Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2008(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0267/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0267/2018

Rasprave :

PV 13/09/2018 - 5
CRE 13/09/2018 - 5

Glasovanja :

PV 13/09/2018 - 10.15
CRE 13/09/2018 - 10.15
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0357

Usvojeni tekstovi
PDF 173kWORD 63k
Četvrtak, 13. rujna 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Dvojna kvaliteta proizvoda na jedinstvenom tržištu
P8_TA(2018)0357A8-0267/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. rujna 2018. o dvojnoj kvaliteti proizvoda na jedinstvenom tržištu (2018/2008(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, Direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća(1),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2017/2394 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o suradnji između nacionalnih tijela odgovornih za izvršavanje propisâ o zaštiti potrošača i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2006/2004(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, izmjeni uredbi (EZ) br. 1924/2006 i (EZ) br. 1925/2006 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Komisije 87/250/EEZ, Direktive Vijeća 90/496/EEZ, Direktive Komisije 1999/10/EZ, Direktive 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Komisije 2002/67/EZ i 2008/5/EZ i Uredbe Komisije (EZ) br. 608/2004(3),

–  uzimajući u obzir obavijest Komisije od 26. rujna 2017. naslovljenu: „Primjena zakonodavstva EU-a o hrani i zaštiti potrošača na pitanja dvojne kvalitete proizvoda – Konkretni slučaj prehrambenih proizvoda”,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 25. svibnja 2016. o smjernicama o provedbi/primjeni Direktive 2005/29/EZ o nepoštenoj poslovnoj praksi (SWD(2016)0163),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 25. svibnja 2016. o sveobuhvatnom pristupu poticanju prekogranične e-trgovine za europske građane i poduzeća (COM(2016)0320),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 24. listopada 2017. naslovljenu „Program rada Komisije za 2018.: Plan za ujedinjeniju, snažniju i demokratskiju Europu” (COM(2017)0650),

–  uzimajući u obzir govor predsjednika Jean-Claudea Junckera o stanju u Uniji održan 13. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir zaključke predsjednika Europskog vijeća od 9. ožujka 2017., a posebno njihov stavak 3.

–  uzimajući u obzir ishod 3524. sastanka Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo od 6. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir zapisnik 2203. sastanka Komisije od 8. ožujka 2017.,

–  uzimajući u obzir informativni dokument Resornog odjela A o zavaravajućim praksama pakiranja od siječnja 2012.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. lipnja 2013. o novoj strategiji za Europsku politiku zaštite potrošača(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. svibnja 2012. o strategiji za jačanje prava ugroženih potrošača(5), a posebno njezin stavak 6.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. veljače 2014. o provedbi Direktive 2005/29/EZ o nepoštenoj poslovnoj praksi(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2016. o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o godišnjem izvješću o politici tržišnog natjecanja EU-a(8), a posebno njezin stavak 14.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. veljače 2017. o godišnjem izvješću o politici(9) tržišnog natjecanja EU-a, a posebno njezin stavak 178.,

–  uzimajući u obzir dulje zastupničko pitanje od 15. ožujka 2017. o razlikama u deklaracijama, sastavu i okusu proizvoda na tržištima država članica EU-a u srednjoj/istočnoj i zapadnoj Europi(10),

–  uzimajući u obzir kratko izvješće Službe Europskog parlamenta za parlamentarna istraživanja iz lipnja 2017. naslovljeno „Dvostruki standardi u kvaliteti brendiranih prehrambenih proizvoda: razmatranje moguće podjele na Istok i Zapad”,

–  uzimajući u obzir istraživanje o prehrambenim proizvodima i češkim potrošačima koje je provelo češko inspekcijsko tijelo za poljoprivredu i hranu u veljači 2016.,

–  uzimajući u obzir posebnu studiju koju je 2017. proveo Pravi fakultet Sveučilišta Palacký u Olomoucu o pitanju dvojne kvalitete i sastava proizvoda koji se prodaju na jedinstvenom tržištu Europske unije s gledišta prava zaštite potrošača (osobito nepoštene poslovne prakse), prava tržišnog natjecanja (osobito nepošteno tržišno natjecanje) i prava industrijskog vlasništva,

–  uzimajući u obzir razna istraživana, studije i ispitivanja koja su posljednjih nekoliko godina u brojnim državama članicama iz srednje i istočne Europe provela tijela za kontrolu hrane,

–  uzimajući u obzir izvješće tvrtke Nielsen iz studenog 2014. o statusu privatnih marki u svijetu (The State of Private Label Around the World),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. travnja 2018. o novim pogodnostima za potrošače (COM(2018)0183),

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2018. u pogledu boljeg izvršavanja i modernizacije pravila EU-a o zaštiti potrošača (COM(2018)0185),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane(11),

–  uzimajući u obzir članak 17. stavak 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima koji se odnosi na zaštitu intelektualnog vlasništva,

–  uzimajući u obzir zajedničko pismo Republike Hrvatske, Češke Republike, Mađarske, Litve, Republike Poljske i Slovačke Republike Komisiji od 23. ožujka 2018. na temu dvojne kvalitete proizvoda u kontekstu inicijative „Nove pogodnosti za potrošače” upućeno Europskoj komisiji,

–  uzimajući u obzir rezultate komparativnih studija koje su provela tijela i organizacije za zaštitu potrošača u nekoliko država članica EU-a,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije da se ažurira Direktiva 2005/29/EZ o nepoštenoj poslovnoj praksi kako bi se izrijekom utvrdilo da nacionalna tijela mogu ocjenjivati zavaravajuće poslovne prakse koje uključuju stavljanje proizvoda na tržište uz tvrdnju da su identični u nekoliko zemalja EU-a kada se njihov sastav ili svojstva značajno razlikuju,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (A8-0267/2018),

A.  budući da bi trgovačka društva pri promicanju, prodaji i isporuci proizvoda trebala pružiti potrošačima točne i lako razumljive informacije o točnom sastavu proizvoda, kao i o lokalnim proizvodima i receptima, kako bi im omogućili donošenje informirane odluke o kupnji;

B.  budući da bi glavno načelo za brendove trebalo biti povjerenje koje potrošači imaju u sastav, vrijednost i kvalitetu proizvoda budući da je stoga dužnost proizvođača osigurati da ta očekivanja budu ispunjena;

C.  budući da potrošači nisu svjesni toga da su proizvodi istog brenda i u istom pakiranju prilagođeni lokalnim sklonostima i ukusima i budući da neujednačena kvaliteta proizvoda izaziva zabrinutost da se s nekim državama članicama postupa drugačije nego s drugima; budući da je Europska unija već razvila oznake kako bi ispunila posebna očekivanja potrošača i uzela u obzir specifičnosti proizvodnje kroz neobavezne uvjete za kvalitetu;

D.  budući da je Direktiva 2005/29/EZ o nepoštenoj poslovnoj praksi glavi zakonodavni alat Unije kojim se osigurava da se potrošači ne izlažu zavaravajućem oglašavanju i drugim nepoštenim praksama poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču, uključujući stavljanje na tržište proizvoda istog brenda na način koji bi mogao zavarati potrošača;

E.  budući da nepoštene poslovne prakse u relevantnoj Direktivi mogu biti formulirane na takav način da ih se zabrani u svim ili pak pod određenim okolnostima; budući da, prema Komisiji, navođenje prakse u Prilogu I. Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi, gdje je to primjenjivo, pridonosi većoj pravnoj sigurnosti i time poštenijem tržišnom natjecanju među proizvođačima na tržištu;

F.  budući da potrošači povezuju brend, proizvod i kvalitetu te u skladu s tim očekuju da proizvodi istog brenda i/ili proizvodi identičnog izgleda budu i jednako kvalitetni bez obzira na to prodaju li se u njihovoj ili nekoj drugoj državi članici;

G.  budući da potrošači isto tako povezuju brend proizvoda ili oznaku ili pakiranje poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda s kvalitetom te u skladu s tim očekuju da proizvodi istog brenda koji se stavljaju na tržište pod istom robnom markom ili jednakim izgledom budu jednaki i po pitanju kvalitete i sastava bez obzira na to prodaju li se u matičnoj državi ili nekoj drugoj državi članici; budući da svi poljoprivrednici u Europskoj uniji proizvode osnovne proizvode u skladu s istim visokim standardima, a potrošači očekuju da se ta ujednačenost kvalitete proteže i na druge proizvode u prehrambenom lancu, bez obzira na to gdje žive;

H.  budući da svi građani EU-a zaslužuju jednako postupanje u pogledu prehrambenih i neprehrambenih proizvoda koji se prodaju na jedinstvenom tržištu;

I.  budući da se takve nepoštene prakse moraju ukloniti kako se potrošačima ne bi davale netočne informacije i budući da se samo jakom sinergijom na razini EU-a može riješiti to prekogranično pitanje;

J.  budući da države članice moraju procijeniti za svaki pojedinačni slučaj je li poslovna praksa nepoštena prema Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi, osim u slučaju praksi navedenih u Prilogu I.;

K.  budući da je predsjednik Juncker u svom govoru o stanju Unije naglasio da je neprihvatljivo da se u nekim dijelovima Europe prodaje hrana čija je kvaliteta lošija nego u drugim zemljama, usprkos tome što je jednako označena i pakirana;

L.  budući da postoje znatne razlike u primjeni Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi među državama članicama, pri čemu metodološki pristupi i učinkovitost rješenja te provedba Direktive u državama članicama znatno variraju;

M.  budući da brend često ima najvažniju ulogu u odlukama o vrijednosti proizvoda;

N.  budući da bi se ojačanim i učinkovitijim okvirom za suradnju u području provedbe potaknulo povjerenje potrošača i smanjila šteta za potrošače;

O.  budući da svi potrošači u EU-u imaju ista prava i budući da analize pokazuju da određeni proizvođači prodaju proizvode različite kvalitete pod istom robnom markom i s obmanjujuće jednakim izgledom te da određeni proizvodi u nekim zemljama sadržavaju manju količinu glavnog sastojka ili sastojke niže kakvoće koji zamjenjuju one više kvalitete; budući da je taj problem rasprostranjeniji u državama članicama koje su pristupile EU-u nakon 2004.; budući da su u analizama utvrđeni slučajevi gdje se isti proizvodi ili proizvodi obmanjujuće jednakog izgleda i niže kvalitete ili drukčijeg okusa, konzistencije ili druge organoleptičke karakteristike prodaju po cijenama koje se uvelike razlikuju od jedne države članice do druge; budući da to predstavlja zlouporabu identiteta robne marke te sprečava provođenje načela jednakog postupanja sa svim potrošačima, čak i ako se time ne krše načela slobodnog tržišnog gospodarstva ili postojeća pravila o označavanju ili drugi propisi o hrani;

P.  budući da je bilo slučajeva značajnih razlika u proizvodima poput dječje hrane, čime se dovode u pitanje načela i tvrdnje proizvođača o prilagodbama proizvoda lokalnim sklonostima; budući da rezultati određenih laboratorijskih ispitivanja potvrđuju da proizvodi lošije kvalitete mogu sadržavati manje zdrave kombinacije sastojaka, čime se krši načelo jednakog postupanja prema svim potrošačima; budući da su neki zastupnici proizvođača pristali izmijeniti recepte svojih proizvoda u nekim zemljama kako bi se na cijelom jedinstvenom tržištu nudili identični proizvodi;

Q.  budući da u okviru te neprihvatljive prakse poznate multinacionalne kompanije iz poljoprivredno-prehrambenog sektora nastoje ostvariti najveću moguću profitnu maržu iskorištavanjem razlika u kupovnoj moći među državama članicama;

R.  budući da je Komisija u svojem prijedlogu „Nove pogodnosti za potrošače”, ciljanoj reviziji direktiva o zaštiti potrošača u EU-u koja proizlazi iz provjere prikladnosti zakonodavstva EU-a u području zaštite potrošača i stavljanja proizvoda na tržište, predložila da se ažurira Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi kako bi se izrijekom utvrdilo da nacionalna tijela mogu ocjenjivati i rješavati slučajeve zavaravajućih poslovnih praksi koje uključuju stavljanje proizvoda na tržište uz tvrdnju da su identični u nekoliko zemalja EU-a kada se njihov sastav ili obilježja znatno razlikuju;

S.  budući da se razlike u proizvodima i inovacije ne bi kao takve smjele ograničiti iako se potrošače ne bi smjelo zavaravati;

T.  budući da subjekti u lancu opskrbe hranom imaju veliku korist od jedinstvenog tržišta, a trgovina hranom ima sve važniju prekograničnu dimenziju i vrlo je važna za funkcioniranje unutarnjeg tržišta;

U.  budući da je za potpuno iskorištavanje prednosti unutarnjeg tržišta presudna bolja primjena postojećeg zakonodavstva EU-a u području hrane i potrošača kako bi se identificirali i riješili neopravdani dvostruki standardi i time potrošače zaštitilo od zavaravajućih informacija i poslovnih praksi;

V.  budući da postoji stalna potreba da se u tom pogledu ojača uloga udruga potrošača; budući da udruge potrošača imaju jedinstvenu ulogu u jamčenju povjerenja potrošača te da bi ih trebalo još više podržati dodatnim pravnim i gospodarskim mjerama i jačanjem njihovih kapaciteta;

W.  budući da bi dokazane razlike u sastojcima usporedivih proizvoda dugoročno mogle predstavljati rizik za zdravlje potrošača, osobito u slučaju osjetljivih potrošača, poput djece i osoba sa prehrambenim i/ili zdravstvenim problemima, čime se doprinosi pogoršanju dobrobiti građana; budući da je to primjerice slučaj ako je razina masti i/ili šećera viša od očekivanog, ako su masti životinjskog podrijetla zamijenjene mastima biljnog podrijetla ili obrnuto, ako je šećer zamijenjen umjetnim sladilima ili ako je povećan udio soli; budući da oznake koje ne daju detaljni opis upotrijebljenih aditiva ili broj zamjenskih tvari koje zamjenjuju osnovne sastojke zavaravaju potrošače i mogu predstavljati rizik za njihovo zdravlje;

X.  budući da ne postoji zakonodavna regulativa o dvojnoj kvaliteti na razini EU-a, zbog čega je nemoguće uspoređivati kvalitetu ili utvrđivati slučajeve dvojne kvalitete te ne postoje instrumenti koji bi se mogli upotrijebiti za rješavanje tog pitanja; budući da službe Komisije za reviziju i analizu u području hrane i zdravlja redovito izvještavaju o manjkavoj primjeni i provedbi primjenjivih zahtjeva iz zakonodavstva EU-a o hrani, primjerice o označavanju strojno otkoštenog mesa(12) ili korištenju prehrambenih aditiva(13);

Y.  budući da se razlike u sastavu koje mogu utjecati na zdravlje potrošača mogu vidjeti ne samo u prehrambenim namirnicama, nego i u kozmetičkim proizvodima, higijenskim proizvodima i proizvodima za čišćenje;

Z.  budući da reformulacija sastojaka u cilju smanjenja udjela masti, šećera i soli u hrani kasni u mnogim zemljama središnje, istočne i jugoistočne Europe;

1.  ističe da su rezultati brojnih ispitivanja i istraživanja provedenih u nekoliko država članica, prije svega u srednjoj i istočnoj Europi s različitim metodologijama laboratorijskog testiranja, dokazali da postoje razlike s više ili manje odstupanja, među ostalim u sastavu i korištenim sastojcima, između proizvoda koji se na jedinstvenom tržištu prodaju i oglašavaju pod istim brendom i u naizgled identičnim pakiranju, na štetu potrošača; napominje da u skladu s istraživanjem provedenim za jedno nadležno nacionalno tijelo veliku većinu potrošača te razlike zabrinjavaju; stoga na temelju rezultata tih ispitivanja i istraživanja zaključuje da su potrošači zabrinuti zbog diskriminacije između različitih tržišta u državama članicama; ističe da nije prihvatljiv niti jedan takav oblik diskriminacije i da bi svi potrošači u EU-u trebali imati pristup proizvodima jednake razine kvalitete;

2.  naglašava da se slučajevi takvih znatnih razlika ne odnose samo na prehrambene proizvode, već često i na neprehrambene proizvode, uključujući deterdžente, kozmetičke i higijenske proizvode te proizvode namijenjene za dojenčad;

3.  podsjeća na to da je Parlament 2013. godine pozvao Komisiju da provede smislenu istragu kako bi se moglo procijeniti postoji li potreba za prilagodbom postojećeg zakonodavstva Unije te da izvijesti Europski parlament i potrošače o rezultatima;

4.  pozdravlja nedavne inicijative za rješavanje tog pitanja koje je najavila Komisija, osobito njezinu predanost uspostavljanju zajedničkih metodologija ispitivanja, dodjeljivanju proračunskih sredstava za njezinu pripremu i provedbu, prikupljanju dodatnih pouzdanih i usporedivih dokaza, ažuriranju Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i pokretanju Centra znanja za prijevare s hranom i kvalitetu hrane;

5.  prima na znanje da je Europsko vijeće povjerilo rješavanje pitanja dvojne kvalitete Forumu na visokoj razini za poboljšano funkcioniranje lanca opskrbe hranom; potiče države članice i njihova nadležna tijela da aktivno sudjeluju u postojećim inicijativama, uključujući razvoj i uključivanje usklađene metodologije ispitivanja u njihovu radnu praksu te prikupljanje dodatnih dokaza; naglašava da strane koje zastupaju interese potrošača, što uključuje predstavnike organizacija za zaštitu potrošača, predstavnike proizvođača i istraživačke organizacije koje su provodile ispitivanja proizvoda u državama članicama, trebaju biti aktivno uključene u taj postupak i da im se treba dopustiti da izdaju mišljenja u svoje ime; vjeruje da bi Parlament trebao biti uključen u sve tekuće inicijative koje bi mogle utjecati na pokušaje da se riješi pitanje dvojne kvalitete proizvoda;

6.  preporučuje dotičnim državama članicama da izrade vlastitu procjenu metodologije i učinkovitosti provedbe Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i drugog postojećeg zakonodavstva o pitanju dvojne kvalitete prehrambenih i drugih proizvoda te da je dostave Komisiji radi objektivne procjene ozbiljnosti problema;

7.  pozdravlja činjenicu da je Parlament usvojio pilot projekt za 2018., koji uključuje niz istraživanja tržišta podijeljenih u nekoliko kategorija potrošačkih proizvoda s ciljem procjene različitih aspekata dvojne kvalitete; očekuje da se projekt provodi i objavi na vrijeme, kako je prvotno planirano; vjeruje da bi se projekt trebao proširiti i na 2019. godinu kako bi se postigla veća širina znanja i obuhvatili sektori izvan prehrambenog; poziva na to da se zastupnike više uključi u nadzor projekta; potiče Parlament, Komisiju i države članice da iskoriste sve raspoložive instrumente, uključujući pilot projekte i nacionalne projekte kako bi dodatno ocijenili različite aspekte dvojne kvalitete prehrambenih proizvoda;

8.  ističe da su sveobuhvatne informacije o javnom tijelu koje je nadležno za poduzimanje mjera i o odgovarajućim administrativnim ili sudskim postupcima, što obuhvaća mogućnost da građani podnose pritužbe na internetu, ključne za učinkovitu provedbu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi; stoga smatra negativnim nedostatak informacija u državama članicama o kojima je riječ koje, usprkos tome što su neke države članice upozorile na potrebu da se riješi pitanje dvojne kvalitete proizvoda, te informacije ne objavljuju na mrežnim stranicama nadležnih tijela;

9.  ističe da je Komisija već primila obavijest o novim nacionalnim mjerama za označivanje koje su osmišljene kako bi se upozorilo potrošače na razlike u sastavu prehrambenih proizvoda;

10.  pozdravlja činjenicu da je Komisija, kako bi se dodatno poboljšala zaštita potrošača u EU-u te pružila potpora poduzećima, pokrenula program osposobljavanja na internetu kako bi se poduzećima pomoglo da bolje razumiju i poštuju prava potrošača u EU-u;

Obavijest Komisije o primjeni zakonodavstva EU-a o hrani i zaštiti potrošača na pitanja dvojne kvalitete proizvoda

11.  prima na znanje Obavijest Komisije o primjeni zakonodavstva EU-a o hrani i zaštiti potrošača na pitanja dvojne kvalitete proizvoda; ističe da se tom obavijesti želi pomoći nacionalnim tijelima da utvrde krši li poduzeće koje u različitim državama prodaje proizvode dvojne kvalitete propise EU-a u području hrane i potrošača i dati savjete o međusobnoj suradnji; ističe da nacionalna tijela pristup izložen u Obavijesti, koji se sastoji od pojedinačnih koraka, a kojim ta tijela utvrđuju krši li se proizvodima zakonodavstvo EU-a, trenutačno ne primjenjuje u praski, što bi moglo značiti da se krše prava potrošača;

12.  slaže se s Komisijom da na jedinstvenom tržištu potrošači koji imaju opće razumijevanje načela slobodnog kretanja robe i jednakog pristupa robi ne očekuju da će se proizvodi koji se prodaju pod istim brendom u različitim državama razlikovati; podsjeća da prema mišljenju Komisije studije o vjernosti određenom brendu pokazuju da brendovi u svijesti potrošača funkcioniraju kao određena vrsta potvrde kontrolirane i dosljedne kvalitete; isto se tako slaže s Komisijom da se time objašnjava zašto neki potrošači očekuju da će proizvodi određenog brenda biti jednake kvalitete, ako ne i potpuno isti, bez obzira na to gdje su i kada kupljeni, i da će ih vlasnici tog brenda obavijestiti kada odluče promijeniti sastav proizvoda;

13.  stoga smatra da pružanje dodatnih informacija, neovisno o tome nalaze li se one u glavnom vidnom polju potrošača, nije dovoljno osim ako potrošač jasno razumije da se dotični proizvod razlikuje od naizgled identičnih proizvoda istog brenda koji se prodaje u drugoj državi članici;

14.  u tom se kontekstu isto tako slaže s Komisijom da proizvođači ne moraju nužno nuditi identične proizvode u različitim geografskim područjima i da slobodno kretanje robe ne znači da svaki proizvod mora svugdje na jedinstvenom tržištu biti jednak; naglašava da je poslovnim subjektima dopušteno da stavljaju na tržište i prodaju robu različitog sastava i obilježja na temelju legitimnih čimbenika, pod uvjetom da u potpunosti poštuju zakonodavstvo EU-a; međutim, naglašava da se ti proizvodi ne bi trebali razlikovati u kvaliteti ako su ponuđeni potrošačima na različitim tržištima;

15.  smatra da je pružanje točnih i lako razumljivih informacija potrošačima ključno za rješavanje pitanja dvojne kvalitete proizvoda; uvjeren je da, u slučaju da određeno poduzeće namjerava na tržište različitih država članica staviti proizvod koji se razlikuje po pojedinim obilježjima, takav proizvod ne smije biti označen i brendiran na naizgled identičan način;

16.  napominje da mogu postojati prihvatljive razlike u sastavu proizvoda jednog brenda i da se proizvodi mogu razlikovati zbog regionalnih sklonosti potrošača, nabavljanja lokalnih sastojaka, zahtjeva nacionalnog zakonodavstva ili ciljeva reformulacije; naglašava da namjera nije utvrditi ili uskladiti zahtjeve u pogledu kvalitete hrane te da nije poželjno proizvođačima propisivati točan sastav raznih proizvoda; međutim, smatra da se sklonosti potrošača ne bi trebalo koristiti kao izliku za snižavanje kvalitete ili ponudu različitih stupnjeva kvalitete na različitim tržištima; naglašava da se potrošače mora na jasan način informirati i osvijestiti o toj prilagodbi za svaki pojedini proizvod, a ne samo općenito o postojanju te „ustaljene prakse”;

17.  smatra da se Obavijest ponajprije odnosi na prehrambene proizvode; smatra da bi se odredbe o primjeni zakona o zaštiti potrošača trebale primjenjivati općenito na sve prehrambene i neprehrambene proizvode dostupne na jedinstvenom tržištu i da etikete trebaju biti čitljive potrošačima i sadržavati sve informacije o proizvodu;

18.  skreće pozornost na smjernice Komisije za primjenu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi iz 2016. u kojima stoji da se roba istog brenda te jednakog ili sličnog pakiranja može razlikovati u sastavu ovisno o mjestu proizvodnje i odredišnom tržištu, tj. može se razlikovati od jedne do druge države članice i da se prema toj Direktivi poslovne prakse za prodaju proizvoda različitog sastava nisu same po sebi nepoštene; naglašava važnost smjernica koje je objavila Komisija za olakšavanje ispravne i usklađene primjene Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi; stoga poziva Komisiju da pojasni odnos između Obavijesti, smjernica i dokumenta koji je sastavila podskupina za unutarnje tržište Foruma na visokoj razini za poboljšano funkcioniranje lanca opskrbe hranom;

19.  napominje da mogu postojati različiti zahtjevi za metode kontrole koje koriste nacionalna nadležna tijela; ističe da su već provedene različite analize koje bi mogle poslužiti kao temelj za osmišljavanje i provedbu zajedničke metodologije ispitivanja, čak i ako su se njihove metodologije razlikovale, a rezultati nisu ocjenjivani na isti način; smatra da treba jasno navesti svrhu razvoja metodologije koju izrađuje Zajednički istraživački centar Komisije kako bi se osiguralo usklađeno tumačenje dobivene metodologije, uključujući definiciju „znatnih razlika” i nadležnim tijelima omogućilo da je koriste; ističe da bi utvrđivanje toga koji je od raznih proizvoda najbliži standardu, a time i „referentni proizvod”, u stvarnosti moglo negativno utjecati na ukupnu procjenu jer bi to moglo biti preteško utvrditi;

20.  pozdravlja nastojanja Komisije da pomogne nacionalnim tijelima za provedbu u prepoznavanju nepoštenih poslovnih praksi pri stavljanju prehrambenih proizvoda na tržište; poziva Komisiju da u tom pogledu koordinira nacionalna nadležna tijela; ističe da je cilj te metodologije osigurati da države članice na zajedničkoj osnovi prikupljaju pouzdane i usporedive dokaze te doprinijeti ukupnoj ocjeni ozbiljnosti i raširenosti problema dvojne kvalitete na jedinstvenom tržištu; podsjeća na to će se činjenice u slučajevima nepoštenih praksi i dalje ocjenjivati na temelju okolnosti svakog pojedinog slučaja, s obzirom na to da je razmjer zavaravanja potrošača uvijek stvar subjektivne prosudbe nadležnog tijela ili suda;

21.  pozdravlja odluku Komisije da pozove nadležna tijela da u državama članicama provode više ispitivanja tržišta koja obuhvaćaju usporedbu proizvoda u različitim regijama i zemljama; no ističe da bi se prema Komisiji takva ispitivanja trebala provoditi prema zajedničkom pristupu ispitivanju, koji još nije u potpunosti razvijen; naglašava da je potrebno pridržavati se rokova kako bi se rezultati ispitivanja provedenih u okviru zajedničkog pristupa ispitivanju prikupili, objavili na svim službenim jezicima EU-a u javno dostupnoj bazi podataka i analizirali što je prije moguće, ali najkasnije do kraja 2018. godine; isto tako naglašava da je potrebno odmah objaviti te rezultate kako bi se potrošači i proizvođači mogli informirati i kako bi se podigla svijest i time pomoglo u smanjivanju broja slučajeva proizvoda dvojne kvalitete;

Ostali aspekti dvojne kvalitete

22.  naglašava da su privatne marke postale neizostavan dio potrošačkih košara i da je u posljednjih deset godina njihov tržišni udio porastao u većini kategorija proizvoda u većini država članica; smatra da, kako bi se spriječilo zbunjivanje potrošača, privatne marke ne bi smjele podsjećati na proizvod određenog brenda; ponovno tvrdi da Komisija treba posvetiti posebnu pozornost pitanju privatnih marki, kako bi se riješio problem miješanja privatnih marki i brendiranih proizvoda; napominje da je jedinstveno tržište dostupno proizvođačima, ali da istodobno vlada velika konkurencija i da su neke robne marke sveprisutne ili imaju dobar ugled na razini Unije;

23.  podsjeća da je Parlament više puta pozvao Komisiju da utvrdi ima li dvojna kvaliteta negativne posljedice za lokalnu i regionalnu proizvodnju, posebno mala i srednja poduzeća; izražava žaljenje zbog činjenice da Komisija dosad nije iznijela nikakve podatke;

24.  naglašava da krivotvorenje proizvoda poznatih robnih marki izlaže potrošače zdravstvenim i sigurnosnim rizicima, potkopava povjerenje potrošača u brendove i dovodi do gubitka prihoda za proizvođače; napominje da je raspon krivotvorenih proizvoda otkrivenih u EU-u i dalje širok i obuhvaća gotovo sve vrste robe;

25.  zabrinut je zbog ograničenja koja su postavljena trgovcima pri kupnji robe, što se može negativno odraziti na izbor potrošača; potiče Komisiju da utvrdi čimbenike kojima se doprinosi rascjepkanosti jedinstvenog tržišta robe i nezakonito ograničava mogućnost potrošača da u potpunosti ostvare korist od jedinstvenog tržišta, s posebnim fokusom na teritorijalna ograničenja u opskrbi i njihove posljedice; poziva Komisiju da se posluži zakonodavstvom o tržišnom natjecanju, ako je primjenjivo, kako bi se riješilo pitanje takvih praksi;

26.  ističe da nadležna nacionalna tijela mogu uzimati uzorke i obavljati ispitivanja samo na teritoriju svoje države članice; ističe potrebu za pojačanom, učinkovitom, transparentnom i brzom prekograničnom suradnjom, kao i razmjernom podataka, uključujući podatke o potencijalno nesukladnim proizvodima i informacije o mogućim nepoštenim praksama, među nacionalnim tijelima za zaštitu potrošača i hranu, udrugama za zaštitu potrošača i komisije kako bi se riješio problem dvojne kvalitete proizvoda te unaprijedila i uskladila primjena zakonodavstva; poziva Komisiju i države članice da u tom ssmislu intenzivnije surađuju; u tom pogledu pozdravlja usvajanje revidirane Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača kojom se jačaju istražne i provedbene ovlasti, poboljšava razmjena informacija i podataka kao i pristup svim relevantnim informacijama te se uspostavljaju usklađena pravila o postupku koordinacije mjera istrage i provedbe;

27.  prepoznaje korisnost „opsežnih provjera” kao važnog oblika koordinacije provedbe u okviru Uredbe o suradnji u zaštiti potrošača te poziva Komisiju i države članice da ih dodatno pojačaju i povećaju njihov doseg;

Preporuke i daljnji koraci

28.  naglašava vrijednost opsežne i pravovremene javne rasprave koja povećava svijest potrošača o proizvodima i njihovim obilježjima; napominje da su neki proizvođači i vlasnici privatnih marki već najavili promjenu recepata ili upotrebu jedinstvenog standarda proizvodnje na razini EU-a; naglašava važnost uloge industrije u poboljšanju transparentnosti i jasnoće u pogledu sastava proizvoda te kvalitete i bilo kakvih promjena u tom pogledu; pozdravlja inicijativu Komisije da u tom pogledu razvije kodeks ponašanja; poziva da se i proizvođačima i trgovcima dozvoli veća uključenost da što prije pomognu pronaći učinkovito rješenje za sadašnju situaciju, što je u njihovom vlastitom interesu jer se ne bi moralo posegnuti za postupcima sankcioniranja, i osiguraju europskim potrošačima pristup proizvodima iste kvalitete diljem cijelog jedinstvenog tržišta; poziva proizvođače da razmisle o logotipu na pakiranju kojim bi se naznačilo da su sadržaj i kvaliteta proizvoda istog brenda isti u svim državama članicama;

29.  poziva organizacije za zaštitu potrošača, civilnog društva i prijavljena nacionalna tijela nadležna za provedbu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i drugog relevantnog zakonodavstva da aktivnije sudjeluju u javnoj raspravi i informiranju potrošača; izražava uvjerenje da bi organizacije potrošača mogu uvelike doprinijeti rješavanju problema dvojne kvalitete proizvoda; poziva Komisiju i države članice da financijskim i pravnim mehanizmima povećaju potporu nacionalnim organizacijama za zaštitu potrošača kako bi ove mogle izgraditi kapacitete, razviti aktivnosti ispitivanja, provoditi komparativna ispitivanja te, u suradnji s nadležnim tijelima, pomoći pratiti i objelodaniti nepoštene razlike među proizvodima; nadalje, smatra da bi trebalo promicati poboljšanu prekograničnu razmjenu informacija među udrugama za zaštitu potrošača;

30.  smatra, na temelju prijašnjih iskustava, da nadležna tijela nisu bila u mogućnosti sama učinkovito riješiti konkretne slučajeve dvojne kvalitete na nacionalnoj razini ili provesti postojeće zakonodavstvo ili su to pokušala učiniti samo u najmanjoj mogućoj mjeri, među ostalim i zbog nepostojanja izričitih pravnih propisa na razini EU-a; podsjeća da su države članice odgovorne za provedbu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i da bi stoga to trebale i činiti kako zavaravajuće marketinške prakse potrošače ne bi dovele u zabludu; naglašava da bi države članice trebale osigurati da nadležna nacionalna tijela raspolažu odgovarajućim tehničkim, financijskim i ljudskim kapacitetima kako bi se osigurala učinkovita provedba; poziva države članice da potrošačima osiguraju prostor za podnošenje pritužbi i njihovo istraživanje te da ih u najvećoj mogućoj mjeri informiraju o njihovim pravima i mogućnostima u okviru provedbe postojećeg zakonodavstva te o obvezama prodavača da ih informiraju o sastavu i, gdje je to primjenjivo, podrijetlu proizvoda;

31.  skreće pozornost na činjenicu da je pitanje dvojne kvalitete izravno povezano s temeljem funkcioniranja jedinstvenog tržišta i povjerenja potrošača koji su ugroženi te stoga, između ostalog, zahtijeva rješenje na razini Unije pomoću izravno izvršivih mjera; uvjeren je da će djelovanje na razini Unije, s obzirom na mogućnost djelovanja na nacionalnoj razini, zaštititi cjelovitost jedinstvenog tržišta; poziva Komisiju da izradi inventar postojećih nacionalnih standarda za prehrambene i neprehrambene proizvode u EU-u i procijeni njihovu relevantnost za slučajeve dvojne kvalitete na jedinstvenom tržištu;

32.  poziva na hitno razvijanje kapaciteta i mehanizama na razini EU-a u okviru specijalizirane jedinice za praćenje i nadzor u postojećem tijelu EU-a (Zajednički istraživački centar, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) ili neko drugo tijelo), čime bi se birokracija svela na minimum, na praćenje usklađenosti u sastavu i proporcionalne korištenje sastojaka u identično označenim i pakiranim prehrambenim proizvodima te ocjenjivanje komparativnih laboratorijskih analiza kako bi se prepoznale te nepoštene poslovne prakse pri promidžbi prehrambenih proizvoda;

33.  pozdravlja Komisijin prijedlog „Nove pogodnosti za potrošače”, u kojem se želi riješiti problem dvojne kvalitete proizvoda kroz izmjenu članka 6. Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i stavljanje određenog proizvoda na tržište uz tvrdnju da je identičan istom proizvodu koji je stavljen na tržište u više drugih država članica, kada se radi o proizvodima s razlikama u sastavu ili obilježjima, definirati kao zavaravajuću poslovnu praksu; međutim, napominje da prijedlog sadržava i neke nejasne odredbe koje zahtijevaju pojašnjenje kako bi se osiguralo ispravno tumačenje i primjena;

34.  snažno je uvjeren, međutim, da bi se izmjenom Priloga I. Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi stavljanjem dodatnog stavka na „crnu listu” kojom se definiraju prakse koje su zabranjene u svim uvjetima i kojom se eksplicitno spominje dvojna kvaliteta proizvoda istog brenda u slučajevima kad je različita i ne ispunjava očekivanja potrošača, na najučinkovitiji način riješili neopravdani slučajevi dvojne kvalitete;

35.  ističe da bi rezultat zakonodavnog postupka trebala biti jasna definicija dvojne kvalitete i jasno utvrđen način na koji bi nadležna tijela trebala procjenjivati i rješavati svaki pojedini slučaj; u tom pogledu naglašava da bi otvoreni popis takozvanih „legitimnih čimbenika” mogao ugroziti sposobnost nadležnih tijela da provedu procjenu i primijene propise; zabrinut je da bi pojam „definiranih sklonosti potrošača” pri ocjenjivanju je li razlika u sastavu proizvoda opravdana ili ne mogao dovesti do proturječnih tumačenja među nadležnim tijelima;

36.  poziva Komisiju da produži mandat Zajedničkog istraživačkog centra kako bi u roku jedne godine razvio usklađenu metodologiju na razini EU-a za uspoređivanje obilježja neprehrambenih proizvoda i smjernice za povećanje transparentnosti proizvoda uz pomoć te ocijenio rezultate ispitivanja; ističe da bi Zajednički istraživački centar u svrhu razmjene najboljih praksi u tom području isto tako trebao surađivati s tijelima država članica koja su već provela svoja ispitivanja proizvoda, ali nacionalnim tijelima država članica još nisu dostavila rezultate;

37.  ističe da su najviši prioritet sigurnost i kvaliteta prehrambenih proizvoda te zaštita potrošača od zavaravanja; podsjeća Komisiju na njezinu odluku o boljem praćenju i poboljšanju pravilne primjene zakonodavstva EU-a; smatra da bi nadležna nacionalna tijela trebala stvarno nadzirati usklađenost s mjerodavnim propisima u tim područjima;

38.  pozdravlja prijedlog Komisije za poboljšanje transparentnosti znanstvenih studija u području sigurnosti hrane kao odgovor na zabrinutost javnosti, kako bi se povećao pristup informacijama koje su potrebne za donošenje odluka o kupnji na temelju pouzdane znanstvene procjene rizika;

39.  poziva nacionalna tijela za hranu da u pojedinim slučajevima utvrde jesu li potencijalno diskriminatorne prakse stvarno nezakonite u odnosu na odredbe Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i njihovu interakciju sa zahtjevima o poštenom informiranju utvrđenima u Uredbi (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani;

40.  napominje da su svi građani EU-a pogođeni praksama dvojne kvalitete, uključujući u slučajevima kada putuju iz jedne države članice u drugu;

41.  međutim ističe da značajne razlike u proizvodima za bebe, poput hrane za dojenčad i malu djecu, ne mogu biti opravdane samo na temelju raznolikosti regionalnih preferencija u pogledu okusa u EU-u;

42.  snažno odbacuje tvrdnje nekih proizvođača da se promjene u sastavu i/ili kvaliteti provode kako bi cijene odgovarale očekivanjima potrošača; ističe da su razne studije pokazale da su proizvodi niže kvalitete često skuplji nego njihovi pandani više kvalitete drugdje u EU-u;

43.  snažno potiče korištenje načela kružnog gospodarstva za pakiranja proizvoda i ističe da proizvođač, ako je pakiranje proizvoda u jednoj državi članici usklađeno s tim načelom, mora uložiti usklađene napore kako bi osigurao da su takvi svi njegovi proizvodi koji se stavljaju na tržište pod istom robnom markom u istoj vrsti ambalaže diljem EU-a i izvan njega;

44.  ističe da neki slučajevi dvojne kvalitete proizvoda proizlaze iz neprovođenja zakonodavstva EU-a; poziva tijela država članica da pod hitno počnu provoditi postojeće propise EU-a o označavanju hrane, uključujući u pogledu, primjerice, strojno otkoštenog mesa;

o
o   o

45.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 149, 11.6.2005., str. 22.
(2) SL L 345, 27.12.2017., str. 1.
(3) SL L 304, 22.11.2011., str. 18.
(4) SL C 65, 19.2.2016., str. 2.
(5) SL C 264 E, 13.9.2013., str. 11.
(6) SL C 93, 24.3.2017., str. 27.
(7) SL C 86, 6.3.2018., str. 40.
(8) SL C 11, 12.1.2018., str. 2.
(9) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0027.
(10) O-000019/2017.
(11) SL L 31, 1.2.2002., str. 1.
(12) http://ec.europa.eu/food/audits-analysis/overview_reports/act_getPDF.cfm?PDF_ID=219
(13) http://ec.europa.eu/food/audits-analysis/overview_reports/act_getPDF.cfm?PDF_ID=1148

Posljednje ažuriranje: 17. rujna 2019.Pravna napomena