Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2070(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0166/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0166/2018

Rasprave :

PV 29/05/2018 - 22
CRE 29/05/2018 - 22

Glasovanja :

PV 30/05/2018 - 13.14
CRE 30/05/2018 - 13.14
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0230

Usvojeni tekstovi
PDF 184kWORD 65k
Srijeda, 30. svibnja 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Godišnje izvješće o provedbi zajedničke trgovinske politike
P8_TA(2018)0230A8-0166/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 30. svibnja 2018. o Godišnjem izvješću o provedbi zajedničke trgovinske politike (2017/2070(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije naslovljenu „Trgovina za sve: prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici”,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja(1),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 13. rujna 2017. o provedbi strategije trgovinske politike „Trgovina za sve” (COM(2017)0491),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 9. studenog 2017. o provedbi sporazumâ o slobodnoj trgovini u razdoblju od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. (COM(2017)0654),

–  uzimajući u obzir rezoluciju koju je 25. rujna 2015. usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”,

–  uzimajući u obzir govor o stanju Unije koji je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker održao 13. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. studenog 2017. o multilateralnim pregovorima uoči 11. ministarske konferencije WTO-a u Buenos Airesu, 10. – 13. prosinca 2017.(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o provedbi preporuka Europskog parlamenta iz 2010. o socijalnim i ekološkim standardima, ljudskim pravima i korporativnoj odgovornosti(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače 2016. s preporukama Europskog parlamenta Komisiji za pregovore o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA)(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. o utjecaju međunarodne trgovine i trgovinskih politika EU-a na globalne vrijednosne lance(5),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju 15. studenoga 2017. radi donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2016/1036 o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije i Uredbe (EU) 2016/1037 o zaštiti od subvencioniranog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske unije(6),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. prosinca 2017. naslovljenu „Ususret strategiji digitalne trgovine”(7),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 16. ožujka 2017. u cilju donošenja Uredbe (EU) 2017/... Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja(8),

–  uzimajući u obzir svoje stajalište u prvom čitanju od 4. listopada 2016. u cilju donošenja Uredbe (EU) 2016/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1236/2005 o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o ljudskim pravima i socijalnim i ekološkim standardima u međunarodnim trgovinskim sporazumima(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 25. studenoga 2010. o međunarodnoj trgovinskoj politici u kontekstu nezaobilaznih mjera povezanih s klimatskim promjenama(11),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. svibnja 2006. naslovljenu „Promicanje dostojanstvenog rada za sve – doprinos EU-a provedbi programa za dostojanstven rad u svijetu” (COM(2006)0249) SEC(2006)0643),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2017. o provedbi Sporazuma o slobodnoj trgovini između Europske unije i Republike Koreje(12),

–  uzimajući u obzir Mišljenje Suda Europske unije 2/15 od 16. svibnja 2017. o nadležnosti Unije za potpisivanje i sklapanje Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Singapurom,

–  uzimajući u obzir studiju Komisije od 15. studenog 2016. o kumulativnom učinku budućih trgovinskih sporazuma na poljoprivredu EU-a,

–  uzimajući u obzir članke 2. i 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 14. srpnja 2015. naslovljen „Primjena vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima – trenutačno stanje”(SWD(2015)0144),

–  uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, osobito članak 4. stavak 1. o zabrani ropstva i prisilnog rada,

–  uzimajući u obzir članke 207., 208. i 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0166/2018),

A.  budući da se zajednička trgovinska politika sastoji od trgovinskih sporazuma i zakonodavnih mjera koji trebaju osigurati ofenzivne i defenzivne komercijalne interese EU-a, doprinijeti održivom rastu i otvaranju dostojanstvenih radnih mjesta, osigurati usklađenost s normama i standardima EU-a, zajamčiti dobrobit građana i pravo država da donose propise te promicati vrijednosti EU-a; budući da poštovanje tih ciljeva iziskuje dobru usmjerenost trgovinske politike Unije te njezinu cjelovitu i učinkovitu provedbu i nadzor koji se trebaju odvijati na pravedniji i transparentniji način;

B.  budući da se Unija obvezala na usklađenost politika radi razvoja u Europskom konsenzusu o razvoju za 2017., kojim se nastoji postići održivi razvoj i ubrzati transformacija stavljanjem naglaska na međusektorske elemente razvojne politike kao što su ravnopravnost spolova, mladi, ulaganje i trgovina, održiva energija i klimatsko djelovanje, dobro upravljanje, demokracija, vladavina prava i ljudska prava, migracije i mobilnost, kako bi se cjelokupnom vanjskom politikom, uključujući zajedničku trgovinsku politiku, pružio doprinos ciljevima koje su Ujedinjeni narodi utvrdili u Programu održivog razvoja do 2030.;

C.  budući da je Unija predana promicanju dostojanstvenog rada za sve, kako je utvrđeno u zaključcima sa sastanka na vrhu Ujedinjenih naroda iz 2005. te ministarskoj deklaraciji sa sastanka na visokoj razini Gospodarskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda iz 2006., među ostalim putem trgovinskih odnosa; budući da je Europsko vijeće u više navrata istaknulo važnost jačanja socijalne dimenzije globalizacije i njezina uzimanja u obzir u raznim unutarnjim i vanjskim politikama te u međunarodnoj suradnji;

D.  budući da je Unija vodeća svjetska trgovinska sila i najveće jedinstveno tržište na svijetu, ujedno i vodeći svjetski izvoznik roba i usluga, te da osigurava 31 milijun radnih mjesta u Europi, odnosno 67 % više nego sredinom 1990-ih;

E.  budući da je Svjetska trgovinska organizacija (WTO) jedina svjetska međunarodna organizacija koja se bavi globalnim pravilima trgovine između različitih gospodarskih područja ili zemalja;

F.  budući da je faza primjene i provedbe ključna i temeljna za jamčenje djelotvornosti trgovinske politike Unije;

G.  budući da građani Unije sve više zahtijevaju da se trgovinskom politikom Unije zajamči da je roba koja ulazi na tržište Unije proizvedena pod dostojanstvenim i održivim uvjetima;

H.  budući da se europska poduzeća koriste smanjenjima carinskih pristojbi dostupnima u okviru trgovinskih sporazuma za oko 70 % izvoza, dok se naši trgovinski partneri njima koriste u oko 90 % slučajeva i da je od temeljne važnosti da europska poduzeća u potpunosti iskoriste te prednosti kako bi se potaknuli zapošljavanje, rast i ulaganja;

I.  budući da su mala i srednja poduzeća (MSP) pokretači europskog gospodarstva i čine 30 % izvoza i 90 % zapošljavanja u EU-u te da je ključno da budu sastavni dio provedbe trgovinske politike EU-a i time osnaže njezinu ulogu u izvozu, inovacijama i internacionalizaciji;

J.  budući da je EU najveći svjetski izvoznik usluga i da je trgovinski suficit EU-a u tom području od 2000. godine deseterostruko porastao te je 2016. iznosio više od 120 milijardi EUR;

K.  budući da je potrebno osigurati jasne i detaljne odgovore na pitanja postavljena u okviru javne rasprave o zajedničkoj trgovinskoj politici i njezinoj provedbi;

L.  budući da je zajednička trgovinska politika, kako je predloženo u strategiji „Trgovina za sve”, politika utemeljena na vrijednostima koje su namijenjene promicanju, među ostalim, dobrog upravljanja, transparentnosti, održivog razvoja i pravedne trgovine;

M.  budući da trgovinska politike Unije mora biti usklađena s njezinim ostalim vanjskim i unutarnjim politikama kao i s načelom usklađenosti politika za razvoj radi osiguranja transparentnosti, stabilnosti i pravednijih uvjeta za tržišno natjecanje, imajući na umu, među ostalim, ciljeve strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast;

Trenutačni kontekst

1.  ističe da se međunarodni kontekst drastično promijenio od objave strategije „Trgovina za sve” te da je potrebno uhvatiti se u koštac s novim izazovima u području trgovine kao i s konkretnim zadaćama; izražava zabrinutost zbog toga što su diljem svijeta u porastu protekcionističke prakse koje nisu u skladu s pravilima WTO-a te ponovno izražava potporu otvorenom, pravednom, uravnoteženom i održivom trgovinskom sustavu koji se temelji na pravilima;

2.  prima na znanje sve veću gospodarsku važnost Azije i postupno povlačenje SAD-a iz trgovinske razmjene, što za posljedicu ima nesigurnost u području trgovine na međunarodnoj razini, domaće kritike prema međunarodnoj trgovinskoj politici i zahtjev za pravednom trgovinom; poziva Komisiju da prilagodi trgovinsku politiku kako bi se pružio odgovor na ta zbivanja te kako bi reakcija na promjene u međunarodnom kontekstu bila brža i odgovornija, uz istovremenu uspostavu dugoročne strategije; ističe da je u tom promjenjivom globalnom kontekstu europskim građanima sve važnija uloga EU-a u promicanju trgovinskog programa koji se temelji na vrijednostima;

3.  ističe sve veću važnost usluga, osobito digitalnih usluga, uključujući prelazak na usluge u trgovini robom (peti modalitet), kao i protoka podataka i e-trgovine u međunarodnoj trgovini; ističe potrebu za jačanjem međunarodnih pravila koja upravljaju tim sektorima kako bi se osigurale konkretne prednosti za potrošače, bolji pristup stranim tržištima za europska poduzeća te poštovanje temeljnih prava diljem svijeta, uključujući zaštitu podataka i privatnost; ističe da zaštita osobnih podataka nije predmet pregovora u trgovinskim sporazumima i smatra da digitalna prava građana treba unaprijediti trgovinskim sporazumima te podsjeća na svoje stajalište o zaštiti podataka i digitalnoj trgovini izraženo u rezoluciji „Ususret strategiji digitalne trgovine”; ističe da trgovinska politika EU-a može imati značajnu ulogu u premošćivanju digitalnog jaza; potiče Komisiju da unaprijedi plan digitalne trgovine u aktualnim i budućim pregovorima o sporazumima o slobodnoj trgovini i pri WTO-u; poziva na to da se u sve buduće trgovinske sporazume uvrsti poglavlje o digitalnoj trgovini, uključujući one o kojima se trenutačno pregovara te podsjeća na važnost sprečavanja neopravdanih zahtjeva za lokalizaciju podataka; poziva Komisiju da izradi strategiju digitalne trgovine kojom se vodi računa o prilikama koje pruža malim i srednjim poduzećima olakšavanjem pristupa globalnim tržištima;

4.  naglašava da će izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a utjecati na unutarnju i vanjsku trgovinu; poziva Komisiju da predvidi utjecaj Brexita na trgovinsku politiku Unije te da osigura kontinuitet u provedbi trgovinske politike EU-a kao i odnosa s trećim zemljama te načine nalaska rješenja kad je riječ o zajedničkim obvezama u WTO-u;

5.  prima na znanje Mišljenje 2/15 Suda Europske unije od 16. svibnja 2017. o Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Singapura u kojem se utvrđuje da, osim u pogledu portfeljnih ulaganja i rješavanja sporova između ulagača i države, taj sporazum potpada pod isključivu nadležnost Unije; poziva Komisiju i Vijeće da što prije obrazlože svoju odluku o budućoj strukturi sporazuma o slobodnoj trgovini te da u cijelosti poštuju raspodjelu nadležnosti između EU-a i država članica u donošenju pregovaračkih smjernica, pregovorima, pravnoj osnovi prijedloga za potpisivanje i zaključenje, a posebno potpisivanju i zaključenju međunarodnih trgovinskih sporazuma od strane Vijeća, kako se ne bi dodatno odgađali trgovinski sporazumi s trgovinskim partnerima koji su dogovoreni ali još nisu ratificirani; podsjeća da Parlament treba biti uključen te od početka svih trgovinskih pregovora pravovremeno i u potpunosti informiran, prije usvajanja pregovaračkih smjernica, u svim fazama utvrđivanja mandata, pregovora i provedbe trgovinskih sporazuma; zahtijeva da se međuinstitucijskim sporazumom u kontekstu sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva poduzmu potrebne mjere;

6.  napominje da je usprkos povlačenju SAD-a iz pregovora preostalih 11 zemalja 23. siječnja 2018. u Tokiju uspjelo postići dogovor o Sporazumu o transpacifičkom partnerstvu;

Trenutačno stanje programa trgovinskih pregovora Unije

7.  izražava žaljenje zbog toga što nije postignut dogovor tijekom ministarskog sastanka WTO-a u Buenos Airesu; ističe primarnu političku i ekonomsku važnost multilateralnog sustava i ponavlja da pruža podršku tom sustavu; poziva Uniju da aktivno radi na prijedlozima za ažurirana i multilateralna pravila u kojima se vodi računa o novim izazovima koji proizlaze iz globalnih lanaca vrijednosti te da promiče središnju ulogu WTO-a u okviru globalnog trgovinskog sustava; pozdravlja stupanje na snagu Sporazuma o olakšavanju trgovine; pozdravlja produljenje izuzeća WTO-a za farmaceutske proizvode za najmanje razvijene zemlje do 2033.; izražava žaljenje zbog toga što se određeni multilateralni sporazumi ne poštuju te poziva Komisiju da više radi u okviru WTO-a na učinkovitoj provedbi multilateralnih pravila i sporazuma; podsjeća na svoj prethodni zahtjev da se Komisija uključi u izradu programa WTO-a, osobito kad je riječ o korporativnoj društvenoj odgovornosti, trgovini i održivom razvoju; ponovno izražava zabrinutost zbog toga što SAD blokira nova imenovanja u žalbeno tijelo WTO-a te ističe važnost dobrog funkcioniranja sustava za rješavanje sporova u okviru WTO-a; poziva Komisiju da poboljša suradnju s našim vodećim partnerima u rješavanju pitanja nepoštenog tržišnog natjecanja i protekcionističke prakse trećih zemalja;

8.  prima na znanje zastoj plurilateralnih pregovora o Sporazumu o trgovini uslugama (TiSA) i Sporazuma o ekološkim dobrima; poziva Uniju da preuzme inicijativu kako bi se spomenuti pregovori nastavili te, u slučaju pregovora o TiSA-i, u skladu sa stajalištem Parlamenta;

9.  ističe da je više sporazuma o slobodnoj trgovini, primjerice trgovinski sporazumi s Kanadom i Ekvadorom, odredbe detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine iz Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Ukrajine te nekoliko sporazuma o ekonomskom partnerstvu s afričkim zemljama, stupilo na snagu u potpunosti ili privremeno, te da su trgovinski sporazumi sa Singapurom, Vijetnamom i Japanom zaključeni nakon objave strategije „Trgovina za sve”; ističe da je potrebno pružiti dovoljno političke i administrativne potpore kako bi se osiguralo sklapanje i ratifikacija trgovinskih sporazuma u odgovarajućim vremenskim okvirima; pruža potporu aktualnom procesu modernizacije trgovinskih sporazuma s Čileom i Meksikom; podsjeća na svoj zahtjev za početak pregovora s Australijom i Novim Zelandom, pri čemu bi se uzela u obzir njegova stajališta;

10.  ističe da treba dodatno promicati i unaprjeđivati uzajamno korisne trgovinske i ulagačke odnose sa strateškim partnerima EU-a; poziva na ulaganje novih napora u pregovore o sveobuhvatnom sporazumu o ulaganjima s Kinom, osobito kad je riječ o recipročnosti u pristupu tržištu i napretku u pogledu održivog razvoja;

11.  ističe da sklopljeni sporazumi Unije te njezini trenutačni i budući bilateralni pregovori predstavljaju mogućnosti za rast putem pristupa tržištu i uklanjanja trgovinskih prepreka; poziva Komisiju da kontinuirano surađuje s dionicima u ocjeni prioriteta u pregovorima koji su u tijeku; podsjeća da prioritet mora biti sadržaj pregovora, a ne brzina kojom se odvijaju, da se oni moraju voditi u duhu recipročnosti i uzajamne koristi, da treba osigurati pravila i standarde EU-a, spriječiti prijetnje socijalnom modelu i okolišu EU-a, te da se moraju izuzeti javne usluge, uključujući usluge od općeg interesa i usluge od općeg gospodarskog interesa, u skladu s člancima 14. i 106. UFEU-a i Protokolom br. 26., kao i audiovizualne usluge; ističe da se Komisija u svim trgovinskim pregovorima mora pobrinuti da EU, nacionalna i lokalna tijela zadrže puno pravo na uvođenje, usvajanje, održavanje ili stavljanje izvan snage bilo kakvih mjera u pogledu naručivanja, organiziranja, financiranja i pružanja javnih usluga, kao što je bio slučaj s prošlim trgovinskim sporazumima;

12.  poziva Komisiju i države članice da revidiraju i, prema potrebi, ažuriraju pregovaračke mandate za aktualne trgovinske pregovore svakih pet godina kako bi se mogli prilagoditi potencijalno promjenjivom kontekstu i izazovima te da predvide i prilagode odredbe o preispitivanju u trgovinskim sporazumima kako bi se osigurala najučinkovitija moguća provedba te prilagodljivost trenutačnom kontekstu, pod uvjetom da se zajamče parlamentarni nadzor i transparentnost;

13.  ističe da je Komisija u više navrata najavila pokretanje pregovora o ulaganjima s Hong Kongom i Tajvanom te poziva Komisiju da privede kraju pripremni rad kako bi što prije službeno započeli pregovori o investicijskim sporazumima;

14.  ističe važnost unutarnjeg i vanjskog ulaganja za europsko gospodarstvo te potrebu da se zajamči zaštita ulagača iz EU-a u inozemstvu; traži od Komisije da nastavi s radom na novom multilateralnom sustavu sudova za rješavanje ulagačkih sporova koji se, među ostalim, treba temeljiti na jamčenju prava država na donošenje propisa i na transparentnosti, te treba pružiti žalbeni mehanizam, stroga pravila o sukobu interesa i kodeks ponašanja; smatra da se novi sustav treba pobrinuti za obveze ulagača, spriječiti nepotrebne sporove, zaštititi pravo na donošenje propisa u javnom interesu i izbjeći regulatorni zazor, zajamčiti pravosudnu ravnopravnost ulagača (s posebnim naglaskom na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća), neovisnost, transparentnost i odgovornost; istražiti moguće uvrštenje postupovnih odredbi o, među ostalim, protutužbama u predmetima u kojima su ulaganja podložna žalbi izvršena u suprotnosti s mjerodavnim zakonima, te izbjegavanjem paralelnih tužbi u različitim načinima dolaska do pravde, čime bi se razjasnio njihov odnos s domaćim sudovima;

15.  poziva države članice da konačno ponovno pokrenu postupak u vezi s Konvencijom s Mauricijusa o transparentnosti u arbitraži između ulagača i države na temelju Ugovora, sada kada je Sud Europske unije razjasnio pitanje nadležnosti, a Komisiju da udvostruči svoje napore u tom pogledu; osim toga, zahtijeva da se prije 2020. preispita prethodno potpisana uredba o bilateralnim sporazumima o ulaganjima koje održavaju države članice;

16.  očekuje pojačani angažman EU-a i njegovih država članica u raspravama u okviru UN-a u pogledu obvezujućeg Ugovora o poslovanju i ljudskim pravima;

17.  sa zabrinutošću napominje da reforma pravila o podrijetlu najavljena u strategiji „Trgovina za sve” još nije provedena; ističe složenost pravila o podrijetlu te ponovno poziva na ažurirana, lako primjenjiva i jasnija pravila o podrijetlu; ističe obvezu preuzetu na 10. konferenciji ministara trgovine Euromeda u pogledu dovršetka revizije Konvencije Euromeda o pravilima podrijetla do kraja 2018.; ponavlja svoj poziv Komisiji da sastavi izvješće o stanju u pogledu pravila o podrijetlu, uzimajući u obzir kumulativni učinak pravila o podrijetlu putem bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini;

18.  ističe da u provedbi trgovinske politike Unije posebnu pozornost treba posvetiti poljoprivrednim proizvodima te interesima europskih proizvođača i potrošača, osobito u svjetlu kumulativnog učinka svih sporazuma o slobodnoj trgovini na taj sektor; naglašava da trgovinski sporazumi mogu pružiti gospodarske mogućnosti za poljoprivredno-prehrambeni sektor, posebno u okviru Sporazuma sklopljenog s Japanom; napominje da je Unija najveći izvoznik poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na svijetu; podsjeća na važnost postizanja odgovarajuće ravnoteže između zaštite osjetljivih poljoprivrednih proizvoda i promicanja ofenzivnih interesa Unije u pogledu izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, primjerice predviđanjem, između ostalog, odgovarajućih prijelaznih razdoblja i kvota za najosjetljivije proizvode ili, u nekim slučajevima, njihovih mogućih izuzeća; podsjeća da je od temeljne važnosti zajamčiti visoku razinu sanitarnih i fitosanitarnih standarda u skladu s načelom predostrožnosti EU-a boreći se istovremeno protiv diskriminatornog postupanja u tom području;

Načelo uzajamnosti kao temelj trgovinske politike Unije te jamstvo poštenog tržišnog natjecanja

19.  čvrsto smatra da bi jedan od glavnih ciljeva trgovinske politike Unije trebalo biti promicanje poštenog tržišnog natjecanja i osiguranje ravnopravnih uvjeta; pozdravlja činjenicu da je načelo recipročnosti spomenuto u izvješću o provedbi trgovinske strategije Unije; ponavlja da recipročnost mora biti temelj trgovinske politike Unije, pri čemu treba uzimati u obzir potrebu za asimetrijom sa zemljama u razvoju kada je to relevantno, kao i odredbe o povlaštenom tretmanu za najmanje razvijene zemlje; prima na znanje Komisijin izmijenjeni prijedlog uredbe o pristupu robe i usluga trećih zemalja unutarnjem tržištu javne nabave Unije, što bi mogao biti važan alat kojim se osigurava jednak pristup tržištu trećih zemalja; smatra da bi se inicijativom o provjerama stranih izravnih ulaganja u Europsku uniju zaštitili sigurnost i javni poredak Unije i država članica te donijela veća recipročnost u području pristupa tržištu pri čemu bi se osigurala trajna otvorenost izravnim stranim ulaganjima;

20.  podsjeća da trgovinskom politikom treba doprinijeti jamčenju ravnopravnih tržišnih uvjeta za poduzeća; pozdravlja usvajanje nove metodologije izračuna antidampinških pristojbi u slučaju narušavanja tržišnog natjecanja u trećim zemljama; prima na znanje postizanje međuinstitucijskog sporazuma o modernizaciji instrumenata trgovinske zaštite; ističe nove mogućnosti koje nude, osobito kad je riječ o uvođenju pristojbi iznad marže štete; ističe da je važno osigurati pravilnu provedbu tih novih instrumenata trenutačnim ispravljanjem svih nepravilnosti i zlouporaba, razmjerno i potpunosti u skladu s pravilima WTO-a i drugim pravnim obvezama Unije; pozdravlja proaktivan stav Komisije u uvođenju instrumenata trgovinske zaštite 2016. te poziva na sličnu odlučnost i reakciju u slučajevima kada naši trgovinski partneri neopravdano koriste te instrumente za robu koju EU izvozi;

21.  izražava žaljenje zato što se u izvješću Komisije o provedbi strategije trgovinske politike tek uzgred spominje rad na koordinaciji carina koji treba obaviti; ističe da se trgovinskom politikom treba boriti protiv nezakonite trgovine kako bi se osigurala konkurentnost poduzeća EU-a i zajamčila visoka razina sigurnosti potrošača; ističe, osim toga, važnu ulogu politike tržišnog natjecanja u tom smislu te potrebu za bilateralnim i multilateralnim pregovorima;

Primjena učinkovitih međusektorskih mjera za provedbu trgovinske politike u korist svih

22.  zahtijeva da provedba trgovinske politike postane sastavni dio trgovinske strategije Unije;

23.  ustraje u tome da Komisija odmah upotrijebi alate koje ima na raspolaganju za slučaj nepravilnosti, prepreka ili nepoštovanja obveza partnera, posebno pomoću postupaka rješavanja sporova kao i postojećih i ad hoc postupaka predviđenih za odredbe u sporazumima Unije o slobodnoj trgovini koje se odnose na trgovinu i održivi razvoj;

24.  poziva Komisiju da uzme u obzir ljudske i financijske resurse koji su trenutačno dostupni u cilju poboljšanja pripreme trgovinskih sporazuma koje usvajaju naši suzakonodavci, načina provedbe trgovinske politike, te poziva na uspostavu posebne usluge nadzora i kontinuirane evaluacije provedbe trgovinske politike u okviru Komisije koja bi podnosila izvješća i Parlamentu;

25.  poziva Komisiju i države članice da dodatno surađuju, među ostalim preko informatičke tehnologije, na uklanjanju svih administrativnih i nepotrebnih opterećenja, tehničkom pojednostavljenju kao i pružanju pomoći poduzećima u postupcima za ostvarivanje koristi od trgovinskih sporazuma i instrumenata;

26.  naglašava ključni rad delegacija Unije s veleposlanstvima država članica i socijalnim partnerima, kojim se omogućuje brzo i izravno djelovanje radi pravilne provedbe trgovinskih odredbi te brzog utvrđivanja i učinkovitog rješavanja problema i prepreka; smatra da bi delegacije Unije mogle imati koristi od pojednostavljenog sustava koji se temelji na jedinstvenom skupu pravila i smjernica radi veće usklađenosti; potiče Komisiju da delegacije EU-a u trećim zemljama više uključi u prijenos postojećih i novih sporazuma o slobodnoj trgovini, s posebnim naglaskom na lokalna novoosnovana poduzeća; potiče Komisiju i ESVD da nastave sa svojim mjerama u pogledu gospodarske diplomacije, s uključenjem, među ostalim, europskih gospodarskih komora;

27.  poziva Komisiju da provede studiju o kumulativnim učincima trgovinskih sporazuma, prema pojedinim sektorima i zemljama, kako bi se pomoglo ocjeni naše trgovinske politike te kako bi se procijenili i predvidjeli njihovi učinci;

28.  ističe da neki sektori mogu naići na gospodarske poteškoće povezane s trgovinom; poziva Komisiju i države članice da uspostave popratne politike kojima se uzima u obzir socijalna perspektiva kako bi se maksimalno povećala dobit i smanjili negativni učinci koji mogu proizaći iz liberalizacije trgovine; poziva Komisiju da u tom kontekstu poveća učinkovitost Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji i da ga učini proaktivnijim;

29.  potiče Komisiju da nastavi i produbi suradnju s međunarodnim organizacijama i forumima, kao što su skupina G20, Ujedinjeni narodi, OECD, Međunarodna organizacija rada, Svjetska banka, Svjetska carinska organizacija i Međunarodna organizacija za normizaciju, u vezi s razvojem međunarodnih standarda, njihovom provedbom i praćenjem trgovine, uključujući socijalne i ekološke aspekte;

Analiza prvog izvješća Komisije o provedbi sporazumâ o slobodnoj trgovini

30.  pozdravlja objavljivanje prvog izvješća Komisije o provedbi sporazumâ o slobodnoj trgovini; poziva Komisiju da nastavi objavljivati godišnja izvješća; ustraje, međutim, da bi Komisija trebala provesti detaljnije sveobuhvatne studije o provedbi sporazuma Unije o slobodnoj trgovini, detaljnije obraditi tu temu i pobrinuti se da studije uključe relevantnu i odgovarajuću ekonometrijsku i kvalitativnu analizu i tumačenje podataka, konkretne preporuke, te staviti u kontekst objavljene brojke i pružiti dodatne kvalitativne informacije, uključujući, kad je riječ o provedbi pravila, dijelove sporazuma o slobodnoj trgovini kao što su trgovina i održivi razvoj te javna nabava; ističe da će se time omogućiti sveobuhvatna i bolja ocjena stvarnog učinka sporazuma na terenu kako bi izvješće doprinijelo usmjeravanju institucija EU-a u pogledu definiranja i provođenja trgovinske strategije Unije; s tim u vezi smatra da treba utvrditi zajedničku metodologiju i koristiti je u tim studijama;

31.  poziva Komisiju da izvijesti o odredbama u skladu s načelom najpovlaštenije države u postojećim bilateralnim sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini i njihovom praktičnom učinku u jamčenju dodatnog pristupa EU-a tržištima trećih zemalja putem sporazuma o slobodnoj trgovini o kojima pregovaraju partneri EU-a u tim sporazumima;

32.  ističe da u izvješću nedostaje više informacija i brojki; poziva Komisiju da pojača suradnju s državama članicama i partnerskim zemljama radi dobivanja više podataka i informacija o provedbi sporazumâ; poziva Komisiju da pruži informacije o, među ostalim, utjecaju na rast i radna mjesta u okviru svih sporazuma o slobodnoj trgovini, doprinosu tih sporazuma razvoju trgovinskih tokova i utjecaju trgovinskih i ulagačkih sporazuma na tokove ulaganja i trgovine uslugama;

33.  izražava zabrinutost zbog nedovoljnog korištenja trgovinskih povlastica u sporazumima Unije o slobodnoj trgovini, posebno činjenice da ih europski izvoznici koriste manje nego izvoznici iz partnerskih zemalja; poziva Komisiju da što prije utvrdi uzroke te neravnoteže i pruži odgovor na njih; poziva Komisiju da prouči odnos između složenih pravila o podrijetlu i razine na kojoj gospodarski subjekti koriste povlaštene trgovinske sporazume; poziva Komisiju i države članice da brzo razviju mjere za bolje informiranje gospodarskih subjekata o trgovinskim povlasticama koje su predviđene sporazumima; smatra da su i na mikro razini potrebne detaljne informacije kako bi se u odgovarajućoj mjeri mogla procijeniti provedba sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini;

34.  smatra da bi Komisija trebala obratiti jednaku pozornost provedbi odredbi sporazuma o slobodnoj trgovini kao i fazi pregovora; poziva Komisiju da riješi probleme u pogledu provedbe s relevantnim trgovinskim partnerima EU-a kako bi se pronašla rješenja i usustavila razmjena s europskim subjektima;

35.  poziva Komisiju da diversificira svoj pristup u sektorima i da predstavi analizu učinaka provedbe trgovinskih sporazuma za sektore koji se smatraju osjetljivima;

36.  pozdravlja najavu izrade plana za provedbu svakog trgovinskog sporazuma i poziva Komisiju da uključi sve zainteresirane strane u njihov razvoj; poziva Komisiju da utvrdi planirane ciljeve i konkretne kriterije na kojima bi se temeljila jasna procjena, kao što je stanje s uklanjanjem necarinskih prepreka, stopa iskorištenosti povlastica i kvota ili stanje u području regulatorne suradnje i napretka u pogledu trgovine i održivog razvoja; očekuje prijenos smjernica o provedbi Parlamentu zajedno sa službenim upućivanjem te poziva na to da se stanje napretka u pogledu smjernica uvrsti u godišnje izvješće o provedbi sporazuma o slobodnoj trgovini;

37.  ponavlja da trgovinski sporazumi ne mogu stupiti na snagu prije ratifikacije od strane Europskog parlamenta, kao ni poglavlja o trgovini u sporazumima o pridruživanju; smatra da je potrebno horizontalno poštovati praksu čekanja suglasnosti Parlamenta prije privremene primjene politički značajnih sporazuma, na što se obvezala i povjerenica Malmström na svojem saslušanju od 29. rujna 2014.;

Posebne odredbe o zajedničkoj trgovinskoj politici za MSP-ove

38.  poziva Komisiju da ocijeni sve instrumente za MSP-ove kako bi se razvili globalan i integriraniji pristup te prava strategija internacionalizacije i pomoći MSP-ovima u izvozu; potiče Komisiju na promicanje tog pristupa na međunarodnim forumima; podržava angažman u učinkovitim informativnim kampanjama za MSP-ove u pokušaju poboljšanja stopa iskorištavanja povlastica u sporazumima EU-a o slobodnoj trgovini; ističe važnost višejezičnosti u komunikaciji s MSP-ovima iz svih država članica; poziva na pružanje više pravne i administrativne pomoći MSP-ovima koji razmišljaju o izvozu na strana tržišta, ne samo ažuriranjem internetskih stranica nego i korištenjem novih instrumenata kao što su internetski tehnički chat kojim bi se pružila osnovna i pristupačnija potpora; poziva delegacije Unije da sudjeluju u informiranju o izvozu na inozemna tržišta kako bi se pružila pomoć MSP-ovima;

39.  izražava žaljenje zbog toga što je u izvješću Komisije o provedbi sporazumâ o slobodnoj trgovini malo informacija o MSP-ovima; poziva Komisiju da posveti dio izvješća posljedicama provedbe trgovinskih sporazuma na MSP-ove i korištenju posebnih odredbi za njih;

40.  pozdravlja uvođenje posebnih poglavlja posvećenih malim i srednjim poduzećima u sporazumima o slobodnoj trgovini o kojima se trenutačno pregovara te poziva Komisiju da nastavi s pregovorima te da u trgovinske sporazume o kojima pregovara kao i u zakonodavne prijedloge uvrsti posebna poglavlja i odredbe o MSP-ovima kako bi se poboljšala sposobnost malih i srednjih poduzeća u sudjelovanju u trgovini i ulaganjima; podsjeća da je razumijevanje složenosti pravila o podrijetlu, njihovo ažuriranje te jednostavnija i jasnija uporaba od velike važnosti za MSP-ove te da je potrebno pregovarati o posebnim odredbama za MSP-ove u pogledu njihova pristupa stranim tržištima javne nabave; poziva Komisiju da radi na smjernicama za pravila o podrijetlu prilagođenima MSP-ovima pomoću kojih bi trebali moći koristiti povlastice dostupne u okviru postojećih sporazuma u cilju povećanja stope korištenja povlastica;

Važnost pristupa tržištima javne nabave i zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla

41.  podsjeća da je zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla ofenzivni element Unije u pregovorima o sporazumima; naglašava da izvješće o provedbi sporazumâ o slobodnoj trgovini pokazuje da neki partneri ne poštuju odredbe koje se odnose na zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla i poziva Komisiju da što brže djeluje kako bi se te obveze poštovale;

42.  podsjeća da EU ima najvišu stopu otvorenosti na svijetu u pogledu pristupa tržištima javne nabave; izražava zabrinutost zbog neusklađenosti određenih partnera s odredbama sporazuma EU-a o slobodnoj trgovini koja se odnose na tržišni pristup za javnu nabavu, na štetu poduzeća iz EU-a, te na iznimno ograničen pristup tržištima javne nabave u određenim trećim zemljama; poziva Komisiju da radi na postizanju većeg pristupa tržištima za javnu nabavu u trećim zemljama te da razmotri, među ostalim, mjere, u skladu s pravilima Sporazuma o javnoj nabavi, u pogledu trećih zemalja koje daju prednost svojim poduzećima u području pristupa tržištima javne nabave; poziva Komisiju da na razini poduzeća prikupi i objavi podatke o korištenju odredbi o javnoj nabavi u sporazumima o slobodnoj trgovini kako bi se bolje razumjele poteškoće s kojima se susreću poduzeća iz EU-a;

43.  poziva Komisiju da pruži više informacija o pristupu tržištima javne nabave u smislu razvoja tijekom nekoliko godina, kao i statističke podatke te konkretne informacije o koristi ostvarenoj zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla;

Učinkovita provedba trgovinske politike doprinosi promicanju i obrani vrijednosti Unije

44.  podsjeća da se zajedničkom trgovinskom politikom daje doprinos promicanju vrijednosti koje zastupa Unija, kao što je utvrđeno u članku 2. UEU-a, te ostvarivanju ciljeva iz članka 21. poput demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, temeljnih prava i sloboda, jednakosti, poštovanja ljudskog dostojanstva te zaštite okoliša i socijalnih prava; smatra da ostvarenje tih ciljeva iziskuje odlučno i uporno djelovanje Komisije; ističe da Program UN-a do 2030. i Pariški klimatski sporazum služe kao primarna mjerila doprinosa trgovinske politike EU-a dogovorenim globalnim ciljevima održivog razvoja;

45.  poziva Komisiju na redovito praćenje općeg sustava povlastica (OSP), osobito sustava OSP+, te na objavu izvješća svake dvije godine; poziva Komisiju da pojača suradnju sa zemljama korisnicama, ESVD-om, delegacijama EU-a, diplomatskim misijama država članica, međunarodnim organizacijama, poduzećima, socijalnim partnerima i civilnim društvom kako bi se osiguralo bolje prikupljanje informacija i dublja analiza praćenja kako bi se dobila jasna procjena provedbe svih aspekata sustava; ističe da učinkovitost OSP-a ovisi o sposobnosti Komisije da prati i provodi odredbe zakonodavstva u slučaju neuspjeha u provedbi međunarodnih konvencija o radu ili okolišu;

46.  podsjeća na to da sporazumi nove generacije sadržavaju klauzule o ljudskim pravima i poglavlja o održivom razvoju, čijom se potpunom provedbom nastoji zajamčiti i promicati poštovanje ljudskih prava, vrijednosti Unije te visokih socijalnih i ekoloških standarda; prima na znanje procjenu poglavlja o održivom razvoju u izvješću Komisije o provedbi sporazumâ o slobodnoj trgovini te poziva na pravovremenu provedbu postojećih odredbi o trgovini i održivom razvoju; poziva Komisiju da razvije preciznu i konkretnu metodologiju praćenja i ocjenjivanja provedbe tih poglavlja s obzirom na to da nije moguće da provede svoju ocjenu samo na temelju kvantitativnih podataka; podsjeća da postoje teškoće u provedbi odredaba u pogledu trgovine i održivog razvoja u određenim slučajevima, primjerice u Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Koreje, te stoga ponovno poziva na snažniju provedbu i nadzor nad poglavljima o trgovini i održivom razvoju, preko veće uključenosti organizacija civilnog društva, među ostalim i socijalnih partnera, u svim trgovinskim sporazumima; izražava žaljenje zbog toga što je Komisija ranije zaključila raspravu o jačanju poglavlja o održivom razvoju u trgovinskim sporazumima, uključujući razmatranje, među ostalim, pristupa koji se temelji na sankcijama;

47.  u tom kontekstu podsjeća na važnu ulogu domaćih savjetodavnih skupina; ističe potencijalnu dodanu vrijednost više strukturiranog i transparentnijeg odnosa s domaćim savjetodavnim skupinama u pogledu trgovinskih partnera, pri čemu priznaje njihovu ključnu ulogu u boljem razumijevanju lokalnih potreba i ambicija; smatra da su domaće savjetodavne skupine ključne za doprinos procesima koji iziskuju bolji nadzor i provedbu poglavlja o trgovini i održivom razvoju;

48.  pozdravlja reviziju strategije za pomoć za trgovinu i podržava cilj jačanja kapaciteta zemalja u razvoju kako bi im se omogućilo da bolje iskoriste mogućnosti koje im se nude trgovinskim sporazumima EU-a; također ističe da se strategijom mora pomoći u promicanju pravedne i etične trgovine koja treba postati ključni instrument u borbi protiv sve veće globalne nejednakosti i pružanju potpore gospodarskom razvoju u partnerskim zemljama EU-a; potiče Komisiju da pomogne zemljama u razvoju u usvajanju potrebnih mjera kako bi se, među ostalim, održao pristup europskom tržištu za njihov izvoz i borbu protiv klimatskih promjena;

49.  ponovno ističe svoju potporu uključivanju ambicioznih odredbi o borbi protiv korupcije u sve buduće trgovinske sporazume u okviru isključive nadležnosti Unije; pozdravlja uključenje odredbi o borbi protiv korupcije u aktualnim pregovorima o ažuriranju Sporazuma o slobodnoj trgovini između EU-a i Meksika te Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea; podsjeća da sporazumi o slobodnoj trgovini pružaju dobru priliku za povećanje suradnje u borbi protiv pranja novca, poreznih prijevara i utaje poreza;

50.  pozdravlja uključivanje načela ravnopravnosti žena i muškaraca u izvješće Komisije o provedbi njezine trgovinske strategije; podsjeća na cilj da i žene i muškarci ostvaruju korist od trgovine, uključujući putem strategije „Pomoć za trgovinu”; ističe da je za to potreban proaktivan pristup Komisije, promicanje rodno osviještene politike u trgovinskoj politici EU-a te poziva Komisiju da taj aspekt uključi u buduća godišnja izvješća o provedbi;

51.  pozdravlja predanost Komisije u osiguravanju toga da trgovinski pregovori oko modernizacije sadašnjeg Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Čilea prvi put u povijesti EU-a uključuju posebno poglavlje o rodnoj dimenziji trgovine; ponovno poziva Komisiju i Vijeće da promiče i podržava uključivanje posebnog poglavlja o roda u sporazumima EU-a o trgovini i ulaganju;

52.  pozdravlja donošenje Uredbe protiv mučenja i podsjeća da je važno da se osigura njezina propisna provedba te da je poštuju naši trgovinski partneri; podržava pokretanje koalicije na međunarodnoj razini za borbu protiv trgovine koja uključuje mučenje;

53.  pozdravlja donošenje Uredbe o mineralima ((EU) 2017/821), iz područja zahvaćenim sukobima čiji je cilj pridonijeti odgovornijem upravljanju globalnim lancem vrijednosti; poziva Komisiju, države članice i relevantne aktere da nastave rad na pripremama za stupanje na snagu te Uredbe; poziva Komisiju da se pobrine za učinkovitost popratnih mjera te da države članice i uključeni nacionalni dionici raspolažu potrebnim stručnim znanjem i pomoći, s posebnim naglaskom na pružanje potpore MSP-ovima u širenju njihovih kapaciteta za ispunjenje zahtjeva u pogledu dužne pažnje, kao što je utvrđeno Uredbom;

54.  prima na znanje povećanje broja integriranih globalnih lanaca opskrbe u tokovima međunarodne trgovine; ponovno poziva na traženje načina za razvoj strategija i pravila koji se odnose na traženje načina razvoja globalnih lanaca vrijednosti te ističe da se zajednička trgovinska politika mora provoditi na način kojim bi se osiguralo odgovorno upravljanje globalnim lancem vrijednosti; poziva Komisiju da promiče i jača društveno odgovorno poslovanje u okviru trgovinske politike, što uključuje i daljnje djelovanje prema izradi konkretnih pravila i praksi, imajući u vidu Smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća, kako bi se zajamčila učinkovita provedba društveno odgovornog poslovanja; ponovno poziva Komisiju da uvrsti društveno odgovorno poslovanje u sve trgovinske sporazume te da učinkovito prati te provedbe u okviru poboljšanog neovisnog praćenja poglavlja o trgovini i održivom razvoju koje je zatražio Parlament, a koje uključuje civilno društvo; ponovno ističe svoju potporu međunarodnim inicijativama kao što je Pakt o održivosti za Bangladeš i poziva Komisiju da se usredotoči na njegovu provedbu;

55.  poziva Komisiju i sve međunarodne aktere da se pridržavaju novih smjernica OECD-a o dužnoj pažnji za odgovorne lance opskrbe u sektoru odjeće i obuće;

56.  podsjeća da trgovinska i razvojna politika EU-a moraju globalno doprinositi održivom razvoju, regionalnoj integraciji i uključivanju zemalja u razvoju u regionalne, a u konačnici i u globalne lance vrijednosti preko gospodarske diversifikacije, što podrazumijeva pravedna i za razvoj poticajna globalna trgovinska pravila; poziva Komisiju da nastavi podupirati razvoj pravednog kontinentalnog područja slobodne trgovine u Africi pružanjem političke i tehničke pomoći;

57.  podsjeća da je EU posvećen iskorjenjivanju najgorih oblika dječjeg rada na globalnoj razini jer to proizlazi iz naših vrijednosti koje su navedene u članku 21. UEU-a; ponavlja svoj poziv Komisiji da iznese prijedlog kako bi se zabranio uvoz robe proizvedene korištenjem dječjeg rada ili bilo kojeg drugog oblika prisilnog rada ili modernog ropstva; u tom kontekstu ističe koliko je važno da zemlje koje to još nisu učinile ratificiraju konvenciju Međunarodne organizacije rada br. 182 o najgorim oblicima dječjeg rada i br. 138 o minimalnoj dobi za zapošljavanje i rad;

58.  primjećuje napredak u sklapanju i provedbi sporazuma o gospodarskom partnerstvu; smatra da je potrebna dubinska analiza učinaka tih sporazuma na afrička gospodarstva i pojedinačne sektore u tim gospodarstvima te na tržišta rada i promicanje intraregionalne trgovine u Africi; poziva Komisiju da potiče dijalog u duhu istinskog partnerstva kako bi se riješila otvorena pitanja; podsjeća na to da su sporazumi o gospodarskom partnerstvu asimetrične prirode te da bi se njima jednaka važnost trebala pridavati i razvojnim i trgovinskim aspektima; u tom smislu poziva na pravodobnu provedbu pratećih mjera, uključujući isplatu sredstava ERF-a;

59.  nadalje, pozdravlja provedbu Sporazuma o gospodarstvom partnerstvu s Forumom karipskih zemalja (Cariforum); napominje da je potrebno daljnje razvijanje svijesti kako bi zemlje Karipske zajednice (CARICOM) mogle iskoristiti prilike koje im pruža Sporazum; pozdravlja osnivanje Zajedničkog savjetodavnog odbora, ali apelira na Komisiju da se pobrine da se buduće institucije civilnog društva sazivaju pravodobno;

60.  ponovno poziva EU da radi na pronalasku prikladnih i učinkovitih rješenja za uvođenje transparentnog i funkcionalnog sustava označivanja koji osigurava „socijalnu i ekološku sljedivost” diljem cijelog proizvodnog lanca, u skladu sa Sporazumom WTO-a o tehničkim preprekama u trgovini, istodobno promičući slične mjere na međunarodnoj razini;

Provedbu trgovinske politike EU-a trebaju pratiti transparentnost i pristup informacijama

61.  prima na znanje rad Komisije u pogledu transparentnosti te poziva Komisiju da pregovara uz što veću transparentnost i uz puno poštovanje najbolje prakse utvrđene u drugim pregovorima; smatra da postizanje transparentnosti mora biti dio ključnih ciljeva Komisije; poziva Komisiju i države članice da objave dokumente povezane s pregovorima i provedbom sporazuma te da pritom ne ugrožavaju pregovaračko stajalište Unije;

62.  poziva Komisiju i države članice da razviju učinkovitu komunikacijsku strategiju za trgovinsku politiku kao i za svaki trgovinski sporazum kako bi se maksimalno povećao prijenos informacija te ih se prilagodilo svakom od dionika kako bi mogli imati koristi od sporazuma; poziva Komisiju i države članice da razviju aktivnosti za podizanje razine osviještenosti gospodarskih subjekata o postignutim sporazumima održavanjem redovitog dijaloga s profesionalnim organizacijama, poduzećima i civilnim društvom;

63.  pozdravlja činjenicu da je Vijeće objavilo mandate za pregovore o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP), CETA-i, TiSA-i, sporazumima s Japanom, Tunisom i Čileom te Konvenciji o multilateralnom sudu za ulaganja i da je Komisija objavila svoje prijedloge za mandate za pregovore o sporazumima s Australijom i Novim Zelandom, kao i za uspostavu multilateralnog suda za ulaganja u skladu s dugotrajnim stavom Parlamenta za pitanje transparentnosti; poziva Vijeće i države članice da objave sve pregovaračke mandate i Komisiju da objavi sve prijedloge za mandate za buduće pregovore; poziva Vijeće i Komisiju da uzmu u obzir preporuke Parlamenta pri izradi i usvajanju mandata za pregovore;

64.  ponavlja svoj poziv da se u praćenje trgovinske politike više uključe države članice, Europski parlament, nacionalni parlamenti, gospodarski subjekti te predstavnici civilnog društva i socijalni partneri uključujući, među ostalim, odredbe o trgovini i održivom razvoju; poziva Komisiju da objavi plan djelovanja i opis „pojačanog partnerstva” za provedbu trgovinskih sporazuma;

65.  poziva Komisiju da poboljša kvalitetu procjena učinka koje se provode za svaki trgovinski sporazum te da u njih uključi analizu sektorske i geografske zastupljenosti; naglašava da je od presudne važnosti bolja i pravovremena komunikacija u pogledu informacija iz procjene učinka ex ante i ex post trgovinskih sporazuma;

66.  pozdravlja najavu o osnivanju savjetodavne skupine za praćenje trgovinske politike; naglašava da je važno brzo te na transparentna, javan i uključiv način uspostaviti to novo tijelo; poziva Komisiju da redovito objavljuje radne dokumente i dokumente sa sastanaka te savjetodavne skupine; poziva Komisiju da također definira postupke kako bi se osiguralo pružanje ispravnog odgovora na pitanja koja postavlja savjetodavna skupina;

o
o   o

67.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, nacionalnim parlamentima država članica, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

(1) SL C 101, 16.3.2018., str. 30.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0439.
(3) SL C 101, 16.3.2018., str. 19.
(4) SL C 35, 31.1.2018., str. 21.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0330.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0437.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0488.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0090.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0369.
(10) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 31.
(11) SL C 99 E, 3.4.2012., str. 94.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0225.

Posljednje ažuriranje: 16. srpnja 2019.Pravna napomena