Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2951(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0188/2018

Podneseni tekstovi :

B8-0188/2018

Rasprave :

PV 18/04/2018 - 26
CRE 18/04/2018 - 26

Glasovanja :

PV 19/04/2018 - 10.17
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0188

Usvojeni tekstovi
PDF 273kWORD 55k
Četvrtak, 19. travnja 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Neodlučnost u vezi s cijepljenjem i smanjenje stopa cijepljenja u Europi
P8_TA(2018)0188B8-0188/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 19. travnja 2018. o sumnjičavosti u pogledu cijepljenja i pad stopa procijepljenosti u Europi (2017/2951(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 6. lipnja 2011. pod nazivom „Imunizacija djece: uspjeh, izazovi i perspektive imunizacije djece u Europi”(1), koje su usvojili ministri zdravstva država članica EU-a,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 1. prosinca 2014. o cijepljenju kao učinkovitom alatu javnog zdravlja(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 29. lipnja 2017. naslovljenu „Europski akcijski plan ʻJedno zdravljeʼ za borbu protiv antimikrobne otpornosti” (COM(2017)0339),

–  uzimajući u obzir Globalni akcijski plan za cijepljenje Svjetske zdravstvene organizacije, koji su u svibnju 2012. podržale 194 države članice Svjetske zdravstvene skupštine,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju br. 68.6 Svjetske zdravstvene organizacije, koju su 26. svibnja 2015. podržale 194 države članice Svjetske zdravstvene skupštine,

–  uzimajući u obzir Europski akcijski plan za cijepljenje Svjetske zdravstvene organizacije za razdoblje 2015. – 2020. koji je donesen 18. rujna 2014.,

–  uzimajući u obzir tehničko izvješće Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti od 27. travnja 2017. naslovljeno „Informacijski sustavi za imunizaciju u EU-u i EGP-u”,

–  uzimajući u obzir tehničko izvješće Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti od 14. lipnja 2017. naslovljeno „Bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem i imunizacija: ključne kompetencije”,

–  uzimajući u obzir Političku deklaraciju sa sastanka na visokoj razini Opće skupštine UN-a o antimikrobnoj otpornosti, održanog 21. rujna 2016. u New Yorku,

–  uzimajući u obzir izvješće Svjetske banke iz ožujka 2017. naslovljeno „Infekcije otporne na lijekove: prijetnja našoj ekonomskoj budućnosti”,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća 2009/1019/EU od 22. prosinca 2009. o cijepljenju protiv sezonske gripe(3),

–  uzimajući u obzir rastući broj interkontinentalnih putnika,

–  uzimajući u obzir pitanja upućena Vijeću i Komisiji o neodlučnosti u vezi s cijepljenjem i smanjenju stopa procijepljenosti u Europi (O-000008/2018 – B8-0011/2018 i O-000009/2018 – B8-0012/2018),

–  uzimajući u obzir Prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da su se u prosincu 2010. globalni lideri u području zdravstva obvezali na pronalazak, razvoj i globalnu isporuku cjepiva kojima se spašavaju životi, osobito najsiromašnijim zemljama, te su sljedećih 10 godina (2011. – 2020.) proglasili „desetljećem cjepiva”;

B.  budući da se trošak kompletnog paketa cjepiva za jedno dijete, čak i po najnižim globalnim cijenama, u razdoblju od 2001. do 2014. povećao 68 puta; budući da taj porast cijene nije opravdan niti je u skladu s ciljem održivog razvoja prema kojem se treba osigurati zdrav život i promicati dobrobit u svakoj životnoj dobi;

C.  budući da se unutar EU-a i Europskog gospodarskog prostora države znatno razlikuju u pogledu preporučenih cjepiva i organizacije zdravstvenih usluga;

D.  budući da su sve države članice EU-a podržale Europski akcijski plan za cijepljenje Svjetske zdravstvene organizacije za razdoblje 2015. – 2020.;

E.  budući da poticanje visokih stopa procijepljenosti štiti građane od zaraze bolestima koje se mogu spriječiti cijepljenjem, a pandemijske su u zemljama s niskim stopama cijepljenja i imunizacije;

F.  budući da je svjetsko istraživanje provedeno u okviru projekta uspostave povjerenja u cjepiva pokazalo da na području Europe postoji najviše negativnih stavova u pogledu percepcije važnosti cjepiva i njihovoj sigurnosti i djelotvornosti, što dovodi do najveće razine sumnjičavosti u pogledu cijepljenja među stanovništvom(4);

G.  budući da je smanjenje primjene cjepiva u Europi dovelo do značajnih slučajeva izbijanja ospica i s njima povezanih smrtnih slučajeva u više europskih zemalja;

H.  budući da razne države članice na temelju pristupa „Jedno zdravlje” smatraju da je cijepljenje domaćih životinja važna mjera i za sprječavanje izbijanja prekograničnih životinjskih bolesti i za ograničenje rizika od daljnje zaraze, te su ga i uvele, između ostalog protiv infekcija bakterijom Coxiella burnettii i drugih bakterijskih i virusnih bolesti koje predstavljaju rizik za javno zdravlje;

I.  budući da je u razdoblju 2008. – 2015. u Europi zabilježeno 215 000 slučajeva oboljelih od bolesti koje su se mogle spriječiti cijepljenjem, isključujući gripu (5);

1.  prepoznaje ulogu koju bi cjepiva mogla imati u borbi protiv antimikrobne otpornosti, koju bi trebalo nastaviti istraživati;

2.  prepoznaje ulogu koju bi cjepiva mogla imati u smanjenju potrebe za antibioticima, čime bi se doprinijelo smanjenju širenja antimikrobne otpornosti, što bi trebalo nastaviti istraživati; međutim, ističe da hitno smanjenje prekomjerne uporabe i zloporabe antibiotika kao i nenamjernog izlaganja njima mora i dalje ostati glavni prioritet;

3.  napominje da se zahvaljujući cijepljenu svake godine spriječi približno 2,5 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu i da se smanjuju troškovi liječenja konkretnih bolesti, uključujući liječenje antimikrobnim lijekovima;

4.  pozdravlja činjenicu da je uvođenje zaštitnog cijepljenja velikih razmjera u Europi znatno doprinijelo iskorjenjivanju ili smanjenju broja slučajeva brojnih zaraznih bolesti; ipak, zabrinut je zbog uznemiravajuće pojave sumnjičavosti u pogledu cijepljenja i nedostatka nacionalnih preporuka kojima se uzima u obzir starenje stanovništva te poziva na veću transparentnost u proizvodnji cjepiva i uspostavljanju mjera kako bi se razuvjerilo europske građane;

5.  ističe da cjepiva prolaze stroga testiranja u više faza ispitivanja prije nego što ih Svjetska zdravstvena organizacija pretkvalificira i Europska agencija za lijekove odobri za uporabu, te se redovito preispituju; ističe da istraživači moraju prijaviti bilo kakav sukob interesa;

6.  predlaže da istraživači koji se nalaze u sukobu interesa budu isključeni iz povjerenstava za ocjenjivanje; poziva na skidanje statusa tajnosti rasprava povjerenstva za ocjenjivanje Europske agencije za lijekove; predlaže da se objavljuju znanstveni i klinički podaci na kojima se temelje zaključci povjerenstva, čija je anonimnost unaprijed zajamčena;

7.  podsjeća da je u europskom akcijskom planu „Jedno zdravlje” za borbu protiv antimikrobne otpornosti navedeno da je imunizacija cijepljenjem isplativa intervencija u području javnog zdravlja u borbi protiv antimikrobne otpornosti(6);

8.  pozdravlja aktivni angažman Komisije u pogledu cijepljenja i uključenje inicijative za cijepljenje u program rada Komisije za 2018.; pozdravlja objavljivanje plana za preporuku Vijeća o jačanju suradnje u borbi protiv bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem;

9.  podržava činjenicu da je u akcijskom planu za borbu protiv antimikrobne otpornosti Komisija najavila da će omogućiti poticaje kako bi se povećala uporaba dijagnostike, alternativa antimikrobnim sredstvima i cjepiva(7);

10.  pozdravlja skoro pokretanje zajedničkog djelovanja čiji je cilj povećanje procijepljenosti, a koje se sufinancira sredstvima iz zdravstvenog programa EU-a;

11.  poziva države članice i Komisiju da ojačaju pravnu osnovu za procijepljenost; ističe da su prema 1. cilju Europskog akcijskog plana za cijepljenje za razdoblje 2015. – 2020. uvođenje i provedba odgovarajućeg zakonodavnog okvira ključni za definiranje nacionalnih prioriteta i poduzimanje konkretnih koraka prema održivoj obvezi imunizacije;

12.  snažno podupire Sporazum o zajedničkoj javnoj nabavi kojim se državama članicama i Komisiji pruža okvir za zajedničku nabavu cjepiva, čime se udružuje kupovna moć država članica i osigurava dostupnost pandemijskih cjepiva u dostatnim količinama kako bi se zajamčio pristup cjepivima i jednako postupanje sa svim državama članicama koje sudjeluju u sporazumu;

13.  pozdravlja činjenicu da su 24 države članice potpisale Sporazum o zajedničkoj javnoj nabavi, što znači da se njime obuhvaća 447,8 milijuna od 508,2 milijuna građana EU-a; poziva države članice koje još nisu potpisale taj sporazum da to učine kako bi se zajamčilo da svi građani EU-a budu obuhvaćeni njime;

14.  podsjeća na važnost transparentnosti u stvaranju i održavanju povjerenja javnosti u lijekove;

15.  podsjeća na važnost Uredbe o kliničkim ispitivanjima(8) u poticanju i olakšavanju istraživanja novih cjepiva i osiguravanju transparentnosti rezultata kliničkih ispitivanja; poziva Komisiju i Europsku agenciju za lijekove da bez daljnje odgode provedu Uredbu o kliničkim ispitivanjima; ponajprije uspostavom Europskog portala i baze podataka (engl. European Portal and Database, EUPD) čija provedba već više od dvije godine znatno kasni; nadalje, poziva sve uključene strane da osiguraju da aktualno preseljenje Europske agencije za lijekove iz Londona ne dovede do dodatnih poremećaja ili kašnjenja u radu agencije;

16.  poziva države članice da zajamče da su svi zdravstveni radnici cijepljeni na odgovarajući način; poziva Komisiju da u preporuci Vijeća o pojačanoj suradnji u borbi protiv bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem razmotri pitanje stopa procijepljenosti zdravstvenih radnika;

17.  smatra da je inicijativa Komisije da izradi prijedlog za preporuku Vijeća o pojačanoj suradnji u borbi protiv bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem koja bi trebala biti predstavljena u drugom tromjesečju 2018. i kojom se pruža potpora državama članicama u provedbi programa cijepljenja u nastojanju da smanje sumnjičavosti u pogledu cijepljenja, pojačaju opskrbu cjepivima i povećaju ukupnu procijepljenost veoma dobar korak; poziva Komisiju i Vijeće da pri sastavljanju preporuka uzmu u obzir stajalište Parlamenta;

18.  sa zabrinutošću napominje da epidemiološki podaci o trenutačnom stanju u vezi s cijepljenjem u državama članicama ukazuju na značajne nedostatke u prihvaćanju cjepiva i na nedostatnu stopu procijepljenosti koja bi omogućila odgovarajuću zaštitu; zabrinut je zbog toga što je rastuća i raširena sumnjičavost u pogledu cijepljenja dostigla zabrinjavajuće razmjere zbog niza zdravstvenih posljedica koje izaziva u državama članicama; poziva države članice, uzimajući u obzir korisnost cijepljenja u preventivne svrhe, da se pobrinu da cijepljenjem ne budu obuhvaćena samo djeca predškolske dobi nego da sve skupine stanovništva bude uključene u pristup cjeloživotnog cijepljenja;

19.  ističe da je slabljenje povjerenja javnosti u cijepljenje u svijetu razlog za zabrinutost i veliki izazov za stručnjake u javnom zdravstvu; napominje da je zbog sumnjičavosti u pogledu cijepljenja nekoliko država u Europi trenutačno suočeno s pojavom ospica koja se mogla spriječiti; poziva Komisiju da nastavi jačati svoju potporu nacionalnim sustavima cijepljenja namijenjenima za povećanje procijepljenosti;

20.  ističe da bi se većom transparentnošću u postupku ocjenjivanja cjepiva i njihovih pomoćnih sredstava te financiranjem neovisnih istraživačkih programa o eventualnim nuspojavama cjepiva doprinijelo vraćanju povjerenja u programe cijepljenja;

21.  poziva Komisiju i države članice da ojačaju infrastrukturu za prikupljanje podataka u svrhu praćenja obrazaca zaraznih bolesti i utjecaja cjepiva u stvarnom životu kako bi se podržali programi imunizacije;

22.  zabrinut je zbog velikih razlika u pogledu cjepiva koja se preporučuju, pružaju i/ili proglašavaju obveznim u raznim državama članicama; također je zabrinut zbog toga što te razlike u procijepljenosti pogoršavaju zdravstvene nejednakosti među državama članicama i podrivaju napore da se smanje i iskorijene bolesti koje se mogu spriječiti;

23.  osuđuje širenje nepouzdanih, zavaravajućih i neznanstvenih informacija o cijepljenju koje se još dodatno potiče medijskim kontroverzama, senzacionalizmom i lošim novinarstvom; poziva države članice i Komisiju da poduzmu djelotvorne korake protiv širenja takvih dezinformacija te da nastave razrađivati kampanje za podizanje razine osviještenosti i informiranje u cilju ponovne uspostave povjerenja u cjepiva, da poboljšaju edukaciju i dijalog u koji osobito treba uključiti roditelje i da stvore europsku platformu čiji će cilj biti povećanje procijepljenosti i suzbijanje učinka zavaravajućih informacija;

24.  ističe potrebu za tim da se građanima pruže uključive, činjenične i znanstveno utemeljene informacije; poziva Komisiju i države članice da omoguće lakši dijalog s dionicima iz civilnog društva, pokretima na lokalnoj razini, akademskom zajednicom, medijima i nacionalnim zdravstvenim vlastima u cilju suzbijanja nepouzdanih, zavaravajućih i neznanstvenih informacija o cijepljenju;

25.  zabrinut je zbog manjka proračunskih sredstava izravno namijenjenih za cijepljenje u nekim državama članicama i zbog visokih cijena te velikih razlika u cijeni nekih cjepiva kojima se mogu spasiti životi, što bi moglo pojačati postojeće nejednakosti u području zdravlja; poziva Komisiju i države članice da što prije provedu mjere na koje je Europski parlament pozvao u svojoj Rezoluciji od 2. ožujka 2017. o mogućnostima EU-a za poboljšanje pristupa lijekovima(9), naglašavajući pritom da je, dugoročno gledano, cijepljenje jedna od najisplativijih mjera javnog zdravlja kojima raspolažu zdravstveni sustavi;

26.  zabrinut je zbog toga što visoke cijene cjepiva nerazmjerno pogađaju zemlje s niskim i srednjim dohotkom, uključujući zemlje koje gube potporu donatora koju su prethodno primali u okviru Saveza za cjepiva Gavi; poziva Komisiju i države članice da poduzmu mjere kojima bi se olakšao pristup cjepivima u dotičnim zemljama;

27.  pozdravlja ohrabrujući napredak koji je ostvaren u borbi protiv bolesti i vrsta raka povezanih s humanim papiloma virusom (HPV) zahvaljujući programima cijepljenja protiv virusa HPV-a; poziva države članice da nastave s razvojem tih programa i istraže načine kojima bi se povećale stope procijepljenosti i spriječili drugi oblici raka, primjerice, uključivanjem dječaka u programe cijepljenja;

28.  smatra da je ključno pružiti usluge probira i cijepljenja migrantima i izbjeglicama koji ulaze u države EU-a; poziva Komisiju i države članice da zabilježe konkretne aktivnosti cijepljenja koje se provode za migrante i izbjeglice koji ulaze u države EU-a i da energično rade na rješavanju utvrđenih nedostataka;

29.  zabrinut je zbog nestašica cjepiva te poziva Komisiju i države članice da pronađu rješenja za povećanje opskrbe i dostupnosti cjepiva, uključujući mehanizme za pripremu zaliha cjepiva;

30.  poziva države članice i Komisiju da među zdravstvenim djelatnicima koji obavljaju cijepljenja promiču kampanje za podizanje razine osviještenosti o njihovoj moralnoj i etičkoj obvezi da zaštite javno zdravlje tako da pacijentima (ili njihovim zakonskim skrbnicima) pružaju dostatne informacije o cjepivima kako bi oni mogli donositi utemeljene odluke;

31.  ističe da su zdravstveni djelatnici temelj za prihvaćanje cjepiva u javnosti i da se kao glavni razlog za cijepljenje dosljedno navode njihove preporuke(10);

32.  poziva Komisiju i države članice da izrade sveobuhvatan akcijski plan EU-a kojim bi se riješio društveni problem sumnjičavosti u pogledu cijepljenja, ojačale obveze država članica u pogledu imunizacije kao prioritetne mjere u području javnog zdravlja, uključujući prioritetne mjere i mjere prilagođene regijama, te uzele u obzir različite okolnosti i posebni izazovi s kojima su suočene države članice;

33.  poziva Komisiju da omogući usklađeniji i ujednačeniji raspored cijepljenja širom EU-a, da razmjenjuje najbolje prakse, da zajedno s državama članicama istraži mogućnosti izrade platforme EU-a za kontrolu sigurnosti i učinkovitosti cjepiva, osigura jednakomjernu pokrivenost diljem Europe, smanji zdravstvene nejednakosti i doprinese povećanju povjerenja u programe cijepljenja i u cjepiva; poziva Komisiju da pokrene ciljane inicijative za cijepljenje, primjerice projekt „Europski dan cijepljenja protiv gripe” na koji bi se svake godine mogle pokretati kampanje cijepljenja u skladu s ciljem pokrivenosti od 75 % utvrđenim u preporukama Vijeća o sezonskoj gripi;

34.  poziva Komisiju i države članice da donesu konkretne mjere u okviru pristupa „Jedno zdravlje” kako bi se stope procijepljenosti povećale i kod ljudi i, po potrebi, kod životinja i to financijskim poticajima i politikama, te kako bi se na isplativiji način suzbile zarazne bolesti i otpornost na antibiotike, između ostalog u kontekstu buduće zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje nakon 2020.;

35.  poziva države članice da Komisiji, Europskom centru za sprečavanje i kontrolu bolesti i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji pravodobno pružaju podatke o cijepljenju i bolestima koje se mogu spriječiti cijepljenjem;

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i vladama država članica.

(1) SL C 202, 8.7.2011., str. 4.
(2) SL C 438, 6.12.2014., str. 3.
(3) SL L 348, 29.12.2009., str. 71.
(4) Larson, Heidi J. et al. The State of Vaccine Confidence 2016: Global Insights Through a 67-Country Survey. (Povjerenje u cjepiva 2016. Svjetski podaci na temelju istraživanja provedenog u 67 zemalja.) Online časopis EBioMedicine. 2016. Svezak 12, str. 295 – 301.
(5) Vijeće za vanjske odnose, karte s prikazom pojave bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, 2015.
(6) Vidjeti akcijski plan, str. 10.
(7) Vidjeti akcijski plan, str. 12.
(8) Uredba (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te o stavljanju izvan snage Direktive 2001/20/EZ (SL L 158, 27.5.2014., str. 1.).
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0061.
(10) J. Leask, P. Kinnersley, C. Jackson, F. Cheater, H. Bedford, G. Rowles. Communicating with parents about vaccination: a framework for health professionals. (Kako komunicirati s roditeljima o cjepivu. Okvir za zdravstvene djelatnike.) BMC Pediatrics. 2012. svezak 12. str. 12 – 154.

Posljednje ažuriranje: 4. prosinca 2018.Pravna napomena