Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2844(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0522/2018

Podneseni tekstovi :

B8-0522/2018

Rasprave :

Glasovanja :

Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0446

Usvojeni tekstovi
PDF 182kWORD 55k
Utorak, 13. studenog 2018. - Strasbourg Privremeno izdanje
Vladavina prava u Rumunjskoj
P8_TA-PROV(2018)0446B8-0522/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. studenoga 2018. o vladavini prava u Rumunjskoj (2018/2844(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovore Europske unije, a posebno članke 2., 3., 4., 6. i 7. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava (ECHR),

–  uzimajući u obzir Ustav Rumunjske,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 11. ožujka 2014. naslovljenu „Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava” (COM(2014)0158),

–  uzimajući u obzir svoju raspravu o demokraciji i pravdi u Rumunjskoj održanu 2. veljače 2017.,

–  uzimajući u obzir svoju raspravu o prijetnjama vladavini prava koje proizlaze iz reforme rumunjskog pravosudnog sustava održanu 7. veljače 2018.,

–  uzimajući u obzir svoju raspravu o vladavini prava u Rumunjskoj od 3. listopada 2018.,

–  uzimajući u obzir razmjenu gledišta održanu 1. listopada 2018. s prvim potpredsjednikom Komisije Fransom Timmermansom u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

–  uzimajući u obzir saslušanje o demokraciji i pravdi u Rumunjskoj koje je u ožujku 2017. održano u Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu predsjednika Komisije Junckera i prvog potpredsjednika Timmermansa od 24. siječnja 2018. o najnovijem razvoju događaja u Rumunjskoj,

–  uzimajući u obzir mišljenje Venecijanske komisije od 16. ožujka 2018. o nacrtu rumunjskog zakona br. 140/2017 o izmjeni Vladine uredbe br. 26/2000 o udrugama i zakladama,

–  uzimajući u obzir mišljenje Venecijanske komisije od 20. listopada 2018. o izmjenama rumunjskog zakona br. 303/2004 o statusu sudaca i javnih tužitelja, br. 304/2004 o pravosudnoj organizaciji te zakona br. 317/2004 o Vrhovnom sudskom vijeću,

–  uzimajući u obzir mišljenje Venecijanske komisije od 20. listopada 2018. o izmjenama rumunjskog Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku koje također utječu na zakon br. 78/2000 o sprečavanju, otkrivanju i sankcioniranju djela korupcije i zakon br. 304/2004 o pravosudnoj organizaciji,

–  uzimajući u obzir ad hoc izvješće o Rumunjskoj skupine država protiv korupcije pri Vijeću Europe (GRECO) od 11. travnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 15. studenog 2017. u okviru Mehanizma suradnje i provjere o napretku Rumunjske,

–  uzimajući u obzir donošenje triju zakona o reformi sudstva u rumunjskom Parlamentu u prosincu 2017., o izmjeni zakona br. 303/2004 o statusu sudaca i javnih tužitelja, br. 304/2004 o pravosudnoj organizaciji te zakona br. 317/2004 o Vrhovnom sudskom vijeću, uzimajući u obzir usvajanje izmjena Kaznenog zakona u lipnju 2018. i Zakona o kaznenom postupku u srpnju 2018.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 2226/2018 i Preporuku 2134/2018 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE),

–  uzimajući u obzir odluku rumunjskog Ustavnog suda od 20. listopada 2018. kojom se potvrđuje da su 64 od 96 izmjena Zakona o kaznenom postupku neustavne, uzimajući u obzir izjavu Ustavnog suda od 25. listopada 2018. o tome da 30 izmjena Kaznenog zakona nije u skladu s Ustavom,

–  uzimajući u obzir opetovane masovne prosvjede od siječnja 2017.za borbu protiv korupcije i za vladavinu prava, uključujući masovni prosvjed „dijaspora kod kuće” održan 10. kolovoza 2018. u Bukureštu, nakon kojeg je stotinama ljudi bila potrebna liječnička pomoć zbog nasilne intervencije policije,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se Europska unija temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava, uključujući i prava pripadnika manjina te budući da su te vrijednosti zajedničke državama članicama u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda, solidarnost i jednakost žena i muškaraca (članak 2. UEU-a);

B.  budući da se u članku 6. stavku 3. UEU-a potvrđuje da temeljna prava, kako su zajamčena ECHR-om i kako proizlaze iz ustavnih tradicija zajedničkih državama članicama, čine opća načela prava Unije;

C.  budući da Europska unija funkcionira na osnovi pretpostavke uzajamnog povjerenja da države članice poštuju demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava, kao što je zapisano u Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i Povelji o temeljnim pravima;

D.  budući da je neovisnost pravosuđa utvrđena u članku 47. Povelje o temeljnim pravima i članku 6. Europske konvencije o ljudskim pravima te je nužan preduvjet za demokratsko načelo diobe vlasti;

E.  budući da je u svojem izvješću o Rumunjskoj iz travnja 2018. skupina država protiv korupcije pri Vijeću Europe (GRECO) izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog određenih aspekata zakona o statusu sudaca i tužitelja, o pravosudnoj organizaciji i Vrhovnom sudskom vijeću koje je donio rumunjski parlament, kao i zbog nacrta izmjena kaznenog zakonodavstva; budući da GRECO dovodi u pitanje zakonodavni postupak, strahuje od utjecaja na neovisnost pravosuđa i upućuje na implicitnu povredu antikorupcijskih standarda;

F.  budući da je Venecijanska komisija u svojem mišljenju br. 924/2018 od 20. listopada 2018., koje je bila ograničeno na „određene, posebno kontroverzne aspekte nacrta”, zaključila da „iako su nakon kritika i brojnih odluka Ustavnog suda u nacrt unesena dobrodošla poboljšanja,... postoje važni aspekti koji se uvode trima nacrtima, koja bi... mogli dovesti do pritiska na suce i tužitelje te u konačnici, ugroziti neovisnost pravosuđa i njegovih članova te, zbog programa prijevremenog umirovljenja, njegovu učinkovitost i kvalitetu, što bi moglo imati negativne posljedice za borbu protiv korupcije”, smatrajući da će ti aspekti vjerojatno „narušiti povjerenje javnosti u pravosuđe”(1);

G.  budući da je Venecijanska komisija u svojem mišljenju br. 930/2018 od 20. listopada 2018. zaključila da „je nužno i potrebno da rumunjski parlament provede reformu kaznenih zakona radi provedbe odluka Ustavnog suda i relevantnih direktiva EU-a” te da će mnoge izmjene „ozbiljno ugroziti učinkovitost rumunjskog kaznenopravnog sustava u borbi protiv različitih oblika kriminala, uključujući kaznena djela povezana s korupcijom , nasilne zločine i organizirani kriminal”(2);

H.  budući da je u svojem mišljenju br. 914/2018 od 16. ožujka 2018. Venecijanska komisija pozdravila činjenicu da su „tijekom sastanaka u Bukureštu, pokretači nacrta zakona izrazili spremnost da izmijene nacrt zakona u nekoliko aspekata” te je pozvala rumunjska nadležna tijela da razmotre njezine glavne preporuke, odnosno da su „novi zahtjevi u pogledu izvješćivanja i objavljivanja predviđeni nacrtom zakona, uključujući sankcije za obustavu aktivnosti i raspuštanje u slučaju neusklađenosti, očito nepotrebni i nerazmjerni te da bi ih trebalo staviti izvan snage” te da će detaljna objava financijskih izvješća svakih šest mjeseci i navođenje izvora prihoda, neovisno o iznosu, zajedno sa sankcijom raspuštanja, biti u sukobu sa „slobodom udruživanja i pravom na poštovanje privatnog života”(3);

I.  budući da je Parlamentarna skupština Vijeća Europe pozvala Rumunjsku da odbaci nedavno predloženi nacrt zakona o uvođenju dodatnih obveza o financijskom izvještavanju za nevladine organizacije, da ih izmijeni u skladu s preporukama Venecijanske komisije i Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS/ODIHR) te da prije donošenja o njima provede javno savjetovanje(4);

J.  budući da je 19. srpnja 2018. Komisija uložila žalbu Sudu Europske unije protiv Rumunjske zbog neuključivanja četvrte Direktive o sprečavanju pranja novca u nacionalno zakonodavstvo; budući da je 24. listopada 2018. rumunjski parlament prihvatio „nacrt zakona o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma”;

K.  budući da je u tijeku rasprava o ulozi rumunjske obavještajne službe (SRI) i navodnom uplitanju u aktivnosti rumunjskog pravosuđa, što je dovelo do pitanja o mogućem razmjeru i načinima tog zadiranja; budući da Venecijanska komisija u svojem mišljenju od 20. listopada 2018. zaključuje da „se čini potrebnim detaljno preispitati pravna pravila o nadzoru obavještajnih službi”;

L.  budući da je u svibnju 2016. pokrenuta peticija za reviziju rumunjskog Ustava kako bi se definicija obitelji ograničila na brak između muškarca i žene; budući da su brojne skupine za zaštitu ljudskih prava izrazile zabrinutost zbog toga što bi taj prijedlog mogao dovesti do kršenja međunarodnih standarda u području ljudskih prava i povećanja homofobne diskriminacije u Rumunjskoj; budući da je revizija u parlamentu prihvaćena dvotrećinskom većinom; budući da referendum o tom pitanju nije uspio postići potreban odaziv birača od 30 %;

M.  budući da prema godišnjem pregledu stanja ljudskih prava LGBTI osoba u Europi 2018., koji je objavila europska podružnica Međunarodne udruge lezbijki i homoseksualaca (ILGA-Europe), Rumunjska zauzima 25. mjesto od 28 država članica EU-a u pogledu zakonodavstva, govora mržnje i diskriminacije pripadnika skupine LGBTI;

N.  budući da je Europska unija posvećena poštovanju slobode i pluralizma medija te prava na informiranje i slobode izražavanja,; budući da su zviždači ključan element istraživačkog novinarstva i medijske slobode te da se, u skladu s Komunikacijom Komisije od 23. travnja 2018. o jačanju zaštite zviždača na razini EU-a (COM (2018) 0214), u većini država članica zviždači štite samo u vrlo ograničenim situacijama; budući da je funkcija koju mediji obavljaju u pogledu javnog nadzora ključna za očuvanje tih prava i zaštitu svih ostalih temeljnih prava;

O.  budući da Reporteri bez granica upozoravaju na pokušaje da se rumunjski mediji pretvore u instrumente političke propagande i da je izražena zabrinutost zbog političke cenzure u medijima(5);

P.  budući da se u članku 12. Povelje o temeljnim pravima navodi da svatko ima pravo na slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja na svim razinama, posebno u političkim, sindikalnim i građanskim pitanjima;

Q.  budući da su izvješća o nasilnoj intervenciji rumunjske policije tijekom prosvjeda 10. kolovoza 2018. izazvala ozbiljnu zabrinutost u pogledu proporcionalnosti uporabe sile i kršenja temeljnih prava prosvjednika, što je dovelo do aktualnih istraga o rumunjskoj policiji;

R.  budući da je korupcija i dalje izazov za EU; budući da se priroda i opseg korupcije mogu razlikovati od jedne države članice do druge, ali se njome šteti EU-u kao cjelini, njegovom gospodarstvu i društvu, otežava gospodarski razvoj, potkopava demokracija i narušava vladavina prava;

S.  budući da je glavni tužitelj Nacionalne uprave za suzbijanje korupcije smijenjen s dužnosti 9. srpnja 2018. na temelju mišljenja Sudskog vijeća nakon odluke Ustavnog suda kojom se ograničavaju ovlasti predsjednika; budući da je, suprotno tome, Venecijanska komisija u svojem mišljenju od 20. listopada 2018. navela da bi bilo važno „ojačati neovisnost tužitelja i održati i povećati ulogu institucija kao što su predsjednik i Vrhovnom sudsko vijeće, čime se može uravnotežiti utjecaj ministra [pravosuđa]”; budući da je ministar pravosuđa 24. listopada 2018. zatražio razrješenje dužnosti glavnog tužitelja optuživši ga da je prekršio svoje nadležnosti;

1.  ističe da je od ključne važnosti zajamčiti puno poštovanje zajedničkih europskih vrijednosti iz članka 2. UEU-a, kao i jamčenje temeljnih prava Europske unije utvrđenih Poveljom o temeljnim pravima;

2.  duboko je zabrinut zbog izmjena zakonodavstva koje se odnosi na rumunjsko pravosudno i kazneno zakonodavstvo, posebno u pogledu mogućnosti da se njime strukturno potkopa neovisnost pravosudnog sustava i sposobnost za učinkovitu borbu protiv korupcije u Rumunjskoj te oslabi vladavina prava;

3.  osuđuje nasilnu i nerazmjernu intervenciju policije tijekom prosvjeda u Bukureštu u kolovozu 2018.;poziva rumunjske vlasti da osiguraju transparentnu, nepristranu i učinkovitu istragu postupaka policije za vrijeme nemira;

4.  poziva rumunjska nadležna tijela da uspostave jamstva kako bi se osigurala transparentna i legalna osnova za svaku institucionalnu suradnju i kako bi se izbjegle sve prepreke kojima se zaobilazi sustav provjera i ravnoteža; poziva na jačanje parlamentarnog nadzora nad obavještajnim službama;

5.  poziva rumunjske vlasti da se suprotstave svim mjerama kojima bi se dekriminalizirala korupcija te da primijene nacionalnu strategiju za borbu protiv korupcije;

6.  izričito preporučuje da se ponovno razmotri zakonodavstvo o financiranju, organizaciji i funkcioniranju nevladinih organizacija s obzirom na njegov mogući učinak zastrašivanja na civilno društvo i na njegovu neusklađenost s načelom slobode, udruživanja i prava na privatnost; smatra da bi se ono trebalo potpuno uskladiti s okvirom EU-a;

7.  apelira na rumunjski parlament i vladu da u potpunosti provedu sve preporuke Europske komisije, GRECO-a i Venecijanske komisije, te da se suzdrže od provođenja bilo kakve reforme koja bi ugrozila poštovanje vladavine prava, uključujući neovisnost pravosuđa; potiče nastavak suradnje s civilnim društvom i naglašava potrebu za rješavanjem prethodno navedenih pitanja na temelju transparentnog i uključivog postupka; potiče da se proaktivno zatraži ocjena Venecijanske komisije o predmetnim zakonodavnim mjerama prije njihova konačnog odobrenja;

8.  poziva rumunjsku vladu da surađuje s Europskom komisijom prema načelu lojalne suradnje, kako je navedeno u Ugovoru;

9.  ponavlja svoje žaljenje zbog toga što je Komisija odlučila da neće objavljivati izvješće EU-a o borbi protiv korupcije za 2017. te je poziva da bez odgode nastavi sa svojim godišnjim antikorupcijskim nadzorom u svim zemljama članicama; poziva Komisiju da razvije sustav jasnih pokazatelja i lako primjenjivih jedinstvenih kriterija za mjerenje razine korupcije u državama članicama i ocjenjivanje njihovih politika za borbu protiv korupcije, u skladu s Rezolucijom Parlamenta od 8. ožujka 2016. o godišnjem izvješću za 2014. o zaštiti financijskih interesa EU-a(6);

10.  snažno zagovara redovit, sustava i objektivan postupak praćenja i dijalog koji će obuhvaćati sve države članice te Vijeće, Komisiju i Parlament, radi zaštite temeljnih vrijednosti EU-a koje uključuju demokraciju, temeljna prava i vladavinu prava, kao što je predloženo u Rezoluciji od 25. listopada 2016. o uspostavi mehanizma EU-a za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava (Pakt za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava)(7); ponavlja da bi se taj mehanizam trebao sastojati od godišnjeg izvješća s preporukama po državama članicama(8);

11.  poziva Komisiju, kao čuvaricu Ugovora, da prati mjere koje su poduzele rumunjske vlasti kao odgovor na preporuke i da pritom nastavi pružati punu potporu Rumunjskoj u pronalaženju odgovarajućih rješenja;

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću, vladama i parlamentima država članica te predsjedniku Rumunjske.

(1) Mišljenje Venecijanske komisije br. 924/2018 od 20. listopada 2018. (CDL-AD (2018) 017).
(2) Mišljenje Venecijanske komisije br. 930/2018 od 20. listopada 2018. (CDL-AD (2018) 021).
(3) Mišljenje Venecijanske komisije br. 914/2018 od 16. ožujka 2018. (CDL-AD (2018) 004).
(4) Rezolucija 2226/2018 i Preporuka 2134/2018 Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE)
(5) https://rsf.org/en/romania
(6) SL C 50, 9.2.2018., str. 2.
(7) SL C 215, 19.6.2018., str. 162.
(8) Vidjeti: Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2016. o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji u 2015., SL C 238, 6.7.2018., str. 2.

Posljednje ažuriranje: 14. studenog 2018.Pravna napomena