Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2285(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0136/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0136/2018

Rasprave :

PV 02/05/2018 - 24
CRE 02/05/2018 - 24

Glasovanja :

PV 03/05/2018 - 7.11
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0200

Usvojeni tekstovi
PDF 286kWORD 57k
Četvrtak, 3. svibnja 2018. - Bruxelles Završno izdanje
Kohezijska politika i tematski cilj „Promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža”
P8_TA(2018)0200A8-0136/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 3. svibnja 2018. o provedbi o kohezijskoj politici i tematskom cilju „promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža” – članak 9. stavak 7. Uredbe o zajedničkim odredbama (2017/2285(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir kohezijsku politiku i tematski cilj „promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža” – članak 9. stavak 7. Uredbe o zajedničkim odredbama (EU) br. 1303/2013(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu o zajedničkim odredbama , članak 37. o financijskim instrumentima koji se podupiru u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1301/2013 o Europskom fondu za regionalni razvoj, članak 5. stavak 7. o promicanju održivog prometa i otklanjanju uskih grla u infrastrukturama glavnih mreža(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1300/2013 o Kohezijskom fondu, članak 4. točku (d) o promicanju održivog prometa i otklanjanju uskih grla u infrastrukturama glavnih mreža(3),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o smjernicama Unije za razvoj transeuropske prometne mreže i stavljanju izvan snage Odluke br. 661/2010/EU(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010.(5),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1386/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” Tekst značajan za EGP”(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o „regijama koje zaostaju u EU-u”(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 6. srpnja 2017. o promicanju kohezije i razvoja u najudaljenijim regijama Unije: primjena članka 349. UFEU-a(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2017. o pravoj kombinaciji financiranja za europske regije: uravnotežena primjena financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava u kohezijskoj politici EU-a(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o provedbi Bijele knjige o prometu iz 2011.: razmatranje aktualnog stanja i put naprijed prema održivoj mobilnosti(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. travnja 2009. o Zelenoj knjizi o budućnosti politike TEN-T-a(11),

–  uzimajući u obzir Sedmo izvješće Komisije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji od 9. listopada 2017. naslovljeno „Moja regija, moja Europa, naša budućnost” (COM(2017)0583),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. veljače 2018. naslovljenu „Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana suradnja EU-a sa zapadnim Balkanom” (COM(2018)0065),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. listopada 2017. naslovljenu „Jače i obnovljeno strateško partnerstvo s najudaljenijim regijama EU-a” (COM(2017)0623),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2017. naslovljenu „Poticanje rasta i kohezije u graničnima regijama EU-a” (COM(2017)0534),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. prosinca 2013. naslovljenu „Zajedno prema konkurentnoj gradskoj mobilnosti s učinkovitim iskorištavanjem resursa” (COM(2013)0913),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 8. ožujka 2011. naslovljenu „Plan za prijelaz na konkurentno gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika 2050.” (COM(2011)0112),

–  uzimajući u obzir Bijelu knjigu Komisije od 28. ožujka 2011. naslovljenu „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – ususret konkurentnom prometnom sustavu u kojem se učinkovito gospodari resursima” (COM(2011)0144),

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 4. veljače 2009. naslovljenu „TEN-T: Pregled politike – ususret bolje integriranoj transeuropskoj prometnoj mreži koja služi zajedničkoj prometnoj politici” (COM(2009)0044),

–  uzimajući u obzir objedinjeno izvješće Komisije iz kolovoza 2016. naslovljeno „Program rada 1: ex post evaluacija programa kohezijske politike 2007. – 2013. s naglaskom na Europskom fondu za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskom fondu (KF)”,

–  uzimajući u obzir objedinjeno izvješće Komisije iz lipnja 2016. naslovljeno „Trendovi regionalnog razvoja u EU-u – Program rada 1: ex post evaluacija programa kohezijske politike 2007. – 2013. s naglaskom na Europskom fondu za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskom fondu (KF)”,

–  uzimajući u obzir završno izvješće Komisije iz svibnja 2016. naslovljeno „Program rada 5: ex post evaluacija programa kohezijske politike 2007. – 2013. s naglaskom na Europskom fondu za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskom fondu (KF)”,

–  uzimajući u obzir Radni dokument službi Komisije od 10. travnja 2017. „Konkurentnost u regijama s niskim prihodima i slabim rastom: izvješće o regijama koje zaostaju” (SWD(2017)0132),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 4. svibnja 2010. naslovljenu „Savjetovanje o budućoj politici transeuropske prometne mreže” (COM(2010)0212),

–  uzimajući u obzir izvješće Europske agencije za okoliš „Usklađeni inventar stakleničkih plinova Europske unije: službene procjene emisija stakleničkih plinova za 2016.”,

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Svijet se mijenja, a s njime i promet” koju je naručila Glavna uprava Parlamenta za unutarnju politiku, Resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika, ožujak 2016.,

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Budućnost prometne infrastrukture EU-a” koju je naručila Glavna uprava Parlamenta za unutarnju politiku, Resorni odjel B: Strukturna i kohezijska politika, siječanj 2010.,

–  uzimajući u obzir statistički dokument Eurostata iz 2016. naslovljen „Pokazatelji u području energetike, prometa i okoliša – izdanje iz 2016.”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0136/2018),

A.  budući da su u sklopu tematske koncentracije, čiji je cilj povećati djelotvornost europskih strukturnih i investicijskih fondova (fondovi ESI) i podržati napore koje regije ulažu u provedbu strategije Europa 2020., ulaganja u okviru tematskog cilja br. 7 promišljeno usredotočena na povećanje kvalitete prometne infrastrukture, uključujući učinkovitu uporabu postojeće infrastrukture;

B.  budući da se s pomoću KF-a i EFRR-a pruža potpora i za razvoj mreže TEN-T i regionalne i lokalne prometne infrastrukture koja nije obuhvaćena mrežom TEN-T, naročito u slabije razvijenim državama članicama i regijama gdje je potrebno uložiti još puno napora u uspostavljanje veza koje nedostaju, uklanjanje uskih grla i modernizaciju željezničkih vozila;

C.  budući da su sektor prometa i s njime povezana infrastruktura odlučujući i temeljni čimbenik za razvoj svake zemlje, kao i za dobrobit stanovnika država članica, zbog čega je prometni sektor i dalje ključno područje ulaganja koje doprinosi rastu, konkurentnosti i razvoju poticanjem gospodarskog potencijala svih regija EU-a, čime se jača ekonomska i socijalna kohezija i podupire unutarnje tržište, a time i omogućuje kohezija, integracija i socijalno-gospodarska uključenost, rješava problem neravnoteže među regijama, omogućuje pristup uslugama i osposobljavanju u najudaljenijim regijama koje su trenutačno u opasnosti od depopulacije te jačaju mreže za pokretanje i razvoj poslovanja;

D.  budući da je u razdoblju 2007. – 2013. u prometnu infrastrukturu uložena 81 milijarda eura, odnosno gotovo trećina (31 %) fondova ESI; budući da je najjači pozitivni učinak ulaganja u prometnu infrastrukturu EU-a posebno i konkretnije vidljiv u središnjoj i istočnoj Europi gdje je dodijeljeno 69 % ukupnih sredstava za financiranje sektora prometa;

E.  budući da je Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. obilježen povećanjem proračuna fondova ESI i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF); budući da unatoč negativnim učincima nedavne gospodarske i financijske krize te kašnjenju pri provedbi programskog razdoblja nema većeg utjecaja na ulaganja u promet; budući da su ulaganja u prometnu infrastrukturu EU-a jedna od politika kojom se ostvaruje najveća dodana vrijednost EU-a s obzirom na učinke prelijevanja, među ostalim, na jedinstvenom tržištu, čime praktično sve države članice ostvaruju neto korist od ulaganja;

F.  budući da uspješni cestovni, željeznički i lučki projekti koji se podržavaju iz proračuna EU-a doprinose gospodarstvu, rastu, industriji, izvozu, turizmu, trgovini, stvaranju radnih mjesta, oživljavanju regija i zaustavljanju trendova depopulacije; budući da postoje primjeri dodane vrijednosti EU-a kao što su: modernizacija željezničke pruge E30/C-E30 od Krakówa do Rzeszówa u Poljskoj, željeznička pruga od Sofije do Plovdiva u Bugarskoj, željeznički tunel (moduli 5 i 6) u Leipzigu u Njemačkoj, modernizacija tračnica od Votica do Benešova u Pragu u Češkoj Republici, obnova stjecišta Ülemiste u Tallinnu u Estoniji, obnova nacionalne ceste DN6 od Alexandrije do Craiove u Rumunjskoj, brza željeznica Madrid-Valencia-Murcia u Španjolskoj, završetak autoceste Trakiya od Sofije do luke Burgas na Crnom moru, linija metroa br. 4 u Budimpešti u Mađarskoj, linije metroa u Sofiji u Bugarskoj i mnogi drugi;

G.  budući da su TEN-T i prometna infrastruktura, kao što su ceste, brze željeznice te plovni i zračni putovi, prioriteti EU-a, i ako bi europska ulaganja zaostajala, ta bi se praznina mogla popuniti povećanim izravnim stranim ulaganjima koja bi dovela do premještanja dobiti, poreza i mogućnosti zapošljavanja izvan EU-a, čime bi se možda povećala ovisnost i makroekonomska nestabilnost regija; budući da bi takav postupak dugoročno ugrozio regionalnu prisutnost i politike Unije te bi doveo do fragmentacije i nejednakosti;

H.  budući da razvoj koridora osnovne mreže obuhvaća niz sastavnica kao što su infrastruktura za alternativna goriva (oprema za punjenje) te inteligentni i inovativni prometni sustavi i da ima presudnu ulogu u omogućavanju dekarbonizacije prometnog sustava kao cjeline;

I.  budući da su pametne, budućim promjenama prilagođene, održive i potpuno međupovezane prometne, energetske i digitalne mreže nužan preduvjet za dovršetak i neometano funkcioniranje jedinstvenog europskog tržišta i povezivanje Europe sa svjetskim tržištem; budući da su to istinske žile kucavice za rast gospodarske produktivnosti EU-a, teritorijalnu koheziju i dobrobit njegovih građana;

J.  budući da će se integriranijim pristupom ulaganjima u prometnu infrastrukturu ukloniti uska grla, poboljšati multimodalna povezanost i povećati ulaganja u prelazak s cestovnog na željeznički promet, kao i u ekološki prihvatljiva vozila, kao što su primjerice električna vozila, te u željezničke i plovne putove; budući da će to dovesti do diversifikacije izvora energije u prometu i ekološki prihvatljivijih prometnih mreža, čime će se smanjiti emisije stakleničkih plinova, poboljšati kakvoća zraka i poticati daljnje djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena;

K.  budući da je promet važna sastavnica politike EU-a u području energetike i klime te budući da se ciljevi EU-a u pogledu minimalnog udjela energije iz obnovljivih izvora i ciljevi za smanjenje emisija stakleničkih plinova ne mogu postići bez znatnog doprinosa prometnog sektora;

1.  ističe da bi CEF, KF i EFRR u idućem programskom razdoblju i dalje trebali biti osnovni izvori EU-a za ulaganja u prometnu infrastrukturu u okviru tematskog cilja „promicanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u infrastrukturi ključnih mreža”; predlaže da bi, s obzirom na visoku europsku dodanu vrijednost i opsežne učinke prelijevanja koji se ostvaruju, ti izvori financiranja trebala ostati dostupni i da bi se iz njih trebali uravnoteženo pokrivati troškovi za sve države članice i regije EU-a kako bi se doprinijelo provedbi kohezijske politike EU-a;

2.  napominje da bi logika intervencije koja je u osnovi ulaganja EU-a u prometnu infrastrukturu trebala ostati uravnotežena kombinacija izvora kojima se upravlja na središnjoj razini i onih za koje je upravljanje podijeljeno kako bi se odgovorilo na potrebe politike i potrebe za financiranjem; podsjeća da je cilj CEF-a na središnjoj razini riješiti pitanje osnovnih koridora TEN-T koji su prioritet cijelog EU-a, uključujući aspekte sigurnosti, tehnoloških inovacija i okoliša; također podsjeća na to da EFRR i KF imaju jaku regionalnu dimenziju koja odgovara lokalnoj potražnji (gradska i prigradska područja) i regionalnim posebnostima; ističe da se njima preko sekundarnih i tercijarnih čvorova i multimodalnih terminala podupire povezivost s TEN-T-om i mobilnost (sveobuhvatna mreža TEN-T); u tom kontekstu ističe da relevantne proračunske omotnice za tri izvora financiranja treba ojačati na uravnotežen način kako bi se izbjegla asimetrična raspodjela ulaganja među razinama; poziva Komisiju da omogući pojednostavljene, pravovremene i fleksibilne postupke prijenosa sredstava među regijama, operativnim programima i osima programa u okviru fondova ESI kako bi se na odgovarajući način reagiralo na promjenjivu gospodarsku stvarnost i regionalnu potražnju;

3.  smatra da treba definirati ulogu dodatnih izvora kao što je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) i financijskih instrumenata s obzirom na njihovu komplementarnost s EFRR-om i KF-om te njihovu dodatnost u odnosu na operacije kreditiranja koje poduzima EIB; napominje da je mehanizam za mješovito financiranje za promet u okviru CEF-a za 2017 osmišljen i za jačanje tih sinergija, no potrebna je razmjena najboljih praksi među državama članicama i daljnja potpora za kapacitete; u tom pogledu ističe da bi EFSU trebao služiti kao platforma za javno-privatna partnerstva pri usklađivanju financijskih instrumenata s privatnima ulaganjima i nacionalnim/regionalnim financiranjem na razini projekta; napominje da bi unovčive infrastrukturne projekte ponajprije trebalo podržavati zajmovima, jamstvima EU-a ili mješovitim financiranjem, osim financiranja iz EFRR-a, KF-a ili CEF-a; međutim smatra da bi bespovratna sredstva i dalje trebala biti glavni financijski izvor ulaganja za financiranje održivog javnog prijevoza;

4.  napominje da infrastruktura zahtijeva objektivno ex ante kvantificiranje potražnje i budućih potreba prije određivanja proračuna i načina pružanja potpore; ističe da bi u okviru ciljeva povezanih s ključnom mrežnom infrastrukturom trebalo biti moguće razmotriti postojeću potražnju na odgovarajućoj teritorijalnoj razini s pomoću kriterija prihvatljivosti za EFRR i KF; također napominje da modeliranje transeuropske, regionalne i lokalne prometne mreže može učinkovito pokazati gdje bi se ulaganjem najbolje postigla europska dodana vrijednost;

5.  poziva Komisiju da u cilju promicanja održivog prometa i uklanjanja uskih grla u ključnim mrežnim infrastrukturama sastavi popis kriterija prihvatljivosti, kojima se bolje izražavaju lokalne i regionalne potrebe u pogledu prometne infrastrukture, kako bi se lakše utvrdila ukupna omotnica za promet, potrebna ulaganja i prioriteti; napominje da je kao osnovu važno uzeti visokokvalitetne, pouzdane, ažurirane, strukturirane i dostupne podatke iz pregleda stanja u prometu u EU-u; nadalje napominje da taj popis može obuhvaćati pitanja kao što su multimodalna povezivost, lokalne i regionalne posebnosti, dostupnost alternativnih načina prijevoza, cestovna i željeznička sigurnost i utjecaj na okoliš;

6.  prima na znanje potrebu da se ulaganja u prometnu infrastrukturu preko EFRR-a, CEF-a i KF-a intenzivnije usmjere na veća integrirana ulaganja u osnovnu prometnu infrastrukturu u slabije razvijenim regijama, kao i u planinskim, udaljenim i teško pristupačnim najudaljenijim regijama te u regijama čiji je broj stanovnika u padu, nakon što se odgovarajućom analizom troškova i koristi odredi dodana vrijednost za EU, te prima na znanje potrebu za poboljšanjem rada na multimodalnoj povezivosti; ističe da je poboljšanje pristupačnosti tih regija preduvjet za gospodarski razvoj; poziva Komisiju i države članice da javnim savjetovanjem prije provedbe projekta potaknu aktivnije sudjelovanje javnog sektora u prometnim rješenjima na nacionalnoj, regionalnoj, ali i na razini lokalnih/gradskih i ruralnih područja u cilju osmišljavanja optimalnih prometnih ulaganja;

7.  napominje da su za održive inovacije u prometu potrebne sinergije i aditivnost među trima glavnim instrumentima, a to su fondovi ESI, CEF te Obzor 2020. i njegov nasljednik;

8.  poziva na povećanje potpore iz EFRR-a za europsku teritorijalnu suradnju preko dodatnih sredstava, s naglaskom na ključnim ulaganjima u održivu prometnu infrastrukturu (kao što su prekogranični plovni putovi, luke, mostovi, željeznice, međusobno povezivanje različitih oblika prijevoza i terminala itd.); shvaća da je potrebno usredotočiti se na povezivost u prekograničnim regijama, među ostalim i na vanjskim granicama EU-a, na pružanje savjetodavne pomoći i izgradnju kapaciteta na razini projekta; poziva na uklanjanje prepreka kako bi se olakšala ulaganja, a posebno prekogranična ulaganja (u plovne putove te željeznički i cestovni promet), i omogućio pristup vanjskim tržištima;

9.  poziva na uklanjanje prometnih infrastrukturnih nedostataka povezanih sa zapadnim Balkanom u pogledu integriranih prometnih projekata usredotočavanjem na daljnja ulaganja u povezivost i na rješavanje problema prometnih uskih grla, posebno s obzirom na komunikaciju Komisije o europskoj perspektivi zapadnog Balkana; u tom kontekstu podsjeća na važnost europske teritorijalne suradnje i makroregionalnih strategija za integrirane projekte u području prometa te istodobno prima na znanje potrebu za boljom koordinacijom prometnih planova i projekata radi uklanjanja prometnih nedostataka, primjerice povezanih sa zapadnim Balkanom; u tom kontekstu nadalje podsjeća da su morske luke i vodni putovi vrlo često prekogranične naravi i da bi trebali imati koristi od jednake stope sufinanciranja kao i prekogranični željeznički i cestovni projekti;

10.  ističe da je u kohezijsku politiku potrebno uključiti zaštitu klime u vezi s ciljem održivog prijevoza, čime bi se nastojali ostvariti ciljevi EU-a u pogledu smanjenja emisija CO2; traži od Komisije da zahtijeva od država članica da u postupke odlučivanja i planiranja projekata prihvatljivih za financiranje uključe zakonodavstvo EU-a u području okoliša, posebno projekt Natura 2000, strateške evaluacije okoliša, procjenu učinka na okoliš, kvalitetu zraka, Okvirnu direktivu o vodama, direktive o staništima i pticama te Mehanizam izvješćivanja o prometu i okolišu Europske agencije za okoliš;

11.  ističe da bi trebalo bolje podržati promicanje upravljanja pametnim prometom, među ostalim digitalizacijom, tako što će se učinkovitije koristiti postojeća infrastruktura i promet preusmjeravati na razdoblja smanjenog opterećenja;

12.  poziva na uspostavu adekvatne i ambiciozne zajedničke europske prometne politike koja se temelji na okviru financiranja integriranom i koordiniranom s instrumentima EU-a za promet; smatra da tematsku koncentraciju treba očuvati kako bi se omogućilo pojednostavnjenje i sinergije među različitim izvorima financiranja na razini projekta; predlaže stvaranje jedinstvenog skupa pravila za sve izvore financiranja povezane sa svim tematskim ciljevima; smatra da treba pojednostaviti, standardizirati i ubrzati javnu nabavu i postupke usklađivanja s pravilima o državnoj potpori;

13.  poziva Komisiju i države članice da nastave sufinancirati projekte u sljedećem programskom razdoblju u skladu s načelom „iskoristi ili izgubi”;

14.  pozdravlja rad instrumenta za zajedničku pomoć pri potpori projektima u europskim regijama (JASPERS), Europskog centra znanja za javno-privatna partnerstva (EPEC) i Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU); očekuje, međutim, da se u okviru operacija Grupe EIB-a u sektoru prometne infrastrukture unutar EU-a znatno više sredstava izdvoji za pružanje sveobuhvatne savjetodavne pomoći lokalnim, regionalnim i nacionalnim tijelima u ranijoj fazi identifikacije i predprocjene projekata koji imaju dodanu vrijednost EU-a;

15.  poziva Komisiju da u okviru nove uredbe (uredbi) o kohezijskoj politici nakon 2020. predloži veća izdvajanja sredstava za gradove kako bi oni podnosili zajedničke zahtjeve u pogledu infrastrukture ili tehnologije kojom bi se doprinijelo dekarbonizaciji gradskog prijevoza i smanjenju onečišćenja zraka iz cestovnih vozila;

16.  u skladu s Izjavom iz Vallette o sigurnosti na cestama podupire dodjelu odgovarajućih sredstava za istraživanja, programe i projekte kojima se promiče sigurnost na cestama u Europi;

17.  ističe potrebu za osiguravanjem resursa za podržavanje održive gradske mobilnosti, razvoja inteligentnih prometnih sustava, projekata za bicikliste i pješake te poboljšanja dostupnosti prijevoza za osobe s invaliditetom;

18.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, Odboru regija, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te vladama i nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 289.
(3) SL L 347, 20.12.2013., str. 281.
(4) SL L 348, 20.12.2013., str. 1.
(5) SL L 348, 20.12.2013., str. 129.
(6) SL L 354, 28.12.2013., str. 171.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0067.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0316.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0222.
(10) SL C 316, 22.9.2017., str. 155.
(11) SL C 184 E, 8.7.2010., str. 35.

Posljednje ažuriranje: 7. studenog 2018.Pravna napomena