Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2028(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0228/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0228/2018

Rasprave :

PV 10/09/2018 - 27
CRE 10/09/2018 - 27

Glasovanja :

PV 11/09/2018 - 6.15
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0332

Usvojeni tekstovi
PDF 162kWORD 59k
Utorak, 11. rujna 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Jezična ravnopravnost u digitalnom dobu
P8_TA(2018)0332A8-0228/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. rujna 2018. o jezičnoj ravnopravnosti u digitalnom dobu (2018/2028(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 21. stavak 1. i članak 22. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o zaštiti nematerijalne kulturne baštine iz 2003. godine,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2003/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora(1),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora(2),

–  uzimajući u obzir Odluku (EU) 2015/2240 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o uspostavi programa interoperabilnih rješenja i zajedničkih okvira za europske javne uprave, poduzetnike i građane (program ISA²) kao sredstva modernizacije javnog sektora(3),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 21. studenog 2008. o europskoj strategiji za višejezičnost (2008/C 320/01)(4),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ(5),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UN CRPD), koju je EU ratificirao 2010. godine,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 18. rujna 2008. naslovljenu „Višejezičnost: prednost za Europu i zajednička obveza” (COM(2008)0566),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. kolovoza 2010. naslovljenu „Digitalna agenda za Europu” (COM(2010)0245),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. siječnja 2012. naslovljenu „Skladan okvir za uspostavu povjerenja u jedinstveno digitalno tržište za elektroničku trgovinu” (COM(2011)0942),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 6. svibnja 2015. naslovljenu „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu” (COM(2015)0192),

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija naslovljenoj „Digitalna agenda za Europu” (COM(2010)0245)(6),

–  uzimajući u obzir Preporuku o promicanju i korištenju višejezičnosti i univerzalnog pristupa virtualnom prostoru, koju je donijela Opća konferencija UNESCO-a na svojem 32. zasjedanju u Parizu 15. listopada 2003.,

–  uzimajući u obzir Posebno izvješće Eurobarometra br. 386 pod naslovom „Europljani i njihovi jezici”, objavljeno u lipnju 2012.,

–  uzimajući u obzir zaključke Predsjedništva sa sastanka Europskog vijeća održanog u Barceloni 15. i 16. ožujka 2002. (SN 100/1/02 REV 1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. lipnja 1988. o znakovnim jezicima za gluhe(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. siječnja 2004. o očuvanju i promicanju kulturne raznolikosti: uloga europskih regija i međunarodnih organizacija poput UNESCO-a i Vijeća Europe(8) te svoju Rezoluciju od 4. rujna 2003. o europskim regionalnim i manje korištenim jezicima – jezicima manjina u EU-u – u kontekstu proširenja i kulturne raznolikosti(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. ožujka 2009. o višejezičnosti: prednost Europe i zajednička obveza(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2013. o ugroženim europskim jezicima i jezičnoj raznolikosti u Europskoj uniji(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. Veljače 2018.o zaštiti i nediskriminaciji manjina u državama članicama EU-a(12),

–  uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja (EPRS) i Odjela za znanstvena predviđanja (STOA) naslovljenu „Jezična ravnopravnost u digitalnom dobu – prema ljudskom jezičnom projektu”, objavljenu u ožujku 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0228/2018),

A.  budući da jezične tehnologije mogu olakšati komunikaciju za gluhe i nagluhe, slijepe i slabovidne osobe te osobe s disleksijom i da se za potrebe ovog izvješća „jezična tehnologija” odnosi na tehnologiju koja ne podržava samo govorene nego i znakovne jezike, čime se znakovni jezici priznaju kao važan element europske jezične raznolikosti;

B.  budući da razvoj jezičnih tehnologija obuhvaća mnoga istraživačka područja i discipline, uključujući računalnu lingvistiku, umjetnu inteligenciju, računarstvo i lingvistiku, u primjenama kao što su npr. obrada prirodnog jezika, tekstualna analitika, govorna tehnologija i rudarenje podataka;

C.  budući da prema posebnom izvješću Eurobarometra br. 386 pod nazivom „Europljani i njihovi jezici” samo nešto više od polovine Europljana (54 %) može voditi konverzaciju na barem jednom stranom jeziku, četvrtina njih (25 %) govori najmanje dva strana jezika, a svaki deseti (10 %) aktivno se služi s barem tri strana jezika;

D.  budući da u Europskoj uniji postoje 24 službena jezika i više od 60 nacionalnih, regionalnih i manjinskih jezika, pored migrantskih jezika, a u skladu s Konvencijom UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) i različiti državno priznati znakovni jezici; budući da višejezičnost predstavlja jedno od najvećih bogatstava kulturne raznolikosti u Europi i, istovremeno, jedan od najvažnijih izazova za istinsku integraciju EU-a;

E.  budući da je potpora lokalnim zajednicama, kao što su autohtone, ruralne ili udaljene zajednice, u prevladavanju geografskih, socijalnih i gospodarskih prepreka širokopojasnom pristupu ključan preduvjet za učinkovitu politiku EU-a u području višejezičnosti;

F.  budući da je višejezičnost obuhvaćena nizom javnih politika EU-a, uključujući kulturu, obrazovanje, gospodarstvo, jedinstveno digitalno tržište, cjeloživotno učenje, zapošljavanje, socijalnu uključenost, konkurentnost, mlade, civilno društvo, mobilnost, istraživanja i medije; budući da više pažnje treba posvetiti uklanjanju prepreka međukulturnom i međujezičnom dijalogu te poticanju međusobnog razumijevanja;

G.  budući da Komisija potvrđuje da jedinstveno digitalno tržište mora biti višejezično; budući da nije predložena zajednička politika EU-a za rješavanje problema jezičnih prepreka;

H.  budući da se jezične tehnologije rabe gotovo u svim digitalnim proizvodima i uslugama u svakodnevnoj upotrebi, s obzirom na to da se većina njih u određenoj mjeri koristi jezikom, a osobito u svim proizvodi povezanima s internetom, poput tražilica, društvenih mreža i usluga e-trgovine; budući da njihova uporaba utječe i na sektore od temeljne važnosti za svakodnevnu dobrobit europskih građana, kao što su obrazovanje, kultura i zdravlje;

I.  budući da je prekogranična e-trgovina vrlo slaba i da je 2015. godine samo 16 % europskih građana kupilo proizvode iz drugih zemalja EU-a; budući da se jezičnim tehnologijama može doprinijeti budućoj europskoj prekograničnoj i međujezičnoj komunikaciji, potaći gospodarski rast i socijalna stabilnost te da se njima mogu smanjiti prirodne prepreke, pri čemu će se poštovati i promicati kohezija i konvergencija te jačati konkurentnost EU-a diljem svijeta;

J.  budući da se tehnološki razvoj sve više temelji na jeziku i ima posljedice za rast i društvo; budući da postoji hitna potreba za većim brojem politika kojima se u obzir uzimaju jezici te za tehnološkim, ali i istinski multidisciplinarnim istraživanjem i obrazovanjem u području digitalnih komunikacija i jezičnih tehnologija te njihova odnosa prema rastu i društvu;

K.  budući da bi se ispunjavanjem cilja iz Barcelone, tj. omogućivanjem građanima sposobnosti dobre komunikacije na materinjem jeziku i još dva druga jezika osim pristupa jedinstvenom digitalnom tržištu pružile i veće mogućnosti pristupa kulturnom, obrazovnom i znanstvenom sadržaju u digitalnom obliku i građanskog sudjelovanja; budući da su dodatna sredstva i alati, prije svega oni koje pružaju jezične tehnologije, ključni za dobro upravljanje europskom višejezičnošću i promicanje individualne višejezičnosti;

L.  budući da je došlo do bitnih otkrića u području umjetne inteligencije i da se jezične tehnologije brzo razvijaju; budući da umjetna inteligencija usmjerena na područje jezika nudi nove mogućnosti za digitalnu komunikaciju, digitalno unaprijeđenu komunikaciju, komunikaciju koja se temelji na tehnologiji te suradnju na svim europskim jezicima (i šire), na temelju kojih se govornicima različitih jezika pruža jednak pristup informacijama i znanju te poboljšavaju funkcije informatičke mreže;

M.  budući da bi zajedničke europske vrijednosti suradnje, solidarnosti, jednakosti, priznavanja i poštovanja trebale značiti da svi građani imaju potpun i jednak pristup digitalnim tehnologijama, čime se ne bi samo poboljšale europska kohezija i dobrobit građana nego i uspostavilo višejezično jedinstveno digitalno tržište;

N.  budući da je dostupnost tehnoloških alata kao što su video igre ili obrazovne aplikacije na manjinskim i manje korištenim jezicima od ključne važnosti za razvoj jezičnih vještina, osobito kod djece;

O.  budući da govornici manje korištenih europskih jezika moraju imati mogućnost izražavanja u kulturno smislenim oblicima te stvaranja vlastitog kulturnog sadržaja na lokalnim jezicima;

P.  budući da su pojavom metoda kao što je duboko učenje, utemeljenih na povećanju računalne snage i pristupu golemim količinama podataka, jezične tehnologije postale stvarno rješenje za prevladavanje jezičnih barijera;

Q.  budući da jezične barijere bitno utječu na izgradnju europskog identiteta i budućnost procesa europske integracije; budući da se građani o odlukama i politikama EU-a trebaju obavještavati na njihovu materinjem jeziku, na internetu i izvan njega;

R.  budući da je jezik vrlo velik dio sve veće riznice velikih podataka;

S.  budući da se golema količina podataka izražava jezicima; budući da bi upravljanje jezičnim tehnologijama moglo omogućiti razvoj širokog spektra inovativnih IT proizvoda i usluga u industriji, trgovini, upravi, istraživanju, javnim uslugama i administraciji, uz smanjenje prirodnih prepreka i tržišnih troškova;

Trenutačne prepreke postizanju jezične ravnopravnosti u digitalnom dobu u Europi;

1.  žali zbog toga što se zbog nedostatka odgovarajućih politika u Europi trenutačno produbljuje tehnološki jaz između jezika koji imaju na raspolaganju adekvatne resurse i onih bez njih, bilo da je riječ o službenim jezicima, drugim službenim jezicima ili neslužbenim jezicima u EU-u; izražava žaljenje zbog činjenice da se više od 20 europskih jezika suočava s rizikom od digitalnog izumiranja; napominje da su EU i njegove institucije dužni poboljšavati, poticati i čuvati jezičnu raznolikost u Europi;

2.  ističe se da je digitalna tehnologija u posljednjem desetljeću znatno utjecala na razvoj jezika i da je razmjere tog utjecaja i dalje teško procijeniti; preporučuje da tvorci politika posebnu pozornost posvete studijama koje pokazuju da digitalna komunikacija šteti pismenosti mladih odraslih osoba, čime se stvaraju međugeneracijske barijere u području gramatike i pismenosti te općenito osiromašuje jezik; smatra da bi digitalna komunikacija trebala služiti proširenju, obogaćivanju i unaprjeđenju jezika i da bi se ti ciljevi trebali odražavati u nacionalnom obrazovanju u području pismenosti i politikama pismenosti;

3.  ističe da su manje korišteni europski jezici u vrlo nepovoljnom položaju zbog akutnog nedostatka alata, resursa i financiranja za istraživanja, čime se ograničava i sužava područje djelovanja istraživača, koji, čak i ako raspolažu potrebnim tehnološkim vještinama, nisu u mogućnosti ostvariti punu korist od jezičnih tehnologija;

4.  primjećuje produbljivanje digitalnoj jaza između široko korištenih i manje korištenih jezika i sve veće digitalizacije europskog društva, što dovodi do nejednakosti u pristupu informacijama, osobito za niskoobrazovane i starije osobe, osobe s malim primanjima i one u nepovoljnom položaju; ističe da bi se nejednakost smanjila kad bi sadržaj bio dostupan na različitim jezicima;

5.  napominje da Europa, unatoč svojim snažnim znanstvenim temeljima u jezičnom inženjerstvu i tehnologiji, u vrijeme kada se pred njom zahvaljujući jezičnim tehnologijama otvaraju goleme gospodarske i kulturne mogućnosti, daleko zaostaje zbog rascjepkanosti tržišta, neodgovarajućih ulaganja u znanje i kulturu, loše usklađenih istraživanja, nedovoljnog financiranja i pravnih prepreka; nadalje, napominje da tržištem trenutačno dominiraju neeuropski akteri koji ne uzimaju u obzir posebne potrebe višejezične Europe; naglašava da je tu paradigmu potrebno promijeniti te da stvaranjem projekta posebno prilagođenog potrebama Europe treba ojačati njezin vodeći položaj u području jezičnih tehnologija;

6.  napominje da su jezične tehnologije prvo dostupne na engleskom jeziku; svjestan je činjenice da svjetski i europski proizvođači te poduzeća često razvijaju jezične tehnologije i za veće europske jezike s relativno velikim tržištima: španjolski, francuski i njemački (iako za te jezike nedostaju resursi u nekim potpodručjima); međutim ističe da bi trebalo poduzeti opće mjere na razini EU-a (politike, financiranje, istraživanje i obrazovanje) kako bi se zajamčio razvoj jezičnih tehnologija za službene jezike EU-a koji se manje koriste te da bi trebalo poduzeti posebne mjere na razini EU-a (politike, financiranje, istraživanje i obrazovanje) kako bi se tim razvojem obuhvatili i poticali regionalni i manjinski jezici;

7.  inzistira na potrebi bolje primjene novih tehnoloških pristupa utemeljenih na povećanju računalne snage i boljem pristupu znatnim količinama podataka kako bi se potakao razvoj neuronskih mreža za duboko učenje na temelju kojih prirodnojezične tehnologije postaju pravo rješenje problema jezičnih prepreka; stoga poziva Komisiju da osigura dovoljno sredstava za podupiranje takvog tehnološkog napretka;

8.  napominje da je za jezike s manjim brojem korisnika potrebna odgovarajuća potpora dionika, uključujući tiskare za dijakritičke znakove, proizvođače tipkovnica i sustave za upravljanje sadržajem, radi pravilne pohrane, obrade i prikaza sadržaja na tim jezicima; traži od Komisije da procijeni kako se ta potpora može potaknuti i postati preporuka u postupku javne nabave u EU-u;

9.  poziva države članice da potaknu upotrebu većeg broja jezika u okviru digitalnih usluga, kao što su mobilne aplikacije;

10.  sa zabrinutošću primjećuje da je jedinstveno digitalno tržište i dalje rascjepkano zbog brojnih jezičnih prepreka, između ostalog i jezičnih, koje predstavljaju smetnju internetskoj trgovini, komunikaciji na društvenim mrežama i u drugim komunikacijskim kanalima, razmjeni prekograničnog kulturnog, kreativnog i audiovizulanog sadržaja kao i širem uvođenju sveeuropskih javnih usluga; ističe da bi kulturnoj raznolikosti i višejezičnosti u Europi mogao pridonijeti prekogranični pristup sadržajima, posebno u obrazovne svrhe; poziva Komisiju da izradi čvrstu i koordiniranu strategiju za višejezično jedinstveno digitalno tržište;

11.  primjećuje da jezične tehnologije trenutačno ne igraju ulogu u europskom političkom programu, unatoč činjenici da je zaštita jezične raznolikosti sadržana u Ugovorima;

12.  pozdravlja važnu ulogu prethodnih istraživačkih mreža koje su financirane sredstvima EU-a, kao što su FLaReNet, CLARIN, HBP i META-NET (uključujući META-SHARE), jer su dovele do iskoraka u izgradnji europske jezične tehnološke platforme;

Unaprjeđenje institucijskog okvira za politike jezičnih tehnologija na razini EU-a

13.  poziva Vijeće da sastavi preporuku o zaštiti i promicanju kulturne i jezične raznolikosti u Uniji, uključujući u području jezičnih tehnologija;

14.  preporučuje da bi radi postizanja veće vidljivosti jezičnih tehnologija u Europi Komisija trebala dodijeli područje „višejezičnost i jezična tehnologija” portfelju jednog od svojih povjerenika; smatra da bi s obzirom na važnost jezične raznolikosti za budućnost Europe odgovorni povjerenik trebao biti zadužen za promicanje jezične raznolikosti i jednakosti na razini EU-a;

15.  predlože osiguravanje sveobuhvatne pravne zaštite na razini EU-a za 60 regionalnih i manjinskih jezika, priznavanje kolektivnih prava nacionalnih i jezičnih manjina u digitalnom okružju i podučavanje govornika službenih i neslužbenih jezika EU-a njihovim materinjim jezicima;

16.  potiče države članice koje su već razvile vlastite uspješne političke strategije u području jezične tehnologije na razmjenu iskustava i dobrih praksi kako bi pomogle drugim nacionalnim, regionalnim i lokalnim tijelima da razviju vlastite strategije;

17.  poziva države članice da razviju sveobuhvatne jezične politike te da dodijele sredstva i upotrijebe odgovarajuće alate radi promicanja i olakšavanja jezične raznolikosti i višejezičnosti u digitalnoj sferi; ističe zajedničku odgovornost EU-a i država članica, sveučilišta i drugih javnih ustanova da doprinose očuvanju svojih jezika u digitalnom svijetu te razvoju baza podataka i tehnologija prevođenja za sve jezike EU-a, uključujući jezike koji se manje govore; poziva na koordinaciju istraživanja i industrije sa zajedničkim ciljem jačanja digitalnih mogućnosti za jezično prevođenje te otvorenim pristupom podacima potrebnima za tehnološki napredak;

18.  poziva Komisiju i države članice na razvoj strategija i političkih mjera namijenjenih lakšem ostvarivanju višejezičnosti na digitalnom tržištu; u tom kontekstu zahtijeva da Komisija i države članice odrede minimalna jezična sredstva kojima bi trebali raspolagati svi europski jezici, kao što su skupovi podataka, leksikoni, govorni zapisi, prevoditeljske memorije, označeni korpusi i enciklopedijski sadržaj, kako bi se spriječilo digitalno izumiranje;

19.  preporučuje da Komisija razmotri uspostavu centra za jezičnu raznolikost koji bi povećavao razinu osviještenosti o važnosti manje korištenih, regionalnih i manjinskih jezika, između ostalog, i u području jezičnih tehnologija;

20.  traži od Komisije da preispita svoju okvirnu strategiju za višejezičnost i da predloži jasan akcijski plan za promicanje jezične raznolikosti i prevladavanje jezičnih barijera u digitalnom području;

21.  poziva Komisiju da kao prioritetni interes jezične tehnologije odredi manje države članice koje imaju vlastiti jezik, kako bi se pažnja usredotočila na jezične izazove s kojima se one suočavaju;

22.  naglašava da će razvoj jezične tehnologije olakšati podnaslovljavanje, sinkroniziranje i prevođenje video igara i softverskih aplikacija na manjinske i manje korištene jezike;

23.  ističe potrebu da se smanji tehnološki jaz među jezicima poboljšanjem prijenosa znanja i tehnologija;

24.  poziva države članice da osmisle učinkovite načine za učvršćivanje položaja svojih materinjih jezika;

Preporuke za istraživačke politike EU-a

25.  poziva Komisiju da uspostavi opsežni i dugoročni koordinirani program financiranja za istraživanja, razvoj i inovacije u području jezičnih tehnologija na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini, posebno prilagođen europskim potrebama i zahtjevima; naglašava da bi taj program trebao služiti dubokom razumijevanju prirodnog jezika i povećanju učinkovitosti na temelju razmjene znanja, infrastrukture i resursa s ciljem razvoja inovativnih tehnologija i usluga odnosno postizanja sljedećeg znanstvenog otkrića u tom području kao i doprinosa smanjivanju tehnološkog jaza između europskih jezika; ističe da bi to trebalo učiniti uz sudjelovanje istraživačkih centara, akademske zajednice, poduzeća (posebno MSP-ova i novoosnovanih poduzeća) i ostalih relevantnih dionika; nadalje, naglašava da bi taj projekt trebao biti otvoren, u oblaku i interoperabilan te da bi trebao pružati vrlo prilagodljive osnovne alate visokih performansi za veći broj aplikacija jezičnih tehnologija;

26.  smatra da bi IKT integratorima u EU-u trebalo dati ekonomski poticaji za brže pružanja usluga u oblaku kako bi se omogućila nesmetana integracija prirodnojezičnih tehnologija u njihove aplikacije e-trgovine, posebno kako bi se osiguralo da MSP-ovi koriste pogodnosti automatiziranog prevođenja;

27.  ističe da Europa mora osigurati vodeći položaj u području umjetne inteligencije usmjerene na jezik; podsjeća da su poduzeća iz EU-a u najboljem položaju za pronalaženje rješenja prilagođenih našoj specifičnoj kulturi te društvenoj i ekonomskoj potražnji;

28.  smatra da bi se posebnim programima u okviru postojećih programa financiranja, kao što je Obzor 2020, ali i budućih programa financiranja, trebalo potaknuti dugoročno temeljno istraživanje kao i prijenos znanja i tehnologije među državama i regijama;

29.  preporučuje stvaranje europske tehnološke platforme s predstavnicima svih europskih jezika koja bi omogućavala razmjenu resursa, usluga i paketa s otvorenim izvornim kodom povezanih s jezičnom tehnologijom, posebno između sveučilišta i istraživačkih centara, istodobno osiguravajući da svi programi financiranja funkcioniraju unutar zajednice otvorenog koda i da u zajednici postoji pristup tim programima,

30.  preporučuje uspostavljanje ili proširenje projekata, kao što je projekt digitalne jezične raznolikosti, između ostalog, i za provedbu istraživanja o digitalnim potrebama svih europskih jezika, uključujući one s vrlo malim i vrlo velikim brojem govornika, kako bi se riješilo pitanje digitalnog jaza i pomoglo u pripremi tih jezika za održivu digitalnu budućnost;

31.  preporučuje ažuriranje serije bijelih knjiga META-NET, paneuropske ankete objavljene 2012. o statusu jezičnih tehnologija, o resursima za sve europske jezike, o informacijama o jezičnim barijerama i o politikama povezanima s tim temama, s ciljem omogućavanja ocjene i razvoja politika o jezičnim tehnologijama;

32.  potiče Komisiju da uspostavi platformu za financiranje prirodnojezičnih tehnologija oslanjajući se na provedbu 7. okvirnog programa za istraživanje i tehnološki razvoj Obzor 2020. i Instrumenta za povezivanje Europe (CEF); osim toga, smatra da bi Komisija trebala staviti naglasak na istraživačka područja potrebna za dubinsko razumijevanje jezika, kao što su računalna lingvistika, lingvistika, umjetna inteligencija, jezične tehnologije, računalna znanost i kognitivna znanost;

33.  ističe da jezik može biti prepreka za prijenos znanstvenih spoznaja; napominje da se većina priznatih znanstvenih časopisa objavljuje svoje sadržaje na engleskom jeziku, što dovodi do velikih promjena u stvaranju i distribuciji akademskog znanja; ističe potrebu da se ti uvjeti stvaranja znanja odraze u europskim politikama i programima istraživanja i inovacija; potiče Komisiju da traži rješenja kako bi se osiguralo da znanstvene spoznaje osim na engleskom budu dostupne i na ostalim jezicima te da se podupire razvoj umjetne inteligencije za prirodni jezik;

Obrazovne politike za poboljšanje budućih jezičnih tehnologija u Europi

34.  smatra da bi s obzirom na aktualnu situaciju u kojoj neeuropski akteri dominiraju tržištem jezičnih tehnologija, europske obrazovne politike trebale biti usmjerene na zadržavanje talenata u Europi te bi u sklopu njih trebalo analizirati postojeće obrazovne potrebe povezane s jezičnom tehnologijom (uključujući sva relevantna područja i discipline) i na temelju toga pružiti smjernice za provedbu koherentnog zajedničkog djelovanja na europskoj razini; također bi trebale povećati razinu svijest među učenicima i studentima o mogućnostima napredovanja u sektoru jezičnih tehnologija, uključujući sektor umjetne inteligencije usmjerene na jezik;

35.  smatra da digitalni nastavni materijali također moraju biti razvijeni i na manjinskim i regionalnim jezicima, što je važno u kontekstu nediskriminacije, tj. ako želimo ostvariti jednake mogućnosti i postupanje;

36.  ističe potrebu za poticanjem sve većeg sudjelovanja žena u europskim istraživanjima o jezičnim tehnologijama, kao odlučujućeg čimbenika u razvoju istraživanja i inovacija;

37.  predlaže da Komisija i države članice promiču upotrebu jezičnih tehnologija u kulturnim i obrazovnim razmjenama među europskim građanima, kao na primjer u okviru programa Erasmus+ i njegove mrežne jezične potpore, s ciljem smanjenja barijera koje jezična raznolikost može predstavljati za međukulturni dijalog i međusobno razumijevanje, naročito u području pismenog i audiovizualnog izražavanja;

38.  preporučuje da države članice razviju i programe digitalne pismenosti za europske manjinske i regionalne jezike te uvedu obuku u području jezičnih tehnologija i alata u programe svojih škola, sveučilišta i visokih strukovnih škola; nadalje, ističe činjenicu da je pismenost i dalje bitan čimbenik i apsolutni preduvjet za ostvarivanje napretka u digitalnoj uključenosti zajednica;

39.  ističe da bi države članice trebale pružati potrebnu potporu obrazovnim ustanovama kako bi se bi unaprijedila digitalizacija jezika u EU-u;

Jezične tehnologije: koristi za privatna poduzeća i javna tijela

40.  naglašava potrebu za podupiranjem razvoja instrumenata za ulaganja i programa ubrzavanja razvoja čiji je cilj veća primjena jezične tehnologije u kulturnom i kreativnom sektoru te koji su prije svega usmjereni na zajednice s manje resursa i potiču razvoj kapaciteta jezične tehnologije u područjima u kojima je taj sektor slabije razvijen;

41.  potiče razvoj mjera i odgovarajućeg financiranja kako bi se europskim MSP-ovima te novoosnovanim poduzećima omogućio jednostavan pristup i korištenje jezičnim tehnologijama s ciljem širenja njihova poslovanja na internetu na temelju pristupa novim tržištima i razvojnim mogućnostima, a tako i njihove veće inovativnosti i otvaranja više radnih mjesta;

42.  poziva institucije EU-a da povećaju razinu osviještenosti o prednostima dostupnosti internetskih usluga, sadržaja i proizvoda na različitim jezicima, uključujući i one manje korištene, regionalne i manjinske za poduzeća, javna tijela i građane, kako bi se prevladale jezične barijere i pomogla očuvati kulturna baština jezičnih zajednica;

43.  podržava razvoj višejezičnih javnih e-usluga u europskim, nacionalnim te, po potrebi, regionalnim i lokalnim upravama uz pomoć inovativnih, uključivih i potpornih jezičnih tehnologija, zahvaljujući čemu će se smanjiti nejednakost među jezicima i jezičnim zajednicama, promicati ravnopravan pristup uslugama, poticati mobilnost poslovanja, građana i radnika u Europi te zajamčiti ostvarivanje uključivog višejezičnog jedinstvenog digitalnog tržišta;

44.  poziva uprave na svim razinama da poboljšaju pristup internetskim uslugama i informacijama na različitim jezicima, posebno za usluge u prekograničnim zonama i za pitanja povezana s kulturom, te da upotrebljavaju postojeće slobodne tehnologije otvorenog koda, uključujući strojno prevođenje, prepoznavanje govora, pretvaranje teksta u govor i inteligentne jezične sustave, poput onih za višejezično pretraživanje informacija, sažimanje/rezimiranje i razumijevanja govora, kako bi se poboljšala dostupnost tih usluga;

45.  naglašava važnost tehnika rudarenja teksta i podataka za razvoj jezičnih tehnologija; ističe da je potrebno ojačati suradnju između tog sektora i vlasnika podataka; ističe potrebu za prilagodbom regulatornog okvira i jamčenjem otvorenije i interoperabilnije upotrebe i prikupljanja jezičnih resursa; napominje da se osjetljive informacije ne bi trebale prosljeđivati trgovačkim poduzećima niti bi smjele biti pohranjene u njihovim slobodnim softverima jer nije jasno na koji bi se način ona mogla koristiti tim informacijama, primjerice zdravstvenim podacima;

o
o   o

46.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 345, 31.12.2003., str. 90.
(2) SL L 175, 27.6.2013., str. 1.
(3) SL L 318, 4.12.2015., str. 1.
(4) SL C 320, 16.12.2008., str. 1.
(5) SL L 347, 20.12.2013., str. 965.
(6) SL C 54, 19.2.2011., str. 58.
(7) SL C 187, 18.7.1988., str. 236.
(8) SL C 92 E, 16.4.2004., str. 322.
(9) SL C 76 E, 25.3.2004., str. 374.
(10) SL C 117 E, 6.5.2010., str. 59.
(11) SL C 93, 9.3.2016., str. 52.
(12) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0032.

Posljednje ažuriranje: 17. rujna 2019.Pravna napomena