Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2858(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odaberite dokument :

Podneseni tekstovi :

RC-B8-0484/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 25/10/2018 - 13.13

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0429

Usvojeni tekstovi
PDF 339kWORD 55k
Četvrtak, 25. listopada 2018. - Strasbourg Privremeno izdanje
Dobrobit životinja, upotreba antimikrobnih sredstava i utjecaj industrijskog uzgoja tovnih pilića na okoliš
P8_TA-PROV(2018)0429RC-B8-0484/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 25. listopada 2018. o dobrobiti životinja, upotrebi antimikrobnih sredstava i utjecaju industrijskog uzgoja tovnih pilića na okoliš (2018/2858(RSP))

Europski parlament

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2007/43/EZ od 28. lipnja 2007. o utvrđivanju minimalnih pravila za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa (Direktiva o tovnim pilićima)(1),

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. studenoga 2015. o novoj strategiji za dobrobit životinja za razdoblje 2016. ‒ 2020.(2),

–  uzimajući u obzir akcijski plan EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti temeljen na načelu „jedno zdravlje” iz 2017.,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. siječnja 2012. o strategiji Europske unije za zaštitu i dobrobit životinja za razdoblje 2012. – 2015. (COM(2012)0006),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 13. travnja 2018. upućeno Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni Direktive 2007/43/EZ i njezinu utjecaju na dobrobit pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa te izradi pokazatelja dobrobiti (COM(2018)0181),

–  uzimajući u obzir studiju Komisije o primjeni Direktive Vijeća 2007/43/EZ i izradi pokazatelja dobrobiti objavljenu 21. studenoga 2017.,

–  uzimajući u obzir dogovor(3) o Uredbi o veterinarskim lijekovima postignut 5. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o prenosivim bolestima životinja te o izmjeni i stavljanju izvan snage određenih akata u području zdravlja životinja („Zakon o zdravlju životinja”)(4),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/625 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o službenim kontrolama i drugim službenim aktivnostima kojima se osigurava primjena propisa o hrani i hrani za životinje, pravila o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja(5),

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu životinja koje se drže u svrhu proizvodnje i Direktivu Vijeća 98/58/EZ od 20. srpnja 1998. o tom pitanju(6),

–  uzimajući u obzir Provedbenu odluku Komisije (EU) 2017/302 оd 15. veljače 2017. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća, za intenzivni uzgoj peradi ili svinja(7),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je EU veliki svjetski proizvođač tovnih pilića čija proizvodnja doseže otprilike 7 milijardi komada peradi za prehrambene potrebe; budući da je u peradarstvu, sektoru u kojem se proizvodnja odvija u skladu s europskim načelom „od farme do stola”, zaposleno više od četvrtine milijuna radnika i da u Europi ima 23 000 velikih peradarskih farmi;

B.  budući da su Direktivom 2007/43/EZ o tovnim pilićima utvrđeni minimalni standardi za zaštitu pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa; budući da je važno da Komisija, države članice i proizvođači poštuju ta pravila i provode redovite inspekcijske preglede u tom području;

C.  budući da se prema podacima iz Komisijine studije o primjeni Direktive Vijeća 2007/43/EZ objavljene 21. studenog 2017. u skladu s općim pravilom 34 % tovnih pilića drži na farmama s gustoćom naseljenosti od 33 kg/m2, 40 % na farmama s gustoćom naseljenosti od 34 - 39 kg/m2, a 26 % na maksimalnoj gustoći naseljenosti (do 42 kg/m2) dopuštenoj tom Direktivom;

D.  budući da provedba Direktive o tovnim pilićima nije ujednačena i da je u nedavnom provedbenom izvješću Komisije utvrđeno da je njezina provedba u državama članicama u najboljem slučaju nedosljedna;

E.  budući da je prekomjerna upotreba antimikrobnih veterinarskih lijekova, posebno u svrhu poticanja rasta, za metafilaksu i profilaksu, jedan od glavnih čimbenika koji utječu na razvoj antimikrobne rezistencije bakterija u svijetu; budući da loši uvjeti uzrokovani velikom gustoćom naseljenosti i toplinskim stresom mogu izazvati imunološke deficite i tovne piliće učiniti podložnijima na bolesti;

F.  budući da prisutnost višestruko rezistentnih zoonotskih sojeva bakterija Campylobacter spp. i Salmonella spp. na farmama i u mesu tovnih pilića predstavlja sve veću prijetnju ljudskom zdravlju, kao što navode Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC);

G.  budući da bi se propisi o dobrobiti životinja trebali ažurirati u skladu s novim znanstvenim saznanjima i vodeći računa o dugoročnoj konkurentnosti stočarstva; budući da korištenje uzgajivačkih sustava koji osiguravaju veću dobrobit za životinje može unaprijediti ishode u pogledu njihova zdravlja i dobrobiti i tako doprinijeti smanjenju potrebe za antimikrobnim lijekovima i istodobno osigurati visoku kvalitetu proizvoda;

H.  budući da je znanstveno mišljenje EFSA-e iz 2010. o utjecaju genetskih parametara na dobrobit industrijskih tovnih pilića i njihovu otpornost na stres pokazalo da se genetskom selekcijom na temelju brzine rasta tovnih pilića mogu ugroziti njihovo zdravlje i dobrobit;

I.  budući da europski građani iskazuju velik interes za dobrobit životinja te žele da im se kao potrošačima omogući bolja informiranost pri donošenju odluka;

J.  budući da je posljednji posebni barometar o dobrobiti životinja pokazao da više od 50 % europskih građana pri kupnji životinjskih proizvoda provjerava informacije o načinu proizvodnje i da bi možda bili spremni platiti više za veću dobrobit životinja; budući da više od 80 % europskih građana želi da se poveća dobrobit životinja na farmama u EU-u;

K.  budući da se 25 % pilećih prsa koja se konzumiraju u EU-u uvozi iz trećih zemalja u kojima su propisi o dobrobiti životinja manje strogi; budući da se najveći dio uvezenog pilećeg mesa koristi u ugostiteljstvu ili preradi hrane, gdje ne vrijede obveze stavljanja oznaka i informacija o podrijetlu mesa;

L.  budući da 90 % pilećeg mesa uvezenog iz trećih zemalja dolazi iz Tajlanda, Brazila i Ukrajine i da je Komisijina Glavna uprava za zdravlje i sigurnost hrane (DG SANTE) u tim zemljama provela revizije koje su pokazale znatne nedostatke u proizvodnom procesu i nedostatke u pogledu sukladnosti sa zakonodavstvom EU-a; budući da su uzgajivači iz EU-a i nevladine organizacije izrazili zabrinutost zbog gospodarskih, socijalnih i okolišnih posljedica uvoza jeftino proizvedenog pilećeg mesa i zavaravajućih oznaka na pilećem mesu koje se prerađuje u Europskoj uniji, a potječe iz trećih zemalja;

1.  prima na znanje nalaze Komisijina izvješća o primjeni Direktive 2007/43/EZ i njezinu utjecaju na dobrobit pilića koji se uzgajaju za proizvodnju mesa u kojem se navodi da su tu Direktivu pravilno provele samo dvije trećine država članica; zabrinut je zbog nalaza izvješća prema kojem gustoća naseljenosti u mnogim farmama prelazi vrijednost od 33 kg/m2 koja vrijedi kao opće pravilo;

2.  zabrinut je zbog povećanja višestruko rezistentnih uzročnika zoonoza koji se mogu naći na farmama tovnih pilića poput Campylobacter spp., Salmonella spp. i E. coli;

3.  priznaje napore koje su uzgajivači u brojnim državama članicama već uložili za dobrobit tovnih pilića pri provedbi Direktive o tovnim pilićima, a posebno oni koji sudjeluju u dobrovoljnim programima;

4.  poziva Komisiju i države članice da osiguraju usklađenu primjenu i potpunu provedbu Direktive 2007/43/EZ u pogledu građevinskih specifikacija i sigurnosti kako bi se osiguralo ostvarenje ciljeva Direktive;

5.  naglašava da nepošteno tržišno natjecanje dovodi do stvaranja nejednakih uvjeta za različite subjekte jer oni koji ne poštuju pravila ugrožavaju one koji ih poštuju;

6.  poziva Komisiju da osigura pouzdane i mjerljive usklađene pokazatelje dobrobiti životinja za piliće i roditeljska jata, kao i smjernice za najbolje raspoložive prakse za inkubatore;

7.  poziva Komisiju i države članice na rješavanje problema požara na peradarskim farmama promicanjem najboljih praksi; poziva države članice da u cijelosti predvide odgovarajuće i dostatne tečajeve osposobljavanja za uzgajivače u skladu s Direktivom 2007/43/EZ;

8.  poziva EFSA-u da sastavi mišljenje o pojavnosti i čimbenicima rizika za rezistentne bakterije Campylobacter spp., Salmonella spp. i E. coli sa zoonotskim potencijalom;

9.  pozdravlja dogovor o Uredbi o veterinarskim lijekovima postignut 5. lipnja 2018.; pozdravlja odredbe kojima se ograničava uporaba antibiotika za metafilaksu i profilaksu; podsjeća na svoje stajalište o preventivnim mjerama i zajedničkom znanstvenom mišljenju EMA-e i EFSA-e(8) u kojem se poziva na uzgoj rasplodnih jata koja rastu zdravije i sporije, gustoću naseljenosti koja ne povećava rizik od nastanka bolesti, manje skupine, izolaciju bolesnih životinja (čl. 10. Uredbe (EU) 2016/429) i provedbu postojećih propisa o dobrobiti životinja; vjeruje da će se zahvaljujući Uredbi olakšati prijeko potrebno djelovanje u cilju borbe s problemom antimikrobne otpornosti i potaknuti inovacije u području veterinarske medicine; smatra da europski sektor peradarstva i nacionalna tijela poduzimaju inicijative za smanjenje primjene antibiotika modernizacijom peradarskih farmi;

10.  naglašava da poboljšanje metode uzgoja životinja dovode do bolje kvalitete života za perad i smanjuju potrebu za korištenjem antimikrobnih sredstava, a primjer takvih poboljšanja su osiguravanje prirodne svjetlosti, čistog zraka i većeg prostora te smanjenje amonijaka; podsjeća Komisiju na izjavu iz Strategije za zdravlje životinja i važno promicanje prevencije kao rješenja koje je bolje od liječenja;

11.  naglašava da je dobrobit životinja sama po sebi preventivna mjera, da doprinosi smanjenju rizika od bolesti životinja, smanjenoj uporabi antimikrobnih sredstava i ostvarenju često boljih rezultata proizvodnje; napominje da bi antimikrobna sredstva zbog neprimjerene primjene mogla postati nedjelotvorna, što bi za posljedicu predstavljalo opasnost za zdravlje ljudi;

12.  poziva Komisiju da se dodatno pobrine za istraživanja u području antimikrobne otpornosti i najboljih praksi i da osigura da države članice stvarno provode preventivne mjere kao što su nadzor bolesti i kontrole;

13.  poziva Komisiju da promiče politike kojima bi se potaknula primjena alternativnih sustava uzgoja tovnih pilića i tradicionalnih i/ili tovnih pasmina kojima se omogućuje veća dobrobit;

14.  poziva Komisiju da izradi plan potpore za konkurentnu i održivu proizvodnju mesa peradi i uzgoj peradi kako bi se osigurala veća dobrobit za tovne piliće;

15.  poziva Komisiju da postroži granične kontrole mesa peradi koje se uvozi iz trećih zemalja kako bi se osiguralo da ono bude u skladu sa zakonodavstvom EU-a o dobrobiti životinja, sigurnosti hrane i okolišu;

16.  ističe da se povećao uvoz pilećeg mesa iz zemalja s nižim okolišnim i socijalnim standardima te standardima sigurnosti hrane i dobrobiti životinja; poziva Komisiju da osigura da uvezeno pileće meso, proizvodi i pripravci od pilećeg mesa budu proizvedeni u skladu s okolišnim i socijalnim standardima, standardima sigurnosti hrane i dobrobiti životinja koji vrijede u Uniji kako bi se zajamčili pošteni i jednaki uvjeti za uzgajivače iz EU-a;

17.  poziva Komisiju da predloži zakonodavstvo o obveznom stavljanju oznaka podrijetla uvezenog mesa na proizvodima koji se prerađuju u EU-u u sektorima maloprodaje i ugostiteljstva kako bi potrošači mogli donositi odluke utemeljene na informacijama;

18.  poziva Komisiju da uvede način na koji će se u EU-u označavati tovni pilići po uzoru na način na koji se već označavaju jaja u cilju veće transparentnosti i boljeg informiranja potrošača o dobrobiti životinja u poljoprivrednoj proizvodnji;

19.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji i državama članicama.

(1) SL L 182, 12.7.2007., str. 19.
(2) SL L 366, 27.10.2017., str. 149.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA-PROV(2018)0421.
(4) SL L 84, 31.3.2016., str. 1.
(5) SL L 95, 7.4.2017., str. 1.
(6) SL L 221, 8.8.1998., str. 23.
(7) SL L 43, 21.2.2017., str. 231.
(8) EMA – Odbor za veterinarske lijekove (CVMP) i EFSA – Odbor za biološke opasnosti (BIOHAZ), 2016. Zajedničko znanstveno mišljenje EMA-e i EFSA-e o mjerama za smanjenje potrebe za korištenjem antimikrobnih sredstava u uzgoju stoke u Europskoj uniji i nastale posljedice za sigurnost hrane.

Posljednje ažuriranje: 26. listopada 2018.Pravna napomena