Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2274(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0252/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0252/2018

Rasprave :

PV 11/09/2018 - 20
CRE 11/09/2018 - 20

Glasovanja :

PV 12/09/2018 - 6.10
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0343

Usvojeni tekstovi
PDF 205kWORD 83k
Srijeda, 12. rujna 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Stanje odnosa između EU-a i Kine
P8_TA(2018)0343A8-0252/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. rujna 2018. o stanju odnosa između EU-a i Kine (2017/2274(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir uspostavu diplomatskih odnosa između EU-a i Kine 6. svibnja 1975.,

–  uzimajući u obzir strateško partnerstvo EU-a i Kine započeto 2003.,

–  uzimajući u obzir glavni pravni okvir za odnose s Kinom, to jest u svibnju 1985. godine potpisani Sporazum o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji između EEZ-a i Kine(1), kojim su definirani gospodarski i trgovinski odnosi te program suradnje između EU-a i Kine,

–  uzimajući u obzir Strateški program suradnje do 2020. između EU-a i Kine dogovoren 21. studenoga 2013.,

–  uzimajući u obzir strukturirani politički dijalog između EU-a i Kine koji je službeno započeo 1994. te strateški dijalog na visokoj razini o strateškim pitanjima i pitanjima vanjske politike pokrenut 2010., a osobito 5. i 7. strateški dijalog na visokoj razini između EU-a i Kine održane 6. svibnja 2015. odnosno 19. travnja 2017. u Pekingu,

–  uzimajući u obzir pregovore o novom sporazumu o partnerstvu i suradnji koji su započeli 2007. godine,

–  uzimajući u obzir pregovore o bilateralnom sporazumu o ulaganjima, koji su počeli u siječnju 2014. godine,

–  uzimajući u obzir 19. sastanak na vrhu između EU-a i Kine, održan 1. i 2. lipnja 2017. u Bruxellesu,

–  uzimajući u obzir Zajedničku komunikaciju Komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 22. lipnja 2016. naslovljenu „Elementi nove strategije EU-a za Kinu” (JOIN(2016)0030),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 18. srpnja 2016. o strategiji EU-a za Kinu,

–  uzimajući u obzir zajedničko izvješće Europske komisije i Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 24. travnja 2018. naslovljeno „Posebno upravno područje Hong Kong”: godišnje izvješće za 2017. (JOIN(2018)0007),

–  uzimajući u obzir smjernice Vijeća od 15. lipnja 2012. o vanjskoj i sigurnosnoj politici EU-a u istočnoj Aziji,

–  uzimajući u obzir novi zakon o nacionalnoj sigurnosti koji je stalni odbor Svekineskog narodnog kongresa donio 1. srpnja 2015.,

–  uzimajući u obzir bijelu knjigu o kineskoj vojnoj strategiji od 26. svibnja 2015.,

–  uzimajući u obzir dijalog EU-a i Kine o ljudskim pravima započet 1995. godine i njegov 35. krug održan 22. i 23. lipnja 2017. u Bruxellesu,

–  uzimajući u obzir više od 60 sektorskih dijaloga između EU-a i Kine,

–  uzimajući u obzir uspostavu, u veljači 2012., dijaloga na visokoj razini između naroda EU-a i Kine koji obuhvaća sve zajedničke inicijative EU-a i Kine u tom području,

–  uzimajući u obzir Sporazum o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji Europske zajednice i Kine, koji je stupio na snagu 2000.(2), i Sporazum o znanstvenom i tehnološkom partnerstvu, potpisan 20. svibnja 2009.,

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Pariški sporazum o klimi, koji je stupio na snagu 4. studenoga 2016.,

–  uzimajući u obzir dijalog o energiji između Europske zajednice i Kine,

–  uzimajući u obzir okrugle stolove EU-a i Kine,

–  uzimajući u obzir 19. nacionalni kongres Komunističke partije Kine, održan od 18. do 24. studenoga 2017.,

–  uzimajući u obzir Zakon o porezu za zaštitu okoliša, koji je Svekineski narodni kongres proglasio u prosincu 2016., a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2018.,

–  uzimajući u obzir činjenicu da je Međunarodna organizacija za migracije navela da ekološki čimbenici utječu na nacionalne i međunarodne migracijske tokove jer ljudi napuštaju mjesta u kojima vladaju teški ili sve lošiji uvjeti koji su posljedica ubrzanih klimatskih promjena(3),

–  uzimajući u obzir inicijativu „2018. – godina turizma EU-a i Kine” (ECTY), koja je pokrenuta 19. siječnja 2018. u Veneciji,

–  uzimajući u obzir izvješće Kluba stranih dopisnika u Kini (FCCC) o uvjetima rada, objavljeno 30. siječnja 2018. i naslovljeno „Access Denied – Surveillance, harassment and intimidation as reporting conditions in China deteriorate” („Pristup uskraćen – Nadzor, uznemiravanje i zastrašivanje dok se uvjeti izvješćivanja u Kini pogoršavaju”),

–  uzimajući u obzir izjavu EU-a s 37. sastanka Vijeća UN-a za ljudska prava, točku 4. naslovljenu „Stanje u pogledu ljudskih prava na koje je potrebno usmjeriti pozornost Vijeća”, od 13. ožujka 2018.,

–  uzimajući u obzir 41. međuparlamentarnu sjednicu Europskog parlamenta i Kine, koja je održana u svibnju 2018. u Pekingu,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o Kini, a posebno Rezoluciju od 2. veljače 2012. naslovljenu „Vanjska politika EU-a prema zemljama BRICS-a i drugim silama u usponu: ciljevi i strategije”(4), Rezoluciju od 23. svibnja 2012. naslovljenu: „EU i Kina: neuravnotežena trgovina?”(5), Rezoluciju od 14. ožujka 2013. o nuklearnim prijetnjama i ljudskim pravima u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji(6), Rezoluciju od 5. veljače 2014. o Okviru za klimatske i energetske politike do 2030.(7), Rezoluciju od 17. travnja 2014. o stanju u Sjevernoj Koreji(8), Rezoluciju od 21. siječnja 2016. o Sjevernoj Koreji(9), te Rezoluciju od 13. prosinca 2017. o Godišnjem izvješću o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP)(10),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 7. rujna 2006. o odnosima EU-a i Kine(11), od 5. veljače 2009. o trgovinskim i gospodarskim odnosima s Kinom(12), od 14. ožujka 2013. o odnosima EU-a i Kine(13), od 9. listopada 2013. o pregovorima između EU-a i Kine o bilateralnom sporazumu o ulaganju(14) te o trgovinskim odnosima EU-a i Tajvana(15), te od 16. prosinca 2015. o odnosima EU-a i Kine(16), i svoju preporuku Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Hong Kongu od 13. prosinca 2017., 20 godina nakon primopredaje(17),

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije o ljudskim pravima od 27. listopada 2011. o Tibetu, s posebnim naglaskom na samožrtvovanju redovnica i redovnika(18), od 14. lipnja 2012. o stanju ljudskih prava u Tibetu(19), od 12. prosinca 2013. o uzimanju organa u Kini(20), od 15. prosinca 2016. o slučajevima tibetanske budističke akademije Larung Gar i Ilhama Tohtija(21), od 16. ožujka 2017. o prioritetima EU-a za sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava 2017.(22), od 6. srpnja 2017. o slučajevima dobitnika Nobelove nagrade Liu Xiaoboa i Lee Ming-chea(23) i od 18. siječnja 2018. o slučajevima aktivista za ljudska prava Wua Gana, Xiea Yanga, Leeja Ming-chea, Tashija Wangchuka i tibetanskog redovnika Choekyija(24),

–  uzimajući u obzir embargo na oružje koji je EU uveo nakon gušenja demonstracija na trgu Tiananmen u lipnju 1989., a koji je Parlament podržao svojom Rezolucijom od 2. veljače 2006. o Godišnjem izvješću Vijeća Europskom parlamentu o glavnim aspektima i osnovnim opredjeljenjima ZVSP-a(25),

–  uzimajući u obzir devet krugova pregovora održanih od 2002. do 2010. između visokopozicioniranih predstavnika kineske vlade i Dalaj-Lame, kinesku bijelu knjigu o Tibetu naslovljenu „Razvojni put Tibeta vođen je neraskidivim povijesnim tokom” koju je Ured za informiranje kineskog Državnog vijeća objavio 15. travnja 2015. te Memorandum iz 2008. i Bilješku o istinskoj autonomiji iz 2009., koje su dostavili predstavnici Dalaj-Lame Četrnaestog,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove te mišljenja Odbora za međunarodnu trgovinu i Odbora za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane (A8-0252/2018),

A.  budući da je na 19. sastanku na vrhu EU-a i Kine, održanom 2017., ostvaren iskorak u bilateralnom strateškom partnerstvu, koje ima utjecaj na svjetskoj razini, te su istaknute zajedničke obveze za rješavanje globalnih izazova, zajedničkih sigurnosnih prijetnji i za promicanje multilateralizma; budući da postoje brojna područja u kojima bi konstruktivna suradnja mogla donijeti uzajamne koristi, među ostalim u međunarodnim forumima, kao što su UN i skupina G20; budući da su EU i Kina potvrdili svoju namjeru jačanja suradnje u provedbi Pariškog sporazuma iz 2015. u pogledu borbe protiv klimatskih promjena, smanjenja uporabe fosilnih goriva, promicanja čiste energije i smanjenja onečišćenja; budući da je potrebna daljnja suradnja i koordinacija između dviju strana u tom sektoru, među ostalim u području istraživanja i razmjene najboljih praksi; budući da je Kina usvojila sustav trgovanja emisijama ugljika koji se temelji na sustavu trgovanja emisijskim jedinicama EU-a; budući da se vizija EU-a za multilateralni režim upravljanja temelji na redu utemeljenom na pravilima i univerzalnim vrijednostima kao što su demokracija, ljudska prava, vladavina prava, transparentnost i preuzimanje odgovornosti; budući da je u trenutačnom geopolitičkom kontekstu promicanje multilateralizma i sustava koji se temelji na pravilima važnije nego ikad prije; budući da EU očekuje da će odnos s Kinom biti od uzajamne koristi i u političkom i u gospodarskom smislu; budući da EU očekuje da će Kina preuzeti odgovornosti u skladu sa svojim globalnim utjecajem i podupirati međunarodni poredak koji se temelji na pravilima, od kojeg i ona ima koristi;

B.  budući da je suradnja između EU-a i Kine u području vanjske politike, sigurnosti i obrane te borbe protiv terorizma iznimno važna; budući da je suradnja između dviju strana bila ključna u postizanju iranskog nuklearnog sporazuma; budući da je stajalište Kine imalo ključnu ulogu u stvaranju prostora za pregovore u sjevernokorejskoj krizi;

C.  budući da kineske vlasti postupno i sustavno ulažu pojačane napore u pretvaranje svoje gospodarske važnosti u politički utjecaj, naročito posredstvom strateških ulaganja u infrastrukturu i nove prometne veze, kao i strateškom komunikacijom s ciljem utjecanja na europske političke i gospodarske donositelje odluka, medije, sveučilišta i akademske izdavače te širu javnost u svrhu oblikovanja percepcija o Kini i stvaranja pozitivne slike zemlje, uspostavom „mreža” europskih organizacija i pojedinaca sklonih Kini u svim društvima, što se u Europi uglavnom ignorira; budući da činjenica da Kina nadzire brojne studente iz kontinentalnog dijela zemlje koji danas studiraju diljem Europe, kao i njezini napori da kontrolira osobe koje su iz Kine pobjegle u Europu, predstavljaju razlog za zabrinutost;

D.  budući da je tzv. format 16 + 1 između Kine, s jedne strane, i 11 zemalja srednje i istočne Europe te pet balkanskih zemalja, s druge strane, uspostavljen 2012. nakon financijske krize i čini dio kineske podregionalne diplomacije u svrhu razvoja velikih infrastrukturnih projekata i jačanja gospodarske i trgovinske suradnje; budući da su planirana kineska ulaganja i financiranja u tim zemljama opsežna, ali manje važna od ulaganja i djelovanja EU-a; budući da bi europske zemlje koje sudjeluju u tom formatu trebale razmisliti o pridavanju veće važnosti načelu jednoglasnog stava EU-a u njegovim odnosima s Kinom;

E.  budući da je Kina najbrže rastuće tržište za prehrambene proizvode iz EU-a;

F.  budući da je kineska inicijativa „Jedan pojas, jedan put”, uključujući „Kinesku politiku o Arktiku”, najambicioznija vanjskopolitička inicijativa koju je ta zemlja ikad donijela i obuhvaća geopolitičke dimenzije te dimenzije povezane sa sigurnošću; čime se prelazi tobožnji opseg gospodarske i trgovinske politike; budući da je inicijativa „Jedan pojas, jedan put” dodatno osnažena uspostavom Azijske banke za ulaganja u infrastrukturu (AIIB) 2015.; budući da EU ustraje u održavanju višestrane strukture upravljanja inicijativom „Jedan pojas, jedan put” te u nediskriminacijskoj provedbi inicijative „Jedan pojas, jedan put”; budući da europska strana želi zajamčiti da će se svim projektima povezivosti u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put” ispuniti obveze koje proizlaze iz Pariškog sporazuma, kao i zajamčiti da se poštuju drugi međunarodni okolišni, radni i socijalni standardi i prava autohtonog stanovništva; budući da bi zbog kineskih infrastrukturnih projekata mogli nastati veliki dugovi europskih vlada prema kineskim bankama u državnom vlasništvu koje nude zajmove po netransparentnim uvjetima a malo radnih mjesta u Europi; budući da su neki infrastrukturni projekti povezani s inicijativom „Jedan pojas, jedan put” već doveli treće vlade u stanje pretjerane zaduženosti; budući da je velika većina ugovora povezanih s inicijativom „Jedan pojas, jedan put” dosad dodijeljena kineskim poduzećima; budući da Kina koristi neke od svojih industrijskih standarda u projektima povezanima s inicijativom „Jedan pojas, jedan put” na diskriminirajući način; budući da se projekti povezani s inicijativom „Jedan pojas, jedan put” ne smiju dodjeljivati u okviru netransparentnih natječaja; budući da Kina koristi brojne kanale u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”; budući da je 27 nacionalnih veleposlanika EU-a u Pekingu nedavno sastavilo izvješće u kojem oštro kritiziraju projekt „Jedan pojas, jedan put” i tvrde da je osmišljen kako bi ometao slobodnu trgovinu i dao prednost kineskim poduzećima; budući da, nažalost, inicijativa „Jedan pojas, jedan put” ne sadržava nikakve zaštitne mehanizme u pogledu ljudskih prava;

G.  budući da je kineska diplomacija na 19. kongresu Komunističke partije Kine i ovogodišnjem Svekineskom narodnom kongresu još više dobila na snazi, pri čemu je najmanje pet visokih dužnosnika zaduženo za vanjsku politiku te zemlje, a proračunu Ministarstva vanjskih poslova dodijeljen je znatan poticaj; budući da će novoosnovana Državna agencija za međunarodnu razvojnu suradnju biti zadužena za koordinaciju rastućeg kineskog proračuna za vanjsku pomoć;

H.  budući da je Kina 1980-ih uvela ograničenja mandata kao odgovor na eksces Kulturne revolucije; budući da je 11. ožujka 2018. Svekineski narodni kongres gotovo jednoglasno izglasao stavljanje izvan snage ograničenja na dva uzastopna mandata za dužnosti predsjednika i potpredsjednika Narodne Republike Kine;

I.  budući da, iako poriče uplitanje u unutarnje poslove drugih zemalja, vrh kineskog vodstva u službenim komunikacijama redovito dovodi u pitanje politički sustav zemalja Zapada;

J.  budući da je 11. ožujka 2018. Svekineski narodni kongres podržao osnivanje Državnog nadzornog povjerenstva, novog stranačkog tijela namijenjenog za institucionalizaciju i proširenje kontrole nad svim javnim službenicima u Kini, navevši ga kao državno tijelo u okviru kineskoga Ustava;

K.  budući da je 2014. Državno vijeće Kine najavilo detaljne planove za stvaranje sustava socijalnih kredita radi nagrađivanja ponašanja koje Partija smatra financijski, ekonomski i sociopolitički odgovornim, uz sankcioniranje nepoštovanja njezinih politika; budući da će projekt ocjenjivanja za dobivanje socijalnoga kredita vjerojatno utjecati i na strance koji žive i rade u Kini, uključujući građane EU-a, te imati posljedice za poduzeća iz EU-a i druga strana poduzeća koja posluju u toj zemlji;

L.  budući da je jasno da će se u nekim regijama Kine životni uvjeti ruralnoga stanovništva pogoršati zbog promjena u temperaturi i oborinama te zbog drugih klimatskih ekstrema; budući da je planiranje premještanja postalo djelotvorna opcija politike prilagodbe za smanjenje ugroženosti i siromaštva prouzročenih klimatskim promjenama(26);

M.  budući da se stanje ljudskih prava u Kini nastavlja pogoršavati jer vlada povećava svoje neprijateljstvo prema mirnom neslaganju, slobodi izražavanja i vjeroispovijedi te vladavini prava; budući da se aktivisti civilnog društva i branitelji ljudskih prava zadržavaju, sudski progone i da im se izriču kazne na temelju nejasnih optužbi kao što su „narušavanje državne vlasti” ili „izazivanje svađa i nevolja” te se često pritvaraju bez kontakta s vanjskim svijetom na nepoznatim lokacijama, bez pristupa zdravstvenoj skrbi i pravnom zastupanju; budući da se pritvoreni branitelji ljudskih prava i aktivisti katkad drže pod „stambenim nadzorom na određenoj lokaciji”, što predstavlja metodu koja se koristi kako bi se pritvorenicima onemogućili kontakti, tijekom čega se često prijavljuju slučajevi mučenja i lošeg postupanja; budući da Kina i dalje uskraćuje slobodu govora i slobodu davanja informacija, a velik broj novinara, blogera i neovisnih aktivista je u zatvoru; budući da se EU u svojem strateškom okviru za ljudska prava i demokraciju obvezuje da će promicati ljudska prava, demokraciju i vladavinu prava „u svim područjima vanjskog djelovanja EU-a, bez iznimke” i da će EU „postaviti ljudska prava u središte svojih odnosa sa svim trećim zemljama, uključujući strateške partnere”; budući da se sastanci na vrhu EU-a i Kine moraju koristiti kako bi dali konkretne rezultate u području ljudskih prava, osobito u pogledu oslobađanja zatvorenih branitelja ljudskih prava, odvjetnika i aktivista;

N.  budući da su kineske vlasti katkad onemogućivale diplomatima EU-a da promatraju suđenja ili posjećuju branitelje ljudskih prava, iako je takvo djelovanje u skladu sa smjernicama Europske unije o braniteljima ljudskih prava;

O.  budući da je Kina uspostavila raširenu državnu arhitekturu digitalnog nadzora, u rasponu od prognostičkog rada policije do proizvoljnog prikupljanja biometrijskih podataka u okruženju u kojemu ne postoje prava na privatnost;

P.  budući da je kineska vlada donijela niz novih zakona, posebno Zakon o državnoj sigurnosti od 1. srpnja 2015., Zakon o suzbijanju terorizma, Zakon o kibersigurnosti i Zakon o upravljanju prekomorskim nevladinim organizacijama, kojima se javni aktivizam i mirno kritiziranje vlade označavaju kao prijetnja državnoj sigurnosti, kojima se pojačava cenzura, nadzor i kontrola pojedinaca i društvenih skupina te kojima se pojedinci odvraćaju od javnoga zalaganja za ljudska prava;

Q.  budući da Zakon o upravljanju prekomorskim nevladinim organizacijama, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017., predstavlja jedan od najvećih izazova međunarodnim nevladinim organizacijama jer se njime reguliraju sve djelatnosti u Kini koje financiraju međunarodne nevladine organizacije, a pokrajinski sigurnosni dužnosnici glavne su osobe odgovorne za provedbu Zakona o upravljanju prekomorskim nevladinim organizacijama;

R.  budući da se novim propisima o vjerskim pitanjima koji su stupili na snagu 1. veljače 2018. još više ograničavaju vjerske skupine i aktivnosti, te ih se prisiljava da se više prilagode partijskoj politici; budući da su novim pravilima ugrožene osobe povezane s vjerskim zajednicama koje nemaju regulirani status u zemlji jer im se nameću novčane kazne kad putuju u inozemstvo radi vjerskog obrazovanja, u najširem smislu, te još više radi hodočašća, koja su predmet kazni koje su višestruko veće od najniže plaće; budući da je vjerska sloboda i sloboda svijesti dosegnula najnižu razinu od početka gospodarskih reformi i otvaranja Kine krajem 70-ih godina 20. stoljeća; budući da se vjerske zajednice suočavaju sa sve većom represijom u Kini, usmjerenom na kršćane u nezakonitim crkvama i crkvama koje odobrava država, koja se manifestira putem zlostavljanja i pritvaranja vjernika, rušenja crkava i represivnim mjerama nad okupljanjima kršćana;

S.  budući da se situacija u Xinjiangu, gdje živi 10 milijuna muslimanskih Ujgura i etničkih Kazahsa, drastično pogoršala, pogotovo od Xijeva uspona na vlast, a potpuna kontrola Xinjianga dobila je status glavnog prioriteta zbog redovitih terorističkih napada u Xinjiangu ili navodno povezanih s Xinjiangom koje provode Ujguri i zbog strateške lokacije Autonomne ujgurske regije Xinjianga u Xijevoj inicijativi „Jedan pojas, jedan put”; budući da je uspostavljen izvansudski program zadržavanja u okviru kojeg se drže deseci tisuća osoba prisiljenih na političko „ponovno obrazovanje”, kao i razvoj sofisticirane mreže invazivnog digitalnog nadzora, uključujući tehnologiju prepoznavanja lica i prikupljanja podataka, masovno raspoređivanje policije i stroga ograničenja vjerskih praksi te ujgurskog jezika i običaja;

T.  budući da se stanje u Tibetu tijekom posljednjih nekoliko godina pogoršalo unatoč gospodarskom rastu i razvoju infrastrukture jer je kineska vlada ograničila cijeli niz ljudskih prava uz izgovor sigurnosti i stabilnosti te neprestano poduzima napade na tibetanski identitet i kulturu; budući da su mjere nadzora i kontrole, kao i proizvoljna pritvaranja, slučajevi mučenja i lošeg postupanja, pojačane tijekom posljednjih nekoliko godina; budući da je kineska vlada u Tibetu stvorila okruženje u kojemu ne postoje ograničenja nadležnosti države, u kojemu prevladava strah, a svaki aspekt javnog i privatnog života strogo se kontrolira i regulira; budući da se u Tibetu svaki oblik nenasilnog neslaganja ili kritike državnih politika u pogledu etničkih ili vjerskih manjina može smatrati težnjom ka odcjepljenju, zbog čega je takvo ponašanje kriminalizirano; budući da je danas pristup stranaca Autonomnoj regiji Tibetu ograničeniji no ikad, što vrijedi i za građane EU-a, a osobito za novinare, diplomate i druge neovisne promatrače, a još je teži za građane EU-a tibetanskog podrijetla; budući da u posljednjih nekoliko godina nije ostvaren napredak u rješavanju tibetske krize s obzirom na to da je posljednji krug mirovnih pregovora održan 2010.; budući da je pogoršanje humanitarne situacije u Tibetu dovelo do povećanja broja slučajeva samožrtvovanja, pri čemu je od 2009. zabilježeno 156 takvih slučajeva;

U.  budući da je Državno vijeće Narodne Republike Kine 10. lipnja 2014. objavilo bijelu knjigu o provedbi politike „jedna zemlja, dva sustava” u Hong Kongu, u kojoj je istaknuto da je autonomija Posebnog upravnog područja Hong Konga na koncu podložna odobrenju središnje vlasti Narodne Republike Kine; budući da je tijekom godina narod Hong Konga svjedočio masovnim prosvjedima u prilog demokraciji, slobodi medija i potpunoj provedbi Temeljnog zakona; budući da je tradicionalna otvorenost hongkonškog društva utrla put razvoju istinskog i nezavisnog civilnog društva koje aktivno i konstruktivno sudjeluje u javnom životu Posebnog upravnog područja Hong Konga;

V.  budući da oprečna politička zbivanja u Narodnoj Republici Kini i Tajvanu, obilježena sve autoritarnijim i nacionalističkim jednostranačkim režimom s jedne strane i višestranačkom demokracijom s druge strane, povećavaju opasnost od eskalacije odnosa Kine i Tajvana; budući da EU poštuje politiku „jedne Kine” u pogledu Tajvana i podržava načelo „jedna zemlja, dva sustava” u pogledu Hong Konga;

W.  budući da su Kina i Zajednica naroda jugoistočne Azije (ASEAN) nakon više od tri godine razgovora u kolovozu 2017. postigle dogovor o okviru od jedne stranice koji će služiti kao temelj za buduće rasprave o kodeksu ponašanja za sve partije u Južnom kineskom moru; budući da je osporavano kinesko prisvajanje zemljišta u otočju Spratly uvelike dovršeno, ali je prošle godine nastavljeno na otocima Paracel na sjeveru;

X.  budući da i Kina postaje sve aktivniji i važniji vanjski sudionik na Bliskom istoku zbog svojih očitih gospodarskih, sigurnosnih i geopolitičkih interesa;

Y.  budući da Kina u sve većoj mjeri pruža službenu razvojnu pomoć i postaje važan sudionik u razvojnoj politici, čime se pruža prijeko potreban poticaj razvojnoj politici, ali istodobno stvara zabrinutost u pogledu lokalne odgovornosti za projekte;

Z.  budući da prisutnost i ulaganja Kine u Africi sve više rastu, što je dovelo do eksploatacije prirodnih resursa, često bez savjetovanja s lokalnim stanovništvom;

1.  ponovno ustvrđuje da je strateško partnerstvo EU-a i Kine jedno od najvažnijih partnerstava za EU i da i dalje postoji mnogo veći potencijal za produbljenje tog odnosa i za daljnju suradnju na međunarodnoj sceni; naglašava važnost jačanja suradnje i koordinacije u području globalnog upravljanja i međunarodnih institucija, osobito na razini UN-a i skupine G20; naglašava da u složenom, globaliziranom i višestruko polariziranom svijetu u kojem je Kina postala odlučujući gospodarski i politički sudionik EU mora održavati mogućnosti za konstruktivan dijalog i suradnju s tom zemljom te mora promicati sve potrebne reforme u područjima od zajedničkog interesa; podsjeća Kinu na njezine međunarodne obveze i odgovornosti u pogledu pridonošenja miru i globalnoj sigurnosti u svojstvu stalnog člana Vijeća sigurnosti UN-a;

2.  podsjeća da se sveobuhvatno Strateško partnerstvo između EU-a i Kine temelji na zajedničkoj posvećenosti otvorenosti i zajedničkom radu u okviru međunarodnog sustava utemeljenog na pravilima; naglašava da su obje strane posvećene uspostavi transparentnog, pravednog i pravičnog sustava globalnog upravljanja te dijele odgovornost za promicanje mira, blagostanja i održivog razvoja; podsjeća da odnos EU-a s Kinom treba biti principijelan, praktičan i pragmatičan, uz poštovanje svojih interesa i vrijednosti; izražava zabrinutost da su zbog sve većeg značaja Kine u globalnom gospodarstvu i politici do kojeg je došlo tijekom posljednjeg desetljeća ugrožene zajedničke obveze koje čine srž odnosa EU-a i Kine; naglašava odgovornosti Kine kao svjetske sile i poziva vlasti da se pobrinu da se u svim okolnostima poštuju međunarodno pravo, demokracija, ljudska prava i temeljne slobode, u skladu s Poveljom UN-a i Općom deklaracijom o ljudskim pravima i drugim međunarodnim instrumentima koje je Kina potpisala ili ratificirala; poziva Vijeće, Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i Komisiju da zajamče da se suradnja EU-a i Kine temelji na vladavini prava, univerzalnosti ljudskih prava, međunarodnim obvezama u pogledu ljudskih prava koje su preuzele obje strane i obvezi napretka prema postizanju najvišeg standarda zaštite ljudskih prava; ističe da valja ojačati uzajamnost, jednake uvjete i pošteno tržišno natjecanje u svim područjima suradnje;

3.  ističe da je za suočavanje s globalnim i regionalnim izazovima, kao što su sigurnost, razoružanje, neširenje nuklearnog oružja, borba protiv terorizma i kiberprostor, suradnja u pogledu mira, klimatskih promjena, energetike, oceana i učinkovitosti resursa, krčenja šuma, nezakonite trgovine divljom faunom i florom, migracija, globalnog zdravlja, razvoja i borbe protiv uništavanja nalazišta kulturne baštine i pljački i trgovine nezakonitim antikvitetima, potrebno istinsko partnerstvo između EU-a i Kine; snažno potiče EU da iskoristi predanost Kine suočavanju s globalnim problemima kao što su klimatske promjene i da dodatno proširi uspješnu suradnju s Kinom u području očuvanja mira, s obzirom na to da je ta zemlja među najvećim doprinositeljima proračunu UN-a, a sve više i mirovnim operacijama UN-a u pogledu postrojbi, na druga područja od zajedničkog interesa, uz promicanje multilateralizma i globalnog upravljanja koje se temelji na poštovanju međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo i pravo u području ljudskih prava; u tom pogledu pozdravlja uspješnu suradnju u borbi protiv piratstva koja se od 2011. vodi u Adenskom zaljevu; poziva EU i njegove države članice da aktivno promiču svoje gospodarske i političke interese i da brane vrijednosti i načela EU-a; ističe da je multilateralizam jedna od temeljnih vrijednosti EU-a u pogledu globalnog upravljanja i da se mora aktivno štititi pri suradnji s Kinom;

4.  napominje da Zajednička komunikacija Visoke predstavnice i Komisije pod nazivom „Elementi za novu strategiju EU-a za Kinu” i zaključci Vijeća od 18. srpnja 2016. donose politički okvir suradnje EU-a s Kinom tijekom sljedećih godina;

5.  naglašava da je Vijeće zaključilo da će države članice, Visoka predstavnica i Komisija u održavanju svojih odnosa s Kinom međusobno surađivati kako bi zajamčili dosljednost s pravom, pravilima i politikama EU-a te da ukupni ishod bude koristan za EU u cjelini;

6.  podsjeća da Kina, kako nastavlja rasti i integrirati se u globalno gospodarstvo putem svoje politike „izlaska” najavljene 2001., nastoji povećati svoj pristup europskom tržištu za kinesku robu i usluge te tehnologiji i znanju radi pružanja potpore planovima kao što je „Proizvedeno u Kini 2025.”, te ojačati svoj politički i diplomatski utjecaj u Europi; ističe da su te ambicije osobito ojačane nakon globalne financijske krize 2008., koja je oblikovala novu dinamiku u odnosima EU-a i Kine;

7.  poziva države članice koje sudjeluju u formatu 16 + 1 da osiguraju da njihovo sudjelovanje u tom formatu omogućuje jednoglasnost EU-a u odnosu s Kinom; poziva spomenute države članice da provode pouzdanu analizu i nadzor predloženih infrastrukturnih projekata u kojima će sudjelovati svi dionici i da zajamče da neće kompromitirati nacionalne i europske interese radi kratkoročne financijske potpore i dugoročnog obvezivanja na sudjelovanje Kine u strateškim infrastrukturnim projektima i njezin potencijalno veći politički utjecaj, čime bi se dovela u opasnost zajednička stajališta EU-a o Kini; svjestan je sve većeg utjecaja Kine na infrastrukturu i tržišta zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u; ističe da je važno održavati transparetnost formata pozivanjem institucija EU-a na svoje sastanke i potpunim obavještavanjem institucija EU-a o svojim aktivnostima kako bi se osiguralo da su svi relevantni aspekti u skladu s politikom i zakonodavstvom EU-a te da pružaju jednake koristi i mogućnosti svim stranama;

8.  primjećuje interes koji je Kina pokazala za ulaganja u stratešku infrastrukturu u Europi; zaključuje da kineska vlada koristi inicijativu „Jedan pojas, jedan put” kao vrlo djelotvoran narativni okvir za elemente svoje vanjske politike i da u svjetlu tih događanja valja ojačati nastojanja javne diplomacije EU-a; podržava poziv Kini da poštuje načela transparentnosti u javnoj nabavi, kao i ekološke i socijalne standarde; poziva sve države članice EU-a da pruže potporu reakcijama EU-a u području javne diplomacije; predlaže da se podaci o svim kineskim ulaganjima u infrastrukturu u državama članicama EU-a i zemljama koje su u postupku pregovora o pridruživanju EU-u dijele s institucijama EU-a i drugim državama članicama; podsjeća da su ta ulaganja dio sveobuhvatne strategije kojom se nastoji postići da poduzeća koja kontrolira ili financira kineska država preuzmu kontrolu nad sektorom bankarstva i energetike, kao i nad drugim opskrbnim lancima; ističe šest sveobuhvatnih izazova inicijative „Jedan pojas, jedan put”: multilateralni pristup upravljanju inicijativom „Jedan pojas, jedan put”, zapošljava se vrlo malo lokalne radne snage, sudjelovanje izvođača iz zemlje primateljice i treće zemlje izrazito je ograničeno (otprilike 86 % projekata u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put” obuhvaća kineske izvođače), građevinski materijal i oprema uvoze se iz Kine, natječaji su netransparentni i postoji mogućnost da se koriste kineske norme umjesto međunarodnih normi; inzistira na tome da inicijativa „Jedan pojas, jedan put” mora obuhvaćati mehanizme zaštite ljudskih prava i vjeruje da je iznimno važan potpuno transparentan razvoj sinergija i projekata u koji su uključeni svi dionici te koji je u skladu sa zakonodavstvom EU-a, a istovremeno treba nadopunjavati politike i projekte EU-a kako bi sve zemlje duž planiranih ruta mogle ostvariti korist; pozdravlja osnivanje Platforme povezivosti EU-a i Kine, kojom se promiče suradnja u prometnoj infrastrukturi na cijelom euroazijskom kontinentu; sa zadovoljstvom primjećuje da je utvrđeno nekoliko infrastrukturnih projekata te ističe da bi se projekti trebali provesti na temelju ključnih načela, kao što su promicanje socioekonomski i okolišno održivih projekata, zemljopisne ravnoteže i jednakih uvjeta među ulagačima i promicateljima projekta, kao i transparentnosti;

9.  sa zadovoljstvom prima na znanje da je politika EU-a o Kini dio sveobuhvatnog političkog pristupa azijsko-pacifičkoj regiji te se njome uvelike iskorištavaju i poštuju bliski odnosi EU-a s partnerima kao što su SAD, Japan, Južna Koreja, zemlje ASEAN-a, Australija i Novi Zeland;

10.  naglašava da suradnja EU-a i Kine treba biti više usmjerena na ljude i donositi više stvarnih koristi za građane radi izgradnje uzajamnog povjerenja i razumijevanja; poziva EU i Kinu da ostvare obećanja donesena povodom 4. dijaloga među narodima na visokoj razini između EU-a i Kine održanog 2017. i da promiču više interakcija među ljudima, primjerice jačanjem kulturne suradnje u području obrazovanja, osposobljavanja, ravnopravnosti spolova i mladih te zajedničkih inicijativa u području razmjena među ljudima;

11.  skreće pozornost na potrebu za većom potporom studentima i znanstvenicima iz Kine koji su u Europi kako bi bili manje izloženi pritiscima kineskih vlasti, koje od njih žele da se međusobno nadziru i da postanu oruđe kineske države, te naglašava važnost opreznog ispitivanja znatnog financiranja akademskih institucija diljem Europe iz kopnenog dijela Kine;

12.  pozdravlja ishod 4. dijaloga među narodima na visokoj razini između EU-a i Kine, koji se održao 13. i 14. studenoga 2017. u Šangaju; ističe da se dijalogom među narodima na visokoj razini treba pomoći u izgradnji uzajamnog povjerenja i konsolidaciji međukulturnog razumijevanja između EU-a i Kine;

13.  pozdravlja inicijativu „2018. – godina turizma EU-a i Kine” (ECTY); naglašava da, osim svog gospodarskog značaja, ta inicijativa predstavlja dobar primjer kulturne diplomacije EU-a u okviru strateškog partnerstva EU-a i Kine, kao i način stvaranja boljeg razumijevanja između europskih naroda i kineskog naroda; ističe da se inicijativa „2018. – godina turizma EU-a i Kine” podudara s Europskom godinom kulturne baštine i da sve veći broj kineskih turista izrazito poštuje kulturno bogatstvo Europe;

14.  poziva države članice EU-a da hitno i odlučno ojačaju suradnju i jedinstvo u pogledu svojih politika o Kini, uključujući u forumima UN-a, s obzirom na to da EU prvi put u povijesti nije dao zajedničku izjavu o stanju u području ljudskih prava u Kini na sastanku Vijeća UN-a za ljudska prava održanom u Ženevi u lipnju 2017.; snažno se zalaže za to da se iskoristi znatno bolji kolektivni pregovarački položaj Europe u odnosu s Kinom te da Europa brani svoje demokracije kako bi se bolje suočila sa sustavnim nastojanjima Kine da utječe na europske političare i civilno društvo radi oblikovanja mišljenja koje više vodi ostvarenju kineskih strateških interesa; u tom pogledu poziva veće države članice da iskoriste svoj politički i gospodarski utjecaj na Kinu za promicanje interesa EU-a; zabrinut je da Kina pokušava utjecati i na obrazovne i akademske ustanove te na njihove planove i programe; predlaže da EU i države članice podupiru visokokvalitetne europske skupine za strateško promišljanje o Kini kako bi se zajamčila dostupnost neovisnih stručnih savjeta za strateško usmjerivanje i odlučivanje;

15.  naglašava da promicanje ljudskih prava i vladavine prava mora biti ključan dio suradnje EU-a i Kine; oštro osuđuje aktualno uznemiravanje, proizvoljna uhićenja i progon branitelja ljudskih prava, odvjetnika, novinara, blogera, akademika i branitelja radničkih prava i njihovih obitelji bez pravičnog postupka, uključujući strane državljane kontinentalnog dijela Kine i u inozemstvu; naglašava da su dinamično civilno društvo i rad branitelja ljudskih prava ključni za otvoreno i napredno društvo; naglašava da je važno da EU čvrsto djeluje u svrhu promicanja potpunog poštovanja ljudskih prava u kontekstu svojeg odnosa s Kinom, koncentrirajući se na neposredne rezultate, primjerice da se zaustavi represija vlade nad braniteljima ljudskih prava, akterima iz civilnog društva i disidentima, da se zaustavi svako sudsko uznemiravanje i zastrašivanje tih osoba, da se odmah i bezuvjetno puste na slobodu svi politički zatvorenici, uključujući građane EU-a, na srednjoročne/dugoročne rezultate kao što su pravne i političke reforme u skladu s međunarodnim pravom u području ljudskih prava, te da razvije, provodi i nastavi prilagođavati strategiju zadržavanja vidljivosti djelovanja EU-a u području ljudskih prava u Kini, uključujući strategiju o javnim komunikacijama; ustraje u tome da se diplomate EU-a i država članica ne smije sprečavati ni ometati u provedbi smjernica Europske unije o braniteljima ljudskih prava; obvezuje se na to da EU mora dati prednost pružanju zaštite i podrške ugroženim braniteljima ljudskih prava;

16.  poziva EU i njegove države članice na provođenje ambicioznije, ujedinjenije i transparentnije politike u pogledu ljudskih prava u Kini i da se uvelike savjetuju s civilnim društvom i surađuju s njime, osobito uoči sastanaka na visokoj razini i dijaloga o ljudskim pravima; naglašava da je EU u 35. krugu dijaloga EU-a i Kine o ljudskim pravima istaknuo sve lošije stanje građanskih i političkih prava u Kini, uključujući ograničenja slobode izražavanja; poziva Kinu da djeluje u pogledu pitanja iznesenih u okviru dijaloga o ljudskim pravima, da ispuni svoje međunarodne obveze i da poštuje vlastite ustavne zaštitne mehanizme za poštovanje vladavine prava; ustraje u održavanju redovitog dijaloga o ljudskim pravima na visokoj razini, usmjerenog na rezultate; zabrinut je zbog toga što ocjena dijaloga o ljudskim pravima s Kinom nikad nije objavljena i nikad nije bila dostupna neovisnim skupinama iz Kine; poziva Europsku uniju da utvrdi jasna mjerila napretka, da zajamči više transparentnosti i da u raspravu uključi neovisne kineske aktiviste; poziva EU i njegove države članice da objave, prikupe i razmotre sve vrste uznemiravanja u pogledu vize (kasno izdavanje ili neizdavanje vize ili zabranjen pristup vizi bez razloga i pritisak kineskih vlasti tijekom provedbe procesa u obliku „intervjua” s kineskim sugovornicima koji se ne žele identificirati) koje se odnosi na znanstvenike, novinare ili članove organizacija civilnog društva;

17.  ozbiljno je zabrinut zbog zaključaka izvješća Kluba stranih dopisnika u Kini za 2017. u kojima se navodi da je kineska vlada pojačala pokušaje da uskrati ili ograniči pristup stranim novinarima u velik dio te zemlje i povećala korištenje postupka produljenja vize kao način vršenja pritiska na nepoželjne dopisnike i medijske organizacije; snažno potiče EU i njegove države članice da od kineskih tijela vlasti zahtijevaju recipročnost u pogledu slobode tiska i upozorava na pritisak koji vanjski dopisnici doživljavaju u svojim matičnim zemljama s obzirom na to da se kineski diplomati obraćaju sjedištima medija kako bi kritizirali rad izvjestitelja na terenu;

18.  napominje da je Narodna Republika Kina drugi trgovinski partner EU-a po veličini te da je EU najveći trgovinski partner Kine; ističe stalan rast trgovine između njih, ali smatra da bilanca trgovine robom preteže u korist Narodne Republike Kine; poziva na kooperacijski pristup i konstruktivan stav kako bi se učinkovito riješila zabrinjavajuća pitanja i iskoristio veliki potencijal trgovine između EU-a i Narodne Republike Kine; poziva Komisiju da pojača suradnju i dijalog s Narodnom Republikom Kinom;

19.  prima na znanje zaključke nedavnih istraživanja prema kojima je Kina od 2008. u Europi stekla imovinu vrijednu 318 milijardi USD; napominje da ta brojka ne obuhvaća nekoliko spajanja, ulaganja i zajedničke pothvate;

20.  napominje da je Narodna Republika Kina važan igrač u svjetskoj trgovini i da bi veliko tržište te zemlje u načelu moglo biti dobra prilika za EU i europska poduzeća, posebno u aktualnom kontekstu svjetske trgovine; podsjeća da se kineska trgovačka društva, uključujući poduzeća u državnom vlasništvu, koriste široko otvorenim tržištima u EU-u; potvrđuje izvanredne rezultate Narodne Republike Kine u izdizanju stotina milijuna građana iz siromaštva tijekom prethodna četiri desetljeća;

21.  napominje da se izlazna izravna strana ulaganja EU-a u Narodnu Republiku Kinu od 2012. jednakomjerno smanjuju, posebno u tradicionalnom proizvodnom sektoru, s usporednim porastom u ulaganjima u usluge visoke tehnologije, komunalne usluge te poljoprivredne i građevinske usluge, dok ulaganja Narodne Republike Kine u EU tijekom prošlih godina eksponencijalno rastu; potvrđuje da je Narodna Republika Kina od 2016. neto ulagač u EU; prima na znanje činjenicu da je 2017. godine 68 % kineskih ulaganja u Europu dolazilo iz poduzeća u državnom vlasništvu; zabrinut je zbog akvizicija u organizaciji države koje bi mogle ometati europske strateške interese, ciljeve javne sigurnosti, konkurentnost i zapošljavanje;

22.  pozdravlja prijedlog Komisije o mehanizmu provjere stranih izravnih ulaganja u područjima sigurnosti i javnog reda, što je jedan od pokušaja EU-a da se prilagodi globalnom okružju koje se mijenja, bez konkretnog usmjeravanja na ijednog od međunarodnih trgovinskih partnera EU-a; upozorava da taj mehanizam ne bi trebao dovesti do prikrivenoga protekcionizma; ipak poziva na njegovo brzo donošenje;

23.  pozdravlja činjenicu da se predsjednik Xi Jinping obvezao na daljnje otvaranje kineskoga tržišta stranim ulagačima i na poboljšanje ulagačkog okružja, na dovršenje preispitivanja negativnog popisa o stranim ulaganjima i ukidanje ograničenja za europska poduzeća te na jačanje zaštite prava intelektualnog vlasništva i izjednačavanje uvjeta natjecanja tako što će kinesko tržište postati transparentnije i bolje uređeno; poziva na ispunjavanje tih obveza;

24.  ponovno ističe važnost obustave svih diskriminirajućih praksi prema stranim ulagačima; u tom smislu podsjeća da će takve reforme biti od koristi i za kineska i za europska poduzeća, osobito mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća (MSP-ove);

25.  poziva Komisiju da promiče novu Opću uredbu Unije o zaštiti podataka kao zlatni standard u svojim trgovinskim odnosima s Kinom; ističe potrebu za sustavnim dijalogom s Kinom i drugim partnerima WTO-a o regulatornim zahtjevima koji se odnose na digitalizaciju naših gospodarstava i njezin višestruki učinak na trgovinu, proizvodne lance, prekogranične digitalne usluge, 3D tisak, obrasce potrošnje, plaćanja, poreze, zaštitu osobnih podataka, pitanja imovinskih prava, pružanje i zaštitu audiovizualnih usluga, medije i međuljudske kontakte;

26.  poziva Narodnu Republiku Kinu da ubrza proces pristupanja Sporazumu WTO-a o javnoj nabavi i da dostavi ponudu o pristupanju kako bi europskim poduzećima dala pristup svojem tržištu na jednakoj osnovi kao i pristup koji kineska poduzeća već imaju u EU-u; žali zbog činjenice da je kinesko tržište javne nabave i dalje uvelike zatvoreno za strane dobavljače, pri čemu europska poduzeća trpe diskriminaciju i nedostatan pristup kineskom tržištu; poziva Narodnu Republiku Kinu da europskim poduzećima i radnicima dopusti nediskriminirajući pristup javnoj nabavi; poziva Vijeće da brzo donese međunarodni instrument za javnu nabavu; poziva Komisiju da bude na oprezu u pogledu ugovora sklopljenih sa stranim poduzećima za koja se sumnja da provode dampinške prakse i da prema potrebi poduzme mjere;

27.  poziva na koordiniranu suradnju s Narodnom Republikom Kinom u pogledu inicijative „Jedan pojas, jedan put” na temelju recipročnosti, održivog razvoja, dobrog upravljanja te otvorenih i transparentnih pravila, posebno u vezi s javnom nabavom; u tom smislu žali zbog činjenice da memorandumom o razumijevanju koji su potpisali Europski investicijski fond i kineski Fond Puta svile i onim koji su potpisali Europska investicijska banka (EIB), Azijska razvojna banka, Azijska banka za ulaganja u infrastrukturu, Europska banka za obnovu i razvoj, Nova razvojna banka i Svjetska banka još nije poboljšano poslovno okružje za europska poduzeća i radnike; žali zbog nepostojanja stručnih procjena utjecaja održivosti u raznim projektima koji se odnose na inicijativu „Jedan pojas, jedan put” te ističe važnost kvalitete ulaganja, posebno s obzirom na pozitivne učinke na zapošljavanje, radnička prava, ekološki prihvatljivu proizvodnju i ublažavanje klimatskih promjena, u skladu s multilateralnim upravljanjem i međunarodnim standardima;

28.  podupire aktualne pregovore o sveobuhvatnom sporazumu o ulaganjima između EU-a i Narodne Republike Kine započete 2013. i poziva Narodnu Republiku Kinu da se više angažira u tom procesu; poziva obje strane da ulože veće napore kako bi se postigao napredak u pregovorima, koji su usmjereni na ostvarenje uistinu jednakih uvjeta za europska poduzeća i radnike te kako bi se zajamčila recipročnost u pristupu tržištima, a cilj im je uspostava posebnih odredbi o MSP-ovima i javnoj nabavi; poziva obje strane da k tomu iskoriste priliku koju pruža sporazum o ulaganjima i da povećaju suradnju u području prava okoliša i radničkih prava te da u tekst uvrste poglavlje o održivom razvoju;

29.  podsjeća da se trgovačka društva iz EU-a suočavaju s rastućim brojem restriktivnih mjera u pogledu pristupa tržištu u Narodnoj Republici Kini zbog obveza zajedničkog pothvata u nekoliko industrijskih sektora i dodatnih diskriminirajućih tehničkih zahtjeva, uključujući prisilnu lokalizaciju podataka i otkrivanje izvornoga koda, te regulatornih pravila za poduzeća u stranom vlasništvu; u tom pogledu pozdravlja Priopćenje o nekoliko mjera za promicanje daljnjeg otvaranja i aktivnog korištenja vanjskih ulaganja koje je 2017. objavilo Državno vijeće Narodne Republike Kine, ali žali zbog nepostojanja vremenskog okvira za postizanje tih ciljeva; stoga poziva kineske vlasti da brzo ispune te obveze;

30.  poziva EU i njegove države članice i Kinu da pojačaju suradnju radi izgradnje kružnih gospodarstava jer je ta hitna potreba još vidljivija nakon legitimne odluke Kine o zabrani uvoza plastičnog otpada iz Europe; poziva oba partnera da pojačaju gospodarsku i tehnološku suradnju kako bi se spriječilo da globalni lanci proizvodnje, trgovina i promet te usluge u turizmu prouzroče neprihvatljivo gomilanje plastičnog onečišćenja u našim oceanima;

31.  poziva Narodnu Republiku Kinu da nastoji nositi odgovornu ulogu na svjetskoj pozornici, uz potpuno razumijevanje odgovornosti koje proizlaze iz njezine gospodarske prisutnosti i uspješnosti u trećim zemljama i na svjetskim tržištima, uključujući pružanje aktivne potpore multilateralnom trgovinskom sustavu temeljenom na pravilima i u okviru WTO-a; smatra da bi u aktualnom kontekstu globalnih vrijednosnih lanaca povećane tenzije u međunarodnoj trgovini trebalo riješiti pregovorima uz ponavljanje potrebe da se primijene multilateralna rješenja; u tom pogledu poziva na ispunjenje obveza uvrštenih u Protokol o pristupanju Narodne Republike Kine WTO-u i na zaštitu operativnih mehanizama u njemu; ističe obveze o obavješćivanju i transparentnosti koje proizlaze iz sporazuma WTO-a u pogledu subvencija i izražava zabrinutost zbog aktualne prakse izravnog ili neizravnog subvencioniranja kineskih trgovačkih društava; poziva na koordinaciju s glavnim trgovinskim partnerima EU-a o zajedničkim naporima i mjerama za rješavanje i uklanjanje tržišnih poremećaja koje izaziva država i koji utječu na svjetsku trgovinu;

32.  žali zbog činjenice da unatoč dovršenju postupka reforme metodologije izračuna europskih antidampinških pristojbi Narodna Republika Kina još nije povukla svoj predmet protiv EU-a pred žalbenim tijelom WTO-a;

33.  izražava zabrinutost zbog sve oštrijih carinskih mjera koje poduzimaju Narodna Republika Kina i Sjedinjene Američke Države;

34.  izražava zabrinutost zbog brojnih ograničenja s kojima se europska trgovačka društva, a posebno mikropoduzeća i MSP-ovi, i dalje suočavaju u Narodnoj Republici Kini, uključujući katalog stranih ulaganja za 2017. i Negativni popis slobodne trgovinske zone iz 2017., te u sektorima obuhvaćenima planom „Proizvedeno u Kini 2025.”; poziva na brzo smanjenje tih ograničenja kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal suradnje i sinergije između programa za industriju 4.0 u Europi i strategije „Proizvedeno u Kini 2025.” s obzirom na to da je potrebno restrukturirati naše proizvodne sektore u smjeru inteligentne proizvodnje, što uključuje suradnju u razvoju i definiranju odgovarajućih industrijskih normi na multilateralnim forumima; podsjeća na važnost smanjivanja državnih subvencija u Narodnoj Republici Kini;

35.  poziva Narodnu Republiku Kinu da prestane sve više uvjetovati pristup tržištu prisilnim prijenosima tehnologije, kako je navedeno u dokumentu o stajalištu Gospodarske komore EU-a o Kini iz 2017.;

36.  poziva na ponovni početak pregovora o Sporazumu o ekološkim dobrima nadogradnjom na uspješnu suradnju između EU-a i Narodne Republike Kine u borbi protiv klimatskih promjena i na snažnu zajedničku predanost provedbi Pariškog sporazuma; naglašava trgovinski potencijal tehnološke suradnje u području čiste tehnologije;

37.  sa zabrinutošću prima na znanje zaključke izvješća Komisije o zaštiti i provedbi prava intelektualnog vlasništva u trećim zemljama, u kojem se Narodna Republika Kina izdvaja kao glavni izvor zabrinutosti; ponavlja da je potrebno zajamčiti zaštitu europskoga gospodarstva temeljenog na znanju; poziva Narodnu Republiku Kinu da se bori protiv toga da se kineska trgovačka društva nezakonito koriste europskim licencijama;

38.  poziva Komisiju da osigura prisutnost Europske unije na Međunarodnom sajmu uvoza u Kini, koji će se održati u Šangaju u studenome 2018. te da posebno MSP-ovima pruži priliku da prikažu svoj rad; poziva Komisiju da stupi u kontakt s gospodarskim komorama, posebno u državama članicama koje trenutačno manje sudjeluju u trgovini s Kinom, radi promicanja te prilike;

39.  izražava zabrinutost zbog državnih mjera Narodne Republike Kine koje su dovele do poremećaja u trgovini, uključujući industrijsku prekapacitiranost u sektoru sirovina kao što su, među ostalima, sektori čelika i aluminija; podsjeća na obveze preuzete na prvom ministarskom sastanku Svjetskog foruma o višku kapaciteta u industriji čelika 2017. koje se odnose na suzdržavanje od davanja subvencija kojima se narušava tržište, ali žali zbog toga što kineska delegacija nije predočila podatke o kapacitetima; poziva Narodnu Republiku Kinu da ispuni svoju obvezu utvrđivanja i otkrivanja podataka o svojim subvencijama i mjerama potpore za industriju čelika i aluminija; svjestan je veze između svjetske industrijske prekapacitiranosti i porasta broja protekcionističkih trgovinskih mjera te i dalje snažno potiče multilateralnu suradnju radi rješavanja strukturnih problema koji stoje iza prekapacitiranosti; pozdravlja predloženo trostrano djelovanje SAD-a, Japana i EU-a na razini WTO-a;

40.  ističe važnost ambicioznog sporazuma o oznakama zemljopisnog podrijetla između EU-a i Narodne Republike Kine koji bi počivao na najvišim međunarodnim normama te pozdravlja zajedničku najavu EU-a i Narodne Republike Kine iz 2017. o popisu 200 kineskih i europskih oznaka zemljopisnog podrijetla o čijoj će se zaštiti pregovarati; međutim smatra da je, s obzirom na to da su pregovori započeli 2010., popis vrlo skroman ishod te žali zbog nedovoljnog napretka u tom pogledu; poziva na rani završetak pregovora i snažno potiče obje strane da razmotre održavanje predstojećeg sastanka na vrhu EU-a i Narodne Republike Kine kao dobru priliku za postizanje učinkovita napretka u tu svrhu; ponovno ističe potrebu za daljnjom suradnjom u području sanitarnih i fitosanitarnih mjera radi smanjenja opterećenja za izvoznike iz EU-a;

41.  pozdravlja odluku Kine da za jednu godinu odgodi primjenu novih certifikacija za uvezenu hranu i piće jer bi se zbog njih drastično smanjio uvoz hrane iz EU-a; usto pozdravlja odgodu primjene novih normi za električna vozila i poziva na sadržajni dijalog i povećanu koordinaciju u pogledu takvih inicijativa;

42.  preporučuje da EU i kineska vlada povedu zajedničku inicijativu u okviru skupine G20 za osnivanje Svjetskog foruma o prekapacitiranosti u sektoru aluminija koji će imati mandat za razmatranje cijeloga vrijednosnog lanca u industriji boksita, aluminijeva oksida i aluminija, uključujući cijene sirovine i ekološke aspekte;

43.  poziva Komisiju da aktivno prati kineske mjere kojima se narušava trgovina, a koje utječu na položaje trgovačkih društava iz EU-a na svjetskim tržištima te da poduzme odgovarajuće mjere u okviru WTO-a i drugih foruma, što uključuje i rješavanje sporova;

44.  napominje da se trenutačno sastavlja novi kineski zakon o stranim ulaganjima; apelira na predmetne kineske strane da teže transparentnosti, odgovornosti, predvidljivosti i pravnoj sigurnosti te da uzmu u obzir prijedloge i očekivanja aktualnog dijaloga EU-a i Kine o trgovinskom i ulagačkom odnosu;

45.  izražava zabrinutost zbog novog zakona o kibersigurnosti, koji među ostalim obuhvaća nove regulatorne zapreke za strana trgovačka društva koja prodaju telekomunikacijsku i IT opremu i usluge; žali zbog činjenice da te nedavno donesene mjere, zajedno s uspostavom skupina Komunističke partije Kine u privatnim trgovačkim društvima, uključujući inozemna društva, i mjere kao što je zakon o nevladinim organizacijama, čine sveukupno poslovno okružje u Narodnoj Republici Kini nepovoljnijim za strane i privatne gospodarske subjekte;

46.  napominje da je 2016. bankovni sustav Narodne Republike Kine pretekao europodručje i postao najveći na svijetu; poziva Narodnu Republiku Kinu da dopusti stranim bankarskim poduzećima da se u ravnopravnim uvjetima natječu s domaćim institucijama i da surađuje s EU-om u području financijske regulacije; pozdravlja odluku Narodne Republike Kine da smanji carine na 187 vrsta robe široke potrošnje i da ukine ograničenja na strano vlasništvo banaka;

47.  podsjeća na svoje izvješće o odnosima između EU-a i Narodne Republike Kine iz 2015., u kojem je pozvao na pokretanje pregovora o bilateralnom sporazumu o ulaganjima s Tajvanom; ističe da je Komisija u više navrata najavila početak pregovora o ulaganjima s Hong Kongom i Tajvanom, no žali zbog činjenice da ti pregovori nisu doista i započeli; ponovno izražava potporu bilateralno sporazumu o ulaganjima s Tajvanom i Hong Kongom; uviđa da bi oba ta partnera za poduzeća iz EU-a mogla poslužiti i kao odskočna daska za kontinentalnu Kinu;

48.  poziva Komisiju da se koordinira s državama članicama i uz savjetovanje s Parlamentom radi formuliranja jedinstvenog europskog stajališta i zajedničke gospodarske strategije prema Narodnoj Republici Kini; poziva sve države članice da se dosljedno pridržavaju te strategije;

49.  ističe moguće posljedice predloženog sustava socijalnih kredita za poslovno okružje te poziva na njegovu provedbu na transparentan, pravedan i pravičan način;

50.  pozdravlja zakonodavni napredak u EU-u u pogledu Uredbe (EU) 2017/821 o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja te slično zakonodavstvo o takvim mineralima u Kini kojim se nastoji zajamčiti da se trgovanjem tim rudama ne financiraju oružani sukobi; ističe da je potrebno spriječiti prerađivanje minerala iz područja pogođenih sukobima za naše mobilne telefone, automobile i nakit; poziva Komisiju i kinesku vladu da uspostave strukturiranu suradnju radi podupiranja provedbe novog zakonodavstva i učinkovitog sprečavanja svjetskih i kineskih talionica i rafinerija, te onih u EU-u, u korištenju minerala iz područja pogođenih sukobima, da zaštite rudare, uključujući djecu, od zlostavljanja i da od trgovačkih društava iz EU-a i Kine zahtijevaju da jamče da uvoze te minerale i metale samo iz odgovornih izvora;

51.  napominje da su na devetnaestom kongresu Komunističke partije održanom u listopadu 2017. te tijekom posljednje sjednice Svekineskog narodnog kongresa glavni tajnik i predsjednik Xi Jinping učvrstili njegov položaj unutar Partije, čime su otvorili put prema neograničenom produljenju njegova mandata, te povećali kontrolu partijskih organa nad državnim aparatom i gospodarstvom, uključujući uspostavu partijskih ćelija u stranim poduzećima; prima na znanje da je povezana izmjena političkog sustava Narodne Republike Kine popraćena daljnjim preusmjeravanjem političkog fokusa prema politici koja se temelji na snažnom nadzoru u svim područjima;

52.  naglašava da je stvaranje Državnog nadzornog povjerenstva, čiji je pravni status jednak statusu sudova i javnog tužitelja, drastičan korak prema stapanju partijskih i državnih funkcija jer se njime uspostavlja državno nadzorno tijelo koje prima naredbe od partijske Središnje komisije za disciplinsku inspekciju (CCDI) te s njom dijeli urede i osoblje; zabrinut je zbog dalekosežnih osobnih posljedica ovog proširenja nadzora partije na velik broj ljudi jer to znači da se kampanja za borbu protiv korupcije može proširiti na kazneni progon ne samo članova partije nego i javnih službenika, od direktora poduzeća u državnom vlasništvu do sveučilišnih profesora i ravnatelja seoskih škola;

53.  primjećuje da, iako je sustav socijalnih kredita još u fazi izgradnje, crne liste pojedinaca i pravnih subjekata koji se ne pokoravaju, kao i „crvene liste” za izvanredne pojedince i poduzeća, čine srž aktualne faze provedbe, pri čemu je glavni naglasak stavljen na kažnjavanje prijestupnika na crnim listama i nagrađivanje onih na crvenim listama; primjećuje da je početkom 2017. kineski Vrhovni narodni sud izjavio da više od šest milijuna kineskih državljana ima zabranu korištenja usluga avioprijevoza zbog društvenih prijestupa; čvrsto odbacuje javno prozivanje i posramljivanje osoba koje se nalaze na crnim listama kao sastavni dio sustava socijalnih kredita; ističe važnost i potrebu za dijalogom između institucija EU-a i njihovih kineskih kolega o svim ozbiljnim društvenim posljedicama trenutačnoga središnjeg planiranja i lokalnih eksperimenata sa sustavom socijalnih kredita;

54.  izražava zabrinutost zbog kineskih masovnih sustava nadzora nad internetom i poziva na donošenje uredbe o izvršivim pravima na privatnost; osuđuje trajnu represiju nad slobodom interneta koju provode kineska nadležna tijela, osobito slobodu pristupa inozemnim internetskim stranicama, i žali zbog politike autocenzure koju su donijela neka poduzeća sa Zapada koja djeluju u Kini; podsjeća da je osam od 25 najpopularnijih internetskih stranica blokirano u Kini; uključujući internetske stranice velikih poduzeća u sektoru informacijskih tehnologija;

55.  primjećuje da je Xijeva izjava o ključnoj važnosti „dugoročne stabilnosti” u Xinjiangu za uspjeh inicijative „Jedan pojas, jedan put” dovela do intenziviranja dugotrajnih strategija kontrole pojačanih različitim tehnološkim inovacijama i brzim povećanjem rashoda na domaću sigurnost, te do korištenja mjera borbe protiv terorizma za kriminalizaciju neslaganja i disidenata primjenom široke definicije terorizma; zabrinut je zbog činjenica da država provodi mjere kako bi zajamčila „sveobuhvatan nadzor” regije s pomoću postavljanja kineskog elektroničkog nadzora „Skynet” u velikim urbanim područjima, s pomoću postavljanja uređaja za GPS praćenje u sva motorna vozila, korištenja skenera za prepoznavanje lica na kontrolnim točkama, na željezničkim i benzinskim postajama te akcijom prikupljanja krvi koju je provodila policija u Xinjiangu radi daljnjeg širenja kineske baze podataka o DNK-u; izražava najdublju zabrinutost zbog slanja tisuća Ujgura i etničkih Kazahsa u političke kampove za ponovnu edukaciju na temelju analize podataka prikupljenih u okviru sustava „prognostičkog rada policije”, među ostalim zbog putovanja u inozemstvo ili ako je procijenjeno da su previše angažirani vjernici; osuđuje činjenicu da je Xijeva izjava da će inicijativa „Jedan pojas, jedan put” donijeti „koristi ljudima diljem svijeta” jer će se temeljiti na „duhu puta svile”, koji se temelji na „miru i suradnji, otvorenosti i uključivosti”, što je itekako daleko od stvarnosti s kojom su suočeni Ujguri i etnički Kazahsi u Xinjiangu; potiče kineske vlasti da oslobode osobe koje su navodno pritvorene zbog svojih uvjerenja ili kulturnih praksi i identiteta;

56.  naglašava da se u institucijskom i financijskom jačanju kineske diplomacije odražava velika prednost koju je Xi Jinping dao vanjskoj politici u sklopu svoje vizije da Kina do 2049. postane svjetska sila; primjećuje da prebacivanje odgovornosti za vanjske poslove tijekom zadnje sjednice Svekineskog narodnog kongresa dokazuje rastuću ulogu vanjske politike u postupku donošenja odluka Partije; ističe činjenicu da osnivanje Državne agencije za međunarodnu razvojnu suradnju pokazuje veliku važnost koju vodstvo Xi Jinpinga pridaje jačanju svojih svjetskih sigurnosnih interesa gospodarskim sredstvima, primjerice u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put”, koja bolje služi svrsi; stoga zaključuje da će tijekom sljedećih pet godina Kina biti više prisutna i angažirana u inozemstvu, što diplomatskim, što gospodarskim inicijativama za koje EU i njegove države članice moraju pronaći zajednička rješenja i strategije;

57.  naglašava važnost jamčenja mira i sigurnosti u Južnom kineskom moru i Istočnom kineskom moru za stabilnost u regiji; ističe važnost jamčenja slobode i sigurnosti plovidbe u regiji za mnoge azijske i europske države; primjećuje da kopnene strukture izgrađene tijekom posljednje godine na otočju Spratly i Paracel u Južnom kineskom moru obuhvaćaju velike hangare duž 3 km dugih uzletišta, ojačana skloništa za platforme za rakete, velika podzemna skladišta, brojne upravne zgrade, opremu za vojno ometanje, velike mreže visokofrekvencijskih radara i senzora za mjerenja iznad obzora te da to upućuje na fazu konsolidacije i daljnje izgradnje dalekosežnih nadzornih i vojnih sposobnosti, dok daljnja militarizacija otoka postavljanjem još naprednijih vojnih platformi može zadržati kao potencijalna odmazda za nova pravna djelovanja ili proširenu mornaričku prisutnost SAD-a; poziva Kinu i Zajednicu naroda jugoistočne Azije (ASEAN) da ubrzaju savjetovanja u pogledu kodeksa ponašanja za mirno rješavanje sporova i prijepora u tom području; ustraje u tome da se pitanje treba riješiti u skladu s međunarodnim pravom usklađenim s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS); ističe da EU i njegove države članice, kao ugovorne strane Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora (UNCLOS), priznaju odluku arbitražnog suda; ponovno poziva Kinu da prizna presudu suda; ističe da bi EU želio zadržati međunarodni poredak utemeljen na vladavini prava;

58.  izrazito je zabrinut zbog sve manjeg prostora djelovanja civilnog društva otkako je Xi Jinping preuzeo vlast 2012. godine, osobito s obzirom na Zakon o upravljanju prekomorskim nevladinim organizacijama, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017., a kojim se stvara povećano administrativno opterećenje i gospodarski pritisak za sve strane nevladine organizacije, uključujući skupine za strateško promišljanje i akademske institucije, te ih se stavlja pod strogi nadzor Odjela za nadzor pri Ministarstvu javne sigurnosti, uz snažan negativan učinak na njihovo poslovanje i financiranje; očekuje da će europske nevladine organizacije u Kini uživati iste slobode koje kineske nevladine organizacije uživaju u EU-u; poziva kineske vlasti da stave izvan snage ograničavajuće zakonodavstvo, kao što je Zakon o stranim nevladinim organizacijama, koji je nedosljedan s pravom na slobodu udruživanja, mišljenja i izražavanja;

59.  ustraje u tome da kineske vlasti moraju zajamčiti da se sa svim pritvorenicima mora postupati u skladu s međunarodnim normama te da im se mora omogućiti pristup pravnom savjetovanju i medicinskoj skrbi, u skladu sa Skupom načela UN-a za zaštitu svih osoba u bilo kojem obliku pritvora ili zatvora;

60.  potiče Kinu, s obzirom na to da se približava njezina 20. obljetnica potpisivanja Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, da ga ratificira i da zajamči njegovu potpunu provedbu, među ostalim ukidanjem svih oblika zlouporabe i, prema potrebi, prilagodbom svojeg zakonodavstva;

61.  osuđuje primjenu smrtne kazne te podsjeća da je Kina dosad pogubila više osoba nego sve ostale zemlje zajedno, a tijekom 2016. izvršila je oko 2 000 smrtnih kazni; potiče Kinu da omogući uvid u broj smaknuća u zemlji i da zajamči pravosudnu transparentnost; poziva EU da pojača svoje diplomatske napore i da zahtijeva poštovanje ljudskih prava i ukidanje smrtne kazne;

62.  iznimno je zabrinut da će glavni sadržaj novih vjerskih propisa dovesti do toga da će kineska vlada svim religijama i nereligijskim etičkim udrugama, dopuštenim ili nedopuštenim, pripisati određene etikete; ističe činjenicu da u Kini postoji mnogo kongregacija kućnih crkava koje zbog teoloških razloga odbijaju pristupiti Odboru Domoljubnog pokreta triju načela samoodređenja i Kršćanskom vijeću koje partija i država odobravaju; poziva kinesku vladu da omogući brojnim kućnim crkvama koje to žele da se registriraju izravno u vladinu Odjelu za građanske poslove kako bi se zaštitila prava i interesi njih kao društvenih organizacija;

63.  snažno potiče Kinu da preispita svoje politike u Tibetu; poziva Kinu da preispita i izmijeni zakone, propise i mjere donesene tijekom posljednjih godina kojima se ozbiljno ograničavaju ostvarenja građanskih i političkih prava Tibetanaca, uključujući njihovu slobodu izražavanja i njihovu vjersku slobodu; potiče kinesko vodstvo da donese razvojne i ekološke politike kojima se poštuju gospodarska, društvena i kulturna prava Tibetanaca i u kojima sudjeluje lokalno stanovništvo, u skladu s ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda; poziva kinesku vladu da istraži aktualne slučajeve prisilnih nestanaka, mučenja i lošeg postupanja prema Tibetancima i da poštuje njihova prava na slobodu udruživanja, mirno okupljanje, slobodu vjeroispovijedi i uvjerenja u skladu s međunarodnim standardima u području ljudskih prava; naglašava da se pitanje narušavanja ljudskih prava u Tibetu mora sustavno postavljati na svakom sastanku na vrhu EU-a i Kine; traži nastavak konstruktivnog i mirnog dijaloga između kineskih vlasti i predstavnika Tibetanaca; apelira na Kinu da diplomatima, novinarima i građanima EU-a dopusti nesputan pristup Tibetu u recipročnosti sa slobodnim i otvorenim pristupom cjelovitim teritorijima država članica EU-a kojim se koriste kineski putnici; poziva kineske vlasti da omoguće Tibetancima u Tibetu da slobodno putuju te da poštuju njihovo pravo na slobodu kretanja; potiče kineske vlasti da dopuste neovisnim promatračima, uključujući Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, pristup Tibetu; snažno potiče institucije EU-a da ozbiljno razmotre pitanje pristupa Tibetu u raspravama o sporazumu o pojednostavnjenju viznog režima između EU-a i Kine;

64.  primjećuje da je u Godišnjem izvješću za 2017. o Posebnom upravnom području Hong Kong (SAR), koji su izradili Visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Europska komisija, zaključeno da je, unatoč određenim izazovima, načelo „jedna zemlja, dva sustava” dobro funkcioniralo, da je prevladavala vladavina prava te da se općenito poštuju sloboda govora i sloboda informiranja; međutim, u tom izvješću također su navedene zabrinutosti o postupnom narušavanju načela „jedna zemlja, dva sustava”, što dovodi do opravdanih pitanja o njegovoj provedbi i dugoročno visokoj razini autonomije Hong Konga; naglašava da se u Godišnjem izvješću spominje da su dva negativna trenda u pogledu slobode govora i slobode informacija postala vidljivija, osobito autocenzura pri izvješćivanju o promjenama u kineskoj unutarnjoj i vanjskoj politici te pritisak na novinare; u cijelosti pruža potporu činjenici da EU potiče Posebno upravno područje Hong Kong i tijela središnje vlade da nastave s izbornom reformom u skladu s Temeljnim zakonom i da postignu sporazum o izbornom sustavu koji je demokratski, pošten, otvoren i transparentan; ističe da stanovnici Hong Konga imaju zakonito pravo i dalje se oslanjati na pouzdano pravosuđe, raširenost vladavine prava i niske razine korupcije, transparentnost, ljudska prava, slobodu mišljenja i visoke norme javnog zdravlja i sigurnosti; naglašava da bi se potpunim poštovanjem autonomije Hong Konga mogao pružiti model za proces korjenitih demokratskih političkih reformi u Kini te osigurati postupna liberalizacija i otvaranje kineskog društva;

65.  traži od EU-a i njegovih država članica da čine sve što je u njihovoj moći da potaknu Narodnu Republiku Kinu da se suzdrži od daljnjeg vojnog provociranja Tajvana i ugrožavanja mira i stabilnosti u Tajvanskom prolazu; ističe da je sve sporove u odnosima Kine i Tajvana potrebno riješiti mirnim putem u skladu s međunarodnim pravom; izražava zabrinutost zbog jednostrane odluke Kine o početku korištenja novih ruta letova iznad Tajvanskog prolaza; potiče nastavak službenih dijaloga između Pekinga i Taipeija; ponovno ističe svoju dosljednu potporu konstruktivnom sudjelovanju Tajvana u međunarodnim organizacijama kao što su Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva (ICAO), u kojima trajna isključenost Tajvana nije u skladu s interesima EU-a;

66.  podsjeća da Kina, kao najveći trgovinski partner Sjeverne Koreje i glavni izvor hrane i energije, i dalje ima, zajedno s međunarodnom zajednicom, ključnu ulogu u rješavanju provokacija Sjeverne Koreje koje predstavljaju globalnu prijetnju; stoga pozdravlja nedavno izraženu sklonost Kine da poštuje neke od međunarodnih sankcija protiv Pjongjanga, uključujući obustavu uvoza ugljena iz Sjeverne Koreje te ograničenje financijskih aktivnosti pojedinaca i poduzeća iz Sjeverne Koreje i ograničenja u trgovini tekstilom i prehrambenim proizvodima iz mora; također pozdravlja napore Pekinga u uspostavljanju dijaloga s Pjongjangom; snažno potiče EU da jednoglasno pregovara s Kinom kako bi preuzeo konstruktivnu ulogu u pružanju potpore nadolazećem sastanku na vrhu između Koreja, kao i na sastanku na vrhu Sjeverne Koreje i SAD-a u svrhu pružanja aktivne pomoći stvarnoj denuklearizaciji Sjeverne Koreje i uspostave trajnog mira na Korejskom poluotoku;

67.  pohvaljuje Kinu za poštovanje sankcija nametnutih Sjevernoj Koreji; poziva Kinu da konstruktivno pridonese rješavanju stanja na Korejskom poluotoku i da nastavi primjenjivati sankcije prema Sjevernoj Koreji dok ne ostvari značajan napredak u odustajanju od nuklearnog oružja, promijeni retoriku u pogledu Južne Koreje i Japana i dok ne počne poštovati ljudska prava;

68.  ističe važnost napora Kine u svrhu postizanja mira, sigurnosti i stabilnosti na Korejskom poluotoku;

69.  pozdravlja doprinose Kine održavanju mira koje provode Ujedinjeni narodi i Afrička unija; napominje da EU želi ojačati svoju suradnju s Kinom u pogledu vanjske politike i sigurnosnih pitanja poticanjem Kine da mobilizira svoje diplomatske i ostale resurse kako bi podržala međunarodnu sigurnost te da želi pridonijeti miru i sigurnosti u susjedstvu EU-a na temelju međunarodnog prava; primjećuje da je suradnja s Kinom u području kontrole izvoza, razoružanja, pitanja neširenja oružja i denuklearizacije Korejskog poluotoka od ključne važnosti za osiguranje stabilnosti u regiji istočne Azije;

70.  pozdravlja cilj Kine da razvije održivo gospodarstvo; naglašava da EU može podržati kineski program gospodarske reforme svojim znanjem; ističe da je Kina ključan partner EU-a u pogledu borbe protiv klimatskih promjena i globalnih ekoloških izazova; želi surađivati s Kinom u svrhu ubrzanja provedbe Pariškog klimatskog sporazuma;

71.  pozdravlja reforme koje je Kina poduzela nakon što je proglašen cilj ostvarenja „ekološke civilizacije”; smatra da poseban status nevladinih organizacija za zaštitu okoliša pred sudovima, provjere utjecaja na okoliš rada službenika te velika ulaganja u električnu mobilnost i čistu energiju predstavljaju pomake u pravom smjeru;

72.  pozdravlja akcijski plan Kine iz 2016. za suzbijanje antimikrobne otpornosti; naglašava da je u borbi protiv te globalne prijetnje važna suradnja između EU-a i Kine, u kojoj se godišnje troši polovica antimikrobnih lijekova na svjetskoj razini; ustraje u tome da bi odredbe o dobrobiti životinja trebalo uvrstiti u bilateralne trgovinske sporazume između EU-a i Kine;

73.  prima na znanje odluku Kine da zabrani uvoz krutog otpada, što naglašava važnost postupka osmišljavanja, proizvodnje, popravka, ponovne uporabe i recikliranja proizvoda uz osobit naglasak na proizvodnji i upotrebi plastike; podsjeća na nedavni pokušaj Kine da zabrani izvoz rijetkih zemnih elemenata i traži od Komisije da pri određivanju prioriteta politika EU-a vodi računa o međuovisnosti svjetskih gospodarstava;

74.  smatra da postoji mogućnost, interes i potreba da EU i Zajednica naroda jugoistočne Azije (ASEAN) rade zajedno na izradi zajedničke strategije kružnoga gospodarstva; smatra da bi Kina mogla imati ključnu ulogu u iznošenju te inicijative pred ASEAN-om;

75.  tvrdi da će Kina i Europska unija imati koristi od promicanja održivosti u svojim gospodarstvima i od razvijanja višesektorskog održivog i kružnog biogospodarstva;

76.  pozdravlja dogovor o povećanju suradnje na istraživanju i inovacijama u području vodećih inicijativa kao što su inicijative u vezi s hranom, poljoprivredom i biotehnologijom, okolišem i održivom urbanizacijom, zemaljskim prijevozom, sigurnijim i ekološki prihvatljivijim zračnim prijevozom te biotehnologijom za okoliš i ljudsko zdravlje koje su dogovorene tijekom 3. dijaloga o suradnji u području inovacija između EU-a i Kine u lipnju 2017. te odgovarajućega plana za znanstvenu i tehnološku suradnju EU-a i Kine iz listopada 2017.; poziva EU i Kinu da nastave s tim naporima i da rezultate projekata istraživanja i razvoja provedu u praksu;

77.  ističe da su EU i Kina izrazito ovisne o fosilnim gorivima i zajedno čine oko jednu trećinu ukupne svjetske potrošnje, a Kina se nalazi na vrhu popisa Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u pogledu zagađenosti zraka opasne po život; naglašava da veća trgovina biogospodarskim proizvodima izrađenim od obnovljivih materijala može pomoći smanjenju ovisnosti gospodarstava Kine i Unije o fosilnom gorivu; poziva EU i Kinu da prodube svoje odnose u drugim područjima ublažavanja emisija stakleničkih plinova kao što su električna mobilnost, obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost, da nastave i prošire plan za energetsku suradnju EU-a i Kine na razdoblje nakon 2020. te da pojačaju zajedničke napore oko razvoja instrumenata za zeleno financiranje, osobito klimatsko financiranje; poziva Kinu i EU da istraže i da se uključe u planiranje i razvoj prekograničnih vodova za prijenos električne energije upotrebom tehnologije istosmjerne struje visokoga napona kako bi obnovljivi izvori energije postali dostupniji;

78.  potiče Uniju i Kinu da nastave svoje partnerstvo u pogledu održive urbanizacije, uključujući područja kao što su čist promet, poboljšanje kvalitete zraka, kružno gospodarstvo i ekološki dizajn; ističe potrebu za daljnjim mjerama zaštite okoliša imajući na umu da više od 90 % gradova ne poštuje nacionalnu normu koncentracije onečišćenja zraka od 2,5 PM i da u Kini više od milijun stanovnika svake godine umre od bolesti povezanih s onečišćenjem zraka;

79.  naglašava obostrani interes EU-a i Kine za promicanje niskougljičnog razvoja i rješavanje problema emisija stakleničkih plinova na transparentnim, javnim i dobro reguliranim energetskim tržištima; smatra da je vrijednost strateškog partnerstva EU-a i Kine potrebna za provedbu Pariškog sporazuma i za učinkovitu borbu protiv klimatskih promjena; poziva EU i Kinu da iskoriste svoj politički utjecaj kako bi unaprijedili provedbu Pariškog sporazuma kao i Programa održivog razvoja do 2030. i ciljeva održivog razvoja te snažno potiče kooperativan pristup na Konferenciji stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama i na Političkom forumu UN-a na visokoj razini; poziva obje strane da usvoje zajedničku izjavu o klimatskim aktivnostima kako bi pokazale svoju obostranu predanost čvrstoj provedbi Pariškog sporazuma i aktivno sudjelovanje u dijalogu Talanoa 2018. te na konferenciji COP24; potiče obje strane da preuzmu odgovornu ulogu u međunarodnim pregovorima tako što će doprinijeti cilju ograničenja globalnog zatopljenja s pomoću svojih nacionalnih klimatskih politika te financijskim doprinosom kako bi dosegli cilj od 100 milijardi USD godišnje do 2020. za ublažavanje i prilagodbu;

80.  pozdravlja pokretanje nacionalnog sustava trgovanja emisijama u Kini u prosincu 2017.; prima na znanje uspješnu suradnju tijekom pripremne faze između Kine i EU-a kojom je omogućeno pokretanje; uviđa spremnost kineskog vodstva da smanji emisije stakleničkih plinova i iščekuje rezultate rada koji je u tijeku, a odnosi se na praćenje, izvješćivanje i provjeru, jer je to ključno za dobro funkcioniranje sustava; naglašava važnost djelovanja cjelokupnog gospodarstva u pogledu klimatskih promjena te pozdravlja namjeru za proširenjem pokrivenosti na industrijske sektore te za poboljšanjem trgovinskih dogovora u sustavu; poziva EU i Kinu da nastave svoje partnerstvo u sklopu projekta suradnje za razvoj kineskog tržišta ugljika kako bi postao djelotvoran instrument kojim se stvaraju konkretni poticaji za smanjenje emisija i njegovo daljnje usklađivanje sa sustavom trgovanja emisijama EU-a; poziva obje strane da nastave promicati mehanizme za određivanje cijena ugljika u drugim zemljama i regijama korištenjem vlastitih iskustava, stručnog znanja i razmjenjivanjem najbolje prakse te sudjelovanjem u uspostavi suradnje između postojećih tržišta ugljika u cilju postizanja jednakih uvjeta za sve na globalnoj razini;

81.  nada se da gospodarski rast u Kini više neće nužno biti povezan s ekološkom degradacijom, odnosno da će Kina zaštitu biološke raznolikosti uključiti u svoje postojeće globalne strategije, olakšati ostvarenje Programa UN-a za održivi razvoj do 2030. i ciljeva održivog razvoja te učinkovito provesti zabranu trgovine bjelokosti; potvrđuje rad bilateralnog koordinacijskog mehanizma EU-a i Kine na provedbi zakonodavstva i upravljanju u području šuma (FLEG) kako bi se na svjetskoj razini suzbila nezakonita sječa šuma; no snažno potiče Kinu da istraži znatnu neprijavljenu trgovinu drvnom sirovinom između država potpisnica Dobrovoljnog partnerskog sporazuma o FLEGT-u i Kine;

82.  preporučuje donošenje obveznih kineskih političkih smjernica o odgovornom prekomorskom ulaganju u šumarstvo koje bi se provodile zajednički sa zemljama dobavljačima, uključujući kineske kompanije u suzbijanje nezakonite trgovine drvnom sirovinom;

83.  pozdravlja činjenicu da su Kina i EU potpisali memorandum o razumijevanju o vodnoj politici radi jačanja dijaloga o razvoju i provedbi zakonodavstva o zaštiti vodnih resursa; snažno podupire Izjavu iz Turkua iz rujna 2017. koju su potpisali EU i Kina te u kojoj je naglašeno da pri dobrom gospodarenju vodnim resursima treba dati prednost ekologiji i zelenom razvoju, staviti očuvanje vodnih resursa na istaknuto mjesto i obnoviti vodne ekosustave; ističe da se Memorandumom o razumijevanju o uspostavi političkog dijaloga EU-a i Kine o vodnim resursima ne obogaćuje samo sadržaj strateškog partnerstva Kine i EU-a nego se i određuju smjer, područje primjene, metodologija i financijski mehanizmi za suradnju;

84.  uviđa ključnu ulogu kooperacijskoga projekta između europskih i kineskih organizacija koji je financirala Komisija, a koji se provodio od 2014. do 2017. pod okriljem Instrumenta za suradnju u području nuklearne sigurnosti, koja se očitovala u ocjenjivanju normi i mjera za upravljanje u slučaju radiološke i nuklearne opasnosti u Kini i u jačanju kapaciteta kineskog Instituta za istraživanje tehnologije nuklearne energije u području smjernica za upravljanje teškim nesrećama;

85.  potiče kineske i europske ulagače na donošenje boljih općih standarda društvene i ekološke odgovornosti te na poboljšanje sigurnosnih normi njihovih ekstraktivnih industrija u cijelome svijetu; ponavlja da u pogledu pregovora o sveobuhvatnom sporazumu o ulaganju s Kinom Europska unija mora pružiti potporu za inicijative održivog razvoja poticanjem odgovornog ulaganja i promicanjem temeljnih normi zaštite okoliša i rada; traži od kineskih i europskih tijela da uvedu poticaje kako bi kineska i europska rudarska poduzeća provodila svoje aktivnosti u zemljama u razvoju u skladu s međunarodnim normama ljudskih prava i kako bi se potaknulo ulaganje u izgradnju kapaciteta za prijenos znanja i tehnologije te zapošljavanje lokalnog stanovništva;

86.  pozdravlja najavu Kine u kontekstu sastanka na vrhu „Jedan planet” u prosincu 2017. prema kojoj će utjecaj na okoliš kompanija u Kini i kineskih ulaganja u inozemstvu biti transparentniji; zabrinut je da bi infrastrukturni projekti kao što je kineska inicijativa „Jedan pojas, jedan put” mogli imati negativan učinak na okoliš i klimu te dovesti do veće upotrebe fosilnih goriva u drugim zemljama koje sudjeluju u razvoju infrastrukture ili su pod njegovim utjecajem; poziva institucije i države članice EU-a da provedu procjene utjecaja na okoliš i da u sve kooperacijske projekte u okviru inicijative „Jedan pojas, jedan put” uvrste klauzule o održivosti; inzistira na osnivanju zajedničkog odbora koji će biti sačinjen od predstavnika uključenih zemalja i trećih strana kako bi se nadzirao utjecaj na okoliš i klimu; pozdravlja inicijativu Europske komisije i ESVD-a da se sastavi strategija povezivosti EU-a i Azije u prvoj polovici 2018. godine; ustraje u tome da bi ta strategija trebala obuhvaćati čvrsto obvezivanje na održivost, zaštitu okoliša i klimatsko djelovanje;

87.  pozdravlja napredak Kine u unapređenju normi sigurnosti hrane, što su glavne sastavnice u zaštiti kineskih potrošača i sprečavanju prijevara s hranom; naglašava da je poboljšanje položaja potrošača važan korak u napretku kulture potrošača u Kini;

88.  potiče kinesku i europsku policiju i službe za provedbu zakona da poduzmu zajedničku mjeru za kontrolu izvoza nezakonitih droga i da dijele obavještajne podatke o trgovini drogom razmjenom informacija za utvrđivanje pojedinaca i kriminalnih mreža; napominje da prema navodima u Europskom izvješću o drogama – Trendovi i razvoj za 2017. koje je objavio Europski centar za praćenje droga i ovisnosti o drogama, veliki dio novih psihoaktivnih tvari koje stižu u Europu potječe iz Kine, kemijske i farmaceutske tvrtke u Kini u velikim količinama proizvode nove tvari, odakle se prevoze u Europu, gdje se prerađuju u proizvode, pakiraju i prodaju;

89.  prima na znanje da su kao odgovor na sušu i druge prirodne katastrofe obitelji i pojedinci migrirali i da su kineske vlasti kao odgovor na to planirale nekoliko velikih projekata preseljenja; zabrinut je zbog izvješća iz regije Nignxia koja upućuju na brojne probleme s novim gradovima te na odmazde za osobe koje su odbile preseljenje; izražava zabrinutost zbog činjenice da se borci za okoliš pritvaraju, kazneno progone i kažnjavaju te da se registrirane domaće nevladine organizacije za zaštitu okoliša suočavaju sa sve većim nadzorom kineskih nadzornih tijela;

90.  traži od Kine da dodatno proširi svoje djelovanje na provedbi zakona kako bi se zaustavio nezakoniti ribolov jer kineske ribarske brodice i dalje provode krivolov u stranim vodama, uključujući korejsko Žuto more, Istočno kinesko more, Južno kinesko more, Indijski ocean te čak i Južnu Ameriku;

91.  traži od kineskih izvoznika i europskih uvoznika da smanje otrovne ostatke na odjeći proizvedenoj u Kini utvrđivanjem uredbi o propisnom upravljanju kemikalijama i postupnim ukidanjem upotrebe olova, nonilfenol etoksilata, ftalata, perfluoriranih kemikalija, formaldehida i ostalih toksičnih proizvoda koji se mogu naći u tekstilu;

92.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, država pristupnica i država kandidatkinja, vladi Narodne Republike Kine, Svekineskom narodnom kongresu Kine, tajvanskoj vladi i tajvanskom zakonodavnom tijelu Yuanu.

(1) SL L 250, 19.9.1985., str. 2.
(2) SL L 6, 11.1.2000., str. 40.
(3) https://www.iom.int/migration-and-climate-change
(4) SL C 239 E, 20.8.2013., str. 1.
(5) SL C 264 E, 13.9.2013., str. 33.
(6) SL C 36, 29.1.2016., str. 123.
(7) SL C 93, 24.3.2017., str. 93.
(8) SL C 443, 22.12.2017., str. 83.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0024.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0493.
(11) SL C 305 E, 14.12.2006., str. 219.
(12) SL C 67 E, 18.3.2010., str. 132.
(13) SL C 36, 29.1.2016., str. 126.
(14) SL C 181, 19.5.2016., str. 45.
(15) SL C 181, 19.5.2016., str. 52.
(16) SL C 399, 24.11.2017., str. 92.
(17) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0495.
(18) SL C 131 E, 8.5.2013., str. 121.
(19) SL C 332 E, 15.11.2013., str. 69.
(20) SL C 468, 15.12.2016., str. 208.
(21) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0505.
(22) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0089.
(23) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0308.
(24) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0014.
(25) SL C 288 E, 25.11.2006., str. 59.
(26) Y. Zhen, J. Pan, X. Zhang, „Relocation as a policy response to climate change vulnerability in Northern China”, ISSC i UNESCO 2013., World Social Science Report 2013., Changing Global Environments, str. 234. – 241.

Posljednje ažuriranje: 10. srpnja 2019.Pravna napomena