Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2091(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0388/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0388/2018

Rasprave :

PV 10/12/2018 - 20
CRE 10/12/2018 - 20

Glasovanja :

PV 11/12/2018 - 5.18
CRE 11/12/2018 - 5.18
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0499

Usvojeni tekstovi
PDF 173kWORD 60k
Utorak, 11. prosinca 2018. - Strasbourg Privremeno izdanje
Nova europska agenda za kulturu
P8_TA-PROV(2018)0499A8-0388/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 11. prosinca 2018. o Novoj europskoj agendi za kulturu (2018/2091(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir sastanak na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast u Göteborgu održan 17. studenoga 2017., program čelnika za obrazovanje i kulturu iz studenog 2017. te zaključke Europskog vijeća od 14. prosinca 2017. o socijalnoj dimenziji, obrazovanju i kulturi,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o iskorištavanju potencijala kulturnih i kreativnih industrija(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o promicanju europskih kulturnih i kreativnih sektora kao izvora gospodarskog rasta i radnih mjesta(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2016. o dosljednoj politici EU-a za kulturne i kreativne industrije(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. travnja 2008. o kulturnim industrijama u Europi(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2007. o socijalnom statusu umjetnika(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o kulturnoj dimenziji vanjskog djelovanja EU-a(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. naslovljenu „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi”(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o učenju o EU-u u školama(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. travnja 2008. o Europskoj agendi za kulturu u globaliziranom svijetu(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2018. o strukturnim i financijskim preprekama pristupu kulturi(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. ožujka 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ(12),

–  uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja koju je 20. listopada 2005. usvojila Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO),

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe od 27. listopada 2005. o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Konvencija iz Fara),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ(13),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 16. studenoga 2007. o Europskoj agendi za kulturu(14),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. prosinca 2014. o planu rada za kulturu u razdoblju 2015. – 2018.(15),

–  uzimajući u obzir Plan rada EU-a za kulturu za razdoblje 2015. – 2018.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 27. svibnja 2015. o kulturnim i kreativnim preplitanjima u svrhu poticanja inovacija, ekonomske održivosti i socijalne uključenosti(16),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 8. lipnja 2016. naslovljenu „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (JOIN(2016)0029),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o provedbi Europske agende za kulturu (COM(2010)0390),

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 27. travnja 2010. pod nazivom „Iskorištavanje potencijala kulturnih i kreativnih industrija” (COM(2010)0183),

–  uzimajući u obzir Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini kulturne baštine 2018. (COM(2016)0543),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. rujna 2012. naslovljenu „Promicanje kulturnog i kreativnog sektora za rast i radna mjesta u EU-u” (COM(2012)0537),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. prosinca 2012. o sadržaju na jedinstvenom digitalnom tržištu (COM(2012)0789),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. srpnja 2014. naslovljenu „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi” (COM(2014)0477),

–  uzimajući u obzir izvješće radne skupine stručnjaka iz država članica iz 2012. godine o pristupu kulturi,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. prosinca 2010. o uklanjanju prekograničnih poreznih prepreka za građane EU-a (COM(2010)0769),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. studenog 2011. o dvostrukom oporezivanju na jedinstvenom tržištu (COM(2011)0712),

–  uzimajući u obzir izvješće o načinima uklanjanja prekograničnih poreznih prepreka s kojima se suočavaju pojedinci unutar EU-a, koje je 2015. godine pripremila stručna skupina Komisije zadužena za probleme povezane s prekograničnim poreznim preprekama u EU-u na koje nailaze pojedinci,

–  uzimajući u obzir izvješće radne skupine stručnjaka iz država članica iz 2017. godine o međukulturnom dijalogu u okviru otvorene metode koordinacije (OMC) naslovljeno „Kako se kulturom i umjetnošću može promicati međukulturni dijalog u kontekstu migracijske i izbjegličke krize”,

–  uzimajući u obzir Rimsku deklaraciju od 25. ožujka 2017. u kojoj su čelnici 27 država članica EU-a i institucija EU-a izrazili svoju želju za stvaranjem ambiciozne Unije „u kojoj će građani imati nove mogućnosti za kulturni i društveni razvitak te za gospodarski rast” i Unije „koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost”,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Davosa od 22. siječnja 2018. o visokokvalitetnoj kulturi građenja za Europu, u kojoj su europski ministri kulture istaknuli hitnu potrebu za „razvojem novih pristupa zaštiti i unaprjeđenju kulturnih vrijednosti europskoga izgrađenog okoliša” te za „holističkim pristupom izgrađenom okolišu”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0388/2018),

A.  budući da se pozdravljaju i prioriteti Nove agende i pristup prilagođen sektoru; budući da bi svim kulturnim i kreativnim sektorima trebalo pružiti jednaku i prilagođenu potporu usmjerenu na njima svojstvene izazove te da bi kulturnu raznolikost i međukulturni dijalog trebalo zadržati kao međusektorske prioritete; budući da je kultura javno dobro i da Nova agenda za kulturu treba biti usmjerena na očuvanje, širenje i razmjenu kada je riječ o dinamičnoj i raznolikoj kulturnoj sceni te da pritom treba osigurati pristup za sve i poticati sudjelovanje;

B.  budući da bi se Novom agendom za kulturu trebao pružiti fleksibilan okvir za promjenu kulturnih ekosustava i poticanje sinergija među sektorima;

C.  budući da Europa izlazi iz teške financijske krize, tijekom koje su nacionalni i regionalni proračuni za kulturu nažalost često bili prvi u kojima je došlo do rezova;

D.  budući da je Europa suočena sa sve većim društvenim nejednakostima i nezaposlenošću mladih, sve izraženijim populizmom i radikalizacijom, uz što valja dodati i veću diversifikaciju stanovništva; budući da je stoga kultura važnija nego ikad prije za ostvarivanje socijalne kohezije i međukulturnog dijaloga te za jamčenje slobode i raznolikosti izražavanja, komunikacije i stvaranja građana kao i za izgradnju mostova među pojedincima;

E.  budući da su europski kreativni i kulturni sektori najveća prednost EU-a; budući da oni čine 4,2 % BDP-a EU-a, zajedno broje 8,4 milijuna radnih mjesta, što je 3,7 % ukupnog broj zaposlenih u EU-u, te da su gospodarski otporni, čak i u razdobljima krize; budući da ti sektori potiču kreativnost, koja se dalje širi u sve sektore djelovanja, te da istodobno osiguravaju veći postotak zaposlenosti među mladima i ženama u usporedbi s ostalim sektorima;

F.  budući da je europski glazbeni sektor vrlo dinamičan, sa svojih milijun radnih mjesta i prometom od 25 milijardi eura; budući da, međutim, on i dalje ne raspolaže s dovoljno sredstava, posebno ako se u obzir uzmu novi modeli distribucije na internetu; budući da je od ukupnog proračuna od 1,46 milijardi eura za program Kreativna Europa, počevši od srpnja 2018., samo 51 milijun eura dodijeljen glazbenim projektima, i to uglavnom za klasičnu glazbu; budući da se tu toj distribuciji sredstava ne odražava raznolikost europskog glazbenog sektora ni njegov gospodarski, društveni i kulturni doprinos;

G.  budući da kultura ima važnu ulogu u socijalnoj koheziji i integraciji, a to osobito uključuje sudjelovanje manjina, skupina u nepovoljnom položaju, marginaliziranih zajednica, migranata i izbjeglica u kulturnom i društvenom životu te budući da se poseban poziv na uključivanje migranata u program Kreativna Europa pokazao učinkovitim, no da je bilo previše zainteresiranih, a premalo sredstava;

H.  budući da su umjetnici i kulturni djelatnici često u prekarnom i nestabilnom položaju te da nemaju nikakvo ili imaju loše socijalno osiguranje i nepredvidljive prihode;

I.  budući da su kulturna osviještenost i izričaj prepoznati na razini EU-a u revidiranoj preporuci o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje; budući da bi umjetnost i humanističke znanosti trebale biti u potpunosti integrirane u obrazovne sustave kako bi se doprinijelo oblikovanju Europe koja djeluje zajednički i kreativno i koja je mobilizirana u smislu promicanja održivosti, integracije i građanske kohezije;

J.  budući da su kulturne mreže snažan instrument za stvaranje međuljudskih i dugotrajnih mirnih veza i dijaloga preko nacionalnih granica, a tako i za podupiranje međunarodnih kulturnih odnosa, koji su u ključni za regulaciju na globalnoj razini i za stvaranje europskog kulturnog prostora;

Opće napomene

1.  pozdravlja Novu agendu za kulturu i naglašava da je ona izvrsna prilika za donošenje sveobuhvatne i usklađene kulturne politike na europskoj razini koju će priznavati i europski građani i građani zemalja izvan EU-a; naglašava, međutim, da ona može biti uspješna samo ako se predvidi znatno veći proračun za Kreativnu Europu kao i razvoj sinergija i interakcija s drugim programima koje se financiraju sredstvima Unije, a s ciljem uvođenja holističkog, međusektorskog pristupa kulturi;

2.  ponovno potvrđuje ulogu kulture te kulturnih i kreativnih sektora kao pokretačke sile u ostvarivanju ciljeva kohezijske politike i socijalne uključenosti diljem Unije te poziva da se to uzme u obzir pri dodjeli strukturnih i kohezijskih sredstava;

3.  prepoznaje da Europska godina kulturne baštine 2018. predstavlja priliku za povećanje razine svijesti o jedinstvenom značenju i raznolikosti te inherentnoj vrijednosti kulture i kulturne baštine EU-a kao i o njihovoj iznimno važnoj ulozi u našim društvima i gospodarstvima kada je riječ o stvaranju osjećaja pripadnosti, promicanju aktivnog građanstva i definiranju našeg identiteta i temeljnih vrijednosti slobode, raznolikosti, jednakosti, solidarnosti i socijalne pravde;

4.  pozdravlja namjeru Komisije da predstavi akcijski plan za kulturnu baštinu i naglašava da je potrebno usredotočiti se i na materijalne i nematerijalne aspekte europske baštine, baš kao i na njezine veze sa suvremenim umjetničkim i kreativnim projektima i izražajem; nadalje, naglašava da je potrebno pokrenuti trajni strukturirani dijalog s dionicima s ciljem prikupljanja znanja, izgradnje kapaciteta i koordinacije promicanja kulturne baštine u Europi, čime bi se konsolidirao dugoročan doprinos Europske godine kulturne baštine te pridonijelo provedbi akcijskog plana; naglašava da bi taj strukturirani dijalog trebao uključivati sve kulturne i kreativne sektore te područje baštine; nadalje, poziva države članice da na nacionalnoj razini razviju komplementarne akcijske planove; smatra da je spomenuti akcijski plan prilika za rješavanje svih pitanja postavljenih u okviru deset europskih inicijativa nakon Europske godine kulturne baštine 2018. kao i za predstavljanje preporuka izdanih tijekom te godine;

5.  poziva Komisiju da zajamči da reakcije na nove nepredviđene okolnosti neće biti prepreka ostvarivanju već dogovorenih ciljeva u području kulture; podsjeća na to da se nove inicijative trebaju financirati iz novog proračuna, tj. novim sredstvima, a ne na temelju preraspodjele već postojećih sredstava;

6.  poziva Komisiju da uspostavi jedinstveni portal EU-a namijenjen kulturnoj baštini, na kojem će biti objedinjene informacije iz svih programa EU-a za financiranje kulturne baštine i koji će obuhvaćati tri glavna dijela: mogućnosti financiranja kulturne baštine, bazu podataka s primjerima najboljih praksi i izvrsnosti u području kulturne baštine s relevantnim upućivanjima te novosti i poveznice koje se odnose na politička kretanja, aktivnosti i događanja povezana s kulturnom baštinom;

7.  poziva Komisiju i države članice da razviju nove pristupe sustavnom prikupljanju podataka za sve kulturne i kreativne sektore te da zajamče uporabu učinkovitih statističkih oznaka i većeg broja kvalitativnih pokazatelja, čime će se premostiti jaz između javnog sektora, koji raspolaže sa sve manje podataka i digitalnih aktera, koji pak raspolažu brojnim informacijama te ih koriste za stjecanje udjela na tržištu i destabiliziranje tržišnih sudionika;

8.  poziva Komisiju da na razini EU-a uvede ljestvicu pokazatelja za mjerenje kulturnog i medijskog pluralizma, da razvija te pokazatelje i prati slobodu umjetničkog izražavanja na europskoj razini kao i raznolikost u stvaranju, distribuciji i opskrbi kreativnim djelima;

9.  pozdravlja pokretanje programa „Glazba pokreće Europu” kao bitnog prvog koraka za poticanje kreativnosti, raznolikosti i inovativnosti u europskom glazbenom sektoru te sektorskog djelovanja u području glazbe u okviru programa Kreativna Europa; poziva Komisiju da se usredotoči na mobilnost umjetnika i repertoara unutar i izvan Europe, distribuciju, financiranje malih i srednjih poduzeća, transparentnost i odgovornost digitalnih platformi za umjetnike, raznolikost usluga internetskog prijenosa, dostupnost informacija na internetu i mapiranje sektora kada je riječ o daljnjem djelovanju EU-a u vezi s glazbom;

10.  pozdravlja uspostavu internetskog direktorija europskih filmova i pokretanje prvog Filmskog tjedna EU-a; potiče Komisiju i države članice da, u suradnji s umjetnicima i kreativnim industrijama povećaju vidljivost europske kinematografije u Europi i na globalnoj razini, osobito povećanjem dostupnosti europskih filmova i promicanjem razvoja europskih platformi kojima se omogućuje pristup licenciranim filmovima iz EU-a, uz pravednu naknadu za umjetnike i nositelje prava te poštovanje načela teritorijalnosti; nadalje, ističe pozitivno iskustvo s Nagradom LUX u promicanju europskih filmova i olakšavanju njihove distribucije;

11.  poziva Komisiju da prepozna važnost plana EU-a za gradove i da potakne suradnju među državama članicama i gradovima, među ostalim dionicima, kako bi se podupro rast, poboljšali uvjeti života i promicale inovacije u gradovima Europe te kako bi se prepoznali socijalni izazovi i zatim uspješno na njih odgovaralo;

12.  poziva Komisiju da uvede posebne mjere za mobilnost umjetničkih djela, po mogućnosti u obliku bespovratnih sredstava za putujuće izložbe, jer bi se time produljio životni ciklus mnogih projekata koji se financiraju u okviru programa Kreativna Europa;

Kulturna i umjetnička dimenzija

13.  prepoznaje inherentnu vrijednost slobodnog kulturnog, umjetničkog i kreativnog izražavanja i najšireg mogućeg pristupa javnosti kulturi, između ostalog, primjenom specifičnih mjera;

14.  poziva Komisiju da osigura potporu za europske festivale, s obzirom na to da je riječ o ključnom elementu za povezivanje građana iz cijele Europe i izvan nje te za istodobno jačanje veza među njima; ističe da festivali imaju potencijal za ujedinjavanje i da u tom smislu utječu na društvo, građanstvo, gospodarstvo, kulturnu baštinu i vanjski razvoj;

15.  poziva Komisiju da razmotri uvođenje institucije europske kulturne ličnosti godine, što bi uključivalo i niz aktivnosti i projekata diljem Europe usredotočenih na obilježavanje života i rada te osobe; naglasak bi pritom bio na njezinu djelovanju usmjerenom na promicanje europske vrijednosti i identiteta;

16.  poziva na to da profesionalizam umjetnika, autora, kulturnih subjekata, autora teksta oglasa i ostalih promotivnih materijala te pružatelja audiovizualnih usluga bude ključna potpora razvoju europske kulturne dimenzije, međukulturni dijalog, kulture i umjetničke inovacije, teritorijalnu koheziju i socijalnu uključenost;

17.  poziva Komisiju da kulturu prizna kao „meku moć” koja građanima omogućuje da budu odgovorni vođe u društvu, uz integritet, entuzijazam i empatiju, te ih u tom procesu i osnažuje;

18.  poziva Komisiju da omogući da Europa bude dom odgovornih građana koji grade odnose izvan vlastitih kultura, propituju ideje, potiču inovacije te pomažu u razvoju drugih i s njima komuniciraju;

19.  poziva Komisiju da potiče kulturnu raznolikost, integraciju migranata i kvalitetu građanstva;

20.  poziva Komisiju da potiče suradnju između kulturnih djelatnika, nastavnika, građana aktivnih u sektoru i poslovnih stručnjaka kako bi se obnovio interes javnosti za kulturu;

21.  poziva Komisiju da se pobrine za to da se kulturne mreže podupiru kao sredstvo zajedničkog znanja, iskustva i sjećanja, uz osiguravanje neformalne razmjene informacija, poticanje rasprava i razvoja kulture kako bi se dodatno povećale mogućnosti u području mobilnosti i suradnje te da bi se pridonijelo integriranom europskom kulturnom prostoru;

Socijalna dimenzija

22.  pozdravlja namjeru Komisije da u okviru programa Kreativna Europa uvede specifične mjere u području mobilnosti, ali naglašava da je za to potreban odgovarajući proračun i pojednostavljeni administrativni postupci kako bi se izbjegle prepreke poput onih povezanih s vizama, posebno onima trećih zemalja; naglašava da je potrebno specifično djelovanje kako bi se uklonile smetnje i prepreke koje dovode do prekomjernog ili dvostrukog oporezivanja umjetnika;

23.  poziva Komisiju da uvede jedinstveni portal sa informacijama o svim dostupnim programima boravka i prilikama za mobilnost;

24.  poziva države članice da razmisle o uklanjanju članka 17. predloška porezne konvencije OECD-a iz bilateralnih poreznih ugovora između država članica EU-a; poziva Komisiju da kao prijelazno rješenje uspostavi sektorski kodeks ponašanja u vezi s porezom po odbitku u kojem su navedene mogućnosti za smanjenje troškova i pojednostavljenje postupaka na temelju primjera najboljih praksi i dostupnih iznimaka;

25.  poziva na to da se zajamče prava na pravednu naknadu, ugovorne obveze i radne uvjete za zaposlene u kreativnom i umjetničkom sektoru; upućuje na to da se kulturni djelatnici u Europi zapošljavaju na temelju netipičnih ugovora o radu, na projektima i u prekarnim radnim uvjetima; stoga poziva države članice da donesu sveobuhvatne mjere za reduciranje tih sivih zona usklađivanjem i poboljšanjem ugovornih uvjeta za umjetnike i stvaraoce diljem EU-a te na europskoj razini kada je riječ o kolektivnom zastupanju, socijalnom osiguranju te izravnom i neizravnom oporezivanju; poziva na to da se u socijalnim sustavima u cijeloj Uniji uzmu u obzir sve posebnosti nestandardnih oblika zapošljavanja;

26.  ističe da kulturna baština i kulturni prostori imaju važnu ulogu u obnavljanju gradova i promicanju kohezije među stanovnicima; stoga potiče Komisiju i njezin Zajednički istraživački centar, čiji napori daju smisao i smjer gradskim narativima, da u tom pogledu nastave s ulaganjem napora u razvoj Pregleda kulturnih i kreativnih gradova te poziva gradove i općine da se njime bolje koriste;

27.  prepoznaje dodanu vrijednost lokalnih kulturnih aktivnosti s ciljem jamčenja socijalnih, gospodarskih i zdravstvenih koristi lokalnim zajednicama, posebno u rubnim i marginaliziranim područjima, kao što su predgrađa i ruralna područja; stoga poziva države članice, gradove i općine da te aktivnosti podupru konkretnim mjerama, kao što su prilagođeni propisi o prostornom uređenju, inicijative za financiranje i ponovno stavljanje u upotrebu napuštenih objekata;

28.  ističe da je dokazano da kultura utječe na poticanje socijalne kohezije i poboljšanje zadovoljstva životom te dobrobiti zbog čega je ključna za smanjenje pritiska s kojim se Europa suočava pri udomljavanju kulturno sve raznolikijeg stanovništva; ističe ulogu koju kultura i međukulturni dijalog mogu imati u osnaživanju migranata i olakšavanju njihove integracije;

29.  izražava žaljenje zbog toga što prema Eurobarometru iz 2017. 36 % Europljana prošle godine nije sudjelovalo ni u jednoj kulturnoj aktivnosti; stoga poziva Komisiju i države članice da ojačaju veze između kulture, umjetnosti, stvaralaštva, obrazovanja, inovacija i umjetničkog istraživanja; nadalje, poziva ih da ulažu u uključivanje publike, sudjelovanje zajednice i kulturnu sposobnost te da provedu potrebne mjere kako bi se zajamčio pristup i sudjelovanje u kulturnom životu, posebno za skupine u najnepovoljnijem položaju;

30.  potiče bolje sinergije između kulturnog sektora i obrazovanja, na primjer poticanjem izvannastavnih aktivnosti ili uključenosti umjetnika u rad škola; u tom smislu podsjeća na potrebu da se umjetnicima, upraviteljima, nastavnicima, posrednicima, socijalnim radnicima i drugim stručnjacima u navedenim kontekstima pruži dostatna financijska potpora;

31.  naglašava važnost učinkovitih mjera za promicanje intelektualnog i kulturnog razvoja djece; poziva Komisiju i države članice da u okviru svojih nadležnosti osiguraju odgovarajuće financiranje za potporu projekata kulturne proizvodnje usmjerenih na djecu;

32.  ističe dodanu vrijednost umjetnosti, glazbe i humanističkih znanosti u školskim kurikulumima s obzirom na to da oni doprinose povećanju kreativnosti, potiču interes za kulturu i promiču kritičko razmišljanje; naglašava da su kulturne i kreativne vještine sve potrebnije u digitalnom okruženju te poziva Komisiju i države članice da nadiđu praksu stroge podjele između disciplina i prijeđu s modela STEM (područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike) na model STEAM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika) i u formalnom i neformalnom obrazovanju; poziva ih i na to da primjenjuju pristup cjeloživotnog učenja za djelatnike u kulturnom, kreativnom i audiovizualnom sektoru; prepoznaje važnu ulogu glazbe i umjetnosti u školskim kurikulumima; poziva Komisiju i države članice da razmotre sastavljanje udžbenika o europskoj kulturnoj povijesti;

33.  naglašava da je za uspješan kulturni sektor od presudne važnosti pobrinuti se da studenti i nastavno osoblje na raspolaganju imaju sigurno i odgovarajuće okruženje za učenje; u tom pogledu poziva države članice da ulažu dovoljna sredstva u održavanje javnih objekata, posebno škola, u cilju poboljšanja seizmičke sigurnosti, te uklanjanja arhitektonskih problema;

34.  primjećuje da je zbog brzine tehnoloških promjena od ključne važnosti usvojiti pristup koji se temelji na cjeloživotnom učenju i koji je dostupan kulturnim djelatnicima te poboljšati sinergije između kulture i obrazovanja u formalnom i neformalnom području;

35.  prepoznaje potencijal kreativnih centara kao zajedničkih radnih prostora za djelatnike kulturnih i kreativnih sektora; ipak, naglašava da je u sektorima prvenstveno potrebno izgraditi kapacitete u smislu digitalnih i upravljačkih vještina umjesto da se jedini fokus stavlja na nove digitalne inovacije;

36.  napominje da demokratska načela i europske vrijednosti, kao što su sloboda izražavanja, poštovanje ljudskih prava i vladavine prava, demokracija i solidarnost, stoje pred sve težim izazovima koji proizlaze iz veće polarizacije unutar Europe i u svijetu; stoga poziva Komisiju i države članice da razviju strateški pristup za zaštitu kulturnih prava, slobode umjetničkog izražavanja i pluralizma medija te prava na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu, među ostalim, podupiranjem razvoja pokazatelja i sustava praćenja na europskoj razini;

37.  slaže se da sudjelovanje u kulturi i svakodnevna kreativnost u velikoj mjeri doprinose poticanju međukulturnog dijaloga i izgradnji zdravih društava; međutim, naglašava potrebu da se u okviru instrumenata financiranja EU-a osigura dovoljno prostora za inherentnu i jedinstvenu vrijednost rada umjetnika;

38.  ističe potrebu za promicanjem pristupa žena svim zanimanjima u umjetničkom, kulturnom i kreativnom sektoru te potiče države članice da uklone prepreke koje ženama onemogućuju pristup rukovodećim položajima u kulturnim institucijama, zakladama, akademijama i sveučilištima;

Gospodarska dimenzija

39.  naglašava da bi Komisija i države članice trebale doprinositi razvoju kulturnih organizacija pružanjem stabilne, pouzdane i održive financijske potpore; izražava žaljenje zbog toga što se, unatoč dodanoj vrijednosti koju za EU predstavljaju ulaganja u kulturu, za program Kreativna Europa izdvaja tek 0,15 % ukupnog proračuna EU-a, od čega samo 31 % za kulturu; napominje da će se područja politike u okviru programa Kreativna Europa proširiti; prima na znanje novi prijedlog o višegodišnjem financijskom okviru i pozdravlja predloženo povećanje sredstava kao dobar prvi korak, no poziva da se taj proračun udvostruči za novi program Kreativna Europa te da bude dostupniji za manje organizacije;

40.  naglašava da su popularnost programa Kreativna Europa, u kombinaciji sa nedostatkom sredstava za taj program i administrativnom složenošću, doveli do stope uspješnosti od samo 16,2 % te velikih regionalnih i geografskih neravnoteža u smislu projekata koji primaju potporu; ističe da to, zajedno s administrativnom složenošću, djeluje kao odvraćajući faktor, stvara frustraciju u pogledu tog programa i kulturnih aktivnosti EU-a te sprečava sudjelovanje brojnih aktera iz kulturnih i kreativnih industrija; stoga zbog nedostataka utvrđenih u izvješću o evaluaciji na sredini razdoblja poziva da se ponovno razmotri postupak odabira;

41.  naglašava da je malim kulturnim subjektima te malim i srednjim poduzećima važno olakšati i pojednostavniti pristup programu Kreativna Europa; u tom pogledu ističe da je za te aktere i poslovne subjekte, osobito one iz područja pogođenih prirodnim katastrofama, potrebno uvesti zaseban potprogram;

42.  izražava žaljenje zbog toga što se u prijedlogu Komisije o VFO-u kultura i umjetnost ne spominju u većini područja politike kojima doprinose te stoga poziva Komisiju da u suradnji s kulturnim i kreativnim industrijama osmisli holističke i koordinirane strategije za uključivanje kulture i umjetnosti u druga područja politike, s posebnim naglaskom na dostupnosti financiranja za manje organizacije;

43.  ističe da kultura utječe na brojna područja te poziva Komisiju i države članice da izvijeste o iznosu financijskih sredstava koja su dodijeljena kulturi u svim programima financiranja i zajamče da će ta sredstva iznositi barem 1 % sljedećeg VFO-a; poziva regije EU-a da kulturu, kulturnu baštinu te kulturne i kreativne industrije odrede kao prioritet u strukturnim fondovima te potiče države članice da kulturnu dimenziju uključe u strateške ciljeve svojih operativnih programa;

44.  poziva Komisiju da uspostavi portal koji će služiti kao „jedinstvena kontaktna točka” i sadržavati popis svih postojećih instrumenata financiranja EU-a na način koji je prilagođen korisnicima, sveobuhvatan, inovativan i učinkovit, s jasnim smjernicama za primjenu i korisničkom potporom;

45.  poziva Komisiju i države članice da zajamče da se u okviru instrumenata EU-a za financiranje dodjeljuje dovoljno sredstava na temelju inherentne vrijednosti umjetničkih i kreativnih projekata;

46.  poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti kulturnim područjima koja su ugrožena zbog nedostatka sredstava ili manjka pozornosti, a jedno od tih područja je poezija.

47.  poziva Komisiju i države članice da za svaki sektor usvoje prilagođen pristup; ističe da su bespovratna sredstva ključna kada se uzme u obzir kulturni ekosustav u cjelini, pravilno vrednovanje nematerijalne imovine i podupiranje inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi; ističe da su financijski instrumenti poput jamstava, zajmova i vlastitih sredstava primjereni za projekte koji stvaraju dobit, ali da bi bespovratna sredstva trebala ostati glavni izvor financiranja, posebno za manje subjekte;

48.  poziva Komisiju da izvijesti o provedbi Instrumenta financijskog jamstva za kulturne i kreativne sektore; izražava žaljenje zbog svoje ograničene zemljopisne pokrivenosti i predlaže da se omogući mikrofinanciranje za vrlo male dionike, s obzirom na to da kulturni i kreativni sektori obuhvaćaju mala i srednja poduzeća, pri čemu mikropoduzeća čine udio od 95 %; naglašava da je potrebno zajamčiti da banke počnu više cijeniti autorska prava i nematerijalnu imovinu;

49.  potiče daljnji razvoj inicijative Europske prijestolnice kulture i održivog kulturnog turizma, u suradnji s kulturnim sektorima, zajednicama i građanima te s UNESCO-om, u pogledu određivanja lokaliteta kulturne baštine, kao i s Vijećem Europe u okviru razvoja kulturnih ruta; poziva na promicanje regija EU-a kao europskih destinacija izvrsnosti (EDEN);

Strategija Digital4Culture

50.  napominje da je digitalnom revolucijom uvelike promijenjen način stvaranja i distribucije umjetnosti kao i kulture i uživanja u njima, što predstavlja nove prilike, ali istodobno i velike izazove u pogledu već ionako nezavidnih radnih uvjeta umjetnika i stvaraoca, te prijeti njihovoj ekonomskoj egzistenciji; zbog toga poziva Komisiju i države članice da promiču pravednu naknadu za rad, pristojne radne uvjete i modernizaciju sustavâ socijalne skrbi za kulturne i kreativne sektore te priznavanje statusa umjetnika;

51.  prepoznaje pozitivan doprinos digitalnih tehnologija kada je riječ o ostvarivanju lakšeg i opsežnijeg očuvanja i dostupnosti kulturnih, umjetničkih, kreativnih i audiovizualnih sadržaja i usluga, primjerice na temelju proširene i virtualne stvarnosti te sučelja čovjek-stroj, ali i proizvodnje obrazovnih i narativnih videoigara i stvaranja Oblaka europske kulturne baštine; u tom kontekstu poziva Komisiju i države članice da potaknu sinergije u tom području, posebno programima Digitalna Europa i Obzor Europa;

52.  smatra da je zaštita autorskih prava osnovni dio prihoda kulturnih i kreativnih industrija te pozdravlja novi prijedlog direktive koji se odnosi na autorska prava i njegove mjere za zaštitu izdavača vijesti, uklanjanje jaza vrijednosti između kreativnih industrija i digitalnih platformi, povećavanje transparentnosti i ravnoteže ugovornih odnosa između autora i izvođača te zaštitu od zapljene intelektualnog vlasništva; ističe da je ključno stvoriti pravedno digitalno tržište na kojem stvaraoci primaju odgovarajuću naknadu;

53.  poziva Komisiju i države članice da zajamče da digitalne platforme koje imaju aktivnu ulogu u distribuciji, promicanju i unovčenju sadržaja zaštićenog autorskim pravima imaju jasnu obvezu da ishode dozvole od vlasnika prava kako bi umjetnici, autori, izdavači vijesti, producenti, novinari i stvaraoci primali pravedne naknade za digitalnu uporabu njihovih djela;

54.  ističe potrebu za održavanjem veze između Europske agende za kulturu i Digitalne agende kako bi se unaprijedile postojeće sinergije;

55.  podsjeća na važnost podupiranja, osobito među maloljetnicima, zaštite podataka te digitalne i medijske pismenosti, kao najučinkovitijeg rješenja za probleme kao što su, među ostalim, manipulacije i mikrociljanje na internetu;

56.  naglašava da je od presudne važnosti kulturnim djelatnicima pružiti odgovarajuće digitalne vještine i kompetencije kako bi se potaknulo promicanje i realizacija ciljeva kulturne baštine;

Vanjska dimenzija

57.  izražava žaljenje zbog toga što očuvanje i promicanje kulture nisu bili postavljeni kao cilj u Agendi za održivi razvoj 2030.; naglašava da je kultura pokretač održivog razvoja i međukulturnog dijaloga te da bi se mogle primijeniti sinergije s obzirom na lokalnu i međunarodnu dimenziju programa Kreativna Europa;

58.  poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o provedbi Strategije EU-a za međunarodne kulturne odnose i da poveća sredstva koje se delegacijama EU-a dodjeljuju za inicijative i projekte za promicanje kulture, također u suradnji s mrežom Nacionalnih instituta EU-a za kulturu (EUNIC) ;

59.  podupire inicijativu Vijeća o razvoju sveobuhvatnog pristupa međunarodnim kulturnim odnosima i poziva na stvaranje kontaktnih točaka za kulturu u svim delegacijama EU-a, odgovarajuće osposobljavanje dužnosnika i uključivanje lokalnih dionika, civilnog društva i međunarodnih kulturnih mreža, uključujući pripremno djelovanje povezano s Europskim kućama kulture; ponavlja svoj zahtjev Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje da svake dvije godine izvještavaju o stanju provedbe međunarodnih kulturnih odnosa;

o
o   o

60.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama država članica.

(1) SL C 377 E, 7.12.2012., str. 142.
(2) SL C 93, 9.3.2016., str. 95.
(3) SL C 238, 6.7.2018., str. 28.
(4) SL C 247 E, 15.10.2009., str. 25.
(5) SL C 125 E, 22.5.2008., str. 223.
(6) SL C 377 E, 7.12.2012., str. 135.
(7) SL C 316, 22.9.2017., str. 88.
(8) SL C 11, 12.1.2018., str. 16.
(9) SL C 58, 15.2.2018., str. 57.
(10) SL C 247 E, 15.10.2009., str. 32.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0262.
(12) SL C 263, 25.7.2018., str. 19.
(13) SL L 347, 20.12.2013., str. 221.
(14) SL C 287, 29.11.2007., str. 1.
(15) SL C 463, 23.12.2014., str. 4.
(16) SL C 172, 27.5.2015., str. 13.

Posljednje ažuriranje: 12. prosinca 2018.Pravna napomena