Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2774(RSP)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : B8-0514/2018

Podneseni tekstovi :

B8-0514/2018

Rasprave :

PV 15/11/2018 - 3
CRE 15/11/2018 - 3

Glasovanja :

PV 15/11/2018 - 5.8
CRE 15/11/2018 - 5.8
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0465

Usvojeni tekstovi
PDF 133kWORD 52k
Četvrtak, 15. studenog 2018. - Strasbourg Privremeno izdanje
Lajmska bolest (borelioza)
P8_TA-PROV(2018)0465B8-0514/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. studenoga 2018. o lajmskoj bolesti (borelioza) (2018/2774(RSP))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir pitanje upućeno Komisiji o lajmskoj bolesti (borelioza) (O-000088/2018 – B8-0417/2018),

–  uzimajući u obzir prijedlog rezolucije Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane,

–  uzimajući u obzir izvješće povezano sa sustavnom analizom literature o dijagnostičkoj točnosti seroloških testova za lajmsku boreliozu Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti,

–  uzimajući u obzir savjetodavni sastanak mreže stručnjaka o nadzoru nad lajmskom boreliozom u Europskoj uniji održan u siječnju 2016. u Stockholmu,

–  uzimajući u obzir Odluku br. 2119/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. rujna 1998. o uspostavi mreže za epidemiološki nadzor i kontrolu zaraznih bolesti u Zajednici(1),

–  uzimajući u obzir članak 128. stavak 5. i članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da je pravo na zdravlje temeljno pravo priznato europskim ugovorima, osobito člankom 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU);

B.  budući da je lajmska bolest (ili lajmska borelioza) bakterijska bolest koju uzrokuje bakterija Borrelia burgdoferi koja se na ljude prenosi ujedom krpelji koji su također kontaminirani bakterijom; budući da je lajmska bolest zarazna bolest ljudi i nekih vrsta domaćih i divljih životinja;

C.  budući da je lajmska borelioza najučestalija zoonotska bolest u Europi s 650 000 – 850 000 procijenjenih slučajeva i veću učestalost u srednjoj Europi; budući da se zaraza pojavljuje u proljetnom i ljetnom razdoblju (od travnja do listopada) i da je borelioza prepoznata kao profesionalna bolest poljoprivrednika, šumarskih radnika i istraživača na terenu u zemljama u kojima je prisutna;

D.  budući da izgleda da se zaraženi krpelji i sama bolest geografski šire te da su sada zabilježeni i slučajevi na višim nadmorskim visinama i geografskim širinama, kao i u mjestima i gradovima; budući da su jedan od mogućih uzroka promjene u korištenju zemljišta, među ostalim, nastale uslijed pošumljavanja zemljišta slabe kvalitete ili širenja invazivnih biljaka, klimatskih promjena, globalnog zatopljenja, prekomjerne vlage i drugih aktivnosti povezanih s ljudskim ponašanjem;

E.  budući da ne postoji europski konsenzus u pogledu liječenja, dijagnoze i probira kad je riječ o lajmskoj bolesti, a nacionalne prakse variraju;

F.  budući da ugriz zaraženog krpelja i simptomi lajmske bolesti mogu proći nezapaženo, a u nekim se slučajevima može dogoditi i da nema simptoma, što ponekad dovodi do ozbiljnih komplikacija i trajnih oštećenja sličnih kroničnim bolestima, osobito ako pacijent nije pravovremeno dobio dijagnozu;

G.  budući da će se pouzdanijom ranom dijagnozom lajmske bolesti znatno smanjiti broj slučajeva u kojima bolest napreduje do kasnijih faza, čime će se poboljšati kvaliteta života pacijenata; budući da će se, prema voditeljima istraživačkog projekta DualDur EU, na taj način smanjiti financijski teret bolesti, čime će se uštediti oko 330 milijuna EUR za zdravstvenu skrb već u prvih pet godina;

H.  budući da brojni pacijenti ne dobiju pravovremenu dijagnozu i nemaju pristup odgovarajućem liječenju; budući da imaju osjećaj da su zakinuti i da ih javna tijela ignoriraju i da neki od njih i dalje imaju ustrajne simptome koji mogu dovesti do kronične bolesti;

I.  budući da trenutno ne postoji cjepivo za lajmsku bolest;

J.  budući da pravi teret lajmske borelioze u EU-u nije poznat zbog nedostatka statističkih podataka povezanih s tom bolešću i raznolikosti primijenjenih definicija slučaja bolesti, laboratorijskih metoda i sustava nadzora;

K.  budući da ne postoje različite MKB šifre bolesti za ranije i kasnije faze lajmske bolesti; budući da ne postoji individualna MKB šifra bolesti za različite simptome koji se pojavljuju u kasnijoj fazi lajmske bolesti;

L.  budući da se razlikuju smjernice za prakse liječenja koje su sastavili ILADS (Međunarodno društvo za lajmsku bolest i povezane bolesti) odnosno IDSA (Američko društvo za zarazne bolesti) i budući da razlike između ta dva pristupa bolesti također utječu na prakse liječenja u EU-u;

M.  budući da nedostaju temeljna saznanja o mehanizmu koji lajmsku bolest pretvara u kroničnu bolest;

N.  budući da zdravstveni djelatnici već gotovo jedno desetljeće izražavaju zabrinutost u pogledu tog zdravstvenog problema, isto kao i udruge pacijenata i zviždači;

O.  budući da, iako je dobro poznata u medicini, lajmska bolest i dalje često nije dijagnosticirana, osobito zbog poteškoća u pogledu uočavanja simptoma i nedostatka odgovarajućih testova za dijagnosticiranje;

P.  budući da se testovima probira koji se koriste u pogledu lajmske bolesti često ne mogu dobiti točni rezultati, poput testa ELISA koji otkriva samo jednu infekciju pri svakom pokušaju;

Q.  budući da su brojni Europljani stalno izloženi opasnosti od zaraze lajmskom boreliozom zbog svojeg zanimanja (poljoprivrednici, šumari, istraživači i studenti koji provode istraživanja na terenu, na primjer biolozi, geolozi, geodeti, arheolozi);

R.  budući da medicinska djelatnost često prati zastarjele preporuke o lajmskoj bolesti kojima se u dovoljnoj mjeri ne uzimaju u obzir istraživačka saznanja;

1.  izražava svoju zabrinutost u pogledu zabrinjavajućih razmjera širenja lajmske bolesti kod europskog stanovništva, s obzirom na to da su korištene metode izračuna pokazale da oko 1 milijun građana pati od te bolesti;

2.  podsjeća na to da se sve države članice, s različitim intenzitetom, suočavaju s naglim porastom lajmske borelioze, što je čini europskim zdravstvenim problemom;

3.  pozdravlja sredstva koja je Unija do sada dodijelila za istraživanje u pogledu ranog otkrivanja i budućeg liječenja lajmske borelioze (do 16 milijuna eura kroz projekte kao što su ANTIDotE, ID-LYME i LYMEDIADEX);

4.  poziva na dodjelu dodatnih sredstava za metode dijagnosticiranja i liječenja lajmske bolesti; u tu svrhu apelira na poticanje istraživačkih napora, i u pogledu povećanja dodijeljenih sredstava i u pogledu razmjene epidemioloških podataka, uključujući podatke o distribuciji i prevalenciji patogenih i nepatogenih genovrsta;

5.  poziva na dodatnu međunarodnu suradnju u istraživanju lajmske bolesti;

6.  potiče Komisiju da prikupi što je više moguće informacija o metodama probira lajmske bolesti ili o njezinom liječenju u državama članicama;

7.  poziva na obvezno izvješćivanje u svim državama članicama pogođenima lajmskom bolešću;

8.  poziva Komisiju da olakša suradnju i razmjenu najboljih praksi među državama članicama u pogledu nadzora, dijagnoze i liječenja lajmske bolesti;

9.  pozdravlja to što su određene države članice na temelju posebne metodologije uvrstile lajmsku bolest u svoje nacionalne sustave nadzora;

10.  poziva Komisiju da uspostavi ujednačene programe nadzora i da surađuje s državama članicama kako bi se olakšala standardizacija dijagnostičkih testova i liječenja; poziva Komisiju da prizna boreliozu kao profesionalnu bolest u slučaju poljoprivrednih i šumarskih radnika te znanstvenika na terenu, kao što su biolozi, geolozi, geodeti i arheolozi;

11.  poziva države članice da uvedu mjere pojedinačnog sprečavanja bolesti i nadzora populacije krpelja kako bi se zaustavilo širenje borelioze;

12.  poziva na sastavljanje smjernica temeljenih na dokazima o kliničkoj i laboratorijskoj dijagnozi lajmske borelioze; poziva na utvrđivanje različitih MKB šifri bolesti za ranije i kasnije faze lajmske bolesti; također poziva na uspostavu individualnih MKB šifri bolesti za različite simptome koji se pojavljuju u kasnijoj fazi lajmske bolesti;

13.  traži da Komisija objavi smjernice utemeljene na najboljim praksama unutar EU-a o osposobljavanju liječnika opće medicine kako bi se olakšalo dijagnosticiranje i probir lajmske bolesti;

14.  traži od država članica da prošire upotrebu kliničkog ispitivanja kako bi liječnici mogli dijagnosticirati lajmsku bolest čak i ako su serološki testovi negativni i kako bi se pomoglo pacijentima da se ne nađu u situaciji u kojoj ne mogu dobiti terapiju;

15.  poziva Komisiju da procijeni ozbiljnost situacije u pogledu slučajeva kada pacijenti dugo vremena traže adekvatnu dijagnozu i liječenje, a osobito kada je riječ o prekograničnim kretanjima pacijenata koji traže liječenje i financijskim posljedicama koje iz toga proizlaze;

16.  poziva na planiranje i pokretanje inovativnih projekata koji će doprinijeti boljem prikupljanju podataka i većoj učinkovitosti u pogledu aktivnosti informiranja i povećanja osviještenosti;

17.  pozdravlja provedbenu odluku Komisije (EU) 2018/945 od 22. lipnja 2018. o uvođenju epidemiološkog nadzora zaraznih bolesti i povezanih posebnih zdravstvenih pitanja te definiranju relevantnih slučajeva(2), a to uključuje i lajmsku neuroboreliozu;

18.  ističe da se uvrštavanjem lajmske bolesti u europsku mrežu za epidemiološki nadzor omogućava da pacijenti uživaju prednosti snažnog i strukturiranog zdravstvenog sustava u okviru kojega je omogućena stalna komunikacija između nadležnih nacionalnih tijela, brza i pouzdana identifikacija slučajeva lajmske borelioze u Uniji, međusobna pomoć u području analize i tumačenja prikupljenih nadzornih podataka i uporaba uređaja potrebnih za prekid širenja te bolesti kod ljudi;

19.  poziva države članice, koje će moći računati na logističku podršku Komisije, da pokrenu kampanje za informiranje i podizanje osviještenosti kako bi se stanovništvo upozorilo na postojanje lajmske bolesti, osobito u regijama koje su najviše zahvaćene njezinim širenjem;

20.  poziva Komisiju da sastavi europski plan za borbu protiv lajmske bolesti razmjeran ozbiljnosti te tihe epidemije; potiče uspostavu europske mreže za lajmsku bolest koja uključuje relevantne dionike;

21.  poziva Komisiju i države članice da objave zajedničke smjernice za prevenciju za osobe koje su izložene velikom riziku od zaraze lajmskom bolesti, poput radnika koji rade na otvorenom, kao i standardizirane smjernice za dijagnozu i liječenje;

22.  poziva Komisiju da uvede preventivne testove i metodu za brzi početak liječenja i praćenje razvoja infekcije lajmskom boreliozom među djelatnicima u poljoprivredno-šumarskom sektoru i znanstvenicima koji prikupljaju podatke na terenu;

23.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Komisiji.

(1) SL L 268, 3.10.1998., str. 1.
(2) SL L 170, 6.7.2018., str. 1.

Posljednje ažuriranje: 17. prosinca 2018.Pravna napomena