Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2010/0310M(NLE)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0224/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0224/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 04/07/2018 - 6.6

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0286

Usvojeni tekstovi
PDF 163kWORD 62k
Srijeda, 4. srpnja 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Iraka (rezolucija)
P8_TA(2018)0286A8-0224/2018

Nezakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 4. srpnja 2018. nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Iraka, s druge strane (10209/1/2012 – C8-0038/2018 – 2010/0310M(NLE)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (10209/1/2012),

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu i suradnji između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Republike Iraka, s druge strane(1),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člancima 91., 100., 207. i 209. te člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0038/2018),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. siječnja 2013. o Sporazumu o partnerstvu i suradnji između EU-a i Iraka(2),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju potpredsjednice Komisije / visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisije donesenu 8. siječnja 2018.o elementima strategije EU-a za Irak,

–  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 22. siječnja 2018. o novoj strategiji za Irak,

–  uzimajući u obzir Višegodišnji okvirni program Komisije za Irak (2014. – 2017.),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2016. o sustavnom masovnom ubijanju vjerskih manjina koje provodi tzv. Islamska država(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. listopada 2016. o stanju u sjevernom Iraku/Mosulu(4),

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a br. 2367 (2017) od 14. srpnja 2017. i 2379 (2017) od 21. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju zakonodavnu rezoluciju od 4. srpnja(5) 2018. o nacrtu odluke,

–  uzimajući u obzir članak 99. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za razvoj (A8-0224/2018),

A.  budući da Europu i Irak vežu tisuće godina uzajamnog kulturnog utjecaja kao i zajednička povijest;

B.  budući da je Irak opustošen uslijed desetljeća diktatorske vladavine Sadama Huseina, koji je 1980. započeo rat protiv Irana, a 1990. protiv Kuvajta, potom uslijed oštrih sankcija i unutarnjih sukoba nakon američke invazije 2003., uključujući sektaško nasilje i kurdske težnje za odcjepljenjem, te džihadističkim terorizmom Daiša; budući da svi ti čimbenici objašnjavaju razmjer izazova s kojima se Irak suočava dok nastoji ostvariti napredak k boljem upravljanju, gospodarskom razvoju i nacionalnom pomirenju;

C.  budući da je Unija ponovno potvrdila svoju čvrstu namjeru da na temelju Sporazuma o partnerstvu i suradnji s Irakom sklopi snažno partnerstvo, pruži potporu iračkim vlastima tijekom postupka prelaska na demokraciju i obnove te da se suoči i s uzrocima političke, socijalne i gospodarske nestabilnosti; budući da se troškovi obnove procjenjuju na čak 88 milijardi USD;

D.  budući da države članice EU-a koje su sudjelovale u ratu 2003., ali i EU u cjelini, imaju posebnu odgovornost pomoći iračkom stanovništvu i poduprijeti nastojanja da se u toj zemlji postignu mir i stabilnost;

E.  budući da su se parlamentarni izbori održali 12. svibnja 2018.; budući da u regiji koju obilježavaju autoritarni režimi i prakse Irak predstavlja jedan od rijetkih primjera konkurentnog političkog okruženja, uključujući višestranački sustav i relativno slobodne medije; budući da se čini da su političke snage u zemlji svjesne potrebe za uspostavom saveza sastavljenoga od pripadnika različitih sekti kako bi se povećala legitimnost i stabilnost sustava; budući da su stvarni i kompetitivni izbori od ključne važnosti za demokratsku konsolidaciju u Iraku; budući da će potpuno sudjelovanje svih sastavnica iračkog društva biti važan korak prema uključivoj demokraciji i zajedničkom osjećaju nacionalne pripadnosti;

F.  budući da je za promicanje stabilnosti, pomirenja, uključivog upravljanja i gospodarskog i socijalnog napretka zemlje i to i na nacionalnoj i na lokalnoj razini potrebno znatno poboljšanje situacije u pogledu sigurnosti; budući da je preuzimanje odgovornosti za zločine koje su počinile sve strane nužno za postizanje pomirenja; budući da EU pruža pomoć reformi sigurnosnog sektora u Iraku putem savjetodavne misije EU-a; budući da je Misija Ujedinjenih naroda za pomoć Iraku (UNAMI) prisutna u toj zemlji od 2003. te da je poduzela znatne napore u promicanju uključivog političkog dijaloga i nacionalnog pomirenja; budući da NATO i dalje u Iraku provodi svoju inicijativu za izgradnju kapaciteta koja je usmjerena na demontiranje improviziranih eksplozivnih naprava, uklanjanje eksplozivnih sredstava, razminiranje, civilno-vojno planiranje, održavanje vojne opreme iz sovjetskog razdoblja, vojnu medicinu i reformu iračkih sigurnosnih institucija;

G.  budući da se Irak suočava s izazovima upravljanja u pogledu uspostave institucionalnog i administrativnog kapaciteta i učvršćivanja vladavine prava, primjene zakona i poštovanja ljudskih prava, uključujući prava žena i prava svih etničkih i vjerskih manjina;

H.  budući da je važno boriti se protiv nezaposlenosti i socijalne isključenosti, osobito među mladima, kako bi se spriječila njihova radikalizacija, a potom i lako novačenje mladih od strane terorističkih organizacija ili drugih skupina organiziranog kriminala;

I.  budući da je iračka služba za borbu protiv terorizma, koja je bila glavni akter u oslobođenju Mosula, pretrpjela velike gubitke i da mora primiti odgovarajuće priznanje i potporu kako bi povećala svoju mogućnost zapošljavanja i na taj se način vratila na veličinu koja je nužna kako bi mogla djelovati ravnopravno i održivo;

J.  budući da bi iračke vlasti prihode koja ta zemlja ostvaruje od nafte trebale promatrati kao mogućnost i sredstvo za održivi socijalni i gospodarski oporavak od kojeg će koristi imati čitavo iračko društvo, umjesto da ih raspodjeljuju prema klijentelističkom načelu; budući da se u autonomnoj regiji Irački Kurdistan nalaze velika nalazišta nafte; budući da je nužno normalizirati odnose između središnje vlade u Bagdadu i kurdske regionalne vlade autonomne regije Irački Kurdistan u skladu s odredbama Ustava;

K.   budući da Irak čini niz različitih zajednica koje se često nadmeću za vlast i kontrolu nad nacionalnim resursima; budući da je Daiš neljudski ubio ili stavio u ropstvo tisuće iračkih građana, uključujući pripadnike manjinskih zajednica te osobito žene i djevojke, počinivši tako ratne zločine i zločine protiv čovječnosti; budući da terorističke i ekstremističke skupine još uvijek lako mogu iskoristiti međusektaške i lokalne napetosti za svoje ciljeve; budući da je u Iraku 2003. živjelo više od 1,5 milijuna stanovnika kršćanske vjeroispovijesti (Kaldejaca, Sirijaca, Asiraca i drugih kršćanskih manjina) te budući da ono predstavlja starosjedilačko autohtono stanovništvo kojemu ozbiljno prijete progoni i egzil; budući da su milijuni građana Iraka, među kojima su i kršćani, bili prisiljeni bježati od nasilja te da su ili u potpunosti napustili svoju zemlju ili su raseljeni unutar njezinih granica; budući da Kurdi čine važnu manjinu u Iraku te da ih većina živi u autonomnoj regiji Irački Kurdistan;

L.  budući da se Daiš, al-Kaida i slične terorističke organizacije nadahnjuju ekstremnim oblicima salafizma/vehabizma; budući da je, unatoč vojnom i teritorijalnom porazu Daiša, još uvijek potrebno ukloniti prijetnju koju predstavlja njegova ideologija i to poboljšanjem upravljanja, obrazovanja, pružanja usluga, deradikalizacijom i potpunim uključenjem sunitske zajednice u političke procese u Iraku;

M.  budući da danas u zemlji s 26 milijuna stanovnika živi 11 milijuna osoba kojima je potrebna humanitarna pomoć, da je više od 3 milijuna Iračana raseljeno unutar državnog područja, da velik broj raseljenih stanovnika boravi u regiji Irački Kurdistan te da je u zemlji 246 000 izbjeglica iz Sirije; budući da je za povratak interno raseljenih osoba nužno pružiti im ekonomsku potporu kako bi ponovno bili u stanju osigurati vlastitu egzistenciju;

N.  budući da je teritorijalni poraz Daiša rezultat borbe iračkih oružanih snaga, uz potporu Globalne koalicije za borbu protiv Daiša, kao i različitih Narodnih mobilizacijskih jedinica, pešmerga i drugih savezničkih snaga; budući da, unatoč teritorijalnom porazu Daiša u Iraku, još uvijek vlada opasnost od džihadista, čime se ugrožava konsolidacija stabilnosti i sigurnosti u zemlji, posebno duž granice sa Sirijom; budući da je za obnovu zemlje i integraciju iračkog društva potrebno nadići vjerske razlike, raspustiti Narodne mobilizacijske jedinice i njihove članove integrirati u skladu s potrebama države, bez čega neće biti moguće stvoriti funkcionalnu državu temeljenu na demokraciji i pluralizmu; budući da je irački parlament 2016. donio zakon kojim su paravojne skupine efektivno postale trajni dio iračkih sigurnosnih snaga; budući da je jedinstvena, pluralistička i demokratska iračka država preduvjet za stabilnost i razvoj zemlje i njezinih građana;

1.  pozdravlja sklapanje Sporazuma o partnerstvu i suradnji između Europske unije i Iraka; poziva da se u potpunosti iskoriste mehanizmi koji su njime uspostavljeni kako bi se produbile veze između EU-a i Iraka;

2.  ističe da je Sporazum o partnerstvu i suradnji ključan instrument za provedbu strategije Unije za Irak, kao i za jačanje naše suradnje radi obnove, stabilizacije i pomirenja u zemlji na nacionalnoj i lokalnoj razini, uz dugoročnu strategiju; naglašava važnost iračke odgovornosti u postupku izgradnje demokratske, federalne i pluralističke države koja se temelji na poštovanju ljudskih prava i vladavini prava;

3.  pozdravlja inicijativu u obliku organiziranja međunarodne konferencije za obnovu Iraka, koja je održana u Kuvajtu 12. veljače 2018.; poziva Uniju i države članice da ispune preuzete financijske obveze i obveze u pogledu tehničke pomoći;

4.  pozdravlja predanost EU-a dugoročnoj potpori toj zemlji te činjenicu da je prepoznao Irak kao oglednu zemlju za bolje uređivanje i operacionalizaciju humanitarno-razvojnih poveznica kako bi se potaknuo prijelaz s humanitarne pomoći na dugoročnu obnovu i stabilizaciju; podsjeća na to da krizu u Iraku UN definira kao izvanredno stanje trećeg stupnja i da u ovom trenutku 11 milijuna ljudi treba pomoć; stoga poziva EU i države članice da ponajprije ulože što je moguće više napora u hitno rješavanje ključnih humanitarnih izazova i ljudskih potreba, osobito u pogledu više od tri milijuna interno raseljenih osoba;

5.  ističe da je diljem te zemlje siromaštvo široko rasprostranjeno te da su, iako je riječ o državi višeg srednjeg dohotka, godine nasilja, sukoba i sektaštva znatno ugrozile njezin razvoj; poziva EU da svoju razvojnu pomoć kroz ciljane projekte usmjeri na najranjivije skupine i osobe kojima je pomoć najpotrebnija, odnosno na žene i djecu, mlade, interno raseljene osobe i izbjeglice;

Prioriteti djelovanja Europske unije u Iraku

6.  poziva Uniju i države članice da nastave pružati humanitarnu pomoć koju trenutačno pružaju kako bi se svim Iračanima koji žive u područjima pogođenima sukobima pomoglo i zaštitilo ih se, te da se ta pomoć iskoristi kako bi se učvrstili upravljanje, demokracija i vladavina prava; poziva Komisiju i države članice da provode sveobuhvatan nadzor nad financijskom pomoći koju pružaju kako bi se osiguralo da ona stigne do onih kojima je potrebna; naglašava da svi irački građani imaju zakonsko pravo na stjecanje osobnih isprava i na pristup pomoći bez ikakve diskriminacije;

7.  poziva Uniju da ojača suradnju kojom će se lakše stabilizirati i osigurati nedavno oslobođena područja i omogućiti siguran, svjestan, dobrovoljan i dostojanstven povratak interno raseljenih osoba; traži od EU-a da i dalje potiče iračke vlasti da se pobrinu da se izborni postupak provede na demokratski način i da pruže pomoć iračkom Neovisnom visokom izbornom povjerenstvu kako bi se interno raseljenim osobama omogućilo glasovanje na izborima; potiče Uniju da pruži tehničku pomoć za jačanje iračkih kapaciteta u razminiranju i uklanjanju eksplozivnih naprava na oslobođenim područjima; poziva iračku vladu da uloži napore za ubrzanje postupaka registracije za organizacije koje se bave razminiranjem;

8.  poziva Uniju i države članice da bez odgađanja pruže financijsku pomoć za obnovu prioritetnih infrastruktura i ponovno uspostavljanje najnužnijih javnih usluga kao što su pristup vodi i sanitarnim objektima, struji, obrazovanju i zdravstvenoj skrbi, kako bi se osigurao osnovni životni standard stanovništva, povećala potpora za civilno društvo i prednost dala projektima kojima se podržavaju akteri koji promiču preuzimanje odgovornosti i demokratske promjene; poziva države članice EU-a da pruže podršku procesu planiranja urbane obnove kojim se omogućuje sudjelovanje građana u postupcima donošenja odluka koje se odnose na obnovu kako bi se osigurala uključivost u urbanom planiranju i obnovi, s ciljem jačanja povjerenja između građana i države; traži od Komisije da osigura da se dodijeljena sredstva za obnovu ravnopravno raspodijele među zajednicama kojima su potrebna, bez obzira na njihovo etničko ili vjersko opredjeljenje, te da se njima upravlja preko legitimnih državnih agencija, a ne preko subdržavnih aktera; smatra da bi se mogla uvesti i financijska pomoć koja će se dodjeljivati lokalnim poduzetnicima i poduzećima kako bi se osigurao kapital za mala i srednja poduzeća;

9.  poziva EU da učini sve što je potrebno kako bi potaknula nastavak kontinuiranog i konstruktivnog dijaloga između središnje vlasti i tijela regije Irački Kurdistan, posebno nakon referenduma koji je održan u Kurdistanu u rujnu 2017., kako bi se uspostavili stabilni odnosi na zadovoljstvo obiju strana, potaknulo uključivo donošenje odluka na najvišoj razini i puno poštovanje raznolikosti zemlje i prava svih dijelova iračkog društva, kao i načela iračkog Ustava, jedinstva, suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti Iraka; naglašava potrebu da se pitanje razgraničenja između kurdske regije u Iraku i ostatka zemlje riješi dijalogom uz potporu UN-a; vjeruje da bi Iraku i autonomnoj kurdistanskoj regionalnoj vladi također trebalo omogućiti da naftu izvoze bez vanjskog uplitanja; poziva EU da promiče i jaču suradnju između savezne i lokalne vlasti radi učinkovite obnove države i postizanja dugoročne stabilnosti i mirnog suživota; naglašava hitnu potrebu da regija Irački Kurdistan provede nužne političke i gospodarske reforme, da se bori protiv korupcije te da omogući funkcioniranje novih stranaka i zajamči stvarne i konkurentne izbore za regionalni parlament 2018.;

10.  smatra da su tijekom prijelaza s hitne pomoći na razvoj prioritetna područja razvojne pomoći dugoročni pristup, stabilizacija, reforme i poboljšanja u području dobrog upravljanja i odgovornosti, obrazovanja i razvoja vještina, stvaranja prilika za osiguranje osnovnih životnih potreba te pružanja osnovnih zdravstvenih i socijalnih usluga; također ističe važnost reformi kojima bi se poboljšala rodna ravnoteža i zastupljenost žena u političkom životu te države; s nestrpljenjem iščekuje konkretne prijedloge predviđenih aktivnosti kojima se reagira na te potrebe i poziva Komisiju da pruži dokaze o rezultatima i učincima koji su ostvareni u višegodišnjem okvirnom programu za razdoblje 2014. – 2017.;

11.  izražava zabrinutost zbog velike rascjepkanosti iračkog društva; poziva Uniju da u suradnji s Misijom UN-a za pomoć Iraku (UNAMI) i iračkim vlastima pruži punu podršku nacionalnom povjerenstvu za pomirenje kako bi se potaknulo pomirenje između različitih zajednica i nacionalni proces pomirenja kojim će upravljati Iračani, s ciljem poštovanja raznolikosti Iraka i promicanja uključivog i predstavničkog upravljanja na nacionalnoj i lokalnoj razini, što će doprinijeti jačanju zajedničkog osjećaja iračkog državljanstva; napominje da je zbog potrebe za sprečavanjem sukoba i za uklanjanjem sigurnosnih izazova, kao i zbog potrebe za inicijativama za pomirenje, mirenje i dijalog potrebno znatno povećati sredstva koja su na raspolaganju za takve inicijative, uglavnom preko Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru; pozdravlja preporuke iračkih vjerskih vođa vladi Iraka da se osnuje vijeće sastavljeno od iračkih visokih vjerskih dužnosnika i znanstvenika, da se iračkom parlamentu pošalje zahtjev u kojemu se traži da taj parlament podrži zakon kojim se kriminalizira ekstremistički vjerski govor kojim se potiče na mržnju i nasilje te kažnjavanju oni koji potiču mržnju i nasilje, da preispita nastavni program te da naglasak stavi na pomirbu i nacionalno državljanstvo, a ne na sektaški identitet;

12.  potiče međunarodnu zajednicu i EU da pruže potporu za očuvanje raznolikosti etničkih, kulturnih i vjerskih identiteta Iraka; poziva da se, u okviru iračkog Ustava, ispitaju načini za priznavanje, zaštitu i poboljšanje lokalnog samoupravljanja za etničke i vjerske manjine koje žive u područjima u kojima su povijesno bile izuzetno zastupljene i gdje je postojao miran suživot, primjerice na planini Sinjar (Jazidi) i na ravni Ninaveh (Kaldejci, Sirijci, Asirci); poziva iračke vlasti da dopuste Kurdima, kršćanima i Jazidima da se vrate u svoje izvorno boravište i da se pobrinu da se ondje osjećaju sigurno;

Politički dijalog

13.  poziva Uniju da ojača svoj politički dijalog s iračkim vlastima radi promicanja poštovanja ljudskih prava, jačanja demokratskih institucija preko većeg poštovanja načela vladavine prava, dobrog upravljanja i učinkovitog pravosudnog sustava; u tom kontekstu poziva da prioritet tog dijaloga bude ukidanje smrtne kazne te traži od iračkih vlasti da odmah usvoje moratorij na izvršavanje smrtne kazne;

14.  naglašava da treba podupirati razvoj iračkog civilnog društva i njegovo potpuno političko zastupanje i sudjelovanje u različitim postupcima reformi; ustraje u tome da se osobita pozornost treba posvetiti zastupljenosti žena, mladih i pripadnika svih etničkih i vjerskih skupina iračkog društva, uključujući kršćane, šijite i sunite, Jazide i Mandejce, Šabake, Kurde, Turkmence i ostale, čiji se zahtjevi moraju uzeti u obzir; jednako tako naglašava da je potrebno kao prioritet utvrditi uspostavu uključive, nesektaške političke klase, koja će zastupati sve dijelove iračkog društva;

15.  poziva Uniju i države članice da, vodeći računa o zakonima EU-a u području borbe protiv korupcije, s iračkim vlastima pokrenu programe pravosudne suradnje i razmjene najboljih praksi i učinkovitih alata za konkretnu borbu protiv raširene korupcije, čime bi se zajamčila pravedna raspodjela nacionalnog bogatstva; naglašava važnost Unije u pružanju savjeta iračkoj vladi o pitanjima sigurnosti i upravljanja kako bi se zajamčila stabilnost Iraka;

16.   pohvaljuje doprinos iračkih oružanih snaga globalnoj borbi protiv terorističke organizacije Daiš; nastavlja pružati podršku sveobuhvatnim mjerama borbe protiv terorizma koje vodi Globalna koalicija za borbu protiv Daiša, koji i dalje predstavlja veliku prijetnju usprkos nedavnim vojnim pobjedama nad tom organizacijom te traži da se pritom osigura poštovanje međunarodnih i ljudskih prava; uviđa da na borbu protiv terorizma u Iraku uvelike utječe stanje u susjedstvu, primjerice rat u Siriji; poziva EU na uspostavu dijaloga o pitanjima povezanima s borbom protiv terorizma u svrhu reforme zakona o borbi protiv terorizma i jačanja kapaciteta te zemlje za suočavanje s terorističkim prijetnjama te da surađuje s iračkim vlastima u borbi protiv nekažnjavanja svih vrsta zločina koji su usmjereni na manjinske skupine, bez obzira na to je li riječ o etničkim, vjerskim ili drugim manjinama; smatra da je za borbu protiv terorizma potrebno ukloniti njegove uzroke;

17.  poziva EU da potiče iračke vlasti da donesu nacionalnu strategiju za postupanje u kaznenim djelima koje je počinio Daiš, da pristupe Rimskom statutu Međunarodnog kaznenog suda i dobrovoljo prihvate nadležnost tog suda kako bi se provela transparentna i poštena istraga i utvrdila odgovornost za kršenje ljudskih prava, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti koje su počinili pripadnici Daiša; naglašava potrebu za vjerodostojnim kaznenim progonom osoba odgovornih za zločine koje je počinio Daiš, uz veliko sudjelovanje žrtava i stvaranje temeljite sudske evidencije tih zločina; istovremeno se boji da bi pretjerano velik broj predmeta kaznenog progona mogao dovesti do novih nepravdi i ugroziti buduće pomirenje zajednica i reintegraciju;

18.  naglašava potrebu za visokim stupnjem stručnosti u pitanjima medija i slobode izražavanja prilikom osposobljavanja lokalnih medijskih servisa u području mirovnog novinarstva;

19.  poziva Europsku uniju da preuzme odgovornost za građane EU-a koji su otputovali u Irak kako bi sudjelovali u zločinima Daiša i koji za to trebaju sudski odgovarati u skladu s vladavinom prava; poziva na uspostavu jasnih postupaka između Iraka i dotičnih država članica EU-a u pogledu povratka i pravne odgovornosti onih na koje se to odnosi;

20.  poziva Komisiju da pruži potporu reformi pravosudnog sustava, osobito u pogledu tranzicijskog pravosuđa, kako bi se osiguralo poštovanje međunarodnih propisa u području zakonitog postupanja, poštenog suđenja te neovisnosti i nepristranosti pravosuđa radi jamčenja odgovornosti unutar vladajućih struktura; poziva EU i da surađuje s iračkim vlastima u borbi protiv nekažnjavanja svih vrsta zločina koji su usmjereni na skupine, bez obzira na to je li riječ o etničkim, vjerskim ili drugim manjinama;

21.  poziva iračke vlasti da prioritet daju rodnoj ravnopravnosti i iskorjenjivanju svakog oblika nasilja i diskriminacije nad ženama i djevojčicama, uključujući rodno uvjetovano nasilje; u tom pogledu ističe važnost ukidanja zakona kojim se okrivljeni oslobađa kaznenog progona zbog silovanja, seksualnog zlostavljanja, silovanja maloljetnica, otmice ili slične radnje ako stupi u brak sa žrtvom silovanja;

22.  poziva EU da potiče dobre i konstruktivne odnose Iraka sa susjednim zemljama, kao i njegovu ulogu subjekta koji doprinosi miru u regiji; budući da Irak u velikoj mjeri surađuje sa Sjedinjenim Američkim Državama i s Iranom, a odnedavno je poboljšao i odnose sa Saudijskom Arabijom, zahvaljujući čemu bi mu mogla pripasti glavna uloga u regionalnim naporima za smirivanje napetosti; poziva sve uključene strane na provedbu stavka 8. Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 598 kojom se poziva na uspostavu regionalnih sigurnosnih dogovora među obalnim državama Perzijskog zaljeva;

23.   poziva EU da surađuje s iračkim vlastima u izradi nacionalne strategije za zaštitu i ekshumaciju masovnih grobnica kako bi se zaštitilo masovne grobnice u područjima zahvaćenima nedavnim sukobima, u cilju ekshumacije i forenzičke analize ljudskih ostataka u njima i to kako bi se omogućio dostojanstven pokop ostataka žrtava ili kako bi se oni predali obiteljima te kako bi se zaštitili dokazi i omogućila istraga i kazneni progoni zbog mogućih zločina protiv čovječnosti; poziva da EU i države članice da djeluju u cilju hitnog osnivanja skupine stručnjaka čiji bi zadatak bio prikupiti sve dokaze o svim međunarodnim zločinima koji se trenutačno događaju, uključujući genocid, gdje god da se ti zločini događali, u svrhu pripreme međunarodnog progona počinitelja;

24.  poziva na globalno uvođenje dana sjećanja na žrtve terorističkih zločina Daiša, al-Kaide i sličnih terorističkih organizacija;

Sektorska suradnja

25.  ističe da postupak oporavka i stabilizacije mora biti popraćen dosljednim politikama u području gospodarskog i socijalnog razvoja koje će biti korisne za sve Iračane na održiv i uključiv način; poziva Uniju da čim više pomogne iračkim vlastima, ne samo u uklanjanju gospodarskih i proračunskih neravnoteža, već i u promicanju održivog i uključivog gospodarskog rasta koji će omogućiti otvaranje radnih mjesta, osobito za mlade, uz uspostavu okvira za trgovinu i povoljnog okruženja za ulaganja; poziva EU da potiče i podupire Irak kako bi se mladima, koji nisu završili formalno obrazovanje jer ih je Daiš prisilno raselio, pružila mogućnost pristupa programima formalnog obrazovanja u okviru kojih će steći znanje i vještine koje će im pomoći u pronalaženju posla;

26.  poziva Uniju da potiče i podrži Irak u diversifikaciji njegova gospodarstva;

27.  zabrinut je zbog visoke stope napuštanja školovanja učenika oba spola u Iraku (prema tvrdnji organizacija civilnog društva, 60 % upisanih u osnovne škole 2015. godine prekinulo je školovanje); ističe da su visoke razine pismenosti od ključne važnosti za izgradnju pozitivnog mira u područjima pogođenim sukobima;

28.  poziva Uniju da ojača suradnju u sektorima obrazovanja te u korist reforme obrazovanja kako bi se osigurao pristup kvalitetnom obrazovanju na svim razinama i za sve, osobito za maloljetnike; prepoznaje problem nedovoljnog pristupa obrazovanju za djevojčice zbog običaja, društvene percepcije, siromaštva i sigurnosti; poziva EU da promiče svijest o važnosti obrazovanja djevojčica i da surađuje s iračkom vladom kako bi se stanje poboljšalo jer je to presudno za poboljšanje kvalitete njihova života;

29.  poziva Europsku uniju da razvije mogućnosti za suradnju u području znanosti i istraživanja, posebno sveučilišne suradnje i partnerstva, i to osobito u pogledu programa Erasmus + te mogućnosti razmjene u području podučavanja i istraživanja;

30.  poziva EU da pokrene i ojača suradnju u području kulture kako bi se zaštitila, očuvala i obnovila iračka umjetnička i kulturna baština;

31.  pozdravlja pokretanje misije za potporu reformi sigurnosnog sektora u Iraku (EUAM Irak) na zahtjev iračkih vlasti i u okviru iračke sigurnosne strategije; izražava želju da ta reforma omogući jačanje javnih institucija i stvaranje nepristranih i uključivih policijskih snaga; napominje da su reforme sigurnosnog sektora u Iraku važan izazov koji treba podržati i u okviru Ujedinjenih naroda; naglašava da je potrebno poticati demobilizaciju paravojnih skupina i reintegraciju boraca, kada je potrebno i u okviru prilagođenih programa za reintegraciju, kao dio opsežnijih nastojanja da se reformira sektor sigurnosti;

32.  poziva EU da iračkim vlastima pruži bolju tehničku pomoć za dobro upravljanje prirodnim resursima, poboljšano ubiranje poreza i smanjenje nezakonitih financijskih tokova kako bi se postiglo da Irak srednjoročno bude u stanju sam financirati svoj razvoj i smanjiti nejednakosti među svojim stanovništvom i regijama; naglašava da je potrebno aktivno savjetovati privatni sektor i ulagače s ciljem povećanja i svijesti o sukobima i njihovog doprinosa izgradnji mira i održivog razvoja;

33.  poziva Uniju da u okviru predviđenom Sporazumom o partnerstvu i suradnji s Irakom uspostavi dijalog u pogledu migracije u svim njezinim aspektima te da uvede pristup prilagođen ljudima za upravljanje migracijama imajući na umu potrebu pronalaska dugoročnih, djelotvornih i održivih rješenja koja će biti korisna za građane i EU-a i Iraka;

34.  ističe da bi Irak mogao biti važan partner u osiguranju obnove infrastrukture povezane s energijom i postizanju veće diversifikacije izvora energije za Irak i izvora opskrbe za EU; stoga poziva EU da podupire Irak u području njegove energetske tranzicije i da surađuje s njime u uspostavljanju zajedničkih projekata i razmjeni dobre prakse i znanja u ključnim područjima energetske učinkovitosti, energije iz obnovljivih izvora, okoliša i učinkovitog upravljanja resursima, uključujući vodu, s ciljem, među ostalim, ubrzanja provedbe ciljeva održivog razvoja;

35.  podsjeća na to da su žene i djevojčice nerazmjerno više pogođene sukobima i ekstremizmom i da su izloženije nasilju i zlostavljanju, uključujući seksualno nasilje, mučenje, trgovinu ljudima, ropstvo i dječji brak; naglašava da je potrebno posvetiti pozornost konkretnim humanitarnim i razvojnim potrebama žena i djevojčica, posebice u raseljenim zajednicama; poziva EU da u okviru svojih razvojnih napora dodatno promiče ravnopravnost između žena i muškaraca te osnaživanje žena i da naglasi ulogu žena u oporavku i uspostavi mira u zemlji;

36.  naglašava da je potrebno ulagati u iračku poljoprivredu s obzirom na njezin veliki potencijal za otvaranje radnih mjesta i na značaj ponovnog naseljavanja ruralnih područja koja zbog sukoba bilježe stalni pad broja stanovnika;

37.  pohvaljuje čvrsti irački kompromis za pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i traži od Komisije da pomogne iračkim vlastima u njihovim naporima za ponovno uključenje u svjetsko gospodarstvo i trgovinu;

Institucijski odnosi

38.  ustraje u tome da sva pomoć koju pruža Unija mora biti u skladu s načelima poštovanja ljudskih prava i vladavinom prava te da će je se konstantno evaluirati, a o rezultatima te evaluacije treba propisno izvještavati Parlament u skladu s člankom 113. Sporazuma o partnerstvu i suradnji;

39.  obvezuje se da će s Iračkim parlamentom osnovati parlamentarni odbor za suradnju, kao što je predviđeno Sporazumom o partnerstvu i suradnji, kako bi predmetni odbor mogao započeti sa svojim aktivnostima, među kojima je praćenje provedbe projekata suradnje između Iraka i Europske unije;

40.  izražava želju da njegova Koordinacijska skupina za podršku pri uspostavi demokracije i provedbi izbora (DEG) uvrsti Irak na popis prioritetnih zemalja za 2019. i da se angažira u programima za jačanje kapaciteta Iračkog parlamenta; poziva Komisiju da podupre te programe;

o
o   o

41.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjedniku Europskog vijeća, predsjedniku Komisije, potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica te vladi i Vijeću predstavnika Republike Irak.

(1) SL L 204, 31.7.2012., str. 20.
(2) SL C 440, 30.12.2015., str. 83.
(3) SL C 35, 31.1.2018., str. 77.;
(4) SL C 215, 19.6.2018., str. 194.;
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2018)0285.

Posljednje ažuriranje: 7. studenog 2019.Pravna napomena