Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 9., 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 14., 15., 21., 24. i 32.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, koju je EU ratificirao 2010.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ(1),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća o Planu rada Europske unije za mlade za razdoblje 2016. – 2018.(2),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 22. travnja 2013. o uspostavi Garancije za mlade(3),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 7. i 8. veljače 2013. o pokretanju Inicijative za zapošljavanje mladih(4),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 27. studenog 2009. o obnovljenom okviru za europsku suradnju u području mladih (2010. − 2018.)(5),

–  uzimajući u obzir Evaluaciju Komisije o Strategiji EU-a za mlade(6),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 12. svibnja 2009. o strateškom okviru za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja („ET 2020.”)(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2017. o budućnosti programa Erasmus+(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. veljače 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ(9),

–  uzimajući u obzir Parišku deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja, koja je donesena na neformalnom sastanku ministara obrazovanja EU-a 17. ožujka 2015. u Parizu,

–  uzimajući u obzir Zajedničko izvješće Vijeća i Komisije iz 2015. o provedbi obnovljenog okvira za europsku suradnju u području mladih (2010. – 2018.), koje je Vijeće donijelo 23. studenoga 2015.(10),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja(11),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. kolovoza 2015. naslovljenu „Nacrt zajedničkog izvješća Vijeća i Komisije za 2015. godinu o provedbi strateškog okvira za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja (ET 2020.) – Novi prioriteti za europsku suradnju u području obrazovanja i osposobljavanja” (COM(2015)0408),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „EU 2020.: Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. siječnja 2018. o akcijskom planu za digitalno obrazovanje (COM(2018)0022),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. listopada 2016. o procjeni Strategije EU-a za mlade 2013. – 2015.(12),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 10. ožujka 2014. o kvalitativnom okviru za pripravništvo(13),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća Europe od 25. studenoga 2008. o politici za mlade Vijeća Europe (CM/Res(2008)23),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća Europe od 31. svibnja 2017. o radu mladih (CM/Res(2017)4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o učenju o EU-u u školama(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o promicanju poduzetništva mladih obrazovanjem i osposobljavanjem(15),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora regija – Europska suradnja u području mladih (2010. – 2018.)(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a(17),

–  uzimajući u obzir izvješće iz sjene o politici za mlade koje je objavio Europski forum mladih,

–  uzimajući u obzir rezoluciju o Strategiji EU-a za mlade koju je objavio Europski forum mladih(18),

–  uzimajući u obzir dokument o stajalištu naslovljen „Uključenost. Informacije. Osnaživanje.” koji je objavila Europska agencija za informiranje i savjetovanje mladih (ERYICA),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) odluke Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku davanja odobrenja za sastavljanje izvješća o vlastitoj inicijativi te Prilog 3. priložen toj odluci,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0162/2018),

A.  budući da se negativan učinak recesije na izglede mladih za razvoj njihova punog potencijala i dalje osjeća diljem Europske unije;

B.  budući da su mnoge države članice, osobito one u južnoj Europi, još daleko od dostizanja razina iz razdoblja prije krize u pogledu brojnih pokazatelja koji se odnose na mlade, kao što su zapošljavanje, blagostanje i socijalna zaštita;

C.  budući da je smanjenje razlika primjetno na regionalnoj razini diljem EU-a; budući da su stope zaposlenosti u mnogim regijama i dalje ispod njihovih razina prije krize;

D.  budući da se nezaposlenost mladih posljednjih godina postupno smanjuje, iako je, prema Eurostatu, u siječnju 2018. iznosila 16,1 %, a u nekim državama članicama i više od 34 %; budući da, ako usporedimo brojke iz 2008. (15,6 %), možemo primijetiti da se ta stopa povećala; budući da te brojke sprečavaju primjenu univerzalnog rješenja želimo li da mladi ostvare svoj puni potencijal; budući da su stope nezaposlenosti mladih u najudaljenijim regijama zabrinjavajuće visoke, ponegdje više od 50 %, kao što je slučaj na Mayotteu;

E.  budući da su skupine u nepovoljnom položaju, kao što su etničke manjine, osobe s posebnim potrebama, žene, osobe iz skupine LGBTIQ, migranti i izbjeglice – koje se suočavaju s preprekama pri ulasku na tržište rada i pristupu kulturi, socijalnim uslugama i obrazovanju – najviše pogođene socioekonomskom krizom;

F.  budući da obrazovanje pomaže u smanjenju učinka socioekonomskih nejednakosti pružanjem vještina i kompetencija potrebnih za smanjenje međugeneracijskog prenošenja nepovoljnog položaja;

G.  budući da će se općim nedostatkom ulaganja u mlade i prava mladih spriječiti zahtijevanje, provedba i obrana njihovih prava te pridonijeti pogoršanju pojava kao što su smanjenje broja stanovnika, rano napuštanje školovanja, nedostatak stručnih i strukovnih kvalifikacija, kasni ulazak na tržište rada, nepostojanje financijske neovisnosti, moguće loše funkcioniranje sustava socijalnog osiguranja, rasprostranjena nesigurnost radnih mjesta i socijalna isključenost;

H.  budući da problemi s kojima se mladi suočavaju pri zapošljavanju, obrazovanju i osposobljavanju, kao i u društvenom i političkom angažmanu, nisu jedinstveni jer su neke skupine pogođene nesrazmjerno više od drugih; budući da je potrebno više napora kako bi se pružila potpora onima koji su najudaljeniji od tržišta rada ili su od njega u cijelosti odvojeni;

I.  budući da je očuvanje lokalnih škola i obrazovnih ustanova u svim europskim regijama ključno ako je cilj poboljšati obrazovanje za mlade i ako EU želi regijama pružiti cjelovitu potporu u ostvarivanju tog cilja;

J.  budući da obrazovanje, međukulturni dijalog, strateška komunikacija i tješnja suradnja među državama članicama posebno imaju ključnu ulogu u sprečavanju marginalizacije i radikalizacije mladih te jačanju njihove otpornosti;

K.  budući da bi mladi trebali aktivno sudjelovati u planiranju, razvoju, provedbi, praćenju i ocjenjivanju svih politika koje utječu na mlade; budući da 57 % organizacija mladih u EU-u smatra da se njihova stručnost ne uzima u obzir u procesu oblikovanja politika za mlade(19);

L.   budući da je važno da organizacije mladih zajamče odgovarajuću razinu zastupljenosti i uključenosti mladih kako bi imale puni legitimitet;

M.  budući da su ciljevi Strategije EU-a za mlade i dalje vrlo široki i ambiciozni, iako je riječ o strategiji koja je u tijeku i stalno se poboljšava; budući da nedostaje ispravno utvrđenih referentnih parametara;

N.  budući da se Strategijom EU-a za mlade za razdoblje 2010. – 2018. ističe potreba za strukturiranim dijalogom između mladih i donositelja odluka;

O.  budući da je krajnji cilj Strategije za mlade EU-a povećati broj mogućnosti i zajamčiti jednake mogućnosti za sve mlade Europljane;

P.  budući da bi mladima trebalo pomoći i ojačati njihov položaj pri rješavanju teških problema s kojima se trenutačno suočavaju, kao i izazova s kojima će se suočiti u budućnosti, i to adekvatnijim, učinkovitijim i bolje koordiniranim politikama za mlade, boljim i pristupačnim obrazovanjem te ciljanom provedbom ekonomske i socijalne politike, kao i politike zapošljavanja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te na razini EU-a;

Q.  budući da je EU posljednjih godina pokrenuo brojne inicijative, kao što su Inicijativa za zapošljavanje mladih i Garancija za mlade u okviru svoje Strategije za mlade, a u cilju stvaranja većih i jednakih mogućnosti za sve mlade u obrazovanju i na tržištu rada te promicanja uključenosti, osnaživanja i aktivnog sudjelovanja mladih u društvu;

R.  budući da je djelovanje EU-a u području mladih potrebno usmjeriti uključivanjem dimenzije mladih u postojeće i buduće politike i programe financiranja, osobito u sva ključna područja politike kao što su gospodarstvo, zapošljavanje i socijalna pitanja, kohezija, zdravlje, žene, suodlučivanje, migracija, kultura, mediji i obrazovanje;

S.  budući da diljem različitih sektora politike i institucija postoji potreba za koordiniranjem provedbe buduće Strategije EU-a za mlade;

T.  budući da se rodna perspektiva mora uključiti u donošenje odluka o politikama za mlade, pri čemu se uzimaju u obzir posebni izazovi i okolnosti s kojima se osobito suočavaju mlade žene i djevojčice iz različitih kulturnih i vjerskih okružja; budući da bi u politiku za mlade trebalo uključiti konkretne rodno osjetljive mjere, kao što su sprečavanje nasilja nad ženama i djevojčicama, obrazovanje o rodnoj ravnopravnosti i seksualno obrazovanje; budući da je vjerojatnost da žene neće biti uključene u programe obrazovanja ili osposobljavanja (NEET) u prosjeku 1,4 puta veća nego u slučaju muškaraca(20) i da su potrebni kontinuirani napori da se poveća razina sudjelovanja mladih žena na tržištu rada, posebno nakon rodiljnog dopusta i među samohranim majkama, te sudjelovanje osoba koje su prekinule školovanje, nisko kvalificiranih osoba, mladih s invaliditetom i svih mladih kojima prijeti diskriminacija;

U.  budući da su potrebni daljnji napori kako bi se povećalo sudjelovanje mladih u društvu, posebno osoba s invaliditetom, migranata, izbjeglica, osoba koje se ne obrazuju, nisu zaposlene niti se osposobljavaju (NEET) i osoba kojima prijeti rizik od socijalne isključenosti;

V.  budući da je obrazovanje ključan čimbenik u suzbijanju socijalne isključenosti i ulaganju u vještine i kompetencije te je stoga ključno za rješavanje problema visoke stope nezaposlenosti, osobito među pripadnicima skupine NEET;

W.  budući da se člankom 9. UFEU-a određuje da Unija pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti uzima u obzir zahtjeve povezane s promicanjem visoke razine zapošljavanja, socijalne zaštite, borbe protiv socijalne isključenosti te visoke razine obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja ljudi;

X.  budući da se Strategijom EU-a za mlade uspostavlja dobar temelj za uspješnu i sadržajnu suradnju u području mladih;

Y.  budući da se ostvarivanje ciljeva posljednjeg trogodišnjeg ciklusa Strategije EU-a za mlade (2010. – 2018.) ne može pravodobno i točno procijeniti te da da je vrlo teško usporediti stanje u različitim državama članicama zbog nedostatka referentnih vrijednosti i pokazatelja te zbog provedbenih instrumenata koji se preklapaju;

Z.  budući da su profesionalno usmjeravanje i pristup informacijama o mogućnostima zapošljavanja i obrazovanja ključni za budući razvoj obrazovanja i prelazak na tržište rada;

AA.  budući da EU pri određivanju ciljeva ove Strategije te njihovoj provedbi i evaluaciji treba usko surađivati s nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima;

Izazovi s kojima se suočavaju mladi i pouke koje se mogu izvući iz trenutačnog procesa donošenja politika EU-a za mlade

1.  sa žaljenjem primjećuje da dugoročne mjere štednje, posebno smanjenje financijskih sredstava za obrazovanje, kulturu i politike za mlade, imaju negativan učinak na mlade i njihove životne uvjete; upozorava da su mladi, posebno oni u najnepovoljnijem položaju, kao što su mladi s invaliditetom, mlade žene, manjine, osobe s posebnim potrebama, uvelike pogođeni sve većom nejednakošću, rizikom od isključenosti, nesigurnošću i diskriminacijom;

2.  pozdravlja postignuća europske suradnje u području mladih, za koju se pokazalo da se njome mogu riješiti problemi s kojima se suočava većina Europljana i poduprijeti nacionalni donositelji politika pružanjem stručne pomoći, preporuka i legitimiteta te uspješnim izdvajanjem više financijskih sredstava EU-a;

3.  smatra da je otvorena metoda koordinacije prikladno, ali i dalje nedostatno sredstvo za kreiranje politika za mlade, zbog čega je treba dopuniti drugim mjerama; ponavlja svoj poziv na užu suradnju i razmjenu najboljih praksi u vezi s pitanjima mladih, i to na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, kao i na razini EU-a; potiče države članice da dogovore jasne pokazatelje i mjerila kako bi se omogućilo praćenje postignutog napretka;

4.  prepoznaje pozitivna postignuća Strategije EU-a za mlade ostvarena razvojem međusektorskog rada i provedbom strukturiranog dijaloga kako bi se osiguralo sudjelovanje mladih te smatra da treba podići opću razinu svijesti relevantnih sudionika i dionika o ciljevima i instrumentima Strategije; posebno napominje da je pristup „odozdo prema gore” koji se primjenjuje za strukturirani dijalog dodana vrijednost i da ga treba zadržati; stoga poziva Komisiju i države članice da pri razvoju nove strategije uzmu u obzir rezultate VI. ciklusa strukturiranog dijaloga usredotočenog na buduću Strategiju;

5.  predlaže uključivanje lokalnih i regionalnih tijela u politiku za mlade, posebno u onim državama članicama u kojima navedena tijela u tom području imaju nadležnost;

6.  pozdravlja političke inicijative usmjerene na podupiranje mladih u EU-u, posebno inicijativu Ulaganje u mlade u Europi, Europske snage solidarnosti i Inicijativu za zapošljavanje mladih; smatra, međutim, da bi ti instrumenti trebali biti bolje povezani sa Strategijom EU-a za mlade i da bi trebali slijediti pristup odozdo prema gore; stoga poziva Komisiju da sustavno poveže sve prijedloge politika koji se odnose na mlade sa sveobuhvatnom strategijom i da uključi sve relevantne dionike, kao što su socijalni partneri i civilno društvo, primjenom cjelovitog i dugoročnog pristupa s točno određenim horizontalnim ciljevima;

7.  poziva Komisiju da uspostavi međusektorsku radnu skupinu za koordinaciju provedbe buduće Strategije EU-a za mlade, uz sudjelovanje institucija EU-a, uključujući Parlament, država članica i civilnog društva, a posebno sindikata i organizacija mladih;

8.  poziva Komisiju da uspostavi učinkovite mehanizme koordinacije među službama i da odgovornost za uključivanje teme mladih kao klastera dodijeli jednome od potpredsjednika Komisije;

9.  potiče države članice na provedbu Europskog stupa socijalnih prava kao temelja za sastavljanje zakonodavstva za mlade;

10.  ističe važnost promicanja zdravog stila života kako bi se spriječile bolesti i smatra da je mladima potrebno pružiti točne informacije i pomoć u vezi s ozbiljnim duševnim smetnjama koje su posljedica konzumiranja duhana, alkohola i droga te ovisnosti;

11.  ističe važnost evaluacije Komisije o provedbi Strategije za mlade u državama članicama u cilju omogućavanja češćih provjera i praćenja na terenu; potiče Komisiju da uspostavi ciljeve Strategije EU-a za mlade koji se mogu kvalitativno i kvantitativno procijeniti, uzimajući u obzir posebnosti svake države članice ili regije; poziva Komisiju da poveća sredstva za programe i djelovanja kojima se mladi pripremaju za svijet rada;

Davanje riječi mladima u okviru Strategije EU-a za mlade

12.  preporučuje da buduća Strategija EU-a za mlade bude participativna i usmjerena na mlade i te se njome poboljša blagostanje i odraze potrebe, ambicije i različitost svih mladih u Europi, uz istodobno širenje njihova pristupa kreativnim alatima koji obuhvaćaju nove tehnologije;

13.  smatra da bi EU trebao izraziti solidarnost s mladima i nastaviti ih osnaživati za sudjelovanje u društvu razvijanjem posebnih mjera kao što su usmjeravanje volontiranja, podržavanje rada mladih, razvoj novih alata, posebno onih za koje su potrebne nove tehnologije, i promicanje razmjene utemeljene na solidarnosti, angažmanu u zajednici, slobodnom prostoru i demokratskom dijalogu; stoga prepoznaje važnost udruženja mladih kao prostora koji im omogućuje da napreduju i razvijaju osjećaj za aktivno građanstvo; poziva države članice da omoguće aktivno sudjelovanje mladih u volonterskim organizacijama; ističe da veći socijalni angažman mladih, osim što je samo po sebi važno postignuće, može biti odskočna daska za veći politički angažman;

14.  u tom pogledu ističe da neformalno i informalno učenje te sudjelovanje u sportskim i volonterskim aktivnostima ima važnu ulogu u poticanju razvoja građanskih, društvenih i interkulturnih kompetencija i vještina mladih Europljana;

15.  poziva države članice da utvrde nacionalne pravne okvire i odgovarajuća financijska sredstva za volontiranje;

16.  odlučno poziva Komisiju i države članice na poticanje mladih, posebno onih s manje prilika i onih izvan formalne organizacijske strukture, da igraju aktivnu i važnu ulogu u javnom životu, te na participativni pristup oblikovanju politika kako bi se mladima omogućilo da sudjeluju u donošenju odluka koje utječu na njihov život tako što će im se ponuditi demokratski mehanizmi na internetu i izvan njega, uzimajući istodobno u obzir ograničenja i rizike društvenih medija, te tako što će se u razvoj, provedbu, praćenje i ocjenjivanje politika za mlade uključiti relevantni dionici, kao što su socijalni partneri, civilno društvo i organizacije mladih;

17.  poziva države članice da potiču mlade na potpuno sudjelovanje u izbornom procesu;

18.  izražava potrebu da se nastavi strukturirani dijalog između mladih i donositelja odluka u sklopu sljedećeg okvira europske suradnje u području mladih; smatra da bi procesom strukturiranog dijaloga trebalo sustavno povećavati broj i raznolikost skupina mladih na koje je usmjeren te napominje da bi za to trebalo pružiti dovoljnu financijsku potporu za nacionalne i europske radne skupine; poziva države članice da potiču sudjelovanje nacionalnih, regionalnih i lokalnih donositelja odluka u strukturiranom dijalogu s mladima;

19.  potiče države članice da se zadrže transparentnost pri podnošenju svojih izvješća i upotrebi sredstava namijenjenih za poticanje mogućnosti za održivo zapošljavanje mladih; u skladu s tim ponavlja važnost toga da države članice na zahtjev podnesu detaljne informacije o stanju mladih u državi;

20.  ističe nedostatak sustavnog ažuriranja i pouzdanih podataka o provedbi Strategije za mlade; stoga potiče države članice i Komisiju da promiču tješnju suradnju nacionalnih i regionalnih službi za statistiku kad je riječ o podnošenju relevantnih i ažuriranih statističkih podataka o mladima, koje su važne za procjenu razine uspjeha strategije koja se provodi; smatra da trogodišnjim izvješćima treba priložiti te statističke podatke;

21.  podsjeća na to da mladi sve manje sudjeluju u nacionalnim i lokalnim izborima te da im je potrebna politička predanost kako bi mogli vidjeti rezultat svojeg doprinosa; podsjeća da je mogućnost političkog sudjelovanja u vlastitom okružju i lokalnoj zajednici od rane dobi ključan korak ka jačem osjećaju u pogledu europskog građanstva i prerastanju mladih u aktivne građane; stoga poziva Komisiju i države članice da potiču regionalna i lokalna tijela kako bi se osiguralo da mladi i organizacije mladih mogu potpuno i učinkovito sudjelovati i biti uključeni u donošenje odluka i izborne procese;

22.  poziva države članice da uključe nacionalna vijeća mladih u odbore za praćenje i provedbu u okviru Strategije EU-a za mlade;

23.  ističe potencijal tehnologije za povezivanje s mladima te poziva EU na jačanje njihove sposobnosti sudjelovanja u društvu preko e-platformi;

24.  sa žaljenjem primjećuje da, unatoč stalnim naporima Komisije da mladima pruži mogućnosti koje imaju potporu u raznim programima Unije, mnogi mladi još smatraju da im je pristup tim mogućnostima ograničen; potiče Komisiju da poboljša svoje komunikacijske alate;

Jednake mogućnosti za osiguranje održive uključenosti u tržište rada

25.  izrazito je zabrinut zbog stalno visokih stopa nezaposlenosti mladih diljem EU-a, posebno u južnoj Europi; podsjeća da otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i zapošljavanje treba zajamčiti i da oni trebaju ostati ključne obveze prema mladima te s tim u vezi poziva da se donesu mjere za lakši prelazak mladih iz sustava obrazovanja u svijet rada jamčenjem kvalitetnih programa stažiranja i naukovanja; poziva Komisiju i države članice da promiču strukturne reforme na tržištu rada, poštene uvjete rada i naknadu kako bi se osiguralo da mladi nisu diskriminirani pri prelasku u svijet rada; ističe važnost utvrđivanja socijalnih prava za nove oblike zapošljavanja, poštenog profesionalnog pripravništva i osiguravanja socijalnog dijaloga;

26.  ističe važnost poteza nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti u cilju donošenja prilagođenih mjera i pružanja individualizirane pomoći kako bi se doprlo do svih pripadnika skupine NEET; podsjeća na potrebu za uključivanjem lokalnih dionika, kao što su socijalni partneri, sindikati, civilno društvo i organizacije mladih;

27.  tvrdi da treba poduzeti posebne mjere za rješavanje teške situacije mladih žena na tržištu rada, s posebnim naglaskom na razlikama u plaćama muškaraca i žena i njihovoj prevelikoj zastupljenosti u netipičnim oblicima zapošljavanja u okviru kojih nemaju socijalnu zaštitu;

28.  ističe potrebu za promicanjem pravednih radnih uvjeta i odgovarajuće socijalne zaštite radnika u takozvanim novim oblicima zapošljavanja u kojima su mladi prekomjerno zastupljeni;

29.  smatra da bi trebalo poduzeti mjere kako bi se mladi migranti uključili u tržište rada uz potpuno poštovanje načela jednakog postupanja;

30.  ističe da se uključivom politikom za mlade trebaju braniti i promicati socijalni programi kojima se olakšava političko i kulturno sudjelovanje; osim toga smatra da su dostojanstven i reguliran rad, na osnovi kolektivnih ugovora uz stabilne radne odnose s odgovarajućim plaćama i naknadama te visokokvalitetne univerzalne javne usluge važni za društvenu dobrobit mladih; poziva Komisiju i države članice da promiču poštene radne uvjete i odgovarajuću socijalnu zaštitu, među ostalim i u pogledu novih oblika zapošljavanja;

31.  podsjeća da su zapošljavanje i poduzetništvo jedan od osam prioriteta utvrđenih u Strategiji EU-a za mlade (2010. – 2018.); ističe da rad mladih i neformalno učenje, posebice kako je razvijeno u okviru organizacija mladih, imaju ključnu ulogu u razvoju potencijala mladih, uključujući poduzetničke vještine, te da im omogućuju da razviju niz kompetencija kojima se mogu povećati njihove mogućnosti na tržištu rada;

32.  poziva Komisiju i države članice da potiču prekogranične profesionalne i strukovne mogućnosti, da prošire i povećaju ulaganja u sektoru strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i predstave ga kao privlačan izbor obrazovanja;

33.  poziva Komisiju i države članice da podupiru regionalna i lokalna tijela, da ulažu u nove životne mogućnosti za mlade radi razvoja njihove kreativnosti i punog potencijala, da podupiru poduzetništvo mladih te potiču njihovu socijalnu uključenost na dobrobit njihovih zajednica;

34.  potiče Komisiju i države članice da u odnosu na mlade i zapošljavanje primjenjuju pristup koji se temelji na pravima; poziva države članice da osiguraju da mladi imaju pristup kvalitetnom stažiranju i radnim mjestima na kojima se poštuju njihova prava, uključujući pravo na stabilno radno mjesto za koje se nudi plaća dostatna za život i osigurava socijalna zaštita te dostojanstven život i neovisnost;

35.  potiče Komisiju i države članice da nadziru ustanove koje neprestano nude uzastopna stažiranja bez omogućavanja zapošljavanja kako bi se zajamčilo da radna mjesta nisu zamijenjena takozvanim stažiranjem;

36.  pozdravlja činjenicu da se mjerama Strategije EU-a za mlade osigurala potpora za više od 1,6 milijuna mladih(21); ističe da je potrebno više napora i preuzimanja financijskih obveza; ističe da je potrebno bolje doprijeti do mladih iz skupine NEET koji su suočeni s višestrukim preprekama i poboljšati kvalitetu ponude u okviru Jamstva za mlade definiranjem jasnih kriterija kvalitete i standarda, uključujući socijalnu zaštitu, minimalni dohodak i radna prava; poziva države članice da djelotvorno poboljšaju svoje sustave praćenja, izvješćivanja i uspješnosti te da osiguraju da se sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih upotrebljavaju kao dopuna nacionalnim sredstvima, a ne kao zamjena za njih;

37.  nadalje ističe potrebu da se riješi pitanje kvalitete u smislu mentorstva i podučavanja, kvalitete i adekvatnosti postojećih individualnih obuka, pripravništva ili radnih mjesta, kao i kvalitete rezultata prema zadanim ciljevima; u tom pogledu ističe potrebu da se u okviru Inicijative za zapošljavanje mladih osigura primjena već postojećih okvira za kvalitetu, kao što je europski kvalitativni okvir; smatra da bi mladi trebali sudjelovati i u praćenju kvalitete ponuda;

38.  podsjeća na to da se mjere kojima se potiče integracija mladih koji se ne obrazuju, nisu zaposleni niti se osposobljavaju na tržište rada, uključujući plaćena stažiranja, pripravništva ili naukovanja, moraju financijski poduprijeti Strategijom EU-a za mlade, uz izbjegavanje svakog oblika zamjene zaposlenika ili zlostavljanja mladih radnika;

39.  napominje da je jačanje poduzetničkog duha među mladima prioritet te da su formalni i neformalni obrazovni sustavi najdjelotvornije intervencije za promicanje poduzetništva mladih; ističe da je poduzetništvo sredstvo za borbu protiv nezaposlenosti mladih i socijalne isključenosti te za poticanje inovacija; stoga smatra da Strategijom EU-a za mlade treba podržati stvaranje povoljnog okružja za poduzetništvo mladih;

40.  podsjeća da je glavni cilj Inicijative za zapošljavanje mladih doprijeti do skupine NEET te stoga potiče države članice da ulažu veće napore u utvrđivanje pripadnika te skupine i usmjeravanje djelovanja prema njima, a posebno prema najranjivijim mladim osobama, kao što su osobe s invaliditetom, uzimajući u obzir njihove specifične potrebe;

41.  poziva države članice i Komisiju da uvedu inovativna i fleksibilna bespovratna sredstava za razvijanje talenata te umjetničkih i sportskih sposobnosti u području obrazovanja i osposobljavanja; podupire one države članice koje žele uvesti programe stipendiranja za učenike i studente s dokazanim obrazovnim, sportskim i umjetničkim sposobnostima;

42.  ističe da 38 % mladih imaju poteškoće pri pristupu informacijama; ističe da je važno zajamčiti zajednički pristup vođenju, potpori i informiranju mladih o njihovim pravima i mogućnostima;

43.  nadalje ističe potrebu da Inicijativa za zapošljavanje mladih ne bude usredotočena samo na visokoobrazovane mlade pripadnike skupine NEET već i na one koji su niskokvalificirani, neaktivni i neregistrirani u javnim službama za zapošljavanje;

44.  ističe da je mobilnost radnika diljem EU-a i dalje ograničena unatoč visokim stopama nezaposlenosti; stoga skreće pozornost na važnost mobilnosti radnika za konkurentno tržište rada; poziva Komisiju i države članice da u tu svrhu potiču prekogranične stručne i strukovne mogućnosti;

45.  ponavlja važnost toga da odrasli u dobi iznad 55 godina osposobljavaju mlade na radnom mjestu; zajedno s Komisijom zalaže se za stvaranje programa kojima se omogućava postupni odlazak tih osoba s tržišta rada u mirovinu, točnije, uz početni prelazak na rad na nepuno radno vrijeme, tijekom kojeg također osposobljavaju mlade i pomažu im da se postupno integriraju na radno mjesto;

46.  ističe važnu ulogu poduzeća u pitanjima povezanima sa stjecanjem vještina i stvaranjem radnih mjesta za mlade; napominje da obrazovanje i osposobljavanje u područjima povezanima s promicanjem poduzetništva mogu pridonijeti postizanju dugoročnog razvoja, promicanju europske konkurentnosti i borbi protiv nezaposlenosti;

47.  potiče države članice da utvrde očekivani učinak mjera koje će donijeti u svojim akcijskim planovima; stoga ističe važnost toga da države članice pruže jamstva da se uspostavljenim mjerama učinkovito potiče zapošljavanje; ponovno ističe potrebu za ocjenjivanjem održivosti politika koje će se provoditi;

Održivi razvoj: budućnost za mlade

48.  čvrsto vjeruje da su kvalitetno formalno, neformalno i informalno obrazovanje i osposobljavanje temeljno pravo; stoga smatra da bi pristup svim razinama kvalitetnog obrazovanja trebalo zajamčiti svim Europljanima, bez obzira na socioekonomski status, etničku ili rodnu pripadnost te fizički ili kognitivni invaliditet; ističe važnu ulogu formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja u stjecanju znanja, vještina i kompetencija koje su mladima potrebne kako bi postali predani građani i sudionici u europskom projektu; stoga poziva države članice da razviju konkretne politike te u tom pogledu potiče na to da se jednaka pozornost pokloni umjetničkom i kreativnom obrazovanju sa znanstvenim i tehnološkim predmetima (STEM) u školskim programima;

49.  ističe važnost moderniziranja obrazovanja; poziva Komisiju i države članice da potiču uključivanje novih vještina i kompetencija u obrazovanje, kao što su građanstvo, kritičko razmišljanje i poduzetnički duh, te da promiču razvoj novih obrazovnih alata kojima se povećava sudjelovanje u obrazovanju i njegova pristupačnost;

50.  duboko je zabrinut zbog posebno velikog problema siromaštva djece kojim je pogođeno do 25 milijuna djece u EU-u (više od 26,4 % svih Europljana mlađih od 18 godina) iz obitelji koje svakodnevno trpe zbog nedovoljnih primanja i osnovnih usluga; smatra da se politikama za mlade može doprinijeti područjima kao što je politika usmjerena na obitelj i djecu;

51.  duboko je zabrinut zbog ranog napuštanja školovanja i stoga poziva na donošenje odgovarajućih rješenja tog problema kako bi se ostvarili ciljevi strategije Europa 2020.;

52.  potiče Komisiju da podrži inicijative kojima je cilj poticanje aktivnog i vrlo važnog građanstva, poštovanja, tolerancije, vrijednosti i međukulturnog učenja te u tom pogledu ističe ključnu ulogu programa EU-a kao što su Erasmus+, Kreativna Europa i Europa za građane; poziva Komisiju i države članice da promiču dijalog s mladima o nizu tema, kao što su spol, rod, politika, solidarnost i okoliš, pravo, povijest i kultura;

53.  čvrsto vjeruje da pismenost, uključujući digitalnu i medijsku te matematičku pismenost, kao i osnovne vještine koje su ključni pokretač jamčenja neovisnosti i perspektivne budućnosti za mlade, mora biti prioritet na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini; stoga potiče Komisiju i države članice da ulože više napora u osiguravanje osnovnih vještina učenja i kompetencija za sve;

54.  poziva Komisiju da potiče inicijative formalnog obrazovanja i informalnog učenja kako bi se podržale inovacije mladih, njihova kreativnost i poduzetništvo te promicala kohezija i razumijevanje među mladima koji pripadaju različitim skupinama;

55.  u tom pogledu s velikom zabrinutošću podsjeća na trajno veliki broj europskih građana s lošim vještinama čitanja i pisanja ili poteškoćama u pogledu pismenosti, uključujući funkcionalnu, digitalnu i medijsku nepismenost, što izaziva veliku zabrinutost u pogledu odgovarajućeg sudjelovanja u javnom životu i na tržištu rada;

56.  podsjeća na to da se u prvom načelu europskog stupa socijalnih prava navodi da svatko ima pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi se očuvale i stekle vještine kojima se svima omogućuje da u cijelosti sudjeluju u društvu i uspješno prijeđu na tržište rada; u skladu s tim ističe da je važno dati prednost socijalnom ulaganju u obrazovanje i osposobljavanje te ga zajamčiti u novom programskom razdoblju VFO-a 2021. – 2027.;

57.  čvrsto vjeruje da bi se za praćenje Strategije EU-a za mlade trebali primjenjivati socijalni pokazatelji uvedeni u okviru Europskog stupa socijalnih prava; poziva Komisiju da donese poseban skup pokazatelja za praćenje Strategije EU-a za mlade, kao što su obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje, rodna ravnopravnost na tržištu rada, zdravstvena skrb, digitalni pristup, životni uvjeti i siromaštvo;

58.  ističe važnu ulogu obitelji i nastavnika u podupiranju mladih suočenih s nasiljem u školi i kiberzlostavljanjem; potiče Komisiju i države članice da poduzmu mjere za suočavanje s takvim ponašanjem koje utječe na mentalnu dobrobit mladih, posebno razvojem odgovarajućih digitalnih vještina počevši od osnovne škole, kako je predviđeno u Akcijskom planu za digitalno obrazovanje;

59.  smatra da je, kako bi se povećala učinkovitost djelovanja u području obrazovanja, mladih i sporta, na temelju međunarodnih studija potrebno razviti zajedničke ciljeve i instrumente u svrhu mjerenja učinka politike;

60.  ističe štetan učinak stresa na dobrobit mladih u školi, pri osposobljavanju, na tržištu rada i u privatnom životu; poziva Komisiju i države članice da ulažu u programe za mentalno zdravlje i da potiču relevantne dionike na pružanje pomoći mladima u tom pogledu;

61.  ističe važnost osiguravanja mentalne i fizičke dobrobiti mladih Europljana; poziva Komisiju i države članice da promiču izvannastavne sportske aktivnosti i da kampanjama o ishrani podižu razinu osviještenosti;

62.  ističe važnost promicanja međukulturnog dijaloga u sportu, među ostalim uspostavom platformi koje uključuju mlade, izbjeglice i migrante;

63.  smatra da zbog složenosti politika za mlade i njihova učinka treba potaknuti istraživačku suradnju kako bi se razvili empirijski opravdani odgovori i intervencije te preventivna rješenja kojima će se unaprijediti dobrobit i otpornost mladih;

64.  ističe važnost kulture ne samo u borbi protiv nasilja, rasizma, radikalizacije i netolerancije već i u razvijanju europskog identiteta; poziva Komisiju i države članice da promiču kulturu i da u nju ulažu te da osiguraju jednak pristup;

65.  ističe da organizacije mladih imaju ključnu ulogu za sudjelovanje mladih i njihovu uključenost u društvo; stoga poziva države članice da podupiru organizacije mladih i priznaju njihovu ulogu u razvoju kompetencija i socijalne uključenosti te da podupiru uspostavu vijeća mladih na svim razinama surađujući s mladima;

66.  inzistira na važnosti priznavanja neformalnog i informalnog učenja kako bi se osnažile osobe koje na ta način uče jer je to ključno za razvoj društva utemeljenog na socijalnoj pravdi i jednakim mogućnostima te doprinosi razvoju vještina povezanih s građanstvom i osobnom ispunjenju; žali što poslodavci i pružatelji formalnog obrazovanja nedovoljno prepoznaju vrijednost i relevantnost vještina, kompetencija i znanja stečenih neformalnim i informalnim učenjem; ističe da je nedovoljan stupanj ujednačenosti i koherentnosti priznavanja u državama članicama EU-a dodatna prepreka; poziva države članice da nastave ulagati napore te da primijene nacionalni sustav priznavanja i vrednovanja i osiguraju odgovarajuće financiranje za kompetencije stečene neformalnim obrazovanjem, te podsjeća na Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja;

Bolja usklađenost i potpora Strategiji EU-a za mlade iz instrumenata financiranja

67.  smatra da bi Strategija EU-a za mlade trebala slijediti VFO i biti usklađena s ciljevima održivog razvoja i svim relevantnim vodećim inicijativama, programima i strategijama politike te da bi njome trebalo uspostaviti sustavni dijalog među predmetnim tijelima, odrediti jasne ciljeve i uspostaviti odgovarajući mehanizam koordinacije;

68.  podsjeća na to da u području mladih EU može provoditi samo aktivnosti kojima se podupiru, koordiniraju ili dopunjuju aktivnosti država članica u skladu s načelom supsidijarnosti i napominje važnost usklađenosti sredstava EU-a i nacionalnih sredstava te stoga poziva Komisiju da omogući sinergije s nacionalnim, regionalnim i lokalnim inicijativama radi izbjegavanja udvostručavanja, preklapanja i ponavljanja aktivnosti;

69.  potiče države članice i Komisiju da povećaju javna ulaganja u obrazovanje i pitanja povezana s mladima;

70.  čvrsto vjeruje da bi sredstva koja su na raspolaganju za potporu raznim inicijativama i politikama povezanima s mladima, kao što su program Erasmus+, Strategija EU-a za mlade i program Europa za građane, u sljedećem VFO-u trebalo znatno povećati kako bi se mladima pružilo više mogućnosti i izbjegla isključenost;

71.  pozdravlja Europske snage solidarnosti – program za poticanje solidarnosti među mladim Europljanima, volontiranje i razvoj uključivog građanstva; podsjeća na stajalište Parlamenta da se novim sredstvima primjereno financira nova inicijativa i da se taj program ne koristi za rješavanje problema nezaposlenosti mladih;

72.  čvrsto vjeruje da bi programom Europa za građane trebalo nastaviti poticati aktivno građanstvo, građanski odgoj i dijalog te izazivati osjećaj europskog identiteta; primjećuje nisku stopu uspješnosti programa zbog nedostatka financijskih sredstava; poziva na znatno povećanje financijskih sredstava;

73.  potiče Komisiju da zadrži program Erasmus za mlade poduzetnike; potiče države članice i Komisiju da ulažu u zajedničko promicanje tog programa, zajedno s gospodarskim komorama, trgovačkim društvima i mladima, ne zanemarujući njihova glavna područja djelatnosti;

74.  ponovno izražava potporu jačanju programa Kreativna Europa kojim se osiguravaju posebni programi mobilnosti za mlade umjetnike i profesionalce koji djeluju u kulturnom i kreativnom sektoru;

75.  ističe važnost programa Erasmus+: ključnog instrumenta za stvaranje aktivnih i predanih mladih građana; čvrsto vjeruje da bi program Erasmus+ trebao biti usmjeren na sve mlade, uključujući one koji imaju manje mogućnosti, i da se veći ciljevi za sljedeće programsko razdoblje programa Erasmus+ moraju popratiti znatnim dodatnim financijskim sredstvima kako bi se oslobodio puni potencijal tog programa te kako bi se osiguralo pojednostavnjenje postupaka uspostavom elektroničkih sustava za pristup prekograničnim uslugama i podacima o studentima, kao što je projekt „e-kartica”;

76.  poziva na bolju usklađenost Strategije EU-a za mlade i programa Erasmus+ usklađivanjem rokova za provedbu, izmjenom Uredbe o programu Erasmus+ kako bi se zajedničkim ciljevima za mlade jasno podržali ciljevi Strategije i definiranjem ključne mjere 3 kao glavnog instrumenta za provedbu Strategije;

77.  ističe da proračun Inicijative za zapošljavanje mladih nije dostatan kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva programa; stoga poziva na to da se u okviru sljedećeg VFO-a znatno povećaju sredstva za Inicijativu za zapošljavanje mladih te poziva države članice da u svojim nacionalnim proračunima osiguraju sredstva za programe zapošljavanja mladih; nadalje ističe da je potrebno proširiti dobnu granicu za korisnike s 25 na 29 godina kako bi se bolje odrazilo stvarno stanje, a to je činjenica da su mnoge osobe koje su tek diplomirale i osobe koje ulaze na tržište rada u kasnim dvadesetima;

78.  zalaže se za usklađivanje koncepta mlade osobe određivanjem dobnog ograničenja koje se primjenjuje diljem EU-a, ne dovodeći u pitanje načelo supsidijarnosti; potiče sve države članice da doprinesu tom usklađivanju uklanjanjem prepreka za procjenu napretka i uspostavu mjera;

79.  potiče promicanje budućeg Okvirnog programa EU-a za istraživanje i inovacije radi razvoja integriranih rješenja utemeljenih na dokazima te rješenja za prevenciju i intervenciju kojima se promiče dobrobit i otpornosti mladih;

80.  prima na znanje zaključke i rizike koji ukazuju na to da nacionalna tijela smatraju da radnje koje provodi Komisija (uključujući programe razmjene studenata) ispunjavaju zahtjeve Strategije za mlade te da određene države članice povlače svoja sredstva iz područja politike koja se podupiru iz proračuna EU-a(22);

o
o   o

81.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 50. (2) SL C 417, 15.12.2015., str. 1. (3) SL C 120, 26.4.2013., str. 1. (4) EUCO 37/13. (5) SL C 311, 19.12.2009., str. 1. (6) http://ec.europa.eu/assets/eac/dgs/education_culture/more_info/evaluations/docs/youth/youth-strategy-2016_en.pdf (7) SL C 119, 28.5.2009., str. 2. (8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0359. (9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0018. (10) SL C 417, 15.12.2015., str. 17. (11) SL C 398, 22.12.2012., str. 1. (12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0426. (13) SL C 88, 27.3.2014., str. 1. (14) SL C 58, 15.2.2018., str. 57. (15) SL C 316, 22.9.2017., str. 76. (16) SL C 120, 5.4.2016., str. 22. (17) SL C 11, 12.1.2018., str. 16. (18) https://www.youthforum.org/resolution-eu-youth-strategy-0 (19) Izvješće iz sjene o politici za mlade koje je objavio Europski forum mladih. (20) Kratak pregled društva 2016. – socijalni pokazatelji OECD-a. (21) Rezolucija Europskog parlamenta od 18. siječnja 2018. o provedbi Inicijative za zapošljavanje mladih u državama članicama (P8_TA(2018)0018). (22) http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2018/615645/EPRS_STU(2018)615645_EN.pdf