Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2128(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0268/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0268/2018

Rasprave :

PV 13/09/2018 - 4
CRE 13/09/2018 - 4

Glasovanja :

PV 13/09/2018 - 10.14
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0356

Usvojeni tekstovi
PDF 167kWORD 59k
Četvrtak, 13. rujna 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Provedba Uredbe o sredstvima za zaštitu bilja
P8_TA(2018)0356A8-0268/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2018. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o sredstvima za zaštitu bilja (2017/2128(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006(3),

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/128/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u postizanju održive upotrebe pesticida(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. veljače 2017. o pesticidima niskog rizika biološkog podrijetla(5),

–  uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana od 18. veljače 2016. u predmetu 12/2013/MDC o praksama Komisije u pogledu odobravanja i stavljanja na tržište sredstava za zaštitu bilja (pesticida)(6),

–  uzimajući u obzir Ocjenu provedbe na europskoj razini Uredbe (EZ) br. 1107/2009 o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i i njezinih relevantnih priloga, koju je u travnju 2018. objavila Europska služba za parlamentarna istraživanja (DG EPRS)(7),

–  uzimajući u obzir presude Suda Europske unije od 23. studenoga 2016. u predmetima C-673/13 P Komisija protiv Stichting Greenpeace Nederland i PAN Europe te C-442/14 Bayer CropScience i Stichting De Bijenstichting protiv College voor de toelating van gewasbeschermingsmiddelen en biociden,

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2018. o transparentnosti i održivosti EU-ove procjene rizika u prehrambenom lancu, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 178/2002 [o općim propisima o hrani], Direktive 2001/18/EZ [o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama], Uredbe (EZ) br. 1829/2003 [o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje], Uredbe (EZ) br. 1831/2003 [o dodacima hrani za životinje], Uredbe (EZ) br. 2065/2003 [o aromama dima], Uredbe (EZ) br. 1935/2004 [o materijalima koji dolaze u dodir s hranom], Uredbe (EZ) br. 1331/2008 [o zajedničkom postupku odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma], Uredbe (EZ) br. 1107/2009 [o proizvodima za zaštitu bilja] i Uredbe (EU) br. 2015/2283 [o novoj hrani](8),

–  uzimajući u obzir rad Posebnog odbora Europskog parlamenta za postupak Unije za odobravanje pesticida (PEST),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i mišljenje Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0268/2018),

A.  budući da je evaluacijom provedbe Uredbe (EZ) br. 1107/2009 (dalje u tekstu „Uredba”) otkriveno da se ciljevi zaštite zdravlja ljudi i životinja te okoliša ne postižu u potpunosti i da postoji prostor za poboljšanja kako bi se postigli svi ciljevi Uredbe;

B.  budući da bi se ocjena provedbe Uredbe trebala razmatrati u vezi sa širom politikom EU-a koja se odnosi na pesticide, uključujući pravila utvrđena u Direktivi 2009/128/EZ [Direktiva o održivoj upotrebi pesticida], Uredbi (EU) br. 528/2012 [Uredba o biocidima], Uredbi (EZ) br. 396/2005 [Uredba o maksimalnim razinama ostataka pesticida] i Uredbi (EZ) br. 178/2002 [Uredba o općim propisima o hrani];

C.  budući da se provedba Uredbe nije pokazala zadovoljavajućom i da bi trebala biti usklađena sa srodnim politikama EU-a, uključujući politike u vezi s pesticidima;

D.  budući da raspoloživi dokazi pokazuju da praktična provedba triju glavnih instrumenata Uredbe – odobravanja tvari, odobravanja sredstava za zaštitu bilja i provedba regulatornih odluka – pokazuje prostor za poboljšanje i ne osigurava potpuno postizanje ciljeva te Uredbe;

E.  budući da Komisija određene odredbe Uredbe nije uopće primjenjivala, osobito članak 24. o odobravanju safenera i sinergista i članak 27. o popisu neprihvatljivih koformulanata;

F.  budući da primjena drugih ključnih odredbi kao što je odredba o primjeni isključujućih kriterija za aktivne tvari koje djeluju kao endokrini disruptori uvelike kasni zbog nezakonitog ponašanja Komisije;

G.  budući da su dionici zabrinuti zbog pristupa evaluaciji, koji je utvrđen zakonom, posebno kada je riječ o tome tko bi trebao dostaviti znanstvene studije i dokaze za evaluacije aktivnih tvari i primjeni pristupa temeljenog na opasnosti tijekom tih evaluacija;

H.  budući da teret dokazivanja i dalje treba snositi podnositelj zahtjeva, kako bi se osiguralo da se javni novac ne troši na studije koje bi eventualno mogle biti korisne privatnim interesima; budući da se u isto vrijeme u svakom koraku postupka odobravanja mora osigurati transparentnost potpuno usklađena s pravima intelektualnog vlasništva i da se pritom treba osigurati da se dobra laboratorijska načela sustavno poštuju u cijeloj Uniji;

I.  budući da postoji zabrinutost u vezi s praktičnom provedbom utvrđenog pristupa evaluaciji; budući da konkretno postoje veće poteškoće s nepotpunom usklađenošću zahtjeva u vezi s podacima i metoda koje se upotrebljavaju, a te poteškoće mogu ometati postupak ocjene;

J.  budući da je utvrđeno da je ponašanje nacionalnih nadležnih tijela glavni faktor koji utječe na ocjenjivanje aktivnih tvari; budući da postoje znatne razlike među državama članicama u pogledu dostupnog stručnog znanja i osoblja; budući da se Uredba i relevantni popratni pravni zahtjevi ne provode ujednačeno u državama članicama i da to ima značajne posljedice za zdravlje i okoliš;

K.  budući da bi se transparentnost u svim fazama postupka odobrenja trebala povećati, a veća transparentnost bi mogla povećati povjerenje javnosti u sustav kojim se reguliraju proizvodi za zaštitu bilja; budući da ni transparentnost aktivnosti vezanih uz odobravanje od strane nadležnih tijela u mnogim slučajevima nije zadovoljavajuća; budući da je Komisija predložila izmjene Uredbe o općim propisima o hrani s ciljem rješavanja pitanja u vezi s podacima i dokazima pribavljenima tijekom postupka ocjenjivanja i povećati transparentnost;

L.  budući da kod odobravanja sredstava za zaštitu bilja, koja se isključivo odvijaju na nacionalnoj razini, često dolazi do kašnjenja u odlukama u vezi s upravljanjem rizikom; budući da se zbog toga u nekim slučajevima povećava broj odobrenja koje države članice dodjeljuju u skladu s odstupanjem, koristeći se člankom 53. Uredbe; budući postoje slučajevi u kojima se takva odstupanja koriste protivno prvobitnoj namjeri zakonodavca;

M.  budući da se Uredbom uvodi odredba da je integrirana zaštita bilja trebala postati dijelom propisanih zahtjeva za upravljanje prema pravilima o višestrukoj sukladnosti zajedničke poljoprivredne politike; budući da se to tek treba dogoditi;

N.  budući da raspoloživi dokazi upućuju na to da se ovom konkretnom Uredbom na razini EU-a doprinosi nacionalnim naporima i aktivnostima te se povećava njihova vrijednost;

O.  budući da se ozbiljna razmatranja o alternativnim rješenjima često pojave tek nakon promjene zakonodavnih odredbi, budući da, primjerice u slučaju produženja zabrana za neonikotinoide, u posljednjoj ocjeni (30. svibnja 2018.)(9) stoji da postoje dostupne nekemijske alternative za 78 % slučajeva u kojima se koriste neonikotinoidi;

P.  budući da od 31. svibnja 2016. nije podnesen niti jedan novi zahtjev za odobravanje aktivne tvari; budući da su važni inovacija i razvoj novih proizvoda, osobito proizvoda niskog rizika;

Q.  budući da je dostupnost krivotvorenih pesticida na tržištu razlog za ozbiljnu zabrinutost; budući da krivotvoreni pesticidi mogu biti štetni za okoliš i ugroziti djelotvornost ove Uredbe;

Glavni zaključci

1.  smatra da je EU prikladna razina na kojoj se i dalje trebaju donositi regulatorne mjere u vezi s pesticidima;

2.  ističe da mjere za zaštitu okoliša namijenjene za sprečavanje, ograničavanje i obuzdavanje širenja patogena i štetnika trebaju i dalje biti u središtu svih trenutačnih i budućih radnji;

3.  smatra da je donošenje i provedba Uredbe važan korak naprijed kad je riječ o stavu prema sredstvima za zaštitu bilja u EU-u u odnosu na prethodna razdoblja;

4.  ističe da bi posebnu pozornost trebalo posvetiti ulozi malih i srednjih poduzeća (MSP) u razvoju novih proizvoda jer MSP-ovi često nemaju značajne resurse koji su potrebni za postupak razvoja i odobravanja novih tvari;

5.  zabrinut je zbog činjenice da se Uredba ne provodi učinkovito i da se zbog toga njezini ciljevi koji se odnose na poljoprivrednu proizvodnju i inovacije ne ostvaruju u praksi; ističe činjenicu da se, dijelom i zbog niske razine inovacija, smanjuje broj aktivnih tvari koje se koriste u pesticidima;

6.  podsjeća da postoji velika potreba za integriranim pristupom te da Uredba (EZ) br. 1185/2009 o statističkim podacima o pesticidima(10) treba biti dio procjene i da se rezultati iste trebaju upotrijebiti za smanjenje količina, čime se smanjuju rizici i njihov negativni učinak na zdravlje i okoliš;

7.  napominje da ciljevi i instrumenti Uredbe i njezina provedba nisu uvijek dovoljno usklađeni s politikama EU-a u području poljoprivrede, zdravlja, dobrobiti životinja, sigurnosti hrane, kvalitete vode, klimatskih promjena, održivog korištenja pesticida te najviših razina ostataka pesticida u hrani i hrani za životinje;

8.  zabrinut je zbog provedbe Uredbe, u pogledu korištenja životinja u ispitivanjima za utvrđivanje opasnosti i procjenama rizika, koja nije u skladu s načelom zamjene, smanjenja i poboljšanja utvrđenim u Direktivi 2010/63/EU o pokusima na životinjama, kao i zbog toga što dvogodišnja bioanaliza karcinogenosti može dovesti do upitnih rezultata;(11)

9.  podsjeća da je načelo opreznosti opće načelo EU-a utvrđeno u članku 191. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i da je cilj tog načela zajamčiti visoku razinu zaštite okoliša preventivnim donošenjem odluka ;

10.  smatra neprihvatljivom činjenicu da se unatoč članku 25. Uredbe još ne primjenjuju zahtjevi za odobravanje safenera i sinergista;

11.  smatra neprihvatljivom činjenicu da još nije donesen popis neprihvatljivih koformulanata, osobito nakon zabrane polietoksiliranog lojeva amina u kombinaciji s glifosatom, koja je na površinu iznijela moguće negativne posljedice određenih koformulanata;

12.  prima na znanje evaluaciju Uredbe (EZ) br. 1107/2009 koja je u tijeku, a koju provodi Komisija u okviru programa REFIT, i njezin planirani završetak do studenoga 2018.; vjeruje da će ti nalazi biti odgovarajuća osnova za raspravu suzakonodavaca o budućem razvoju Uredbe;

13.  zabrinut je zbog sve češće upotrebe i utvrđenih slučajeva zlouporabe hitnih odobrenja izdanih u skladu s člankom 53. u nekim državama članicama; napominje da se neke države članice u mnogo značajnijoj mjeri oslanjaju na članak 53. od drugih; prima na znanje tehničku pomoć Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) u skladu s člankom 53. stavkom 2. u preispitivanju korištenja hitnih odobrenja; prima na znanje rezultate istrage hitnih odobrenja za tri neonikotinoida koje je provela EFSA i koje su pokazale da neka hitna odobrenja nisu bila opravdana, dok su druga bila potrebna i unutar parametara utvrđenih u zakonodavstvu; smatra da je ključno da države članice dostave potrebne podatke koji će EFSA-i omogućiti da učinkovito obavlja svoje zadaće;

14.  ističe važnost da se pri osmišljavanju politika uzima u obzir regulatorna znanost, da se proizvode provjerljivi i ponovljivi dokazi uz primjenu međunarodno dogovorenih načela, uključujući smjernice, dobru laboratorijsku praksu i istorazinska istraživanja;

15.  zabrinut je zbog toga što nepotpuna usklađenost zahtjeva u vezi s podacima i ispitivanjima u nekim znanstvenim područjima dovodi do neučinkovitih metoda rada, nepovjerenja među nacionalnim tijelima te kašnjenja u postupku odobravanja, što može imati negativne učinke na zdravlje ljudi i životinja, okoliš i poljoprivrednu proizvodnju;

16.  žali zbog ograničene javne dostupnosti informacija o postupku evaluacije i odobravanja, kao i zbog ograničenog pristupa informacijama; žali zbog toga što je razina transparentnosti država članica izvjestiteljica niska (u okviru postupka odobravanja), predlaže da se poboljša dostupnost i pristupačnost informacija za korisnike dok se nalaze u fazi za koju je nadležna EFSA te zbog toga što se čini da nema transparentnosti u fazi upravljanja rizikom i da tu činjenicu i dionici smatraju problematičnom; pozdravlja napore koje Europska agencija za kemikalije (ECHA) ulaže u povećanje transparentnosti i lakoće korištenja preko njezinih internetskih stranica i smatra da je to model koji bi se mogao ubuduće primjenjivati za jačanje transparentnosti;

17.  ističe da vjerodostojnost sustava odobravanja sredstava za zaštitu bilja znatno ovisi o povjerenju javnosti u agencije EU-a koje daju znanstvena mišljenja koja su osnova za odobrenja i upravljanje rizicima; ističe da je transparentnost procesa znanstvene procjene važna za održavanje povjerenja javnosti; stoga poziva da se relevantne agencije financiraju na odgovarajući način i da imaju osoblje potrebno da bi se osigurao neovisan, transparentan i pravodoban proces odobravanja; nadalje pozdravlja stalne napore EFSA-e da poboljša svoj sustav kako bi zajamčila neovisnost i upravljanje mogućim sukobima interesa, što je Revizorski sud pohvalio kao najnapredniji sustav revidiranih agencija 2012., a koji je nedavno ažuriran u lipnju 2017.; poziva Komisiju da predloži poboljšanja kako bi se dodatno povećala transparentnost regulatornog postupka, uključujući pristup podacima o studijama o sigurnosti koje podnose proizvođači kao dio svojeg zahtjeva za odobrenje za stavljanje sredstava za zaštitu bilja na tržište EU-a; priznaje da treba preispitati postupak kako bi se poboljšalo ocjenjivanje, povećala neovisnost tijela zaduženih za provođenje studija, spriječili sukobi interesa i postupak učinio transparentnijim;

18.  poziva Komisiju da na europskoj razini uspostavi katalog namjena u cilju boljeg usklađivanja Uredbe;

19.  zabrinut je zbog činjenice da u nekim slučajevima sredstva za zaštitu bilja koja su dostupna na tržištu i njihova primjena od strane korisnika ne udovoljavaju nužno relevantnim uvjetima odobrenja u smislu njihova sastava i upotrebe; ističe da bi se neprofesionalna upotreba trebala ograničiti gdje god je to moguće kako bi se smanjila zloupotreba;

20.  naglašava važnost osposobljavanja profesionalnih korisnika kako bi se osigurala pravilna i odgovarajuća uporaba sredstava za zaštitu bilja; smatra da bi se trebalo razlikovati između profesionalnih korisnika i amatera; napominje da se sredstva za zaštitu bilja koriste u privatnim vrtovima, na željezničkim prugama i u javnim parkovima;

21.  navodi da pravo država članica da odbiju odobrena sredstva za zaštitu bilja ostaje nepromijenjeno;

22.  naglašava da bi Uredba trebala bolje odražavati potrebu za promicanjem poljoprivrednih praksi temeljenih na integriranoj zaštiti bilja, među ostalim poticanjem razvoja niskorizičnih tvari; ističe da nedostupnost niskorizičnih sredstava za zaštitu bilja ometa razvoj u području integrirane zaštite bilja: naglašava da je od gotovo 500 sredstava za zaštitu bilja dostupnih na tržištu EU-a samo deset tvari odobreno kao niskorizična sredstva za zaštitu bilja;

23.  ističe da je odobravanje i promocija niskorizičnih i nekemijskih pesticida važna mjera potpore zaštite bilja uz ograničenu primjenu pesticida; svjestan je potrebe za više istraživanja tih sredstava s obzirom na to da se njihov sastav i djelovanje radikalno razlikuju od sastava i djelovanja konvencionalnih proizvoda; ističe da to uključuje i potrebu za većom stručnošću unutar EFSA-e i nacionalnih nadležnih tijela kad je riječ o evaluaciji tih biološki aktivnih tvari; napominje da bi sredstva za zaštitu bilja biološkog podrijetla trebala podlijegati istim strogim postupcima evaluacije kao i druge tvari; u skladu sa svojom Rezolucijom od 15. veljače 2017. o pesticidima niskog rizika biološkog podrijetla poziva Komisiju da podnese poseban zakonodavni prijedlog o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1107/2009, izvan okvira opće revizije u vezi s inicijativom u sklopu REFIT-a, u cilju uspostave brzog postupka ispitivanja, odobravanja i registracije pesticida niskog rizika;

24.   smatra da se i Uredba (EZ) br. 1107/2009 mora prilagoditi kako bi se uzele u obzir tvari koje se ne smatraju sredstvima za zaštitu bilja, a koje, upotrijebljene za zaštitu bilja, podliježu toj istoj Uredbi; napominje da su te tvari zanimljiva alternativna rješenja povezana s integriranim metodama proizvodnje i određenim proizvodima za ekološki nadzor;

25.  ističe da je potrebno posvetiti osobitu pozornost sredstvima za zaštitu bilja koja se koriste u malim količinama jer trenutačno nema dovoljno ekonomskih poticaja za poduzeća da razvijaju takva sredstva; pozdravlja uspostavu koordinacijskog instrumenta za male namjene kao foruma za poboljšanje koordinacije između država članica, organizacija uzgajivača i industrije u razvoju rješenja za male namjene;

26.  ističe da mnoga odobrena sredstva za zaštitu bilja zbog kašnjenja u postupcima odobravanja nisu ocijenjena u odnosu na norme EU-a više od 15 godina;

27.  ističe važnost izrade regulatornog okvira pogodnog za inovacije kojim će se omogućiti zamjena starijih kemijskih proizvoda novijim i boljim sredstvima za zaštitu usjeva; naglašava važnost dostupnosti širokog spektra sredstava za zaštitu bilja s različitim načinima djelovanja kako bi se izbjegao razvoj otpornosti i zadržala učinkovitost primjene sredstava za zaštitu usjeva;

28.  zabrinut je zbog toga što usklađivanje smjernica još nije konsolidirano;

29.  naglašava da su nepostojanje smjernica ili nepotpune smjernice ozbiljni propusti koji se negativno odražavaju na provedbu Uredbe, a time i na postizanje njezinih ciljeva;

30.  ističe da dostupne smjernice nisu pravno obvezujući dokumenti, što izaziva pravnu nesigurnost kod podnositelja zahtjeva i dovodi u pitanje rezultate ocjena provedenih u okviru postupaka odobravanja;

31.  pozdravlja ideju o sustavu zona i cilju te ideje da se olakša učinkovito odobravanje sredstava za zaštitu bilja; smatra da su postupci uzajamnog priznavanja jednako važni za raspodjelu tereta i poticanje na poštovanje rokova; žali zbog problema u provedbi povezanih s načelom uzajamnog priznavanja; poziva Komisiju da u suradnji s državama članicama unaprijedi funkcioniranje sustava zona; naglašava da bi potpuna provedba postojećeg zakonodavstva trebala imati cilj koji se odnosi na izbjegavanje udvostručavanja posla i omogućavanje dostupnosti novih tvari poljoprivrednicima bez nepotrebnih kašnjenja;

32.  ističe potrebu za razmjenom znanja i stjecanjem vještina u pogledu alternativa za kemijske pesticide i integriranu zaštitu bilja, uključujući pronalaženje optimalne rotacije usjeva za poljoprivredno tržište i klimatska stanja; nadalje napominje da je to već predviđeno u horizontalnoj uredbi u okviru zajedničke poljoprivredne politike, posebno u poljoprivrednim savjetodavnim službama koje se financiraju u okviru ruralnog razvoja;

33.  izražava zabrinutost zbog malog broja novih tvari koje su odobrene, ističe važnost postojanja odgovarajućeg paketa alata u pogledu sredstava za zaštitu bilja kako bi se poljoprivrednicima omogućilo da osiguraju opskrbu hranom u EU-u;

34.  izražava zabrinutost zbog toga što se u nedavnim raspravama sve više dovodi u pitanje trenutačni znanstveno utemeljeni sustav EU-a za ocjenjivanje sredstava za zaštitu bilja; ističe da je važno zadržati i dodatno učvrstiti sustav koji je stabilan, objektivan i utemeljen na stručno ocijenjenim dokazima koji proizlaze iz otvorenog, neovisnog i multidisciplinarnog znanstvenog pristupa pri odobravanju svake aktivne tvari, u skladu s načelima analize rizika EU-a i načelom opreznosti utvrđenim u Općim propisima o hrani; ustraje u tome da se pri postupku ponovnog odobravanja aktivnih tvari u obzir uzima praktična upotreba sredstava za zaštitu bilja, kao i znanstveni i tehnološki napredak u tom području; ističe da složenost sadašnjeg sustava ocjenjivanja i odobravanja dovodi do nepoštovanja rokova, a to bi moglo značiti da cijeli sustav ne može pravilno funkcionirati; stoga ističe da je potrebno provesti reviziju sustava i pojednostaviti ga;

35.  ističe neravnotežu u broju zahtjeva između nekih država članica iz iste zone koje su slične veličine i sličnih poljoprivrednih uvjeta;

36.  smatra da bi proizvodi uvezeni u EU, a koji su uzgojeni upotrebom sredstava za zaštitu bilja, trebali podlijegati jednakim strogim kriterijima kao i proizvodi proizvedeni u EU-u; zabrinut je zbog toga što se sredstva za zaštitu bilja koja nisu registrirana u EU-u mogu upotrebljavati pri proizvodnji uvezenih proizvoda;

Preporuke

37.  poziva Komisiju i države članice da zajamče učinkovitu provedbu Uredbe s obzirom na svoje specifične uloge u postupcima odobravanja aktivnih tvari i odobravanja sredstava za zaštitu bilja;

38.  poziva države članice da poboljšaju stanje u pogledu ozbiljnog i kroničnog nedostatka zaposlenika u nacionalnim nadležnim tijelima zbog kojeg dolazi do kašnjenja u fazi utvrđivanja opasnosti i početne procjene rizika koju provode države članice;

39.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se proceduralno produljenje razdoblja odobrenja tijekom trajanja postupka, u skladu s člankom 17. Uredbe, ne koristi za aktivne tvari koje su mutagene, karcinogene, toksične za reprodukciju i stoga pripadaju u kategoriju 1A ili 1B ili aktivne tvari koje remete rad endokrinih žlijezda te su štetne za ljude ili životinje, kao što je trenutačno slučaj za tvari poput flumioksazina, tiakloprida, klorotolurona i dimoksistrobina(12);

40.  korištenje aktivnih tvari koje su mutagene, karcinogene, toksične za reprodukciju i stoga pripadaju u kategoriju 1A ili 1B ili aktivne tvari koje remete rad endokrinih žlijezda te su štetne za ljude ili životinje i za koje je razdoblje odobrenja već jednom ili više puta produženo, u skladu s člankom 17. moraju se hitno zabraniti;

41.  poziva Komisiju i države članice da prepoznaju da su zaštita zdravlja ljudi i životinja i zaštita okoliša uz istovremeno unapređenje poljoprivredne proizvodnje i očuvanje konkurentnosti sektora poljoprivrede ključni ciljevi ovog zakonodavstva;

42.  poziva industriju da sve podatke i znanstvene studije u ujednačenom elektroničkom i strojno čitljivom formatu pruži zemljama članicama izvjestiteljicama i agencijama EU-a; poziva Komisiju da izradi usklađeni model za unošenje podataka kako bi se u svim fazama procesa olakšala razmjena podataka među državama članicama; potvrđuje da se s tim podacima mora postupati u okviru parametara prava EU-au u području zaštite podataka i intelektualnog vlasništva;

43.  poziva države članice da strogu primjenjuju članak 9. Uredbe o prihvatljivosti podnesenih zahtjeva i da prihvaćaju samo potpune zahtjeve za ocjenu aktivne tvari;

44.  poziva Komisiju i države članice da zajamče potpunu i ujednačenu primjenu isključujućih kriterija na temelju opasnosti, vodeći se postojećim usklađenim smjernicama, te da se pobrinu za procjenu rizika tvari samo ako postoje dokazi da nemaju opasna (isključujuća) svojstva, kako se zahtijeva u Uredbi;

45.  poziva Komisiju da konačno provede odredbe o koformulantima, safenerima i sinergistima, sastavi popis neprihvatljivih koformulanata i uvede pravila kako bi se safeneri i sinergisti ispitivali na razini EU-a i kako bi se osiguralo da se na tržište stavljaju samo one kemikalije koje su u skladu s kriterijima EU-a za davanje odobrenja;

46.  pozdravlja tumačenje načela opreznosti koje je Komisija pružila u evaluaciji Općih propisa o hrani(13) u okviru programa REFIT, prema kojemu nije riječ o alternativnom rješenju za pristup upravljanja rizikom, nego o posebnom obliku upravljanja rizikom; podsjeća da je to stajalište podržano i presudama Suda EU-a(14);

47.  poziva Komisiju i države članice da pri upravljanju rizikom u postupcima odobravanja tvari i sredstava za zaštitu bilja propisno primjenjuju načelo opreznosti i posebnu pozornost posvete zaštiti ranjivih skupina stanovništva iz članka 3. stavka 14. ove Uredbe;

48.  poziva Komisiju, agencije i nadležna tijela da preispitaju i poboljšaju svoju komunikaciju o postupcima procjene rizika i odlukama o upravljanju rizikom kako bi u javnosti stvorili povjerenje u sustav odobravanja;

49.  poziva države članice da bolje provode postupke odobravanja na nacionalnoj razini kako bi se odstupanja i produljenja koja se odobravaju u skladu s člankom 53. Uredbe ograničila na stvarno hitne situacije; poziva Komisiju da u potpunosti koristi svoja prava kontrole iz članka 53. stavaka 2. i 3.; nadalje poziva države članice da u potpunosti poštuju obvezu obavještavanja drugih država članica i Komisije iz članka 53. stavka 1., osobito u vezi s poduzetim mjerama za sigurnost korisnika, ranjivih skupina i potrošača;

50.  poziva Komisiju da dovrši metode za utvrđivanje trenutka u kojem se određena odstupanja trebaju primjenjivati, posebno kada je riječ o „zanemarivom izlaganju” ili „ozbiljnoj opasnosti za zdravlje bilja”, a de se pritom ne izmijeni slovo ili duh zakona; upozorava Komisiju da bi bilo kakvo novo tumačenje pojma „zanemarivog izlaganja” kao „zanemarivog rizika” bilo protivno slovu i duhu zakona;

51.  poziva Komisiju i države članice da ulažu u poticanje istraživanja aktivnih tvari, uključujući biološke tvari niskog rizika i sredstva za zaštitu bilja, u okviru programa Obzor Europa i višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027.; ističe važnost zakonodavnog okvira za sredstva za zaštitu bilja na razini EU-a kojim se štiti okoliš i zdravlje ljudi te potiče istraživanje i inovacije kako bi se razvili djelotvorna i sigurna sredstva za zaštitu bilja uz istodobno osiguravanje održivih poljoprivrednih praksi i integrirane zaštite bilja; naglašava da je za zaštitu zdravlja bilja potreban širok spektar sigurnih i djelotvornih alata; naglašava potencijal koji precizne tehnike uzgoja i tehnološke inovacije mogu imati pri pomaganju europskim poljoprivrednicima da poboljšaju kontrolu nametnika na usmjereniji i održiviji način;

52.  poziva Komisiju da strogo ograniči upotrebu postupka u vezi s potvrđujućim podacima isključivo za potrebe utvrđene člankom 6. točkom (f) Uredbe, tj. kada se tijekom procesa evaluacije utvrde novi zahtjevi ili zbog novih znanstvenih i tehničkih otkrića; ističe da su za odobravanje aktivne tvari važni potpuni predmeti; žali što je postupak odobrenja odstupanja potvrdnim podacima doveo do toga da se pesticidi koji bi u protivnom bili zabranjeni dulje zadrže na tržištu;

53.  poziva Komisiju i države članice da povećaju sveukupnu transparentnost postupaka, između ostalog i tako što će osigurati detaljne zapisnike komitoloških rasprava i stajališta, posebice objašnjavanjem i obrazlaganjem odluka Stalni odbor za bilje, životinje, hranu i hranu za životinje (odbor PAFF);

54.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju bolju usklađenost Uredbe i njezine provedbe sa srodnim zakonodavstvom i politikama EU-a, a posebno Direktivom o održivoj upotrebi pesticida te da predvide poticaje, uključujući dovoljno resursa, kojima se promiče i stimulira razvoj i upotreba sigurnih i netoksičnih alternativnih sredstava za zaštitu bilja u krakoročnom razdoblju; napominje da se regulatornim okvirom nisu razmotrili neizbježni neciljani učinci, posebice na pčele, druge oprašivače i druge kukce koji su korisni u poljoprivredi, kao i grabežljivce koji napadaju štetnike; skreće pozornost na nedavnu znanstvenu studiju u kojoj je istaknuta „katastrofa kukaca”, kada je 75 % krilatih kukaca regionalno izumrlo diljem Njemačke, čak i u prirodnim rezervatima gdje se nisu upotrebljavali pesticidi u poljoprivredne svrhe; poziva Komisiju i države članice da osiguraju usklađenost ZPP-a sa zakonodavstvom o sredstvima za zaštitu bilja pridržavanjem obveza iz Uredbe (EZ) br. 1107/2009 i Direktive 2009/128/EZ u vezi s popisom propisanih zahtjeva za upravljanje (zahtjevi 12. i 13.) kao što je Komisija predložila u Prijedlogu uredbe o strateškim planovima u okviru ZPP-a(15);

55.  poziva države članice da zajamče učinkovitu provedbu Uredbe, osobito u pogledu kontrola sredstava za zaštitu bilja koja se stavljaju na tržište u EU-u, bez obzira na to jesu li proizvedena u EU-u ili uvezena iz trećih zemalja;

o
o   o

56.  Nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 309, 24.11.2009., str. 1.
(2) SL L 70, 16.3.2005., str. 1.
(3) SL L 353, 31.12.2008., str. 1.
(4) SL L 309, 24.11.2009., str. 71.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0042.
(6) https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/64069
(7) http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2018/615668/EPRS_STU(2018)615668_EN.pdf
(8) COM(2018)0179.
(9) ANSES, Francuska nacionalna agencija za sigurnost hrane, okoliš i posao – zaključci, 2018.
(10) SL L 324, 10.12.2009., str. 1.
(11) Izvor: Na temelju informacija i rezultata procjene provedbe na razini Europe, studija EPRS-a, travanj 2018., str. 36. i II-33.
(12) Izvor: https://www.foodwatch.org/fileadmin/foodwatch.nl/Onze_campagnes/Schadelijke_stoffen/Documents/Rapport_foodwatch_Ten_minste_onhoudbaar_tot.pdf
(13) SWD(2018)0038.
(14) Primjerice, presuda Općeg suda od 9. rujna 2011., Francuska Republika protiv Komisije, T-257/07, ECLI:EU:T:2011:444.
(15) Prijedlog uredbe o strateškim planovima u okviru ZPP-a, COM(2018)0392.

Posljednje ažuriranje: 10. srpnja 2019.Pravna napomena