Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2711(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0244/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 31/05/2018 - 7.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0238

Usvojeni tekstovi
PDF 149kWORD 53k
Četvrtak, 31. svibnja 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Stanje u Nikaragvi
P8_TA(2018)0238RC-B8-0244/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 31. svibnja 2018. o stanju u Nikaragvi (2018/2711(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Nikaragvi, a posebno one od 18. prosinca 2008.(1), 26. studenoga 2009.(2) i 16. veljače 2017.(3),

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između EU-a i Srednje Amerike iz 2012.,

–   uzimajući u obzir Strateški dokument i višegodišnji okvirni program EU-a za Nikaragvu za razdoblje 2014. – 2020.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966.,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava iz lipnja 2004.,

–   uzimajući u obzir Ustav Nikaragve,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 19. studenoga 2016. o konačnim rezultatima izbora u Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir izjave glasnogovornice potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije od 22. travnja 2018. i 15. svibnja 2018. o Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir izvješće za medije Ureda visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava od 27. travnja 2018. o stanju ljudskih prava u Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir posjet Međuameričke komisije za ljudska prava od 17. do 21. svibnja 2018. u svrhu ispitivanja stanja u Nikaragvi i preliminarnu izjavu te komisije od 21. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izjavu glasnogovornice Ureda UN-a za ljudska prava Liz Throssell od 20. travnja 2018. o nasilju tijekom prosvjeda u Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir izvješće za medije Organizacije američkih država od 14. svibnja 2018. o posjetu Nikaragvi radi ispitivanja tamošnjeg stanja,

–  uzimajući u obzir izvješće glavnog tajništva Organizacije američkih država od 20. siječnja 2017. o Nikaragvi i njegovu izjavu od 22. travnja 2018. u kojoj se osuđuje nasilje u Nikaragvi,

–  uzimajući u obzir priopćenja Biskupske konferencije Nikaragve, a posebno njezino najnovije priopćenje od 23. svibnja 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da su prema izvještajima najmanje 84 osobe ubijene, da je više od 860 osoba ranjeno, a više od 400 uhićeno kao posljedica mirnog prosvjeda pod vodstvom studenata, koji su započeli 18. travnja 2018. kao protivljenje reformama sustava socijalne sigurnosti koje je najavio predsjednik Daniel Ortega; budući da većina žrtava ima prostrijelne rane na glavi, vratu, prsnom košu ili abdomenu, što snažno ukazuje na to da je riječ o izvansudskim smaknućima; budući da vlasti Nikaragve otvoreno ocrnjuju prosvjednike nazivajući ih vandalima i optužujući ih za političko manipuliranje;

B.  budući da je 23. travnja 2018. g. Ortega najavio ukidanje reforme sustava socijalne sigurnosti, no da su se prosvjedi proširili i prerasli u nemire koji još traju, uz upućene pozive na formiranje privremene vlade i ponovnu uspostavu demokratskog poretka; budući da je drugi izvor nezadovoljstva i otvorenog sukoba snažan porast ekstraktivnih aktivnosti usmjerenih na izvoz;

C.  budući da su 20. travnja 2018. protupobunjeničke snage i skupina članova Sandinističke fronte nacionalnog oslobođenja, djelujući potpuno nekažnjeno i uz znanje i pristanak policije, napale 600 studenata u Metropolitanskoj katedrali u Managui; budući da je Međuamerička komisija za ljudska prava zabilježila napade na četiri sveučilišta (UCA, UPOLI, UNA i UNAN);

D.   budući da velik broj žrtava svjedoči o brutalnoj represiji kojom se državne vlasti služe kršeći načela nužnosti i proporcionalnosti na temelju međunarodnog prava i standarda kojima se utvrđuju ograničenja uporabe sile; budući da je ravnateljica nacionalne policije Nikaragve Aminta Granera dala ostavku zbog prekomjerne uporabe sile;

E.  budući da je vlada proizvoljno zatvorila medijske kuće koje izvještavaju o prosvjedima i da su novinari koji su se tome na bilo koji način usprotivili zastrašivani i pritvoreni; budući da su udar vlasti Nikaragve na slobodu govora i uznemiravanje oporbenih čelnika osuđeni kao napad na građanske slobode; budući da je novinar Ángel Gahona usmrćen hicem tijekom javljanja uživo;

F.  budući da su organizacije za ljudska prava zabilježile brojne tvrdnje o nepostojanju pomoći i liječenja za ozlijeđene prosvjednike u javnim bolnicama;

G.   budući da je predsjednik Narodne skupštine Gustavo Porras 27. travnja 2018. najavio osnivanje povjerenstva za istinu koje će istražiti što se dogodilo tijekom prosvjeda; budući da je vijeće od sedam zakonodavaca, od kojih pet pripada stranci predsjednika Ortege, 6. svibnja 2018. odabralo pet članova povjerenstva i da je Narodna skupština ratificirala njihovo imenovanje;

H.  budući da je Međuamerička komisija za ljudska prava posjetila Nikaragvu od 17. do 21. svibnja 2018.; budući da je to tijelo dokumentiralo nezakonita i proizvoljna uhićenja, mučenje i okrutno, nečovječno i ponižavajuće postupanje, cenzuru i napade na tisak te druge oblike zastrašivanja kao što su prijetnje, zlostavljanje i progon čiji je cilj raspuštanje prosvjeda i ometanje sudjelovanja građana;

I.  budući da nacionalni dijalog koji je 16. svibnja 2018. pokrenut između g. Ortege i nikaragvanske oporbe uz posredovanje Katoličke crkve nije uspio u pronalasku rješenja krize te je obustavljen jer su vladini pregovarači odbili raspravljati o programu u 40 točaka koji su predstavili posrednici i koji sadrži plan u cilju provedbe demokratskih izbora, uključujući reformu izbornog zakona, ranije održavanje izbora i zabranu reizbora predsjednika; budući da je predloženo osnivanje zajedničkog odbora od šest članova, tri iz vlade i tri iz platforme Građanski savez za pravdu i demokraciju („Alianza Cívica por la Justicia y la Democracia”);

J.  budući da je od 2007. g. Ortega izabran na predsjedničku dužnost u tri uzastopna navrata, unatoč činjenici da Ustav Nikaragve zabranjuje uzastopni reizbor, što svjedoči o korupciji i autoritarizmu u koji je ta zemlja utonula; budući da su institucije EU-a i Organizacija američkih država oštro kritizirale izbore održane 2011. i 2016. jer su provedeni bez prisutnosti promatrača iz bilo koje od tih dviju organizacija ili drugih vjerodostojnih međunarodnih promatrača;

K.  budući da je korupcija u javnom sektoru, koja uključuje korupciju povezanu s rodbinom g. Ortege, i dalje jedan od najvećih izazova; budući da su podmićivanje javnih službenika te nezakonita pljenidba i arbitrarne procjene koje provode carinske i porezne vlasti uobičajena pojava; budući da je izražena opravdana zabrinutost zbog nepotizma unutar vlade Nikaragve; budući da su skupine boraca za ljudska prava osudile postupno koncentriranje moći u okviru jednostranačke vladavine kao i slabljenje institucija;

L.  budući da u proteklom desetljeću država Nikaragva svjedoči padu demokracije i vladavine prava; budući da razvoj i jačanje demokracije i vladavine prava te poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda moraju biti sastavni dio vanjskih politika EU-a, što se odnosi i na Sporazum o pridruživanju između Europske unije i zemalja Srednje Amerike iz 2012.;

1.  osuđuje brutalnu represiju i zastrašivanje mirnih prosvjednika u Nikaragvi koji se protive reformi sustava socijalne sigurnosti, što je rezultiralo brojnim smrtnim slučajevima, nestancima i proizvoljnim uhićenjima od strane vlasti Nikaragve, oružanih snaga, policije i nasilnih skupina koje podupiru vladu; podsjeća sve pripadnike snaga sigurnosti Nikaragve da su povrh svega dužni štititi građane;

2.  izražava sućut i suosjećanje obiteljima svih žrtava poginulih ili ozlijeđenih tijekom prosvjeda;

3.  poziva vlasti Nikaragve da prestanu sa svim oblicima nasilja nad narodom koji ostvaruje pravo na slobodu izražavanja i pravo na okupljanje; također poziva prosvjednike i organizacije civilnog društva koje vode prosvjede da se prilikom ostvarivanja svojih prava suzdrže od upotrebe nasilja; odlučno poziva vlasti Nikaragve da puste na slobodu sve proizvoljno pritvorene osobe, da osiguraju kompenzaciju svim zahvaćenim članovima obitelji i da zajamče da ih neće kazneno progoniti; snažno potiče državne vlasti da se suzdrže od javnih izjava kojima se ocrnjuju prosvjednici, borci za ljudska prava i novinari te od upotrebe državnih medija za provedbu javnih kampanja kojima bi se nasilje moglo potaknuti;

4.  poziva vlasti Nikaragve da smjesta omoguće provedbu međunarodne, neovisne i transparentne istrage u cilju kaznenog progona osoba odgovornih za represiju i smrtne slučajeve do kojih je došlo tijekom prosvjeda; pozdravlja, u tom pogledu, posjet Međuameričke komisije za ljudska prava Nikaragvi te izražava zabrinutost zbog zaključaka preliminarnog izvješća; poziva međunarodnu zajednicu da preuzme aktivnu ulogu u privođenju odgovornih osoba pravdi;

5.  poziva vladu Nikaragve da prizna i poveća autoritet Odbora za praćenje provedbi preporuka Međuameričke komisije za ljudska prava te da izradi raspored sljedećih posjeta; traži da se uspostavi javni registar nazočnih u bolnicama, u skladu sa zahtjevom Međuameričke komisije za ljudska prava;

6.  poziva vlasti Nikaragve da svim akterima u društvu, među ostalim i oporbenim snagama, novinarima i borcima za ljudska prava, uključujući ekološke aktiviste i civilno društvo, pruže dovoljan prostor za slobodno djelovanje u okviru međunarodnog prava kako bi se pripremio teren za raspravu svih suprotstavljenih strana o stanju u Nikaragvi i održavanju stanja ljudskih prava u toj zemlji; podsjeća da su potpuno sudjelovanje oporbe, depolarizacija pravosuđa, kraj nekažnjavanju za kršenje zakona i pluralnost medija društvo ključni faktori za ponovnu uspostavu demokratskog poretka u zemlji;

7.  žali zbog kršenja slobode medija u Nikaragvi i prije prosvjeda i tijekom njih; smatra da je neprihvatljiva zapljena imovine medijskih kuća koju su vlasti provele tijekom prosvjeda; poziva vladu da ponovno uspostavi punu slobodu medija i slobodu izražavanja u toj zemlji i da prestane uznemiravati novinare;

8.   prima na znanje nedavni početak nacionalnog dijaloga i osnivanje povjerenstva za istinu, u kojemu je obvezno sudjelovanje neovisnih nacionalnih aktera iz svih sektora, kao i međunarodnih aktera; izražava žaljenje zbog neuspjeha prvog kruga nacionalnog dijaloga zbog ograničenja koja je nametnula vlada Nikaragve te izražava nadu da će nedavni nastavak dijaloga pružiti priliku za rješavanje krize i okončanje nasilja; naglašava da bi se dijalog trebao odvijati bez nasilja i represije, uz poštovanje zakona i Ustava te načela da sve promjene zakona moraju biti u skladu sa zakonski utvrđenim postupcima;

9.  osuđuje nezakonite poteze koji su u suprotnosti s pravosudnim sustavom i koji su rezultirali ustavnim ukidanjem ograničenja broja predsjedničkih mandata, čime je omogućen nastavak predsjedništva g. Ortege i jasno prekršeno pravo na demokratske izbore; ističe potrebu za snažnim demokratskim institucijama, slobodom okupljanja i političkim pluralizmom; u tom smislu poziva na izbornu reformu koja bi rezultirala poštenim, transparentnim i vjerodostojnim izborima u skladu s međunarodnim standardima i kojom bi se okončala politička kriza;

10.  poziva vlasti da suzbiju nekontroliranu korupciju u političkim krugovima u Nikaragvi koja dovodi u pitanje funkcioniranje svih državnih institucija i ograničava strana ulaganja; poziva na provedbu antikorupcijskih zakona u Nikaragvi, uključujući zakone o podmićivanju, zlouporabi položaja i olakšavanju isplata; izražava zabrinutost zbog poveznica predsjednika Ortege s drugim sukobima u regiji; poziva vlasti Nikaragve da potpišu i ratificiraju Rimski statut Međunarodnoga kaznenog suda;

11.  ističe da Nikaragvu, u svjetlu Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i zemalja Srednje Amerike, treba podsjetiti da je potrebno poštovati načela vladavine prave, demokracije i ljudskih prava, kako su utvrđena u klauzuli o ljudskim pravima tog sporazuma; odlučno poziva EU da prati stanje i da, po potrebi, razmotri mogućnost poduzimanja mjera; upozorava na potencijalne ozbiljne političke, ekonomske i investicijske posljedice kršenja ljudskih prava;

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Organizacije američkih država, Europsko-latinskoameričkoj parlamentarnoj skupštini, Srednjeameričkom parlamentu, Limskoj skupini te vladi i parlamentu Republike Nikaragve.

(1) SL C 45 E, 23.2.2010., str. 89.
(2) SL C 285 E, 21.10.2010., str. 74.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0043.

Posljednje ažuriranje: 16. srpnja 2019.Pravna napomena