Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2054(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0266/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0266/2018

Rasprave :

PV 10/09/2018 - 29
CRE 10/09/2018 - 29

Glasovanja :

PV 11/09/2018 - 6.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0327

Usvojeni tekstovi
PDF 160kWORD 58k
Utorak, 11. rujna 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a
P8_TA(2018)0327A8-0266/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. rujna 2018. o poticanju rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a (2018/2054(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) te članke 4., 162., članke od 174. do 178. i članak 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1299/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o posebnim odredbama za potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj cilju „Europska teritorijalna suradnja”(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1082/2006 o Europskoj grupaciji za teritorijalnu suradnju (EGTS)(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi(4),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 20. rujna 2017. naslovljenu „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” (COM(2017)0534),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 20. rujna 2017. priložen komunikaciji Komisije naslovljenoj „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” (SWD(2017)0307),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o regijama koje zaostaju u EU-u(5),

–   uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. travnja 2018. o jačanju gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji: 7. izvješće Europske komisije(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2017. o temeljima za kohezijsku politiku EU-a nakon 2020.(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2017. o jačanju sudjelovanja partnera i vidljivosti rezultata europskih strukturnih i investicijskih fondova(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. svibnja 2017. o pravoj kombinaciji financiranja za europske regije: uravnotežena primjena financijskih instrumenata i bespovratnih sredstava u kohezijskoj politici EU-a(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. veljače 2017. o ulaganju u radna mjesta i rast – poboljšano iskorištavanje europskih strukturnih i investicijskih fondova: ocjena izvješća u skladu s člankom 16. stavkom 3. Uredbe o zajedničkim odredbama(10),

–   uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 8. veljače 2017. naslovljeno „Nedostatak prometnih veza u pograničnim područjima”(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o kohezijskoj politici te istraživačkim i inovacijskim strategijama za pametnu specijalizaciju (RIS3)(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. rujna 2016. o europskoj teritorijalnoj suradnji – najbolje prakse i inovativne mjere(13),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. svibnja 2016. o novim alatima za teritorijalni razvoj u kohezijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020.: integrirana teritorijalna ulaganja (ITI) i lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD)(14),

–  uzimajući u obzir zaključke i preporuke skupine na visokoj razini za praćenje pojednostavljenja za korisnike europskih strukturnih i investicijskih fondova,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za regionalni razvoj i mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0266/2018),

A.  budući da EU i njegovi neposredni susjedi u Europskom udruženju slobodne trgovine (EFTA) imaju 40 unutarnjih kopnenih granica i unutarnjih graničnih regija EU-a, a te regije čine 40 % teritorija Unije i u njima živi 30 % stanovništva EU-a i stvara gotovo trećinu BDP-a EU-a;

B.  budući da granične regije, osobito one s manjom gustoćom naseljenosti, imaju uglavnom teže uvjete za društveni i gospodarski razvoj te su općenito manje uspješne od ostalih regija u državama članicama i njihov puni gospodarski potencijal nije iskorišten;

C.  budući da fizičke i/ili zemljopisne prepreke također doprinose ograničavanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije među graničnim regijama u EU-u i izvan EU-a, osobito u slučaju planinskih regija;

D.  budući da unatoč već poduzetim naporima i dalje postoje prepreke, uglavnom administrativne, jezične i pravne, koje otežavaju rast, gospodarski i društveni razvoj i koheziju među graničnim regijama i unutar tih regija;

E.  budući da bi se prema procjenama Komisije iz 2017. uklanjanjem samo 20 % postojećih prepreka u graničnim regijama njihov BDP povećao za 2 %, odnosno oko 91 milijardu EUR, što bi značilo otprilike jedan milijun novih radnih mjesta; naglašava da je opće poznato da teritorijalna suradnja, uključujući prekograničnu suradnju, donosi istinsku i vidljivu dodanu vrijednost, osobito građanima EU-a koji žive uz unutarnje granice;

F.  budući da je ukupan broj prekograničnih radnika i studenata koji su zaposleni u drugoj državi EU-a oko 2 milijuna, od čega je 1,3 milijuna radnika, što predstavlja 0,6 % svih zaposlenika u 28 država članica EU-a;

G.  budući da je u aktualnom višegodišnjem financijskom okviru (VFO) 95 % sredstava za transeuropske prometne mreže (TEN-T) i Instrument za povezivanje Europe namijenjeno za osnovne koridore mreže TEN-T, dok mali projekti koji se odnose na sveobuhvatnu mrežu i intervencije spajanja na mrežu TEN-T, bez obzira na njihovu ključnu ulogu u rješavanju posebnih pitanja te u razvijanju prekograničnih odnosa i gospodarstava, često nisu prihvatljivi za sufinanciranje ili nacionalno financiranje;

H.  budući da i Komisija namjerava predstaviti svoje stajalište o regijama uz unutarnje morske granice;

I.  budući da bi Komisija trebala donijeti stajalište i u pogledu višestrukih izazova s kojima se suočavaju regije uz vanjske granice EU-a, uključujući najudaljenije regije, ruralna područja, područja zahvaćena industrijskom tranzicijom i regije koje trpe zbog udaljenosti, izoliranosti ili regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama u skladu s člankom 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU);

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije naslovljenu „Poticanje rasta i kohezije u graničnim regijama EU-a” koja je rezultat dviju godina istraživanja i rasprava te kojom se pruža vrijedan uvid u izazove i prepreke s kojima se suočavaju regije uz unutarnje granice EU-a; u tom kontekstu naglašava da je važno koristiti i objavljivati dobre prakse i priče o uspjehu, kako je to učinjeno u komunikaciji Komisije, te poziva da se povede slična analiza u pogledu regija uz vanjske granice EU-a;

Suočavanje s trajnim preprekama

2.  ističe da je pristup javnim uslugama, u skladu s njihovim razvojem, od ključne važnosti za 150 milijuna osoba koje žive u unutarnjim prekograničnim područjima, a često ga otežavaju brojne pravne i administrativne prepreke, uključujući jezične; stoga poziva Komisiju i države članice da ulože najveće moguće napore i ojačaju suradnju kako bi se te prepreke uklonile te da promiču i uspostave primjenu e-uprave, osobito kad je riječ o zdravstvenim uslugama, prijevozu, izgradnji ključne fizičke infrastrukture, obrazovanju, mobilnosti radne snage, okolišu te propisima, prekograničnoj trgovini i razvoju poslovanja;

3.  naglašava da su problemi i izazovi s kojima se suočavaju granične regije u određenoj mjeri zajednički, ali se i razlikuju od regije do regije, odnosno među državama članicama, te ovise o posebnim pravnim, administrativnim, gospodarskim i zemljopisnim značajkama određene regije, zbog čega je potreban individualni pristup svakoj od tih regija; prepoznaje općenito zajednički razvojni potencijal prekograničnih regija; potiče prilagođene, integrirane i lokalne pristupe, kao što je lokalni razvoj pod vodstvom zajednice (CLLD);

4.  naglašava da različiti pravni i institucionalni okviri država članica mogu u graničnim regijama dovesti do pravne nesigurnosti, koja rezultira povećanjem potrebnog vremena i troškova za provedbu projekata, a predstavlja i dodatnu prepreku za građane, institucije i poduzeća u graničnim regijama te često otežava dobre inicijative; stoga naglašava da je poželjna veća komplementarnost, bolja koordinacija i komunikacija, interoperabilnost i spremnost za uklanjanje prepreka među državama članicama ili barem na razini graničnih regija;

5.  uviđa poseban položaj pograničnih radnika koje najviše pogađaju izazovi koji postoje u graničnim regijama, uključujući osobito priznavanje diploma i ostalih kvalifikacija stečenih nakon prekvalifikacije, zdravstvenu skrb, prijevoz i pristup informacijama o slobodnim radnim mjestima, socijalnom osiguranju i poreznim sustavima; u tom kontekstu poziva države članice da ulože veće napore za prevladavanje tih prepreka te regionalnim i lokalnim vlastima u graničnim regijama omoguće veće ovlasti i sredstva te dovoljnu fleksibilnost radi boljeg usklađivanja susjednih pravnih i administrativnih nacionalnih sustava kako bi se poboljšala kvaliteta života prekograničnih radnika; naglašava u tom kontekstu važnost širenja i primjene najboljih praksi u cijelom EU-u; naglašava da su ti problemi još složeniji za prekogranične radnike koji odlaze u zemlje koje nisu u EU-u ili iz njih dolaze;

6.  skreće pozornost na izazove povezane s poslovnim aktivnostima koje se obavljaju u graničnim regijama, posebno kad je riječ o primjeni i provedbi radnog i trgovačkog prava, oporezivanju, javnoj nabavi ili sustavima socijalnog osiguranja; poziva države članice i regije da bolje usklade i usuglase relevantne pravne odredbe s izazovima koje predstavljaju prekogranična područja te promiču komplementarnost i ostvare konvergenciju pravnih okvira kako bi se omogućila veća pravna dosljednost i fleksibilnost u provedbi nacionalnog zakonodavstva te kako bi se poboljšalo širenje informacija o prekograničnim pitanjima, na primjer uspostavom jedinstvenih kontaktnih točaka, da bi se radnicima i poduzećima omogućilo da ispune svoje obveze i u potpunosti ostvare svoja prava u skladu sa zahtjevima zakonodavnog sustava države članice u kojoj pružaju svoje usluge; poziva na bolje korištenje postojećih rješenja i osiguranje financiranja postojećih struktura suradnje;

7.  izražava razočaranje zbog toga što u komunikaciju Komisije nije uključena posebna procjena malih i srednjih poduzeća (MSP-ovi), uključujući dodatnu potporu koja im se može pružiti; smatra da se MSP-ovi suočavaju s posebnim izazovima kad je riječ prekograničnoj interakciji koja uključuje, ali nije ograničena na izazove povezane s jezikom, administrativnim kapacitetom, kulturnim razlikama i razilaženjima u pravnim sustavima; naglašava da je rješavanje tih izazova posebno važno jer MSP-ovi zapošljavaju 67 % radnika u nefinancijskom sektoru poslovanja u EU-u i stvaraju 57 % dodane vrijednosti(15);

8.  naglašava da su u prekograničnim regijama, posebno onima niže gustoće naseljenosti, usluge prijevoza, osobito kad je riječ o uslugama prekograničnog javnog prijevoza, i dalje nedovoljno razvijene i koordinirane, djelomično zbog veza koje nedostaju ili koje se ne koriste, što otežava prekograničnu mobilnost i izglede za gospodarski razvoj; nadalje, ističe da i složeni regulatorni i administrativni dogovori imaju posebno negativan učinak na prekograničnu prometnu infrastrukturu; skreće pozornost na postojeći potencijal za razvoj održivog prijevoza, prvenstveno utemeljenog na javnom prijevozu i u tom pogledu očekuje predstojeću studiju Komisije o željezničkim vezama koje nedostaju duž unutarnjih granica EU-a; ističe da bi se svaka takva studija ili buduće preporuke trebale među ostalim temeljiti na informacijama i iskustvima lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti te bi se u njima u obzir trebali uzeti svi prijedlozi za prekograničnu suradnju te, gdje ona već postoji, za bolju prekograničnu povezanost i poziva prekogranične regionalne vlasti da predlože načine za prevladavanje postojećih razlika u prometnoj mreži; podsjeća da dio postojeće željezničke infrastrukture više nije u upotrebi zbog pomanjkanja potpore; naglašava koristi koje daljnji razvoj plovnih putova može imati za lokalna i regionalna gospodarstva; traži da se dio Instrumenta za povezivanje Europe, za koji će se dodijeliti odgovarajući proračun, namijeni za izgradnju veza koje nedostaju u održivoj prometnoj infrastrukturi u graničnim regijama; naglašava da je potrebno riješiti prometna uska grla koja otežavaju gospodarske aktivnosti kao što su prijevoz i turizam te putovanja građana;

9.  primjećuje da privlačnost prekograničnih područja za život i ulaganja uvelike ovisi o kvaliteti života, dostupnosti javnih i komercijalnih usluga za građane i poduzeća te o kvaliteti prijevoza, a to su uvjeti koji se mogu ispuniti i očuvati jedino u bliskoj suradnji nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti, kao i poduzeća s obje strane granice;

10.  žali zbog činjenice što različiti i složeni postupci prethodnog odobrenja zdravstvenih usluga te načini njihova plaćanja i povrata troškova koji se primjenjuju, administrativna opterećenja za pacijente kad je riječ o prekograničnim konzultacijama sa specijalistima, neusklađenost u uporabi tehnologije i razmjeni podataka o pacijentu te nedostatak ujedinjenih dostupnih informacija ne samo da ograničavaju dostupnost s obje strane granice i time otežavaju potpunu uporabu zdravstvenih ustanova, nego i ometaju hitne službe i službe spašavanja u obavljanju prekograničnih intervencija;

11.  naglašava ulogu koju granične regije EU-a mogu imati u pogledu okoliša i njegova očuvanja jer su onečišćenje okoliša i prirodne katastrofe često prekogranična pitanja; u tom kontekstu podupire prekogranične projekte za zaštitu okoliša u regijama uz vanjsku granicu EU-a jer se te regije često suočavaju s ekološkim izazovima prouzročenima različitim ekološkim standardima i propisima u susjednim državama EU-a; također poziva na bolju suradnju i koordinaciju u upravljanju unutarnjim vodama kako bi se spriječile elementarne nepogode poput poplava;

12.  poziva Komisiju da hitno rješava probleme koji proizlaze iz fizičkih i zemljopisnih prepreka među graničnim regijama;

Jačanje suradnje i povjerenja

13.  smatra da su uzajamno povjerenje, politička volja i fleksibilan pristup među dionicima na više razina, od lokalne do nacionalne, uključujući civilno društvo, od ključne važnosti za prevladavanje navedenih trajnih prepreka; smatra da se vrijednost kohezijske politike za granične regije temelji na cilju poticanja zapošljavanja i rasta te da se to djelovanje mora pokrenuti na razini Unije i država članica te na regionalnoj i lokalnoj razini; stoga poziva na bolju koordinaciju i dijalog te učinkovitiju razmjenu informacija i daljnju razmjenu najboljih praksi među vlastima, posebno na lokalnoj i regionalnoj razini; apelira na Komisiju i države članice da poboljšaju tu suradnju i namijene sredstva za strukture suradnje kako bi se osigurala odgovarajuća funkcionalna i financijska autonomija lokalnih i regionalnih vlasti;

14.  naglašava važnost obrazovanja i kulture, a posebno mogućnosti za ulaganje većih napora kako bi se poticala višejezičnost i interkulturni dijalog u graničnim regijama; naglašava potencijal škola i lokalnih masovnih medija u tim nastojanjima te potiče države, regije i općine duž unutarnjih granica da u svoje kurikule od predškolske razine uvedu podučavanje jezika susjednih zemalja; povrh toga, ističe važnost poticanja višejezičnog pristupa na svim razinama uprave;

15.  snažno poziva države članice da olakšaju i potaknu međusobno priznavanje i bolje razumijevanje certifikata, diploma te strukovnih i profesionalnih kvalifikacija među susjednim regijama; stoga potiče uključivanje posebnih vještina u kurikul radi povećanja mogućnosti za prekogranično zapošljavanje, uključujući potvrđivanje i priznavanje vještina;

16.  potiče različite mjere kojima je cilj borba protiv svih oblika diskriminacije u graničnim regijama i uklanjanje prepreka za ranjive osobe pri pronalaženju zaposlenja i integraciji u društvo; u tom pogledu podržava promicanje i razvoj socijalnih poduzeća u graničnim regijama kao izvora radnih mjesta, posebno za ranjive skupine kao što su nezaposleni mladi i osobe s invaliditetom;

17.  pozdravlja Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016. – 2020.(16) kao sredstvo za postizanje učinkovite i uključive javne uprave te uviđa posebnu vrijednost tog plana za mjere pojednostavljenja u graničnim regijama; napominje da je interoperabilnost postojećih sustava e-uprave potrebna na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uprave; međutim, zabrinut je zbog nepotpune provedbe plana u nekim državama članicama; zabrinut je i zbog često nedovoljne interoperabilnosti elektroničkih sustava vlasti te niske razine internetskih usluga dostupnih stranim poduzetnicima za početak poslovanja u drugoj zemlji; stoga poziva države članice da poduzmu mjere kako bi potencijalnim korisnicima iz susjednih područja olakšale pristup svojim digitalnim uslugama, što obuhvaća i jezične alate, te poziva vlasti u graničnim regijama da uspostave elektroničke portale za razvoj prekograničnih poslovnih inicijativa; apelira na države članice te regionalne i lokalne vlasti da ojačaju svoje napore u vezi s projektima e-uprave koji će pozitivno utjecati na život i rad građana koji žive uz granice;

18.  napominje da se neke regije uz unutarnje i vanjske granice suočavaju s ozbiljnim izazovima u vezi s migracijom koji često nadilaze kapacitete graničnih regija te potiče na primjereno korištenje programa Interreg kao i razmjenu dobrih praksi između lokalnih i regionalnih vlasti u graničnim regijama u okviru integracije izbjeglica koje se nalaze pod međunarodnom zaštitom; naglašava da je potrebna potpora i koordinacija na europskoj razini te da nacionalne vlade trebaju podupirati lokalne i regionalne vlasti u suočavanju s tim izazovima;

19.  potiče Komisiju da predstavi svoje stajalište o načinu na koji se suočiti s izazovima s kojima se susreću regije uz unutarnje morske granice te regije uz vanjske granice; poziva na dodatnu potporu za prekogranične projekte regija uz vanjske granice EU-a i graničnih regija susjednih zemalja, posebno regija onih trećih zemalja koje su uključene u proces integracije u EU; u tom kontekstu ponavlja da su značajke svih graničnih regija i izazovi s kojima se suočavaju u određenoj mjeri zajednički, no da je za njih potreban diferenciran i prilagođen pristup; naglašava da je osobitu pozornost i odgovarajuću potporu potrebno posvetiti najudaljenijim regijama uz vanjske granice EU-a;

20.  ističe da bi se u okviru buduće kohezijske politike u obzir trebale uzeti regije EU-a koje su najviše pogođene posljedicama izlaska Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije te da bi im trebalo pružiti odgovarajuću pomoć, osobito onima koje će zbog toga postati regije uz (morske ili kopnene) granice EU-a;

21.  poziva države članice da poboljšaju komplementarnost svojih zdravstvenih usluga u graničnim regijama i osiguraju istinsku suradnju u pružanju hitnih usluga poput liječničkih, policijskih i vatrogasnih intervencija kako bi se osiguralo da se poštuju prava pacijenata, kako je predviđeno u Direktivi o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, te poveća dostupnost i kvaliteta usluga; poziva države članice, regije i općine da sklope bilateralne ili multilateralne okvirne sporazume o prekograničnoj zdravstvenoj suradnji i u tom kontekstu skreće pozornost na takozvana područja ZOAST (Zones Organisées d'Accès aux Soins Transfrontaliers) u kojima stanovništvo iz graničnih teritorija može dobiti zdravstvenu skrb s obje strane granice u određenim zdravstvenim ustanovama bez ikakvih administrativnih ili financijskih prepreka i koja su postala mjerilo za prekograničnu suradnju u području zdravstva u cijeloj Europi;

22.  poziva Komisiju da razmotri mogućnosti za unapređenje suradnje i prevladavanje prepreka za regionalni razvoj na vanjskim granicama sa susjednim regijama, osobito s regijama zemalja koje se pripremaju za pristupanje EU-u;

23.  naglašava važnost malih i prekograničnih projekata u zbližavanju ljudi, čime se otvaraju nove prilike za lokalni razvoj;

24.  naglašava da je važno učiti iz primjera uspješnosti nekih graničnih regija te i dalje iskorištavati njihov potencijal;

25.  naglašava važnost sporta kao alata za olakšavanje integracije zajednica koje žive u graničnim regijama te poziva države članice i Europsku komisiju da dodijele odgovarajuće ekonomske resurse za programe teritorijalne suradnje kako bi se financirala lokalna sportska infrastruktura;

Iskorištavanje alata EU-a za bolju usklađenost

26.  naglašava vrlo važnu i pozitivnu ulogu programa europske teritorijalne suradnje, posebno programa prekogranične suradnje u gospodarskom i društvenom razvoju i koheziji graničnih regija, uključujući regije uz morske i vanjske granice; pozdravlja činjenicu da je u prijedlogu VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., koji je iznijela Komisija, europska teritorijalna suradnja zadržana kao važan cilj, s izraženijom ulogom u kohezijskoj politici nakon 2020., te poziva na znatno povećan proračun, osobito za prekogranični dio; ističe vidljivu europsku dodanu vrijednost europske teritorijalne suradnje te poziva Vijeće da s tim u vezi prihvati predloženi proračun; istodobno ističe da je potrebno pojednostaviti programe, osigurati bolju koherentnost europske teritorijalne suradnje s općim ciljevima EU-a te programe učiniti fleksibilnima kako bi se bolje riješili lokalni i regionalni izazovi, smanjilo administrativno opterećenje za korisnike i olakšala veća ulaganja u održive prometne infrastrukture preko programa prekogranične suradnje; poziva vlasti u prekograničnim regijama da intenzivnije koriste potporu predviđenu u okviru tih programa;

27.  poziva Komisiju da Europskom parlamentu redovito dostavlja izvješće o popisu prepreka koje su uklonjene u području prekogranične suradnje; potiče Komisiju da poboljša korištenje postojećih inovativnih instrumenata koji doprinose tekućoj modernizaciji i produbljivanju prekogranične suradnje, kao što su središnja točka za granice, ojačan SOLVIT te jedinstveni digitalni pristupnik, čiji je cilj koordinirati stručno znanje i savjetovanja o prekograničnim regionalnim aspektima, te da razvije nove instrumente; poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da je javna uprava u pravilu digitalna u mjeri u kojoj je to moguće kako bi se osigurale sveobuhvatne digitalne javne usluge za građane i poduzeća u graničnim regijama;

28.  naglašava da je važno da Komisija prikuplja informacije o prekograničnoj interakciji za bolji i informiraniji postupak odlučivanja u suradnji s državama članicama, regijama i općinama te da podupire i financira pilot-projekte, programe, studije, analize i teritorijalna istraživanja;

29.  poziva na bolje iskorištavanje potencijala makroregionalnih strategija EU-a za rješavanje izazova povezanih s graničnim regijama;

30.  smatra da bi kohezijska politika trebala biti više usmjerena na ulaganja u ljude jer se gospodarstva graničnih regija mogu potaknuti učinkovitom kombinacijom ulaganja u inovacije, ljudski kapital, dobro upravljanje i institucionalni kapacitet;

31.  žali što još nije u potpunosti iskorišten potencijal Europske grupacije za teritorijalnu suradnju, što bi djelomično mogla biti posljedica zadrški regionalnih i lokalnih vlasti, a djelomično njihov strah od prijenosa nadležnosti te trajna nedovoljna osviještenost o njihovim nadležnostima; poziva na to da se brzo utvrde i riješe svi ostali mogući uzroci te situacije; poziva Komisiju da predloži mjere kako bi se prevladale prepreke za učinkovitu primjenu tog instrumenta; podsjeća da bi primarna uloga Komisije u programima europske teritorijalne suradnje trebala biti olakšavanje suradnje među državama članicama;

32.  poziva na to da se razmotre iskustva brojnih postojećih euroregija koje objedinjuju regije na vanjskim i unutarnjim granicama EU-a kako bi se unaprijedile mogućnosti za gospodarski i društveni razvoj te kvaliteta života građana koji žive u graničnim regijama; poziva na procjenu rada euroregija u području regionalne suradnje i njihova odnosa s inicijativama i radom graničnih regija EU-a kako bi se koordinirali i optimizirali rezultati njihova rada u tom području;

33.  naglašava da procjena teritorijalnog učinka doprinosi boljem razumijevanju prostornog utjecaja politika; poziva Komisiju da razmotri mogućnost da pri predlaganju zakonodavnih inicijativa EU-a da snažniju ulogu procjeni teritorijalnog učinka;

34.  snažno vjeruje da bi europska prekogranična konvencija, u slučaju teritorijalno ograničene prekogranične infrastrukture ili usluge (npr. bolnica ili tramvajska linija) koja bi omogućila primjenu nacionalnog normativnog okvira i/ili standarda samo jedne od dviju ili nekoliko dotičnih zemalja, dodatno smanjila prekogranične prepreke; u tom kontekstu pozdravlja nedavno objavljen Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o mehanizmu za uklanjanje pravnih i administrativnih prepreka u prekograničnom kontekstu (COM(2018)0373);

35.  iščekuje budući prijedlog uredbe Komisije o instrumentu za upravljanje prekograničnom suradnjom kako bi se ocijenila njegova korisnost za predmetne regije;

o
o   o

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, nacionalnim i regionalnim parlamentima država članica, Odboru regija i Europskom socijalnom i gospodarskom odboru.

(1) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(2) SL L 347, 20.12.2013., str. 259.
(3) SL L 210, 31.7.2006., str. 19.
(4) SL L 88, 4.4.2011., str. 45.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0067.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0105.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0254.
(8) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0245.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0222.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0053.
(11) SL C 207, 30.6.2017., str. 19.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0320.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0321.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0211.
(15) Godišnje izvješće o MSP-ovima za 2016./2017., str. 6.
(16) Komunikacija Komisije od 19. travnja 2016. naslovljena „Akcijski plan EU-a za e-upravu 2016. – 2020. Ubrzavanje digitalne transformacije uprave” (COM(2016)0179).

Posljednje ažuriranje: 17. rujna 2019.Pravna napomena