Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2179(DEC)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0115/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0115/2018

Rasprave :

PV 18/04/2018 - 10
CRE 18/04/2018 - 10

Glasovanja :

PV 18/04/2018 - 12.28
CRE 18/04/2018 - 12.28
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0133

Usvojeni tekstovi
PDF 440kWORD 61k
Srijeda, 18. travnja 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Razrješnica za 2016.: Uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor agencija EU-a
P8_TA(2018)0133A8-0115/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 18. travnja 2018. o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2016.: uspješnost, financijsko upravljanje i nadzor (2017/2179(DEC))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje odluke o razrješnici za izvršenje proračuna agencija Europske unije za financijsku godinu 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o mjerama poduzetima na temelju preporuka iz razrješnice za financijsku godinu 2015. (COM(2017)0379),

–  uzimajući u obzir posebna godišnja izvješća Revizorskog suda(1) o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji decentraliziranih agencija za financijsku godinu 2016.,

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda o brzoj analizi slučaja o provedbi smanjenja broja radnih mjesta za 5 % objavljeno 21. prosinca 2017.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002(2), a posebno njezin članak 208.,

–  uzimajući u obzir Delegiranu uredbu Komisije (EU) br. 1271/2013 od 30. rujna 2013. o okvirnoj financijskoj uredbi za tijela iz članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(3), a posebno njezin članak 110.,

–  uzimajući u obzir članak 94. Poslovnika i Prilog IV. Poslovniku,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenja Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0115/2018),

A.  budući da ova Rezolucija za svako tijelo u smislu članka 208. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 sadrži horizontalne primjedbe priložene odlukama o razrješnici u skladu s člankom 110. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1271/2013 i člankom 3. Priloga IV. Poslovniku Parlamenta;

B.  budući da u kontekstu postupka davanja razrješnica tijelo nadležno za davanje razrješnica naglašava da je posebno važno dalje jačati demokratski legitimitet institucija Unije poboljšanjem transparentnosti i odgovornosti te uvođenjem koncepta izrade proračuna temeljene na uspješnosti i dobrim upravljanjem ljudskim resursima;

1.  naglašava da agencije imaju izrazitu vidljivost u državama članicama i znatan utjecaj na donošenje politika i odluka te provedbu programa u područjima od ključne važnosti za europske građane, kao što su zdravlje, sigurnost, zaštita, sloboda i pravosuđe, istraživanje i industrijski razvoj, ekonomska i monetarna pitanja, zapošljavanje i socijalni napredak; ponavlja važnost zadaća koje agencije izvršavaju i njihova izravnog učinka na svakodnevni život europskih građana; ponavlja također važnost neovisnosti agencija, osobito regulatornih agencija i onih s funkcijom neovisnog prikupljanja informacija; premda uviđa da su se dionici približili agencijama zabrinut je zbog činjenice da je vidljivost agencija za europske građane općenito i dalje ograničena, pri čemu je za njihovu odgovornost i neovisnost potrebna visoka razina vidljivosti;

2.  podsjeća na to da su glavni razlozi za uspostavu agencija bili provedba neovisnih tehničkih ili znanstvenih procjena, uz neophodna jasna i učinkovita pravila za sprečavanje sukoba interesa, upravljanje sustavima Unije i olakšavanje provedbe jedinstvenog tržišta; poziva sve agencije da sudjeluju u međuinstitucijskom sporazumu o registru transparentnosti koji je trenutačno predmet pregovora između Komisije, Vijeća i Parlamenta;

3.  napominje da je, prema podacima iz sažetog prikaza rezultata godišnjih revizija Revizorskog suda za 2016. godinu, koje je Revizorski sud proveo nad agencijama i drugim tijelima Unije („sažetak Revizorskog suda”), proračun agencija za 2016. iznosio otprilike 3,4 milijarde EUR, što predstavlja povećanje od otprilike 21,42 % u usporedbi s 2015. te otprilike 2,4 % (u usporedbi s 2 % 2015. godine) općeg proračuna Unije; ističe da se povećanje uglavnom odnosi na agencije koje se bave pitanjima povezanima s industrijom, istraživanjem i energetikom (dodatnih 358 000 000 EUR) te građanskim slobodama, pravosuđem i unutarnjim poslovima (dodatnih 174 000 000 EUR); nadalje napominje da od proračuna koji iznosi 3,4 milijarde EUR otprilike 2,4 milijarde EUR potječu iz općeg proračuna Unije, dok se otprilike 1 milijarda EUR financira iz naknada i izravnih doprinosa država članica, članica Europskog udruženja slobodne trgovine te ostalih izvora;

4.  poziva Komisiju da usko surađuje s mrežom agencija EU-a („Mreža”) i pojedinačnim agencijama pri pripremi svojeg prijedloga za višegodišnji financijski okvir nakon 2020. i pri razmatranju alternativnih izvora financiranja za decentralizirane agencije Unije;

5.  ističe da je Međuinstitucijska radna skupina za decentralizirane agencije osobito proučila pilot-slučaj Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA) kada je riječ o agencijama koje se financiraju iz naknada; navodi da, čak i ako se agencije u potpunosti financiraju iz naknada, one i dalje u cijelosti odgovaraju tijelu nadležnom za davanje razrješnica s obzirom na uključene reputacijske rizike; nadalje izražava zabrinutost oko kvalitete pokazatelja koji se koriste u pilot-slučaju EASA-e, s obzirom na to su u velikoj mjeri usredotočeni na zadovoljstvo potrošača i manje na sigurnost zračnog prometa; poziva Komisiju da ispita kako se može osigurati neovisnost agencija koje bi se u cijelosti financirale iz naknada;

6.  napominje da agencije zapošljavaju 10 364 stalnih, privremenih, ugovornih ili upućenih djelatnika (u usporedbi s 9 848 2015.), što predstavlja povećanje od 5,24 % u odnosu na prethodnu godinu uglavnom zbog novih dodijeljenih zadaća; ističe da se broj osoblja najviše povećao u agencijama koje se bave pitanjima povezanima s industrijom, istraživanjem i energetikom (110), građanskim slobodama, pravosuđem i unutarnjim poslovima (177) te ekonomskom i monetarnom politikom (85);

7.  prima na znanje da je Revizorski sud na temelju svojeg sažetka izrazio bezuvjetno mišljenje o pouzdanosti računovodstvene dokumentacije svih agencija; nadalje napominje da je Revizorski sud izrazio bezuvjetno mišljenje o zakonitosti i pravilnosti povezanih transakcija na kojima se temelji računovodstvena dokumentacija za sve agencije, osim Europskog potpornog ureda za azil (EASO);

8.  smatra da je postupak davanja razrješnice potrebno pojednostavniti i ubrzati prema sustavu n+1; stoga poziva agencije i Revizorski sud da slijede dobar primjer koji pruža privatni sektor i predlaže da se odredi rok od 31. ožujka za objavu konačnih financijskih izvještaja agencija, godišnjih izvješća o radu i izvješća o proračunskom i financijskom upravljanju te da se objavljivanje godišnjih izvješća Revizorskog suda o agencijama pomakne na najkasnije 1. srpnja, kako bi se pojednostavnio i ubrzao proces, čime bi se postupak davanja razrješnice okončao u godini koja slijedi nakon predmetne obračunske godine;

Zajednički pristup i plan Komisije

9.  priznaje da su agencije Unije provele zajednički pristup i njegov plan;

10.  pozdravlja doprinos Mreže u pogledu koordinacije, prikupljanja i konsolidiranja djelovanja i informacija u korist institucija Unije, uključujući Parlament; napominje da njezini koordinacijski zadaci obuhvaćaju godišnji postupak davanja razrješnice i godišnji proračunski postupak, provedbu plana Komisije koji se temelji na zajedničkom pristupu i povezanim inicijativama politike te preispitivanje i provedbu Financijske uredbe i Pravilnika o osoblju;

11.  smatra da Mreža pruža stvarnu dodanu vrijednost odnosima između institucija Unije i decentraliziranih agencija; smatra da bi bilo korisno pružiti potporu rukovodstvu zajedničkog ureda za potporu Mreže u Bruxellesu; snažno podupire njezin zahtjev za jednog privremenog djelatnika, čiji bi se troškovi raspodijelili među agencijama u proračunskom zahtjevu Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) za 2019., posebno ako su nadležnosti Mreže pojašnjene i, uz poštovanje neovisnosti agencija, pojačane kad god je to moguće; potiče Komisiju da uvrsti dodatno radno mjesto u svoj prijedlog za proračun za 2019.;

12.  primjećuje da je Mreža 2016. godine u okviru podmreže za poboljšanje rezultata pripremila okvirni dokument o uspješnosti agencija u kojemu se opisuju uspostavljeni alati, uključujući upotrebu pokazatelja koji su osobito usmjereni na planiranje, mjerenje i izvješćivanje o učinkovitosti; pozdravlja činjenicu da podmreža za poboljšanje rezultata trenutačno zajedno s Komisijom radi na razvoju modela zrelosti za izradu proračuna na osnovi uspješnosti kako bi se napori svih agencija usmjerili prema optimiziranju njihovih sposobnosti planiranja, praćenja i izvješćivanja o rezultatima te iskorištenom proračunu i sredstvima; primjećuje da ima prostora za poboljšanje u načinu na koji neke agencije upotrebljavaju pokazatelje ishoda i učinka u svojim ključnim pokazateljima uspješnosti; poziva Mrežu da obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnica o usvojenim mjerama i njihovoj provedbi;

Upravljanje proračunom i financijama

13.  podsjeća da je, zajedno s načelom jedinstva i načelom ravnoteže, načelo jedne godine jedno od triju glavnih računovodstvenih načela koja su nužna za osiguravanje učinkovite provedbe proračuna Unije; napominje da je, prema podacima iz sažetka Revizorskog suda, visoka razina prenesenih rezerviranih odobrenih sredstava i dalje, unatoč znatnom smanjenju, jedan od najčešćih problema u upravljanju proračunom i financijama koji utječe na 23 agencije, u usporedbi s 32 agencije 2015.;

14.  napominje da prijenosi mogu često djelomično ili u cijelosti biti opravdani zbog višegodišnje prirode operativnih programa agencija i da ne upućuju nužno na nedostatke u planiranju i provedbi proračuna te da nisu uvijek u suprotnosti s proračunskim načelom jedne godine;

15.  prima na znanje prijedlog Mreže o izvješćivanju o ukinutim prijenosima koji premašuju 5 % ukupnog proračuna; napominje, međutim, da bi agencije mogle dodatno izvješćivati o razinama planiranih prijenosa i razlozima na kojima se oni temelje radi ocjenjivanja proračunskog planiranja i provedbe; potiče agencije da te informacije uvrste u svoja konsolidirana godišnja izvješća o radu;

16.  ističe da razina ukidanja prijenosa ukazuje na sposobnost proračunskog planiranja i toga u kojoj su mjeri agencije pravilno predvidjele svoje financijske potrebe te je često bolji pokazatelj dobrog proračunskog planiranja nego puka razina prijenosa;

17.  stoga naglašava potrebu za uspostavom jasnih definicija prihvatljivih prijenosa kako bi se pojednostavnilo izvješćivanje Revizorskog suda o tom pitanju i da bi se tijelu nadležnom za davanje razrješnica omogućilo da razlikuje između prijenosa koji upućuju na loše proračunsko planiranje i prijenosa kao proračunskog alata kojim se podržavaju višegodišnji programi i planiranje nabave; vjeruje da bi se prijedlogom Revizorskog suda da se koriste diferencirana odobrena sredstva omogućila veća transparentnost u pogledu onoga što predstavlja opravdani prijenos;

18.  ističe da su se 2016. znatno povećale zadaće i proračuni Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex) i EASO-a; uviđa da su se te agencije suočile s administrativnim i operativnim izazovima, kao i s velikim očekivanjima, bez mnogo vremena za prilagodbu svojih sustava i postupaka te za zapošljavanje potrebnog osoblja; napominje da su se zbog toga suočile s problemom apsorpcije dodatnih sredstava Unije odobrenih tijekom proračunske godine, uslijed čega je došlo do znatnih ukidanja i prijenosa sredstava, kao i do poteškoća u pridržavanju proračunskih i financijskih pravila;

19.  poziva Komisiju, Revizorski sud i Mrežu da rasprave o tom pitanju i predlože moguća rješenja, kako bi se ponajprije pojednostavnilo financijsko upravljanje u području izrade višegodišnjih programa i nabave;

20.  za zabrinutošću primjećuje da se revidirana izvješća o izvršenju proračuna određenih agencija razlikuju u pogledu razine pruženih detalja u odnosu na većinu drugih agencija, što otežava njihovu razumljivost i usporedivost te upućuje na potrebu za time da se agencijama dostave jasne smjernice o proračunskom izvješćivanju; priznaje napore uložene u jamčenje dosljednosti u pogledu prikazivanja računovodstvene dokumentacije i izvješćivanja o njoj; ističe važnost standardiziranijeg i usporedivijeg izvješćivanja u cilju pojednostavnjenja i racionalizacije postupka davanja razrješnica i olakšavanja rada tijela nadležnog za davanje razrješnica; nadalje poziva Mrežu i pojedinačne agencije da nastave raditi na pojednostavnjenim pokazateljima te da o poduzetim mjerama obavijeste tijelo nadležno za davanje razrješnice;

21.  sa zabrinutošću primjećuje da je javna nabava i dalje područje sklono pogreškama; izražava nezadovoljstvo činjenicom da EASO, Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA), Europska agencija za lijekove (EMA) i Tijelo europskih regulatora za elektroničke komunikacije (BEREC) nisu u cijelosti poštovali načela i pravila javne nabave utvrđene u Financijskoj uredbi; poziva agencije da posvete osobitu pozornost primjedbama Revizorskog suda u pogledu javne nabave;

22.  napominje sa zadovoljstvom da je većina agencija (27 od 31) uspostavila plan kontinuiteta poslovanja; smatra da bi sve agencije trebale uspostaviti takav plan; poziva Mrežu da obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnica o razvoju te situacije;

Suradnja među agencijama i s drugim institucijama – zajedničke usluge i sinergije

23.  sa zadovoljstvom napominje da neke agencije već surađuju po tematskim skupinama, primjerice agencije u području pravosuđa i unutarnjih poslova(4) i europska nadzorna tijela(5); potiče druge agencije koje to još nisu učinile da, kad god je to moguće, dodatno surađuju s drugim agencijama iz iste tematske skupine, ne samo uspostavom zajedničkih službi i sinergija nego i u okviru svojih zajedničkih političkih područja; ističe da se Agencija za željeznice, četiri agencije za socijalnu politiku i šest agencija za pravosuđe i unutarnje poslove nalaze na dvije lokacije; izražava razočaranje rezultatima koje je u tom pogledu dosad postigla Međuinstitucijska radna skupina za decentralizirane agencije, s obzirom na to da nisu podneseni konkretni prijedlozi kako bi se spojile ili zajedno smjestile agencije s naglaskom na povezanim područjima politika; poziva Komisiju da pripremi pregled mogućih koraka u tom smjeru; potiče Revizorski sud da razmotri predstavljanje panoramskih pregleda zajedničkih političkih područja agencija;

24.  napominje da neke agencije imaju dvojna sjedišta i više operativnih središta i ureda; smatra da bi se sva dvojna i višestruka sjedišta koja nemaju nikakvu operativnu dodanu vrijednost prvom prilikom trebala ukinuti; s time u vezi očekuje procjenu Komisije, koja bi trebala biti usmjerena na dodanu vrijednost i nastale troškove;

25.  naglašava prednosti dijeljenja usluga koje omogućavaju dosljednu primjenu administrativnih provedbenih propisa i postupaka u vezi s ljudskim resursima i financijskim pitanjima, kao i potencijalne dobitke u pogledu učinkovitosti i troškovne učinkovitosti koji proizlaze iz dijeljenja usluga među agencijama, posebno ako uzmemo u obzir rezove u kontekstu proračuna i broja osoblja s kojima se agencije suočavaju; napominje da bi nastojanja da se ostvari sinergija među agencijama mogla smanjiti administrativno opterećenje, posebno na manje agencije;

26.  prima na znanje, nadalje, da su Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo i Europska agencija za kontrolu ribarstva potpisali pilot-projekt „dokazivanja koncepta” u vezi s pružanjem usluga oporavka od katastrofe; napominje da se njime omogućilo pružanje tih usluga uz uštedu koja se procjenjuje na više od 65 % procijenjenih troškova na temelju tržišnih cijena; primjećuje da je u prvoj polovici 2017. projekt proširen na Agenciju za suradnju energetskih regulatora, dok neke druge agencije preispituju mogućnost pristupanja kasnije tijekom 2017. ili 2018.; poziva Mrežu da obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnica o daljnjem razvoju u pogledu tog projekta;

27.  pozdravlja činjenicu da su agencije počele upotrebljavati portal za zajedničku nabavu, odnosno središnji registar prilika za zajedničku nabavu koji se nalazi na ekstranetu agencija te koji obuhvaća funkcionalnosti kao što su razmjena dokumenata i rasprave na forumu, čime komunikacija među agencijama u pogledu usluga nabave postaje transparentnija te upravljanje njome postaje jednostavnije;

28.  pozdravlja rezultate ostvarene u području uštede i poboljšane učinkovitosti zbog upotrebe zajedničkih usluga u okviru pet velikih međuagencijskih zajedničkih nabava u protekle dvije godine, od kojih su tri provedene pod vodstvom EFSA-e, a to su nabava usluga u oblaku, usluga revizije i usluge profesionalne mreže; jedna je provedena pod vodstvom Europske zaklade za osposobljavanje (ETF), i to nabava usluga istraživanja; a jedna pod vodstvom Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound), i to nabava usluge evaluacije i pružanja povratnih informacija; ističe da su tih pet zajedničkih nabava zabilježile visoke stope sudjelovanja, u rasponu od 8 do 30 agencija; pozdravlja ostvarene uštede, koje su procijenjene na 6 700 000 EUR za usluge u oblaku, 970 000 EUR za usluge revizije, 1 490 000 EUR za usluge profesionalne mreže, 400 000 EUR za usluge istraživanja i 1 160 000 EUR za usluge evaluacije i pružanja povratnih informacija; poziva Mrežu i pojedine agencije da nastave suradnju i dodatno poboljšaju popis zajedničke robe i usluga koje bi mogle biti obuhvaćene postupcima zajedničke nabave;

29.  prepoznaje napredak koji su agencije postigle u usklađivanju IT rješenja za upravljanje proračunom i računovodstvene sustave; podržava preporuku Revizorskog suda da se IT rješenja podignu na višu razinu u ključnim područjima, kao što su upravljanje ljudskim resursima i upravljanje javnom nabavnom te ugovorima, kako bi se smanjili rizici za unutarnje kontrole i ojačalo upravljanje u području IT-a;

Upravljanje ljudskim resursima

30.  podsjeća na to da se stavkom 27. Međuinstitucionalnog sporazuma(6) zahtijeva da se postupno smanjenje broja osoblja za 5 % u svim institucijama, tijelima i agencijama provede od 2013. do 2017.; napominje da su na temelju rasporeda Komisije(7) decentralizirane agencije započele sa smanjenjem jednu godinu poslije te ga planiraju dovršiti do 2018.; pozdravlja činjenicu da je većina agencija već postigla ili premašila smanjenje od 5 %; napominje da su, prema podacima iz brze analize slučaja Revizorskog suda o provedbi smanjenja broja osoblja za 5 %, decentralizirane agencije već smanjile broj zaposlenika u planu radnih mjesta za ukupno 279 u razdoblju od 2013. do 2017., u usporedbi s ciljem od 303 djelatnika do 2018.; naglašava da nije dokazano da je horizontalni cilj najprikladnije rješenje za decentralizirane agencije, s obzirom na to da se njihove zadaće i operativne potrebe znatno razlikuju;

31.  napominje da je Komisija primijenila dodatni godišnji rez od 1 % tijekom petogodišnjeg razdoblja od 2014. do 2018. kako bi stvorila „fond za preraspodjelu”, koji se sastoji od 218 radnih mjesta u razdoblju od 2013. do 2017., iz kojeg bi se radna mjesta dodijelila agencijama kojima su povjerene nove zadaće ili koje su u početnoj fazi(8); napominje da je većina novih radnih mjesta dodijeljena Frontex-u, Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), EASO-u i EASA-i;

32.  zabrinut je jer se ispunjavanje mandata i godišnjih radnih programa agencija pokazuje sve težim zbog dodatnog smanjenja broja osoblja, osobito za agencije koje je Komisija klasificirala kao „agencije s ustaljenim poslovanjem”; poziva Komisiju i proračunsko tijelo da razmotre druge mogućnosti kako se ne bi kočila sposobnost agencija da ispune svoj mandat; preporučuje da proračunska tijela odobravaju dodatna sredstva agencijama kojima su zakonodavci povjerili obavljanje novih zadaća; poziva, nadalje, Komisiju da prepozna uštede koje su ostvarile Mreža i pojedinačne agencije upotrebom postupaka zajedničke nabave, povećanjem učinkovitosti i upravljanjem ljudskim resursima, kao i da dopusti, gdje je to potrebno, odgovarajuću prilagodbu ciljeva smanjenja broja osoblja;

33.  primjećuje da su decentralizirane agencije povećale upotrebu ugovornog osoblja za ekvivalent 718 zaposlenika s punim radnim vremenom kako bi provele nove zadaće, djelomično kao kompenzaciju za smanjenje broja osoblja za 5 % i rez za stvaranje fonda za preraspodjelu; napominje da se to najviše odnosi na Frontex, Europol, EASO i EASA-u, Agenciju Europske unije za mrežnu i informacijsku sigurnost (ENISA) i Europsku agenciju za globalne navigacijske satelitske sustave (GSA); smatra da bi se ugovorno osoblje trebalo koristiti kao privremena mjera u agencijama u kojima je potražnja za novim osobljem zbog povećanja radnog opterećenja najveća; poziva Komisiju da ponovno razmotri svoje planove o dodatnom godišnjem smanjenju broja osoblja za 1 %;

34.  zabrinut je zbog niza čimbenika koji ometaju operativno djelovanje agencija, kao što su rezovi u pogledu plana radnih mjesta, ograničeni ljudski resursi, teškoće pri zapošljavanju kvalificiranih osoba u odgovarajućim razredima, nizak koeficijent ispravka u određenim zemljama i provedba aktivnosti u okviru dugotrajnih i administrativno zahtjevnih postupaka dodjele; prima na znanje od Mreže da niski koeficijent ispravka za neke zemlje dovodi do sustavne upotrebe viših razreda kako bi se privuklo i zadržalo odgovarajuće osoblje; poziva Komisiju da radi na preispitivanju formule koja se upotrebljava za izračun koeficijenta ispravka radi pronalaska stvarne ravnoteže između atraktivne plaće i malih životnih troškova;

35.  primjećuje značajne razlike u stopama izostanka s posla zbog bolovanja među agencijama; smatra da mjere kojima se promiče zdravlje i sigurnost na radnome mjestu, redoviti medicinski pregledi i aktivnosti povezane s dobrobiti osoblja čine preventivnu zdravstvenu politiku koja, kada se provodi u cijelosti, povećava zadovoljstvo zaposlenika i omogućuje mnogo veće uštede nego početno ulaganje;

Sukobi interesa i transparentnost

36.  izražava zabrinutost jer su samo 22 agencije (71 %) usvojile unutarnja pravila i smjernice o zviždačima i izvješćivanju o nepravilnostima u skladu s odredbama Pravilnika o osoblju; napominje da preostalih devet agencija predviđa usvajanje relevantnih pravila i smjernica; poziva Mrežu da obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnica o usvajanju i provedbi tih mjera za svaku pojedinu agenciju;

37.  izražava žaljenje zbog činjenice da interni postupci za zviždače još nisu provedeni jer su agencije u području pravosuđa i unutarnjih poslova čekale smjernice ili mišljenje Komisije; prima na znanje da su određene agencije kao privremenu mjeru u svoje kodekse ponašanja proaktivno uključile opća načela o zviždačima, koja su lako dostupna na njihovim internetskim stranicama; poziva Komisiju da osigura brzo donošenje smjernica o zviždačima koje će slijedom toga odmah usvojiti i učinkovito provesti agencije Unije, među ostalim Eurojust, CEPOL, EASO i eu-LISA, u obliku jasnih internih pravila o zaštiti zviždača;

38.  napominje da je 29 agencija (94 %) na svojim internetskim stranicama objavilo izjave o financijskim interesima članova upravnog odbora, rukovodećeg osoblja i unutarnjih stručnjaka; poziva preostale agencije koje to još nisu učinile da ih objave bez daljnjeg odgađanja te da navedu članstva u drugim profesionalnim organizacijama, čime se omogućuje unutarnji neovisan nadzor; pozdravlja činjenicu da agencije srednje veličine i one za koje je vjerojatnije da će se naći u sukobu interesa zbog vrste poslova kojima se bave provode preglede izjava o financijskim interesima nakon njihova zaprimanja, na godišnjoj osnovi ili čak češće;

39.  pozdravlja činjenicu da je 26 agencija (84 %) donijelo smjernice za pružanje javnog pristupa dokumentima; poziva preostale agencije koje još nemaju takve smjernice da ih usvoje bez odgađanja; odobrava razvoj unutarnjih sustava za obradu zahtjeva, uključujući posebno osposobljene timove za pristup dokumentima, posvećene rješavanju zaprimljenih zahtjeva u agencijama koje se suočavaju s učestalijim i složenijim zahtjevima; poziva Mrežu da izradi zajedničke smjernice za primjenu pristupa javnosti dokumentima, koje će provesti agencije, posebno u pogledu prava intelektualnog vlasništva;

40.  ističe da je jedno od glavnih postignuća Mreže u borbi protiv prijevara i korupcije 2016. godine bila uspostava radne skupine za suzbijanje prijevara u okviru Međuagencijske pravne mreže u cilju poboljšanja usklađenih i standardiziranih pristupa strategijama za suzbijanje prijevara među agencijama; pozdravlja razvoj snažne kulture suzbijanja prijevara unutar agencija; poziva Mrežu da obavješćuje tijelo nadležno za davanje razrješnica o radu te radne skupine;

41.  pozdravlja suradnju agencija i Europskog ureda za borbu protiv prijevara (OLAF) u području prevencije, osobito pri usvajanju njihovih strategija za suzbijanje prijevara usklađivanjem s metodologijom opisanom u smjernicama koje pruža OLAF; potiče sve agencije da usvoje smjernice OLAF-a za strategije agencija za suzbijanje prijevara;

42.  posebno poziva agencije Eurojust, EASO i eu-LISA da ulože više napora u to da bez odgode uvedu smjernice za učinkovitu politiku sprečavanja i postupanja u slučaju sukoba interesa u svrhu transparentnosti kako bi se zauzeo usklađeniji pristup javnim izjavama u vezi sa sukobom interesa;

Komunikacija i vidljivost

43.  prima na znanje da agencije aktivno promiču svoj rad različitim kanalima, no podsjeća na svoj poziv za većom vidljivosti u državama članicama izradom sveobuhvatnog plana za dopiranje do više europskih građana, osobito redovitim ažuriranjem svojih internetskih stranica kako bi pružile informacije i promicale rezultate ostvarenog rada; napominje, osim toga, da društveni mediji sve više postaju standardni komunikacijski alat agencija; primjećuje da su otvoreni dani, ciljane kampanje i videozapisi kojima se objašnjava temeljni rad agencija neke od aktivnosti koje se upotrebljavaju za educiranje građana i kojima se građanima pružaju mogućnosti da doznaju više o radu agencija i institucija Unije; prepoznaje da se opće ili specijalizirane aktivnosti u području odnosa s medijima redovito mjere s pomoću različitih pokazatelja, kao i da svaka agencija ima svoj komunikacijski plan s posebnim aktivnostima prilagođenima potrebama;

44.  prima na znanje da su agencije organizirale radne skupine i osposobljavanja u tematskim područjima kao što su komunikacija u kriznim situacijama, ljudska prava i vrijednosti, videoprodukcija, rad s novinarima, unutarnja komunikacija, vizualizacija podataka i internetska tehnologija kako bi poboljšale svoj komunikacijski kapacitet i potaknule razmjenu informacija s građanima o ulogama i funkcijama agencija; pozdravlja rad podmreže za poboljšanje rezultata i njezinu prisutnost na različitim relevantnim platformama društvenih mreža i u uspješnim zajedničkim (međuagencijskim) kampanjama;

Druge primjedbe

45.  napominje da je u svojem mišljenju br. 1/2017 o reviziji Financijske uredbe Revizorski sud predložio ažuriranje aranžmana za reviziju decentraliziranih agencija; izražava žaljenje jer se zakonodavnim prijedlogom ne predviđa nikakvo smanjenje prekomjernog administrativnog opterećenja koje i dalje snose decentralizirane agencije; napominje da revizija decentraliziranih agencija „ostaje u punoj odgovornosti Europskog revizorskog suda, koji upravlja svim potrebnim administrativnim postupcima i postupcima javne nabave”; ponavlja, nadalje, da je novi revizijski pristup koji obuhvaća revizore iz privatnog sektora doveo do znatnog povećanja administrativnog opterećenja agencija, kao i da su zbog vremena utrošenog na postupak javne nabave i administraciju ugovora o reviziji nastali dodatni troškovi, čime su dodatno opterećeni sve oskudniji resursi agencija; naglašava da je od presudne važnosti riješiti to pitanje u skladu sa zajedničkim pristupom te u kontekstu aktualne revizije Financijske uredbe i naknadne revizije Okvirne financijske uredbe; poziva sve strane koje su uključene u te revizije da hitno razjasne to pitanje kako bi se znatno smanjilo prekomjerno administrativno opterećenje;

46.  napominje da su, prema sažetku Revizorskog suda, vanjske evaluacije agencija općenito pozitivne te da su agencije pripremile akcijske planove za poduzimanje daljnjih mjera u pogledu pitanja navedenih u evaluacijskim izvješćima; napominje da, iako se uredbama o osnivanju većine agencija predviđa redovita provedba vanjske evaluacije (obično svakih četiri do šest godina), uredbe o osnivanju šest decentraliziranih agencija – Ureda BEREC-a, EASO-a, eu-LISA-e, ETF-a, ENISA-e i Europskog instituta za ravnopravnost spolova – ne sadržavaju takvu odredbu, dok se uredbom o osnivanju Europske agencije za lijekove (EMA) vanjska evaluacija zahtijeva tek svakih deset godina; smatra da je potrebno riješiti to pitanje;

47.  prima na znanje sporazum postignut na sastanku Vijeća za opće poslove od 20. studenoga 2017. o premještanju EMA-e iz Londona u Amsterdam i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo iz Londona u Pariz; svjestan je mogućeg učinka koji će na njih imati izlazak Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije s obzirom na buduće troškove i gubitak stručnosti, uzrokujući rizik za kontinuitet poslovanja; prima na znanje, nadalje, mogući učinak na prihode i aktivnosti nekoliko agencija koje nemaju sjedište u Londonu, osobito EASA-e, Europske agencije za kemikalije, Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala te Europske agencije za globalne navigacijske satelitske sustave (GSA); poziva Komisiju da u cijelosti izvješćuje pojedinačne agencije i Mrežu o postupku pregovora o Brexitu i budućim pripremama radi smanjenja na najmanju moguću mjeru negativnog utjecaja koji bi mogao imati;

48.  prima na znanje tekuću reviziju uredbi o osnivanju triju tripartitnih agencija (Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop), Eurofounda i Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA)); podsjeća na važnost očuvanja tripartitnog karaktera tih agencija kako bi se osiguralo aktivno sudjelovanje nacionalnih tijela, organizacija europskih poslodavaca i europskih radničkih organizacija u njihovu upravljanju i funkcioniranju; podsjeća da je smanjenje broja osoblja provedeno s velikim teškoćama te ponovno izražava protivljenje daljnjim rezovima, koji bi mogli ograničiti sposobnost agencija da izvršavaju svoje mandate;

49.  prima na znanje tekuću vanjsku evaluaciju četiriju agencija koje djeluju u području zapošljavanja, socijalnih pitanja i uključenosti (Cedefop, Eurofound, EU-OSHA i ETF);

50.  podsjeća da rasprava u nadležnim odborima o nacrtima godišnjih programa rada i višegodišnjim strategijama agencija doprinosi postizanju toga da programi i strategije odražavaju političke prioritete;

51.  priznaje napore koje su agencije uložile u uravnoteženje svojih višegodišnjih strategija kako bi se u njima odražavali politički prioriteti i ciljevi iz strategije Europa 2020.;

52.  ističe da su eu-LISA i EASO jedine agencije u području pravosuđa i unutarnjih poslova za koje u uredbama o osnivanju nisu propisane obveze provedbe redovnih vanjskih revizija; poziva suzakonodavce da pri reviziji njihovih uredbi o osnivanju razmotre mogućnosti rješavanja tog važnog pitanja;

o
o   o

53.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi agencijama koje podliježu ovom postupku razrješnice, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu te da je da na objavu u Službenom listu Europske unije (serija L).

(1) SL C 417, 6.12.2017.
(2) SL L 298, 26.10.2012., str. 1.
(3) SL L 328, 7.12.2013., str. 42.
(4) Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (EU-LISA), Europski potporni ured za azil (EASO), Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE), Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA), Agencija Europske unije za osposobljavanje u području izvršavanja zakonodavstva (CEPOL), Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol), Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA), Eurojust.
(5) Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA), Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA), Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA).
(6) Međuinstitucionalni sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (SL C 373, 20.12.2013., str. 1.).
(7) Za decentralizirane agencije u Komunikaciji Komisije COM(2013) 0519 od 10. srpnja 2013. primijenjen je cilj smanjenja broja zaposlenika za 5 % na decentralizirane agencije tijekom razdoblja od pet godina (2014. – 2018., pri čemu je referentna godina 2013.).
(8) U skladu s terminologijom koju je Komisija upotrijebila za klasificiranje decentraliziranih agencija kao „agencija u fazi osnivanja”, „agencija s novim zadacima” ili „agencija s ustaljenim poslovanjem”, odražavajući pritom stupanj njihova razvoja i rast njihova doprinosa Uniji te broj osoblja.

Posljednje ažuriranje: 4. prosinca 2018.Pravna napomena