Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2098(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0373/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0373/2018

Rasprave :

PV 11/12/2018 - 17
CRE 11/12/2018 - 17

Glasovanja :

PV 12/12/2018 - 12.17
CRE 12/12/2018 - 12.17
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0515

Usvojeni tekstovi
PDF 203kWORD 75k
Srijeda, 12. prosinca 2018. - Strasbourg Završno izdanje
Godišnje izvješće o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2017. i politici Europske unije u tom području
P8_TA(2018)0515A8-0373/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. prosinca 2018. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2017. i politici Europske unije u tom području (2018/2098(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o pravima čovjeka i ostale sporazume o ljudskim pravima i instrumente usvojene na razini UN-a, a osobito Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima (ICCPR) i Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (ICESCR) koje je donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda 16. prosinca 1966. u New Yorku,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Povelju o temeljnim pravima Europske unije,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta (UNCRC),

–  uzimajući u obzir članke 2., 3., 8., 21. i 23. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članak 207. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan za ljudska prava i demokraciju za razdoblje od 2015. do 2019. koji je Vijeće usvojilo 20. srpnja 2015., kao i njegov Pregled sredinom razdoblja iz lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir UN-ovih 17 ciljeva održivog razvoja i Program održivog razvoja do 2030.,

–  uzimajući u obzir vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir smjernice OECD-a za multinacionalna poduzeća koje su donesene 1976. i revidirane 2011.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji od 11. svibnja 2011. (Istanbulska konvencija) koju je EU potpisao 13. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) od 18. prosinca 1979.,

–  uzimajući u obzir Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji, koji je stupio na snagu 18. siječnja 2002.,

–  uzimajući u obzir zajednički radni dokument službi Komisije i Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku naslovljen „Rodna jednakost i jačanje položaja žena: preobrazba života djevojčica i žena uz pomoć vanjskih odnosa EU-a 2016. – 2020.”, usvojen 2015. godine (SWD(2015)0182),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (CRPD),

–  uzimajući u obzir Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti 1325 (2000.), 1820 (2008.), 1888 (2009.), 1889 (2009.), 1960 (2010.), 2106 (2013.), 2122 (2013.) i 2242 (2015.),

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o mladima, miru i sigurnosti 2250 (2015.) i 2419 (2018.),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti 1820 (2008.) o uklanjanju spolno utemeljenog nasilja u oružanim sukobima,

–  uzimajući u obzir Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije koju je 28. lipnja 2016. predstavila potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, kao i prvo izvješće o provedbi objavljeno 2017. pod naslovom „Od zajedničke vizije do zajedničkog djelovanja: provedba globalne strategije EU-a”,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća o autohtonim narodima od 15. svibnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2011/168/CFSP od 21. ožujka 2011. o Međunarodnom kaznenom sudu i o stavljanju izvan snage Zajedničkog stajališta 2003/444/ZVSP(1),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda i zaključni dokument sjednice Opće skupštine na visokoj razini od 25. rujna 2014. poznate pod nazivom Svjetska konferencija o autohtonim narodima,

–  uzimajući u obzir Njujoršku deklaraciju o izbjeglicama i migrantima koja je donesena na Općoj skupštini UN-a 19. rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 69/167 Opće skupštine Ujedinjenih naroda od 18. prosinca 2014. u kojoj se podsjeća na potrebu zaštite i promicanja ljudskih prava i temeljnih sloboda svih migranata, bez obzira na migracijski status, i Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih obitelji iz 1990.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju 67/139 Opće skupštine UN-a od 20. prosinca 2012. kojom se uspostavlja otvorena radna skupina UN-a za starenje s mandatom za razmatranje prijedloga o međunarodnom pravnom instrumentu za promicanje i zaštitu prava i dostojanstva osoba starije dobi,

–  uzimajući u obzir izvješće neovisnog stručnjaka o svim ljudskim pravima osoba starije dobi s 33. sjednice Vijeća UN-a za ljudska prava od 8. srpnja 2016.(2),

–  uzimajući u obzir izvješće otvorene radne skupine UN-a za starenje s njezine osme radne sjednice od 28. srpnja 2017.(3),

–  uzimajući u obzir ministarsku deklaraciju iz Lisabona od 2017. s naslovom „Održivo društvo za sve dobne skupine. Ostvarenje potencijala dužeg životnog vijeka” donesenu na četvrtoj ministarskoj konferenciji Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o starenju od 22. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir Europski migracijski program od 13. svibnja 2015. (COM(2015)0240) i Komunikaciju Komisije o uspostavi novog Okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa od 7. lipnja 2016. (COM(2016)0385),

–  uzimajući u obzir skup tematskih smjernica EU-a o ljudskim pravima, uključujući smjernice o braniteljima ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o ljudskim pravima koje se odnose na slobodu izražavanja na internetu i izvan njega, a koje je Vijeće usvojilo 2014.,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju usklađenosti s međunarodnim humanitarnim pravom usvojene 2005. i revidirane 2009.(4),

–  uzimajući u obzir vodeća načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti prava djeteta, koje su usvojene 2007. i revidirane 2017., kao i Alat EU-a i UNICEF-a o pravima djece: integriranje dječjih prava u razvojnu suradnju;

–  uzimajući u obzir Smjernice za promicanje i zaštitu svih ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba (LGBTI), koje je Vijeće donijelo 2013.,

–  uzimajući u obzir načela iz Yogyakarte („Načela i obveze države o primjeni Zakona o međunarodnim ljudskim pravima u odnosu na spolnu orijentaciju, rodni identitet, rodno izražavanje i spolna obilježja”) donesena u studenome 2006. i deset dodatnih načela („dodatnih 10”) donesenih 10. studenoga 2017.,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja, koje je Vijeće usvojilo 2013.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Vijeća i predstavnika vlada država članica koji se sastaju u Vijeću te Europskog parlamenta i Europske komisije pod naslovom „Novi europski konsenzus o razvoju: ,Naš svijet, naše dostojanstvo, naša budućnost’”, koju su Vijeće, Parlament i Komisija donijeli 7. lipnja 2017.,

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a o smrtnoj kazni koje je Vijeće usvojilo 2013. godine,

–  uzimajući u obzir smjernice politike EU-a prema trećim zemljama u vezi s mučenjem i drugim oblicima okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, koje su usvojene 2001. i revidirane 2012.,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 4. srpnja 2018. naslovljenu „Ususret vanjskoj strategiji EU-a protiv ranih i prisilnih brakova – sljedeći koraci”(5),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 4. prosinca 2017. o koracima poduzetima u pogledu Strategije EU-a za iskorjenjivanje trgovanja ljudima (COM(2017)0728),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. svibnja 2018. o zaštiti djece migranata(6),

–  uzimajući u obzir Deklaraciju UN-a o pravima i odgovornostima pojedinaca, skupina i društvenih tijela za promicanje i zaštitu opće priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda (branitelji ljudskih prava) iz prosinca 1998.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/821 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o utvrđivanju obveza dužne pažnje u lancu opskrbe za uvoznike Unije koji uvoze kositar, tantal i volfram, njihove rude i zlato podrijetlom iz sukobima pogođenih i visokorizičnih područja(7),

–  uzimajući u obzir Konvenciju br. 169 Međunarodne organizacije rada (MOR) o autohtonim i plemenskim narodima donesenu 27. lipnja 1989.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 4. srpnja 2013. o izvozu oružja: provedba zajedničkog stajališta Vijeća 2008/944/ZVSP(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. listopada 2013. o diskriminaciji na temelju kaste(9) i izvješće posebne izvjestiteljice UN-a za manjinska pitanja o manjinama i diskriminaciji na temelju kaste od 28. siječnja 2016. i smjernice UN-a o diskriminaciji na temelju podrijetla,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2017. godinu,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2017. o godišnjem izvješću o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2016. i politici Europske unije u tom području(10) te svoje prethodne rezolucije o ranijim godišnjim izvješćima,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije u vezi sa slučajevima kršenja ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u 2017.,

–  uzimajući u obzir nagradu Saharov za slobodu mišljenja koja je 2017. godine dodijeljena demokratskoj oporbi u Venezueli: Nacionalnoj skupštini (Julio Borges) i svim političkim zatvorenicima kako ih navodi organizacija Foro Penal Venezolano, a predstavljaju ih Leopoldo López, Antonio Ledezma, Daniel Ceballos, Yon Goicoechea, Lorent Saleh, Alfredo Ramos i Andrea González,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(11),

–  uzimajući u obzir Direktivu (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP(12), uzimajući u obzir rad Posebnog odbora za terorizam (TERR), koji je Europski parlament odlučio uspostaviti 6. srpnja 2017. i koji je počeo raditi 14. rujna 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za ženska prava i jednakost spolova (A8-0373/2018),

A.  budući da su poštovanje i promicanje, nedjeljivost i zaštita univerzalnosti ljudskih prava te promicanje demokratskih načela i vrijednosti, uključujući vladavinu prava, poštovanje ljudskog dostojanstva te načelo jednakosti i solidarnosti temelji etičke i pravne stečevine EU-a i njegove zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) kao i njegova cjelokupnog vanjskog djelovanja; budući da bi EU trebao i dalje nastojati biti vodeći globalni akter u univerzalnom promicanju i zaštiti ljudskih prava, uključujući na razini multilateralne suradnje, posebice u okviru aktivne i konstruktivne uloge u različitim tijelima UN-a i u skladu s Poveljom UN-a, Poveljom Europske unije o temeljnim pravima i međunarodnim pravom te dužnostima u području ljudskih prava i obvezama preuzetima u okviru Programa za održivi razvoj do 2030. i ciljeva održivog razvoja;

B.  budući da civilno društvo ima središnju ulogu u izgradnji i jačanju demokracije, preispitivanju državne vlasti i promicanju dobrog upravljanja, transparentnosti i odgovornosti; budući da organizacije civilnog društva imaju važnu ulogu kao vitalna snaga društva; budući da postoji poveznica između oslabljenog civilnog društva, ograničenog političkog i građanskog prostora, povećane korupcije, društvene i rodne nejednakosti, niskih razina ljudskog, društvenog i gospodarskog razvoja i društvenih sukoba; budući da treba osigurati odgovarajuća sredstva te ih rasporediti na najučinkovitiji način za jačanje promicanja ljudskih prava i demokracije u trećim zemljama te da se djelovanje civilnog društva ne smije otežavati restriktivnim zakonima, gornjim granicama za financiranje, ograničavajućim postupcima za izdavanje dozvola ili previsokim porezima;

C.  budući da se brojne zemlje svijeta suočavaju s problemima nekažnjavanja i nepravde, ne pružaju dovoljno djelotvornog liječenja, imaju slabo razvijene usluge potpore žrtvama i slabe financijske potpore žrtvama terorizma, osobito u zemljama gdje se velik dio građana susreo s terorizmom;

D.  budući da se 2017. velik broj dionika civilnog društva, među ostalima, odvjetnika, intelektualaca, novinara, vjerskih predstavnika i boraca za ljudska prava, uključujući aktiviste za zaštitu okoliša, diljem svijeta suočio sa smanjenjem prostora za civilno društvo i sve većim brojem napada, progona, proizvoljnih uhićenja ili pritvaranja, čak i ubojstava; budući da je mehanizam za borce za ljudska prava u EU-u ProtectDefenders.eu učinkovito pomogao stotinama aktivista, ali je suočen sa sve većim potrebama; budući da bi EU i njegove države članice trebali namijeniti više sredstava većem sudjelovanju civilnog društva i uložiti pojačane napore u zaštitu boraca za ljudska prava i potporu njima;

E.  budući da bi politike za potporu ljudskih prava i demokracije trebalo uključiti u sve ostale politike EU-a koje imaju vanjskopolitičku dimenziju, kao što su politike u području razvoja, migracija, sigurnosti, borbe protiv terorizma, prava žena i rodne ravnopravnosti, proširenja i trgovine, posebno uvođenjem uvjeta za poštovanje ljudskih prava; budući da je povećanje usklađenosti između vanjskih i unutarnjih politika EU-a, ali i među vanjskim politikama međusobno, temeljna pretpostavka uspješne i učinkovite politike EU-a u području ljudskih prava;

F.  budući da je nezakonita okupacija državnog područja ili jednog njegova dijela trajno kršenje međunarodnog prava, kojim se aktivira odgovornost okupatorske sile prema civilnom stanovništvu u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom;

Opća razmatranja

1.  izražava duboku zabrinutost zbog odmaka od demokracije, ljudskih prava i vladavine prava diljem svijeta u 2017. te potiče EU i njegove države članice da bezuvjetno promiču europske i međunarodne standarde u pogledu ljudskih prava, vladavine prava, demokracije i prava manjina na koje su se obvezali i da osiguravaju veću usklađenost između unutarnjih i vanjskih politika EU-a o ljudskim pravima te bolju koordinaciju između vanjskih politika država članica, u područjima kao što su migracije, borba protiv terorizma i trgovina, s obzirom na to da utjecaj EU-a kao vjerodostojnog i legitimnog međunarodnog aktera ovisi o njegovoj sposobnosti da unapređuje poštovanje ljudskih prava i demokracije na unutarnjoj i vanjskoj razini;

2.  ponovno potvrđuje da države imaju krajnju odgovornost u zaštiti svih ljudskih prava donošenjem i provedbom međunarodnih ugovora i konvencija o ljudskim pravima, praćenjem kršenja ljudskih prava i jamčenjem učinkovitog pravnog lijeka za žrtve; ističe da se mir, sigurnost i razvoj međusobno nadopunjuju te ovise o sposobnosti suočavanja sa zlostavljanjem, zločinima protiv čovječnosti, ratnim zločinima i genocidom; upozorava na ograničenja slobode kretanja, slobode okupljanja i slobode izražavanja;

3.  podsjeća na to da je ravnopravnost žena i muškaraca, kao što je navedeno u članku 3. stavku 3. UEU-a, jedno od temeljnih načela Europske unije i njezinih država članica, te da je promicanje te ravnopravnosti s pomoću rodno osviještene politike jedan od glavnih ciljeva EU-a, među ostalim i u drugim zemljama diljem svijeta, putem njegove vanjske politike;

4.  naglašava da je EU predan promicanju rodne ravnopravnosti i uključivanju rodno osviještene politike u sva svoja djelovanja, što je ujedno obveza iz Ugovorâ, kako bi rodna ravnopravnost postala prioritet u svim smjernicama EU-a, radnim odnosima, politikama i vanjskim aktivnostima EU-a; u skladu s time podržava povezana koordinirana nastojanja u multilateralnim dijalozima i aktivnostima delegacija EU-a, kao što su misije promatranja izbora; ističe da je potrebno ojačati rad glavne savjetnice ESVD-a za rodna pitanja u trećim zemljama u cilju promicanja mira, sigurnosti i temeljnih sloboda, osiguravajući za njezino područje nadležnosti namjenska proračunska sredstva;

5.  smatra da istinski neovisno, pluralističko i dinamično civilno društvo pridonosi razvoju i stabilnosti, osigurava demokratsku konsolidaciju, uključujući diobu vlasti, socijalnu pravdu i poštovanje ljudskih prava te potiče transparentnost, odgovornost i dobro upravljanje, posebno mjerama za suzbijanje korupcije i ekstremizma; ističe ključnu i središnju ulogu boraca za ljudska prava i nevladinih organizacija u promicanju i podržavanju primjene prava koja su propisana u glavnim međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima uključujući provedbom obrazovnih programa i podizanjem razine osviještenosti o aktivnostima međunarodnih organizacija; ističe važnost provedbe smjernica EU-a za branitelje ljudskih prava i njegovu sposobnost da putem Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) i dalje pruža potporu borcima za ljudska prava i nevladinim organizacijama u slučajevima kada su u najvećoj opasnosti, posebno jamčeći veću nadležnost mehanizma ProtectDefenders.eu;

6.  napominje važnost pružanja hitne potpore braniteljima ljudskih prava te postupanja sa svim zatvorenicima u skladu s međunarodnim standardima; naglašava zabrinutost za sigurnost branitelja ljudskih prava te da se počinitelji moraju privesti pravdi; pozdravlja stalna nastojanja Europske zaklade za demokraciju da promiče demokraciju i poštovanje temeljnih prava i sloboda u istočnom i južnom susjedstvu EU-a; prepoznaje rizik s kojim se suočavaju branitelji ljudskih prava, uključujući braniteljice ljudskih prava, koje se suočavaju s posebnim rizicima i prijetnjama zbog svojega spola, i aktiviste za zaštitu okoliša, te poziva ESVD i države članice da obrate posebnu pozornost na njih u Smjernicama EU-a o braniteljima ljudskih prava; ističe potrebu za snažnom koordinacijom EU-a u radu s tijelima trećih zemalja u pogledu branitelja ljudskih prava i pitanja civilnog društva te pohvaljuje pojedinačne inicijative država članica uz mjere EU-a;

7.  pozdravlja aktivno sudjelovanje EU-a u Vijeću UN-a za ljudska prava (UNHRC), u okviru kojeg oblikuje rezolucije ili sudjeluje u njihovu oblikovanju, izdaje izjave, sudjeluje u interaktivnim dijalozima i raspravama te saziva posebne sjednice o situaciji u pogledu ljudskih prava; prepoznaje predanost EU-a rješavanju situacija u pojedinim zemljama u okviru UNHRC-a; ističe važnost sudjelovanja EU-a u dijalozima i suradnji u pogledu ljudskih prava na multilateralnoj razini; u potpunosti podržava aktivnosti i djelovanje UNHRC-a u obrani ljudskih prava diljem svijeta; pohvaljuje rad Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava pod vodstvom Zeida al-Husseina; sa zanimanjem iščekuje bliski dijalog i aktivnu suradnju s novoimenovanom visokom povjerenicom Michelle Bachelet; poziva Komisiju i države članice da povećaju razinu potpore funkcioniranju OHCHR-a i posebnih postupaka;

8.  cijeni rad službi za ljudska prava Komisije i ESVD-a u sjedištima i delegacijama EU-a te rad posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava (PPEU) Stavrosa Lambrinidisa u povećanju učinkovitosti, kohezije i vidljivosti ljudskih prava u vanjskoj politici EU-a te podsjeća na svoj zahtjev da njegov mandat postane trajan i uključuje veće odgovornosti; pozdravlja najnoviji pristup inicijative EU-a u pogledu dobre prakse u području ljudskih prava, koja je usmjerena na najbolje prakse koje se primjenjuju u različitim zemljama; stoga još jednom poziva na reviziju mandata radi odobravanja PPEU-u ovlasti pokretanja vlastitih inicijativa, odgovarajućih resursa, javnog istupanja radi izvješćivanja o rezultatima posjeta trećim zemljama te o stavovima EU-a u pogledu ljudskih prava;

9.  pozdravlja godišnje izvješće EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu za 2017. godinu i napominje da je ono doneseno puno ranije ove godine, u skladu sa zahtjevima Parlamenta iznesenima u njegovim prethodnim izvješćima; traži od Vijeća da i dalje ulaže napore u završetak tih godišnjih izvješća ranije u godini; potiče Vijeće da osigura da se sljedeće godišnje izvješće donese na temelju odgovarajućeg postupka savjetovanja; smatra da je godišnje izvješće nezaobilazno za nadzor politike EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu te za obavješćivanje i raspravu o njoj i traži da se javno promiče diljem svijeta;

10.  priznaje napredak u pogledu postupka i oblika izvješćivanja, ali očekuje od Vijeća i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da još više vode računa o stajalištima iz relevantnih rezolucija i/ili preporuka Parlamenta kako bi se zajamčila bolja i učinkovitija interakcija među institucijama EU-a u pogledu pitanja ljudskih prava;

11.  ponavlja važnost iznošenja ključnih pozitivnih i negativnih trendova kako bi se ocijenila učinkovitost djelovanja EU-a; u tom pogledu smatra da bi se, prema potrebi, temeljitijim javnim izvješćivanjem, koje se konkretno zasniva na prioritetima i pokazateljima navedenima u strategijama EU-a o ljudskim pravima za pojedine zemlje, među ostalim, potaknula veća dosljednost u provedbi uvjetnih klauzula o ljudskim pravima te procjenama i prilagodbama učinka politika EU-a o ljudskim pravima; naglašava potrebu za praćenjem i cjelovitom provedbom postojećih smjernica EU-a;

12.  priznaje da su dijalozi EU-a o ljudskim pravima važan alat sveobuhvatne diplomacije za promicanje ljudskih prava i demokracije u bilateralnim odnosima s trećim zemljama; međutim, primjećuje stalne prepreke postizanju konkretnih rezultata putem dijaloga o ljudskim pravima, kao što je postojanje dvostrukih standarda, te zato poziva na zauzimanje jedinstvenog stajališta država članica; poziva Komisiju i ESVD da traže načine na koje bi poboljšali učinkovitost i važnost dijaloga o ljudskim pravima i da, ako nisu konstruktivni, brzo reagiraju i nadopune ih upotrebom političkog dijaloga ili javne diplomacije; potiče Komisiju i ESVD da povećaju transparentnost u dijalozima, uključujući većim sudjelovanjem dionika civilnog društva, i da za ocjenu uspješnosti svakog dijaloga upotrebljavaju jasna mjerila; naglašava važnost toga da EU tijekom dijaloga o ljudskim pravima postavlja pitanja o slučajevima pojedinih branitelja ljudskih prava u opasnosti i da ustrajno traži oslobađanje zatvorenih branitelja te zaštitu onih kojima prijeti opasnost; nadalje, savjetuje institucijama EU-a da dužnosnicima izaslanstva i osoblju EU-a omogući odgovarajuća sredstva i osposobljavanje o ljudskim pravima i demokraciji;

13.  ponavlja da Akcijski plan za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2015. – 2019. i njegov pregled sredinom razdoblja iz 2017. moraju biti vodeći instrumenti za djelovanje u području ljudskih prava te u tom pogledu ističe da je potrebno planirati dostatne resurse i stručna znanja kako bi se ispravno proveli ključni prioriteti EU-a; poziva institucije EU-a i države članice da zajamče učinkovitu i dosljednu provedbu trenutačnog Akcijskog plana, uključujući putem istinske suradnje s organizacijama civilnog društva;

14.  poziva EU da ojača svoje instrumente i politike u pogledu institucijskog razvoja i vladavine prava te da uključi referentne vrijednosti kako bi se osigurala odgovornost i nastojala spriječiti nekažnjivost kršenja ljudskih prava; poziva na učinkovitu raspodjelu odgovarajućih sredstava radi dodatnog promicanja ljudskih prava i demokracije;

15.  u tom pogledu podsjeća na ključnu potporu koju EIDHR pruža u provedbi strateškog okvira EU-a i Akcijskog plana za ljudska prava i demokraciju, kao i smjernica o ljudskim pravima i strategija zemalja, koja je EU-u omogućila da u tom području djeluje bolje u strateškom smislu te je zajamčila odgovornost, vidljivost i učinkovitost; snažno poziva da se EIDHR uključi kao zaseban i neovisan instrument u strukturu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. kako se njegova vrlo jasna raznolikost ne bi razvodnila u većem fondu za vanjska djelovanja; snažno potiče suradnju među instrumentima vanjskog financiranja EU-a kako bi se izbjeglo udvostručenje i preklapanje te kako bi se mogli utvrditi mogući nedostaci i potrebe za financiranje;

16.  podsjeća na to da bi iskustvo i znanje stečeni tijekom tranzicije k demokraciji u okviru politika proširenja i susjedstva mogli pozitivno pridonijeti utvrđivanju najboljih praksi koje bi se mogle upotrijebiti za podupiranje i osnaživanje drugih demokratskih procesa diljem svijeta; izražava uvjerenje da revidirana Europska politika susjedstva treba podupirati gospodarsku, socijalnu i političku reformu, štititi ljudska prava i pomoći u uspostavi vladavine prava, istodobno ispunjavajući obveze EU-a prema partnerima; ponavlja da je promicanje ljudskih prava i demokracije u interesu i partnerskih zemalja i EU-a; ističe da je potrebno razviti međuparlamentarne odnose između EU-a i njegovih partnera u okviru iskrenog dijaloga utemeljenog na međusobnom razumijevanju i povjerenju, radi učinkovitog promicanja ljudskih prava;

17.  ističe rad svojeg Pododbora za ljudska prava (DROI), koji blisko surađuje s drugim institucijama EU-a, posebnim predstavnikom EU-a (PPEU), ESVD-om, civilnim društvom, uključujući nevladine organizacije, i multilateralnim institucijama za ljudska prava; napominje da je Pododbor za ljudska prava 2017. izradio nacrt triju izvješća koja su na plenarnoj sjednici donesena kao rezolucije o apatridnosti u južnoj i jugoistočnoj Aziji(13), o rješavanju pitanja povrede ljudskih prava u kontekstu ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti, uključujući genocid(14) i o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama(15);

18.  predlaže da se tijekom prvog tromjesečja 2019. uspostavi unutarnja radna skupina za preispitivanje promicanja i širenja ljudskih prava koje provode njegovi odbori s vanjskim mandatom i delegacije za odnose s trećim zemljama u mandatu 2014. – 2019.; namjerava izvući preporuke iz tog preispitivanja radi poboljšanog parlamentarnog djelovanja u području ljudskih prava u sljedećem parlamentarnom mandatu, uključujući u pogledu nadzora aktivnosti ESVD-a i Komisije, unutarnjeg institucijskog ustroja i promicanja ljudskih prava unutar svojih tijela;

19.  smatra da se uloga hitnih rezolucija, na temelju članka 135. Poslovnika, može dodatno razvijati kako bi se učvrstilo ljudska prava i demokraciju kroz povećano pravodobno razmatranje, usmjeravanje i učinkovitost;

Specifični izazovi u području ljudskih prava

20.  izražava veliku zabrinutost u pogledu postupnog sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva u 2017. i žali zbog činjenice da su borci za ljudska prava, novinari i nevladine organizacije često ciljevi uznemiravanja, zastrašivanja i nasilja, uključujući ubojstva; izražava zabrinutost zbog stalnih izricanja zabrana putovanja aktivistima za ljudska prava koji žele prisustvovati sjednicama Vijeća UN-a za ljudska prava u Ženevi i drugih međunarodnih institucija te strogo osuđuje te zabrane i poziva dotične vlade da ih ukinu; naglašava da je neprihvatljivo da su predstavnici civilnog društva i medija spriječeni u tome da sudjeluju u radu međunarodnih tijela te ustraje na tome da se poštuju temeljna ljudska i politička prava predstavnika civilnog društva; izražava zabrinutost zbog činjenice da su neki aktivisti za ljudska prava zadržani u pokušaju povratka u svoje zemlje nakon što su saslušani u međunarodnim institucijama;

21.  žali zbog činjenice da se sve veći globalni fenomen sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva može pojaviti i u ukorijenjenim demokracijama i državama srednjeg i visokog dohotka; poziva EU i njegove države članice da vode primjerom; osuđuje zakonodavstvo koje ograničava aktivnosti civilnog društva, na primjer, zatvaranje nevladinih organizacija ili zamrzavanje njihovih sredstava; poziva da se stavi izvan snage zakonodavstvo kojim se uvode samovoljni ili nametljivi zahtjevi o djelovanju nevladinih organizacija, uključujući ograničavanje inozemnog financiranja; osuđuje širenje javnog diskursa kojim se sve više potkopava uloga organizacija civilnoga društva; potiče izaslanstva EU-a i diplomatska predstavništva država članica da nastave pratiti i skretati pozornost na slučajeve povrede slobode okupljanja i udruživanja, uključujući razne oblike zabrana i ograničenja u pogledu organizacija civilnoga društva i njihovih aktivnosti ili promicanje lažnih nevladinih organizacija koje financiraju neke vlade; potiče ih da nastave aktivno podupirati borce za ljudska prava sustavnim praćenjem sudskih postupaka, posjećivanjem pritvorenih aktivista i, prema potrebi, davanjem izjava o pojedinačnim slučajevima;

22.  osuđuje činjenicu da je medijska sloboda bila veoma ugrožena 2017. i da su, prema godišnjem pregledu organizacije Reporteri bez granica, napadi dosegli rekordnu razinu u 2017.; ističe potrebu da se poštuju načela mišljenja i izražavanja, kako je navedeno u članku 19. Opće deklaracije o ljudskim pravima; ponavlja važnost slobode izražavanja, na internetu i izvan njega, kao ključnog elementa za ispravno funkcioniranje demokratskog društva s obzirom na to da ona potiče kulturu pluralizma kojom se jača uloga civilnog društva i građana u pozivanju vlada i donositelja odluka na odgovornost i kojom se osnažuje vladavina prava; snažno osuđuje prijetnje, zastrašivanja i napade na novinare, neovisne medije, blogere i zviždače, kao i govor mržnje, zakone protiv kleveta i poticanje nasilja jer oni ugrožavaju vladavinu prava i vrijednosti koje proizlaze iz ljudskih prava; ističe da je u 2017. uhićeno na stotine mirnih prosvjednika i novinara, od kojih su mnogi podvrgnuti zlostavljanju i proizvoljno pritvoreni te su trebali platiti visoke kazne u postupcima u kojima nisu bili zajamčeni minimalni postupovni standardi; potiče EU da dodatno pojača svoje napore za zaštitu prava slobode misli i izražavanja u svim odnosima s trećim zemljama; naglašava da je važno zajamčiti učinkovitu i sustavnu provedbu smjernica EU-a o slobodi izražavanja na internetu i izvan njega te redovito pratiti njihov učinak;

23.  naglašava ključnu važnost akademske slobode kao ljudskog prava koje štite međunarodni ugovori; snažno osuđuje sve napade na akademsku slobodu, kao što su ubojstva, prisilni nestanci, nasilje, zatvaranje, prekidi zaposlenja, napadi na ugled i nepravedno optuživanje; ističe ozbiljnost svih napada na akademsku slobodu jer je ona ključna za stvaranje pluralističkog i demokratskog društva;

24.  snažno osuđuje činjenicu da su u 2017. brojni borci za ljudska prava bili suočeni s digitalnim prijetnjama, što uključuje ugrožavanje podataka zapljenom opreme, daljinski nadzor i curenje podataka; osuđuje praksu nadzora i hakiranja na internetu radi pribavljanja informacija koje se mogu upotrijebiti u pravnim slučajevima ili kampanjama ocrnjivanja; izražava veliku zabrinutost zbog sve veće upotrebe određenih tehnologija za kibernetički nadzor s dvojnom namjenom protiv političara, aktivista, blogera i novinara; u tom pogledu odlučno poziva institucije EU-a da brzo i učinkovito ažuriraju propis o kontroli izvoza robe s dvojnom namjenom;

25.  ponovno potvrđuje da su neovisnost sudstva i potpuna transparentnost sustava za pravosuđe, u kojem svi sudionici moraju obavljati svoje funkcije na ispravan i neovisan način, preduvjeti za razvoj demokratske države i pravne zaštite ljudskih prava; oštro osuđuje sve pokušaje uvođenja ograničenja slobode sudaca, javnih tužitelja i odvjetnika kao i sve oblike izravnog i neizravnog nasilja koji se protiv njih provode; poziva EU da obrati iznimnu pozornost na ovu stavku u kontekstu svojih diplomatskih odnosa sa zemljama izvan EU-a;

26.  priznaje da su otvoreni internet i tehnološki napreci omogućili bržu prijavu povreda ljudskih prava; kritizira pokušaje nekih vlada da nadziru masovne komunikacijske alate, uključujući internet; izražava zabrinutost zbog učestalosti lažnih vijesti i dezinformacija državnih i nedržavnih subjekata iz 2017. godine, koje pridonose širenju argumenata protiv ljudskih prava, ograničavaju pristup besplatnim, točnim i nepristranim informacijama, potiču nasilje, mržnju i diskriminaciju prema određenim skupinama ili pojedincima te utječu na ishod izbora i time potkopavaju demokraciju; u tom pogledu naglašava potrebu da EU razvije snažniji pozitivan diskurs o ljudskim pravima, čvrsto se suprotstavi vladama koje sponzoriraju širenje dezinformacija ili dovode u pitanje univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava te poveća svoje napore u podržavanju slobodnih i neovisnih medija diljem svijeta; ističe važnost obrazovanja, kulture, znanja i kritičkog mišljenja u suzbijanju lažnih vijesti i njihova širenja;

27.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da imenuje izaslanika EU-a za kibernetička pitanja kako bi se u vanjskim politikama razvijao otvoren, interoperabilan, siguran i pouzdan internet na kojemu se poštuju ljudska prava i potiču standardi za odgovorno ponašanje države na internetu;

28.  ponovno potvrđuje da sloboda misli, savjesti, vjeroispovijedi i uvjerenja, uključujući slobodu prakticiranja ili neprakticiranja vjere koju osoba sama odabere, napuštanja ili promjene vjere te pravo na apostaziju i ateističke stavove moraju biti bezuvjetno zajamčeni međukulturnim i međuvjerskim dijalogom; osuđuje diskriminaciju na temelju misli, savjesti, vjeroispovijedi ili uvjerenja, progon svih etničkih i vjerskih skupina u 2017. i napade na njih; poziva na izbjegavanje instrumentalizacije religije za političke ciljeve; osuđuje pokušaje državnih i nedržavnih subjekata da, među ostalim, usvajanjem i uvođenjem zakona o bogohuljenju ograniče slobodu misli, savjesti, vjeroispovijedi i uvjerenja, slobodu okupljanja i slobodu izražavanja; zahtijeva da se poduzmu daljnje mjere za zaštitu prava vjerskih manjina, nevjernika i ateista, uključujući žrtve zakona o bogohuljenju; poziva EU i države članice da se više uključe u političke rasprave o stavljanju izvan snage takvih zakona, da više rade na unapređenju poštovanja slobode misli, savjesti, vjeroispovijedi i uvjerenja te na promicanju međureligijskog dijaloga i dijaloga među skupinama različitih uvjerenja u odnosima s trećim zemljama; poziva Komisiju i ESVD da preuzmu aktivnu ulogu u olakšavanju sigurnog i dobrovoljnog povratka ljudi koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove zbog progona na temelju vjeroispovijedi ili uvjerenja; zahtijeva poduzimanje konkretnih mjera u cilju učinkovite provedbe smjernica EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja; podupire praksu EU-a koji preuzima vodeću ulogu u oblikovanju tematskih rezolucija o slobodi misli, savjesti, vjeroispovijedi i uvjerenja na UNHRC-u i Općoj skupštini UN-a; podupire rad Jána Figela, posebnog izaslanika EU-a za promicanje slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja izvan EU-a;

29.  duboko žali što se mučenje, neljudsko ili ponižavajuće ponašanje i smrtne kazne i dalje primjenjuju u mnogim zemljama diljem svijeta te poziva EU da uloži dodatne napore za iskorjenjivanje tih praksi; smatra da su uvjeti zatvaranja, uključujući pristup skrbi i lijekovima, i stanje zatvora u određenom broju zemalja iznimno zabrinjavajući; pozdravlja službeno pokretanje Saveza za suzbijanje trgovine proizvodima koji služe za mučenje 18. rujna 2017. i uspostavu Koordinacijske skupine EU-a za borbu protiv mučenja, čija je zadaća pratiti njegovu provedbu; u tom smislu pozdravlja ažuriranje zakonodavstva EU-a o trgovini određenim proizvodima koji bi se mogli upotrebljavati za provođenje smrtne kazne, mučenja ili drugih oblika neljudskog postupanja ili kažnjavanja; napominje da je broj pogubljenja diljem svijeta u 2017. pao za 4 % u odnosu na prethodnu godinu; poziva zemlje koje to još nisu učinile da uvedu trenutan moratorij na smrtnu kaznu kao korak prema njezinu ukidanju; smatra da je nužno boriti se protiv svih oblika mučenja i zlostavljanja zatvorenih osoba, među ostalim psihološkog mučenja, i da je potrebno pojačati napore u pogledu poštovanja relevantnog međunarodnog prava i zajamčiti odštetu za žrtve;

30.  snažno osuđuje sve okrutne zločine i kršenja ljudskih prava koje su počinili državni subjekti, kao i nedržavni subjekti, uključujući protiv građana koji mirno ostvaruju svoja ljudska prava; zgrožen je golemim brojem počinjenih zločina, uključujući ubojstva, mučenje, silovanje, porobljavanje i seksualno ropstvo, novačenje djece vojnika, prisilna vjerska preobraćenja i sustavna ubojstva usmjerena na vjerske i etničke manjine; potiče EU i države članice da se bore protiv zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina i da osiguraju da se njihovi počinitelji privedu pravdi; poziva EU da pruži potporu organizacijama i istražnim timovima UN-a koji prikupljaju, čuvaju i štite digitalne dokaze i druge oblike dokaza o zločinima koje je počinila bilo koja strana u tim sukobima kako bi se olakšao njihov kazneni progon na međunarodnoj razini; napominje da su internetske platforme izbrisale videosnimke koje su dokaz o potencijalnim ratnim zločinima u okviru svojeg nastojanja da uklone teroristički sadržaj i propagandu;

31.  podržava ključnu ulogu Međunarodnog kaznenog suda (ICC) u slučajevima u kojima dotične države nisu u mogućnosti ili ne žele izvršiti svoju nadležnost; poziva EU i njegove države članice da pruže diplomatsku i financijsku potporu ICC-u; poziva EU i njegove države članice da potaknu države članice UN-a na ratifikaciju i provedbu Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda i zaprepašten je povlačenjima iz Statuta i prijetnjama povlačenjem; isto tako, poziva sve potpisnice Rimskog statuta da se koordiniraju i surađuju s Međunarodnim kaznenim sudom; poziva sve države članice da ratificiraju izmjenu iz Kampale o zločinu agresije i da dodaju „najteže zločine” na popis zločina za koje je EU nadležan; ponovno naglašava važnost drugih ključnih mehanizama za zaustavljanje nekažnjavanja, uključujući primjenom opće nadležnosti, i poziva države članice da se prilagode odgovarajućem zakonodavstvu; u tom pogledu podsjeća da prava žrtava moraju biti u srži sveg djelovanja; ponovno poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu da imenuje posebnog predstavnika EU-a za međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravosuđe s mandatom da promiče, obuhvati i zastupa iskazanu predanost EU-a borbi protiv nekažnjavanja;

32.  pozdravlja napore EU-a da podrži Međunarodni, nepristrani i neovisni mehanizam koji je uspostavio UN u Siriji radi pružanja pomoći u istragama teških zločina; naglašava potrebu za uspostavom sličnog neovisnog mehanizma u drugim zemljama; poziva EU i države članice EU-a koje to još nisu učinile da daju financijski doprinos Međunarodnom, nepristranom i neovisnom mehanizmu;

33.  ponovno naglašava da države mogu pred Međunarodnim sudom podignuti tužbu protiv drugih država zbog kršenja međunarodnih ugovora, kao što je Konvencija UN-a protiv mučenja, kako bi se utvrdila odgovornost države kao neizravno sredstvo za sudsko utvrđivanje osobne kaznene odgovornosti u kasnijoj fazi;

34.  duboko žali zbog nedostatka poštovanja međunarodnog humanitarnog prava i snažno osuđuje zabrinjavajuće česte smrtonosne napade na bolnice, škole i druge civilne mete u oružanim sukobima diljem svijeta u 2017.; smatra da se međunarodna osuda napada mora temeljiti na neovisnim istragama i stvarnoj odgovornosti; pohvaljuje rad humanitarnih radnika u okviru pružanja humanitarne pomoći; poziva države članice, institucije EU-a i potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da zajamče dosljedan i učinkovit razvoj politika i djelovanja EU-a u vezi s međunarodnim humanitarnim pravom i da upotrijebe sve instrumente koji su im na raspolaganju kako bi riješili to pitanje; zaključuje da bi trebalo biti dostupno detaljnije izvješćivanje EU-a i država članica o provedbi smjernica za promicanje usklađenosti s međunarodnim humanitarnim pravom u konkretnim konfliktnim situacijama, uključujući najmanje godišnje izvješće EU-a o ljudskim pravima i demokraciji; poziva međunarodnu zajednicu da uspostavi instrumente kojima bi se na najmanju moguću mjeru smanjilo vrijeme između upozorenja i odgovora u cilju sprečavanja izbijanja, ponovnog izbijanja i eskalacije nasilnih sukoba, kao u sustavu ranog upozoravanja EU-a; poziva EU i države članice da pruže više financijske potpore za humanitarnu pomoć i razvojnu pomoć; napominje smanjenje službene razvojne pomoći za 2,4 % od 2016. do 2017. te da službena razvojna pomoć ne postiže ciljanu razinu od 0,7 % BND-a;

35.  podsjeća na svoju Rezoluciju od 27. veljače 2014. o upotrebi naoružanih bespilotnih letjelica(16); izražava duboku zabrinutost zbog upotrebe naoružanih bespilotnih letjelica izvan međunarodnoga pravnog okvira; ponovno poziva EU da hitno izradi pravno obvezujući okvir za upotrebu naoružanih bespilotnih letjelica kako bi se njime zajamčilo da države članice u skladu sa svojim zakonskim obvezama ne provode nezakonita ciljana smaknuća ili da ne omogućuju da druge zemlje provode takva smaknuća; poziva Komisiju da na pravilan način obavješćuje Parlament o upotrebi financijskih sredstava EU-a za sve istraživačke i razvojne projekte povezane s izradom bespilotnih letjelica; poziva na procjenu utjecaja na ljudska prava kad je riječ o daljnjim razvojnim projektima za bespilotne letjelice;

36.  poziva Visoku predstavnicu / potpredsjednicu Komisije i države članice da prošire režim EU-a za mjere ograničavanja tako da uključuju režim sankcija za kršenje ljudskih prava u okvire kojeg bi se odluke ZVSP-a o sankcijama mogle temeljiti na ozbiljnim kršenjima ljudskih prava, slično kao u aktu potaknutom slučajem Magnickog;

37.  potiče Visoku predstavnicu / potpredsjednicu Komisije i države članice da rade na međunarodnoj zabrani oružanih sustava u kojima ne postoji ljudska kontrola nad primjenom sile, kao što je Parlament zatražio u nekoliko navrata, te da tijekom pripreme za relevantne sastanke na razini UN-a hitno osmisle i usvoje zajedničko stajalište o autonomnim oružanim sustavima te da na relevantnim forumima zauzmu zajednički stav i u skladu s njime postupaju;

38.  naglašava da korupcija ugrožava vladavinu prava, demokraciju, konkurentnost gospodarstava i ljudska prava; naglašava potrebu za podupiranjem boraca za ljudska prava i zviždača koji se bore protiv korupcije; poziva na to da se poboljšaju mehanizmi i prakse protiv korupcije, kao što su izricanje kazni pojedincima i zemljama koje počine teška kaznena djela korupcije; poziva ESVD i Komisiju da osmisle zajednički program o ljudskim pravima i borbi protiv korupcije, posebno inicijative za povećanje transparentnosti, borbu protiv nekažnjavanja, jačanje agencija za borbu protiv korupcije te veću transparentnost i mogućnost praćenja upotrebe sredstava EU-a; poziva Komisiju da u okviru svih budućih trgovinskih sporazuma pregovara o odredbama za borbu protiv korupcije; podsjeća na preporuke o korupciji i ljudskim pravima iznesene u svojoj Rezoluciji od 13. rujna 2017. o korupciji i ljudskim pravima u trećim zemljama(17) i poziva institucije EU-a i države članice da poduzmu daljnje mjere u tom pogledu;

39.  izražava zabrinutost zbog uništavanja, nezakonite pljačke i vandalizma na lokalitetima kulturne baštine te snažno podržava inicijative za otkrivanje činjenica, zaštitu i spašavanje baštine;

40.  naglašava važnost slobodnih i pravednih izbora za demokratske procese i izražava zabrinutost zbog rastućeg broja nezakonitih izbora diljem svijeta; podsjeća da su neovisni mediji i različita mišljenja ključni za jamčenje slobodnih i pravednih izbora; poziva EU da ospori rezultate namještenih ili lažiranih izbora i da primijeni sve diplomatske, ekonomske i političke alate na raspolaganju da očuva vjerodostojnost izbora diljem svijeta i da obveže države na ispunjavanje kriterija za slobodne i pravedne izbore; smatra da je podrška koju EU pruža izbornim procesima i demokraciji diljem svijeta u okviru svojih misija za praćenje izbora i daljnjih mjera, potpore tijekom održavanja izbora i osobito aktivne uloge Parlamenta u tom pogledu, iznimno važna; ističe važnost promatranja izbora u kontekstu mirne demokratske tranzicije, jačanja vladavine prava, političkog pluralizma i povećanog sudjelovanja žena u izbornim procesima te transparentnosti i poštovanja ljudskih prava; podsjeća na važnost uključivanja lokalnih organizacija civilnoga društva u proces nadziranja izbora te u provedbu preporuka koje su izdale misije promatranja izbora; smatra da se miješanjem u izbore drugih zemalja kibernetičkim operacijama krši pravo ljudi da slobodno biraju svoje predstavnike;

41.  pozdravlja to što je EU potpisao Istanbulsku konvenciju i ističe da je potrebno boriti se svim sredstvima protiv nasilja nad ženama i spriječiti ga, uključujući nasilje u obitelji; poziva one države članice koje to još nisu učinile da ratificiraju i provedu Konvenciju u najkraćem roku; u tom pogledu podržava zajedničku inicijativu EU-a i UN-a „Spotlight”; potiče države da povećaju napore u pogledu zakonodavstva kako bi se što ranije rješavala pitanja rodno uvjetovanog nasilja, genitalnog sakaćenja žena i seksualnog nasilja; podsjeća da nasilje nad ženama ima duboke korijene u rodnoj nejednakosti i da ga je zato potrebno sveobuhvatno rješavati, te naglašava važnost socijalnih službi i zaštite; naglašava da su pouzdani statistički podaci o učestalosti, uzrocima i posljedicama svih vrsta nasilja protiv žena ključni za razvoj učinkovitog zakonodavstva i strategija za borbu protiv rodno utemeljenog nasilja; zbog toga poziva EU da pomogne zemljama da poboljšaju prikupljanje podataka u tom području i ispune međunarodne pravne obveze; traži od EU-a da surađuje s drugim zemljama u cilju financiranja i oblikovanja programa kako bi se spriječilo seksualno i rodno nasilje te odgovorilo na njega diljem svijeta; osuđuje sve oblike tjelesnog, seksualnog i psihološkog nasilja i iskorištavanja, masovna silovanja, trgovanje spolnim i reproduktivnim pravima žena te njihovo kršenje; naglašava da odgovarajuća i pristupačna zdravstvena skrb kao i univerzalno poštovanje spolnih i reproduktivnih prava žena te pristup obrazovanju trebaju biti zajamčeni svim ženama te da one trebaju moći donositi slobodne i odgovorne odluke o svojemu zdravlju, tijelu te spolnim i reproduktivnim pravima; ističe da je obrazovanje ključno sredstvo za borbu protiv diskriminacije i nasilja nad ženama i djecom; osuđuje ponovno uvođenje pravila „globalnog blokiranja”;

42.  ističe potrebu da se EU nastavi ustrajno zalagati za potpunu provedbu dužnosti i obveza u pogledu prava žena preuzetih u okviru Konvencije UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW), Pekinške platforme za djelovanje, Programa djelovanja Međunarodne konferencije o stanovništvu i razvoju te za poštovanje rezultata njihovih revizijskih konferencija;

43.  podsjeća na objavu prvog godišnjeg provedbenog izvješća Akcijskog plana za ravnopravnost spolova 2016. – 2020. (GAP II) za 2016. u kolovozu 2017., u kojemu se ističu brojna pozitivna kretanja u promjeni života djevojčica i žena osiguravanjem njihova fizičkog i psihičkog integriteta, čime se promiču njihova ekonomska i društvena prava te se jačaju njihovi glasovi i sudjelovanje; vjeruje da EU treba nastaviti promicati potporu za žene u okviru aktivnosti zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), sprečavanja sukoba i obnove nakon sukoba; ponovno ističe važnost Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) od 31. listopada 2000. o ženama, miru i sigurnosti; naglašava da je veće uključivanje javnog i privatnog sektora nužno za poštovanje prava žena i njihovo sudjelovanje u javnim i privatnim institucijama, oblikovanju politika, gospodarskom životu i mirovnim procesima; ističe da poslovni sektor ima važnu ulogu u jačanju prava žena; potiče Komisiju da preuzme vodstvo u rješavanju problema seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja u sektorima humanitarne i razvojne pomoći jer bi ti sektori trebali imati najviše standarde dužnosti i odgovornosti za svoj rad; naglašava važnost preispitivanja i jačanja postupaka zaštite i pravila o djelovanju;

44.  poziva ESVD da zajamči da će rezultati 62. sjednice Komisije o statusu žena biti uključeni u njegove politike te da će se njima pružiti novi poticaj za postizanje rodne ravnopravnosti i za osnaživanje žena i djevojčica u ruralnim područjima;

45.  ističe da je važno da su obrazovanje i osposobljavanje u području STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika), kao i humanističkih znanosti, dostupni ženama i djevojčicama, s posebnim naglaskom na razvoju njihovih talenata i vještina i većem sudjelovanju u sektorima STEM-a;

46.  poziva Komisiju da razmotri načine i sredstva da EU jednostrano pristupi Konvenciji UN-a o pravima djeteta s obzirom na to da su je sve države članice EU-a ratificirale te da primarno i sekundarno pravo EU-a uključuje suštinske odredbe koje se odnose na zaštitu prava djeteta; poziva države koje još nisu ratificirale Konvenciju UN-a o pravima djeteta da to hitno učine; pozdravlja donošenje revidiranih Smjernica EU-a za promicanje i zaštitu prava djeteta te ističe da je potrebno da one obuhvate svu djecu, uključujući najzapostavljeniju i onu u ranjivim položajima; ističe činjenicu da su djeca često izložena posebnim vrstama zlostavljanja, kao što su dječji brakovi, dječja prostitucija, novačenje djece vojnika, genitalno sakaćenje, dječji rad i trgovanje djecom, osobito u kontekstu humanitarnih kriza i oružanih sukoba te im je stoga potrebna veća zaštita; poziva EU na suradnju s trećim zemljama kako bi se okončali rani, dječji i prisilni brakovi tako da se kao najniža zakonska dobna granica za sklapanje braka odredi dob od 18 godina, uz zahtjev da se provjeri dob oboje supružnika te njihov potpuni i slobodni pristanak, uvede obvezna evidencija sklopljenih brakova, te da se zajamči poštovanje tih pravila; naglašava da EU treba uložiti veće napore u rješavanje pitanja zaštite djece, posebno maloljetnika bez pratnje, i da treba posvetiti posebnu pozornost obrazovanju i psihosocijalnoj potpori; poziva na ispravnu provedbu Smjernica za zaštitu škola i sveučilišta od vojne upotrebe tijekom oružanog sukoba; poziva na hitno rješavanje pitanja djece bez državljanstva, u EU-u i izvan njega, posebno one rođene izvan zemlje porijekla njihovih roditelja, te djece migranata, u skladu s međunarodnim pravom; potiče EU i države članice da uspostave akcijski plan za suzbijanje pritvaranja djece zbog njihova migracijskog statusa, u skladu s Njujorškom deklaracijom o izbjeglicama i migrantima; podsjeća na pravo omogućivanja posebne zaštite u najboljem interesu djeteta;

47.  poziva EU i države članice da uspostave potpunu transparentnost i praćenje u pogledu sredstava koja se dodjeljuju trećim zemljama za suradnju u području migracija te da osiguraju da takva suradnja nije na korist, izravno ili neizravno, sigurnosnim, policijskim i pravosudnim sustavima koji krše ljudska prava u tom kontekstu; naglašava mogućnost odvajanja razvojne suradnje od suradnje u području ponovnog prihvata i upravljanja migracijama; izražava zabrinutost zbog moguće instrumentalizacije vanjske politike EU-a kao „upravljanja migracijama” i naglašava da svi pokušaji suradnje s trećim zemljama, uključujući zemlje porijekla i tranzita, u području migracije moraju biti usko povezani s poboljšanjem uvjeta u pogledu ljudskih prava u tim zemljama i usklađenošću s međunarodnim pravom u pogledu ljudskih prava i izbjeglica; izražava duboku zabrinutost zbog velikog broja izbjeglica, migranata i interno raseljenih osoba kojima se, kao žrtvama sukoba, progona, propusta u upravljanju, mreža krijumčarenja i trgovine ljudima, ozbiljno krše ljudska prava te izražava solidarnost s njima; naglašava hitnu potrebu za hvatanjem u koštac s temeljnim uzrocima migracijskih tokova te ujedno za rješavanjem vanjske dimenzije fenomena migracija, između ostalog, pronalaskom održivih rješenja za sukobe i gospodarsku nerazvijenost u našem susjedstvu i diljem svijeta razvijajući suradnju i partnerstvo s uključenim trećim zemljama koje poštuju međunarodno pravo, jamče poštovanje ljudskih prava i čuvaju vjerodostojnost EU-a i unutar i izvan EU-a; poziva EU i države članice da pružaju humanitarnu pomoć u područjima obrazovanja, stambenog zbrinjavanja, zdravlja i drugim područjima djelovanja u kojima je migrantima i izbjeglicama potrebna potpora i da ispravno provedu politike o povratku; ističe da bi EU trebao poticati predmetne zemlje da potpišu Protokol protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom; napominje da je UN u 2017. zabilježio da je otprilike 258 milijuna ljudi živjelo u zemlji u kojoj nisu rođeni; poziva Komisiju da u svojim politikama za zaštitu i promicanje prava migranata i izbjeglica i dalje smatra prioritetom; ustraje u tome da je potrebno razviti i bolje provoditi okvire za zaštitu migranata i izbjeglica, posebice otvaranjem sigurnih i zakonitih migracijskih ruta i odobravanjem humanitarnih viza; poziva Parlament da nadzire migracijske sporazume; žali zbog pokušaja da se humanitarna pomoć tereti, narušava ili čak kriminalizira te ustraje u potrebi za većim kapacitetima za traganje i spašavanje za ljude u opasnosti na moru i kopnu kako bi se ispunile naše primarne obveze u okviru međunarodnog prava; ističe da je broj ljudi koji borave u državi članici, a građani su zemalja koje nisu članice EU-a na dan 1. siječnja 2017. bio 21,6 milijuna, što je 4,2 % stanovništva 28 država članica EU-a; poziva države članice da se uključe u ozbiljan dijalog za uspostavu zajedničkog i uključivog shvaćanja, podijeljene odgovornosti i zajedničke svrhe u području migracija; pozdravlja inicijativu UN-a za Globalni sporazum UN-a za sigurne, uredne i zakonite migracije i Globalni sporazum UNHCR-a o izbjeglicama te činjenicu da ljudska prava imaju najvažniju ulogu u tim paktovima;

48.  žali zbog činjenice da i dalje postoji trgovina ljudima; naglašava činjenicu da trgovina ljudima poistovjećuje ljude s robom i jedan je od najgorih oblika kršenja ljudskih prava; u tom pogledu naglašava važnost dosljednosti u okviru vanjske i unutarnje dimenzije politika EU-a za borbu protiv trgovanja ljudima na svim razinama; poziva EU i njegove države članice da više surađuju s trećim zemljama kako bi se istražile sve faze trgovine ljudima, uključujući sve oblike iskorištavanja osoba, posebice žena i djece, kao što su trgovina organima, prisilni rad i seksualno iskorištavanje te da surađuju s UN-om i civilnim društvom u tom području; poziva na uspostavu jasnih načela i pravnih instrumenata za rješavanje slučajeva kršenja ljudskih prava u pogledu surogatstva; izražava duboku zabrinutost zbog krajnje ranjivog položaja migranata i izbjeglica, posebice žena i djece, u pogledu iskorištavanja, krijumčarenja i trgovine ljudima, uključujući migracijske žarišne točke; ističe potrebu promicanja politike usredotočene na žrtve, sprečavanja i smanjivanja stope te vrste zločina te suzbijanja zarade koja proizlazi iz trgovine ljudima;

49.  potiče sve države, uključujući EU i države članice, da se uključe u pregovore o donošenju pravno obvezujućeg međunarodnog instrumenta za ljudska prava za transnacionalne korporacije i druga poduzeća putem aktivnog sudjelovanja u otvorenim međuvladinim radnim skupinama uspostavljenima na razini UN-a; još jednom naglašava da je potrebna brza provedba Vodećih načela UN-a o poslovanju i ljudskim pravima, osobito u pogledu trećeg stupa o pristupu pravnim lijekovima; uviđa veliku važnost Globalnog sporazuma UN-a i nacionalnih akcijskih planova o poslovanju i ljudskim pravima; izražava važnost akcijskog plana EU-a o poslovanju i ljudskim pravima te poziva Komisiju da ubrza njegov razvoj s ciljem postizanja potpune primjene vodećih načela UN-a; potiče sva poduzeća, uključujući poduzeća sa sjedištem u EU-u, da postupaju s dužnom pažnjom te potvrđuje važnost promicanja korporativne društvene odgovornosti i važnost toga da europska poduzeća imaju vodeću ulogu u promicanju međunarodnih standarda u području poslovanja i ljudskih prava; poziva sve zemlje da učinkovito i brzo provedu vodeća načela UN-a te da zajamče da poduzeća u njihovoj nadležnosti poštuju ljudska prava i socijalne i radne standarde; potiče sve zemlje da se bore protiv poduzeća koja upotrebljavaju sirovine ili drugu robu iz područja sukoba; ponavlja svoj poziv za uključivanje pravila o korporativnoj odgovornosti za povrede ljudskih prava u sporazume EU-a i trećih zemalja; naglašava da bi žrtvama povreda ljudskih prava povezanih s poslovanjem trebalo zajamčiti odgovarajući i učinkoviti pristup pravnim lijekovima; ponovno potvrđuje da je potrebno hitno riješiti pitanja kršenja ljudskih prava i korupciju međunarodnih korporacija i osigurati da one snose odgovornost; žali zbog činjenice da Komisija nije reagirala u skladu s pozivima iz Rezolucije Parlamenta od 25. listopada 2016. o korporativnoj odgovornosti za ozbiljne povrede ljudskih prava u trećim zemljama(18); poziva na poduzimanje mjera kojima se industriju obvezuje na iskorjenjivanje dječjeg rada i sprečavanje kršenja ljudskih prava; poziva Komisiju da uspostavi međuinstitucijsku radnu skupinu za poslovanje i ljudska prava te da istraži inicijativu o dužnoj pažnji na razini EU-a;

50.  podsjeća da se EU obvezao da će u središte svojih odnosa s trećim zemljama staviti ljudska prava i demokraciju; stoga naglašava da treba podupirati unapređivanje ljudskih prava i demokratskih načela, uključujući provedbu uvjetnih klauzula o ljudskim pravima u međunarodnim sporazumima, u sklopu svih politika EU-a koje imaju vanjsku dimenziju, uključujući trgovinsku politiku; naglašava ulogu koju trgovinski odnosi mogu imati za rast u zemljama u razvoju i zaštitu njihovih lokalnih tržišta; napominje da bi potpora demokratskim sustavima i težnje naroda prema slobodi trebale i dalje biti vodeća načela gospodarskih interesa EU-a; podsjeća da je usklađenost politika od temeljne važnosti za razvoj i ističe važnost promicanja ljudskih prava u trgovinskim i razvojnim politikama u svim njihovim fazama; poziva EU da osigura da roba koja se pušta u promet u EU-u u okviru sustava etičke certifikacije nije proizvedena prisilnim i dječjim radom; poziva na uvođenje instrumenta koji bi bio posebno namijenjen za praćenje i jačanje rodne politike u trgovinskim sporazumima; pozdravlja programe, projekte i financiranje EU-a u trećim zemljama te naglašava potrebu procjene i sprečavanja kršenja uspostavom mehanizma za podnošenje pritužbi za pojedince ili skupine;

51.  smatra da su trgovinski sustavi o održivom razvoju i dobrom upravljanju (OSP+) jedan od glavnih instrumenata trgovinske politike EU-a za promicanje demokracije, ljudskih prava, održivog razvoja i ekoloških standarda u trećim zemljama; poziva Komisiju da preispita i bolje nadzire sustave OSP+ kako bi osigurala da zemlje korisnice poštuju standarde ljudskih prava; naglašava da bi u okviru revidiranog sustava OSP+ Komisija trebala težiti povećanju transparentnosti i odgovornosti tog mehanizma, uspostavi jasnih postupaka za značajno i pojačano sudjelovanje organizacija civilnog društva te provedbi učinkovite procjene učinka na ljudska prava prije dodjele trgovinskih povlastica i tijekom provedbe; poziva na moguće uključivanje Rimskog statuta ICC-a na popis konvencija koje je potrebno usvojiti za postizanje statusa OSP+; apelira na Komisiju da nastavi financirati inicijative civilnog društva koje nadziru provedbu tog sustava; naglašava važnost provedbe oblika suradnje za olakšavanje gospodarskog i socijalnog razvoja trećih zemalja, s posebnim naglaskom na potrebe njihovih stanovnika;

52.  poziva sve države članice da se strogo pridržavaju kodeksa ponašanja EU-a pri izvozu oružja, a posebno da obustave sve prijenose oružja, nadzorne i obavještajne opreme te materijala koji bi vlade mogle upotrijebiti u zatiranju ljudskih prava i napadima na civile; ističe da globalna trgovina oružjem i ratnim materijalima pridonosi njihovoj upotrebi u brojnim sukobima u trećim zemljama; napominje da su države članice EU-a među najvećim izvoznicima oružja na globalnoj razini i smatra nužnima primjenu i osnaživanje međunarodnih standarda u pogledu prodaje oružja;

53.  snažno osuđuje sve oblike diskriminacije, uključujući na osnovi rase, vjeroispovijedi, kaste i sličnih sustava naslijeđenog statusa, spola, seksualne orijentacije i rodnog identiteta, invaliditeta ili bilo kojeg drugog statusa; zabrinut je zbog brojnih očitovanja rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije i nedovoljne političke zastupljenosti najranjivijih skupina kao što su etničke, jezične i vjerske manjine, osobe s invaliditetom, pripadnici zajednice LGBTI, žene i djeca; poziva EU da bez razlike uloži više napora u iskorjenjivanje svih oblika diskriminacije i da promiče osviještenost, kulturu tolerancije i uključivanja te posebnu zaštitu najranjivijih skupina, i to u okviru ljudskih prava i političkih dijaloga, rada izaslanstava EU-a i javne diplomacije; poziva sve zemlje da osiguraju da njihove odgovarajuće institucije u okviru svojih nadležnosti pruže učinkovitu pravnu zaštitu; naglašava važnost razvoja obrazovnih strategija u školama kako bi se podigla razina osviještenosti među djecom i pružili im se alati potrebni za utvrđivanje svih oblika diskriminacije;

54.  naglašava da je potrebno vjerodostojno uključiti načelo dostupnosti svim osobama i sva prava osoba s invaliditetom u sve relevantne politike EU-a, uključujući u politike na području razvojne suradnje te naglašava obvezujuću i horizontalnu narav toga problema; poziva EU da uključi borbu protiv diskriminacije zbog invaliditeta u svoje vanjsko djelovanje i politike za pomoć u razvoju; poziva vlade trećih zemalja da provedu reviziju svih zakona kako bi ih uskladili s Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (CRPD); poziva sve zemlje da ratificiraju CRPD i ponovno naglašava važnost njegove učinkovite provedbe;

55.  pozdravlja sudjelovanje EU-a i njegovih država članica na osmoj sjednici otvorene radne skupine UN-a za starenje, a posebno njihove zajedničke podneske i izjave o jednakosti, nediskriminaciji, nasilju, zlostavljanju i zanemarivanju osoba starije životne dobi; i dalje je zabrinut zbog učestalosti dobne diskriminacije i drugih prepreka pri ostvarivanju ljudskih prava osoba starije životne dobi; poziva EU i države članice da pruže punu podršku radu radne skupine, uključujući dodjelom odgovarajućih sredstava za njezino funkcioniranje i/ili podupiranjem takve dodjele, te da odgovore na predstojeće pozive na dodjelu, savjetuju i uključe starije ljude u njihovu pripremu te u odgovarajuća izaslanstva;

56.  pozdravlja aktivno sudjelovanje EU-a na sastanku za reviziju Regionalne provedbene strategije za Europu koja se odnosi na Madridski međunarodni akcijski plan o starenju koji se održao u Lisabonu 2017.; naglašava da Madridski međunarodni akcijski plan o starenju može uvelike pridonijeti boljem ostvarivanju prava starijih osoba;

57.  osuđuje proizvoljno pritvaranje, mučenje, progon i ubojstva pripadnika skupine LGBTI; priznaje da spolna orijentacija i rodni identitet mogu povećati rizik od diskriminacije, nasilja i progona; primjećuje da se u brojnim zemljama svijeta pripadnici skupine LGBTI i dalje suočavaju s progonom i nasiljem na temelju svoje seksualne orijentacije; osuđuje kršenja prava žena i pripadnika manjina, čime se krši temeljno pravo na tjelesni integritet i identitet, kao što je genitalno sakaćenje žena i genitalno sakaćenje interseksualnih osoba; primjećuje da 72 zemlje još uvijek kriminaliziraju istospolne veze i da se u 13 zemalja zbog toga primjenjuje smrtna kazna; potiče te zemlje da odmah promijene svoje zakonodavstvo; pozdravlja napore EU-a da poveća prava i zakonsku zaštitu pripadnika zajednice LGBTI; potiče izaslanstva EU-a i veleposlanstva država članica da u potpunosti provedu smjernice EU-a za skupinu LGBTI; poziva Komisiju da u tu svrhu provede godišnje izvješćivanje o provedbi zaključaka Vijeća; napominje da je prema procjeni prve godine Akcijskog plana za ravnopravnost spolova 2016. – 2020. (GAP II) trećina izaslanstava promicala prava pripadnika skupine LGBTI;

58.  osuđuje stalna kršenja ljudskih prava nad ljudima koji trpe posljedice kastinskih hijerarhija i diskriminacije na temelju kaste, segregacije i prepreke uzrokovane kastinskim sustavima, uključujući uskraćivanje pristupa zapošljavanju, pravosuđu i drugim temeljnim ljudskim pravima; izražava veliku zabrinutost zbog institucionalizirane diskriminacije koja iz toga proizlazi i zbog zabrinjavajuće učestalosti nasilnih napada na temelju kaste; poziva EU i države članice da pojačaju napore i podupru inicijative na razini UN-a i izaslanstva radi iskorjenjivanja diskriminacije na temelju kaste;

59.  naglašava važnost provođenja politika jednakosti kojima se svim nacionalnim, etničkim, vjerskim ili jezičnim manjinama, kao i autohtonim narodima, omogućuje neosporno uživanje temeljnih prava; pozdravlja Rezoluciju Opće skupštine UN-a br. 71/178 od 19. prosinca 2016. o pravima autohtonih naroda, kojom se 2019. proglašava Međunarodnom godinom autohtonih jezika; podsjeća da je posebni izvjestitelj o pravima autohtonih naroda izjavio kako je u posljednjih nekoliko godina došlo do zabrinjavajućeg porasta broja slučajeva diskriminacije, napada, prijetnji protiv autohtonih naroda te kriminalizacije i ubijanja onih koji brane svoju zemlju, teritorije i resurse, osobito žena; naglašava potrebu da EU zajamči zaštitu tih boraca za prava i da se svi zločini istraže, a počinitelji snose odgovornost; poziva EU i države članice da aktivno djeluju u pogledu potpunog priznavanja, zaštite i promicanja prava autohtonih naroda; poziva države da ratificiraju odredbe Konvencije Međunarodne organizacije rada br. 169 o autohtonim i plemenskim narodima;

60.  prima na znanje mnogostruke koristi koje pruža internet; međutim, zabrinut je zbog toga što veliki komercijalni operateri za marketinške potrebe masovno prikupljaju osobne podatke korisnika, bez njihova znanja i/ili pristanka, koji bi se potom mogli upotrijebiti na potencijalno štetan način, na primjer za represiju aktivnosti koje provode borci za ljudska prava, ugrožavanje njihove slobode izražavanja te za utjecanje na ishode izbora i donošenje političkih odluka; poziva poduzeća koja se bave podacima da provedu procjene ljudskih prava; osuđuje poslovne modele koji se temelje na povredama ljudskih prava i poziva na to da se osobni podaci prikupljaju u skladu s pravilima o zaštiti podataka i ljudskim pravima; poziva međunarodnu zajednicu, uključujući EU i njegove države članice, da hitno poboljšaju i provedu učinkovito zakonodavstvo u tom području;

61.  priznaje da su terorizam i radikalizacija ozbiljna prijetnja demokraciji i ljudskim pravima koja šteti društvu, i žali zbog činjenice da su napadi u 2017. često bili usmjereni na pojedince ili skupine koje utjelovljuju te vrijednosti; snažno osuđuje činjenicu da je 2017. godine došlo do više od 1 000 terorističkih napada u cijelom svijetu, što je za posljedicu imalo približno 6 123 smrtna slučaja; podržava napore EU-a u sprečavanju i borbi protiv terorizma i radikalizacije, uključujući inicijative i mreže u cijelom EU-u kao što je Mreža za osvješćivanje o radikalizaciji, ali ponavlja da svi napori moraju biti u skladu s međunarodnim pravom o ljudskim pravima; ističe da je obrazovanje najbolji instrument za rješavanje radikalizacije; naglašava potrebu za pružanjem posebne pozornosti i potpore žrtvama terorističkih napada, uključujući psihološku pomoć, pojedinačne procjene svake žrtve, pravnu podršku, uslugama prijevoda i tumačenja te općenito učinkovitim uslugama potpore žrtvama; naglašava potrebu za uspostavom strategija borbe protiv terorizma koje su u skladu s vladavinom prava i jamče poštovanje ljudskih prava; preporučuje da suradnja s trećim zemljama u pitanjima borbe protiv terorizma uključuje temeljite procjene rizika za temeljne slobode i ljudska prava te mehanizme zaštite u slučaju kršenja prava; poziva Komisiju da razvije bolju razmjenu i koordinaciju podataka putem svojih kanala i agencija radi brzog sprečavanja i utvrđivanja terorističkih prijetnji te privođenja počinitelja pravdi;

62.  podsjeća da su sankcije osnovni alat ZVSP-a; potiče Vijeće da, kada je to potrebno radi ostvarenja ciljeva ZVSP-a, donese sankcije predviđene zakonodavstvom EU-a, prije svega radi zaštite ljudskih prava i konsolidacije i pružanja potpore demokraciji, brinući se istovremeno o tome da one ne utječu na civilno stanovništvo; traži da te sankcije budu usmjerene na službenike za koje je utvrđeno da su odgovorni za povrede ljudskih prava kako bi bili kažnjeni za zločine i zloupotrebe koje su počinili;

63.  smatra da sport može imati pozitivnu ulogu u promicanju ljudskih prava; međutim, žali zbog činjenice da postoji posebna veza između određenih zloupotreba ljudskih prava i velikih sportskih događaja u zemljama domaćinima takvih događaja ili zemljama kandidatkinjama; podsjeća da takva zloupotreba uključuje deložacije, ušutkavanja organizacija civilnog društva i boraca za ljudska prava te iskorištavanja radnika prilikom izgradnje velikih sportskih objekata; poziva EU da razvije politički okvir na razini Unije za sport i ljudska prava te da surađuje s nacionalnim sportskim savezima, korporativnim subjektima i organizacijama civilnog društva o modalitetima njihova sudjelovanja na takvim događanjima; poziva međunarodna i nacionalna sportska tijela i organizacije te zemlje domaćine velikih događaja da poštuju prakse dobrog upravljanja i zaštitu ljudskih prava, uključujući radnička prava, slobodu medija i zaštitu okoliša, da provedu mjere za suzbijanje korupcije tijekom pripreme i za trajanja velikih sportskih događaja te da uspostave mehanizme za pružanje pravnog lijeka za sva kršenja ljudskih prava; pozdravlja odluku koju je Međunarodna organizacija rada donijela u studenome 2017. kako bi zatvorila predmet u pogledu postupanja prema radnicima migrantima u okviru priprema za Svjetsko nogometno prvenstvo koje će se održati 2022.; napominje da će se sporazumom o reformama, ako se on učinkovito provede, radnicima omogućiti bolja zaštita;

64.  potiče EU da uvede učinkovite i održive politike za suzbijanje globalnih klimatskih promjena; naglašava da su klimatske promjene jedan od glavnih uzroka sve većeg internog raseljavanja i prisilne migracije; poziva međunarodnu zajednicu da uspostavi mjere za suzbijanje i zaštitu onih na koje te klimatske promjene utječu; primjećuje da bi se u sklopu vanjske politike EU-a trebali razviti kapaciteti za praćenje rizika povezanih s klimatskim promjenama, uključujući prevenciju kriza i osjetljivost na sukobe; smatra da posljedično i brzo djelovanje u području klime na ključan način pridonosi prevenciji socijalnih, gospodarskih i sigurnosnih rizika, sukoba i nestabilnosti, a na kraju i prevenciji velikih političkih, socijalnih i gospodarskih troškova; stoga ističe važnost uključivanja klimatske diplomacije u politike EU-a za sprečavanje sukoba, te širenja i prilagodbe opsega misija i programa EU-a u trećim zemljama i područjima sukoba; stoga ističe potrebu brze provedbe politika za smanjivanje učinka klimatskih promjena u skladu s Pariškim sporazumom;

o
o   o

65.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, vladama i parlamentima država članica, Vijeću sigurnosti UN-a, glavnom tajniku UN-a, predsjedniku 70. zasjedanja Glavne skupštine UN-a, predsjedniku Vijeća UN-a za ljudska prava, visokom povjereniku UN-a za ljudska prava te voditeljima delegacija EU-a.

(1) SL L 76, 22.3.2011., str. 56.
(2) A/HRC/33/44.
(3) A/AC.278/2017/2.
(4) SL C 303, 15.12.2009., str. 12.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0292.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0201.
(7) SL L 130, 19.5.2017., str. 1.
(8) SL C 75, 26.2.2016., str. 111.
(9) SL C 181, 19.5.2016., str. 69.
(10) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0494.
(11) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
(12) SL L 88, 31.3.2017., str. 6.
(13) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0247.
(14) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0288.
(15) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0346.
(16) SL C 285, 29.8.2017., str. 110.
(17) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0346.
(18) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0405.

Posljednje ažuriranje: 7. listopada 2019.Pravna napomena