Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2085(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0407/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0407/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 13/12/2018 - 9.11

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2018)0528

Usvojeni tekstovi
PDF 185kWORD 61k
Četvrtak, 13. prosinca 2018. - Strasbourg Privremeno izdanje
Tehnologija lanaca blokova: trgovinska politika usmjerena na budućnost
P8_TA-PROV(2018)0528A8-0407/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. o tehnologiji lanaca blokova: trgovinska politika usmjerena na budućnost (2018/2085(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 207. stavak 3. i članak 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Opći sporazum o trgovini uslugama,

–  uzimajući u obzir Sporazum o informacijskoj tehnologiji Svjetske trgovinske organizacije (WTO),

–  uzimajući u obzir Program rada WTO-a o e-trgovini,

–  uzimajući u obzir Sporazum WTO-a o olakšavanju trgovine,

–  uzimajući u obzir Revidiranu konvenciju iz Kyota Svjetske carinske organizacije,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. svibnja 2016. o virtualnim valutama(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2017. naslovljenu „Ususret strategiji digitalne trgovine”(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. svibnja 2017. o procjeni vanjskih aspekata djelovanja i vođenja carinskih službi kao sredstva za olakšavanje trgovine i borbu protiv nezakonite trgovine(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. o utjecaju međunarodne trgovine i trgovinskih politika EU-a na globalne vrijednosne lance(5),

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu o trgovini i ekonomskom osnaživanju žena s Ministarske konferencije WTO-a održane u Buenos Airesu u prosincu 2017.(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(7),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije o horizontalnim odredbama za prekogranični protok podataka u pogledu zaštite osobnih podataka (u trgovinskim i investicijskim sporazumima EU-a),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o provedbi strategije trgovinske politike upućeno Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija i naslovljeno „Trgovina za sve: Osiguravanje napredne trgovinske politike za svladavanje globalizacije” (COM(2017)0491),

–  uzimajući u obzir izvješće glavnog znanstvenog savjetnika Ureda Vlade Ujedinjene Kraljevine za znanost iz 2016. naslovljeno „Tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija: Više od lanaca blokova” (engl. Distributed Ledger Technology: beyond blockchain)(8),

–  uzimajući u obzir dokument „Bijela knjiga o tehničkoj primjeni lanaca blokova” koji je 2018. izradio UN-ov Centar za unapređivanje trgovine i elektroničkog poslovanja,

–  uzimajući u obzir izjavu 21 države članice EU-a i Norveške od 10. travnja 2018. o uspostavi europskog partnerstva za lance blokova(9), nakon koje se partnerstvu pridružilo još pet država članica, što je dovelo do trenutačnog broja od 27 država potpisnica,

–  uzimajući u obzir činjenicu da je Komisija 1. veljače 2018. pokrenula Opservatorij i forum EU-a za lance blokova(10),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. listopada 2017.(11),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0407/2018),

A.  budući da će se u ovom izvješću pod lancem blokova podrazumijevati, osim ako se ne naznači drugačije, privatna tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija s ograničenim pristupom koja sadrži bazu podataka sastavljenu od niza blokova podataka koji se dodaju uz konsenzus mrežnih operatora;

B.  budući da će razne studije slučaja i industrije na različite načine iskoristiti mješavinu privatnih i javnih lanaca blokova te onih kojima je pristup ograničen i neograničen;

C.  budući da svaki blok u lancu blokova sadrži kriptografski otisak (en. hash) koji provjerava podatke na prethodnim blokovima, tehnologija lanaca blokova omogućuje transakcije između različitih strana uz veću razinu povjerenja i odgovornosti jer se podaci koji su pohranjeni u takav sustav vođenja evidencije transakcija ne mogu lako krivotvoriti;

D.  budući da je tehnologija lanaca blokova otvorenog koda osnova za sve veći broj lanaca blokova s ograničenim pristupom diljem svijeta, čime se doprinosi podizanju razine povjerenja sudionika u određenu poslovnu mrežu;

E.  budući da bi lanac blokova određenim administratorima mogao omogućiti jasno definiranje uloga sudionika kao i njihovih odgovornosti, razina pristupa i prava na validaciju;

F.  budući da se globalna trgovina temelji na sektoru lanca opskrbe čija je procijenjena vrijednost 16 bilijuna EUR i u kojemu visoki transakcijski troškovi i opterećujuća papirologija postupke čine složenima, a sustave podložnima pogrešci;

G.  budući da su pokrenute probne inicijative s obećavajućim potencijalom za smanjenje troškova prijevoza, stvaranje ekološki prihvatljivije industrije i jačanje gospodarskih rezultata;

H.  budući da su u 45 zemalja svijeta zabilježene najmanje 202 inicijative vlada u području lanaca blokova te da posebno gospodarstva u regijama Azije i Pacifika, u Sjevernoj i Južnoj Americi te na Bliskom istoku ulažu u tehnologije lanaca blokova u trgovinske svrhe;

I.  budući da se tehnologijom lanaca blokova mogu unaprijediti i poboljšati trgovinske politike EU-a, poput sporazuma o slobodnoj trgovini, sporazuma o međusobnom priznavanju, osobito onih koje sklapaju ovlašteni gospodarski subjekti, odluka o primjerenosti podataka te mjera trgovinske zaštite;

J.  budući da tehnologija lanaca blokova ima veliki potencijal za poboljšanje transparentnosti i sljedivosti u cijelom lancu opskrbe, povećanje razine povjerenja sudionika u određenu mrežu, pojednostavnjenje carinskih provjera i usklađenosti propisa, smanjenje troškova transakcija, jačanje nepromjenjivosti i sigurnosti podataka te potencijal da djeluje kao sredstvo za borbu protiv korupcije; budući da ta tehnologija uz potencijalne koristi sa sobom nosi i niz izazova, primjerice u području kibersigurnosti;

K.  budući da tehnologija lanaca blokova može pružiti okvir za transparentnost u lancu opskrbe, smanjiti korupciju, otkriti utaju poreza, omogućiti praćenje nezakonitih plaćanja i riješiti problem pranja novca u trgovini; budući da postoje rizici povezani s uporabom aplikacija lanaca blokova s neograničenim pristupom u svrhu počinjenja kaznenih djela, uključujući utaju poreza, izbjegavanje plaćanja poreza i pranje novca u trgovini; budući da Komisija i države članice moraju pratiti i hitno rješavati ta pitanja;

L.  budući da se tehnologija lanaca blokova još uvijek razvija u području međunarodne trgovine i da je stoga nužno zauzeti poticajan pristup koji je pogodan za inovacije i kojim se pruža pravna sigurnost, no da se istodobno mora promicati zaštita potrošača, ulagača i okoliša, povećati socijalna vrijednost tehnologije, smanjiti digitalni jaz te da se moraju poboljšati digitalne vještine građana;

M.  budući da tehnologija lanaca blokova svim stranama uključenima u trgovinu, bez obzira na to jesu li javne ili privatne, može omogućiti stalan pristup u stvarnom vremenu nepromjenjivoj, vremenski označenoj bazi podataka s dokumentima koji se odnose na transakcije, čime će se pomoći u izgradnji povjerenja, izbjegavanju problema usklađenosti i rješavanju problema uporabe krivotvorene robe ili lažnih dokumenata;

N.  budući da su neka regionalna i velegradska područja EU-a već počela razvijati tu tehnologiju s pomoću posebnih projekata i programa, na temelju svojih vlastitih obilježja, te stvarati mreže za širenje najboljih praksi;

Trgovinska politika EU-a

1.  smatra da, unatoč prethodnim trgovinskim uspjesima, sporazumi o slobodnoj trgovini EU-a imaju velik neiskorišteni potencijal i tek se moraju u potpunosti iskoristiti s obzirom na to da u prosjeku samo 67 % izvoznika iz EU-a i 90 % uvoznika u EU koristi povlaštene carinske stope i u EU-u i u partnerskim zemljama ili regijama tako da podržava analizu tehničkih rješenja kojima bi se mogla povećati uporaba sporazuma o slobodnoj trgovini i izvoz; napominje da izvoznici mogu sve svoje dokumente učitati u aplikaciju javnog tijela koja se temelji na tehnologiji lanaca blokova i dokazati da ispunjavaju uvjete povlaštenog tretmana koji je odobren na temelju sporazuma o slobodnoj trgovini, kao što su kvalifikacije za pravila o povlaštenom podrijetlu, sanitarna i fitosanitarna pravila te odredbe o trgovini i održivom razvoju; vjeruje da bi se zahvaljujući tehnologiji lanaca blokova mogle poboljšati odredbe o kumulaciji u sporazumima o slobodnoj trgovini;

2.  smatra se da su postupci za dobivanje certifikata i za pravila o povlaštenom i za pravila o nepovlaštenom podrijetlu skupi i složeni za poduzeća; drži da, u slučaju pravila o povlaštenom podrijetlu, tehnologija lanaca blokova može pomoći pri utvrđivanju gospodarske nacionalnosti robe; smatra, osim toga, da bi u slučaju pravila o nepovlaštenom podrijetlu, tehnologija lanaca blokova mogla doprinijeti razmjernom korištenju instrumenata trgovinske zaštite koje Unija primjenjuje jer bi se omogućila transparentnost u pogledu podrijetla robe koja ulazi na europsko tržište i pregled priljeva uvezene robe kako bi se osigurali pravedniji uvjeti za poduzeća;

3.  naglašava da tehnologija lanaca blokova ima potencijal za podupiranje programa trgovine i održivog razvoja pružanjem povjerenja u podrijetlo sirovina i robe, transparentne proizvodne procese i lance opskrbe te u njihovu usklađenost s međunarodnim pravilima u području radničkih, socijalnih i okolišnih prava, pri čemu se posebna pozornost posvećuje mineralima iz područja pogođenih sukobima, nezakonitoj trgovini kulturnim dobrima, kontroli izvoza i korupciji; naglašava da bi tehnologija lanaca blokova mogla doprinijeti naporima poduzeća u pogledu održivosti i promicati odgovorno poslovno ponašanje;

4.  smatra da se sporazumima o uzajamnom priznavanju ovlaštenih gospodarskih subjekata poduzećima omogućuje da diversificiraju svoje opskrbne lance zahvaljujući kraćem vremenu i smanjenim troškovima povezanima s prekograničnom carinom; napominje da postoje pitanja u vezi s provedbom koje treba riješiti; smatra da tehnologija lanaca blokova s pomoću neometane razmjene podataka može doprinijeti smanjivanju nesigurnosti povezane s provedbom sporazuma o međusobnom priznavanju ovlaštenih gospodarskih subjekta;

Vanjski aspekti carine i olakšavanje trgovine

5.  snažno pozdravlja sporazum o olakšavanju trgovine; smatra da je taj sporazum temelj s pomoću kojeg članice WTO-a mogu istražiti dodatne načine za olakšavanje trgovine, između ostalog i primjenom tehnologije lanaca blokova; pozdravlja napore koje je EU uložio u održavanje i jačanje WTO-a i njegovu predanost trgovinskom sustavu temeljenom na pravilima radi osiguravanja jednakih uvjeta za sve i provedbe globalnih trgovinskih pravila;

6.  smatra da bi tehnologija lanaca blokova carinskim tijelima mogla omogućiti automatsko pribavljanje informacija potrebnih za carinsku deklaraciju, smanjenje potrebe za ručnim provjerama i papirnatim tragovima te bi svim relevantnim stranama istovremeno mogla dati uvid u precizno ažuriranje statusa i karakteristika robe koja ulazi u EU i na taj način poboljšati mogućnosti praćenja i sljedivosti kao i transparentnost;

7.  vjeruje da će digitalizacija omogućiti učinkovitiju i transparentniju razmjenu informacija; smatra da tehnologija lanaca blokova može proizvođačima, laboratorijima, logističkim operatorima, regulatornim tijelima i potrošačima omogućiti pristup svim potrebnim informacijama u vezi s, na primjer, podrijetlom, ispitivanjem, certificiranjem i licenciranjem, kao i dijeljenje tih informacija; napominje da bi tehnologija lanaca blokova mogla pomoći i u tome da se e-potvrde izdaju na odgovarajući način; smatra da je digitalizacija i upotreba aplikacija duž lanaca opskrbe i preduvjet za potpuno funkcioniranje lanaca blokova, i njegova dopuna; napominje da postoje znatne razlike među državama članicama u pogledu digitalizacije;

8.  smatra da usvajanje tehnologija lanaca blokova u cijelom lancu opskrbe može povećati učinkovitost, brzinu i obujam globalne trgovine ograničavanjem troškova koji se odnose na međunarodne transakcije i pružanjem pomoći poduzećima u utvrđivanju novih trgovinskih partnera te dovesti do veće zaštite potrošača i povjerenja u digitalnu trgovinu;

9.  ističe da su primjene tehnologije lanaca blokova sljedeće:

   (a) jačanje sigurnosti u pogledu i podrijetla robe i prava intelektualnog vlasništva povezanog s njome, čime se smanjuje rizik da u lanac opskrbe uđe nezakonita roba, uključujući lažnu i krivotvorenu robu;
   (b) pružanje točnih informacija vlastima o tome kada je roba mogla biti oštećena ili se s njome moglo neovlašteno rukovati u lancima opskrbe,
   (c) poboljšanje transparentnosti i sljedivosti tako što se svim sudionicima omogućuje da bilježe svoje transakcije i dijele te informacije unutar mreže,
   (d) podupiranje zaštite i povjerenja potrošača tako što im se pružaju detaljne informacije o robi te se doprinosi održivosti poslovanja poduzeća,
   (e) smanjenje troškova upravljanja opskrbnim lancem uklanjanjem potrebe za posrednicima i troškovima povezanima s njima, zajedno s fizičkim zahtjevom za proizvodnju, prijevoz i obradu dokumentacije u papirnatom obliku,
   (f) poboljšanje primjene ispravnih plaćanja carina i PDV-a te prikupljanja prihoda u okviru trgovinske politike i
   (g) smanjenje ukupnog vremena isporuke robe automatizacijom zadataka koji se u pravilu izvršavaju ručnim radom; prima na znanje povezanu korist, posebno za lance opskrbe „točno na vrijeme”, u pogledu smanjenja i troškova i ugljičnog otiska u sektoru logistike;

10.  napominje da kriminalci mogu manipulirati zakonitom trgovinom kako bi prikrili svoje nezakonite aktivnosti, kao što je pranje novca u trgovini, na način da neovlašteno mijenjaju traženu dokumentaciju s pomoću lažnog izvještavanja tako da dođe do precjenjivanja ili umanjivanja vrijednosti predmetne robe; smatra da lanci blokova mogu omogućiti carinskim i drugim tijelima da pravovremeno te na brz i koordiniran način poduzmu potrebne mjere kako bi razotkrili nezakonite financijske tokove;

Prekogranični protok podataka i zaštita podataka

11.  smatra da je prekogranični protok podataka sastavna funkcija međunarodne trgovine robom i uslugama, kao i dizajna strukture lanaca blokova;

12.  naglašava područje djelovanja lanaca blokova koje se odnosi na validaciju transakcija u međunarodnom opskrbnom lancu na način da se definiraju razine pristupa i postupci validacije za sudionike;

13.  podsjeća na vezu između lanaca blokova i prekograničnog protoka podataka u kontekstu trgovine; napominje da privatna mreža za međusobno vođenje evidencije transakcija o ograničenim pristupom može stvoriti povjerenje među platformama integriranjem podataka iz više izvora; prepoznaje važnost prekograničnog protoka podataka za rast i radna mjesta; skreće pozornost na razliku između osobnih i neosobnih podataka u okviru lanaca blokova;

14.  svjestan je da odnos između tehnologije lanaca blokova i provedbe Opće uredbe o zaštiti podataka predstavlja izazov; ističe da bi provedba lanaca blokova trebala biti usklađena sa svim postojećim i budućim zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka i pravilima o privatnosti; ističe da tehnologija lanaca blokova može pružiti rješenja za odredbe o „tehničkoj zaštiti podataka” u provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka na temelju njihovih zajedničkih načela pružanja sigurnih podataka koji upravljaju samima sobom; naglašava ograničeni učinak Opće uredbe o zaštiti podataka na trgovinske transakcije zbog nedostatka osobnih podataka o privatnim lancima blokova s ograničenim pristupom; prepoznaje, međutim, potrebu za nužnim zaštitnim mjerama i regulatornim nadzorom; ističe da se Opća uredba o zaštiti podataka primjenjuje samo u slučaju osobnih podataka; poziva Komisiju da dodatno razmotri to pitanje;

15.  smatra da je potrebno da se lanci blokova osmisle u skladu s pravom na zaborav i napominje da bi provjereni korisnici lanaca blokova i aplikacija koje se temelje na lancima blokova trebali u svakom trenutku imati pristup svim podacima o transakcijama u koje su uključeni, u skladu sa svojim pravima pristupa;

16.  ponavlja poziv na donošenje odredbi kojima bi se omogućilo potpuno funkcioniranje digitalnog ekosustava i promicanje prekograničnog protoka podataka u sporazumima o slobodnoj trgovini; u tom pogledu napominje da se odlukama o primjerenosti ne unapređuje slobodan protok neosobnih podataka; stoga poziva Komisiju da pregovara o obvezujućim i provedivim obvezama u pogledu prijenosa podataka u sporazumima o slobodnoj trgovini, uključujući neosobne podatke;

17.  naglašava da lanac blokova predstavlja novu paradigmu pohrane podataka i upravljanja podacima koja može decentralizirati načine ljudske interakcije kao i tržišta, bankarstvo i međunarodnu trgovinu; ističe da rast tehnologije lanaca blokova predstavlja i prilike i izazove u pogledu zaštite podataka, transparentnosti i financijskog kriminala s obzirom na to da su podaci nepromjenjivi jednom kad ih se unese i da ih se dijeli sa svim sudionicima, čime se također jamči njihova sigurnost i integritet; zahtijeva da se učini sve što je moguće, među ostalim na nacionalnoj razini, kako bi se zajamčio nepromjenjiv karakter tehnologije koju je nemoguće krivotvoriti te kako bi se zajamčilo da temeljno pravo na zaštitu podataka nije ugroženo;

18.  prepoznaje izazov koji predstavlja veza između tehnologije lanaca blokova i provedbe okvira EU-a o zaštiti podataka, osobito Opće uredbe o zaštiti podataka, te podsjeća da bi ta veza stoga mogla otkriti neslaganje između zaštite temeljnih prava s jedne, i poticanja inovacija s druge strane; smatra da se treba pobrinuti za to da tehnologija lanaca blokova bude u potpunosti u skladu s okvirom EU-a o zaštiti podataka i s načelima utvrđenima zakonodavstvom EU-a, posebno u vezi s obradom osobnih podataka kao temeljnim pravom utvrđenim člankom 8. stavkom 1. Povelje o temeljnim pravima i člankom 16. stavkom 1. UFEU-a;

19.  naglašava, nadalje, da se, djelomično kao rezultat gore navedenog neslaganja, lancima blokova nikako automatski ne podupire suverenost podataka te da se stoga moraju posebno osmisliti kako bi se to ispunilo, uzme li se u obzir da također mogu predstavljati rizik za zaštitu podataka;

20.  naglašava da bi, ako je osmišljena na odgovarajući način, tehnologija lanaca blokova trebala biti u skladu s načelom „tehničke zaštite podataka”, čime se osobama čiji se podaci obrađuju daje veća kontrola nad njihovim podacima u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka; štoviše, naglašava da osobni podaci u lancu blokova obično nisu anonimni, zbog čega ulaze u područje primjene Opće uredbe o zaštiti podataka; inzistira na tome da bi lanci blokova trebali biti u potpunosti u skladu sa zakonodavstvom EU-a, među ostalim i onda kada se koriste za obradu osobnih podataka; u tom pogledu preporučuje da se u lance blokova i aplikacije integriraju mehanizmi kojima se osigurava potpuna anonimnost podataka, čime se jamči da se pohranjuju samo podaci koji se ne odnose na fizičku osobu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi;

21.  ističe da bi u buduće primjene lanaca blokova trebalo uvesti mehanizme kojima se štite osobni podaci i privatnost korisnika i jamči potpuna anonimnost podataka; poziva Komisiju i države članice na financiranje istraživanja, posebno onih akademskih, i inovacija u području novih tehnologija lanaca blokova koje su kompatibilne s Općom uredbom o zaštiti podataka i koje se temelje na načelu tehničke zaštite podataka, kao što je, na primjer, metoda zk-SNARK (zero-knowledge Succinct Non-Interactive Arguments of Knowledge);

22.  smatra da se, kako bi se izbjeglo kršenje temeljnog prava na zaštitu osobnih podataka, tehnologija lanaca blokova ne bi smjela koristiti za obradu osobnih podataka dok predmetna organizacija koja je provodi ne zajamči sukladnost s Općom uredbom o zaštiti podataka, odnosno točnije dok ne zajamči da su prava na ispravak podataka i njihovo brisanje zaštićena;

23.  ističe činjenicu da korisnici lanaca blokova mogu istodobno biti i voditelji obrade podataka, za osobne podatke koje unose u evidenciju transakcija, i izvršitelji obrade podataka jer cjelokupnu kopiju te evidencije pohranjuju na vlastitom računalu;

24.  napominje da je, u slučajevima u kojima lanac blokova sadrži osobne podatke, nepromjenjivi karakter nekih tehnologija lanaca blokova vjerojatno u suprotnosti s „pravom na brisanje” utvrđenim člankom 17. Opće uredbe o zaštiti podataka;

25.  sa zabrinutošću napominje da je, u slučajevima u kojima lanac blokova sadrži osobne podatke, širenje kopija podataka u lancu blokova vjerojatno u suprotnosti s načelom smanjenja količine podataka iz članka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka;

26.  poziva Europski odbor za zaštitu podataka da izda smjernice i preporuke kako bi se osigurala sukladnost tehnologije lanaca blokova s pravom EU-a;

27.  sa zabrinutošću primjećuje nedostatak ikakvog ukazivanja na ozbiljne posljedice u vezi s načinom primjene tehnologije lanaca blokova, posebno u područjima kao što je borba protiv pranja novca, utaje poreza i financiranja terorizma; smatra da za svaku upotrebu tehnologija lanaca blokova treba unaprijed utvrditi što će se pohranjivati u lancu i izvan njega, pri čemu osobne podatke treba pohranjivati izvan lanca;

Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi)

28.  smatra da se inovacijama i promocijom u pogledu lanaca blokova mogu stvoriti gospodarske prilike za internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća i za namirivanje troškova povezanih s izvozom, tako da im se olakša interakcija s potrošačima, carinskim tijelima, međunarodnim i domaćim regulatornim tijelima i drugim poduzećima uključenima u opskrbni lanac; dodaje da infrastruktura lanaca blokova može pomoći da se proizvodi i usluge stave na tržište u kratkom roku i bez velikih troškova;

29.  ističe prednosti koje bi lanci blokova mogli imati za MSP-ove jer bi se, zahvaljujući njima, omogućila komunikacija među subjektima iste razine, pružili alati za suradnju i omogućila sigurna plaćanja te olakšalo poslovanje i smanjio rizik od neplaćanja i troškova sudskih postupaka povezanih s izvršenjem ugovora primjenom pametnih ugovora; prepoznaje potrebu da se osigura da razvoj lanaca blokova u međunarodnoj trgovini uključuje mala i srednja poduzeća; ističe da pametni ugovori trenutačno možda nisu dovoljno razrađeni da bi se mogli smatrati pravno izvršivima u okviru bilo kojeg sektorskog propisa te da je potrebna daljnja procjena rizika;

30.  uviđa prilike, među ostalim i za MSP-ove, koje proizlaze iz uvođenja tehnologije lanaca blokova kao dijela trgovinske politike EU-a i koje bi između ostaloga mogle dovesti do nižih transakcijskih troškova i veće učinkovitosti; smatra, osim toga, da tehnologija lanaca blokova nudi potencijal za povećanje povjerenja u postojeći trgovinski sustav pružanjem nepromjenjive evidencije transakcija; priznaje, međutim, da u slučajevima koji ne ulaze u područje primjene trgovinske politike EU-a primjena ove tehnologije može predstavljati rizik od pranja novca i olakšati financiranje organiziranog kriminala;

Interoperabilnost, prilagodljivost i međudjelovanje s povezanim tehnologijama

31.  razmatra izazove koji se odnose na mogućnost prilagođavanja i koji su povezani s provedbom sustava lanaca blokova u kontekstu širenja međunarodnih trgovinskih mreža;

32.  primjećuje da se pojavljuje sve više različitih lanaca blokova u kojima se podaci za transakciju bilježe u različite privatne i javne sustave evidencije transakcija; prepoznaje da postoji sve veća potreba za razvojem globalnih standarda interoperabilnosti za integraciju transakcija među lancima blokova u vezi s kretanjem određenog predmeta duž opskrbnog lanca kako bi se potaknula interoperabilnost sustava, uključujući i postojeće operativne sustave; poziva Komisiju da pojača suradnju s Međunarodnom organizacijom za normizaciju (ISO) i drugim relevantnim tijelima za normizaciju;

33.  razmatra moguću interakciju tehnologije lanaca blokova s drugim međunarodnim trgovinskim inovacijama; ističe potrebu da se analiziraju mogućnosti i izazovi povezani s razvojem tehnologija lanaca blokova; poziva na daljnje istraživanje o njihovoj primjenjivosti na digitalnu transformaciju i automatizaciju međunarodne trgovine, kao i na javni sektor, posebno u okviru programa Digitalna Europa;

Zaključci

34.  poziva Komisiju da prati razvoj događaja u području lanaca blokova, ponajprije aktualne pilot-projekte i inicijative u međunarodnom opskrbnom lancu, kao i vanjske aspekte carinskih i regulatornih procesa; poziva Komisiju da izradi horizontalni strateški dokument koji bi uključivao relevantne glavne uprave, a odnosio se na usvajanje tehnologija lanaca blokova u području trgovine i upravljanja opskrbnim lancem, kao i u području intelektualnog vlasništva, a posebno u pogledu borbe protiv krivotvorenja; poziva Komisiju da ocijeni pravosudne i upravljačke aspekte lanaca blokova, kao i to nudi li lanac blokova bolja rješenja za postojeće i nove tehnologije koje mogu odgovoriti na trenutačne izazove u trgovinskoj politici EU-a; poziva Komisiju da prati razvoj događaja u području lanaca blokova, ponajprije aktualne pilot-projekte i inicijative u međunarodnom opskrbnom lancu; poziva Komisiju da izradi strateški dokument koji će se baviti usvajanjem tehnologije lanaca blokova u trgovini i upravljanju opskrbnim lancem; smatra da cilj mora biti dodjela potpore subjektima koji sudjeluju u tehnologiji lanaca blokova za projekte i inicijative u međunarodnom lancu opskrbe te provođenje zajedničkih projekata, koji će uključivati identitet, podrijetlo i pohranu podataka raznih partnera;

35.  poziva Komisiju da razvije skup vodećih načela za primjenu lanaca blokova u međunarodnoj trgovini, kako bi se industriji te carinskim i regulatornim tijelima zajamčila dostatna razina pravne sigurnosti koja će poticati na primjenu tehnologije lanaca blokova i inovacije u tom području; ističe da bi se zakonskim uređivanjem tehnologije koja je osnova za aplikacije ograničili inovacije i stvaranje novih aplikacija; ističe da je važno da EU, a posebno europska industrija, pokaže vodstvo i odgovornost u području tehnologija lanaca blokova i da osigura jednake uvjete u pogledu globalnog tržišnog natjecanja te u područjima razvoja i regulatornog okruženja; ističe važnost dijaloga i razmjene praksi, kao i izgradnje kompetencija i digitalnih vještina; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama na pokretanju i nadzoru pilot-projekata koji koriste tehnologiju lanaca blokova u međunarodnoj trgovini kako bi testirala njezine prednosti;

36.  potiče Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se pojednostavnio i poboljšao prijenos informacija u pogledu olakšavanja trgovine, između ostalog, primjenom odgovarajućih informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

37.  poziva Komisiju da u sklopu Glavne uprave za trgovinu uspostavi savjetodavnu skupinu za lance blokova i da razvije konceptualni sažetak za privatne pilot-projekte s ograničenim pristupom o upotrebi lanaca blokova u svim fazama lanca opskrbe te da uključi carinska i druga prekogranična tijela i vodi računa o pravima intelektualnog vlasništva i borbi protiv krivotvorenja; uviđa da je tehnologija lanaca blokova još uvijek u ranoj fazi razvoja, ali da postoji potreba za industrijskom strategijom o učinkovitoj provedbi lanaca blokova;

38.  poziva Komisiju da ispita načine na koje lanci blokova mogu poduprijeti trgovinu i održivi razvoj; podsjeća na stajalište Parlamenta da bi mjere kojima se podupire strategija digitalne trgovine EU-a trebale biti u potpunosti u skladu s ciljevima održivog razvoja i doprinositi njihovu ostvarenju, uključujući cilj održivog razvoja br. 5 koji se odnosi na jednakost spolova i osnaživanje žena; podsjeća na stajalište Parlamenta o važnosti promicanja sudjelovanja žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (STEM) te smanjenja razlika među spolovima u pristupu novim tehnologijama i njihovoj uporabi;

39.  poziva Komisiju da u svojim politikama provede istrage o tome kako tehnologija lanaca blokova može modernizirati politike trgovinske zaštite Unije kako bi se ojačala njihova legitimnost i provedba;

40.  poziva Komisiju da ispita koliko je optimalna struktura lanaca blokova koja privatne podatke ne drži u lancu;

41.  poziva Komisiju da procijeni kako tehnologija lanaca blokova može doprinijeti lakšoj i sigurnijoj trgovini, uključujući koncept ovlaštenih gospodarskih subjekata;

42.  poziva Komisiju da sudjeluje u radu međunarodnih organizacija i da ga podupire te da da svoj doprinos aktualnim projektima izrade niza standarda i načela kojima bi se poduprlo zakonodavstvo kojemu je cilj olakšati primjenu lanaca blokova;

43.  poziva Europsku uniju i njezine države članice da preuzmu vodeću ulogu u procesu normizacije i sigurnosti lanaca blokova te da surađuju s međunarodnim partnerima i svim relevantnim dionicima i industrijama u cilju razvoja standarda lanaca blokova, uključujući terminologiju, razvoj i uvođenje tehnologije u trgovinu i upravljanje lancem opskrbe; naglašava da je kibersigurnost ključna za aplikacije koje se temelje na lancima blokova, uključujući međunarodnu trgovinu; poziva Komisiju da istraži sigurnosne izazove, procijeni tehnološke rizike poput kvantnih računalnih uređaja i poduzme mjere u vezi s tim izazovima;

44.  poziva Komisiju da surađuje s relevantnim dionicima kako bi preispitala i izradila okvir za rješavanje izazova koji ometaju interoperabilnost i kompatibilnost sustava lanaca blokova;

45.  pozdravlja pokretanje Opservatorija i foruma EU-a za lance blokova i potiče ga da prouči aplikacije kojima je cilj pospješiti međunarodnu trgovinu; zahtijeva od Komisije da istraži mogućnost proširenja mandata Opservatorija i foruma EU-a za lance blokova radi uključivanja relevantnih lokalnih i globalnih dionika u rješavanje budućih izazova te pružanje podrške donositeljima odluka;

46.  poziva Komisiju da preuzme vodeću ulogu u procjeni i daljnjem razvoju tehnologija lanaca blokova, uključujući u određenim sektorima, kao što su oni obuhvaćeni trgovinskom politikom EU-a, te da uspostavi savjetodavnu skupinu o lancima blokova koja bi trebala uključivati stručnjake za borbu protiv pranja novca, utaje poreza i organiziranog kriminala te stručnjake za zaštitu podataka;

47.  podsjeća Komisiju da EU ima priliku postati vodeći akter u području lanaca blokova i međunarodne trgovine te da bi trebao biti utjecajan sudionik u oblikovanju razvoja te tehnologije na svjetskoj razini, zajedno s međunarodnim partnerima;

o
o   o

48.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ESVD-u.

(1) SL C 76, 28.2.2018., str. 76.
(2) SL C 101, 16.3.2018., str. 30.
(3) SL C 369, 11.10.2018., str. 22.
(4) SL C 307, 30.8.2018., str. 44.
(5) SL C 337, 20.9.2018., str. 33.
(6) https://www.wto.org/english/thewto_e/minist_e/mc11_e/genderdeclarationmc11_e.pdf
(7) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
(8) https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/492972/gs-16-1-distributed-ledger-technology.pdf
(9) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/european-countries-join-blockchain-partnership
(10) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-521_en.htm
(11) https://www.consilium.europa.eu/media/21612/19-euco-final-conclusions-hr.pdf

Posljednje ažuriranje: 14. prosinca 2018.Pravna napomena