Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2286(BUD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0062/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0062/2018

Rasprave :

PV 13/03/2018 - 15
CRE 13/03/2018 - 15

Glasovanja :

PV 15/03/2018 - 10.11
CRE 15/03/2018 - 10.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0089

Usvojeni tekstovi
PDF 433kWORD 59k
Četvrtak, 15. ožujka 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Smjernice za proračun za 2019. – dio III.
P8_TA(2018)0089A8-0062/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o općim smjernicama za pripremu proračuna za 2019., dio III. – Komisija (2017/2286(BUD))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 314. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 106.a Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.(1),

–  uzimajući u obzir Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(3),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2014/335/EU, Euratom od 26. svibnja 2014. o sustavu vlastitih sredstava Europske unije(4),

–  uzimajući u obzir opći proračun Europske unije za financijsku godinu 2018.(5) i zajedničke izjave Parlamenta, Vijeća i Komisije koje su mu priložene,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. veljače 2018. o proračunskim smjernicama za 2019. (06315/2018),

–  uzimajući u obzir članak 86.a Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0062/2018),

A.  budući da će se pregovori o proračunu Unije za 2019., zadnjem u sadašnjem parlamentarnom razdoblju, odvijati usporedno s pregovorima o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru (VFO) i reformom sustava vlastitih sredstava EU-a; budući da će 2019. biti šesta godina VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.;

B.  budući da dvije grane proračunskog tijela u okviru Odbora za mirenje trebaju nastojati postići ambiciozni i sveobuhvatni sporazum o proračunu za 2019. kako bi pozitivno utjecale na usporedne pregovore i omogućile postizanje sporazuma o VFO-u za razdoblje nakon 2020. i o vlastitim sredstvima do kraja tekućeg parlamentarnog razdoblja;

C.  budući da, zahvaljujući sporazumu postignutom u prosincu 2017. oko početka druge faze pregovora, Brexit ne bi trebao izravno utjecati na proračun za 2019. jer će u skladu sa zajedničkim izvješćem EU-a i Ujedinjene Kraljevine(6), Ujedinjena Kraljevina pridonijeti i sudjelovati u izvršenju godišnjih proračuna Unije za godine 2019. i 2020. jednako kao da je i ostala u Uniji;

D.  budući da rastući populistički i ekstremistički pokreti u svim državama članicama pružaju i šire pogrešne informacije o EU-u i njegovu proračunu, vidljiva je potreba za boljim i transparentnijim informacijama;

E.  budući da nakon godina negativne percepcije građana načina upravljanja financijskom, socijalnom i gospodarskom krizom, današnje poboljšanje gospodarskih izgleda, koje je rezultat usklađenih napora u cilju gospodarskog oporavka Europe, omogućava izdašnije proračunsko planiranje;

F.  budući da je Vijeće posljednjih godina u više navrata postupilo proturječno te, premda je predstavilo nove političke prioritete za EU, nije pokazalo spremnost za pružanje novih odobrenih sredstava kojima bi ih se financiralo; budući da nove političke prioritete i buduće izazove EU-a treba financirati novim odobrenim sredstvima, a ne smanjenjem sredstava za postojeće uspješne programe;

G.  budući da krajem aktualnog razdoblja financijskog programiranja provedba višegodišnjih programa doseže ustaljenu brzinu, zbog čega raste potreba za odgovarajućim financijskim sredstvima;

Odgovori na izazove za EU i očekivanja građana

1.  prima na znanje oporavak od posljedica financijske, gospodarske i socijalne krize, povećan zahvaljujući naporima EU-a i država članica u cilju stvaranja rasta i radnih mjesta koje je potrebno dodatno konsolidirati kako bi se stvorio pozitivan utjecaj na svakodnevni život građana EU-a, od kojih su mnogi godinama teško pogođeni krizom; poziva na stavljanje posebnog naglaska na mlade i osobe kojima prijeti opasnost od siromaštva i nezaposlenosti kako bi se osiguralo da do njih dođe pozitivan učinak te tako spriječi nastavak rasta socijalnih i regionalnih nejednakosti; ističe, u tom kontekstu, da poseban naglasak treba staviti na različite kapacitete regija za iskorištavanje sve većeg rasta;

2.  ističe da su, prema podacima Eurostata i suprotno populističkom narativu, građani EU-a optimistični kad je riječ o budućnosti EU-a; ističe da Unija treba ispunjavati svoje zadaće i odgovornosti te učiniti više kako bi poboljšala živote svojih građana, sada i u budućnosti, ali i zaštitila ih od nepoštenih trgovačkih i gospodarskih praksi na globalnom tržištu te im ujedno pomogla da iskoriste prednosti tog tržišta; ističe da treba premostiti izazove klimatskih promjena i međunarodnih sigurnosnih prijetnji; smatra da, kako bi se ta očekivanja i obveze ispunile, EU u okviru svojih nadležnosti mora postići bolje rezultate te tako poduprijeti ostvarivanje održivog rasta i otvaranje radnih mjesta, smanjiti razlike u životnom standardu među građanima EU-a u svim njegovim regijama, te se u potpunosti pridržavati strategije Europa 2020., ciljeva održivog razvoja UN-a i Pariškog sporazuma; ističe da se europsko gospodarstvo i građani EU-a moraju pripremiti za prilike koje pruža digitalizacija; smatra da rješavanje temeljnih uzroka migracija i zaustavljanje različitih vrsta diskriminacije, primjerice nad ženama i pripadnicima skupine LGBTI, također predstavlja važan izazov za 2019.;

Priprema održive budućnosti i veća solidarnost unutar i izvan Unije

Održiva budućnost

3.  smatra da se proračunom EU-a za 2019. trebaju osnažiti svi relevantni instrumenti za borbu protiv nezaposlenosti mladih, osobito u regijama EU-a koje su u gospodarskom zaostatku, obraćajući posebnu pozornost na poboljšanje poduzetničkih i profesionalnih vještina i mobilnosti, priznajući kvalifikacije na svim razinama obrazovanja i strukovnog osposobljavanja te pružajući podršku rastu, konkurentnosti, otvaranju radnih mjesta, ulaganjima u infrastrukturu, inovacije, istraživanje i mala i srednja poduzeća; ističe da je nezaposlenost mladih, koja ima velik socijalni učinak, jedan od najvećih izazova na europskoj razini;

4.   smatra da prioriteti proračuna EU-a za 2019. trebaju biti rast, inovacije, konkurentnost, sigurnost, borba protiv klimatskih promjena, prelazak na obnovljive izvore energije i migracije;

5.  podupire povećanje mogućnosti za mlade da sudjeluju u aktivnostima solidarnosti; poziva na brzo uvođenje i temeljitu provedbu Europskih snaga solidarnosti nakon usvajanja te inicijative predviđenog za 2018.;

6.  pozdravlja činjenicu da je na snažan zahtjev Parlamenta rezultat postupka mirenja za proračun EU-a za 2018. bio odluka da se prvotno predložena posebna sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih povećaju novim odobrenim sredstvima u iznosu od 116,7 milijuna EUR, slijedom čega je njihov ukupan iznos za 2018. godinu 350 milijuna EUR, ali ističe da je potrebno poboljšati izvršenje sredstava, koje kasni; protivi se tome što je Komisija u svojem tehničkom ažuriranju financijskog programiranja 2019. – 2020., nakon donošenja proračuna za 2018., protumačila financijsko programiranje za 2018. kao pojačano ulaganje sredstava u razdoblju od sljedećih nekoliko godina, te očekuje od Komisije da ispuni obećanja koja je dala Parlamentu na kraju razdoblja mirenja 2017.; očekuje da će nacrt proračuna za 2019. biti ambiciozniji kad je riječ o borbi protiv nezaposlenosti mladih te pronaći pravu ravnotežu između stvarnog razvoja kapaciteta apsorpcije u tom području i političke volje da pokaže potporu u toj borbi; podsjeća da se Komisija obvezala na predlaganje daljnjeg povećanja financiranja Inicijative za zapošljavanje mladih izmjenom proračuna bude li apsorpcijski kapacitet Inicijative za zapošljavanje mladih 2018. omogućio povećanje; ustraje u tome da države članice i Komisija usklade ponude za zapošljavanje, obrazovanje ili osposobljavanje s profilima sudionika i potražnjom na tržištu rada kako bi se sudionicima omogućilo održivo zapošljavanje;

7.  poziva Komisiju da za postupak za 2019. stavi na raspolaganje financijske podatke o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih raščlanjene po nacionalnim udjelima radi dopune dostavljenih podataka izraženih u ukupnim troškovima koji su već javno dostupni; poziva Komisiju na poboljšanje sinergije između Inicijative za zapošljavanje mladih, Europskog socijalnog fonda i nacionalnih proračuna država članica kako bi se osiguralo da Inicijativa za zapošljavanje mladih ne postane zamjena za nacionalno financiranje mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju (NEET);

8.  ističe da je, u svjetlu obilježavanja njegove 30. godišnjice, program Erasmus+ i dalje vodeći program za poticanje mobilnosti mladih, učenje ključnih europskih vrijednosti i njihovo širenje među mladima, zajedno s kulturnim programima EU-a, čemu je dokaz broj zaprimljenih prijava koji premašuje iznos raspoloživih sredstava; smatra da proračun za program Erasmus+ 2019. treba dodatno povećati (barem udvostručiti) kako bi se zadovoljila potražnja za ovim programom, posebice u vezi s cjeloživotnim učenjem;

9.  smatra da su istraživanje, konkurentnost i srednja i mala poduzeća ključni za jamčenje gospodarskog rasta i otvaranje radnih mjesta; stoga naglašava važnost toga da se poduzećima iz EU-a, osobito malim i srednjim poduzećima, stvori povoljno okruženje za inovacije, istraživanja i ulaganja kako bi gospodarstvo EU-a postalo istinski konkurentno na globalnoj razini; ističe važnost povećanja proračuna u okviru naslova 1.a i financiranja za uspješne programe, kao što su Obzor 2020. i programi za pružanje potpore malim i srednjim poduzećima, uključujući Program EU-a za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME), koji imaju daleko više kandidata od primatelja sredstava; ističe važnost uzimanja u obzir specifičnih zahtjeva i ograničenih administrativnih resursa malih i srednjih poduzeća pri izradi programa za mala i srednja poduzeća; smatra da je to potrebno s obzirom na izrazito promjenjivo i konkurentno okruženje te korjenite promjene u svim sektorima koje je donijela digitalizacija; prima na znanje da europski strukturni i investicijski fondovi također doprinose svim tim prioritetima;

10.  ističe da su ulaganja u istraživanja i inovacije preduvjet za postizanje istinske konkurentnosti u EU-u; izražava žaljenje zbog činjenice da se zbog zabrinjavajuće niske stope uspješnosti prijava sve manji broj visokokvalitetnih projekata u području istraživanja i inovacija financira sredstvima EU-a; u tom kontekstu ističe da se za program Obzor 2020. mora zajamčiti odgovarajuća razina odobrenih sredstava;

11.  naglašava potencijal za gospodarski rast koji proizlazi iz tehnološke preobrazbe i poziva na to da proračun EU-a ima odgovarajuću ulogu u pružanju potpore digitalizaciji europske industrije i promicanju digitalnih vještina i poduzetništva;

12.  uviđa da mala i srednja poduzeća i dalje predstavljaju okosnicu europskog gospodarstva te da će i dalje imati ključnu ulogu u stvaranju radnih mjesta i poticanju rasta diljem EU-a; poziva u tom smislu da se 2019. povećaju odobrena sredstva za program COSME, uzimajući u obzir uspješnost toga programa;

13.  pozdravlja širenje i poboljšanje Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), čiji povećani jamstveni fond ima ključnu ulogu u smanjenju „investicijskog jaza” u EU-u; podsjeća da se jamstveni fond EFSU-a djelomično financira nauštrb Obzora 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe, iako su oba programa dugoročni i usmjereni na budućnost; ističe da Parlament već dugo smatra da se svaka nova inicijativa mora financirati novim odobrenim sredstvima, a ne preraspodjelom sredstava, te da se šteta učinjena za postojeće programe mora ispraviti u okviru godišnjeg proračunskog postupka; ponavlja da se rezovi u tim programima trebaju poništiti koliko god je to moguće;

14.  naglašava da bi se 2019. proširenim EFSU-om trebao ostvariti znatan napredak u pogledu bolje zemljopisne pokrivenosti, tako da sve regije mogu ostvariti jednaku korist od financijske poluge koju pruža jamstvo iz proračuna EU-a; poziva države članice na provođenje strukturnih reformi kojima se poboljšavaju ulagačko okruženje i lokalni kapaciteti za uspješnu provedbu potpore iz EFSU-a u svim regijama;

15.  pozdravlja činjenicu da su se države članice nedavno obvezale na provedbu obnovljenog programa obrane EU-a, kojim se namjeravaju osnažiti i tvrda i meka sila, te smatra da je taj program adekvatan odgovor na zabrinutost građana u pogledu sigurnosti, imajući na umu sve veću globalnu nestabilnost pogoršanu novim vrstama prijetnji; podržava nedavnu inicijativu Komisije za pokretanje Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP), kao prve etape Europskog fonda za obranu; zahtijeva da se EDIDP financira isključivo nedodijeljenim sredstvima i/ili posebnim instrumentima, a ne preraspodjelom sredstava iz postojećih programa;

16.  naglašava kako bi rješavanje pitanja unutarnje sigurnosti i dalje mora biti među vodećim prioritetima Unije i poziva na pojačano financiranje te politike u razvoju; uvjeren je da EU mora više ulagati u jačanje svojih granica i upravljanje njima, poboljšanje suradnje među kaznenopravnim agencijama i nacionalnim tijelima te borbu protiv terorizma, radikalizacije i organiziranog kriminala, i to provedbom adekvatnog i modernog digitalnog informacijskog sustava; u tom smislu naglašava ulogu Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) i potrebu za odgovarajućim financiranjem agencija u područjima granica, sigurnosti i pravosuđa; podsjeća da je financijska omotnica tog instrumenta za 2018. znatno smanjena;

17.  poziva na povećanje financiranja za borbu protiv fenomena radikalizacije koji dovodi do nasilnog ekstremizma u Uniji; smatra da bi se taj cilj mogao postići poticanjem integracije i suzbijanjem diskriminacije, rasizma, ksenofobije, fundamentalizma te govora i tekstova kojima se širi mržnja;

18.  pozdravlja ulogu Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF); poziva na izdvajanje odgovarajućih proračunskih sredstava za taj fond 2019. godine kako bi se pružila potpora dostojanstvenom prijemu tražitelja azila u državama članicama, pravednim strategijama povratka, programima preseljenja, zakonitim migracijskim politikama, promicanju učinkovite integracije državljana trećih zemalja te borbi protiv nezakonitih migracija; ponovno naglašava važnost ciljanih financijskih sredstava radi rješavanja temeljnih uzroka migracijske i izbjegličke krize; u tu svrhu ističe da bi se proračunom EU-a trebale financirati mjere u zemljama porijekla migranata, kao i u zemljama koje su domaćini izbjeglicama, uključujući, ali ne ograničavajući se na mjere za borbu protiv siromaštva, nezaposlenosti, obrazovnih i gospodarskih izazova te nestabilnosti;

19.  poziva Komisiju da iznese prijedlog kojim bi se na razini EU-a izrazila financijska solidarnost sa žrtvama terorističkih djela i njihovim obiteljima;

20.  podsjeća na važnost agencija EU-a u izvršenju zakonodavnih prioriteta EU-a, a time i u postizanju ciljeva politika EU-a, primjerice onih povezanih s tržišnim natjecanjem (zapošljavanje, održivi rast, energetska unija), migracijama (azil, prekogranično upravljanje granicama), podupiranjem temeljnih prava (zaštita podataka) i sigurnosti (kiberkriminal, droga, prijevare, pranje novca, terorizam, pravosudna i policijska suradnja te potpora informacijskim sustavima u velikoj mjeri); očekuje da će pregovori o proračunu za 2019. dovesti do realističnog i adekvatnog operativnog i administrativnog financiranja agencija i drugih tijela EU-a te da će im se omogućiti da ispune svoje dužnosti, vodeći računa o sve brojnijim zadaćama i povećanom radnom opterećenju; poziva na dodjelu odgovarajućih sredstava u cilju jamčenja propisnog uvođenja i funkcioniranja Ureda europskog javnog tužitelja; poziva, općenitije, na temeljitu procjenu strateškog interesa i zadaća svih agencija i mogućnosti grupiranja agencija u skladu sa strateškom naravi njihovih misija i rezultata; ponavlja da je 2018. posljednja godina provedbe smanjenja broja zaposlenih od 5 % i koncepta tzv. „baze za preraspodjelu osoblja”; očekuje da će se Komisija i Vijeće suzdržati od daljnjeg rezanja sredstava za agencije u proračunu za 2019.;

21.  smatra da se proračunom za 2019., u doba u kojemu ključni akteri poput SAD-a nisu voljni ispunjavati svoje obveze u području borbe protiv klimatskih promjena u okviru Pariškog sporazuma, EU mora učiniti predvodnikom u nošenju s tim izazovom, jednom od najvećih naše generacije, pružanjem dodatne financijske potpore inicijativama kao što su program klimatskih aktivnosti LIFE, Ecopotential i Clean Sky; ističe da se rashodi u tom pogledu trebaju smatrati dugoročnim ulaganjima, a ne troškovima, te da su i Europski revizorski sud i Vijeće za ekonomske i financijske poslove utvrdili da EU ne ostvaruje svoj cilj u pogledu klimatskog financiranja; poziva Komisiju da ispuni ciljeve Pariškog sporazuma kao i vlastite dugoročne klimatske ciljeve EU-a ostvarenjem cilja od 20 % potrošnje na klimatska pitanja u okviru sadašnjeg VFO-a (2014. – 2020.); naglašava, u tom pogledu, da bi doprinos za 2019. trebao znatno prekoračiti ukupni cilj kako bi neutralizirao manjak financijskih sredstava dodijeljen tijekom prvih godina VFO-a i da bi mehanizam uključivanja pitanja klimatskih promjena trebalo u potpunosti optimizirati;

Veća solidarnost kako bi se premostili društveni, teritorijalni i globalni izazovi

22.  smatra da proračun EU-a treba doprinijeti naporima država članica u područjima kao što su nezaposlenost i zdravstvo, i to izdvajanjem adekvatnih sredstava za programe čiji je cilj borba protiv neravnopravnosti i ublažavanje najgorih oblika siromaštva, osobito za najranjivije i najizoliranije skupine stanovništva, osobito djecu, te omogućivanjem građanima da steknu vještine potrebne za prilagodbu digitalizaciji;

23.  ustraje na potrebi jačanja potpore svim programima Unije kojima se potiču rast i otvaranje dugoročnih kvalitetnih radnih mjesta, posebice za mlade, nadopunjavajući napore država članica da zajamče raznovrsne radne kvalifikacije umjesto prijevremene specijalizacije, kao načina za povećanje otpornosti i omogućavanje društvene prilagodbe, ali istodobno i za borbu protiv demografske regresije i nedostatka kvalificirane radne snage u pojedinim sektorima te za održivost sustava socijalne skrbi; napominje da bi se razmatranje posebno prilagođenih mjera moglo pokazati korisnim u najugroženijim sektorima i/ili regijama ili onima koji su postali znatno osjetljiviji;

24.  podsjeća na znatno starenje stanovništva te povećanje broja stanovnika kojima je potrebna posebna i posvećena skrb, osobito starijih osoba; poziva Komisiju da uvede dodatne mjere potpore za rješavanje demografskih izazova i ponavlja svoju potporu inicijativama kao što su sela za osobe s demencijom, u kojima se od rane faze bolesti pruža odgovarajuća skrb;

25.  smatra da rodna diskriminacija, posebice na tržištu rada, nije samo u suprotnosti s vrijednostima EU-a, nego predstavlja i ozbiljnu prepreku gospodarskom rastu jer obeshrabruje žene od svrhovitog zapošljavanja; ističe ključan doprinos osnaživanja žena postizanju uključivijeg, pravednijeg i miroljubivijeg društva, čiji je rast održiviji; očekuje da će se proračunom za 2019. pružiti potpora poduzetništvu među ženama te potaknuti pristup žena financiranju EU-a, primjerice u okviru programa COSME i Obzor 2020., širenju kohezijske politike za pružanje potpore dodatnim ulaganjima u obrazovanje, infrastrukturu za skrb o djeci i zdravstvenu skrb te pomaganju ženama u postizanju ravnoteže između privatnog i poslovnog života;

26.  ponovno izražava zabrinutost zbog kašnjenja u provedbi kohezijske politike, koja je izraz teritorijalne solidarnosti EU-a i njegova glavna ulagačka politika, no prima na znanje da je 2017. bila prva godina u kojoj je provedba programa u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova bila ubrzana te očekuje da će se taj trend nastaviti 2018. i 2019.; smatra da treba pružiti dovoljne razine odobrenih sredstava za plaćanja kako bi se provedba odvijala neometano;

27.  podsjeća na važan doprinos Unije poticanju mira i pomirenja u Irskoj, osobito u okviru programa PEACE i INTERREG, koji su usmjereni na Sjevernu Irsku i pogranične okruge na jugu; poziva na potpuno poštovanje okvira prethodno preuzetih obveza, kao u slučaju Sporazuma na Veliki petak u pogledu poštovanja vladavine prava i demokracije; poziva Komisiju i države članice da nastave pružati potporu mirovnom procesu kontinuiranim financiranjem programa PEACE i povezanih programa;

28.  ističe da je zajednička poljoprivredna politika (ZPP) jedan od temeljnih elemenata europske integracije, kojim se osigurava sigurna opskrba hrane visoke kvalitete za građane Europe, pravilno funkcioniranje jedinstvenog poljoprivrednog tržišta i dugogodišnja održivost ruralnih područja; podsjeća da sredstva iz ZPP-a posebno doprinose profitabilnosti poljoprivrede i stabilnosti EU-a;

29.  poziva Komisiju da nastavi pomagati poljoprivrednicima iz cijele Europe u suočavanju s neočekivanim tržišnim volatilnostima i da zajamči sigurnost i visoku kvalitetu namirnica; zahtijeva da se odgovarajuća pozornost posveti malim poljoprivrednim gospodarstvima i malom ribolovu;

30.  smatra da regionalizacija i socioekonomski ciljevi trebaju imati veću ulogu u okviru zajedničke ribarstvene politike te da treba proširiti područje primjene Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo; poziva Komisiju da olakša pristup financiranju i da pojednostavi postupke za financiranje; izražava posebnu zabrinutost zbog mogućih nepovoljnih utjecaja izlaska Ujedinjene Kraljevine iz EU-a na ribarstvo, posebno za susjedne obalne države članice;

31.  pozdravlja prijedlog za proširenje područja primjene i jačanje Mehanizma Unije za civilnu zaštitu; smatra da je jačanje Mehanizama za civilnu zaštitu od iznimne važnosti kako bi se na razini Unije omogućio brži i koherentniji odgovor u području civilne zaštite, u pogledu prevencije, pripravnosti i odgovora na prirodne katastrofe i one uzrokovane ljudskim djelovanjem unutar i izvan Unije;

32.  očekuje poboljšanje aktualnih postupaka i mjera u provedbi proračuna, u svjetlu ograničenja resursa do kojih je došlo, te poziva EU da preuzme veću odgovornost kako bi osigurao da se financijske obveze ispunjavaju pravovremeno i ekonomično;

33.  smatra da agencije, programi i politike EU-a uključeni ili koji se odnose na upravljanje migracijskim i izbjegličkim tokovima i kontrolom granica trebaju raspolagati odgovarajućim financijskim i ljudskim resursima za nošenje s trenutačnom izbjegličkom krizom, za koju bi i države članice trebale preuzeti odgovornost u skladu s načelom raspodjele opterećenja i Ženevskom konvencijom; smatra da EU, kako bi pronašao dugoročno rješenje, treba pokazati solidarnost u pospješivanju uvjeta za mir i sigurnost u zemljama podrijetla stavljanjem snažnijeg naglaska na ulaganja i razvojne politike, posebice provedbom Europskog fonda za održivi razvoj, Instrumenta za razvojnu suradnju i Instrumenta za humanitarnu pomoć; prepoznaje važnost i prepoznatljivu vrijednost razvojne politike, s prioritetima kao što su iskorjenjivanje siromaštva, obrazovanje, zdravlje i gospodarski razvoj; ističe potrebu pružanja potpore djelovanju i programima UNRWA-e; ističe da je stabilno susjedstvo EU-a jedan od uvjeta za očuvanje stabilnosti i prosperiteta u EU-u; stoga poziva Komisiju da se pobrine da se prednost pruži ulaganjima u susjedstvo EU-a kako bi se dala potpora rješavanju glavnih problema na tom području, tj. izazova povezanih s migracijama i izbjeglicama, razvojem južnog susjedstva i nestabilnosti u istočnom susjedstvu, djelomično prouzročene time što ruska vanjska politika nije u skladu s međunarodnim pravom te demokratskim standardima i standardima u području ljudskih prava; naglašava da se novi politički prioriteti i predstojeći izazovi za EU, kao što su sigurnost i obrana, trebaju financirati novim odobrenim sredstvima, a ne rezanjem postojećih uspješnih i važnih politika i programa, poput razvoja, humanitarne pomoći i politike susjedstva; nadalje, ističe da sigurnosne i razvojne politike međusobno utječu jedna na drugu te da su obje važni uvjeti za izgradnju funkcionalne države, kao i funkcionalnih upravnih struktura bez korupcije i s minimalnim standardima u socijalnom, zdravstvenom i gospodarskom sektoru;

34.   ponavlja svoje stajalište da satelitski proračunski mehanizmi kao što su uzajamni fondovi i drugi slični instrumenti zaobilaze proračunski postupak, dovode u pitanje transparentnost upravljanja proračunom i ometaju pravo Parlamenta na provedbu učinkovite kontrole rashoda; stoga smatra da se ti vanjski instrumenti, stvoreni u proteklih nekoliko godina, moraju uključiti u proračun Unije te da treba pronaći alternativna rješenja kako bi se Uniji omogućilo da na međunarodnoj razini brzo reagira na krize i situacije proizašle iz njih;

35.  naglašava da bi Instrument pretpristupne pomoći (IPA), među ostalim ciljevima, prvenstveno trebao olakšati političke i gospodarske reforme u zemljama kandidatkinjama; poziva Komisiju, u tom kontekstu, na daljnju procjenu sredstava IPA-e u svojem prijedlogu za proračun za 2019., uzimajući u obzir pogoršanje političke situacije u Turskoj i hitnu potrebu za suzbijanje rastuće radikalizacije na području Balkana;

Očekivanja za postupak za 2019.

36.  poziva Komisiju da nastavi obnašati dužnost istinskog posrednika u svakoj fazi postupka te da vjerno i točno provodi odluke proračunskog tijela;

37.  pozdravlja činjenicu da je nakon revizije VFO-a u sredini razdoblja te suprotno zaključcima Vijeća od 20. veljače 2018. o proračunskim smjernicama za 2019. postupak za 2018. pokazao da proračunsko tijelo u okviru godišnjeg proračunskog postupka može u potpunosti iskoristiti svoje ovlasti kako bi se odredili razina i sadržaj proračuna EU-a;

38.  smatra da bi, kao grana proračunskog tijela koju izravno biraju građani, Parlament trebao ispuniti svoju političku ulogu i iznijeti prijedloge za pilot-projekte i pripremna djelovanja kojima će se izraziti njegova politička vizija za budućnost; obvezuje se, u tom kontekstu, predložiti paket pilot-projekata i pripremnih djelovanja razrađenih u uskoj suradnji sa svakim od svojih odbora kako bi pronašao pravu ravnotežu između političke volje i tehničke izvedivosti, u skladu s procjenom Komisije;

39.  očekuje da će se pregovori o proračunu za 2019. temeljiti na zajedničkoj političkoj ambiciji i solidarnosti te da će se uzeti u obzir dodana vrijednost programa i politika EU-a; smatra da se taj cilj može ostvariti jedino ako pregovaračke strane budu odmah obaviještene o stajalištima ostalih strana te započnu s pregovorima što je prije moguće i budu spremne na kompromis;

o
o   o

40.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 884.
(2) SL C 373, 20.12.2013., str. 1.
(3) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(4) SL L 168, 7.6.2014., str. 105.
(5) SL L 57, 28.2.2018., str. 1.
(6) Zajedničko izvješće pregovarača Europske unije i Vlade Ujedinjene Kraljevine od 8. prosinca 2017. o napretku ostvarenom tijekom prve faze pregovora u skladu s člankom 50. UEU-a o urednom povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije (TF50 (2017) 19 – Komisija EU-u 27).

Posljednje ažuriranje: 6. studenog 2018.Pravna napomena