Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2253(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0263/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0263/2018

Rasprave :

PV 10/09/2018 - 26
CRE 10/09/2018 - 26

Glasovanja :

PV 11/09/2018 - 6.9
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0326

Usvojeni tekstovi
PDF 154kWORD 53k
Utorak, 11. rujna 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Odnosi između EU-a i trećih zemalja u pogledu regulacije i nadzora financijskih usluga
P8_TA(2018)0326A8-0263/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. rujna 2018. o odnosima između EU-a i trećih zemalja u pogledu regulacije i nadzora financijskih usluga (2017/2253(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće od 25. veljače 2009. koje je sastavila Skupina na visokoj razini za financijski nadzor u EU-u kojom predsjeda Jacques de Larosière,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 11. ožujka 2014. s preporukama Komisiji u vezi s revizijom Europskog sustava financijskog nadzora (engl. European System of Financial Supervision – ESFS)(1),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 15. svibnja 2014. naslovljen „Gospodarski pregled programa za regulaciju financijskog sustava” (SWD(2014)0158),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 8. kolovoza 2014. o djelovanju europskih nadzornih tijela (engl. European Supervisory Authorities – ESAs) i Europskog sustava financijskog nadzora (COM(2014)0509),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 12. travnja 2016. o ulozi EU-a u okviru međunarodnih financijskih, monetarnih i regulatornih institucija i tijela(2),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 23. studenoga 2016. naslovljenu „Poziv na očitovanje – regulatorni okvir EU-a za financijske usluge” (COM(2016)0855),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u: Put prema učinkovitijem i djelotvornijem okviru EU-a za financijsku regulaciju i prema uniji tržišta kapitala te njihov utjecaj(3),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 27. veljače 2017. naslovljen „Odluke EU-a o istovjetnosti u politici financijskih usluga: pregled” (SWD(2017)0102),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 14. ožujka 2018. o okviru za budući odnos EU-a i Ujedinjene Kraljevine(4),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0263/2018),

A.  budući da je nakon financijske krize u području financija doneseno više od 40 novih zakonodavnih akata EU-a i da 15 od tih akata sadržava „odredbe o trećim zemljama” kojima se Komisiji, u ime EU-a, daje diskrecijsko pravo da jednostrano odlučuje o tome mogu li se regulatorna pravila u stranim jurisdikcijama smatrati istovjetnima;

B.  budući da su pojmovi istovjetnosti i jedinstvene putovnice za obavljanje financijskih usluga jasno odvojeni i da su njima predviđena različita prava i obveze za regulatore, nadzornike, financijske institucije i sudionike na tržištu; budući da se odlukama o istovjetnosti ne dodjeljuju jedinstvene putovnice financijskim institucijama u trećim zemljama budući da je taj koncept neraskidivo povezan s unutarnjim tržištem koje ima zajednički regulatorni, nadzorni, provedbeni i sudbeni okvir;

C.  budući da ni jedan sporazum o trgovini koji je EU sklopio nikad nije uključivao odredbe o prekograničnom obostranom pristupu za financijske usluge;

D.  budući da ne postoji jedinstveni okvir na kojem se temelje odluke o istovjetnosti; budući da je svakim zakonodavnim aktom definiran ciljani režim utvrđivanja istovjetnosti prilagođen političkim ciljevima tog akta; budući da se postojećim odredbama o istovjetnosti omogućuju različiti pristupi ne temelju kojih se može ostvariti cijeli niz prednosti, ovisno o pružatelju financijskih usluga i tržištu na kojem on djeluje;

E.  budući da je istovjetnost, među ostalim, instrument za promicanje međunarodnog regulatornog usklađivanja koje može dovesti do više konkurencije na unutarnjem tržištu EU-a s jednakim uvjetima natjecanja za sve i pritom spriječiti regulatornu arbitražu, zaštititi potrošače i investitore, čuvati financijsku stabilnost EU-a i održati dosljednost na unutarnjem tržištu; budući da je istovjetnost instrument za jamčenje poštenog i jednakog postupanja u pogledu regulacije i nadzora između financijskih institucija EU-a i financijskih institucija trećih zemalja;

F.  budući da se odluke o istovjetnosti donose na temelju jedinstvenih pravila EU-a i tehničke procjene; budući bi te odluke ipak trebale podlijegati većem stupnju nadzora od strane Parlamenta;

G.  budući da Komisija opisuje istovjetnost kao „ključan instrument za učinkovito upravljanje prekograničnim aktivnostima sudionika na tržištu u pouzdanom i sigurnom bonitetnom okružju s jurisdikcijama trećim zemljama koje strogo poštuju, provode i primjenjuju iste visoke standarde bonitetnih pravila kao i EU”;

H.  budući da je moguće da će predstojeći izlazak Ujedinjene Kraljevine iz EU-a imati velik utjecaj na regulaciju i nadzor financijskih usluga, s obzirom na trenutačno bliske odnose između država članica u tom području; budući da pregovori o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz EU-a i dalje traju;

I.  budući da će u slučaju postizanja i ratificiranja sporazuma o povlačenju, uključujući prijelazno razdoblje financijske institucije imati dulje razdoblje za prilagodbu Brexitu; budući da će, ako ne bude prijelaznog razdoblja, Komisija i europska nadzorna tijela mora biti spremni zaštiti financijsku stabilnost i cjelovitost unutarnjeg tržišta te autonomiju odlučivanja u EU-u;

J.  budući da je zbog financijske stabilnosti Unije potrebno u potpunosti razmotriti međusobnu povezanost tržišta trećih zemalja i jedinstvenog tržišta EU-a;

K.  budući da je Parlament u svojoj rezoluciji od 19. siječnja 2016. o pregledu stanja i izazovima u regulaciji financijskih usluga u EU-u pozvao Komisiju da „predloži dosljedan, usklađen, transparentan i praktičan okvir za postupke i odluke o istovjetnosti trećih zemalja, vodeći računa o analizi temeljenoj na rezultatu i međunarodnim standardima ili sporazumima”;

Odnosi s trećim zemljama nakon krize

1.  napominje da je EU nakon financijske krize opsežnim reformama i provedbom međunarodnih standarda ojačao svoje financijske propise; pozdravlja pojačanu regulatornu i nadzornu suradnju između EU-a i trećih zemalja; napominje da je ona doprinijela većoj globalnoj usklađenosti financijskih propisa i doprinijela povećanju otpornosti EU-a na globalne financijske šokove;

2.  smatra da bi EU trebao promicati globalne reforme financijskih propisa s ciljem smanjenja sistemskog rizika i povećanja financijske stabilnosti i da bi se trebao zalagati za otvoren, integriran i otporan financijski sustav koji će podupirati održiv i uključiv gospodarski rast, otvaranje novih radnih mjesta i ulaganja. naglašava da bi svaki okvir međunarodne regulatorne i nadzorne suradnje trebao štititi financijsku stabilnost u Uniji te poštovati njezin regulatorni i nadzorni režim i norme te njihovu primjenu;

3.  sa zabrinutošću ističe da međunarodna suradnja postaje sve teža zbog različitih nacionalnih interesa i njima svojstvene sklonosti prebacivanju rizika u druge jurisdikcije;

Postupci EU-a za utvrđivanje istovjetnosti

4.  napominje da nekoliko zakonodavnih akata EU-a sadrži posebne odredbe za regulatornu suradnju s trećim zemljama o nadzornoj suradnji i bonitetnim mjerama;

5.  ističe da je potvrđivanje istovjetnosti jednostrana odluka koju je donio EU na temelju standarda EU-a; smatra da bi međunarodna suradnja u nekim posebnim slučajevima mogla promicati i sporazumima o suradnje između EU-a i trećih zemalja;

6.  naglašava da EU treba poticati druge jurisdikcije da odobravaju pristup njihovim financijskim tržištima sudionicima tržišta EU-a;

7.  ističe da bi EU u okviru odnosa s trećim zemljama u području financijskih usluga, regulacije i nadzora trebao pojačati poreznu suradnju s trećim zemljama, u skladu s međunarodnim standardima i standardima EU-a; vjeruje da bi se odluke o istovjetnosti trebale donositi ovisno o tome imaju li treće zemlje pravila o borbi protiv utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, porezne prijevare i pranja novca koja zadovoljavaju standarde EU-a;

8.  uviđa da je režim istovjetnosti sastavni dio velikog broja Unijinih zakonodavnih akata o regulaciji i nadzoru koji se odnose na financijske usluge i da nudi nekoliko prednosti, kao što su jačanje konkurentnosti, povećan tok kapitala u EU i veći izbor instrumenata i ulaganja za poduzeća i ulagače iz EU-a, bolja zaštita ulagača i potrošača i financijska stabilnost;

9.  ponavlja da u većini slučajeva odluke o istovjetnosti financijskim institucijama sa sjedištem u trećim zemljama ne osiguravaju prava pružanja financijskih usluga na području EU-a; napominje da te odluke u nekim slučajevima mogu institucijama iz trećih zemalja dati ograničen pristup jedinstvenom tržištu za određene proizvode ili usluge;

10.  naglašava, suprotno tome, da jedinstvena putovnica za obavljanje financijskih usluga u EU-u daje poduzećima pravo da pružaju financijske usluge u cijelom EGP-u, u skladu s dozvolom koju im je izdala njihova matična zemlja i pod nadzorom matične zemlje, i da kao takva nije dostupna financijskim institucijama s poslovnim nastanom u zemljama koje nisu članice EGP-a jer se oslanja na skup bonitetnih zahtjeva usklađenih u skladu s pravom EU-a i na uzajamno priznavanje dozvola;

11.  naglašava da je cilj režima istovjetnosti EU-a promicanje međunarodne regulatorne konvergencije i jačanje nadzorne suradnje na temelju standarda EU-a i međunarodnih standarda te osigurati jednako postupanje prema financijskim institucijama EU-a i onima iz trećih zemalja, štiteći istovremeno financijsku stabilnost EU-a i ulagače i potrošače;

12.  smatra da bi se, kako stvari stoje, postupak potvrđivanja istovjetnosti EU-a poboljšao kada bi Parlament imao veći uvid u njega; vjeruje da bi se strukturirani, horizontalni i praktični okvir te smjernice za priznavanje nadzornog okvira za nadzor trećih zemalja i razina detaljnosti procjene tih okvira poboljšali transparentnost;

13.  smatra da bi odluke o istovjetnosti trebale biti objektivne, razmjerne, osjetljive na rizik i da bi trebale odražavati visoke standarde pravila i propisa EU-a; nadalje, smatra da bi se odluke o istovjetnosti trebale donositi u najboljem interesu Unije, njezinih država članica i građana, uzimajući u obzir financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, cjelovitost tržišta te zaštitu ulagača i potrošača i funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

14.  smatra da su procjene odluka o istovjetnosti tehničke prirode, ali napominje da odluke o istovjetnosti imaju jasnu političku dimenziju te se nalaze na razmeđi različitih političkih ciljeva; ustrajan je u stavu da bi Parlament i Vijeće uvijek trebali nadzirati postupak potvrđivanja istovjetnosti u području financijskih usluga kada se radi o trećoj zemlji i da bi se odluke o istovjetnosti radi veće transparentnosti trebale donositi delegiranim aktima i, gdje je to potrebno, olakšati postupkom za rano prihvaćanje bez prigovora;

15.  napominje da je odluka kojom je Komisija 21. prosinca 2017. potvrdila istovjetnost švicarskim mjestima trgovanja dionicama kao dio postupka utvrđivanja istovjetnosti iz MiFID-a II/MiFIR-a i koja je ograničena na razdoblje od 12 mjeseci s mogućnošću produljenja ako se ostvari dovoljan napredak u pogledu zajedničkog institucijskog okvira imala jasnu političku dimenziju;

16.  napominje da Komisija ima pravo povući odluke o istovjetnosti, posebice u slučajevima kada se regulativa u trećim zemljama materijalno razlikuje od Unijine, i smatra da bi se u načelu prije donošenja takve odluke o povlačenju trebalo provesti prikladno savjetovanje s Parlamentom; traži da se uvedu transparentni postupci za donošenje, povlačenje ili suspenziju odluka o istovjetnosti;

17.  smatra da bi se trebao razviti dosljedan okvir za trajni nadzor istovjetnosti sustava treće zemlje; smatra da bi europska nadzorna tijela trebala imati ovlasti za savjetovanje Komisije i reviziju regulatornih i nadzornih promjena u trećim zemljama, s obzirom na to da te se te promjene mogu odraziti i na Uniju zbog povezanosti financijskih sustava; traži da Parlament bude obaviješten o regulatornim i nadzornim revizijama koje su u tijeku u trećim zemljama; u tom pogledu ukazuje na zakonodavni paket o reviziji Europskog sustava financijskog nadzora koji predviđa pojačano praćenje nakon odluke o istovjetnosti, uključujući praćenje regulatornih pitanja, nadzora i provedbe te stanja na tržištu treće zemlje;

18.  smatra da treće zemlje kroz budući okvir istovjetnosti EU-a moraju obavješćivati europske nadzorne agencije o svim regulatornim promjenama i da bi za donošenje odluke o istovjetnosti trebale biti potrebne dobra suradnja u području nadzora i razmjena informacija; smatra da bi treće zemlje trebale isto tako održavati bliski dijalog s EU-om;

19.  poziva Komisiju da preispita i uspostavi jasan okvir za transparentnu, usklađenu i dosljednu primjenu postupaka utvrđivanja istovjetnosti kojim će se uvesti poboljšan postupak za utvrđivanje, revidiranje, suspendiranje ili povlačenje istovjetnosti; poziva Komisiju da procijeni koristi od uvođenje postupka podnošenja zahtjeva za potvrđivanje istovjetnosti za treće zemlje;

20.  traži da se odluke o istovjetnosti podvrgnu neprestanom praćenju relevantnog nadzornog tijela i da se rezultati tog nadzora objavljuju; ističe da bi se takvo praćenje trebalo odnositi na relevantno zakonodavstvo, prakse provedbe i nadzora, kao i na velike izmjene zakonodavstva i promjene na tržištu u trećoj zemlji; nadalje, poziva na to da europska nadzorna tijela provode ad hoc procjene promjena u trećim zemljama na temelju obrazloženih zahtjeva Parlamenta;

21.  poziva Komisiju da razmotri trenutačni režim istovjetnosti i ocijeni doprinosi li on postizanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja između financijskih institucija EU-a i trećih zemalja te čuva li istovremeno financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, cjelovitost tržišta te zaštitu ulagača i potrošača i funkcioniranje unutarnjeg tržišta; smatra da bi ova revizija, zajedno s eventualnim prijedlozima za poboljšanje, trebala biti objavljena;

22.  poziva Komisiju da jednom godišnje izvijesti Europski parlament o svim odlukama o istovjetnosti, uključujući o potvrđenim, suspendiranim ili povučenim odlukama o istovjetnosti;

23.  podsjeća na važnost europskih nadzornih tijela u postupku analize i praćenja regulatornih i nadzornih okvira trećih zemalja i u tom pogledu poziva da se relevantnim europskim nadzornim tijelima osiguraju kapacitet i ovlasti za prikupljanje, objedinjavanje i analiziranje podataka; podsjeća na ulogu nadležnih nacionalnih tijela u postupku odobravanja financijskih institucija koje dio svojih ovlasti za upravljanje portfeljem ili rizicima žele prenijeti pružateljima usluga u trećim zemljama u kojima je regulatorni režim usporediv s onim u EU-u, kao i na važnost nadzorne konvergencije; napominje tekuće preispitivanje koje provode europska nadzorna tijela, posebice u vezi s nadzorom mehanizama za delegiranje, eksternalizaciju ili prijenos rizika financijskih institucija; smatra da bi europska nadzorna tijela i nadležna nacionalna tijela trebala blisko surađivati u cilju razmjene najboljih praksi i osiguravanja ujednačene provedbe regulatorne suradnje i aktivnosti s trećim zemljama;

Uloga EU-a u postavljanju globalnih standarda u području financijske regulacije

24.  ističe važnost aktivne uloge EU-a u postavljanju standarda na globalnoj razini kao načina zalaganja za usklađenost financijskih propisa na međunarodnoj razini, s ciljem postizanja najveće razine financijske stabilnosti, smanjenja sistemskih rizika, zaštitu potrošača i ulagača i sprečavanje regulatornih praznina između jurisdikcija i razvijanje učinkovitog međunarodnog financijskog sustava;

25.  poziva na aktivno sudjelovanje Unije i država članica u radu tijela za postavljanje globalnih standarda u području financijskih usluga; podsjeća na zahtjeve upućene Komisiji u svojem izvješću o ulozi EU-a u okviru međunarodnih financijskih, monetarnih i regulatornih institucija i tijela;

26.  u tu svrhu poziva na unapređenje zajedničkog financijskog regulatornog foruma između EU-a i SAD-a u smislu redovitijih sastanaka u cilju učestalije i dosljednije koordinacije;

27.  ističe da se poboljšanje odnosa s trećim zemljama u području financijskih usluga i jačanje tržišta kapitala EU-a ne smiju smatrati međusobno isključivim; stoga naglašava potrebu za napretkom u području projekta unije tržišta kapitala;

o
o   o

28.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2014)0202.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0108.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0006.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0069.

Posljednje ažuriranje: 10. srpnja 2019.Pravna napomena