Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 8. te glavu V., osobito članke 21., 22, 36. i 37. Ugovora o Europskoj uniji (UEU), kao i dio peti Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Moldove, s druge strane („Sporazum”), koji je u potpunosti stupio na snagu 1. srpnja 2016.,

–  uzimajući u obzir svoje prijašnje rezolucije, i to Rezoluciju od 5. srpnja 2018. o političkoj krizi u Moldovi nakon poništavanja rezultata izbora za gradonačelnika Kišinjeva(1), Rezoluciju od 15. studenoga 2017. o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u studenome 2017.(2), Rezoluciju od 4. srpnja 2017. o pružanju makrofinancijske pomoći Republici Moldovi(3) i Rezoluciju od 21. siječnja 2016. o sporazumima o pridruživanju/područjima produbljene i sveobuhvatne slobodne trgovine s Gruzijom, Moldovom i Ukrajinom(4),

–  uzimajući u obzir potpisivanje u studenome 2017. memoranduma o razumijevanju, sporazuma o jamstvenom instrumentu te sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava za mikrofinancijsku pomoć u vrijednosti od 100 milijuna EUR za razdoblje 2017. – 2018.,

–  uzimajući u obzir Nacionalni akcijski plan Moldove za provedbu Sporazuma o pridruživanju između Moldove i Europske unije,

–  uzimajući u obzir zajednički dokument radnih službi Europske komisije i Europske službe za vanjsko djelovanje o izvješću o provedbi pridruživanja u Republici Moldovi od 3. travnja 2018. (SWD(2018)0094),

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave sa sastanaka na vrhu Istočnog partnerstva, osobito onu posljednju od 24. studenoga 2017. u Bruxellesu,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za vanjske poslove od 26. veljače 2018. o Republici Moldovi,

–  uzimajući u obzir izvješće organizacije Transparency International naslovljeno „Stanje korupcije: Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Moldova i Ukrajina”, objavljeno 2. srpnja 2015.,

–  uzimajući u obzir izvješće i preporuke Ureda za demokratske institucije i ljudska prava pri Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (ODIHR) i Venecijanske komisije Vijeća Europe, a posebice ono od 15. ožujka 2018. o promjeni izbornih zakona u Moldovi,

–  uzimajući u obzir preporuke i aktivnosti Parlamentarne skupštine Euronest i Foruma civilnog društva Istočnog partnerstva i drugih predstavnika civilnog društva u Moldovi i njihove preporuke,

–  uzimajući u obzir zaključke misije Odbora za vanjske poslove u Moldovi 3. i 4. travnja 2018. godine,

–  uzimajući u obzir stručne studije koje je sastavio Odbor za vanjske poslove, uključujući studiju naslovljenu „Promjena izbornih zakona u trima pridruženim zemljama Istočnog partnerstva, Ukrajini, Gruziji i Moldovi, i učinak te promjene na razvoj političke situacije u tim zemljama” objavljenu 26. listopada 2017.(5), procjenu provedbe na razini EU-a naslovljenu „Sporazumi o pridruživanju između EU-a i Moldove, Gruzije i Ukrajine” objavljenu 28. lipnja 2018.(6) i komparativnu studiju naslovljenu „Razvoj institucijskog okvira za provedbu sporazuma o pridruživanju u Gruziji, Moldovi i Ukrajini” objavljenu u srpnju 2018.(7),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika, kao i članak 1. stavak 1. točku (e) te Prilog III. Odluci Konferencije predsjednika od 12. prosinca 2002. o postupku odobrenja izrade izvješća o vlastitoj inicijativi,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0322/2018),

A.  budući da su politički i gospodarski odnosi između Europske unije i Republike Moldove pojačani u okviru Istočnog partnerstva, a posebno potpisivanjem (27. lipnja 2014.) i stupanjem na snagu (1. srpnja 2016.) Sporazuma o pridruživanju EU-a s Moldovom, uključujući detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine;

B.  budući da je Sporazum o pridruživanju EU-a s Moldovom utemeljen na zajedničkim vrijednostima, uključujući „poštovanje demokratskih načela, ljudskih prava i temeljnih sloboda proglašenih Općom deklaracijom o ljudski pravima i definiranih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, Helsinškim završnim aktom Konferencije za europsku sigurnost i suradnju iz 1975. te Pariškom poveljom za novu Europu iz 1990.”;

C.  budući da se Moldova u okviru tog sporazuma obvezala na provedbu opsežnih nacionalnih reformi, utemeljenih na pravu i praksi EU-a, u nizu područja koja doprinose dobrom upravljanju, gospodarskom razvoju i bližoj suradnji s EU-om; budući da se EU radi potpore tim reformama obvezao Moldovi osigurati znatnu financijsku i proračunsku pomoć, koja iznosi 1,14 milijardi EUR u dodijeljenim sredstvima od 2007., uz sredstva za financiranje regionalnih programa;

D.  budući da detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine robi i uslugama omogućuje privilegiran pristup tržištu EU-a iz Moldove; budući da se, zahvaljujući detaljnom i sveobuhvatnom području slobodne trgovine, obujam trgovine između EU-a i Moldove u 2017. povećao za 20% i iznosio je 4 milijarde EUR; budući da je EU trenutačno najveći trgovinski partner Moldove, koja s njime obavlja 55 % ukupne trgovine; budući da je EU i najveći ulagač u Moldovu; budući da prvi dostupni podaci za 2018. potvrđuju taj pozitivni trend; budući da je stopa korištenja povlastica Moldove 90 %, što pokazuje da je DCFTA od koristi za moldovska poduzeća, radnike i građane; budući da je postignut napredak u ključnim područjima kao što su sanitarne i fitosanitarne mjere, tehničke prepreke trgovini, carina i javna nabava; budući da su u skladu s odredbama poglavlja o trgovini i održivom razvoju osnovane domaće savjetodavne skupine koje su se dosad sastale tri puta;

E.  budući da je, nadalje, u zamjenu za provedbu reformi u Moldovi u području pravosuđa i sigurnosti, uključujući borbu protiv korupcije, EU u 2014. pristao i na odobravanje putovanja bez vize u schengenski prostor za moldovske građane koji posjeduju biometrijsku putovnicu; budući da je u prve četiri godine provedbe bezviznog režima više od 1,5 milijuna moldovskih građana iskoristilo tu povlasticu;

F.  budući da je EU u više navrata izrazio zabrinutost u pogledu narušavanja demokratskih standarda koje je posljedica nedavnih odluka moldovskih vlasti, uključujući poništenje rezultata lokalnih izbora u Kišinjevu u lipnju 2018. iz sumnjivih razloga i na netransparentan način, izbornu reformu iz srpnja 2017., koja je usvojena unatoč negativnim preporukama ODIHR-a i Venecijanske komisije, neostvarivanje napretka u kaznenom progonu osoba koje su sudjelovale u prijevari u bankarskom sektoru u kojoj je nestala jedna milijarda USD, koja je otkrivena 2014., te sve češće slučajeve kršenja ljudskih prava, posebno usmjerene na neovisne suce, novinare i političke protivnike;

G.  budući da EU zbog tih događaja u 2017. nije isplatio zadnja dva obroka u okviru programa proračunske potpore za reforme u sektoru pravosuđa jer moldovske vlasti nisu pokazale dovoljnu posvećenost reformi tog sektora te da je EU u 2018. obustavio isplatu prvog obroka makrofinancijske pomoći zbog neispunjenja političkih uvjeta koji su 4. srpnja 2017. utvrđeni u prilogu odluci Europskog parlamenta i Vijeća te u kojima je navedeno da je „preduvjet za odobravanje makrofinancijske pomoći da zemlja korisnica poštuje djelotvorne demokratske mehanizme, uključujući višestranački parlamentarni sustav i vladavinu prava te da jamči poštovanje ljudskih prava”;

H.  budući da nedavni razvoj događaja nakon donošenja tih odluka uzrokuju dodatnu zabrinutost, posebno zbog takozvanog „paketa fiskalnih reformi”, koji je usvojen u srpnju 2018. i koji sadrži program porezne amnestije kojim se povećava opasnost od pranja novca, i zbog dodatnih pritisaka na opoziciju i mirne prosvjede članova opozicije te na male neovisne medijske kuće koje se bore za opstanak unatoč tome što je u srpnju 2018. donesen novi Zakon o audiovizualnim medijima;

I.  budući da se u Indeksu organizacije Transparency International o percepciji korupcije za 2017. Moldova našla na 122. mjestu od njih 180, zajedno s Azerbajdžanom i Malijem; budući da su Reporteri bez granica u Svjetskom indeksu slobode medija Moldovu smjestili na 81. mjesto od njih 180, dok je 2014. bila na 56. mjestu;

Opća načela i zajedničke vrijednosti

1.  ističe važnost Sporazuma o pridruživanju/detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine i prima na znanje napredak koji je Moldova dosada ostvarila; međutim, inzistira na tome da puna provedba Sporazuma o pridruživanju/detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine, posebno u pogledu političkih reformi, mora biti najviši prioritet jer omogućuje daljnje produbljivanje odnosa te zemlje s EU-om na korist svih moldovskih građana te otvara put dodatnim perspektivama koje proizlaze iz modela Istočno partnerstvo plus koji zagovara Parlament;

2.  pohvaljuje pokretače pozitivnih promjena u Moldovi, prije svega one koji predvode napore za reformu bankarskog sektora nakon prijevare u bankarskom sektoru 2014. godine u vrijednosti od 1 milijarde USD (što je 12 % BDP-a), napore koje bi, u skladu s pozivom EU-a i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) trebalo nastaviti ulagati; pozdravlja činjenicu da je evaluacija MMF-a iz srpnja 2018. o provedbi programa koji podržava MMF bila uspješna; poziva moldovske političare i cijelo sudstvo da podrže te napore usmjerene na reformiranje zemlje i borbu protiv korupcije u skladu s obvezama iz Sporazuma o pridruživanju jer je nedostatak političke volje jedno od najvažnijih uskih grla u provedbi vjerodostojne reforme; poziva sve političke snage na sudjelovanje u konstruktivnom dijalogu, u interesu te zemlje;

3.  izražava veliku zabrinutost zbog nazadovanja u vezi s demokratskim standardima u Moldovi gdje politički vođe koji su na vlasti podrivaju temeljne vrijednosti koje se Moldova u sklopu Sporazuma o pridruživanja posebno obvezala poštovati poput demokracije, uključujući poštene i transparentne izbore na kojima se poštuje volja građana, višestranačkog demokratskog sustava i vladavine prava, uključujući neovisnost i nepristranost pravosuđa, i to tako što podilaze poslovnim interesima, što ne nailazi na nikakvo protivljenje većine političke klase i sudstva, zbog čega je Republika Moldova pod vlašću oligarhijskih interesnih skupina, s koncentracijom gospodarske i političke moći u rukama malog broja osoba koji utječu na parlament, vladu, političke stranke, državnu upravu, policiju, sudstvo i medije, zbog čega je provedba zakonodavstva izuzetno nezadovoljavajuća i od nje građani imaju malo koristi; ponavlja svoju odlučnost da se usredotoči na ispunjavanje obveze obrane zajedničkih vrijednosti, umjesto na neuvjerljive „geopolitičke” argumente;

4.  žali zbog namjernog kršenja političkih uvjeta povezanih s demokratskim standardima u Moldovi, što se prije svega odnosi na nedavne promjene nacionalnih izbornih zakona, u kojima nisu uzete u obzir neke od najvažnijih preporuka iz zajedničkog mišljenja Venecijanske komisije i ODIHR-a, te razrješavanje Dorina Chirtoacăa dužnosti gradonačelnika Kišinjeva i poništavanje izbora Andreija Năstasea, zbog čega je došlo do obustave isplate makrofinancijske pomoći i isplata u okviru programa proračunske potpore EU-a;

5.  ponavlja svoje stajalište da bi se bilo kakve odluke o budućim isplatama makrofinancijske pomoći trebale donijeti tek nakon parlamentarnih izbora planiranih za veljaču 2019. i pod uvjetom da se ti izbori provedu u skladu s međunarodno priznatim standardima i da ih ocijene specijalizirana međunarodna tijela te smatra da bi isplata sredstava u okviru svih programa proračunske potpore trebala ostati obustavljena dok se ne postigne značajan napredak u području demokratskih standarda, što se odnosi i na reformu pravosudnog sustava i na sudski progon osoba koje su sudjelovale u prijevari u bankarskom sektoru, u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta od 5. srpnja 2018.; u međuvremenu poziva Komisiju i ESVD da nastave preraspodjeljivati sredstva za potporu civilnom društvu i neovisnim medijima u Moldovi, kao i privatnom sektoru i lokalnim tijelima, među ostalim im kroz nova partnerstva i razvojne projekte, po mogućnosti uz koordinaciju s pomoći iz drugih država članica EU-a, i da koordinira napore s drugim organizacijama poput Međunarodnog monetarnog fonda kako bi se osigurala veća usklađenost u postavljanju uvjeta za isplatu financijske pomoći; s oprezom očekuje rezultate preispitivanja izbornih zakona koje provodi zakonodavni odbor za imenovanja i imunitet Parlamenta Moldove; poziva Europsku komisiju da uspostavi mehanizam za praćenje reformi, na temelju jasnih pokazatelja;

6.  podsjeća na sadržaj članaka 2. i 455. Sporazuma o pridruživanju, u skladu s kojima je poštovanje demokratskih načela temeljni element Sporazuma a kršenje tih prava može dovesti do suspenzije prava koja iz njega proizlaze; podsjeća da je potrebno uložiti velike napore kako bi se nastavili zadovoljavati pokazatelji za borbu protiv korupcije i pranja novca; zahtijeva da svi budući sporazumi budu uvjetovani reformom pravosuđa i temeljitom istragom i kaznenim progonom osoba odgovornih za prijevaru u bankarskom sektoru u kojoj je nestala jedna milijarda USD; isto tako podsjeća na pokazatelje za borbu protiv korupcije i pranja novca koji su povezani s liberalizacijom viznog režima;

Uspostavljeni institucijski okvir za provedbu Sporazuma

7.  pozdravlja usvajanje mnogih zakona u skladu s obvezama Moldove u okviru Sporazuma o pridruživanju; međutim, ističe važnost brze i potpune provedbe tih zakona kako bi se ostvario krajnji cilj Sporazuma o pridruživanju, a to je ostvarenje opipljivih i održivih poboljšanja životnih uvjeta za obične građane u Moldovi;

8.  poziva na veću uključenost Parlamenta, premijera te ministra vanjskih poslova i europskih integracija Moldove kako bi osigurali politički nadzor i praćenje Sporazuma o pridruživanju na visokoj razini, posebno s pomoću neprestanog pojednostavnjivanja relevantnih parlamentarnih i vladinih struktura i povećanja njihova administrativnog kapaciteta te koordinacije i usklađivanja planova resornih ministarstava i njihove potpune i učinkovite provedbe;

9.  pozdravlja osnivanje Međuparlamentarne skupštine Gruzije, Moldove i Ukrajine i njezino prvo zasjedanje, održano 8. i 9. lipnja 2018. u Kijevu; potiče tu skupštinu da nadzire provedbu sporazumâ o pridruživanju;

10.  poziva moldovska tijela da ulože više truda u provedbu Sporazuma o pridruživanju i da svoja djelovanja organiziraju, posebno kroz Nacionalni akcijski plan za provedbu Sporazuma o pridruživanju između Moldove i Europske unije, u skladu s konkretnim sektorima i rezultatima koje treba ostvariti, a ne u skladu s člancima Sporazuma o pridruživanju, kako bi se precizno odredili prioriteti i raspored u pogledu provedbe mjera, što bi trebale učiniti namjenske stručne jedinice na temelju procjena učinka;

11.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i Komisiju da na temelju napretka u pogledu demokratskih standarda osnuju posebnu skupinu EU-a za pružanje podrške Moldovi, kako bi se osigurao veći transfer stručnih znanja, posebno u pogledu usklađivanja moldovskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a, i koordinirala isplata financijske pomoći Moldovi za potporu provedbi Sporazuma o pridruživanju, jednom kad se ispune uvjeti za to;

12.  poziva ESVD i Komisiju da povećaju unutarnje kapacitete za pojačano praćenje provedbe Sporazuma o pridruživanju, posebno znatnim povećanjem namjenskih ljudskih resursa, te da napredak počnu ocjenjivati na kvalitativnoj razini, posebno uvođenjem postupaka provjere koji bi omogućili ocjenjivanje zaista postignute usklađenosti s pravnom stečevinom EU-a koja je obvezna u skladu sa Sporazumom o pridruživanju;

13.  pozdravlja pojačani dijalog na ministarskoj razini s Moldovom i drugim pridruženim partnerima o reformama povezanima s pridruživanjem u području trgovine te, pod uvjetom da se ostvari napredak u pogledu demokratskih standarda, podupire pokretanje takvih dijaloga u drugim područjima obuhvaćenima Sporazumom o pridruživanju, uključujući politička pitanja, slobodu i sigurnost pravosuđa te sektorsku suradnju;

14.  podsjeća na mišljenje Venecijanske komisije o izbornoj reformi u Moldovi i podržava to mišljenje prema kojemu nije postojao dovoljan konsenzus za prelazak na miješani izborni sustav za parlamentarne izbore (osim Demokratske stranke i Socijalističke stranke), što bi moglo dovesti do neželjenog utjecaja poslovnih interesa na kandidate; stoga ponovno poziva moldovske vlasti da poboljšaju izborni sustav kako bi se osiguralo da rezultati budućih izbora budu odraz volje svih moldovskih građana, a ne samo nekolicine odabranih; poziva moldovske vlasti i na to da u potpunosti provedu preporuke ODIHR-a, posebno u pogledu financiranja stranaka te slobode i pluralizma medija; ponavlja da je Europski parlament spreman preuzeti ulogu promatrača na sljedećim parlamentarnim izborima u Moldovi;

Politički dijalog i reforme, suradnja u području zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP)

15.  izražava zabrinutost zbog toga što je Zakon o audiovizualnim medijima donesen u srpnju 2018. u posljednji trenutak izmijenjen bez savjetovanja s civilnim društvom; poziva moldovske vlasti da u potpunosti provedu novi Zakon o audiovizualnim medijima u skladu s europskim standardima slobode i pluralizma medija kao što preporučuju Europska komisija i Venecijanska komisija; naglašava da je nužno provesti stvarno savjetovanje s civilnim društvom i neovisnim medijima u okviru tog postupka i postupka usvajanja novog zakona o oglašavanju; naglašava da je potrebno izbjeći sve pokušaje ugrožavanja pluralizma medija, posebno one koji bi dodatno potaknuli kartelizaciju medijskog tržišta i povezanog tržišta oglašavanja; poziva moldovske vlasti da usvoje novi zakon o oglašavanju, utemeljen na stvarnom savjetovanju s civilnim društvom; sa zabrinutošću napominje da su mediji u toj zemlji trenutačno iznimno monopolizirani i podređeni političkim i poslovnim grupacijama; poziva na transparentnost i pružanje namjenske pomoći neovisnim medijima, osobito lokalnim medijskim kućama, kako bi poštovali zahtjeve iz toga zakona u pogledu obveznog lokalnog sadržaja; naglašava važnost osiguravanja stvarne neovisnosti regulatorne agencije za medije;

16.  pozdravlja napore koji se ulažu u sektoru javne uprave i upravljanja javnim financijama te potiče poduzimanje daljnjih koraka za povećanje transparentnosti;

17.  pozdravlja dobru suradnju u području ZVSP-a, a posebno visoku razinu usklađenosti s izjavama u području ZVSP-a, i sudjelovanje u misijama i operacijama zajedničke sigurnosne i obrambene politike, kao i suradnju Moldove s NATO-om; primjećuje napredak postignut u donošenju nove Nacionalne strategije za obranu i akcijskog plana za njezinu provedbu u razdoblju 2017. – 2021., nakon što je predsjednik Moldove povukao Nacionalnu sigurnosnu strategiju; pozdravlja stupanje na snagu sporazuma između EU-a i Moldove o razmjeni klasificiranih podataka;

18.  pohvaljuje moldovske vlasti zbog postupnog poboljšanja odnosa s Tiraspolom, ponajprije zbog uspostave mjera za jačanje međusobnog povjerenja poput otvaranja mosta Gura Bîcului-Bîcioc i potpisivanja šest dodatnih protokola, čime se poboljšava kvaliteta života građana s obiju strana rijeke Dnjestar; ponovno ističe snažnu predanost i potporu EU-a teritorijalnoj cjelovitosti Moldove te rad na pronalasku mirnog rješenja za pitanje Pridnjestrovlja; bezuvjetno podupire nastojanja OESS-a, EU-a i drugih dionika i potiče vlasti da posebno surađuju s MSP-ovima iz Pridnjestrovlja, da nastave izgrađivati međusobne odnose na ovoj razini angažmana te da poduzmu dodatne napore za promicanje ljudskih prava i da poštuju odluke Europskog suda za ljudska prava; poziva moldovske vlasti da poduzmu dodatne napore radi provedbe izmijenjenog zakona o posebnom pravnom statusu Gagauzije;

Vladavina prava i dobro upravljanje

19.  poziva vlasti da osiguraju neovisnost, nepristranost i učinkovitost sudstva i institucija specijaliziranih za borbu protiv korupcije, uključujući Vrhovno tužiteljsko vijeće, Nacionalni antikorupcijski centar, Antikorupcijski ured tužiteljstva, Nacionalno tijelo za integritet i Agenciju za povrat imovine stečene kaznenim djelima, u prvom redu tako da im se dodijele adekvatni resursi, da se pri zapošljavanju osoblja zajamče transparentni postupci odabira u kojima će sudjelovati neovisni stručnjaci te da se usvoje ustavne izmjene u skladu s preporukama Venecijanske komisije, prvenstveno usmjerene na ukidanje početnog mandata od pet godina za suce, na izmjenu sastava Vrhovnog sudskog vijeća i jačanje njegove uloge te na oduzimanje ovlasti Parlamenta da imenuje suce Vrhovnog suda; i dalje je duboko zabrinut zbog selektivnog pristupa koji se provodi u moldovskom pravosuđu i ističe da je, prema nedavnim izvješćima organizacije Transparency International, ono tek u ograničenoj mjeri neovisno od izvršne vlasti, odnosno da se koristi kao instrument protiv političkih i poslovnih protivnika; ističe da je potrebno osigurati pouzdanu uspješnost istraga u predmetima povezanima s korupcijom, među ostalim i za osobe na visokim razinama;

20.  pozdravlja izmjene zakonodavstva usvojene u srpnju 2018. kako bi se suci u većoj mjeri birali i napredovali na temelju zasluga te kako bi se povećala njihova odgovornost;

21.  ponovno poziva na to da se na temelju zaključaka i preporuka iz prvog i drugog izvješća revizora Kroll, koja bi trebalo u cijelosti objaviti, bez odgode pokrenu transparentni postupci protiv svih onih odgovornih za prijevaru u bankarskom sektoru u vrijednosti od jedne milijarde USD razotkrivenu 2014., kao i da se vrate ukradena sredstva; prima na znanje strategiju za povrat sredstava koju su donijele moldovske vlasti, ali sa zabrinutošću ističe da je istraga u tom predmetu provedena prilično neučinkovito; naglašava da sudovi moraju prestati ne postupati po čvrstim dokazima i brzo na otvorenim saslušanjima ispitati neriješene predmete ili predmete za koje su u tijeku istrage, posebno predmet povezan s Ilhanom Shorom; naglašava da je politička odluka da se banke spase javnim sredstvima dodatno pojačala gubitak povjerenja u moldovsku politiku; poziva Vijeće da razmotri sankcije protiv pojedinaca a države članice EU-a da pruže potporu istrazi;

22.  izražava zabrinutost u pogledu povećanog rizika od pranja novca jer je takozvani „paket fiskalnih reformi” usvojen na brzinu u srpnju 2018., a on sadrži i program porezne amnestije koji se može legalizirati nezakonito stečena imovina; poziva na to da se taj paket izmijeni kako bi se uklonile te mogućnosti i obvezuje se u međuvremenu posvetiti posebna pozornost njegovoj provedbi, u suradnji s Komisijom, Europskom službom za vanjsko djelovanje i drugim međunarodnim organizacijama;

23.  naglašava također da je potrebno suočiti se s pojavom organiziranog kriminala, među ostalim sa slučajevima krijumčarenja oružja i ljudi i pranja novca znatnih razmjera, posebno iz Rusije; ističe odgovornost sudaca u pogledu poštovanja vladavine prava i naglašava da bi pravomoćno osuđeni suci trebali biti upućeni na izdržavanje kazne;

24.  poziva na to da se omogući izravan uvid preko interneta u elektronske imovinske kartice viših političkih i administrativnih dužnosnika, slijedeći primjer Ukrajine;

25.  poziva moldovske vlasti da poštuju međunarodna načela i najbolje prakse kojima se jamči poticajno okruženje za civilno društvo; naglašava ključnu ulogu civilnog društva u praćenju provedbe reformi i u promicanju transparentnosti i odgovornosti javnih institucija; posebice očekuje da se u budućnosti neće donositi zakonodavstvo kojim se ograničava nacionalno ili strano financiranje moldovskih nevladinih organizacija i organizacijama civilnog društva te kojim se neopravdano povećava administrativno opterećenje i teret izvješćivanja za njih; žali zbog ograničavanja sudjelovanja građana u nizu situacija, primjerice u ožujku 2018. kad je Središnje izborno povjerenstvo odbilo zahtjev za organiziranje referenduma o izmjenama izbornog sustava;

Poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda

26.  izražava zabrinutost zbog znakova daljnjeg ograničavanja prostora za djelovanje civilnog društva u Moldovi i poziva vlasti da smjesta zaustave neopravdane ili nerazmjerne kaznene postupke, među kojima su i neki koji su pokrenuti na temelju izmišljenih optužbi, te selektivno pravosuđe protiv političkih protivnika, njihovih odvjetnika i/ili njihovih obitelji; kritički se odnosi prema činjenici da su veleposlanstva država članica EU-a i delegacija Europske službe za vanjsko djelovanje sve češće spriječeni da promatraju suđenja jer ih Moldova zatvara za javnost; izražava posebnu zabrinutost zbog ciljanih postupaka protiv boraca za ljudska prava, neovisnih sudaca poput Domnice Manole i Gheorghea Bălana te novinara i kritičara vlade kao i predsjednika Demokratske stranke Moldove, Vladimira Plahotniuca; potiče nadležne vlasti da zajamče pravo na pravedno suđenje i poštovanje ljudskih prava u pritvoru; naglašava da je potrebno provesti učinkovite istrage prijavljenih slučajeva mučenja u pritvoru i psihijatrijskim ustanovama; poziva vlasti da također zajamče slobodu okupljanja i izražavanja te, posebno, održavanja mirnih prosvjeda i da se ta temeljna prava strogo poštuju, u skladu s međunarodnim standardima;

27.  pozdravlja donošenje nove Nacionalne strategije za jednakost spolova 2017. i poziva vlasti da osiguraju njezinu punu provedbu;

28.  poziva vlasti da znatno intenziviraju napore za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, prije svega ugroženih skupina, tako što će se boriti protiv govora mržnje, nasilja, socijalne isključenosti i diskriminacije – problema koji i dalje izazivaju veliku zabrinutost – protiv LGBTQI osoba, osoba s invaliditetom i manjina poput Roma, kao i protiv govora mržnje i diskriminacije na temelju spola ili političke pripadnosti;

29.  snažno osuđuje nedavno izručenje/otmice turskih državljana Turskoj zbog njihove navodne povezanosti s pokretom Gülen, čime je povrijeđeno načelo vladavine prava i temeljna ljudska prava; poziva moldovske vlasti da osiguraju da se svi zahtjevi za izručenje primljeni od trećih zemalja obrade na transparentan način i uz poštovanje sudskih postupaka u potpunosti u skladu s europskim načelima i standardima;

Trgovinska i gospodarska suradnja

30.  pozdravlja znatno povećanje uvoza iz Moldove u EU, kao rezultat stupanja na snagu DCFTA-e, i činjenicu da je EU najveći ulagač u Moldovu, ali žali zbog činjenice da navedeno nije dovelo do poboljšanja socijalnog i gospodarskog stanja građana te zemlje; upozorava da nedostatak napretka u poboljšanju životnog standarda stanovništva ugrožava pozitivan stav prema proeuropskoj orijentaciji te zemlje;

31.  podsjeća na važnost neovisnosti sudstva, borbe protiv korupcije i smanjenja administrativnog i birokratskog opterećenja za poboljšanje ulagačke i poslovne klime;

32.  potiče daljnji napredak u području sanitarnih i fitosanitarnih standarda te zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla;

33.  poziva na učinkovito poštovanje klauzula o trgovini i održivom razvoju i međunarodnih obveza, a posebno na pravilnu provedbu temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada.

34.  smatra da je regulatorno usklađivanje s pravnom stečevinom EU-a ključna dimenzija DCFTA-a jer pristup tržištu EU-a i reformama zapravo u velikoj mjeri ovise o odgovarajućoj primjeni i provedbi relevantnog zakonodavstva; svjesna je znatnog izazova koji to predstavlja za upravljanje, institucije i javnu upravu u Moldovi te potiče Komisiju da osigura odgovarajuću tehničku i financijsku potporu;

Energija i druga područja suradnje

35.  pozdravlja donošenje zakona o energiji iz 2017. kao daljnjeg koraka prema prenošenju trećeg energetskog paketa u nacionalno zakonodavstvo te potiče konkretne korake za osiguravanje neovisnosti regulatorne agencije za energiju ANRE; prima na znanje napore koje Moldova ulaže u promicanje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitost i smatra da je ključno poboljšati metode agroekološkog poljoprivrednog uzgoja u okviru održivog ruralnog razvoja;

36.  poziva na odlučnije poteze u području zaštite okoliša, u pogledu upravljanja vodnim resursima iz rijeke Dnjestar, gospodarenja otpadom i klimatskih promjena, u pogledu provedbe i koordinacije zakonodavstva;

Institucionalne odredbe

37.  poziva EU, njegove države članice i Moldovu da pojačaju komunikacijske aktivnosti u pogledu provedbe Sporazuma o pridruživanju i očekivanih koristi koje će građani Moldove imati od povezanih reformi i tješnje integracije s Europskom unijom; naglašava da se protiv dezinformacija koje širi Rusija treba boriti kvalitetnim informacijama koje su utemeljene na činjenicama i dostupne na svim jezicima koji se govore u Moldovi;

38.  ponovno ističe svoju odlučnost da pojača praćenje provedbe međunarodnih sporazuma s istočnim partnerima EU-a; još jedanput poziva Komisiju i Europsku službu za vanjsko djelovanje da Parlamentu i Vijeću češće dostavljaju pisana izvješća o provedbi tih sporazuma;

39.  smatra da je praksa uključivanja moldovskih državnih organa već od faze izrade nacrta relevantnog zakonodavstva korisna jer proces čini uključivijim i smanjuje tranzicijske troškove Moldove, te poziva Komisiju da u potpunosti iskoristi potencijal postupka ex-ante konzultacija;

40.  napominje da je evaluacija provedbe DCFTA-a snažno usmjerena na trgovinske tokove i prepreke trgovini; poziva Komisiju da na odgovarajući način prati i ocjenjuje provedbu DCFTA-a, obraćajući posebnu pozornost na prenošenje i primjenu pravne stečevine , kao i utjecaj na moldovsko društvo te kako bi se osiguralo javno i sveobuhvatno godišnje izvješćivanje koje uključuje izvješćivanje o tehničkoj i financijskoj potpori EU-a;

41.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i/ili Komisiju da sva godišnja izvješća o provedbi pridruživanja objavljuju istovremeno te da u istom trenutku objave i usporednu ocjenu, na temelju konkretnih pokazatelja, razine napretka u provedbi Sporazuma o pridruživanju/detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine u svakoj pridruženoj zemlji;

42.  donosi odluku o sastavljanju godišnjih izvješća o provedbi sporazuma o pridruživanju;

o
o   o

43.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Europskoj komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te predsjedniku, vladi i parlamentu Republike Moldove.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0303. (2) SL C 356, 4.10.2018., str. 130. (3) SL C 334, 19.9.2018., str. 199. (4) SL C 11, 12.1.2018., str. 82. (5) Studija naslovljena „Promjena izbornih zakona u trima pridruženim zemljama Istočnog partnerstva, Ukrajini, Gruziji i Moldovi, i učinak te promjene na razvoj političke situacije u tim zemljama” Europski parlament, 26. listopada 2017. (6) Procjena provedbe na razini EU-a naslovljena „Sporazumi o pridruživanju između EU-a i Moldove, Gruzije i Ukrajine” Europski parlament, 28. lipnja 2018. (7) Studija naslovljena „Razvoj institucijskog okvira za provedbu sporazuma o pridruživanju u Gruziji, Moldovi i Ukrajini” Europski parlament, srpanj 2018.