Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2157(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0335/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0335/2018

Rasprave :

PV 13/11/2018 - 12
CRE 13/11/2018 - 12

Glasovanja :

PV 14/11/2018 - 14.3
CRE 14/11/2018 - 14.3
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0451

Usvojeni tekstovi
PDF 380kWORD 64k
Srijeda, 14. studenog 2018. - Strasbourg Privremeno izdanje
Izvoz oružja: provedba Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP
P8_TA-PROV(2018)0451A8-0335/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. studenoga 2018. o izvozu oružja: provedba Zajedničkog stajališta 2008/944/ZVSP (2018/2157(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir načela iz članka 21. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), posebno u pogledu podrške demokraciji i vladavini prava te očuvanja mira, sprečavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti,

–  uzimajući u obzir Zajedničko stajalište Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme(1) ( „Zajedničko stajalište”),

–  uzimajući u obzir 19. godišnje izvješće EU-a(2) sastavljeno u skladu s člankom 8. stavkom 2. Zajedničkog stajališta,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2018/101/ZVSP od 22. siječnja 2018. o promicanju učinkovitih kontrola izvoza oružja(3) i Odluku Vijeća 2017/915/ZVSP od 29. svibnja 2017. o aktivnostima Unije za širenje suradnje u cilju potpore provedbi Ugovora o trgovini oružjem(4),

–  uzimajući u obzir ažurirani Zajednički popis robe vojne namjene Europske unije koji je Vijeće usvojilo 26. veljače 2018.(5),

–  uzimajući u obzir Smjernice za korisnike Zajedničkog stajališta o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme,

–  uzimajući u obzir Sporazum iz Wassenaara od 12. svibnja 1996. o kontroli izvoza konvencionalnog oružja te robe i tehnologije dvojne namjene, zajedno s popisima te robe, tehnologija i streljiva ažuriranima 2017.(6),

–  uzimajući u obzir Strateški okvir EU-a i Akcijski plan za ljudska prava i demokraciju od 25. lipnja 2012., posebno ishod 11(e) Akcijskog plana, kao i Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju (2015. – 2019.) od 20. srpnja 2015., a posebno njegov cilj 21(d),

–  uzimajući u obzir Ugovor o trgovini oružjem (UTO) koji je Opća skupština UN-a usvojila 2. travnja 2013.(7), a koji je stupio na snagu 24. prosinca 2014.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2009/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o pojednostavnjivanju uvjeta za prijenos obrambenih proizvoda unutar Zajednice(8),

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 428/2009 od 5. svibnja 2009. o uspostavljanju režima Zajednice za kontrolu izvoza, prijenosa, brokeringa i provoza robe s dvojnom namjenom(9), izmijenjenu Uredbom (EU) br. 599/2014 od 16. travnja 2014., te popis robe i tehnologije s dvojnom namjenom iz njezina Priloga I. (dalje u tekstu „Uredba o dvojnoj namjeni”),

–  uzimajući u obzir UN-ov Program održivog razvoja, a posebno njegov cilj 16. u pogledu promicanja mirnih i uključivih društava za održivi razvoj,

–  uzimajući u obzir Program UN-a za razoružanje 2018. naslovljen „Osiguravanje naše zajedničke budućnosti”,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/2134 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2016. o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1236/2005 o trgovini određenom robom koja bi se mogla koristiti za izvršenje smrtne kazne, mučenje ili drugo okrutno, neljudsko ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje(10),

–  uzimajući u obzir Izvješće Ureda Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava Vijeću za ljudska prava o učinku prijenosa oružja na ljudska prava(11),

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o tom pitanju, posebno one od 13. rujna 2017.(12) i 17. prosinca 2015.(13) o provedbi Zajedničkog stajališta,

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane radi potpore konkurentnosti i inovacijskoj sposobnosti obrambene industrije EU-a (COM(2017)0294) i prijedlog Uredbe o uspostavi Europskog fonda za obranu (COM(2018)0476),

–  uzimajući u obzir rezoluciju o humanitarnoj situaciji u Jemenu od 25. veljače 2016.(14), 15. lipnja 2017.(15) i 30. studenog 2017.(16),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 27. veljače 2014. o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica(17),

–  uzimajući u obzir izvješće Vijeća UN-a za ljudska prava od 17. kolovoza 2018. o stanju ljudskih prava u Jemenu, među ostalim o kršenjima i povredama počinjenima od rujna 2014. (A/HRC/39/43),

–  uzimajući u obzir članak 52. i članak 132. stavak 2. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0335/2018),

A.  budući da se prema članku 51. Povelje Ujedinjenih naroda priznaje neotuđivo pravo na pojedinačnu ili kolektivnu samoobranu;

B.  budući da izvoz i prijenos oružja nedvojbeno utječu na ljudska prava i sigurnost ljudi, socioekonomski razvoj i demokraciju; budući da izvoz oružja također pridonosi okolnostima u kojima su ljudi prisiljeni pobjeći iz svoje zemlje; budući da su to razlozi za uspostavljanje strogog, transparentnog, učinkovitog i općeprihvaćenog i definiranog sustava nadzora oružja;

C.  budući da je Zajedničko stajalište 2008/944/ZVSP pravno obvezujući okvir kojim se utvrđuje osam mjerila; budući da je, kad god oni nisu zadovoljeni, potrebno uskratiti izdavanje dozvole za izvoz (od prvog do četvrtog mjerila) ili bi se ta mogućnost trebala barem razmotriti (od petog do osmog mjerila); budući da prema članku 4. stavku 2. Zajedničkog stajališta odluka o prijenosu ili odbijanju prijenosa vojne tehnologije ili opreme ostaje diskrecijsko pravo svake države članice;

D.  budući da najnoviji podaci(18) pokazuju da je izvoz iz država EU-28 u razdoblju 2013. – 2017. činio 27 % ukupnog svjetskog izvoza oružja, što bi države EU-28, gledane kao cjelinu, činilo drugim najvećim opskrbljivačem oružja u svijetu, iza SAD-a (34 %) i ispred Rusije (22 %); budući da je 2015. i 2016. dodijeljen najveći broj dozvola za izvoz oružja odobren od početka prikupljanja podataka za EU, s ukupnom vrijednošću od 195,95 milijardi EUR 2015. i, prema najnovijim izvješćima Radne skupine za izvoz konvencionalnog oružja (COARM), 191,45 milijarde EUR 2016.(19), budući da su podaci za 2015. i 2016. nažalost obmanjujući i netočni jer broj dozvola djelomično više odražava namjeru, a ne točne podatke o stvarnom izvozu za koji se očekuje da će se ostvariti u budućnosti;

E.  budući da su godišnja izvješća COARM-a trenutačno jedini instrument čija je svrha obuhvatiti provedbu Zajedničkog stajališta; budući da su ta izvješća pomogla povećanju transparentnost izvoza oružja država članica i da se broj smjernica i pojašnjenja u Vodiču za korisnike znatno povećao; budući da se zbog Zajedničkog stajališta povećao opseg informacija o izdavanju dozvola za izvoz oružja;

F.  budući da se i globalno i regionalno sigurnosno okružje dramatično promijenilo, osobito u južnom i istočnom susjedstvu Unije, što ukazuje na hitnu potrebu za tim da metodologije za pružanje informacija za ocjenu rizika pri izdavanju dozvola za izvoz budu bolje i sigurnije;

G.  budući da osam mjerila u okviru članka 3. Zajedničkog stajališta određuje samo minimalne standarde i ne dovodi u pitanje strože mjere kontrole oružja koje mogu uvesti države članice; budući da je proces donošenja odluka o izdavanju ili uskraćivanju dozvola za izvoz oružja isključivo u nadležnosti država članica;

H.  budući da sve države članice EU-a ne šalju potpune informacije COARM-u; budući da su zbog različitih sustava za prikupljanje podataka i postupaka podnošenja zahtjeva pojedinačnih država članica i različitih tumačenja navedenih osam mjerila skupovi podataka nepotpuni i neistovjetni, dok se prakse izvoza oružja uvelike razlikuju; podsjeća da razmjena informacija mora biti u skladu s nacionalnim zakonima i administrativnim postupcima svake države;

I.  budući da trenutno ne postoji mehanizam za standardiziranu i neovisnu provjeru i izvještavanje o ispunjavanju osam mjerila iz Zajedničkog stajališta;

J.  budući da su posljednjih godina donesene mjere protiv krijumčarenja malog i lakog oružja, s ažuriranim popisom robe i tehnologije dvojne namjene u okviru Sporazuma iz Wassenaara; budući da su pitanja kao što je kontrola posredovanja u trgovini oružjem, licencirana proizvodnja izvan EU-a i kontrola krajnjih korisnika stavljena na dnevni red te u određenoj mjeri uključena u Zajedničko stajalište, no mnogi proizvodi, posebno u području robe s dvojnom namjenom, kibernetičke tehnologije i nadzora još uvijek nisu obuhvaćeni sustavom kontrole;

K.  budući da je devetnaesto godišnje izvješće pokazalo da je 40,5 % dozvola za izvoz oružja dodijeljeno zemljama iz Bliskog istoka i sjeverne Afrike u vrijednosti od 77,5 milijardi EUR, s time da je izvoz u Saudijsku Arabiju, Egipat i Ujedinjene Arapske Emirate iznosio 57,9 milijardi EUR;

L.  budući da se, u nekim slučajevima, oružje koje je izvezeno u određene zemlje, npr. u Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i članove koalicije pod vodstvom Saudijske Arabije, koristilo u sukobima kao što je onaj u Jemenu; budući da se takvim izvozom očito krši Zajedničko stajalište;

M.  budući da je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 25. veljače 2016. o humanitarnoj situaciji u Jemenu potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku pozvana da pokrene inicijativu za nametanje embarga na oružje Saudijskoj Arabiji;

N.  budući da je oružje za koju su države članice EU-a izdale potvrdu za prijenos i koje se naknadno koristilo u trenutnom sukobu u Jemenu imalo katastrofalan učinak na održivi razvoj u Jemenu;

O.  budući da je sektor obrane postao središnja točka politike EU-a jer se u okviru Globalne strategije EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku (EUGS) navodi da je „održiva, inovativna i konkurentna europska obrambena industrija ključna za stratešku autonomiju Europe i za vjerodostojan ZSOP”(20); budući da je izvoz oružja nužan za jačanje industrijske i tehnološke osnove europske obrane i da europska obrambena industrija prvenstveno osigurava obranu i sigurnost država članica Unije pridonoseći ostvarenju ZVSP-a; budući da je glavni zadatak nedavno osnovanog Europskog fonda za obranu te Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) kao njegova prethodnika „podupirati konkurentnost europske obrambene industrije”(21);

P.  budući da mjere transparentnosti kao što je nadzor izvoza oružja pridonose jačanju povjerenja među državama;

Q.  budući da se u članku 10. Zajedničkog stajališta jasno navodi da pridržavanje osam mjerila ima prvenstvo pred svim gospodarskim, socijalnim, komercijalnim ili industrijskim interesima država članica;

Jačanje zajedničkog stajališta i poboljšanje njegove provedbe

1.  naglašava da države imaju legitimno pravo na nabavu vojne tehnologije u obrambene svrhe; napominje da se očuvanjem obrambene industrije pridonosi samoobrani država članica;

2.  napominje da je europsko obrambeno tržište instrument za jamčenje sigurnosti i obrane država članica i građana Unije te doprinosi provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) te posebno zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP); poziva države članice da nadiđu sadašnji nedostatak učinkovitosti u potrošnji za obranu koji je uzrokovan udvostručavanjem, rascjepkanošću i nedostatkom interoperabilnosti i da teže tomu da EU postane jamac sigurnosti, između ostalog i tako što će bolje kontrolirati izvoz oružja;

3.  uzima u obzir činjenicu da je EU jedina unija zemalja koja ima pravno obvezujući okvir kojim se poboljšava kontrola izvoza oružja, uključujući u krizna područja i zemlje u kojima je poštovanje ljudskih prava dvojbeno; pozdravlja u vezi s time činjenicu da su se europske i neeuropske treće zemlje pridružile sustavu kontrole izvoza oružja na temelju Zajedničkog stajališta; potiče i ostale zemlje kandidatkinje, zemlje koje su u postupku dobivanja statusa kandidata i zemlje koje se na neki drugi način žele uključiti u postupak pristupanja EU-u da primjenjuju odredbe Zajedničkog stajališta;

4.  ističe hitnu potrebu za većom ulogom delegacija EU-a u pružanju pomoći državama članicama i ESVD-u u njihovim procjenama rizika u pogledu izdavanja dozvola za izvoz i provedbi kontrole krajnjih korisnika, kontrole nakon isporuke i inspekcija na licu mjesta;

5.  napominje da se osam mjerila ne primjenjuje i ne tumači jednako u svim državama članicama EU-a; poziva na ujednačenu, dosljednu i usklađenu provedbu osam mjerila i punu provedbu Zajedničkog stajališta sa svim pripadajućim obvezama;

6.  smatra da bi u metodologiju procjene rizika pri izdavanju dozvola za izvoz trebalo uvesti načelo predostrožnosti te da bi države članice, uz procjenu može li se konkretna vojna tehnologija koristiti za unutarnju represiju ili druge neželjene svrhe, trebale također procijeniti rizike na temelju općeg stanja u zemlji odredištu, uzimajući u obzir čimbenike kao što su stanje demokracije i vladavine prava te društveno-ekonomski razvoj;

7.  poziva države članice i ESVD da u skladu s preporukama od 13. rujna 2017. koriste sadašnji postupak preispitivanja za jačanje mehanizama za razmjenu informacija tako da kvalitativno i kvantitativno pružaju bolje informacije za procjene rizika u cilju izdavanja dozvola za izvoz, i to:

   (a) sistematskim i pravovremenim pružanjem više informacija o izdavanju dozvola za izvoz i konkretnom izvozu, s podacima o sumnjivim krajnjim korisnicima, slučajevima preusmjeravanja, krivotvorenim i ostalim sumnjivim potvrdama o krajnjem korisniku te o sumnjivim posrednicima ili prijevoznicima, u skladu s nacionalnim pravom;
   (b) vođenjem popisa subjekata i osoba osuđenih za kršenje zakona u području izvoza oružja, slučajeva dokazanog preusmjeravanja i osoba za koje se zna ili za koje se sumnja da su umiješane u nezakonitu trgovinu oružjem ili u aktivnosti koje predstavljaju prijetnju međunarodnoj i nacionalnoj sigurnosti;
   (c) razmjenom najboljih praksi koje su usvojene za provedbu osam mjerila;
   (d) preoblikovanjem postojećeg Vodiča kako bi se mogao upotrijebiti kao interaktivni resurs na internetu;
   (e) preoblikovanjem, do kraja 2019., godišnjeg izvješća EU-a u otvorenu i javnu internetsku bazu podataka, s tim da bi se novi oblik trebao primjenjivati na podatke za 2017.;
   (f) promicanjem jasnih i dobro uspostavljenih postupaka za suradnju između agencija za provedbu zakona i graničnih službi, na temelju razmjene informacija, kako bi se ojačala suradnja u pogledu sigurnosti i iskorijenila trgovina nezakonitim oružjem, što predstavlja rizik za sigurnost EU-a i njegovih građana;

8.  poziva države članice i ESVD da povećaju broj članova osoblja koji rade na pitanjima povezanima s izvozom, na nacionalnoj i europskoj razini; podupire korištenje sredstava EU-a za jačanje sposobnosti službenika koji izdaju dozvole i policijskih službenika u državama članicama;

9.  podsjeća na to da je jedan od razloga za donošenje Zajedničkog stajališta bio spriječiti da se europsko oružje koristi protiv oružanih snaga država članica te spriječiti kršenje ljudskih prava i produljenje oružanih sukoba; ponovno ističe da su u Zajedničkom stajalištu određeni minimalni zahtjevi koje države članice moraju primjenjivati u području kontrole izvoza oružja te da se prema Zajedničkom stajalištu zahtjev za dozvolu za izvoz mora ocijeniti prema svih osam mjerila navedenih u njemu;

10.  kritizira sustavno nepridržavanje osam mjerila od strane država članica i činjenicu da vojna tehnologija ponekad dođe do odredišta i krajnjih korisnika koji ne ispunjavaju mjerila utvrđena u Zajedničkom stajalištu; ponavlja poziv za provedbom neovisne procjene kako bi se provjerilo poštuju li države članice osam mjerila iz Zajedničkog stajališta; smatra da je potrebno poticati veću usklađenost u primjeni osam mjerila; žali što ne postoje odredbe o sankcijama za države članice koje pri dodjeli dozvola prethodno ne provjeravaju sukladnost s osam mjerila; poziva države članice da poboljšaju dosljednost provedbe Zajedničkog stajališta te im preporučuje da organiziraju neovisne provjere;

11.  smatra da izvoz u Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i ostale članove koalicije pod vodstvom Saudijske Arabije u Jemenu u najmanju ruku nije u skladu s drugim mjerilom jer te zemlje sudjeluju u teškim kršenjima humanitarnog prava, kako su utvrdila nadležna tijela UN-a; ponavlja svoj poziv od 13. rujna 2017. da se Saudijskoj Arabiji hitno nametne embargo na oružje te poziva visoku predstavnicu/potpredsjednicu Komisije i Vijeće da takav embargo prošire i na ostale članove koalicije pod vodstvom Saudijske Arabije u Jemenu;

12.  smatra da je potrebno pokrenuti postupak kojim bi se uspostavio mehanizam za sankcioniranje država članica koje se ne pridržavaju Zajedničkog stajališta;

13.  napominje da su neke države članice Saudijsku Arabiju i ostale članove koalicije pod vodstvom Saudijske Arabije u Jemenu prestale opskrbljivati oružjem zbog njihovih aktivnosti, dok su ih druge nastavile opskrbljivati vojnom tehnologijom; čestita državama članicama poput Njemačke i Nizozemske koje su promijenile svoju praksu u pogledu sukoba u Jemenu; duboko žali zbog činjenice da ostale države članice ne uzimaju u obzir ponašanje zemlje odredišta i krajnju uporabu izvezenog oružja i streljiva; naglašava da bi ta neusklađena praksa mogla ugroziti cjelokupni režim EU-a za kontrolu naoružanja;

14.  uvelike je zabrinut jer su odobreni gotovo svi zahtjevi za dozvole za izvoz u određene zemlje kao što su Egipat i Saudijska Arabija, iako izvoz u te zemlje nije u najmanju ruku u skladu s mjerilima od prvog do šestog iz Zajedničkog stajališta, uzevši u obzir da neispunjenje mjerila od prvog do četvrtog mora dovesti do odbijanja izdavanja dozvole; žali što su odobreni gotovo svi zahtjevi za izdavanje dozvola (95 %) za izvoz u Saudijsku Arabiju u pogledu kategorije izvoza ML9(22) (ratna plovila), a koji se upotrebljavaju za provođenje pomorske blokade Jemena, i kategorije ML10 (zrakoplov) te ML4 (bombe itd.), koji su bili ključni za zračne napade, čime se doprinosi pogoršanju humanitarnog stanja, narušavanju održivog razvoja cijele zemlje i trajnoj patnji stanovništva Jemena;

15.  zaprepašten je zbog količine oružja i streljiva proizvedenog u EU-u koje je pronađeno kod pripadnika Daiša u Siriji i Iraku; napominje da Bugarska i Rumunjska nisu efektivno primijenile Zajedničko stajalište u pogledu ponovnih prijenosa koji su u suprotnosti s potvrdama o krajnjem korisniku; poziva sve države članice da u budućnosti odbijaju takve prijenose, osobito u SAD i Saudijsku Arabiju, i poziva ESVD i države članice, a posebno Bugarsku i Rumunjsku, da u kontekstu COARM-a ali i javno na sjednici Pododbora za sigurnost i obranu EP-a (SEDE) pojasne koje su korake poduzele u vezi s tim pitanjem; poziva ESVD da prione rješavanju mnogih slučajeva koji su otkriveni u okviru nedavnog izvješća društva Conflict Armament Research te da istraži djelotvornije metode za procjenu rizika preusmjeravanja u okviru COARM-a i drugih relevantnih foruma, što uključuje, u kontekstu postupka revizije, obvezu država članica da odbiju dozvolu za izvoz ako postoji jasan rizik da bi se izvezena vojna tehnologija ili oprema mogla iskoristiti u druge svrhe; odlučuje pokrenuti istragu u vezi s tim predmetom;

16.  zabrinut je zbog mogućnosti da bi opskrba sustavima naoružanja u vrijeme rata i u situacijama znatne političke napetosti mogla nesrazmjerno utjecati na civile; naglašava da bi se sukobi ponajprije trebali rješavati diplomatskim putem; stoga poziva države članice da poduzmu korake u cilju postizanja istinske zajedničke vanjske i sigurnosne politike;

17.  uviđa da bi bolja provedba osmog mjerila predstavljala ključan doprinos ostvarivanju ciljeva EU-a u pogledu usklađenosti politika u interesu razvoja te ciljeva održivog razvoja UN-a, posebno cilja 16.4.; poziva države članice i ESVD da u tom smislu koriste aktualni postupak preispitivanja iz Zajedničkog stajališta; u tom smislu preporučuje državama članicama da ažuriraju Vodič i da se pritom ne usredotoče samo na štetan učinak koji kupovina oružja može imati u zemlji primateljici, već i na potencijalnu štetu koju uporaba oružja može imati na razvoj ne samo zemlje primateljice već i ostalih zemalja;

18.  predlaže istraživanje mogućnosti za potporu državama članicama u pridržavanju osam mjerila iz Zajedničkog stajališta, posebno pružanjem informacija u fazi procjene rizika, provjerama krajnjih korisnika, ex-ante provjerama pošiljaka i dostavljanjem redovito ažuriranog popisa trećih zemalja koje se pridržavaju mjerila iz Zajedničkog stajališta;

19.  prima na znanje da Vijeće provodi ponovnu procjenu provedbe Zajedničkog stajališta i ispunjenja njegovih ciljeva za 2018. godinu, poziva na to da se preispitivanjem Zajedničkog stajališta istraži na koji se način ono provodi na nacionalnoj razini, uključujući ocjenu različitih načina na koje se Zajedničko stajalište provodi u zakonima i propisima država, metoda koje se koriste za ocjenjivanje zahtjeva za izdavanje dozvola te uključenih vladinih agencija i ministarstava; ističe u vezi s tim da projekti koji se financiraju sredstvima iz novoosnovanog Europskog programa industrijskog razvoja u području obrane (EDIDP) i budućeg Fonda za obranu moraju biti u skladu s nacionalnim i EU-ovim mehanizmima/režimima kontrole i izvješćivanja te podložni potpunoj parlamentarnoj kontroli; smatra da predloženi instrument mirovne pomoći također mora biti pod parlamentarnim nadzorom;

20.  poziva države članice da nadiđu sadašnji nedostatak učinkovitosti u potrošnji za obranu koji je uzrokovan udvostručavanjem, rascjepkanošću i nedostatkom interoperabilnosti i da teže tomu da EU postane jamac sigurnosti, između ostalog i tako što će bolje kontrolirati izvoz oružja;

21.  smatra da bi djelovanja povezana s proizvodima u smislu malog i lakog oružja, ako je razvijeno prije svega u svrhe izvoza, trebalo isključiti iz financiranja Unije u kontekstu nadolazeće uredbe o uspostavi Europskog fonda za obranu (EDF) (COM(2018)0476);

22.  smatra da bi u kontekstu Brexita bilo važno da se Ujedinjena Kraljevina obveže da će i dalje poštovati obveze iz Zajedničkog stajališta te da će operativne odredbe iz Zajedničkog stajališta u budućnosti primjenjivati kao i ostale europske treće zemlje;

23.  nadalje, naglašava da ambicija povećanja konkurentnosti europskog obrambenog sektora ne smije ugroziti primjenu osam mjerila iz Zajedničkog stajališta jer ona imaju prednost pred bilo kojim gospodarskim, komercijalnim, socijalnim ili industrijskim interesima država članica;

24.  smatra da bi provedba Direktive 2009/43/EZ o pojednostavljenju uvjeta za transfer proizvoda za obranu unutar Zajednice trebala biti u skladu sa Zajedničkim stajalištem, posebno kada je riječ o zamjenskim i sastavnim dijelovima; napominje da Zajedničko stajalište nema ograničenja u području primjene te se, u skladu s time, osam mjerila ujedno primjenjuje na prijenose unutar EU-a;

25.  ponovno ističe negativan učinak koji nedovoljno kontroliran izvoz tehnologija za kibernadzor od strane poduzeća iz EU-a može imati na sigurnost digitalne infrastrukture EU-a i poštovanje ljudska prava; ističe, s obzirom na to, važnost brzog, učinkovitog i sveobuhvatnog ažuriranja Uredbe EU-a o dvojnoj namjeni, podsjeća na stajalište Parlamenta o prijedlogu Komisije koji je velikom većinom odobren u siječnju 2018. i predlaže Vijeću da utvrdi stajalište kako bi suzakonodavci postigli dogovor prije kraja ovog zakonodavnog razdoblja; poziva države članice da, u pogledu kontrola izvoza i primjene osam mjerila, posebnu pozornost posvete robi koja se može upotrebljavati u civilne i vojne svrhe, kao što su tehnologija nadzora te komponente koje se mogu koristiti za kibernetičko ratovanje ili kršenja ljudskih prava; snažno potiče države članice i Komisiju da ulože dovoljna sredstva u tehnologiju i ljudske resurse u cilju izobrazbe pojedinaca u posebnim programima u području kibersigurnosti; poziva države članice da na međunarodnoj razini promiču dodavanje te robe na kontrolne popise (osobito onaj Sporazuma iz Wassenaara);

26.  potiče države članice da provedu detaljniji pregled licencirane proizvodnje u trećim zemljama i osiguraju bolju zaštitu od neželjenih uporaba; zahtijeva strogu primjenu Zajedničkog stajališta u pogledu licencirane proizvodnje u trećim zemljama; poziva da se sporazumi o licenciranoj proizvodnji ograniče na zemlje koje su stranke ili potpisnice Ugovora o trgovini oružjem te da se te treće zemlje obvežu da će izvoziti samo opremu koja je proizvedena po licenci i uz izričitu nadležnost izvorne države članice izvoza;

27.  ističe potrebu da se pronađe način rješavanja situacije kada države članice različito interpretiraju osam mjerila iz Zajedničkog stajališta za izvoz proizvoda koji su u biti slični te koji su namijenjeni sličnim odredištima i sličnim krajnjim korisnicima, kako bi se svima osigurali jednaki uvjeti i vjerodostojnost EU-a u inozemstvu;

28.  poziva države članice i ESVD da razviju posebnu strategiju za formalnu zaštitu pojedinaca koji prijavljuju prakse koje provode organizacije i poduzeća iz industrije oružja kojima se krše mjerila i načela Zajedničkog stajališta;

29.  nadalje poziva da se osam mjerila proširi i primjenjuje na prijenos vojnog, sigurnosnog i policijskog osoblja, na usluge povezane s izvozom oružja, prijenos znanja i pružanje osposobljavanja, sigurnosnu tehnologiju te privatne vojne i sigurnosne usluge;

30.  poziva države članice i ESVD na blisku suradnju u sprječavanju rizika koji proizlaze iz preusmjeravanja i gomilanja oružja, kao što su nezakonita trgovina oružjem i krijumčarenje; naglašava da postoji opasnost da oružje izvezeno u treće zemlje bude ponovno uvezeno u EU upravo krijumčarenjem i trgovinom oružjem;

31.  poziva države članice i ESVD da u Zajedničko stajalište uključe novo mjerilo kako bi se zajamčilo da se pri dodjeli dozvola uzima u obzir rizik od korupcije u pogledu relevantnih izvoza;

Godišnje izvješće COARM-a

32.  odaje priznanje naporima COARM-a u pogledu suradnje, koordinacije i konvergencije (osobito u pogledu Smjernica za korisnike Zajedničkog stajališta) te jačanja i provedbe Zajedničkog stajališta, posebno u vezi s kampanjama za podizanje svijesti i postupcima prilagodbe ili usklađivanja u EU-u te u vezi s trećim zemljama;

33.  izražava žaljenje zbog vrlo kasnog objavljivanja 18. godišnjeg izvješća za 2015. u ožujku 2017. i 19. godišnjeg izvješća za 2016. u veljači 2018.; poziva na ujednačenije i pravodobnije postupke izvješćivanja i podnošenja podataka određivanjem strogog roka za podnošenje podataka, najkasnije u siječnju godine nakon koje je izvršen izvoz, te fiksnog datuma za objavu tih podataka, najkasnije u ožujku godine nakon koje je izvršen izvoz;

34.  podsjeća da su u skladu s člankom 8. stavkom 2. Zajedničkog stajališta sve države članice dužne izvješćivati o svojem izvozu oružja te apelira na sve države članice da u potpunosti ispune svoje obveze kako su utvrđene u Zajedničkom stajalištu; naglašava da su visokokvalitetni i neraščlanjeni podaci o stvarnim isporukama ključni za razumijevanje načina na koji se osam mjerila primjenjuje;

35.  kritizira činjenicu da određen broj država članica u 19. godišnjem izvješću nije dostavio potpuna izvješća temeljena na detaljnim podacima razvrstanim po pojedinim državama; zabrinut je zato što zbog toga nedostaju važne informacije u godišnjem izvješću COARM-a koje stoga nisu ažurirane ili ne mogu predstaviti potpunu sliku izvoznih aktivnosti država članica; smatra da bi trebalo uspostaviti standardizirani sustav provjere i izvješćivanja kako bi se pružile detaljnije i iscrpne informacije; ponavlja svoj zahtjev da sve države članice, a posebno glavne zemlje izvoznice oružja koje nisu dostavile potpune podatke, u sljedećem godišnjem izvješću dostave dodatne podatke o svojem prošlom izvozu;

36.  napominje da se prema 19. godišnjem izvješću razlikovala primjena mjerila navedenih prilikom uskraćivanja dozvola, pri čemu se prvo mjerilo navelo 82 puta, drugo mjerilo 119 puta, treće mjerilo 103 puta, četvrto mjerilo 85 puta, peto mjerilo 8 puta, šesto mjerilo 12 puta, sedmo mjerilo 139 puta i osmo mjerilo jednom; sa zabrinutošću primjećuje da je broj odbijenih dozvola pao ukupno i u relativnom smislu (samo 0,76 % zahtjeva za izdavanje dozvole bilo je odbijeno 2016., u usporedbi s gotovo 1 % 2015.); s razočaranjem napominje da u izvješću opet nisu uključeni ishodi savjetovanja u pogledu obavijesti o odbijanju te poziva države članice da te podatke uključe u buduća godišnja izvješća;

37.  predlaže da države članice prikupe dodatne informacije te da ih objave na nacionalnoj razini i u godišnjem izvješću COARM-a; također predlaže da se u godišnje izvješće COARM-a uvrsti pregled usporedbe trendova u odnosu na prethodne godine zajedno s objedinjenim podacima;

Parlament i civilno društvo

38.  napominje da svi nacionalni parlamenti EU-a ne provode kontrolu odluka nacionalnih vlada o izdavanju dozvola; upućuje na Poslovnik Europskog parlamenta u kojem se predviđa mogućnost redovitog reagiranja na godišnja izvješća EU-a o izvozu oružja i u tom smislu poziva na poboljšanje trenutačne situacije te da se zajamči da će Europski parlament odgovoriti na godišnje izvješće COARM-a svojim vlastitim godišnjim izvješćem koje bi trebalo biti izvan kvote; poziva nacionalne parlamente na razmjenu, ako je moguće, njihovih dobrih praksi u području izvješćivanja i nadzora u pogledu izvoza oružja;

39.  naglašava važnu ulogu nacionalnih parlamenata, Europskog parlamenta, tijela za nadzor izvoza oružja i industrijskih udruženja civilnog u pružanju podrške i poticanju dogovorenih standarda iz Zajedničkog stajališta na nacionalnoj i europskoj razini te u uspostavi transparentnog i odgovornog sustava kontrole; stoga poziva na transparentan i pouzdan mehanizam kontrole koji se zalaže za ulogu parlamenata i civilnog društva; potiče nacionalne parlamente, civilno društvo i akademsku zajednicu na provedbu neovisnog nadzora trgovine oružjem te poziva države članice i ESVD da pruže potporu takvim aktivnostima, između ostalog i financijskim sredstvima;

40.  ističe važnost i legitimitet parlamentarnog nadzora u pogledu podataka o kontroli izvoza oružja te načina na koji se ta kontrola provodi; s tim u vezi poziva na donošenje mjera te pružanje potpore i informacija koje su potrebne kako bi se osiguralo da se funkcija javnog nadzora može izvršiti u cijelosti;

41.  predlaže da se izvoz proizvoda financiranih u okviru EDIDP-a i/ili europskog obrambenog fonda zasebno uključi u podatke koji se dostavljaju COARM-u kako bi se osiguralo pomno praćenje onih proizvoda koji su financirani iz europskog proračuna; poziva Vijeće i Parlament da se usuglase oko detaljnog načina tumačenja i provedbe te da nadzorno tijelo, tijelo nadležno za sankcije i etički odbor osiguraju da će se mjerila iz Zajedničkog stajališta primjenjivati barem na proizvode koji se financiraju u okviru EDIDP-a i/ili Europskog fonda za obranu, kako bi se osiguralo da sve uključene zemlje koriste jednaki izvozni okvir; smatra da bi se zajedničko tumačenje i provedba trebali prospektivno primjenjivati na sve izvoze oružja iz država članica;

Međunarodna kontrola naoružanja i razoružanje

42.  ponovno ističe ambicije Unije da djeluje kao globalni akter za mir; zauzima stajalište da bi EU trebao preuzeti veću odgovornost za mir i sigurnost u Europi i svijetu dodatno poboljšanim mehanizmima za kontrolu izvoza i inicijativama za razoružanje, te da bi kao odgovoran globalni čimbenik trebao predvoditi, to jest imati aktivnu ulogu, zajedno s državama članicama koje čine sve što je u njihovoj moći kako bi postigle zajedničko stajalište, u područjima neširenja oružja, globalnog razoružanja i kontrole prijenosa oružja kao i u povećanju istraživanja i razvoja tehnologija i procesa za konverziju iz vojne u civilnu upotrebu, i to mjerama kao što je dodjela izvoznih pogodnosti za takvu robu;

43.  podsjeća da su sve države članice EU-a potpisnice Ugovora o trgovini oružjem; poziva na univerzalizaciju Ugovora o trgovini oružjem i veću usredotočenost na one zemlje koje nisu potpisnice; također pohvaljuje aktivnosti informiranja u vezi s Ugovorom o trgovini oružjem i podržava njegovu učinkovitu provedbu;

44.  potiče države članice da pomažu trećim zemljama u razvoju, ažuriranju, poboljšanju i provedbi sustava za nadzor oružja u skladu sa Zajedničkim stajalištem;

45.  ponavlja svoje stajalište o smrtonosnim autonomnim oružanim sustavima (LAWS); poziva na zabranu izvoza proizvoda koji se koriste za razvoj i proizvodnju takvih oružanih sustava;

46.  ističe da bi se učinkovitim međunarodnim sporazumom o kontroli oružja trebali obuhvatiti svi prijenosi, uključujući oni između država te između država i nedržavnih krajnjih korisnika te zajmovi, darovi, pomoć ili bilo koji drugi oblik prijenosa;

o
o   o

47.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku NATO-a te glavnom tajniku Ujedinjenih naroda.

(1) SL L 335, 13.12.2008., str. 99.
(2) SL C 56, 14.2.2018., str. 1.
(3) SL L 17, 23.1.2018., str. 40.
(4) SL L 139, 30.5.2017., str. 38.
(5) SL C 98, 15.3.2018., str. 1.
(6) http://www.wassenaar.org/control-lists/, „Popis robe, tehnologije i streljiva s dvojnom namjenom” u okviru Sporazuma iz Wassenaara o kontroli izvoza konvencionalnog oružja te robe i tehnologije s dvojnom namjenom.
(7) Ugovor o trgovini oružjem, UN, 13-27217.
(8) SL L 146, 10.6.2009., str. 1.
(9) SL L 134, 29.5.2009., str. 1.
(10) SL L 338, 13.12.2016., str. 1.
(11) A/HRC/35/8.
(12) SL C 337, 20.9.2018, str.63.
(13) SL C 399, 24.11.2017., str. 178.
(14) SL C 35, 31.1.2018., str. 142.
(15) SL C 331, 18.9.2018., str. 146.
(16) C 356, 4.10.2018., str. 104.
(17) SL C 285, 29.8.2017., str. 110.
(18) Trendovi u međunarodnom prijenosu oružja, 2017., informativni članak Međunarodnog instituta za mirovna istraživanja (SIPRI), ožujak 2018.
(19) http://enaat.org/eu-export-browser/licence.de.html
(20) „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa – Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije”, Bruxelles, lipanj 2016.
(21) „Pokretanje Europskog fonda za obranu”, COM(2017)0295, 7. lipnja 2017.
(22) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:C:2017:097:FULL&from=HR

Posljednje ažuriranje: 15. studenog 2018.Pravna napomena