rastom produktivnosti, a na tržištu rada došlo do poboljšanja na tržištu rada; u tom kontekstu ističe da bi u određenim sektorima i područjima moglo biti prostora za povećanja plaća, u skladu s ciljevima produktivnosti za dobar životni standard, vodeći računa o konkurentnosti i potrebi da se riješi pitanje nejednakosti;

19.  ističe da u okviru fiskalnih politika treba uzeti u obzir monetarnu politiku uz poštovanje neovisnosti ESB-a;

20.  apelira na Komisiju da osmisli sveobuhvatnu strategiju za podupiranje ulaganja kojima se potiče ekološka održivost, i da zajamči odgovarajuću poveznicu između UN-ovih ciljeva održivog razvoja i europskog semestra;

21.  pozdravlja činjenicu da se u Godišnjem pregledu rasta za 2018. uviđa potreba za učinkovitim i pravednim sustavima oporezivanja kojima se pružaju pravi poticaji za gospodarsku aktivnost; podržava inicijative Komisije da se poveća transparentnost i reformira sustav PDV-a, te prima na znanje dosadašnji rad na zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit; pozdravlja napore na međunarodnoj razini u cilju suzbijanja porezne prijevare, utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza; napominje da veća učinkovitost nacionalnih poreznih sustava može znatno povećati državne prihode;

22.  poziva države članice da usvoje adekvatne mjere kako bi pomogle mladima koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja (NEET) i izbjeglicama i kako bi ih integrirale, predviđajući u ranoj fazi zahtjeve za olakšavanje njihova neometanog uključivanja na tržište rada kako bi spriječile da ih usiše siva ekonomija i kako bi osigurale dostatna sredstva za pružanje javnih usluga; ističe da bi socijalni partneri trebali igrati ključnu ulogu u olakšavanju integracije mladih koji su nezaposleni i nisu uključeni u programe obrazovanja ili osposobljavanja i izbjeglica te u sprečavanju njihove diskriminacije na tržištu rada;

23.  zabrinut je jer su nedostaci i diskriminacija i dalje obilježja tržišta rada u nekim državama članicama, što doprinosi razlikama između muškaraca i žena u pogledu naknada za rad, umirovljenja i sudjelovanja u donošenju odluka;

Poglavlje 5. – Okvir europskog semestra: odgovornost i provedba

24.  pozdravlja povećanu pozornost koja se pridaje zajedničkom smjeru fiskalne politike europodručja, ističući obveze pojedinačnih država članica da se pridržavaju Pakta o stabilnosti i rastu, uključujući potpuno poštovanje njegovih postojećih klauzula o fleksibilnosti; naglašava da ideja zajedničkog smjera fiskalne politike ne podrazumijeva da će se deficiti i suficiti u različitim državama članicama međusobno poništiti;

25.  izražava zabrinutost zbog niske razine usklađenosti s preporukama po državama članicama, uključujući one usmjerene ka poticanju konvergencije, povećanju konkurentnosti i smanjenju makroekonomskih neravnoteža; smatra da bi veća nacionalna uključenost kroz javne rasprave na nacionalnoj razini rezultirala boljom provedbom preporuka po državama članicama; smatra da je važno osigurati da se u nacionalnim parlamentima raspravlja o izvješćima po zemljama i preporukama po državama članicama; smatra da bi regionalna i lokalna tijela trebala biti više uključena u postupak europskog semestra; poziva Komisiju da upotrijebi sve dostupne alate za provođenje onih preporuka po državama članicama koje su usmjerene na rješavanje tih izazova, koji predstavljaju prijetnju održivosti monetarne unije;

26.  ističe da se istovremeno s poduzimanjem koraka u smjeru produbljivanja europske monetarne unije mora jačati njezina demokratska kontrola; ustraje u tome da se zato mora ojačati uloga i Europskog parlamenta i nacionalnih parlamenata, u skladu s načelom odgovornosti; traži da se u okviru postupka pregovora i na nacionalnoj i na europskoj razini savjetuje i sa socijalnim partnerima;

27.  pozdravlja činjenicu da je Komisija prepoznala da je u nekim državama članicama korupcija i dalje prepreka ulaganjima te da je za jamčenje pravog gospodarskog razvoja nužno poštovanje vladavine prava te neovisnost sudstva i tijela za provedbu zakona; no, izražava negodovanje zbog činjenice da je Komisija ukinula godišnje izvješće o suzbijanju korupcije te poziva Komisiju da ponovo pokrene tu godišnju analizu korupcije u državama članicama i uvede mehanizme za njezino suzbijanje;

Sektorski doprinosi Godišnjem pregledu rasta za 2018.

Proračuni

28.  smatra da se proračunima EU-a moraju poticati održivi rast, konvergencija, ulaganja i reforme zahvaljujući rješenjima i sinergijama u pogledu nacionalnih proračuna; stoga smatra da Godišnji pregled rasta služi kao vodič za države članice te za izradu nacionalnih proračuna i proračuna EU-a, posebno u kontekstu pripreme višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje nakon 2020.;

29.  u tom pogledu ponavlja da bi trebale postojati veće sinergije između nacionalnih proračuna i proračuna EU-a; ističe da Komisija, s obzirom na njezino sudjelovanje u europskom semestru kao i u pripremi i izvršenju proračuna EU-a, ima ključnu ulogu u tom pogledu;

30.  pozdravlja prijedlog da se poveća sinergija i ne fragmentira proračun EU-a, koji je iznesen u preporukama iz završnog izvješća Skupine na visokoj razini za vlastita sredstva iz prosinca 2016. pod nazivom „Financiranje EU-a u budućnosti”;

Okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane

31.  pozdravlja inicijativu Komisije za pokretanje internetskog portala o promicanju zdravlja i sprečavanju bolesti kojim se pružaju ažurirane informacije o temama povezanima s promicanjem zdravlja i dobrobiti te koji je važan izvor jasnih i pouzdanih informacija za građane; ističe da bi taj portal trebao biti u potpunosti dostupan svim građanima EU-a, uključujući one koji imaju disleksiju i druge slične poteškoće;

32.  poziva na veću dosljednost s drugim politikama EU-a u području sprečavanja katastrofa pripravnosti kao što su strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, europski strukturni i investicijski fondovi, Fond solidarnosti, zakonodavstvo u području zaštite okoliša te politike u području istraživanja i inovacija;

o
o   o

33.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama i nacionalnim parlamentima država članica te Europskoj središnjoj banci.

(1) SL L 306, 23.11.2011., str. 12.
(2) SL L 306, 23.11.2011., str. 41.
(3) SL L 306, 23.11.2011., str. 8.
(4) SL L 306, 23.11.2011., str. 33.
(5) SL L 306, 23.11.2011., str. 25.
(6) SL L 306, 23.11.2011., str. 1.
(7) SL L 140, 27.5.2013., str. 11.
(8) SL L 140, 27.5.2013., str. 1.
(9) SL L 192, 18.7.2015., str. 27.
(10) SL L 169, 1.7.2015., str. 1.
(11) SL C 407, 4.11.2016., str. 86.
(12) SL C 399, 24.11.2017., str. 149.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0491.

Posljednje ažuriranje: 6. studenog 2018.Pravna napomena