Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2030(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0059/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0059/2018

Rasprave :

PV 16/04/2018 - 22
CRE 16/04/2018 - 22

Glasovanja :

PV 17/04/2018 - 6.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0100

Usvojeni tekstovi
PDF 362kWORD 62k
Utorak, 17. travnja 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Provedba Sedmog programa djelovanja za okoliš
P8_TA(2018)0100A8-0059/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2018. o provedbi Sedmog programa djelovanja za okoliš (2017/2030(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta”(1) („Sedmi program djelovanja za okoliš”),

–  uzimajući u obzir članke 191. i 192. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o očuvanju, zaštiti i poboljšanju kvalitete ljudskog zdravlja i okoliša,

–   uzimajući u obzir Pariški sporazum, Odluku 1/CP.21 te 21. konferenciju stranaka UNFCCC-a (COP 21), koja se održala u Parizu od 30. studenoga do 11. prosinca 2015.,

–   uzimajući u obzir ciljeve održivog razvoja UN-a te njihovu međusobnu povezanost i integriranost,

–  uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš iz prosinca 2016. naslovljeno „Izvješće o ekološkim pokazateljima za 2016. – Podrška praćenju 7. programa djelovanja za okoliš”,

–   uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš iz studenoga 2017. naslovljeno „Izvješće o ekološkim pokazateljima za 2017. – Podrška praćenju 7. programa djelovanja za okoliš”,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. veljače 2017. naslovljenu „Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u: Zajednički izazovi i kako suradnjom postići bolje rezultate” (COM(2017)0063), te 28 pratećih izvješća po državama,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 27. svibnja 2016. naslovljenu „Ostvarivanje koristi od politika EU-a u području okoliša u okviru Pregleda aktivnosti u području okoliša” (COM(2016)0316),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. studenoga 2017. o Pregledu aktivnosti u području okoliša u EU-u(2),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. srpnja 2015. o učinkovitoj upotrebi resursa: prijelaz na cirkularnu ekonomiju(3),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2016. o reviziji na sredini razdoblja provedbe strategije EU-a o biološkoj raznolikosti(4),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo(5),

–   uzimajući u obzir svoju Preporuku Vijeću i Komisiji od 4. travnja 2017. nakon istrage mjerenja emisija u automobilskom sektoru(6),

–   uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš naslovljeno „SOER 2015 – Europsko izvješće o okolišu ‒ stanje i izgledi 2015”,

–   uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš od 19. svibnja 2015. naslovljeno „Izvješće o stanju prirode u EU-u”,

–  uzimajući u obzir studiju evaluacije provedbe na razini Europe iz studenog 2017. o preispitivanju provedbe Sedmog programa djelovanja za okoliš na sredini razdoblja (2014. – 2020.) koju je provela Služba Europskog parlamenta za istraživanja, uključujući njenu priloženu studiju,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 20. travnja 2012. o pregledu Šestog programa djelovanja za okoliš i utvrđivanju prioriteta Sedmog programa djelovanja za okoliš – Bolji okoliš za bolji život(7),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. studenoga 2016. naslovljenu „Budući koraci za održivu europsku budućnost (COM(2016)0739),

–   uzimajući u obzir Konvenciju o biološkoj raznolikosti,

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2011. naslovljenu „Plan za resursno učinkovitu Europu” (COM(2011)0571),

–   uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. studenoga 2017. naslovljenu „Budućnost hrane i poljoprivrede” (COM(2017)0713),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0059/2018),

A.  budući da su Sedmim programom djelovanja za okoliš postavljeni pravno obvezujući ciljevi u području zaštite okoliša i klimatskih promjena koje treba ispuniti do 2020. godine; budući da se njime također utvrđuje dugoročna vizija za 2050.;

B.  budući da taj Program ne sadrži klauzulu o preispitivanju provedbe na sredini razdoblja; budući da je izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane o provedbi Sedmog programa djelovanja za okoliš prilika da se ocijeni njegov napredak te da se iznesu preporuke utemeljene na dokazima za daljnju provedbu trenutačnog Programa djelovanja za okoliš i svaki takav budući program; budući da bi se tim izvješćem trebalo ići korak dalje od ponovnog navođenja dobro poznatih problema te bi se trebalo usmjeriti na predlaganje rješenja za postizanje ciljeva utvrđenih u Sedmom programu djelovanja za okoliš;

C.  budući da Komisija radi na evaluacijskom izvješću koje će biti usmjereno na strukturu i stratešku ulogu Sedmog programa djelovanja za okoliš; budući da se tim izvješćem osobito namjerava provjeriti pomaže li dogovoreni okvir u pametnom ostvarenju devet prioritetnih ciljeva;

D.  budući da EU ima snažno zakonodavstvo u području zaštite okoliša, ali je njegova slaba i neučinkovita provedba dugotrajan problem; budući da ti nedostaci u provedbi prijete održivom razvoju, imaju negativne prekogranične učinke na okoliš i ljudsko zdravlje te uzrokuju visoke socioekonomske troškove; budući da nedostaci u provedbi dovode u pitanje vjerodostojnost EU-a;

E.  budući da je dosadašnji napredak u ostvarenju ciljeva za 2020. neujednačen: postoji mala vjerojatnost da će se ispuniti cilj 1. (zaštita prirodnog kapitala), ali je izgledno da će neki od podciljeva u okviru cilja 2. (resursno učinkovito i gospodarstvo s niskom razinom emisija CO2) biti ispunjeni; nije sigurno hoće li se ispuniti cilj 3. (smanjenje pritisaka na okoliš i opasnosti za ljudsko zdravlje);

F.  budući da trajan problem neuspjele provedbe zakonodavstva i uključivanja specijaliziranog znanja u donošenje politika u područjima kao što su kvaliteta zraka, buka iz okoliša i izloženost kemikalijama predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju te smanjuje kvalitetu i duljinu života građana EU-a;

G.  budući da najnoviji podaci koje je objavila Europska agencija za okoliš potvrđuju prethodno opisane opće trendove za svaki tematski cilj, ali i upućuju na usporavanje napretka u nekim područjima; budući da u nekim slučajevima, kao što su emisije stakleničkih plinova i energetska učinkovitost, ti novi trendovi nisu utjecali na izglede za postizanje podciljeva;

H.  budući da je sada nejasno hoće li se ostvariti cilj u pogledu emisija amonijaka te je malo vjerojatno da će se ostvariti cilj u pogledu prenamjene zemljišta;

I.  budući da postoji neizvjesnost u vezi s provedbom zbog nedostatka pokazatelja i ograničenja određenih pokazatelja; budući da nedostaci u znanju i dalje onemogućavaju napredak u trima poljima: razumijevanju rizika oblikovanju odgovarajuće politike za upravljanje rizikom i njegovo smanjenje i praćenju učinkovitosti politika;

J.  budući da je čest slučaj da znanje postoji, ali se ne koristi pri donošenju politika ili se ne prenosi stranama odgovornima za provedbu; budući da je to često prouzročeno nedostatkom političke volje i sukobljenim interesima koji se naizgled ne podudaraju s Programom djelovanja za okoliš ili općenito s ciljevima politike zaštite okoliša; budući da stalan gospodarski rast ovisi i o čistom okolišu;

K.  budući da je potrebno poboljšati sinergiju između političkih instrumenata Unije na visokoj razini i Programa djelovanja za okoliš kako bi se postigli ciljevi programa;

L.  budući da na nekim razinama nema odgovarajućeg financiranja za pravilnu provedbu Sedmog programa djelovanja za okoliš; budući da se financiranjem na razini EU-a ponekad nisu polučili očekivani rezultati, što je u brojnim slučajevima bio rezultat lošeg upravljanja financijama, a ne nedostatka novca;

M.  budući da je područje primjene Sedmog programa djelovanja za okoliš relevantno za sadašnje potrebe u području politike zaštite okoliša, iako mnogi dionici preporučuju da se dodaju novi podciljevi kako bi se u budućnosti povećala relevantnost programa;

N.  budući da su dionici isto tako izrazili naklonost prema manje složenom te usmjerenijem programu djelovanja za okoliš;

O.  budući da postoji opća podrška za osmi program djelovanja za okoliš;

Glavni zaključci

1.  smatra da Sedmi program djelovanja za okoliš ima dodanu vrijednost i pozitivno utječe na politike zaštite okoliša na razini EU-a i država članica, te da od njega imaju koristi građani, priroda i gospodarski dionici;

2.  ponavlja da u okviru Sedmog programa djelovanja za okoliš postoji jasna dugoročna vizija za 2050. kako bi se pružilo stabilno okruženje za održiva ulaganja i rast unutar ekoloških ograničenja planeta;

3.  pozdravlja dosadašnje pozitivne trendove u pogledu brojnih podciljeva Sedmog programa djelovanja za okoliš i ohrabrujuće izglede za ostvarenje nekih ciljeva za 2020. godinu;

4.  naglašava, međutim, da i dalje postoji velik potencijal za poboljšanje te poziva Komisiju i nadležna tijela u državama članicama da povećaju političku volju na najvišoj razini radi provedbe Sedmog programa djelovanja za okoliš;

5.  žali zbog toga što prioritetni cilj zaštite, očuvanja i poboljšanja prirodnog kapitala Unije vjerojatno neće biti ispunjen; nadalje, napominje sa zabrinutošću da se ciljevi strategije EU-a za biološku raznolikost do 2020. i Konvencije o biološkoj raznolikosti neće ostvariti ako se odmah ne ulože znatni dodatni napori;

6.  napominje da je postignut neki napredak u određenim područjima za drugi prioritetni cilj, osobito u pogledu ciljeva povezanih s klimom i energijom; međutim napominje da je potrebno uložiti veće napore u vezi s resursnom učinkovitošću; ponavlja da Direktiva o ekološkom dizajnu(8) i Uredba o znaku za okoliš(9) imaju potencijal za poboljšanje ekološke i resursne učinkovitosti proizvoda tijekom njihova životnog vijeka rješavanjem, među ostalim, problema u vezi s trajnošću proizvoda, mogućnošću popravka, ponovne upotrebe, recikliranja te životnim vijekom recikliranog sadržaja i proizvoda;

7.  žali što se podcilj ostvarenja statusa dobre kvalitete površinskih voda do 2020. godine neće ostvariti zbog pritiska prouzročenog onečišćenjem, intervencija u morfologiju plovnih putova i prekomjerne potrošnje zbog toga što se znatne količine vode preusmjeravaju za proizvodnju električne energije u hidroelektranama;

8.  naglašava da su ciljevi Sedmog programa djelovanja za okoliš minimalni i da je potrebno uložiti znatne napore kako bi se ostvarili ciljevi Pariškog sporazuma i ciljevi održivog razvoja;

9.  podsjeća da su EU i njegove države članice potpisnici Pariškog sporazuma, čiji ih ciljevi stoga obvezuju, te da su predali nacionalno utvrđene doprinose kojima se u Uniji do 2030. planira ostvariti smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 % u cijelom gospodarstvu; naglašava potrebu za cjelovitim uključivanjem cilja za 2030. i dugoročnog cilja u pogledu nulte neto stope emisija u sve politike i programe financiranja Unije; poziva Komisiju da stalno preispituje ciljeve klimatskog i energetskog okvira u kontekstu pospješujućeg dijaloga 2018. i petogodišnjeg pregleda stanja te da pripremi strategiju za nultu stopu emisija do sredine ovog stoljeća za EU, osiguravanjem troškovno učinkovitog puta prema ostvarenju cilja nulte neto stope emisija donesenog u Pariškom sporazumu;

10.  primjećuje da postoji znatna neizvjesnost u vezi s napretkom u postizanju ciljeva koji se odnose na ljudsko zdravlje i blagostanje; ističe da nedostaci u znanju i ograničeni pokazatelji koče razvoj politike i praćenje;

11.  pozdravlja postojeće inicijative koje pridonose smanjenju praznina u znanju, uključujući: model „Pokretačka sila – Pritisak – Država – Učinci – Djelovanje” (DPSEEA) za razumijevanje pokretača koji narušavaju usluge ekosustava; model „biomonitoring ljudi” (HBM) za procjenu izloženosti ljudske populacije onečišćivačima i mogućih učinaka na zdravlje; i „Informacijsku platformu za praćenje kemikalija” (IPCheM);

12.  zabrinut je da se specijalizirano znanje i znanstveni dokazi ne uzimaju uvijek u obzir na prikladan način pri donošenju politika ili se ne prenose stranama odgovornima za provedbu; ističe da su bioenergija, palmino ulje, proizvodi za zaštitu bilja, endokrini disruptori, proizvodnja i potrošnja hrane, GMO, urbanističko planiranje i projektiranje, onečišćenje zraka i onečišćenje bukom te rasipanje hrane u gradovima primjeri područja u kojima su znanstveni dokazi o rizicima za ljudsko zdravlje i okoliš u javnim i političkim raspravama stavljeni u drugi plan; vjeruje da bi se odgovorno donošenje političkih odluka trebalo temeljiti na općim znanstvenim spoznajama, kao i na poštovanju načela predostrožnosti u nedostatku dostatnih znanstvenih podataka; podsjeća na važnost znanstvenih mišljenja agencija EU-a u tom kontekstu; naglašava da druga vodeća načela prava i politike EU-a u području zaštite okoliša obuhvaćaju načelo onečišćivač plaća, preventivno djelovanje i rješavanje problema štete nanesene okolišu na izvoru;

13.  osuđuje Komisijino nepoštovanje rokova utvrđenih zakonom za izradu usklađenih kriterija koji se temelje na riziku za utvrđivanje endokrinih disruptora i za preispitivanje Uredbe (EZ) br. 1223/2009(10) (Uredba o kozmetičkim proizvodima) kad je riječ o endokrinim disruptorima; poziva Komisiju da odmah i bez dodatnog odgađanja preispita Uredbu o kozmetičkim proizvodima u pogledu endokrinih disruptora; izražava žaljenje zbog toga što neostvarenje dovoljnog napretka u području endokrinih disruptora predstavlja zdravstvene rizike za građane i otežava postizanje prioritetnog cilja 3. Sedmog programa djelovanja za okoliš;

14.  izražava žaljenje zbog nedostatka napretka u razvoju strategije Unije za netoksični okoliš, promicanje netoksičnih ciklusa materijala i smanjenje izloženosti štetnim tvarima, uključujući kemikalije u proizvodima; naglašava da su potrebni dodatni napori kako bi se osiguralo da do 2020. sve relevantne tvari koje su izrazito problematične, uključujući tvari koje imaju svojstva koja ometaju rad endokrinog sustava, budu na popisu predloženih tvari Uredbe REACH, kako je utvrđeno u Sedmom programu djelovanja za okoliš; poziva Komisiju i države članice da zajamče da će se pitanje kombiniranih učinaka kemikalija što prije učinkovito riješiti u svim relevantnim propisima Unije, s posebnim naglaskom na rizicima za djecu koji proizlaze iz izloženosti opasnim tvarima; pozdravlja strategiju Komisije o plastici te poziva da se ona brzo provede; u tom kontekstu ponavlja da je promicanje netoksičnih ciklusa materijala ključno za dobar razvoj funkcionalnog tržišta sekundarnih sirovina;

15.  naglašava da je nedovoljna integracija pitanja povezanih s okolišem u druga područja politika jedan od temeljnih uzroka nedostataka u provedbi zakonodavstva i politike o okolišu; smatra da su sinergije između drugih političkih instrumenata EU-a na visokoj razini (kao što su zajednička poljoprivredna politika (ZPP), zajednička ribarstvena politika (ZRP), strukturni fondovi i kohezijska politika) i poboljšana usklađenost među političkim prioritetima na visokoj razini od temeljne važnosti za postizanje ciljeva Sedmog programa djelovanja za okoliš; poziva sve sastave Komisije i Vijeća da poboljšaju koordinaciju politike i integraciju ciljeva Sedmog programa djelovanja za okoliš; nadalje ističe potrebu da se svi otvoreni aspekti Sedmog programa djelovanja za okoliš integriraju u instrumente visoke razine, uključujući europski semestar;

16.  ističe da je potencijal uspostave novih financijskih mehanizama za očuvanje biološke raznolikosti kako bi se ostvarili ciljevi za 2020. ograničen zbog vremenskog okvira aktualnog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO); u tom pogledu poziva na najveću moguću upotrebu sredstava u okviru trenutačnog VFO-a, uključujući program LIFE, ZPP i strukturne fondove, te poziva na uključivanje novih financijskih mehanizama za očuvanje biološke raznolikosti u sljedeći VFO;

17.  pozdravlja napredak ostvaren u području ZRP-a i kohezijske politike, u kojima je povećana usklađenost sa Sedmim programom djelovanja za okoliš; međutim, žali zbog toga što se ZRP, usprkos poboljšanjima njegova regulatornog okvira, i dalje loše provodi; podsjeća na važnost zdravih ribljih stokova;

18.  priznaje da se pitanja zaštite okoliša postupno uvode u ZPP, ali da i dalje postoje izazovi za postizanje ciljeva Programa djelovanja za okoliš, posebno u pogledu proizvodnje koju karakterizira intenzivna upotreba resursa i bioraznolikosti; podsjeća da je pred ZPP-om izazovan zadatak sprječavanja degradacije okoliša prouzročene neodgovarajućim poljoprivrednim praksama (poput neodrživih biogoriva), neodrživim intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje i napuštanjem zemljišta, a da se pritom pruži bolja kvaliteta i veće količine hrane i poljoprivrednih sirovina sve brojnijoj svjetskoj populaciji; ističe da su nužne daljnje inicijative i potpora ekološki održivim metodama uzgoja, uključujući promjenu plodoreda i upotrebu biljaka koje vežu dušik, te da je potrebno poljoprivredu i poljoprivrednike smatrati dijelom rješenja;

19.  ističe da bi dugoročna zaštita i jačanje sigurnosti opskrbe hranom sprječavanjem štete u okolišu i prijelazom na održivi hranidbeni sustav koji osigurava hranu za potrošače po razumnim cijenama trebali biti ključni prioriteti ZPP-a; naglašava da se ti ciljevi mogu ostvariti samo održivim upravljanjem prirodnim resursima i političkim intervencijama kojima se jamči zaštita ekosustava;

20.  podsjeća da se u kontekstu klimatskih promjena i rastućeg svjetskog stanovništva sve većom potražnjom za ishranom bogatom proteinima životinjskog podrijetla vrši značajan ekološki pritisak na poljoprivredna zemljišta i sve krhkije ekosustave; također naglašava da se ishrana s prekomjernim količinama masnoća životinjskog podrijetla sve više povezuje s problemom neprenosivih bolesti;

21.  podsjeća na obvezu uvrštavanja ciljeva održivog razvoja u politike i inicijative EU-a koju je Komisija preuzela 2016.; prepoznaje da tim obvezama nedostaje jasna strategija i konkretni prijedlozi za institucijske strukture te okvir upravljanja kojim će se osigurati uključivanje ciljeva održivog razvoja u politike EU-a i zakonodavne prijedloge te njihova primjena i provedba; smatra da je važno da EU, kao predvodnik, bude u potpunosti predan postizanju ciljeva održivog razvoja i Programa za 2030.; nadalje ističe da je Sedmi program djelovanja za okoliš ključni instrument za provedbu ciljeva održivog razvoja;

22.  ističe visoku razinu kvalitete vode za piće u EU-u; očekuje da će revizijom Direktive 98/83/EZ(11) (Direktiva o vodi za piće) doći do potrebne dopune tog pravnog okvira; potiče Komisiju i države članice da, u okviru Programa djelovanja za okoliš, dodatno uključe ciljeve EU-a u području vode u druge sektorske politike, a posebno u ZPP;

23.  pozdravlja poboljšanja koja su donijeli neki projekti koje financira EU, ali žali zbog propuštenih prilika da se postignu bolji rezultati kako je naglasio Europski revizorski sud; ističe da VFO za razdoblje nakon 2020. mora biti usmjeren prema održivom razvoju i uključivanju politike zaštite okoliša u sve mehanizme financiranja i proračunske linije; naglašava potrebu da se povećaju zelena ulaganja, inovacije i održivi rast upotrebom novih instrumenata financiranja, i javnih i privatnih, te da se zauzmu različiti pristupi aktualnoj investicijskoj politici kao što su postupno ukidanje subvencija koje su štetne za okoliš kako bi se postigla dugoročna vizija Sedmog programa djelovanja za okoliš; smatra da bi se jasno definirani kriteriji održivosti i ciljevi usmjereni na rezultate trebali primjenjivati na sve strukturne i investicijske fondove EU-a; poziva na učinkovitije i ciljano korištenje trenutačnog VFO-a i sredstava u okviru kohezijske i regionalne razvojne politike te na hitno rješavanje navedenih problema na koje je uputio Revizorski sud; poziva Komisiju i države članice da pruže potporu nastavku i mogućem povećanju izdvajanja sredstava iz proračuna EU-a za aktivnosti povezane s okolišem i klimatskim promjenama;

24.  žali što postoje trajni nedostaci u pročišćavanju komunalnih otpadnih voda u raznim europskim regijama; ističe potencijal pročišćavanja i ponovne uporabe otpadnih voda za poboljšanje situacija povezanih s problemom opskrbe vodom, smanjenje izravnog crpljenja vode, proizvodnju bioplina i jamčenje boljeg gospodarenja vodnim resursima, posebno poljoprivrednim navodnjavanjem; sa zanimanjem iščekuje zakonodavni prijedlog o ponovnoj uporabi otpadnih voda koji će Komisija predstaviti početkom 2018.;

25.  primjećuje da su najveće ekološke prijetnje zdravlju najočitije u gradskim područjima, ali i da utječu na periferna područja i prigradske aglomeracije te da se očekuje će do 2020. godine 80 % stanovništva živjeti u gradskim i prigradskim područjima; naglašava činjenicu da emisije atmosferskih onečišćujućih tvari, zajedno s neodgovarajućim planiranjem i infrastrukturom, imaju dramatične ekonomske, socijalne, javnozdravstvene i ekološke posljedice; konstatira da onečišćenje zraka već uzrokuje više od 400 000 slučajeva preuranjene smrti u EU-u(12) te da se vanjski troškovi povezani sa zdravljem kreću od 330 milijardi do 940 milijardi EUR;

26.  ističe da je u EU-u najmanje deset tisuća preuranjenih smrtnih slučajeva prouzročeno bolestima koje nastaju zbog buke te da je 2012. godine oko četvrtina stanovništva EU-a bila izložena razinama buke iznad graničnih vrijednosti; poziva države članice da daju prednost praćenju razine buke u skladu s Direktivom 2002/49/EZ(13) kako bi se osiguralo poštovanje graničnih vrijednosti u vanjskom i unutarnjem okruženju;

27.  pozdravlja napredak postignut u smanjenju određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, osobito u gradskim područjima, ali žali zbog trajnih problema kvalitete zraka, kojemu značajno doprinose emisije iz cestovnog prometa i poljoprivrede; prima na znanje „paket mobilnosti” koji je Komisija predstavila u studenom 2016. i Europsku strategiju za mobilnost s niskom razinom emisija predstavljenu 2016., kojima se utire put mobilnosti s niskom razinom emisija u Uniji;

28.  pozdravlja napredak postignut u pogledu zakonodavnog paketa o kružnom gospodarstvu; potiče sve strane da teže postizanju dogovora s ambicioznim ciljevima;

Preporuke

29.  poziva države članice da procijene svoj napredak u ostvarivanju ciljeva Sedmog programa djelovanja za okoliš i da prema potrebi preusmjere svoje djelovanje; potiče države članice da objave te rezultate;

30.  poziva Komisiju da zajamči da se svim novim zakonskim prijedlozima u cijelosti provedu ciljevi i mjere Sedmog programa djelovanja za okoliš;

31.  poziva Komisiju da zajamči aktivnu uključenost organizacija civilnog društva u procjeni provedbe zakonodavstva EU-a u području zaštite okoliša;

32.  traži da relevantne institucije i agencije EU-a prednost daju istraživanju i popunjavanju praznina u znanju u sljedećim područjima: okolišne minimalne vrijednosti (prijelomne točke), paradigma kružnog gospodarstva, kombinirani učinci kemikalija, nanomaterijali, metode utvrđivanja opasnosti, utjecaj mikroplastike, interakcija između sistemskih rizika i drugih odrednica zdravlja, upotreba tla i zemljišta te invazivne strane vrste;

33.  pozdravlja Pregled aktivnosti u području okoliša kao pozitivan mehanizam za poboljšanje provedbe zakonodavstva i politike EU-a u području okoliša, kojim se može pridonijeti praćenju provedbe Sedmog programa djelovanja za okoliš, kako je Parlament već naglasio u svojoj rezoluciji od 16. studenog 2017. o Pregledu aktivnosti u području okoliša u EU-u; smatra da bi se pri provođenju pregleda aktivnosti u području okoliša trebali u potpunosti uključiti svi relevantni dionici, uključujući civilno društvo, te da bi njime trebalo biti obuhvaćeno cjelokupno područje primjene tematskih prioritetnih ciljeva Programa djelovanja za okoliš;

34.  poziva Uniju i države članice da hitno i trajno prestanu upotrebljavati subvencije koje su štetne za okoliš;

35.  poziva Komisiju i države članice da povećaju i usklade napore u promicanju razvoja i vrednovanja metoda koje ne uključuju ispitivanja na životinjama kako bi se pridonijelo ostvarenju 5. prioritetnog cilja Sedmog programa djelovanja za okoliš;

36.  potiče Komisiju i države članice da učine više u pogledu poboljšanja znanja i znanstvenih osnova politika EU-a u području zaštite okoliša povećanjem dostupnosti podataka građanima i poticanjem uključivanja javnosti u znanstvena istraživanja;

37.  poziva institucije EU-a, nacionalne i regionalne vlasti da se, kad je to prikladno, tijekom izrade i praćenja politika u potpunosti služe dostupnim specijaliziranim znanjem o opasnostima za okoliš i ljudsko zdravlje;

38.  poziva da se poboljša sustav za odobravanje pesticida u EU-u na temelju stručno pregledanih znanstvenih studija i potpune transparentnosti u pogledu stupnja izloženosti ljudi i okoliša i opasnosti za zdravlje; poziva da se poboljšaju standardi za praćenje pesticida i ciljevi za smanjenje njihove upotrebe; prima na znanje komunikaciju Komisije od 12. prosinca 2017. o europskoj građanskoj inicijativi „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida” (C(2017)8414);

39.  poziva da se omogući dovoljno materijalnih i ljudskih resursa tako da agencije EU-a mogu provoditi svoje zadatke i pružiti najbolje znanstvene podatke, analize i dokaze;

40.  poziva Komisiju da zajamči da se do 2020. identificiraju dugoročne mjere kako bi se ostvario cilj netoksičnog okoliša;

41.  traži od relevantnih agencija EU-a i Komisije da povećaju broj i kvalitetu pokazatelja koji se koriste za praćenje napretka; poziva Komisiju i države članice da surađuju u stvaranju i prikupljanju novih podataka radi izrade novih pokazatelja i poboljšanja postojećih;

42.  poziva da se pitanje provedbe pojavi kao redovna točka na popisu prioriteta i u programima trija predsjedništava, da se o njemu raspravlja na sastanku Vijeća za okoliš barem jedanput godišnje, možda u sklopu posebnog Vijeća za provedbu i da se to upotpuni još jednim forumom na kojemu bi također sudjelovali Parlament i Odbor regija; poziva na zajedničke sastanke Vijeća na kojima će biti riječi o rješavanju međusektorskih, horizontalnih problema i zajedničkih izazova, kao i o novim problemima s mogućim prekograničnim učincima;

43.  poziva da se bez odgode pojača potpuna provedba strategije EU-a o biološkoj raznolikosti;

44.  poziva da se, kada je riječ o infrastrukturnim projektima, posebno onima koji se odnose na mrežu TEN-T, u potpunosti razmotre ekološki učinci na regionalnoj razini i razini projekta; primjećuje da je usklađenost između različitih politika u području zaštite okoliša također bitna; ističe da je u infrastrukturnim projektima za proizvodnju obnovljive hidroenergije i energije mora važno voditi računa o okolišu i bioraznolikosti;

45.  potiče države članice da ulože veće napore kako bi očuvale upotrebu i cjelovitost zaliha slatke vode s obzirom na neizvjesnost u pogledu mogućnosti ostvarenja podcilja uključenog u Sedmi program djelovanja za okoliš; poziva države članice da ponajprije riješe problem lošeg stanja površinskih voda s obzirom na to da se ciljevi u tom području vjerojatno neće ostvariti do 2020.; poziva nadležna tijela država članica da rješavaju pritiske kojima su izložena vodna tijela uklanjajući uzroke onečišćenja voda na izvoru, uspostavljajući područja u kojima su zabranjena preusmjeravanja za proizvodnju u hidroelektranama i jamčeći održavanje ekoloških tokova uz rijeke; poziva Komisiju da ne odgađa ocjenu sukladnosti drugog ciklusa planova za upravljanje riječnim slivovima koje su države članice donijele u okviru Okvirne direktive o vodama;

46.  apelira da se provede daljnja reforma ZPP-a radi usklađivanja ciljeva održive proizvodnje hrane i politike okoliša, uključujući ciljeve bioraznolikosti, kako bi se osigurala sigurnost opskrbe hranom sada i u budućnosti; naglašava da je potrebna pametna poljoprivredna politika koja je snažno usmjerena na osiguravanje javnih dobara i usluga ekosustava povezanih s tlom, vodom, biološkom raznolikošću, kvalitetom zraka, klimatskom politikom i mogućnosti korištenja krajolika; poziva na provedbu integrirane politike s usmjerenijim i ambicioznijim pristupom koji je istodobno fleksibilan, u okviru kojeg je dodjela potpore poljoprivrednom sektoru povezana sa sigurnošću opskrbe hranom i ostvarivanjem rezultata za okoliš; poziva države članice da prepoznaju agrošumarstvo kao ekološki značajne površine u skladu s člankom 46. Uredbe (EU) br. 1307/2013(14); poziva Komisiju da osigura pružanje odgovarajuće potpore poljoprivrednim praksama koje su korisne za okoliš pri svakom budućem preispitivanju ZPP-a;

47.  poziva države članice i Komisiju da poboljšaju primjenu rješenja za ekološke izazove, osobito ako postoje tehnička rješenja koja se još u cijelosti ne primjenjuju, kao što je smanjenje upotrebe amonijaka u poljoprivredi;

48.  poziva Komisiju da znatno poboljša količinu i upotrebu sredstava EU-a te upravljanje njima za ciljeve Programa djelovanja za okoliš; poziva na bolje praćenje, transparentnost i odgovornost; poziva na uključivanje klimatskih i ostalih pitanja zaštite okoliša u proračun EU-a;

49.  poziva Komisiju da bez odgađanja razvije iscrpnu, sveobuhvatnu okvirnu strategiju za provedbu ciljeva održivog razvoja u EU-u, kojom se obuhvaćaju sva područja politike i koja uključuje mehanizam preispitivanja za procjenu napretka provedbe; zahtjeva od Komisije da uspostavi provjeru usklađenosti svih novih politika i propisa s ciljevima održivog razvoja te da osigura potpunu usklađenost politika u provedbi ciljeva održivog razvoja;

50.  poziva Komisiju da zajamči provedbu postojećeg prava EU-a i da osigura potpunu usklađenost država članica s ciljevima Sedmog programa djelovanja za okoliš iskorištavanjem svih alata koji su joj dostupni, npr. postupaka zbog povrede;

51.  pozdravlja postojeća tematska izvješća i revizije učinkovitosti poslovanja Revizorskog suda te poziva Revizorski sud da dodatno prouči ostala područja koja su relevantna za Program djelovanja za okoliš, a koja dosad nisu bila obuhvaćena radnim programom;

52.  pozva Komisiju i nadležna tijela u državama članicama da pruže prikladne smjernice tako da sredstva EU-a budu pristupačnija, uključujući za lokalne projekte, posebno kad je riječ o zelenoj infrastrukturi, bioraznolikosti, Direktivi o pticama i Direktivi o staništima;

53.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju potpunu provedbu zakonodavstva o kvaliteti zraka; poziva regionalne vlasti da pruže potporni okvir, posebno u pogledu urbanističkog planiranja i donošenja politika na lokalnoj razini, kako bi se poboljšali rezultati povezani sa zdravljem u svim područjima, a osobito u onima koja su najviše pogođena;

54.  poziva nadležne nacionalne i regionalne vlasti da donesu planove kojima su obuhvaćene vjerodostojne mjere kako bi se uklonio problem prekoračenja dnevnih i godišnjih graničnih vrijednosti utvrđenih zakonodavstvom EU-a o sitnim i mikroskopskim česticama u gradskim područjima s lošom kvalitetom zraka; naglašava da je to ključno za ostvarenje prioritetnih ciljeva br. 2, 3 i 8 Sedmog programa djelovanja za okoliš;

55.  predlaže sljedeće mjere za poboljšanje kvalitete zraka u gradskim područjima: uspostavu zona s niskim razinama emisija; promicanje sustava i usluga za zajedničku upotrebu automobila i dijeljenje prijevoza; postupno ukidanje povlaštenog poreznog postupanja s vozilima koja predstavljaju velik izvor onečišćenja; uvođenje „proračuna za mobilnost” za zaposlenike kao alternativu službenim vozilima; primjenu politika parkiranja kojima se smanjuje opseg prometa u zagušenim područjima; poboljšanje infrastrukture za poticanje biciklizma i povećanje multimodalnih poveznica te poboljšanje sigurnosti biciklista; uspostavu pješačkih zona;

56.  poziva da se poboljša urbanističko planiranje i razvoj na odgovarajućim razinama upravljanja kako bi se što prije prilagodila infrastruktura za električna i čista vozila, na primjer postavljanjem infrastrukture za punjenje, te kako bi se ostvarile koristi za okoliš i zdravlje poput smanjenja učinka toplinskog otoka i povećanje tjelesne aktivnosti, na primjer povećanjem zelene infrastrukture i obnavljanjem napuštenih ili degradiranih industrijskih područja; uviđa da bi se tim mjerama poboljšala kvaliteta zraka, suzbile bolesti i preuranjena smrtnost izazvana onečišćenjem te omogućio napredak prema mobilnosti bez emisija;

57.  poziva Komisiju i države članice da zajamče pošteno intermodalno tržišno natjecanje i prijelaz na održive načine prijevoza;

58.  poziva Komisiju da najkasnije do 2019. iznese sveobuhvatni Program djelovanja za okoliš Unije za razdoblje nakon 2020., kako se to zahtijeva člankom 192. stavkom 3 UFEU-a; naglašava važnost transparentnosti i demokratske odgovornosti pri praćenju politike EU-a; stoga naglašava da bi sljedeći Program djelovanja za okoliš trebao uključivati mjerljive ključne etape na sredini razdoblja koje se temelje na rezultatima;

59.  poziva sljedeću Komisiju da u sljedećem zakonodavnom razdoblju kao prioritetno područje odredi općenito održivi razvoj te zaštitu okoliša i klime, a posebno ciljeve Sedmog programa djelovanja za okoliš i nadolazećeg Osmog programa djelovanja za okoliš;

o
o   o

60.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te Europskom revizorskom sudu, Europskoj agenciji za okoliš te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 354, 28.12.2013., str. 171.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0450.
(3) SL C 265, 11.8.2017., str. 65.
(4) SL C 35, 31.1.2018., str. 2.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0441.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0100.
(7) SL C 258 E, 7.9.2013., str. 115.
(8) Direktiva 2009/125/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za utvrđivanje zahtjeva za ekološki dizajn proizvoda koji koriste energiju (SL L 285, 31.10.2009., str. 10.).
(9) Uredba (EZ) br. 66/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o znaku za okoliš EU-a (SL L 27, 30.1.2010., str. 1.).
(10) Uredba (EZ) br. 1223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o kozmetičkim proizvodima (SL L 342, 22.12.2009., str. 59.).
(11) Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998., str. 32.).
(12) Izvješće Europske agencije za okoliš br. 13/2017 od 11.10.2017. o kvaliteti zraka u Europi 2017. godine.
(13) Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša (SL L 189, 18.7.2002., str. 12.).
(14) Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (SL L 347, 20.12.2013., str. 608.).

Posljednje ažuriranje: 3. prosinca 2018.Pravna napomena