Indeks 
Usvojeni tekstovi
Utorak, 11. prosinca 2018. - StrasbourgZavršno izdanje
Obrazovanje u digitalnom dobu: izazovi, prilike i pouke za osmišljavanje politika EU-a
 Fond za azil, migracije i integraciju – preraspodjela preostalih iznosa ***I
 Uspostavljanje Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) ***I
 Zaštita radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu ***I
 Transparentnost i održivost procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu ***I
 Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) ***I
 Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) ***I
 Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) ***I
 Dopuna homologacijskog zakonodavstva EU-a s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
 Humanitarne vize
 Zakonik o vizama ***I
 Zajednički sustav poreza na dodanu vrijednost u pogledu privremene primjene općeg mehanizma obrnutog oporezivanja na isporuke robe i usluga iznad određenog praga *
 Puna primjena odredaba schengenske pravne stečevine u Bugarskoj i Rumunjskoj
 Vojna mobilnost
 Nova europska agenda za kulturu

Obrazovanje u digitalnom dobu: izazovi, prilike i pouke za osmišljavanje politika EU-a
PDF 162kWORD 62k
Rezolucija Europskog parlamenta od 11. prosinca 2018. o obrazovanju u digitalnom dobu: izazovi, prilike i pouke za osmišljavanje politika EU-a (2018/2090(INI))
P8_TA(2018)0485A8-0400/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 165. i 166. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezin članak 14.,

–  uzimajući u obzir članak 2. Protokola uz Konvenciju Vijeća Europe za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koji govori o pravu na obrazovanje,

–  uzimajući u obzir Odluku (EU) 2018/646 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. travnja 2018. o zajedničkom okviru za pružanje boljih usluga za vještine i kvalifikacije (Europass) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 2241/2004/EZ(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. lipnja 2018. o modernizaciji sustava obrazovanja u EU-u(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. rujna 2017. o novom programu vještina za Europu(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o politici usmjerenoj na razvoj vještina u borbi protiv nezaposlenosti mladih(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. rujna 2015. o osnaživanju djevojčica obrazovanjem u EU-u(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. o promicanju poduzetništva mladih obrazovanjem i osposobljavanjem(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. travnja 2014. o novim tehnologijama i otvorenim obrazovnim resursima(7),

–  uzimajući u obzir preporuku Vijeća od 22. svibnja 2018. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje(8),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 22. svibnja 2018. o napretku prema viziji europskog prostora obrazovanja,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 22. svibnja 2017. o Europskome kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje i o stavljanju izvan snage Preporuke Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2008. o uspostavi Europskoga kvalifikacijskog okvira za cjeloživotno učenje(9),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 30. svibnja 2016. o razvoju medijske pismenosti i kritičkog mišljenja putem obrazovanja i osposobljavanja,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 19. prosinca 2016. o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle(10),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 27. svibnja 2015. o ulozi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te osnovnoškolskog obrazovanja u poticanju kreativnosti, inovativnosti i digitalne kompetencije,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o učinkovitom obrazovanju nastavnika,

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja(11),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 28. studenoga 2011. o obnovljenom Europskom programu za obrazovanje odraslih(12),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 17. siječnja 2018. o akcijskom planu za digitalno obrazovanje (COM(2018)0022),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 30. svibnja 2017. naslovljenu „Razvoj škola i izvrsnosti u nastavi kao preduvjeti za uspješan život” (COM(2017)0248),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 2. svibnja 2012. naslovljenu „Europska strategija za bolji internet za djecu” (COM(2012)0196),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 10. lipnja 2016. naslovljenu „Novi program vještina za Europu” (COM(2016)0381),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. prosinca 2016. naslovljenu „Poboljšanje i modernizacija obrazovanja” (COM(2016)0941),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 30. studenog 2017. o modernizaciji školskog i visokog obrazovanja(13),

–  uzimajući u obzir izvješće Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja od 9. ožujka 2018. naslovljeno „Skill needs anticipation: systems and approaches. Analysis of stakeholder survey on skill needs assessment and anticipation” (Za vještine je potrebno predviđanje: sustavi i pristupi. Analiza istraživanja o procjeni i predviđanju potreba za vještinama koje su proveli dionici),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o politici iz 2017. godine naslovljeno „DigComp 2.1: Okvir digitalne kompetencije za građane s osam razina znanja i primjerima upotrebe”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za kulturu i obrazovanje i mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0400/2018),

A.  budući da se tehnologija sve brže razvija, da su digitalno društvo i gospodarstvo sada svakodnevica, što znači da su digitalne vještine ključne za uspješnu profesionalnu realizaciju i osobni razvoj svih građana;

B.  budući da je digitalna kompetencija ključna kompetencija za cjeloživotno učenje, kako je utvrđeno u europskom referentnom okviru priloženom Odluci Vijeća od 22. svibnja 2018.;

C.  budući da je inovativni kapacitet tehnologije uvjetovan, između ostalog, kritičkim mišljenjem, razinom digitalnih i kreativnih vještina ljudi i kvalitetom i dosegom internetske povezanosti;

D.  budući da je osnovno znanje o digitalnim tehnologijama važno za obavljanje glavnih administrativnih i svakodnevnih zadaća;

E.  budući da se procjenjuje da će tijekom sljedećih 25 godina nestati približno polovica trenutačnih radnih mjesta na svjetskoj razini, odnosno 30 % u Europskoj uniji(14), uz pojavu novih zanimanja za koja su potrebne napredne digitalne vještine;

F.  budući da digitalne vještine, čija je primjena puno šira od tržišta rada, ljudima pružaju veće mogućnosti sudjelovanja u životu društva danas i u budućnosti, olakšavaju razmjenu informacija i kulturnu razmjenu te ljudima daju veću mogućnost izražavanja mišljenja pri političkom odlučivanju;

G.  budući da je izuzetno važno da se internet ponovno pretvori u javno dobro i da se potiče aktivno e-građanstvo;

H.  budući da tehnološka transformacija u raznim industrijama znači da se digitalni alati često upotrebljavaju čak i u zanimanjima u kojima se tehnologija inače ne koristi, pri čemu se procjenjuje da će za devet od deset radnih mjesta u bliskoj budućnosti biti potrebne digitalne vještine;

I.  budući da trenutačno 44 % stanovništva EU-a u dobi od 16 do 74 godine nema osnovne digitalne vještine, a da njih 19 % nema nikakve digitalne vještine, uz znatne razlike među državama članicama, pa postoji rizik od stvaranja novog socijalnog jaza;

J.  budući da je zbog važnosti digitalnih vještina, raskoraka u vještinama koji je posebno velik između muškaraca i žena, između generacija i između različitih društvenih skupina, te zbog razlika u pogledu digitalnih vještina među državama članicama potreban zajednički odgovor u vidu mjera politike;

K.  budući da je ključno da obrazovne institucije pripreme učenike i studente na suočavanje s društvenim i gospodarskim izazovima koje donosi brz tehnološki i društveni razvoj tako što će ih naučiti odgovarajućim vještinama za prilagodbu izazovima digitalnog svijeta;

L.  budući da su pristup internetu i tehnološkoj i digitalnoj opremi i njihova upotreba promijenili načine ponašanja i odnose u društvu, posebno među mladima;

M.  budući da je cilj zajamčiti da sve škole u EU-u do 2025. imaju pristup internetskim vezama s brzinama preuzimanja/učitavanja od 1 gigabita podataka po sekundi, ali da taj cilj tek treba ostvariti;

N.  budući da pretjerana upotreba digitalne opreme kao što su računala i tableti može izazvati zdravstvene probleme i smanjiti kvalitetu života, npr. zbog pomanjkanja sna, nedovoljnog kretanja i ovisnosti;

O.  budući da strategije digitalnog učenja moraju uzeti u obzir i istraživanja o negativnim učincima koje rana upotreba tehnologije može imati na razvoj mozga male djece;

P.  budući da bi digitalne tehnologije trebale biti sastavni dio pristupa obrazovanju primjerenog dobi i usmjerenog na učenika te može pružiti nove i inovativne pristupe podučavanju i učenju; budući da je ključno sačuvati osobni kontakt studenata i predavača i prioritet dati boljitku i zdravom razvoju djece i odraslih koji se obrazuju;

Q.  budući da je potrebno bolje upotrebljavati tehnologiju kako bi se pružila potpora novim pedagoškim metodama koje su usmjerene na učenike kao aktivne sudionike s alatima za učenje temeljeno na istraživanju i za zajedničke radne prostore;

R.  budući da osnovno obrazovanje u području kibernetičke higijene, sigurnosti, zaštite podataka i medijske pismenosti mora biti primjereno dobi i usmjereno na razvoj kako bi se djeci pomoglo da uče s kritičkim razmišljanjem, da postanu aktivni građani i korisnici interneta i da sami oblikuju demokratsko digitalno društvo, donose informirane odluke i budu svjesna rizika povezanih s internetom, kao što su dezinformacije i uznemiravanje na internetu i povrede osobnih podataka, ali i u mogućnosti odgovoriti na njih; budući da bi programe poučavanja u području kibersigurnosti trebalo uvesti u kurikulume akademskog i strukovnog obrazovanja;

S.  budući da kvalitetno inovativno digitalno učenje može biti atraktivno i interaktivno, čime se nadopunjuju metode podučavanja u obliku predavanja i pružaju platforme za suradnju i stvaranje znanja;

T.  budući da svjedočimo sve većoj komercijalnoj upotrebi obrazovanja u velikim digitalnim poduzećima, koja pokušavaju utjecati na podučavanje uvođenjem opreme, programa i obrazovnih sredstava ili osposobljavanjem nastavnika;

U.  budući da su državama članicama potrebne djelotvorne strategije za poboljšanje sposobnosti nastavnika kako bi se ostvarile obećane koristi od tehnologije, a tvorci politika moraju učiniti više da dobiju potporu za to;

V.  budući da javne knjižnice sudjeluju u zajedničkim naporima da se građani upoznaju s digitalnim vještinama pružajući otvorene usluge za digitalnu potporu u društvenoj okolini koja je spremna pomoći;

W.  budući da nezaposlene odrasle osobe i zaposlene osobe kojima za obavljanje posla nisu potrebne digitalne vještine često brzo zaostanu u odnosu na osobe iste dobi koje su digitalno pismenije, čime se umanjuju njihovi izgledi za zapošljavanje i povećavaju socijalne i gospodarske razlike;

X.  budući da će sve veća digitalizacija rada dovesti do nestanka mnogih zanimanja i povećati nezaposlenost; budući da nova zanimanja koja se pojave digitalizacijom mogu kompenzirati neke od izgubljenih poslova;

Y.  budući da digitalne tehnologije mogu olakšati pristup znanju i učenju i da njihova upotreba omogućava laku dostupnost i inkluzivnost svih načina obrazovanja na raznim razinama;

Z.  budući da će bez odgovarajućih i ciljanih politika digitalna transformacija najviše negativno djelovati na starije ljude i osobe s invaliditetom;

AA.  budući da žene čine samo 20 % zaposlenih u znanosti, samo 27 % diplomiranih inženjera(15) i samo 20 % diplomiranih studenata računalnih znanosti(16); budući da je udio muškaraca koji rade u digitalnom sektoru 3,1 puta veći od udjela žena; budući da samo 19 % zaposlenih u području IKT-a za šefa ima ženu, u usporedbi s 45 % zaposlenih u drugim sektorima;

AB.  budući da su mogućnosti za cjeloživotno učenje dostupnije radnicima koji su već visokokvalificirani(17);

AC.  budući da je trajni nadzor i procjena osposobljenosti u pogledu digitalnih vještina u organizacijama i među pojedincima preduvjet za učinkovitu provedbu politike;

AD.  budući da je ovladavanje osnovnim transverzalnim vještinama kao što su računanje, kritičko razmišljanje i socijalne komunikacijske vještine osnovni preduvjet za stjecanje digitalnih vještina i kompetencija;

1.  naglašava da je za stjecanje digitalnih vještina potreban koherentan pristup koji se temelji na cjeloživotnom učenju u formalnim, neformalnim i informalnim obrazovnim okruženjima, uz mjere i usmjerene intervencije koje odgovaraju potrebama različitih dobnih skupina i učenika;

2.  naglašava potencijal digitalnih tehnologija da budu potpora za prijelaz na pedagoške pristupe više usmjerene na učenika pod uvjetom da su planski i smisleno uključene u proces učenja; smatra da učenike treba usmjeriti prema inovativnim praksama stvaranja znanja „odozdo prema gore” radi istinske obrazovne transformacije;

3.  naglašava da je transformacija sustava obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama potrebna za puno iskorištavanje mogućnosti koje nude informacijske i komunikacijske tehnologije i mediji i za razvoj vještina i kompetencija potrebnih za zadovoljavanje budućih potreba društva i tržišta rada; ponavlja da ta transformacija mora nastaviti jamčiti pravo na osobno ispunjenje, ostvariti pravu ravnotežu između relevantnih digitalnih vještina i životnih vještina te poduprijeti individualnu otpornost, kritičko razmišljanje i potencijal za inovacije;

4.  smatra da si obrazovne ustanove ne mogu priuštiti zanemarivanje ukupnog obrazovanja svojih učenika i studenata, što uključuje i njegovanje i razvoj kritičkog i sveobuhvatnog pogleda koji im omogućuje da se afirmiraju kao aktivni građani; shvaća da se kritičko razmišljanje ne može ojačati samo podučavanjem digitalnih vještina te da je bitno i opće obrazovanje;

5.  naglašava da bi, iako je ključno povećati osnovne i napredne digitalne vještine učenika, trebalo nastaviti njegovati tradicionalna i humanistička znanja i sposobnosti;

6.  podsjeća da se, kako Komisija priznaje u svojem akcijskom planu za digitalno obrazovanje iz siječnja 2018., nužna prilagodba obrazovnih institucija novim tehnologijama i inovativnim pedagoškim pristupima ne bi nikada smjela smatrati samom sebi svrhom, već instrumentom za poboljšanje kvalitete i inkluzivnosti obrazovanja;

7.  naglašava da, iako priznaje potrebu za više digitalnih vještina, učinak digitalnih tehnologija na obrazovanje danas nije lako ocijeniti, što znači da je bitno uzeti u obzir neurološka istraživanja učinaka digitalne tehnologije na razvoj mozga; stoga poziva na ulaganje u nepristrano i interdisciplinarno istraživanje raznih učinaka digitalnih tehnologija na obrazovanje te na povezivanje obrazovnih znanosti, pedagogije, psihologije, sociologije, neuroznanosti i računalne znanosti kako bi se što podrobnije shvatilo kako umovi djece i odraslih odgovaraju na digitalno okruženje, a u cilju maksimalnog povećanja koristi od upotrebe digitalne tehnologije u obrazovanju i maksimalnog smanjenja rizika; ističe potrebu za promicanjem odgovorne uporabe digitalnih alata kojom se štiti fiziološki, neuroosjetilni i bihevioristički razvoj učenika, posebno u djetinjstvu, i uspostavlja odgovarajuća ravnoteža u svakodnevnom korištenju tehnološke i digitalne opreme i u obrazovnim ustanovama i u privatnom životu;

8.  izražava žaljenje zbog toga što, iako je upotreba internetskih i mobilnih aplikacija i novih tehnologija kao što je internet stvari postala raširenija nego ikad, građani, a posebno maloljetnici, često nisu svjesni rizika povezanih s upotrebom interneta i IKT-a, primjerice povreda osobnih podataka, sveobuhvatnog praćenja krajnjih korisnika i kiberkriminaliteta; stoga poziva države članice da odgovarajuću pozornost posvete zaštiti podataka i osnovnoj kibernetičkoj higijeni u školskim programima;

9.  poziva države članice, Komisiju i obrazovne institucije da poboljšaju sigurnost djece na internetu i da pristupe rješavanju problema zlostavljanja na internetu, izloženosti štetnim i uznemirujućim sadržajima te drugih kibersigurnosnih prijetnji osmišljavanjem i provedbom programa prevencije i kampanja za podizanje razine osviještenosti; potiče države članice da nastave promicati kampanju #SafeInternet4EU;

10.  naglašava da, kako bi se postigla bolja iskustva i ishodi učenja, digitalni alati moraju biti prilagođeni potrebama učenika i da je to način na koji studenti mogu postati aktivni građani, a ne samo pasivni potrošači tehnologije;

11.  izražava žaljenje zbog toga što je učinak digitalnih tehnologija na obrazovanje ograničen unatoč tome što digitalizacija ima potencijal za poboljšanje i poticanje različitih i personaliziranih metoda učenja; posebice izražava zabrinutost zbog toga što ulaganja u području IKT-a u škole i centre za osposobljavanje još nisu dovela do priželjkivane transformacije obrazovnih praksi; podsjeća da škole i druga obrazovna okruženja trebaju pružiti potporu svim studentima i učenicima te odgovoriti na njihove specifične potrebe razvojem odgovarajućih i učinkovitih mjera za poticanje digitalnih vještina, posebno među učenicima s invaliditetom, manjinskim skupinama, zajednicama migranata, osobama koje su rano napustile školovanje te dugotrajno nezaposlenim i starijim osobama; vjeruje da se ta potpora može olakšati upotrebom novih tehnologija;

12.  primjećuje sve veći jaz između sudjelovanja muškaraca i žena u digitalnom sektoru kad je riječ o obrazovanju, profesionalnim karijerama i poduzetništvu; ističe da je od ključne važnosti osigurati rodno uravnotežen pristup promicanju IKT-a i digitalnih karijera te da bi više studentica i žena trebalo podržati u ostvarivanju karijere u digitalnom području; ističe da je važno osigurati digitalnu pismenost i sudjelovanje žena i djevojčica u obrazovanju i osposobljavanju u području IKT-a; potiče države članice da uvedu dobno primjereno obrazovanje u području IKT-a u ranim fazama školovanja, s posebnim naglaskom na mjerama za prevladavanje digitalnog jaza među spolovima i da djevojčicama osiguraju alternativne mogućnosti pristupa područjima iz skupine STEAM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost, matematika) jer rodni stereotipi u tim područjima i nedostatak ženskih uzora djevojčicama često predstavljaju prepreku za pristup; smatra da bi prilagođena digitalna strategija za žene, zajedno s predstojećim akcijskim planom Komisije za smanjenje rodnih razlika u tehnologijama, mogla pomoći u jačanju napora u tom području;

13.  ističe da nedostatak digitalne opreme i povezivosti u školama diljem država članica ima negativan učinak na obrazovanje studenata u području digitalnih vještina te dostupnost digitalnih didaktičkih sredstava; poziva države članice na znatna javna ulaganja kako bi se u sve škole uvela širokopojasna mreža visokog kapaciteta i da u tu svrhu iskoriste postojeće programe EU-a, osobito Instrument za povezivanje Europe, kojima se može dati potpora fizičkoj infrastrukturi širokopojasnih mreža visokog kapaciteta, te sustav kupona iz inicijative WiFi4EU; naglašava da bi napori u pogledu povezivosti i financiranja trebali posebno biti usmjereni na ruralna i zapostavljena područja te na najudaljenije i planinske regije;

14.  ističe da je obrazovnim institucijama i institucijama za osposobljavanje potrebna pomoć Unije i država članica te tijesna suradnja sa svim dionicima, privredom, lokalnim i regionalnim tijelima, zajednicama i civilnim društvom radi razvoja obrazovanja o IKT-u i medijskog obrazovanja u skladu s vlastitim pedagoškim pristupom i radi ostvarivanja teškog postupka prijelaza na digitaliziranije obrazovno okruženje; u tom pogledu ističe potrebu za sveobuhvatnim i interdisciplinarnim pristupom digitalnoj promjeni u obrazovanju;

15.  naglašava da bi nastavnici i voditelji osposobljavanja trebali biti u središtu digitalne transformacije pa je stoga i njima potrebna odgovarajuća početna priprema i trajno osposobljavanje, što mora uključivati i module o didaktičkim metodama prilagođenima dobi i usmjerenima na razvoj; insistira na tome da je za osposobljavanje potrebno izdvojiti vrijeme i da im ono ne bi smjelo biti dodatna zadaća uz ostale svakodnevne aktivnosti; naglašava da nastavnici trebaju stalno poboljšavati svoje znanje i vještine kako bi podučavali o digitalnim vještinama, čak i više nego što je to potrebno za podučavanje drugih osnovnih vještina kao što su matematika i pismenost; stoga tvrdi da je nastavnicima potreban odgovarajući, fleksibilan i visokokvalitetan kontinuirani profesionalni razvoj koji odgovara njihovim potrebama; u tom smislu pozitivno gleda na upotrebu europskih internetskih platformi za povećanje mogućnosti profesionalnog razvoja i poticanje razmjene najboljih praksi;

16.  napominje da osobe kojima je povjereno obrazovanje sada imaju veće odgovornosti zbog sve veće upotrebe digitalnih aplikacija u školskom radu; smatra da i oni moraju biti uključeni u proces učenja i korištenje tehnologije s obzirom na to da će, ako nemaju potrebne digitalne vještine, biti teže uključiti učenike u postupak učenja, što može dovesti do veće socijalne isključenosti;

17.  podupire i potiče provedbu mjera koje se odnose na digitalizaciju administrativnih postupaka u školama kako bi se dodatno smanjilo administrativno opterećenje na svim razinama;

18.  potiče države članice da promiču i financiraju regionalne i lokalne inicijative kojima se pruža potpora kvalitetnim metodama nastave kako bi se poboljšala inovacija;

19.  ističe vrijednost autonomije škola za ostvarivanje inovacije u obrazovanju;

20.  poziva Komisiju i države članice da daju odgovarajuće smjernice o pravnoj primjeni izuzeća za autorska prava u području obrazovanja i izravnom pristupu javnih neprofitnih ustanova u formalnom i informalnom obrazovanju javnim licencijama; smatra da je nastavnicima i učenicima potrebna sigurnost pri upotrebi digitalno dostupnih resursa i prenošenju i svladavanju vještina; u tom smislu preporučuje da Komisija pruži smjernice za obrazovne institucije, predavače i studente;

21.  ističe da nedostatak digitalnih alata za mobilne studente može ugroziti kvalitetu obrazovnih iskustava u Europi; potiče Komisiju da nastavi s pilot-inicijativama europske studentske iskaznice i Erasmusa bez papira u cilju njihova pokretanja u sljedećem višegodišnjem programskom razdoblju; poziva države članice da odgovorno i efektivno iskoriste financijsku potporu Unije i da promiču mogućnosti financiranja u široj javnosti i obrazovnim institucijama kako bi svi imali pristup digitalnom gradivu, alatima i rješenjima;

22.  ističe da bi vlade, u skladu s pristupom koji se temelji na cjeloživotnom učenju koje je za digitalne vještine nužno, u suradnji s dionicima kao što su poduzeća i organizacije civilnog društva, i u formalnim i neformalnim okruženjima, trebale zajamčiti održivu digitalnu transformaciju tako da nitko ne bude zanemaren;

23.  ističe da bi uključivost i inovacije trebale biti glavna načela za obrazovanje i osposobljavanje u digitalnom dobu; smatra da digitalne tehnologije ne bi smjele ojačati postojeće nejednakosti, već bi se umjesto toga trebale upotrebljavati za premošćivanje digitalnog jaza između studenata iz različitih socioekonomskih sredina i regija EU-a; ističe da pristup usmjeren na uključenost mora iskoristiti cjelokupni potencijal resursa koje daju nove digitalne tehnologije, uključujući personalizirano obrazovanje i partnerstva među obrazovnim ustanovama, te na taj način omogućiti pristup kvalitetnom obrazovanju i osposobljavanju osobama iz skupina u nepovoljnom položaju i osobama koje imaju manje mogućnosti, ali i podupirati integraciju migranata i izbjeglica;

24.  naglašava da promicanje digitalnog pristupa u obrazovanju ne znači nužno i jednak pristup mogućnostima učenja te da je, iako tehnologije postaju sve dostupnije, stjecanje osnovnih digitalnih vještina i dalje prepreka, a digitalni jaz i dalje postoji; ističe da podaci Eurostata pokazuju da se digitalni jaz ne smanjuje i da 44 % građana Europske unije nema osnovne digitalne vještine(18);

25.  ističe da složene digitalne vještine potrebne za učinkovito korištenje IKT-a ovise o stjecanju osnovnih vještina, da nisu svi ravnopravni, da veliki nedostaci i dalje postoje na osnovnim razinama, a posebno utječu na skupine u nepovoljnom položaju i na velik broj odraslih, da je za obrazovanije osobe tri puta vjerojatnije da će se koristiti internetom radi stjecanja novih vještina i stvaranja novih prilika od onih s nižim razinama obrazovanja(19) te da postoji rizik da tehnologija postane sredstvo osposobljavanja privilegiranih, a ne prilika za sve;

26.  ističe potrebu za promjenom institucionalnih i pedagoških praksi škola i drugih okruženja za učenje, uključujući i okruženja za neformalno učenje, kako bi ih se učinilo pravednijim dajući suštinski raznolike i dubinske strukture potpore za sve, posebno one koji pripadaju skupinama izloženima riziku od isključenosti, kao što su nezaposleni, migranti, niskokvalificirani radnici, osobe s invaliditetom i starije osobe;

27.  preporučuje da države članice razviju programe digitalne pismenosti za europske manjinske i regionalne jezike i u programe svojih škola, sveučilišta i visokih strukovnih škola uvedu obuku u području jezičnih tehnologija i alata; još jednom ističe činjenicu da je pismenost i dalje bitan čimbenik i apsolutni preduvjet za ostvarivanje napretka u digitalnoj uključenosti zajednica;

28.  ističe da bi države članice trebale pružati potrebnu potporu obrazovnim ustanovama kako bi se bi unaprijedila digitalizacija jezika u EU-u; preporučuje da škole diljem EU-a koriste digitalne tehnologije za povećanje korištenja prekograničnih obrazovnih razmjena putem videokonferencija i virtualnih učionica; ističe da bi škole diljem EU-a mogle imati koristi od prekograničnog pristupa digitalnom sadržaju;

29.  ističe ključnu ulogu knjižnica u pružanju digitalnih usluga građanima te u osiguravanju dostupnosti učenja i usluga na internetu u sigurnom okruženju otvorenom za sve; stoga preporučuje da se ti napori na odgovarajući način financiraju u okviru europskih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih programa, uz međusobno nadopunjavanje, te da se knjižnicama da veće priznanje za ključnu ulogu koju imaju u razvoju medijske pismenosti;

30.  poziva na prelazak na neformalnije učenje i više mogućnosti osposobljavanja na radnom mjestu i insistira na potrebi za visokokvalitetnim i uključivim sustavima obrazovanja i osposobljavanja koji imaju dovoljno resursa; smatra da su mogućnosti za prekvalifikaciju i usavršavanje ključne, pri čemu relevantne sastavnice digitalnih vještina trebaju biti obuhvaćene programima osposobljavanja na radnom mjestu i posebnim rješenjima za osposobljavanje zaposlenika malih i srednjih poduzeća; ističe važnost jačanja veza između obrazovanja i zapošljavanja te uloge cjeloživotne profesionalne orijentacije i savjetovanja kao potpore pristupu prikladnom, fleksibilnom i visokokvalitetnom osposobljavanju i razvoju karijere;

31.  naglašava da pripravništvo u digitalnom sektoru može pomoći studentima i mlađim odraslim osobama da steknu praktične digitalne vještine na radnome mjestu; u tom kontekstu pozdravlja novi pilot-projekt kojim se uvodi pripravništvo digitalnih prilika („Digital Opportunity Traineeships”) u okviru programa Erasmus+ i Obzor 2020.; poziva na obnovu poticaja u tom smjeru u programima iz novog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO);

32.  preporučuje državama članicama da u bliskoj suradnji s lokalnim zajednicama i pružateljima usluga obrazovanja i osposobljavanja osobama s ograničenim digitalnim vještinama omoguće pristup usavršavanju, čime će im se pružiti prilika da steknu minimalnu razinu digitalne kompetencije;

33.  poziva države članice da u suradnji s poduzećima, lokalnim i regionalnim zajednicama, centrima za obrazovanje i osposobljavanje i dionicima civilnog društva poduzmu korake za utvrđivanje postojećih nedostataka u vještinama, povećaju razinu digitalne i internetske pismenosti, ali i povećaju medijsku pismenost, posebno među maloljetnicima, te ostvare visoku razinu digitalne povezanosti i uključenosti;

34.  pozdravlja sudjelovanje poduzeća u osnivanju i financiranju škola;

35.  pozdravlja uspostavu strateških partnerstava između akademskih i istraživačkih institucija te javnih i privatnih partnera kao dio ključne mjere br. 2 programa Erasmus+ u cilju uspostave centara izvrsnosti u području IKT-a i poticanja razvoja tehnoloških novoosnovanih poduzeća;

36.  podsjeća da su odgovarajuća ocjena i nadzor ključnih vještina od presudne važnosti za postizanje napretka; pozdravlja razvoj alata na razini EU-a namijenjenih organizacijama (npr. okvir digitalnih kompetencija i referentni okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje) i pojedincima (npr. SELFIE); ustraje, međutim, u tome da metode procjene stvarnih digitalnih vještina moraju biti dinamične, fleksibilne i stalno se ažurirati i prilagođavati potrebama korisnika, te da se moraju mnogo više primjenjivati na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u cijeloj Uniji;

37.  poziva države članice da surađuju s Komisijom kako bi osigurale da je alat za samopreispitivanje SELFIE dostupan na regionalnim i manjinskim jezicima država članica;

38.  pozdravlja to što su politike Unije sve više usredotočene na digitalne vještine i obrazovanje, što je ponajprije vidljivo u akcijskom planu za digitalno obrazovanje, koji se temelji na nizu uspješnih inicijativa politike malih koraka kao što su Europski tjedan programiranja, Koalicija za digitalne vještine i radna mjesta te poziv iz Sofije za djelovanje na području digitalnih vještina i obrazovanja; smatra da bi poučavanje programiranja trebalo biti dio šireg obrazovnog pristupa informacijskoj tehnologiji te kritičkog i računalnog razmišljanja;

39.  primjećuje, međutim, da te inicijative Unije često potječu od različitih glavnih uprava Komisije, čime se sprečava koordinirani pristup politici digitalnih vještina;

40.  podupire povećanje iznosa dostupnih sredstava za digitalne vještine u idućoj generaciji programâ VFO-a; insistira na potrebi da Komisija promiče sinergije i osigura koordinaciju između tih programa, uključujući Erasmus+, Obzor Europa, InvestEU i Digitalna Europa, a kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala učinkovitost financiranja razvoja visokokvalitetnih digitalnih vještina i kako bi se ostvarili trajni rezultati za učenike svih dobi i iz svih sredina; osim toga ističe potrebu za izdvajanjem sredstava u okviru tih programa i europskih strukturnih i investicijskih fondova za digitalizaciju knjižnica, arhiva i muzeja kako bi se povećala i poboljšala njihova upotreba u obrazovanju i kulturi;

41.  naglašava potrebu da Unija razvije kapacitete u područjima kao što su umjetna inteligencija, veliki podaci, softverski inženjering, kvantno računalstvo i web-dizajn; u tom kontekstu pozdravlja komponentu digitalnih vještina u programu Digitalna Europa;

42.  potiče veću sinergiju među državama članicama i ostatkom svijeta u području internetskog obrazovanja i aktivnog e-građanstva s pomoću raznih mehanizama i programa EU-a za vanjsko djelovanje, uključujući Erasmus Mundus;

43.  ističe da otvoreni podaci i sredstva i metode kolaborativne digitalne tehnologije mogu omogućiti inovaciju u obrazovanju i dodatno razviti otvorenu znanost te tako doprinijeti blagostanju i poduzetničkom duhu europskog gospodarstva; međutim, ističe da su prikupljanje podataka o digitalizaciji u institucijama za obrazovanje i osposobljavanje te o uporabi digitalnih tehnologija u učenju ključni doprinosi za osmišljavanje politika; stoga preporučuje Komisiji i državama članicama da prikupe podatke o stupnju povezanosti institucija za obrazovanje i osposobljavanje i mehanizama za izdavanje digitalno potvrđenih kvalifikacija i potvrđivanje vještina stečenih digitalnim putem, što je cilj akcijskog plana za digitalno obrazovanje;

44.  izražava žaljenje zbog toga što na razini EU-a nije izrađena sveobuhvatna strategija za digitalne vještine, dok su posljedice digitalne transformacije za unutarnje tržište EU-a očite; smatra da razlike među državama članicama jasno ukazuju na potrebu za takvom strategijom;

45.  ističe da bi trebalo sastaviti preporuke za minimalnu razinu digitalne kompetencije koju bi učenici trebali usvojiti tijekom školovanja; stoga poziva na uvođenje posebnog modula o IKT-u u svim državama članicama koji bi se temeljio, na primjer, na modulu IKT-a u okviru istraživanja PISA, te na uključivanje nastavnika u njegovo osmišljavanje i provedbu; ističe da bi modul o IKT-u trebao biti osmišljen tako da se zajamči da obrazovne ustanove u državama članicama imaju za cilj istu razinu digitalne kompetencije s pomoću kontinuiranog ocjenjivanja, a ne na temelju testiranja, i tako da se svi problemi brzo identificiraju; potiče države članice da razmjenjuju iskustva i najbolje prakse, posebno kad je riječ o inovacijama u području obrazovanja;

46.  smatra da Akcijski plan za digitalno obrazovanje treba smatrati prvim korakom prema sveobuhvatnoj strategiji EU-a za digitalno obrazovanje i vještine zasnovanoj na cjeloživotnom učenju, kojom se može pružiti koordiniraniji okvir politika i koja se istodobno može prilagođavati realnoj situaciji koja se mijenja; stoga poziva Komisiju da kritički ocijeni 11 mjera u okviru akcijskog plana, što obuhvaća i njihovu društvenu uključivost, kako bi se pripremila za reviziju u sredini razdoblja 2020. godine; podsjeća da bi odgovarajuća revizija trebala podrazumijevati spremnost na usmjeravanje samo na mjere s najboljim rezultatima, izbacivanje mjera kojima se ne ostvaruju rezultati i razvoj novih mjera kad je to potrebno; naglašava da je trenutačno očit propust u akcijskom planu poboljšanje digitalnih vještina suradnjom s pružateljima neformalnog učenja i odraslog stanovništva do kojeg je teško doći;

47.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 112, 2.5.2018., str. 42.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0247.
(3) SL C 337, 20.9.2018., str. 135.
(4) SL C 11, 12.1.2018., str. 44.
(5) SL C 316, 22.9.2017., str. 182.
(6) SL C 316, 22.9.2017., str. 76.
(7) SL C 443, 22.12.2017., str. 31.
(8) SL C 189, 4.6.2018., str. 1.
(9) SL C 189, 15.6.2017., str. 15.
(10) SL C 484, 24.12.2016., str. 1.
(11) SL C 398, 22.12.2012., str. 1.
(12) SL C 372, 20.12.2011., str. 1.
(13) SL C 164, 8.5.2018., str. 24.
(14) http://eskills-scale.eu/fileadmin/eskills_scale/all_final_deliverables/scale_digitalisation_report.pdf
(15) Europska komisija, Pregled obrazovanja i osposobljavanja za 2017.
(16) Europska komisija, Women in the Digital Age (Žene u digitalnom dobu), Luxembourg, 2018.
(17) Europska komisija, Zajedničko izvješće o zapošljavanju za 2018.
(18) Eurostat, 2016.
(19) Radni dokument službi Komisije od 9. listopada 2008. naslovljen „Uporaba IKT-a za potporu inovacijama i cjeloživotnom učenju za sve – izvješće o napretku” (SEC(2008)2629).


Fond za azil, migracije i integraciju – preraspodjela preostalih iznosa ***I
PDF 128kWORD 44k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. prosinca 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu preraspodjele preostalih iznosa preuzetih obveza za potporu provedbi odluka Vijeća (EU) 2015/1523 i (EU) 2015/1601 ili njihove dodjele drugim djelovanjima u okviru nacionalnih programa (COM(2018)0719 – C8-0448/2018 – 2018/0371(COD))
P8_TA(2018)0486A8-0370/2018

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0719),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. te članak 78. stavak 2. i članak 79. stavke 2. i 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0448/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 30. studenoga 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0370/2018),

A.  budući da je zbog žurnosti opravdano provesti glasovanje prije isteka roka od osam tjedana koji je utvrđen u članku 6. Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti;

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(1);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. prosinca 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu ponovnog preuzimanja obveza za preostale iznose preuzetih obveza za potporu provedbi odluka Vijeća (EU) 2015/1523 i (EU) 2015/1601 ili dodjele tih iznosa drugim djelovanjima u okviru nacionalnih programa

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2018/2000)

(1) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 29. studenoga 2018. (Usvojeni tekstovi P8_TA(2018)0468).


Uspostavljanje Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) ***I
PDF 282kWORD 119k
Amandmani koje je usvojio Europski parlamenta 11. prosinca 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1293/2013 (COM(2018)0385 - C8-0249/2018 – 2018/0209(COD))(1)
P8_TA(2018)0487A8-0397/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) uspostavljen Uredbom (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća6 za razdoblje 2014. – 2020. najnoviji je u nizu programa Unije osmišljenih u proteklih 25 godina koji podupiru provedbu prioriteta zakonodavstva i politika koji se odnose na okoliš i klimu. Pozitivno je ocijenjen u nedavnoj evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja7 i utvrđeno je da je na dobrom putu k postizanju učinkovitosti, djelotvornosti i relevantnosti. Program LIFE za razdoblje 2014. – 2020. stoga bi trebalo nastaviti uz određene izmjene utvrđene u evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja i naknadnim ocjenjivanjima. U skladu s time trebalo bi uspostaviti Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) („Program”) za razdoblje koje počinje 2021.
(2)  Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) uspostavljen Uredbom (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća6 za razdoblje 2014. – 2020. najnoviji je u nizu programa Unije osmišljenih u proteklih 25 godina koji podupiru provedbu prioriteta zakonodavstva i politika koji se odnose na okoliš i klimu. Pozitivno je ocijenjen u nedavnoj evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja7 i utvrđeno je da je već vrlo isplativ i na dobrom putu k postizanju učinkovitosti u općenitom smislu, djelotvornosti i relevantnosti. Program LIFE za razdoblje 2014. – 2020. stoga bi trebalo nastaviti uz određene izmjene utvrđene u evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja i naknadnim ocjenjivanjima. U skladu s time trebalo bi uspostaviti Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) („Program”) za razdoblje koje počinje 2021.
_________________
_________________
6 Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).
6 Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).
7 Izvješće o evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) (SWD(2017)0355).
7 Izvješće o evaluaciji u sredini provedbenog razdoblja Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) (SWD(2017)0355).
Amandman 102
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  U nastojanju da se ostvare ciljevi Unije utvrđeni u zakonodavstvu, politikama, planovima i međunarodnim obvezama koji se odnose na okoliš, klimu i čistu energiju, Program bi trebao pridonijeti prelasku na čisto, kružno, energetski učinkovito i niskougljično gospodarstvo koje je otporno na klimatske promjene, zȃštiti i poboljšanju kvalitete okoliša te zaustavljanju i smanjenju gubitka biološke raznolikosti, bilo izravnim intervencijama ili podrškom uključivanju tih ciljeva u druge politike.
(3)  U nastojanju da se ostvare ciljevi Unije utvrđeni u zakonodavstvu, politikama, planovima i međunarodnim obvezama koji se odnose na okoliš, klimu i čistu energiju, Program bi trebao u okviru pravedne tranzicije pridonijeti prelasku na čisto, kružno, energetski učinkovito gospodarstvo s nultom razinom neto emisija koje je otporno na klimatske promjene, zȃštiti i unapređenju zaštite okoliša i zdravlja te zaustavljanju i smanjenju gubitka biološke raznolikosti, među ostalim u okviru potpore mreži Natura 2000, djelotvornim upravljanjem i rješavanjem problema uništavanja ekosustava, bilo izravnim intervencijama ili podrškom uključivanju tih ciljeva u druge politike. Pravednu tranziciju trebalo bi postići uz savjetovanje i dijalog sa socijalnim partnerima te pogođenim regijama i zajednicama, koje bi također trebalo uključiti u razvoj i provedbu projekata u mjeri u kojoj je to moguće.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
4.   Unija je predana razvoju sveobuhvatnog odgovora na ciljeve održivog razvoja UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. u kojima se naglašava suštinska veza između upravljanja prirodnim resursima da bi se osigurala njihova dugoročna dostupnost, usluga ekosustava, njihove poveznice sa zdravljem ljudi te održivog i društveno uključivog gospodarskog rasta. U tom smislu Program bi trebao uvelike doprinijeti i gospodarskom razvoju i socijalnoj koheziji.
(4)  Unija je predana razvoju sveobuhvatnog odgovora na ciljeve održivog razvoja UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. u kojima se naglašava suštinska veza između upravljanja prirodnim resursima da bi se osigurala njihova dugoročna dostupnost, usluga ekosustava, njihove poveznice sa zdravljem ljudi te održivog i društveno uključivog gospodarskog rasta. U tom smislu Program bi trebao odražavati načela solidarnosti i podjele odgovornosti, pritom uvelike doprinoseći i gospodarskom razvoju i socijalnoj koheziji.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4.a)  U svrhu promicanja održivog razvoja trebalo bi uključiti zahtjeve u pogledu okoliša i klime u definiciju i provedbu svih politika i aktivnosti Unije. Stoga bi trebalo promicati sinergije i komplementarnost s drugim programima financiranja Unije, među ostalim olakšavanjem financiranja aktivnosti koje dopunjuju strateške integrirane projekte i strateške projekte za prirodu te podupiru prihvaćanje i preslikavanje rješenja razvijenih u okviru Programa. Koordinacija je potrebna radi sprječavanja dvostrukog financiranja. Komisija i države članice trebale bi poduzeti mjere za izbjegavanje administrativnog preklapanja i opterećenja za korisnike projekta, do čega dolazi zbog obveza izvješćivanja vezanih uz različite financijske instrumente.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  Program bi trebao pridonijeti održivom razvoju i ostvarenju ciljeva iz zakonodavstva, strategija, planova i međunarodnih obveza Unije koji se odnose na okoliš i klimu te onih koji su relevantni za čistu energiju, a posebno iz UN-ova Programa održivog razvoja do 2030.8, Konvencije o biološkoj raznolikosti9 i Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama10 („Pariški sporazum o klimatskim promjenama”).
(5)  Program bi trebao pridonijeti održivom razvoju i ostvarenju ciljeva iz zakonodavstva, strategija, planova i međunarodnih obveza Unije koji se odnose na okoliš i klimu te onih koji su relevantni za čistu energiju, a posebno iz UN-ova Programa održivog razvoja do 2030.8, Konvencije o biološkoj raznolikosti9, Pariškog sporazuma donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama10 („Pariški sporazum o klimatskim promjenama”), Konvencije Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša („Aarhuška konvencija”), Konvencije UNECE-a o dalekosežnom prekograničnom onečišćenju zraka te triju konvencija UN-a: Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju, Rotterdamske konvencije o postupku prethodnog pristanka na određene opasne kemikalije i pesticide u međunarodnoj trgovini i Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima.
_________________
_________________
8 Program do 2030., Rezolucija koju je usvojila Glavna skupština Ujedinjenih naroda 25. rujna 2015.
8 Program do 2030., Rezolucija koju je usvojila Glavna skupština Ujedinjenih naroda 25. rujna 2015.
9 93/626/EEZ: Odluka Vijeća od 25. listopada 1993. o sklapanju Konvencije o biološkoj raznolikosti, (SL L 309, 13.12.1993., str. 1.).
9 93/626/EEZ: Odluka Vijeća od 25. listopada 1993. o sklapanju Konvencije o biološkoj raznolikosti, (SL L 309, 13.12.1993., str. 1.).
10 SL L 282, 19.10.2016., str. 4.
10 SL L 282, 19.10.2016., str. 4.
Amandman 6 i 101
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Za postizanje sveobuhvatnih ciljeva posebno je važna provedba Paketa za kružno gospodarstvo11, Okvira klimatske i energetske politike do 2030.12,13,14 zakonodavstva Unije o okolišu15, kao i povezanih politika 16,17,18,19,20.
(6)  Za postizanje sveobuhvatnih ciljeva posebno je važna provedba Paketa za kružno gospodarstvo11, Okvira klimatske i energetske politike do 2030.12,13,14, pravne stečevine Unije o okolišu14a, 14b,15, kao i povezanih politika 16,17,18,19,20, 20a, kao i provedba20b općih programa djelovanja u području ekološke i klimatske politike donesenih u skladu s člankom 192. stavkom 3. UFEU-a, kao što je Sedmi program djelovanja za okoliš20c.
_________________
_________________
11 COM(2015)0614, 2.12.2015.
11 COM(2015)0614, 2.12.2015.
12 Okvir klimatske i energetske politike do 2030., COM(2014)0015, 22.1.2014.
12 Okvir klimatske i energetske politike do 2030., COM(2014)0015, 22.1.2014.
13 Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, COM(2013)0216, 16.4.2013.
13 Strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama, COM(2013)0216, 16.4.2013.
14 Paket „Čista energija za sve Europljane”, COM (2016)0860, 30.11.2016.
14 Paket „Čista energija za sve Europljane”, COM (2016)0860, 30.11.2016.
14a Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).
14b Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).
15 Akcijski plan za prirodu, ljude i gospodarstvo COM(2017)0198, 27.4.2017.
15 Akcijski plan za prirodu, ljude i gospodarstvo COM(2017)0198, 27.4.2017.
16 Program Čisti zrak za Europu, COM(2013)0918.
16 Program Čisti zrak za Europu, COM(2013)0918.
17 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
17 Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
18 Tematska strategija za zaštitu tla, COM(2006)0231.
18 Tematska strategija za zaštitu tla, COM(2006)0231.
19 Strategija za mobilnost s niskom razinom emisije, COM(2016)0501.
19 Strategija za mobilnost s niskom razinom emisije, COM(2016)0501.
20 Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna goriva u skladu s člankom 10. stavkom 6. Direktive 2014/94/EU, 8.11.2017.
20 Akcijski plan za infrastrukturu za alternativna goriva u skladu s člankom 10. stavkom 6. Direktive 2014/94/EU, 8.11.2017.
20a Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH), o osnivanju Europske agencije za kemikalije i o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94, kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ te Direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.)
20b Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o minimalnim zahtjevima za ponovnu uporabu vode.
20c Odluka br. 1386/2013/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. studenoga 2013. o Općem programu djelovanja Unije za okoliš do 2020. „Živjeti dobro unutar granica našeg planeta” (SL L 354, 28.12.2013., str. 171).
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6.a)  Unija pridaje veliku važnost dugoročnoj održivosti rezultata projekata programa LIFE te sposobnosti za osiguravanje i održavanje tih rezultata nakon provedbe projekta, među ostalim nastavkom, ponavljanjem i/ili prijenosom projekta. To podrazumijeva posebne uvjete za podnositelje zahtjeva, kao i potrebu za jamstvima na razini Unije kako bi se osiguralo da drugi projekti koje financira Unija ne dovode u pitanje rezultate bilo kojeg provedenog projekta programa LIFE.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  Ispunjavanje obveza Unije prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama zahtijeva preobrazbu Unije u energetski učinkovito i niskougljično društvo koje je otporno na klimatske promjene. To pak zahtijeva aktivnosti, s posebnim naglaskom na sektore koji najviše pridonose sadašnjim razinama emisija CO2 i onečišćenja, koje pridonose provedbi okvira klimatske i energetske politike do 2030. i integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica te pripremi za klimatsku i energetsku strategiju Unije do sredine stoljeća i dugoročno. Program bi trebao uključiti i mjere koje pridonose provedbi politike Unije za prilagođavanje klimatskim promjenama da bi se smanjila osjetljivost na negativne učinke tih promjena.
(7)  Ispunjavanje obveza Unije prema Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama zahtijeva preobrazbu Unije u održivo, kružno, obnovljivo, energetski učinkovito društvo s nultom razinom neto emisija koje je otporno na klimatske promjene. To pak zahtijeva aktivnosti, s posebnim naglaskom na sektorima koji najviše pridonose sadašnjim razinama emisija stakleničkih plinova i onečišćenja, koje pridonose provedbi okvira klimatske i energetske politike do 2030. i integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica te provedbi klimatske i energetske strategije Unije do sredine stoljeća i dugoročno, u skladu s ciljem dekarbonizacije iz Pariškog sporazuma. Program bi trebao uključiti i mjere koje pridonose provedbi politike Unije za prilagođavanje klimatskim promjenama da bi se smanjila osjetljivost na negativne učinke tih promjena.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)  Prelazak na čistu energiju ključni je doprinos ublažavanju klimatskih promjena s dodatnim koristima za okoliš. Aktivnosti za izgradnju kapaciteta koji podržavaju prelazak na čistu energiju, koje su do 2020. financirane u sklopu programa Obzor 2020., trebalo bi uključiti u Program jer njihov cilj nije financiranje izvrsnosti i nastanak inovacija, već olakšavanje prihvaćanja tehnologije koja je već dostupna na tržištu, a koja će pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Uvrštavanje tih aktivnosti izgradnje kapaciteta u Program otvara mogućnosti za sinergije između potprograma i povećava ukupnu dosljednost financiranja Unije. Zbog toga bi trebalo prikupiti i širiti podatke o prihvaćanju postojećih rješenja za istraživanja i inovacije u projektima u okviru programa LIFE, uključujući one iz programa Obzor Europa i programa koji su mu prethodili.
(8)  Prelazak na obnovljivu i učinkovitu energiju s nultom razinom neto emisija ključni je doprinos ublažavanju klimatskih promjena s dodatnim koristima za okoliš. Aktivnosti za izgradnju kapaciteta koji podržavaju prelazak na čistu energiju, koje su do 2020. financirane u sklopu programa Obzor 2020., trebalo bi uključiti u Program jer njihov cilj nije financiranje izvrsnosti i nastanak inovacija, već olakšavanje prihvaćanja već dostupne tehnologije za energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost, a koja će pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena. Program bi trebao obuhvatiti sve dionike i sektore uključene u prelazak na čistu energiju, kao što su sektor građevinarstva, industrija, promet i poljoprivreda. Uvrštavanje tih aktivnosti izgradnje kapaciteta u Program otvara mogućnosti za sinergije između potprograma i povećava ukupnu dosljednost financiranja Unije. Zbog toga bi trebalo prikupiti i širiti podatke o prihvaćanju postojećih rješenja za istraživanja i inovacije u projektima u okviru programa LIFE, uključujući one iz programa Obzor Europa i programa koji su mu prethodili.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  Prema procjenama učinka zakonodavstva za čistu energiju za ostvarenje energetskih ciljeva Unije do 2030. bit će potrebna dodatna ulaganja u iznosu od 177 milijardi EUR godišnje u razdoblju 2021. – 2030. Najveći nerazmjeri odnose se na ulaganja u dekarbonizaciju zgrada (energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije manjeg opsega), pri čemu kapital treba usmjeriti na projekte krajnje decentralizirane prirode. Jedan od ciljeva potprograma Prelazak na čistu energiju jest izgradnja kapaciteta za razvoj i kumuliranje projekata, čime se pridonosi i apsorpciji sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i potiču ulaganja u čistu energiju također se koristeći financijskim instrumentima dostupnima u okviru fonda InvestEU.
(9)  Prema procjenama učinka zakonodavstva za čistu energiju za ostvarenje energetskih ciljeva Unije do 2030. bit će potrebna dodatna ulaganja u iznosu od 177 milijardi EUR godišnje u razdoblju 2021. – 2030. Najveći nerazmjeri odnose se na ulaganja u dekarbonizaciju zgrada (energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije manjeg opsega), pri čemu kapital treba usmjeriti na projekte krajnje decentralizirane prirode. Jedan od ciljeva potprograma Prelazak na čistu energiju jest izgradnja kapaciteta za razvoj i kumuliranje projekta, čime se pridonosi i apsorpciji sredstava iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) i potiču ulaganja u obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost također se koristeći financijskim instrumentima dostupnima u okviru fonda InvestEU.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9.a)   Program LIFE jedini je program posebno namijenjen za djelovanje u području okoliša i klime te stoga ima ključnu ulogu u podupiranju provedbe zakonodavstva Unije u tim područjima.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Za djelovanje za koje je dobiven doprinos u okviru Programa može se dobiti doprinos i iz nekog drugog programa Unije, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. Revizija djelovanja za koje se dobivaju kumulativna financijska sredstva iz različitih programa Unije provodi se samo jednom, a obuhvaća sve programe u okviru tih aktivnosti i pravila koja se na njih odnose.
(11)  Za djelovanje za koje je dobiven doprinos u okviru Programa može se dobiti doprinos i iz nekog drugog programa Unije, uz uvjet da ne pokrivaju iste troškove. Revizija djelovanja za koje se dobivaju kumulativna financijska sredstva iz različitih programa Unije trebala bi se provoditi samo jednom, a obuhvaća sve programe u okviru tih aktivnosti i pravila koja se na njih odnose.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Najnoviji paket preispitivanja provedbe politika Unije21 koje se odnose na okoliš ukazuje na to da je potreban znatan napredak da bi se ubrzala provedba pravne stečevine Unije u području okoliša i pojačala integracija ciljeva koji se odnose na okoliš i klimu u druge politike. Program bi stoga trebao djelovati kao katalizator za postizanje potrebnog napretka razvojem, ispitivanjem i reproduciranjem novih pristupa; podrškom razvoju, praćenju i preispitivanju politika; povećanjem uključenosti dionika; mobiliziranjem ulaganja u okviru svih programa ulaganja Unije ili drugih financijskih izvora i podrškom aktivnostima za prevladavanje različitih prepreka učinkovitoj provedbi ključnih planova koji se zahtijevaju zakonodavstvom o okolišu.
(12)  Najnoviji Pregled aktivnosti u području okoliša (EIR)21 upućuje na to da je potreban znatan napredak da bi se ubrzala provedba pravne stečevine Unije u području okoliša i pojačali integracija i uključivanje ciljeva koji se odnose na okoliš i klimu u druge politike. Program bi stoga trebao djelovati kao katalizator za rješavanje horizontalnih, sistemskih izazova i temeljnih uzroka nedostataka u provedbi koji su utvrđeni prilikom Pregleda aktivnosti u području okoliša (EIR) i za postizanje potrebnog napretka razvojem, ispitivanjem i reproduciranjem novih pristupa; podrškom razvoju, praćenju i preispitivanju politika; poboljšanjem upravljanja u području okoliša, klimatskih promjena i povezanih pitanja u pogledu prelaska na čistu energiju, među ostalim povećanjem uključenosti dionika i javnosti na više razina, izgradnjom kapaciteta, komunikacijom i podizanjem razine osviještenosti; mobiliziranjem ulaganja u okviru svih programa ulaganja Unije ili drugih financijskih izvora i podrškom aktivnostima za prevladavanje različitih prepreka učinkovitoj provedbi ključnih planova koji se zahtijevaju zakonodavstvom o okolišu.
_________________
_________________
21 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u: Zajednički izazovi i kako suradnjom postići bolje rezultate (COM(2017)0063 final).
21 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Pregled aktivnosti u području okoliša u EU-u: Zajednički izazovi i kako suradnjom postići bolje rezultate (COM(2017)0063 final).
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Zaustavljanje i smanjenje gubitka biološke raznolikosti, uključujući u morskim ekosustavima, zahtijeva podršku razvoju, provedbi, primjeni i ocjenjivanju relevantnog zakonodavstva i politika Unije, uključujući Strategiju EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020.22, Direktivu Vijeća 92/43/EEZ23 i Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća24 te Uredbu (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća25, posebice izradom baze znanja za razvoj i provedbu politika te osmišljavanjem, ispitivanjem, demonstracijom i primjenom najboljih praksi i rješenja u manjem opsegu ili prilagođenih posebnim lokalnim, regionalnim ili nacionalnim kontekstima, uključujući integrirane pristupe za primjenu okvira prioritetnih mjera pripremljenih na temelju Direktive 92/43/EEZ. Unija bi trebala pratiti i svoje rashode koji se odnose na biološku raznolikost radi ispunjavanja obveze izvješćivanja u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti. Trebalo bi ispuniti i zahtjeve za praćenje ostaloga relevantnog zakonodavstva Unije.
(13)  Zaustavljanje i smanjenje gubitka biološke raznolikosti i uništavanja ekosustava, među ostalim morskih i drugih vodenih ekosustava, zahtijeva podršku razvoju, provedbi, primjeni i ocjenjivanju relevantnog zakonodavstva i politika Unije, uključujući Strategiju EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020.22, Direktivu Vijeća 92/43/EEZ23 i Direktivu 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća24 te Uredbu (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća25, posebice izradom baze znanja za razvoj i provedbu politika te osmišljavanjem, ispitivanjem, demonstracijom i primjenom najboljih praksi i rješenja, kao što je djelotvorno upravljanje, u manjem opsegu ili prilagođenih posebnim lokalnim, regionalnim ili nacionalnim kontekstima, uključujući integrirane pristupe za primjenu okvira prioritetnih mjera pripremljenih na temelju Direktive 92/43/EEZ. Unija i države članice trebale bi pratiti i svoje rashode koji se odnose na biološku raznolikost radi ispunjavanja svoje obveze izvješćivanja u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti. Trebalo bi ispuniti i zahtjeve za praćenje ostaloga relevantnog zakonodavstva Unije.
_________________
_________________
22 COM(2011)0244.
22 COM(2011)0244.
23 Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).
23 Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje flore i faune (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.).
24 Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).
24 Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).
25 Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.).
25 Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (SL L 317, 4.11.2014., str. 35.).
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Nedavne ocjene i procjene, uključujući preispitivanje Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. u sredini provedbenog razdoblja i provjeru primjerenosti zakonskih propisa o prirodi, ukazuju da je jedan od glavnih temeljnih uzroka za nedostatnu provedbu zakonodavstva Unije o prirodi i strategije za biološku raznolikost manjak odgovarajućeg financiranja. Glavni instrumenti financiranja Unije, uključujući [Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo], mogu znatno pridonijeti ispunjenju tih potreba. Program može dodatno poboljšati učinkovitost takvog uključivanja putem strateških projekata za prirodu namijenjenih poticanju provedbe zakonodavstva i politika Unije koji se odnose na prirodu i biološku raznolikost, uključujući aktivnosti koje su utvrđene u okvirima prioritetnih mjera izrađenima u skladu s Direktivom Vijeća 92/43/EEZ. Strateški projekti za prirodu trebali bi podupirati akcijske programe u državama članicama radi uključivanja relevantnih ciljeva koji se odnose na prirodu i biološku raznolikost u ostale politike i programe financiranja, osiguravajući time mobilizaciju odgovarajućih sredstva za provedbu tih politika. U okviru svojih strateških planova za zajedničku poljoprivrednu politiku države članice mogu odlučiti o korištenju određenog dijela sredstava dodijeljenih iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj radi snažnije podrške aktivnostima koje dopunjavaju strateške projekte za prirodu kako je određeno ovom Uredbom.
(14)  Nedavne ocjene i procjene, uključujući preispitivanje Strategije EU-a o biološkoj raznolikosti do 2020. u sredini provedbenog razdoblja i provjeru primjerenosti zakonskih propisa o prirodi, ukazuju da je jedan od glavnih temeljnih uzroka za nedostatnu provedbu zakonodavstva Unije o prirodi i strategije za biološku raznolikost manjak odgovarajućeg financiranja. Glavni instrumenti financiranja Unije, uključujući [Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo], mogu znatno pridonijeti ispunjenju tih potreba, uz preduvjet da financiranje mora biti komplementarno. Program može dodatno poboljšati učinkovitost takvog uključivanja putem strateških projekata za prirodu namijenjenih poticanju provedbe zakonodavstva i politika Unije koji se odnose na prirodu i biološku raznolikost, uključujući aktivnosti koje su utvrđene u okvirima prioritetnih mjera izrađenima u skladu s Direktivom Vijeća 92/43/EEZ. Strateški projekti za prirodu trebali bi podupirati akcijske programe radi pružanja pomoći pri uključivanju relevantnih ciljeva koji se odnose na prirodu i biološku raznolikost u ostale politike i programe financiranja, osiguravajući time mobilizaciju odgovarajućih sredstava za provedbu tih politika. U okviru svojih strateških planova za zajedničku poljoprivrednu politiku države članice mogu odlučiti o korištenju određenog dijela sredstava dodijeljenih iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj radi snažnije podrške aktivnostima koje dopunjavaju strateške projekte za prirodu kako je određeno ovom Uredbom.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Dobrovoljni program za biološku raznolikost i usluge ekosustava europskih prekomorskih teritorija (BEST) promiče očuvanje biološke raznolikosti, uključujući morsku biološku raznolikost, te održivo korištenje sustava ekosustava, uključujući pristup prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica temeljen na ekosustavima u najudaljenijim regijama Unije i prekomorskim zemljama i područjima. BEST je pridonio podizanju svijesti o ekološkoj važnosti najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i teritorija za očuvanje globalne biološke raznolikosti. U ministarskim izjavama 2017. i 2018. prekomorske zemlje i područja izrazili su zahvalnost za taj program dodjele manjih iznosa bespovratnih sredstava za biološku raznolikost. Primjereno je omogućiti da se iz Programa nastave financirati manji iznosi bespovratnih sredstva za biološku raznolikost i u najudaljenijim regijama i prekomorskim zemljama i područjima.
(15)  Dobrovoljni program za biološku raznolikost i usluge ekosustava europskih prekomorskih teritorija (BEST) promiče očuvanje biološke raznolikosti, uključujući morsku biološku raznolikost, te održivo korištenje sustava ekosustava, uključujući pristup prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica temeljen na ekosustavima u najudaljenijim regijama Unije i prekomorskim zemljama i područjima. Zahvaljujući pripremnom djelovanju u sklopu BEST-a, koje je pokrenuto 2011., te programu BEST 2.0 i projektu BEST RUP koji su uslijedili, BEST je pridonio podizanju svijesti o ekološkoj važnosti najudaljenijih regija i prekomorskih zemalja i teritorija i njihovoj ključnoj ulozi u očuvanju globalne biološke raznolikosti. Komisija procjenjuje da je za terenske aktivnosti na tim područjima potrebna financijska potpora u iznosu od 8 milijuna EUR godišnje. U ministarskim izjavama 2017. i 2018. prekomorske zemlje i područja izrazili su zahvalnost za taj program dodjele manjih iznosa bespovratnih sredstava za biološku raznolikost. Primjereno je stoga da se iz Programa nastave financirati mali iznosi bespovratnih sredstava za biološku raznolikost, što uključuje izgradnju kapaciteta i kapitalizaciju financiranih mjera i u najudaljenijim regijama i u prekomorskim zemljama i područjima.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  Promicanje kružnoga gospodarstva zahtijeva promjenu mentaliteta u smislu dizajna, proizvodnje, potrošnje i zbrinjavanja materijala i proizvoda, uključujući plastiku. Program bi trebao pridonijeti prelasku na model kružnoga gospodarstva putem financijske podrške namijenjene različitim akterima (poduzećima, javnim tijelima i potrošačima), posebice primjenom, razvojem i reproduciranjem najboljih tehnologija, praksi i rješenja prilagođenih posebnim lokalnim, regionalnim i nacionalnim kontekstima, uključujući putem integriranih pristupa za provedbu planova za gospodarenje otpadom i sprječavanje nastanka otpada. Podržavanjem provedbe strategije za plastiku mogu se poduzeti mjere za rješavanje problema otpada u moru.
(16)  Promicanje kružnoga gospodarstva i učinkovitosti resursa zahtijeva promjenu mentaliteta u smislu dizajna, proizvodnje, potrošnje i zbrinjavanja materijala i proizvoda, uključujući plastiku. Program bi trebao pridonijeti prelasku na model kružnoga gospodarstva preko financijske podrške namijenjene za različite aktere (poduzeća, javna tijela i potrošače), posebice primjenom, razvojem i reproduciranjem najboljih tehnologija, praksi i rješenja prilagođenih posebnim lokalnim, regionalnim i nacionalnim kontekstima, među ostalim preko integriranih pristupa za primjenu hijerarhije otpada i provedbu planova za gospodarenje otpadom i sprječavanje nastanka otpada. Podržavanjem provedbe strategije za plastiku mogu se poduzeti mjere za rješavanje problema otpada u moru.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.a (nova)
(16.a)  Visoka razina zaštite okoliša od ključne je važnosti za zdravlje i dobrobit građana Unije. Programom bi se trebao podupirati cilj Unije da proizvodi i upotrebljava kemikalije na način koji dovodi do smanjenja bitnih štetnih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš na najmanju mjeru te da razvija strategiju Unije za netoksični okoliš. Programom bi također trebalo podupirati aktivnosti za olakšavanje provedbe Direktive 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a kako bi se postigle razine buke koje ne povećavaju značajne negativne učinke na ljudsko zdravlje i rizike za njega.
___________________
1a Direktiva 2002/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2002. o procjeni i upravljanju bukom iz okoliša – Izjava Komisije u Odboru za mirenje o Direktivi u vezi s procjenom i upravljanjem bukom iz okoliša (SL L 189, 18.7.2002., str. 12.).
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)  Dugoročni cilj Unije za politiku koja se odnosi na čist zrak jest postizanje razina kvalitete zraka koje ne uzrokuju znatne negativne učinke i rizike po zdravlje ljudi. Javna svijest o zagađenju zraka je visoka i građani očekuju djelovanje nadležnih tijela. Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća26 naglašava ulogu koju financiranje Unije može imati u ostvarenju ciljeva koji se odnose na čisti zrak. Stoga bi Program trebao podržavati projekte, uključujući strateške integrirane projekte, koji imaju potencijal za poticanje javnih i privatnih sredstava, potencijal da budu ogledni primjeri dobrih praksi i katalizatori provedbe planova i zakonodavstva koji se odnose na kvalitetu zraka na lokalnoj, regionalnoj, višeregionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini.
(17)  Dugoročni cilj Unije za politiku koja se odnosi na čist zrak jest postizanje razina kvalitete zraka koje ne uzrokuju znatne negativne učinke i rizike za zdravlje ljudi i okoliš te istodobno jačanje sinergija između poboljšanja kvalitete zraka i smanjenja emisija stakleničkih plinova. Javna svijest o zagađenju zraka je visoka i građani očekuju djelovanje nadležnih tijela, osobito u područjima u kojima su stanovništvo i ekosustavi izloženi visokim razinama onečišćivača zraka. Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća26 naglašava ulogu koju financiranje Unije može imati u ostvarenju ciljeva koji se odnose na čisti zrak. Stoga bi Program trebao podržavati projekte, uključujući strateške integrirane projekte, koji imaju potencijal za poticanje javnih i privatnih sredstava, potencijal da budu ogledni primjeri dobrih praksi i katalizatori provedbe planova i zakonodavstva koji se odnose na kvalitetu zraka na lokalnoj, regionalnoj, višeregionalnoj, nacionalnoj i transnacionalnoj razini.
_________________
_________________
26 Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).
26 Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.
(19)  Zaštita i obnova morskog okoliša jedan je od ukupnih ciljeva politike Unije u području okoliša. Program bi trebao podržavati sljedeće: upravljanje, očuvanje, obnovu i praćenje biološke raznolikosti i morskih ekosustava, posebice na morskim područjima mreže Natura 2000, te zaštitu vrsta u skladu s okvirima prioritetnih mjera izrađenima u skladu s Direktivom 92/43/EEZ; postizanje dobrog stanja okoliša u skladu s Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća28; promicanje čistih i zdravih mora; provedbu europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu, osobito radi rješavanja problema izgubljenog ribolovnog alata i otpada u moru; promoviranje uključenja Unije u međunarodno upravljanje oceanima koje je ključno za postizanje ciljeva iz UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. te za očuvanje zdravih oceana za buduće generacije. Strateški integrirani projekti i strateški projekti za prirodu u okviru ovog Programa trebali bi uključivati relevantne aktivnosti namijenjene zaštiti morskog okoliša.
(19)  Zaštita i obnova vodenog okoliša jedan je od ukupnih ciljeva politike Unije u području okoliša. Program bi trebao podržavati sljedeće: upravljanje, očuvanje, obnovu i praćenje biološke raznolikosti i morskih ekosustava, posebice na morskim područjima mreže Natura 2000, te zaštitu vrsta u skladu s okvirima prioritetnih mjera izrađenima u skladu s Direktivom 92/43/EEZ; postizanje dobrog stanja okoliša u skladu s Direktivom 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća28; promicanje čistih i zdravih mora; provedbu europske strategije za plastiku u kružnom gospodarstvu, osobito radi rješavanja problema izgubljenog ribolovnog alata i otpada u moru; promoviranje uključenja Unije u međunarodno upravljanje oceanima koje je ključno za postizanje ciljeva iz UN-ova Programa održivog razvoja do 2030. te za očuvanje zdravih oceana za buduće generacije. Strateški integrirani projekti i strateški projekti za prirodu u okviru ovog Programa trebali bi uključivati relevantne aktivnosti namijenjene zaštiti vodenog okoliša.
_________________
_________________
28 Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).
28 Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.a (nova)
(19.a)  Trenutačno stanje očuvanosti područja mreže Natura 2000 na poljoprivrednim zemljištima vrlo je loše, što upućuje na to da je takvim područjima i dalje potrebna zaštita. Trenutačna plaćanja u okviru ZPP-a za područja mreže Natura 2000 najučinkovitiji su način očuvanja biološke raznolikosti na poljoprivrednim zemljištima1a. Međutim, ta su plaćanja nedovoljna i ne predstavljaju visoku vrijednost za prirodni kapital. Stoga bi trebalo povećati plaćanja u okviru ZPP-a za područja mreže Natura 2000 kako bi se potaknula zaštita okoliša u takvim područjima.
_________________
1a G. Pe’er, S. Lakner, R. Müller, G. Passoni, V. Bontzorlos, D. Clough, F. Moreira, C. Azam, J. Berger, P. Bezak, A. Bonn, B. Hansjürgens, L. Hartmann, J. Kleemann, A. Lomba, A. Sahrbacher, S. Schindler, C. Schleyer, J. Schmidt, S. Schüler, C. Sirami, M. von Meyer-Höfer i Y. Zinngrebe (2017.). Je li ZPP svrsishodan? Procjena prikladnosti koja se temelji na dokazima. Leipzig, Njemački centar za istraživanje integrativne biološke raznolikosti (iDiv) Hall-Jena-Leipzig.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)  Za bolje upravljanje okolišem, klimatskim promjenama i povezanim pitanjima prelaska na čistu energiju potrebna je uključenost civilnog društva podizanjem razine osviještenosti javnosti, angažman potrošača i veća uključenost dionika, uključujući nevladine organizacije, u savjetovanje o povezanim politikama i njihovoj provedbi.
(20)  Za bolje upravljanje okolišem, klimatskim promjenama i povezanim pitanjima prelaska na čistu energiju potrebna je uključenost civilnog društva podizanjem razine osviještenosti javnosti, među ostalim s pomoću komunikacijske strategije kojom se uzimaju u obzir novi mediji i društvene mreže, angažman potrošača i povećava uključenost javnosti i dionika na više razina, uključujući nevladine organizacije, u savjetovanje o povezanim politikama i njihovoj provedbi. Stoga je prikladno da se Programom podupire širok raspon nevladinih organizacija i mreža neprofitnih subjekata koji nastoje ostvariti cilj od općeg interesa Unije i koji su ponajprije aktivni u području okoliša ili klimatskih mjera, dodjeljivanjem operativnih bespovratnih sredstava na konkurentan i transparentan način kako bi se takvim nevladinim organizacijama, mrežama i subjektima pomoglo da daju djelotvoran doprinos politici Unije te izgrade i ojačaju svoje kapacitete koji su im potrebni kako bi postali učinkovitiji partneri.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.
(21)  Iako bi poboljšanje upravljanja na svim razinama trebao biti međusektorski cilj za sve potprograme Programa, Program bi trebao podržavati razvoj i provedbu horizontalnog zakonodavstva o upravljanju okolišem, uključujući zakonodavstvo kojim se provodi Konvencija Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima koja se odnose na okoliš29.
(21)  Iako bi poboljšanje upravljanja na svim razinama trebao biti međusektorski cilj za sve potprograme Programa, Program bi trebao podržavati razvoj, provedbu i primjenu pravne stečevine u području okoliša i klime i stvarnu sukladnost s njom, osobito horizontalnog zakonodavstva o upravljanju okolišem, uključujući zakonodavstvo kojim se provodi Konvencija Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima koja se odnose na okoliš29 29a, pa i u vezi s Odborom za praćenje usklađenosti s Aarhuškom konvencijom.
_________________
_________________
29 SL L 124, 17.5.2005., str. 4.
29 SL L 124, 17.5.2005., str. 4.
29aUredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.
(22)  Program bi trebao pripremiti i podupirati tržišne subjekte za pomak prema čistom, kružnom i energetski učinkovitom gospodarstvu s niskim emisijama ugljika koje je otporno na klimatske promjene ispitivanjem novih poslovnih prilika, unapređivanjem stručnih vještina, olakšavanjem pristupa potrošača održivim proizvodima i uslugama, uključivanjem i osnaživanjem utjecajnih osoba i ispitivanjem novih metoda prilagodbe postojećih procesa i poslovnog okruženja. Potrebno je promicati prihvaćanje javnosti i angažiranje potrošača kako bi se podržalo šire prihvaćanje održivih rješenja na tržištu.
(22)  Program bi trebao pripremiti i podupirati tržišne subjekte za pomak prema čistom, kružnom i energetski učinkovitom gospodarstvu s nultom razinom neto emisija koje je otporno na klimatske promjene ispitivanjem novih poslovnih prilika, unapređivanjem stručnih vještina, olakšavanjem pristupa potrošača održivim proizvodima i uslugama, uključivanjem i osnaživanjem utjecajnih osoba i ispitivanjem novih metoda prilagodbe postojećih procesa i poslovnog okruženja. Potrebno je promicati prihvaćanje javnosti i angažiranje potrošača kako bi se podržalo šire prihvaćanje održivih rješenja na tržištu.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.a (nova)
(22.a)  Program je osmišljen tako da se njime podupire demonstracija tehnika, pristupa i najboljih praksi koje se mogu replicirati i nadograditi. Inovativna rješenja pridonijela bi poboljšanju ekološke učinkovitosti i održivosti, osobito razvoju održivih poljoprivrednih praksi u područjima koja su aktivna u poljima klime, vode, tla, biološke raznolikosti i otpada. U tom bi pogledu trebalo naglasiti sinergije s drugim programima i politikama, kao što su Europsko inovacijsko partnerstvo za produktivnost i održivost u poljoprivredi te sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja EU-a.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.
(23)  Na razini Unije velika ulaganja u djelovanja koja se odnose na okoliš i klimu primarno financiraju veliki programi financiranja Unije (uključivanje). U kontekstu svoje katalitičke uloge, strateški integrirani projekti i strateški projekti za prirodu koji će se razviti u sklopu Programa trebali bi potpomognuti prilike za financiranje u sklopu tih programa financiranja i drugih izvora sredstava kao što su nacionalni fondovi te stvarati sinergije.
(23)  Na razini Unije velika ulaganja u djelovanja koja se odnose na okoliš i klimu primarno financiraju veliki programi financiranja Unije. Stoga je prijeko potrebno pojačati napore za uključivanje, osigurati održivost, biološku raznolikost i prilagodljivost na klimatske promjene ostalih programa Unije za financiranje te u sve instrumente Unije ugraditi zaštitne mjere za održivost. Komisija bi trebala imati ovlast za donošenje zajedničke metodologije i poduzimanje učinkovitih mjera kojima bi se osiguralo da ostali programi i politike Unije ne utječu negativno na projekte programa LIFE. U kontekstu svoje katalitičke uloge, strateški integrirani projekti i strateški projekti za prirodu koji će se razviti u sklopu Programa trebali bi potpomognuti prilike za financiranje u sklopu tih programa financiranja i drugih izvora sredstava kao što su nacionalni fondovi te stvarati sinergije.
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.a (nova)
(23.a)  Uspjeh strateških projekata za prirodu i strateških integriranih projekata ovisi o bliskoj suradnji između nacionalnih, regionalnih i lokalnih vlasti i nedržavnih sudionika na koje utječu ciljevi Programa. Stoga bi trebalo primjenjivati načela transparentnosti i objavljivanja u pogledu odluka koje se odnose na razvoj, provedbu, procjenu i praćenje projekata, osobito u slučaju uključivanja ili kada su obuhvaćeni višestruki izvori financiranja.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 24.
(24)  Odražavajući važnost rješavanja pitanja klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije da provede Pariški sporazum i ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovaj će Program pridonijeti uključivanju klimatskih aktivnosti i postizanju općeg cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za podupiranje klimatskih ciljeva. Očekuje se da će aktivnosti iz ovoga programa pridonijeti klimatskim ciljevima sa 61 % od ukupne financijske omotnice Programa. Relevantne aktivnosti utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Programa i ponovo ocijeniti u okviru relevantnih procesa evaluacija i preispitivanja.
(24)  Vodeći računa o važnosti rješavanja problema klimatskih promjena na koordiniran i ambiciozan način, u skladu s obvezama Unije za provedbu Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim Fondom pridonijet će se pojednostavnjenju klimatske politike i postizanju općeg cilja od najmanje 25 % rashoda iz proračuna EU-a kojima se podupiru klimatski ciljevi tijekom razdoblja VFO-a 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 %, koji treba ostvariti što je prije moguće, a najkasnije do 2027. Očekuje se da će aktivnosti iz ovoga programa pridonijeti klimatskim ciljevima sa [61 %] od ukupne financijske omotnice Programa. Relevantne aktivnosti utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Programa i ponovo ocijeniti u okviru relevantnih procesa evaluacija i preispitivanja.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.
(25)  S obzirom na članak 349. UFEU-a te posebne potrebe i ranjivosti najudaljenijih regija tijekom provedbe Programa trebalo bi posvetiti posebnu pozornost strategiji za najudaljenije regije30. Osim politika okoliša i klime te onih koje su relevantne za prelazak na čistu energiju, u obzir bi trebalo uzeti i ostale politike Unije.
(25)  S obzirom na članak 349. UFEU-a te posebne potrebe i ranjivosti najudaljenijih regija tijekom provedbe Programa trebalo bi posvetiti posebnu pozornost strategiji za najudaljenije regije30. U tom pogledu trebalo bi na odgovarajući način povećati financiranje koje pružaju Unija i države članice. Osim politika okoliša i klime te onih koje su relevantne za prelazak na čistu energiju, u obzir bi trebalo uzeti i ostale politike Unije.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 26.
(26)  Radi podrške provedbi Programa Komisija bi trebala surađivati s nacionalnim kontaktnim točkama, organizirati seminare i radionice, objavljivati popise projekata financiranih u sklopu Programa te provoditi druge aktivnosti radi širenja rezultata projekta i olakšavanja razmjene iskustva, znanja i najboljih praksi te reproduciranja rezultata projekata diljem Unije. Te bi aktivnosti posebno trebale biti namijenjene državama članicama s niskom razinom iskorištenosti sredstava te bi trebale olakšati komunikaciju i suradnju između korisnika projekta, podnositelja ili dionika završenih projekata i projekata u tijeku u istom području.
(26)  Radi podrške provedbi Programa Komisija bi trebala surađivati s nacionalnim, regionalnim i lokalnim kontaktnim točkama, među ostalim prilikom uspostave savjetodavne mreže na lokalnoj razini radi lakše izrade projekata s visokom dodanom vrijednošću i utjecanjem na politiku te radi pružanja informacija o komplementarnom financiranju, prenosivosti projekata i dugoročnoj održivosti, organizirati seminare i radionice, objavljivati popise projekata financiranih u sklopu Programa te provoditi druge aktivnosti, kao što su medijske kampanje, radi poboljšanja u pogledu širenja rezultata projekta i olakšavanja razmjene iskustva, znanja i najboljih praksi te reproduciranja rezultata projekata diljem Unije, čime bi se promicala suradnja i komunikacija. Te bi aktivnosti posebno trebale biti namijenjene državama članicama s niskom razinom iskorištenosti sredstava te bi trebale olakšati komunikaciju i suradnju između korisnika projekta, podnositelja ili dionika završenih projekata i projekata u tijeku u istom području. Od ključne je važnosti da su u takvu komunikaciju i suradnju također uključena regionalna i lokalna tijela te dionici.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.a (nova)
(28.a)  Za najniže i najviše stope sufinanciranja trebale bi se utvrditi razine koje su nužne za održavanje učinkovite razine potpore koja se pruža u okviru Programa, istodobno uzimajući u obzir nužnu fleksibilnost i prilagodljivost potrebnu da se odgovori na postojeći raspon mjera i subjekata.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 31.
(31)  Oblike financiranja i načine provedbe trebalo bi odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. U slučaju bespovratnih sredstava to bi trebalo uključiti uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, fiksnih stopa i troškova po jedinici.
(31)  Oblike financiranja i načine provedbe trebalo bi odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik od neusklađenosti. U slučaju bespovratnih sredstava to bi trebalo uključiti uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, fiksnih stopa i troškova po jedinici. Komisija bi trebala osigurati da provedba bude lako razumljiva i promicati stvarno pojednostavnjenje za nositelje projekta.
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 36.a (nova)
(36.a)  Kako bi se zajamčilo da su potpora koju pruža Program i njegova provedba u skladu s politikama i prioritetima Unije te da nadopunjuju druge financijske instrumente Unije, ovlasti za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije trebalo bi delegirati Komisiji kako bi dopunila ovu Uredbu usvajanjem višegodišnjih programa rada. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 38.
(38)  Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Uredbe, posebno doprinos održivom razvoju i ostvarenju ciljeva zakonodavstva, strategija, planova i međunarodnih obveza koji se odnose na okoliš i klimu kao i onih koji su relevantni za čistu energiju, ali se zbog opsega ili učinka ove Uredbe mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(38)  Budući da države članice ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Uredbe, posebno doprinos visokoj razini zaštite okoliša i ambicioznim klimatskim aktivnostima s dobrim upravljanjem i pristupom koji uključuje više dionika te ostvarenju ciljeva zakonodavstva, strategija, planova i međunarodnih obveza koji se odnose na okoliš, biološku raznolikost, klimu, kružno gospodarstvo, kao i onih koji su relevantni za obnovljivu energiju i energetsku učinkovitost, ali se zbog opsega ili učinka ove Uredbe mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.
Ovom se Uredbom uspostavlja Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) („Program”).
Ovom se Uredbom uspostavlja program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) („Program”), koji obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 2.
Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za razdoblje 2021. – 2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.
Njome se određuju ciljevi Programa, proračun za navedeno razdoblje, oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 1.
(1)  „strateški projekti za prirodu” znači projekti kojima se podupire postizanje ciljeva Unije koji se odnose na prirodu i biološku raznolikost provedbom usklađenih programa djelovanja u državama članicama radi uključivanja tih ciljeva i prioriteta u druge politike i instrumente financiranja, uključujući putem koordinirane provedbe okvira prioritetnih mjera utvrđenih u skladu s Direktivom 92/43/EEZ;
(1)  „strateški projekti za prirodu” znači projekti kojima se podupire postizanje ciljeva Unije koji se odnose na prirodu i biološku raznolikost provedbom usklađenih programa djelovanja, osobito uključivanjem tih ciljeva i prioriteta u druge politike i instrumente financiranja, među ostalim preko koordinirane provedbe okvira prioritetnih mjera utvrđenih u skladu s Direktivom 92/43/EEZ;
Amandman 103
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1.
1.  Opći je cilj Programa doprinijeti pomaku prema čistom, kružnom, energetski učinkovitom i niskougljičnom gospodarstvu koje je otporno na klimatske promjene, uključujući putem prelaska na čistu energiju, zaštiti i poboljšanju kvalitete okoliša te zaustavljanju i smanjenju gubitka biološke raznolikosti, čime pridonosi održivom razvoju.
1.  Opći je cilj Programa u okviru pravedne tranzicije doprinijeti pomaku prema čistom, kružnom, energetski učinkovitom gospodarstvu s nultom razinom neto emisija koje je otporno na klimatske promjene, zaštititi i poboljšati kvalitetu okoliša te zaustaviti i smanjiti gubitak biološke raznolikosti i uništavanje ekosustava, čime se pridonosi održivom razvoju.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2. – točka a
(a)  razvijanje, demonstriranje i promoviranje inovativnih tehnika i pristupa za ostvarenje ciljeva zakonodavstva i politika Unije o djelovanju u području okoliša i klime, uključujući i prelazak na čistu energiju, te doprinos primjeni najboljih praksi u odnosu na prirodu i biološku raznolikost;
(a)  razvijanje, demonstriranje i promoviranje inovativnih tehnika i pristupa za ostvarenje ciljeva zakonodavstva i politika Unije o djelovanju u području okoliša i klime, uključujući prelazak na čistu, obnovljivu energiju i veću energetsku učinkovitost, te doprinos bazi znanja, djelotvornom upravljanju i primjeni najboljih praksi u odnosu na prirodu i biološku raznolikost, među ostalim preko potpore iz mreže Natura 2000;
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2. – točka b
(b)  podupiranje izrade, provedbe, praćenja i izvršavanja relevantnog zakonodavstva i politika Unije, što uključuje poboljšanje upravljanja povećanjem kapaciteta javnih i privatnih subjekata i uključenosti civilnog društva;
(b)  podupiranje izrade, provedbe, praćenja, djelotvorne sukladnosti i izvršavanja relevantnog zakonodavstva i politika Unije, osobito potporom provedbi općih programa djelovanja Unije u području okoliša koji su usvojeni u skladu s člankom 192. stavkom 3. UFEU-a te poboljšanjem upravljanja u području okoliša i klime na svim razinama, među ostalim povećanjem kapaciteta javnih i privatnih subjekata i uključenosti civilnog društva;
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1.
1.  Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje od 2021. do 2027. iznosi 5 450 000 000 EUR u tekućim cijenama.
1.  Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje od 2021. do 2027. iznosi 6 442 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (7 272 000 000 EUR u tekućim cijenama).
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 2.
2.  Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1.:
2.  Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 1.:
(a)  3 500 000 000 EUR za područje Okoliš, od čega
(a)  4 715 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (5 322 000 000 EUR u tekućim cijenama, što čini 73,2 % ukupne financijske omotnice Programa) za područje Okoliš, od čega
(1)  2 150 000 000 EUR za potprogram Priroda i biološka raznolikost te
(1)  2 829 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (3 261 420 000 EUR u tekućim cijenama, što čini 44,9 % ukupne financijske omotnice Programa) za potprogram Priroda i biološka raznolikost te
(2)  1 350 000 000 EUR za potprogram Kružno gospodarstvo i kvaliteta života;
(2)  1 886 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (2 060 580 000 EUR u tekućim cijenama, što čini 28,3 % ukupne financijske omotnice Programa) za potprogram Kružno gospodarstvo i kvaliteta života;
(b)  1 950 000 000 EUR za područje Klimatske aktivnosti, od čega
(b)  1 950 000 000 EUR za područje Klimatske aktivnosti, od čega
(1)  950 000 000 EUR za potprogram Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama te
(1)  950 000 000 EUR za potprogram Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama te
(2)  1 000 000 000 EUR za potprogram Prelazak na čistu energiju.
(2)  1 000 000 000 EUR za potprogram Prelazak na čistu energiju.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Program je otvoren za sljedeće treće zemlje:
1.  Podložno potpunom poštovanju svih njegovih pravila i propisa, Program je otvoren za sljedeće treće zemlje:
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 6.a (novi)
Članak 6.a
Međunarodna suradnja
Tijekom provedbe Programa suradnja s relevantnim međunarodnim organizacijama i njihovim institucijama i tijelima moguća je kada je potrebna za postizanje općih ciljeva iz članka 3.
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 7.
Program se provodi na način koji osigurava njegovu usklađenost s Europskim fondom za regionalni razvoj, Europskim socijalnim fondom+, Kohezijskim fondom, Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj i Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo, programom Obzor Europa, Instrumentom za povezivanje Europe i fondom InvestEU, kako bi se stvorile sinergije, posebice u pogledu strateških projekata za prirodu i strateških integriranih projekata, te radi potpore prihvaćanju na tržištu i reproduciranju rješenja razvijenih u okviru Programa.
Komisija jamči dosljednu provedbu Programa te zajedno s državama članicama jamči usklađenost i koordiniranost s Europskim fondom za regionalni razvoj, Europskim socijalnim fondom, Kohezijskim fondom, Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj i Europskim fondom za pomorstvo i ribarstvo, programom Obzor Europa, Instrumentom za povezivanje Europe, Inovacijskim fondom sustava trgovanja emisijama i fondom InvestEU, kako bi se stvorile sinergije, posebice u pogledu strateških projekata za prirodu i strateških integriranih projekata, te radi potpore prihvaćanju na tržištu i reproduciranju rješenja razvijenih u okviru Programa. Komisija i države članice jamče komplementarnost na svim razinama. Komisija utvrđuje konkretna djelovanja i mobilizira relevantna financijska sredstva u okviru drugih programa Unije te olakšava koordiniranu i dosljednu provedbu komplementarnih djelovanja financiranih iz drugih izvora.
Amandman 104
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1.a (novi)
1.a  Program se provodi u okviru pravedne tranzicije, pri čemu su pogođene zajednice i područja uključeni u razvoj i provedbu projekata, osobito preko savjetovanja i dijaloga.
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 3.
3.  Projekti u sklopu potprograma Priroda i biološka raznolikost koji se odnose na upravljanje, obnovu i praćenje područja mreže Natura 2000 u skladu s direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ podupiru se u skladu s okvirima prioritetnih mjera utvrđenih u skladu s Direktivom 92/43/EEZ.
3.  Projektima u sklopu potprograma Priroda i biološka raznolikost koji se odnose na upravljanje, obnovu i praćenje područja mreže Natura 2000 u skladu s direktivama 92/43/EEZ i 2009/147/EZ uzimaju se u obzir prioriteti utvrđeni u nacionalnim i regionalnim planovima, strategijama i politikama, među ostalim u sklopu okvira prioritetnih mjera utvrđenih u skladu s Direktivom 92/43/EEZ.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 4.
4.  Bespovratnim sredstvima mogu se financirati aktivnosti izvan Unije pod uvjetom da se projektom namjeravaju ostvariti ciljevi Unije u području okoliša i klime te su aktivnosti izvan Unije potrebne za osiguranje djelotvornosti intervencija provedenih na državnim područjima država članica.
4.  Bespovratnim sredstvima mogu se financirati aktivnosti izvan jedne od država članica ili prekomorske zemlje ili teritorija koji su s njome povezani, pod uvjetom da se projektom namjeravaju ostvariti ciljevi Unije u području okoliša i klime te su aktivnosti izvan Unije potrebne za osiguranje djelotvornosti intervencija provedenih na državnim područjima država članica ili u prekomorskoj zemlji ili teritoriju ili za potporu međunarodnim sporazumima kojih je Unija stranka.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 2. – točka a – podtočka 3.
(3)  drugim trećim zemljama navedenima u programu rada pod uvjetima iz stavaka od 4. do 6.;
(3)  drugim trećim zemljama navedenima u višegodišnjim programima rada pod uvjetima iz stavaka od 4. do 6.;
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 6.a (novi)
6.a   Kako bi se zajamčila djelotvorna uporaba sredstava Programa i učinkovito sudjelovanje pravnih subjekata iz stavka 4., Komisija je u skladu s člankom 21. ovlaštena donositi delegirane akte kako bi ovaj članak dopunila definiranjem uvjeta pod kojima se smatra da ti pravni subjekti sudjeluju u ekološkoj i klimatskoj politici Unije u dovoljnoj mjeri da bi ih se smatralo prihvatljivima za primanje sredstava Programa.
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 12.a (novi)
Članak 12.a
Postupci podnošenja i odabira projekata
1.  Programom se uvode sljedeći postupci za podnošenje i odabir projekata:
(a)  pojednostavnjeni pristup koji se sastoji od dvije faze i koji se temelji na podnošenju i ocjeni najprije sažetka, a potom i cjelovitog prijedloga za kandidate čiji su prijedlozi ušli u uži izbor;
(b)  standardni pristup koji se sastoji od samo jedne faze i temelji na podnošenju i ocjenjivanju cjelovitih prijedloga. Odabir standardnog umjesto pojednostavnjenog postupka mora biti obrazložen u programu rada s obzirom na organizacijska i operativna ograničenja povezana sa svakim potprogramom i, po potrebi, sa svakim pozivom na podnošenje prijedloga.
2.  Za potrebe stavka 1. „sažetak” znači sažeti pregled koji smije imati najviše deset stranica i koji mora sadržavati opis sadržaja projekta, potencijalnog partnera ili partnere, moguća ograničenja i plan za njihovo hitno rješavanje te odabranu strategiju kojom se osigurava da će rezultati projekta biti prisutni i nakon završetka njegove provedbe, administrativne obrasce za korisnike koji sudjeluju u projektu i detaljno izložen proračun projekta.
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 13.
Članak 13.
Članak 13.
Kriteriji za dodjelu
Kriteriji za dodjelu
Kriteriji za dodjelu utvrđuju se u pozivima na podnošenje prijedloga uzimajući u obzir sljedeće:
Kriteriji za dodjelu utvrđuju se u višegodišnjim programima rada, kao što je utvrđeno u članku 17. i u pozivima na podnošenje prijedloga uzimajući u obzir sljedeće:
(a)  projekti koji se financiraju iz Programa ne smiju ugrožavati ciljeve Programa koji se odnose na okoliš i klimu ili su relevantni za čistu energiju te moraju, kada je to moguće, promicati korištenje zelene javne nabave;
(a)  projekti koji se financiraju iz Programa ne narušavaju ciljeve Programa koji se odnose na okoliš i klimu ili su relevantni za čistu energiju te moraju, kad god je to moguće, promicati korištenje zelene javne nabave;
(aa)  projektima se jamči isplativ pristup te su tehnički i financijski koherentni;
(ab)  prednost imaju projekti s najvećim potencijalnim doprinosom za postizanje ciljeva utvrđenih u članku 3.;
(b)  prednost imaju projekti koji pružaju dodatne koristi i promiču sinergije potprograma iz članka 4.;
(b)  prednost imaju projekti koji pružaju dodatne koristi i promiču sinergije potprograma iz članka 4.;
(c)  prednost imaju projekti koji imaju najveći potencijal za reproduciranje i potencijal da ih primijeni javni ili privatni sektor ili potencijal za mobiliziranje najvećih ulaganja ili financijskih sredstava (katalitički potencijal);
(c)  projekti koji imaju najveći potencijal za reproduciranje i potencijal da ih primijeni javni ili privatni sektor ili potencijal za mobiliziranje najvećih ulaganja ili financijskih sredstava (katalitički potencijal) dobivaju bonus u okviru evaluacije;
(d)  osigurava se mogućnost reproduciranja rezultata standardnih projekata djelovanja;
(d)  osigurava se mogućnost reproduciranja rezultata standardnih projekata djelovanja;
(e)  projektima koji se temelje na rezultatima drugih projekata ili koji ih unaprjeđuju, financiranima iz Programa, programa koji su mu prethodili ili drugim sredstvima Unije dodjeljuje se bonus prilikom njihove evaluacije;
(e)  projektima koji se temelje na rezultatima drugih projekata ili koji ih unaprjeđuju, financiranima iz Programa, programa koji su mu prethodili ili drugim sredstvima Unije dodjeljuje se bonus prilikom njihove evaluacije;
(f)  prema potrebi, posebna se pažnja daje projektima na zemljopisnim područjima s posebnim potrebama odnosno osjetljivim područjima, kao što su područja s posebnim izazovima koji se odnose na okoliš ili prirodnim ograničenjima, prekogranična područja ili najudaljenije regije.
(f)  prema potrebi, posebna se pažnja daje biogeografskoj ravnoteži projekata i projektima na zemljopisnim područjima s posebnim potrebama odnosno osjetljivim područjima, kao što su područja s posebnim izazovima koji se odnose na okoliš ili prirodnim ograničenjima, prekogranična područja, područja visoke prirodne vrijednosti ili najudaljenije regije.
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 1.
1.  Za djelovanje za koje je dobiven doprinos iz drugog programa Unije može se dobiti doprinos i iz Programa pod uvjetom da doprinosi ne pokrivaju iste troškove. Pravila za svaki program Unije iz kojeg se daje doprinos primjenjuju se na doprinos djelovanju iz tog programa. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove djelovanja i potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentima kojima se utvrđuju uvjeti za potporu.
1.  Za djelovanje za koje je dobiven doprinos iz drugog programa Unije može se dobiti doprinos i iz Programa pod uvjetom da doprinosi ne pokrivaju iste troškove. Kako bi bile prihvatljive za doprinose iz Programa, mjere koje se financiraju drugim programima Unije moraju biti takve da se u okviru njih izbjegava narušavanje ciljeva koji se odnose na okoliš ili klimu utvrđenih u članku 3. Pravila za svaki program Unije iz kojeg se daje doprinos primjenjuju se na doprinos djelovanju iz tog programa. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove djelovanja i potpora iz različitih programa Unije može se izračunati na proporcionalnoj osnovi u skladu s dokumentima kojima se utvrđuju uvjeti za potporu.
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 2.
2.  Djelovanja kojima je dodijeljena oznaka kvalitete Pečat izvrsnosti ili koja su u skladu sa sljedećim kumulativnim, komparativnim uvjetima:
2.  Djelovanja kojima je dodijeljena oznaka kvalitete Pečat izvrsnosti ili koja su u skladu sa sljedećim kumulativnim, komparativnim uvjetima:
(a)  ocijenjena su u okviru poziva na podnošenje prijedloga u sklopu Programa;
(a)  ocijenjena su u okviru poziva na podnošenje prijedloga u sklopu Programa;
(b)  u skladu su s minimalnim zahtjevima kvalitete iz tog poziva na podnošenje prijedloga;
(b)  u skladu su s minimalnim zahtjevima kvalitete iz tog poziva na podnošenje prijedloga;
(c)  ne mogu se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja
(c)  ne mogu se financirati u okviru tog poziva na podnošenje prijedloga zbog proračunskih ograničenja
mogu primiti potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda+ ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u skladu s člankom [67.] stavkom 5. Uredbe (EU) XX [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom [8.] ili Uredbom (EU) XX [Financiranje, upravljanje i nadzor zajedničke poljoprivredne politike], ako su ta djelovanja u skladu s ciljevima predmetnog programa. Primjenjuju se pravila fonda iz kojeg se isplaćuje potpora.
mogu primiti potporu iz Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda+ ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u skladu s člankom [67.] stavkom 5. Uredbe (EU) XX [Uredba o zajedničkim odredbama] i člankom [8.] ili Uredbom (EU) XX [Financiranje, upravljanje i nadzor zajedničke poljoprivredne politike], ako su ta djelovanja u skladu s ciljevima i kriterijima prihvatljivosti predmetnog programa. Primjenjuju se pravila fonda iz kojeg se isplaćuje potpora.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 1.
Operacije mješovitog financiranja iz ovog Programa provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.
Operacije mješovitog financiranja iz ovog Programa provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe, uzimajući na odgovarajući način u obzir zahtjeve u pogledu održivosti i transparentnosti.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 17. – glava
Program rada
Višegodišnji program rada
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1.
1.  Program se provodi prema najmanje dva višegodišnja programa rada iz članka 110. Financijske uredbe. U programima rada navodi se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.
1.  Program se provodi prema najmanje dva višegodišnja programa rada iz članka 110. Financijske uredbe. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 21. radi dopune ove Uredbe donošenjem tih višegodišnjih programa rada.
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1.a (novi)
1.a   Komisija jamči da se tijekom izrade svakog višegodišnjeg programa rada na odgovarajući način savjetuje sa suzakonodavcima i relevantnim dionicima, uključujući organizacije civilnog društva.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 2. – točka aa (nova)
(aa)  najniže i najviše razine za stope sufinanciranja, raščlanjene po potprogramima utvrđenim u članku 4. i prihvatljivim djelovanjima utvrđenim u članku 10., za koje ukupne najviše stope sufinanciranja u prvom višegodišnjem programu rada za djelovanja iz članka 10. stavka 2. točaka (a), (b) i (d) iznose do [60 %] prihvatljivih troškova i [75 %] u slučaju projekata financiranih u okviru potprograma Priroda i biološka raznolikost koji se bave prioritetnim staništima ili vrstama u svrhu provedbe Direktive 92/43/EEZ ili vrstama ptica koje Odbor za prilagođavanje tehničkom i znanstvenom napretku osnovan u skladu s člankom 16. Direktive 2009/147/EZ smatra prioritetom za financiranje, kad je to potrebno za ostvarenje cilja očuvanja;
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 2. – točka ab (nova)
(ab)  najviši ukupni iznos namijenjen za operacije mješovitog financiranja;
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 2. – točka da (nova)
(da)  indikativne rasporede za pozive na dostavu prijedloga za razdoblje na koje se odnosi višegodišnji program rada;
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 2. – točka db (nova)
(db)  tehničku metodologiju za postupak podnošenja i odabira projekata te kriterije odabira i dodjeljivanja bespovratnih sredstava, utvrđene u članku 13.
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 2.a (novi)
2.a  Prvi višegodišnji program rada traje četiri godine, a drugi višegodišnji program rada traje tri godine.
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 2.b (novi)
2.b  Komisija jamči da se neiskorištena sredstva u danom pozivu na podnošenje prijedloga preraspodjeljuju na različite vrste djelovanja iz članka 10. stavka 2.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 2.c (novi)
2.c  Komisija jamči savjetovanje s dionicima tijekom izrade višegodišnjih programa rada.
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 1.
1.  Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.
1.  Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja, uzimajući na odgovarajući način u obzir dosljednost, sinergije, dodanu vrijednost Unije i dugoročnu održivost, koristeći prioritete relevantnog programa djelovanja za okoliš.
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 2.
2.  Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa.
2.  Evaluacija Programa u sredini provedbenog razdoblja provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije tri godine nakon početka provedbe Programa, koristeći pokazatelje ostvarenja i rezultata utvrđene u skladu s Prilogom II. Toj evaluaciji po potrebi se prilaže prijedlog za izmjenu ove Uredbe.
Evaluacija sadržava najmanje sljedeće elemente:
(a)  kvalitativne i kvantitativne aspekte provedbe Programa;
(b)  učinkovitost uporabe resursa;
(c)  stupanj ostvarenja ciljeva svih mjera, navodeći rezultate i učinke gdje god je moguće;
(d)  stvarni ili očekivani uspjeh projekata u iskorištavanju ostalih fondova Unije, osobito uzimajući u obzir koristi od veće usklađenosti s drugim financijskim instrumentima Unije;
(e)  u kojoj su mjeri postignute sinergije između ciljeva te njihova komplementarnost s drugim relevantnim programima Unije;
(f)  dodanu vrijednost Unije i dugoročni učinak Programa, s ciljem donošenja odluke o obnovi, izmjeni ili suspenziji mjera;
(g)  u kojoj mjeri sudjeluju dionici;
(h)  kvantitativnu i kvalitativnu analizu doprinosa Programa stanju očuvanosti staništa i vrsta navedenih u Direktivi 92/43/EEZ i Direktivi 2009/147/EZ.
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 3.
3.  Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. stavku 2., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.
3.  Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. stavku 2., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa koja se nadopunjuje vanjskim i neovisnim izvješćem o ex post evaluaciji koje obuhvaća provedbu i rezultate Programa.
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 4.
4.  Zaključke evaluacija i svoje primjedbe Komisija dostavlja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.
4.  Zaključke evaluacija i svoje primjedbe Komisija podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija te objavljuje rezultate evaluacija.
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Članak 20. – stavak 1.
1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju projekata i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju projekata i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost. U tu svrhu korisnici u svim komunikacijskim aktivnostima upotrebljavaju logotip Programa, kako je opisan u Prilogu II.a, a taj se logotip pojavljuje na oglasnim pločama na strateškim mjestima koja su vidljiva javnosti. Sva trajna dobra stečena u okviru programa nose logotip programa osim u slučajevima koje odredi Komisija.
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 4.
4.  Sredstva vraćena iz financijskih instrumenata uspostavljenih Uredbom (EU) br. 1293/2013 mogu se ulagati u financijske instrumente uspostavljene [fondom InvestEU].
4.  Sredstva vraćena iz financijskih instrumenata uspostavljenih Uredbom (EU) br. 1293/2013 raspodjeljuju se na djelovanja u okviru ovog Programa.
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Prilog II. – točka 2. – podtočka 2.1. – alineja 3.a (nova)
–  kemikalije,
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Prilog II. – točka 2. – podtočka 2.1. – alineja 5.a (nova)
–  buku,
Amandman 73
Prijedlog uredbe
Prilog II. – točka 2. – podtočka 2.1. – alineja 5.b (nova)
–  upotrebu i učinkovitost resursa,
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Prilog II. – točka 2. – podtočka 2.2.a (nova)
2.2.a  Osviještenost javnosti
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Prilog II.a (novi)
PRILOG II.a
Logotip Programa
20181211-P8_TA(2018)0487_HR-p0000002.png

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0397/2018).


Zaštita radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu ***I
PDF 127kWORD 44k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. prosinca 2018. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (COM(2017)0011 – C8-0010/2017 – 2017/0004(COD))
P8_TA(2018)0488A8-0142/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0011),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 153. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0010/2017),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 31. svibnja 2017.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 24. listopada 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja (A8-0142/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. prosinca 2018. radi donošenja Direktive (EU) …/… Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Direktivi (EU) 2019/130.)

(1) SL C 288, 31.8.2017., str. 56.


Transparentnost i održivost procjene rizika EU-a u prehrambenom lancu ***I
PDF 307kWORD 100k
Amandmani koje je donio Europski parlament 11. prosinca 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnosti i održivosti EU-ove procjene rizika u prehrambenom lancu i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 178/2002 [o općim propisima o hrani], Direktive 2001/18/EZ [o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama], Uredbe (EZ) br. 1829/2003 [o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje], Uredbe (EZ) br. 1831/2003 [o dodacima hrani za životinje], Uredbe (EZ) br. 2065/2003 [o aromama dima], Uredbe (EZ) br. 1935/2004 [o materijalima i predmetima koji dolaze u dodir s hranom], Uredbe (EZ) br. 1331/2008 [o uspostavi zajedničkog postupka odobravanja prehrambenih aditiva, prehrambenih enzima i prehrambenih aroma], Uredbe (EZ) br. 1107/2009 [o sredstvima za zaštitu bilja] i Uredbe (EU) br. 2015/2283 [o novoj hrani] (COM(2018)0179 – C8-0144/2018 – 2018/0088(COD))(1)
P8_TA(2018)0489A8-0417/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Nacrt zakonodavne rezolucije   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Pozivanje 1.
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43., članak 114. i članak 168. stavak 4. točku (b),
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43., članak 114., članak 168. stavak 4. točku (b) i članak 192. stavak 1.,
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.a (nova)
(2.a)  Aktivnosti upravljanja rizikom i procjene te komunikacijske aktivnosti trebale bi se, među ostalim, temeljiti na temeljitoj primjeni načela predostrožnosti.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Stoga je potrebno osigurati sveobuhvatan i stalan proces obavješćivanja o rizicima tijekom cijele analize rizika u koji su uključene osobe koje procjenjuju rizik i osobe koje upravljaju rizikom na razini Unije i nacionalnoj razini. Taj bi se proces trebao kombinirati s otvorenim dijalogom svih zainteresiranih strana kako bi se osigurala usklađenost i dosljednost unutar procesa analize rizika.
(4)  Stoga je potrebno osigurati transparentan, neovisan, stalan i uključiv proces obavješćivanja o rizicima tijekom cijele analize rizika u koji su uključene osobe koje procjenjuju rizik i osobe koje upravljaju rizikom na razini Unije i nacionalnoj razini. Tim bi se procesom trebalo vratiti povjerenje građana u to da se cijeli proces temelji na cilju ove Uredbe, a to je osigurati visoku razinu ljudskog života i zdravlja te zaštitu interesa potrošača. Taj bi proces također trebao moći doprinijeti participativnom i otvorenom dijalogu svih zainteresiranih strana, a posebno s javnosti, kako bi se osiguralo da se postupa samo u skladu s javnim interesom te kako bi se zajamčili točnost, sveobuhvatnost, transparentnost, dosljednost i odgovornost unutar procesa analize rizika.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4.a)  Pri potpisivanju trgovinskih sporazuma Unija treba osigurati da se zakonodavstvom o hrani u partnerskim trećim zemljama nudi u najmanju ruku zaštita jednaka zaštiti u pogledu sigurnosti hrane propisana zakonodavstvom Unije, kako bi se osigurala sigurnost potrošača i izbjegle nejednakosti u području tržišnog natjecanja s europskim proizvodima.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  Poseban naglasak trebalo bi staviti na dosljedno, primjereno i pravovremeno objašnjavanje rezultata procjene rizika i načina njihova korištenja pri donošenju kvalificiranih odluka upravljanja rizikom (zajedno s drugim legitimnim čimbenicima ako su relevantni).
(5)  Poseban naglasak trebalo bi staviti na točno, jasno, objektivno i pravovremeno objašnjavanje rezultata procjene rizika i načina njihova korištenja pri donošenju kvalificiranih odluka upravljanja rizikom (zajedno s drugim legitimnim čimbenicima ako su relevantni).
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Zato je nužno utvrditi opće ciljeve i načela obavješćivanja o riziku, uzimajući u obzir ulogu osoba koje procjenjuju rizik i osoba koje upravljaju rizikom.
(6)  Zato je nužno utvrditi opće ciljeve i načela obavješćivanja o riziku. U tom je pogledu potrebno uzeti u obzir ulogu osoba koje procjenjuju rizik i osoba koje upravljaju rizikom, uz jamčenje njihove neovisnosti.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)  Tim općim planom trebalo bi utvrditi ključne čimbenike koje treba uzeti u obzir pri razmatranju mjera obavješćivanja o rizicima, kao što su različite razine rizika, vrsta rizika i mogući učinak na javno zdravlje, koga i što rizik izravno i neizravno pogađa, razine izloženosti riziku, mogućnost kontrole rizika i drugi čimbenici koji utječu na percepciju rizika, uključujući stupanj hitnosti, kao i mjerodavni zakonodavni okvir i relevantni kontekst tržišta. Općim planom trebalo bi također utvrditi instrumente i kanale koji će se koristiti te bi trebalo uspostaviti odgovarajuće mehanizme za osiguranje usklađenog obavješćivanja o riziku.
(8)  Općim planom trebalo bi utvrditi praktične mehanizme za stavljanje javnosti na raspolaganje potrebnih informacija kako bi se postigla visoka razina transparentnosti u procesu upravljanja rizicima. Njime bi trebalo bi utvrditi ključne čimbenike koje treba uzeti u obzir pri razmatranju mjera obavješćivanja o rizicima, kao što su različite razine rizika, vrsta rizika i mogući učinak na javno zdravlje, zdravlje životinja i okoliš, koga i što rizik izravno i neizravno pogađa, razine izloženosti riziku, mogućnost kontrole rizika ili njegova svođenja na minimum i drugi čimbenici koji utječu na percepciju rizika, uključujući stupanj hitnosti, kao i mjerodavni zakonodavni okvir i relevantni kontekst tržišta. Općim planom trebalo bi također utvrditi instrumente i kanale koji će se koristiti te bi trebalo uspostaviti odgovarajuće mehanizme za osiguranje usklađenog obavješćivanja o riziku.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  Transparentnošću procesa procjene rizika Agencija u ostvarivanju svoje misije stječe veći legitimitet u očima potrošača i šire javnosti, jača se njihovo povjerenje u njezin rad i jamči veća odgovornost Agencije prema građanima Unije u demokratskom sustavu. Stoga je veoma važno sačuvati povjerenje šire javnosti i drugih zainteresiranih strana u proces analize rizika na kojemu se temelje propisi Unije o hrani, a posebno u procjenu rizika, uključujući organizaciju i neovisnost Agencije.
(9)  Poboljšanjem transparentnosti procesa procjene rizika doprinijelo bi tome da Agencija u ostvarivanju svoje misije stekne veći legitimitet u očima potrošača i šire javnosti, ojačalo bi se njihovo povjerenje u njezin rad i zajamčila veća odgovornost Agencije prema građanima Unije u demokratskom sustavu. Stoga je veoma važno ponovno izgraditi povjerenje šire javnosti i drugih zainteresiranih strana u proces analize rizika na kojemu se temelje propisi Unije o hrani, a posebno u procjenu rizika, uključujući organizaciju, funkcioniranje i neovisnost Agencije te transparentnost.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  Primjereno je prilagoditi sastav Upravnog vijeća Agencije zajedničkom pristupu o decentraliziranim agencijama, u skladu sa Zajedničkom izjavom Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o decentraliziranim agencijama iz 201222.
Briše se.
__________________
22 https://europa.eu/european-union/sites/europaeu/files/docs/body/joint_statement_and_common_approach_2012_en.pdf.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Iskustvo je pokazalo da se Upravno vijeće Agencije pretežno bavi administrativnim i financijskim pitanjima i ne utječe na neovisnost znanstvenog rada Agencije. Stoga je primjereno u Upravno vijeće Agencije uključiti predstavnike svih država članica, a pobrinuti se da ti predstavnici imaju iskustvo, osobito u procjeni rizika.
(11)  Iskustvo je pokazalo da se Upravno vijeće Agencije pretežno bavi administrativnim i financijskim pitanjima i ne utječe na neovisnost znanstvenog rada Agencije. Stoga je primjereno u Upravno vijeće Agencije uključiti predstavnike svih država članica, Komisije, Europskog parlamenta, kao i civilnog društva i udruženja iz industrije, a pobrinuti se da ti predstavnici imaju iskustvo, osobito u procjeni rizika, te da se izbjegavaju sukobi interesa.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Upravno vijeće treba biti odabrano tako da osigura najviše standarde stručnosti i širok raspon relevantnih iskustava raspoloživih među predstavnicima država članica, Europskog parlamenta i Komisije.
(12)  Upravno vijeće treba biti odabrano tako da osigura najviše standarde stručnosti i predanost zaštiti zdravlja i okoliša te širok raspon relevantnih iskustava raspoloživih među predstavnicima država članica, Europskog parlamenta i Komisije.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Provjerom prikladnosti općih propisa o hrani utvrđeni su određeni nedostaci u sposobnosti Agencije da dugoročno održi visoku razinu stručnog znanja. Točnije, zabilježen je pad broja kandidata koji se prijavljuju za članove znanstvenih panela. Stoga je potrebno osnažiti sustav, a države članice trebale bi preuzeti aktivniju ulogu kako bi se osiguralo da za potrebe Unijina sustava procjene rizika na raspolaganju stoji dostatan broj stručnjaka visoke razine stručnog znanja, neovisnosti i multidisciplinarnog stručnog znanja.
(13)  Provjerom prikladnosti općih propisa o hrani utvrđeni su određeni nedostaci u sposobnosti Agencije da s pomoću stručnog osoblja dugoročno održi visoku razinu stručnog znanja. Štoviše, zabilježen je pad broja kandidata koji se prijavljuju za članove znanstvenih panela, a razloge tog pada treba istražiti. Dvije trećine stručnjaka na znanstvenim panelima dolazi iz šest država članica. Budući da trenutačno 20 % nacionalnih stručnjaka dolazi iz Ujedinjene Kraljevine, problem će se povećati dodatno izlaskom Ujedinjene Kraljevine iz Unije. Kako bi se učinkovitije uhvatilo u koštac s tim problemom, potrebno je osnažiti i promicati sustav, njime se trebaju poticati kandidati na prijavu, a države članice trebale bi podržati pozive Agencije na iskaz interesa za članstvo u znanstvenim panelima i znanstvenom odboru, kako bi se osiguralo da na raspolaganju stoji dostatan broj neovisnih stručnjaka, i to na način da se uvedu mjere potpore te poticaji i nagrade kako bi se povećala razina sudjelovanja i interesa za sudjelovanje.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Kako bi se očuvala neovisnost procjene rizika od upravljanja rizicima i drugih interesa na razini Unije, primjereno je da se države članice pri nominiranju članova znanstvenih panela, ravnatelj Agencije pri njihovu odabiru te Upravno vijeće Agencije pri njihovu imenovanju drže strogih kriterija koji jamče izvrsnost i neovisnost stručnjaka kao i traženu multidisciplinarnu stručnost svakog panela. Zato je nužno da ravnatelj, čija je zadaća braniti interese EFSA-e, a posebno neovisnost njezinih stručnih mišljenja, ima ulogu u odabiru i imenovanju tih znanstvenih stručnjaka. Trebalo bi uvesti i druge mjere kako bi se osiguralo da znanstveni stručnjaci mogu djelovati neovisno.
(14)  Kako bi se očuvala neovisnost procjene rizika od upravljanja rizicima i drugih interesa na razini Unije, primjereno je da se pri nominiranju članova znanstvenih panela, ravnatelj Agencije pri njihovu odabiru te Upravno vijeće Agencije pri njihovu imenovanju drže strogih kriterija koji jamče izvrsnost i neovisnost stručnjaka kao i traženu multidisciplinarnu stručnost svakog panela. Zato je nužno da ravnatelj, koji je pravni predstavnik Agencije i čija je zadaća zaštita interesa EFSA-e i praćenje njezinih rezultata, posebno neovisnost njezinih stručnjaka, ima ulogu u odabiru i imenovanju tih znanstvenih stručnjaka. Trebalo bi uvesti dodatne mjere, uključujući odgovarajuću financijsku naknadu, kako bi se osiguralo da znanstveni stručnjaci mogu djelovati neovisno i posvetiti dovoljno vremena svome radu za Agenciju u pogledu procjene rizika.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Od ključne je važnosti osigurati efikasan rad Agencije i poboljšati održivost njezine stručnosti. Stoga je potrebno ojačati podršku koju radu znanstvenih panela Agencije pružaju Agencija i države članice. Agencija bi posebno trebala organizirati pripremni rad kao podršku panelima, među ostalim tako što će od svojeg osoblja ili od nacionalnih znanstvenih organizacija umreženih s Agencijom tražiti izradu nacrtâ znanstvenih mišljenja koja su u pripremi, a koja potom prolaze stručno ocjenjivanje prije nego što ih paneli donesu.
(15)  Od ključne je važnosti osigurati efikasan rad Agencije i poboljšati održivost njezine stručnosti. Stoga je potrebno ojačati podršku koju radu znanstvenih panela Agencije pružaju Agencija i države članice. Agencija bi posebno trebala organizirati pripremni rad kao podršku panelima, među ostalim tako što će od svojeg osoblja ili od nacionalnih znanstvenih organizacija umreženih s Agencijom tražiti izradu nacrtâ znanstvenih mišljenja koja su u pripremi, a koja potom prolaze stručno ocjenjivanje prije nego što ih paneli donesu. Time se ne bi trebala dovoditi u pitanje neovisnost znanstvenih procjena Agencije.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  Postupci odobravanja temelje se na načelu da je podnositelj zahtjeva dužan dokazati da je, prema znanstvenim podacima kojima raspolaže, predmet postupka odobravanja u skladu sa sigurnosnim zahtjevima Unije. To se načelo temelji na pretpostavci da je javno zdravlje bolje zaštićeno kada je teret dokazivanja na podnositelju zahtjeva, to jest kada on prije stavljanja predmeta postupka odobravanja na tržište mora dokazati da je taj proizvod siguran, umjesto da javna tijela moraju dokazivati da proizvod nije siguran da bi mu mogla zabraniti pristup tržištu. Osim toga, skupe studije kojima se u konačnici pomaže industriji da neki proizvod stavi na tržište ne bi trebalo plaćati javnim sredstvima. U skladu s tim načelom i u skladu s važećim regulatornim zahtjevima, uz zahtjeve za izdavanje odobrenja prema sektorskim propisima Unije o hrani podnositelji zahtjeva moraju dostaviti relevantne studije, uključujući ispitivanja, kojima dokazuju sigurnost i u nekim slučajevima učinkovitost predmetnog proizvoda.
(16)  Postupci odobravanja temelje se na načelu da je podnositelj zahtjeva dužan dokazati da je, prema znanstvenim podacima kojima raspolaže, predmet postupka odobravanja u skladu sa sigurnosnim zahtjevima Unije. To se načelo temelji na pretpostavci da su javno zdravlje i okoliš bolje zaštićeni kada je teret dokazivanja na podnositelju zahtjeva, to jest kada on prije stavljanja predmeta postupka odobravanja na tržište mora dokazati da je taj proizvod siguran, umjesto da javna tijela moraju dokazivati da proizvod nije siguran da bi mu mogla zabraniti pristup tržištu. Osim toga, skupe studije kojima se u konačnici pomaže industriji da neki proizvod stavi na tržište ne bi trebalo plaćati javnim sredstvima. U skladu s tim načelom i u skladu s važećim regulatornim zahtjevima, uz zahtjeve za izdavanje odobrenja prema sektorskim propisima Unije o hrani podnositelji zahtjeva moraju dostaviti relevantne studije, uključujući ispitivanja, kojima dokazuju sigurnost i u nekim slučajevima učinkovitost predmetnog proizvoda.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.a (nova)
(16.a)  Usporedba agencija Unije pokazuje da je Agenciji potrebno do 55 mjeseci za postupak izdavanja odobrenja ili pet puta duže od Europske agencije za lijekove (EMA). To odvraća poduzeća od ulaganja u inovativne proizvode i dugoročno smanjuje konkurentnost Unije. Usto, dugim postupcima izdavanja odobrenja oslabljuje se povjerenje u Agenciju. Stoga je hitno potrebno osigurati učinkovitost procjene rizika povećanjem ljudskih i financijskih resursa.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)  Postoje odredbe o sadržaju zahtjeva za izdavanje odobrenja. Da bi se osigurala najkvalitetnija znanstvena ocjena Agencije, ključno je da zahtjev za odobrenje podnesen Agenciji na procjenu rizika ispunjava važeće specifikacije. Podnositelji zahtjeva, a posebno mala i srednja poduzeća, ponekad ne razumiju dobro te specifikacije. Stoga bi bilo primjereno da Agencija potencijalnim podnositeljima zahtjeva, na njihov zahtjev, prije službenog podnošenja zahtjeva daje savjete o važećim pravilima i o obveznom sadržaju zahtjeva za izdavanje odobrenja, ne ulazeći pritom u planiranje studija koje treba dostaviti jer je to odgovornost podnositelja zahtjeva. Kako bi se osigurala transparentnost tog procesa, savjete Agencije trebalo bi objavljivati.
(17)  Postoje odredbe o sadržaju zahtjeva za izdavanje odobrenja. Da bi se osigurala najkvalitetnija znanstvena ocjena Agencije, ključno je da zahtjev za odobrenje podnesen Agenciji na procjenu rizika ispunjava važeće specifikacije. Podnositelji zahtjeva, a posebno mala i srednja poduzeća, ponekad ne razumiju dobro te specifikacije. Stoga bi bilo primjereno da Agencija potencijalnim podnositeljima zahtjeva, na njihov zahtjev, prije službenog podnošenja zahtjeva daje savjete o važećim pravilima i o obveznom sadržaju zahtjeva za izdavanje odobrenja. Komisija bi do ... 36 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni trebala ocijeniti učinak pruženih općih savjeta o funkcioniranje Agencije. Komisija bi posebno trebala ocijeniti njihov učinak na raspodjelu sredstava Agencije i njezinu neovisnost.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.
(18)  Agencija bi trebala biti upoznata s predmetom svake studije koju podnositelj zahtjeva provodi u cilju pripreme budućeg zahtjeva za odobrenje, prema propisima Unije o hrani. Zato je nužno i primjereno da subjekti u poslovanju s hranom koji naručuju studije kao i laboratoriji koji ih provode o njima obavijeste Agenciju čim budu naručene. Informacije o prijavljenim studijama trebale bi se objavljivati tek nakon objave odgovarajućeg zahtjeva za odobrenje u skladu s važećim pravilima o transparentnosti.
(18)  Agencija bi trebala biti upoznata s predmetom svake studije koju podnositelj zahtjeva provodi u cilju pripreme budućeg zahtjeva za odobrenje i obnovu, prema propisima Unije o hrani. Zato je nužno i primjereno da subjekti u poslovanju s hranom koji naručuju studije kao i laboratoriji koji ih provode o njima obavijeste Agenciju čim budu naručene u Uniji ili izvan nje. Informacije o prijavljenim studijama trebale bi se objavljivati tek nakon objave odgovarajućeg zahtjeva za odobrenje ili produljenje u skladu s važećim pravilima o transparentnosti.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)  U javnosti postoji određena zabrinutost zbog činjenice da se ocjene Agencije u području odobravanja temelje prvenstveno na studijama koje naručuje industrija. Kako bi mogla razmotriti i druge postojeće podatke i studije o predmetima koji joj se podnose na ocjenjivanje, Agencija već radi pretrage znanstvene literature. Kako bi se osigurala dodatna razina jamstva i osiguralo da Agencija ima pristup svim dostupnim relevantnim znanstvenim podacima i studijama o predmetu postupka odobravanja, primjereno je predvidjeti savjetovanje s trećim stranama u cilju utvrđivanja jesu li dostupni drugi relevantni znanstveni podaci ili studije. Kako bi se povećala efektivnost tog savjetovanja, trebalo bi ga provesti nakon objave studija koje je u sklopu zahtjeva za odobrenje dostavila industrija, prema pravilima o transparentnosti iz ove Uredbe.
(20)  U javnosti postoji određena zabrinutost zbog činjenice da se ocjene Agencije u području odobravanja temelje prvenstveno na studijama koje naručuje industrija. U slučaju novog zahtjeva za odobrenjem ili postupka produljenja, Agencija uvijek treba provesti pretraživanje znanstvene literature kako bi mogla razmotriti i druge postojeće podatke i studije o predmetima koji joj se podnose na ocjenjivanje te, po potrebi, traži dodatne studije. Agencija bi javnosti trebala omogućiti pristup cjelokupnoj znanstvenoj literaturi koju posjeduje. Kako bi se osigurala dodatna razina jamstva i osiguralo da Agencija ima pristup svim dostupnim relevantnim znanstvenim podacima i studijama o predmetu postupka odobravanja, primjereno je predvidjeti savjetovanje s trećim stranama u cilju utvrđivanja jesu li dostupni drugi relevantni znanstveni podaci ili studije. Kako bi se povećala efektivnost tog savjetovanja, trebalo bi ga provesti odmah nakon objave studija koje je u sklopu zahtjeva za odobrenje dostavila industrija, prema pravilima o transparentnosti iz ove Uredbe.
Amandman 158
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

(21)  Studije, uključujući ispitivanja, koje poslovni subjekti podnose u sklopu zahtjeva za odobrenje na temelju sektorskih propisa Unije o hrani obično su u skladu s međunarodno priznatim načelima, što je ujednačena osnova za njihovu kvalitetu, osobito u pogledu ponovljivosti rezultata. Međutim, u nekim slučajevima sukladnost s važećim standardima može biti upitna i zato postoje nacionalni sustavi za provjeru te sukladnosti. Primjereno je osigurati dodatnu razinu jamstva da bi se šira javnost uvjerila u kvalitetu studija i da bi se utvrdio sustav pojačane revizije u kojem bi Komisija provjeravala kako države članice kontroliraju primjenu tih načela od strane laboratorija koji provode studije i ispitivanja.

(21)  Studije, uključujući ispitivanja, koje poslovni subjekti podnose u sklopu zahtjeva za odobrenje na temelju sektorskih propisa Unije o hrani trebaju biti utemeljene na neovisnoj stručnoj literaturi ili biti u skladu s međunarodno priznatim standardima i načelima dobre laboratorijske prakse, što je ujednačena osnova za njihovu kvalitetu, osobito u pogledu ponovljivosti rezultata. Međutim, u nekim slučajevima sukladnost s važećim standardima može biti upitna i zato postoje nacionalni sustavi za provjeru te sukladnosti. Primjereno je osigurati dodatnu razinu jamstva da bi se šira javnost uvjerila u kvalitetu studija i da bi se utvrdio sustav pojačane revizije u kojem bi Komisija provjeravala kako države članice i treće zemlje, u suradnji s Upravom Komisije za revizije i analize u području zdravlja i hrane, kontroliraju primjenu tih načela od strane laboratorija koji provode studije i ispitivanja u Uniji i trećim zemljama.

Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.a (nova)
(21.a)  Postupak treba biti obilježen dostatnom fleksibilnošću kako bi se bez odgode mogle uzeti u obzir nove spoznaje o ozbiljnim negativnim učincima na zdravlje, čak i ako nisu posebno obuhvaćene regulatornim zahtjevima u pogledu podataka.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.
(22)  Sigurnost hrane osjetljivo je pitanje izuzetno važno svim građanima Unije. Zadržavajući načelo prema kojem je na industriji teret dokazivanja usklađenosti sa zahtjevima Unije, važno je utvrditi instrument za dodatnu provjeru primjenjiv u posebnim slučajevima od velike društvene važnosti kad postoji kontrovezija o sigurnosnim pitanjima., tj. pri naručivanju dodatnih studija s ciljem provjere dokaza upotrijebljenih u kontekstu procjene rizika. Budući da bi se to financiralo iz proračuna Unije i da bi upotreba takvog iznimnog instrumenta za provjeru trebala ostati razmjerna, odluka o naručivanju takvih verifikacijskih studija trebala bi biti u nadležnosti Komisije. Treba voditi računa o činjenici da će se u nekim posebnim slučajevima naručiti studije čiji opseg može biti širi od samih nalaza koji su predmet provjere (naprimjer na temelju novog razvoja znanosti).
(22)  Sigurnost hrane osjetljivo je pitanje izuzetno važno svim građanima Unije. Zadržavajući načelo prema kojem je na industriji teret dokazivanja usklađenosti sa zahtjevima Unije, važno je utvrditi instrument za dodatnu provjeru primjenjiv u posebnim slučajevima od velike društvene važnosti kad postoji kontrovezija o sigurnosnim pitanjima., tj. pri naručivanju dodatnih studija s ciljem provjere dokaza upotrijebljenih u kontekstu procjene rizika. Budući da bi se to financiralo iz proračuna Unije i da bi upotreba takvog iznimnog instrumenta za provjeru trebala ostati razmjerna, odluka o naručivanju takvih verifikacijskih studija trebala bi biti u nadležnosti Komisije u slučaju oprečnih znanstvenih rezultata. Treba voditi računa o činjenici da će se u nekim posebnim slučajevima naručiti studije čiji opseg treba biti širi od samih nalaza koji su predmet provjere u postupku procjene rizika (primjerice, na temelju novog razvoja znanosti).
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.a (nova)
(23.a)   Aarhuškom konvencijom javnosti se daje niz prava u pogledu okoliša. U Aarhuškoj konvenciji se predviđa da svaki pojedinac ima pravo na informacije o okolišu koje imaju tijela javne vlasti, pravo na sudjelovanje u odlučivanju o pitanjima okoliša te pravo na reviziju postupaka kako bi se osporile javne odluke donesene bez poštovanja dvaju navedenih prava ili općenito zakonodavstva o okolišu.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 24.
(24)  Europska građanska inicijativa „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida” još je više potvrdila zabrinutost u pogledu transparentnosti studija koje je naručila i u sklopu zahtjeva za odobrenja podnijela industrija23.
(24)  Kao stranka Aarhuške konvencije, Unija je prepoznala da poboljšanje pristupa informacijama i sudjelovanja javnosti u odlučivanju u području zaštite okoliša unapređuju kakvoću i provedbu odluka, doprinose osviještenosti javnosti o pitanjima okoliša, pružaju javnosti mogućnost izražavanja svoje zabrinutosti i omogućuju tijelima javne vlasti da posvete dužnu pozornost tim pitanjima. Europska građanska inicijativa „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida” još je više potvrdila zabrinutost u pogledu transparentnosti studija koje je naručila i u sklopu zahtjeva za odobrenja podnijela industrija23.
__________________
__________________
23 Komunikacija Komisije o europskoj građanskoj inicijativi „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida”, C(2017) 8414 final.
23 Komunikacija Komisije o europskoj građanskoj inicijativi „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida”, C(2017) 8414 final.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.a (nova)
(25.a)  Prema modelu Žalbene komisije Europske agencije za kemikalije, kako je utvrđena u člancima od 89. do 93. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća1a, žalbeno vijeće EFSA-a trebalo bi biti uspostavljeno delegiranim aktima.
_______________
1a Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.
(27)  Kako bi se utvrdilo kojom se razinom otkrivanja uspostavlja odgovarajuća ravnoteža, relevantna prava građana na transparentnost u procesu procjene rizika trebalo bi ponderirati u odnosu na prava komercijalnih podnositelja zahtjeva, uzimajući u obzir ciljeve Uredbe (EZ) br. 178/2002.
(27)  Kako bi se utvrdilo kojom se razinom proaktivnog otkrivanja uspostavlja odgovarajuća ravnoteža, potrebu jamčenja transparentnosti u procesu procjene rizika trebalo bi ponderirati u odnosu na prava komercijalnih podnositelja zahtjeva, uzimajući u obzir ciljeve Uredbe (EZ) br. 178/2002 u pogledu visoke razine zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite interesa potrošača te zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, zdravlja biljaka i okoliša.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.a (nova)
(27.a)   Odredbama o aktivnom širenju informacija iz ove Uredbe ne namjerava se ni na koji način ograničiti opseg prava iz Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i Uredbe (EZ) br. 1367/2006.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 30.
(30)  Nužno je utvrditi i posebne zahtjeve u pogledu zaštite osobnih podataka koji se objavljuju u svrhu transparentnosti procesa procjene rizika uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća24 i Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća25. Stoga se osobni podaci ne bi smjeli objavljivati na temelju ove Uredbe osim ako je to nužno i razmjerno potrebi osiguravanja transparentnosti, neovisnosti i pouzdanosti procesa procjene rizika uz istodobno sprečavanje sukoba interesa.
(30)  Nužno je u pogledu zaštite i povjerljivosti osobnih podataka koji se objavljuju u svrhu transparentnosti procesa procjene rizika referirati se na Uredbu (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća24 i Uredbu (EU) br. 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća25. Stoga se osobni podaci ne bi smjeli objavljivati na temelju ove Uredbe osim ako je to nužno i razmjerno potrebi osiguravanja transparentnosti, neovisnosti i pouzdanosti procesa procjene rizika uz istodobno sprečavanje sukoba interesa. U svrhu osiguranja transparentnosti, neovisnosti, održivosti i pouzdanosti procesa procjene rizika, posebice kako bi se izbjegli sukobi interesa, nužno je i razmjerno objaviti imena svih pojedinaca koje je Agencija imenovala kako bi pridonijeli postupku donošenja odluka Agencije, među ostalim u okviru donošenja dokumenata sa smjernicama.
__________________
__________________
24 Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
24 Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).
25 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
25 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 31.
(31)  Radi veće transparentnosti i učinkovite obrade zahtjeva za znanstvene rezultate koje Agencija prima, trebalo bi utvrditi standardne formate podataka i softverske pakete. U cilju osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 178/2002 u pogledu donošenja standardnih formata podataka i softverskih paketa, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća26.
(31)  Radi veće transparentnosti i učinkovite obrade zahtjeva za znanstvene rezultate koje Agencija prima, trebalo bi utvrditi standardne formate podataka i softverske pakete. U cilju osiguravanja jedinstvenih i usklađenih uvjeta za provedbu Uredbe (EZ) br. 178/2002 u pogledu donošenja standardnih formata podataka i softverskih paketa, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća26.
_________________
_________________
26 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
26 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 33.
(33)  Nadalje, u cilju procjene efektivnosti i efikasnosti raznih odredbi koje se primjenjuju na Agenciju primjereno je predvidjeti evaluaciju Agencije od strane Komisije, u skladu sa zajedničkim pristupom o decentraliziranim agencijama. U okviru te evaluacije trebalo bi posebno preispitati postupak odabira članova Znanstvenog odbora i znanstvenih panela u pogledu razine transparentnosti, troškovne učinkovitosti i prikladnosti za osiguravanje neovisnosti i stručnosti i sprečavanje sukoba interesa.
(33)  Nadalje, u cilju procjene efektivnosti i efikasnosti raznih odredbi koje se primjenjuju na Agenciju primjereno je provesti neovisnu evaluaciju Agencije. U okviru te evaluacije trebalo bi posebno preispitati postupak odabira članova Znanstvenog odbora i znanstvenih panela u pogledu razine transparentnosti, troškovne učinkovitosti i prikladnosti za osiguravanje neovisnosti i stručnosti i sprečavanje sukoba interesa.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 33.a (nova)
(33.a)  U okviru sedmog europskog programa djelovanja za okoliš jedan od prioriteta postala je izrada i primjena pristupa zahvaljujući kojima se mogu ispitati kombinirani učinci kemikalija na ljudsko zdravlje i okoliš. Vođenje računa o „učincima koktela” iziskuje međusektorski pristup, tješnju suradnju između agencija za ocjenjivanje na europskoj razini i definiranje odgovarajućih sredstava.
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 35.
(35)  Da bi se osigurala transparentnost procesa procjene rizika, nužno je proširiti i područje primjene Uredbe (EZ) br. 178/2002, trenutačno ograničeno na propise o hrani, da bi se obuhvatilo i zahtjeve za izdavanje odobrenja u kontekstu Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o dodacima hrani za životinje, Uredbe (EZ) br. 1935/2004 u pogledu materijala koji dolaze u dodir s hranom i Uredbu (EZ) br. 1107/2009 u pogledu sredstava za zaštitu bilja.
(35)  Da bi se osigurala transparentnost i neovisnost procesa procjene rizika, nužno je proširiti i područje primjene Uredbe (EZ) br. 178/2002, trenutačno ograničeno na propise o hrani, da bi se obuhvatilo i zahtjeve za izdavanje odobrenja u kontekstu Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o dodacima hrani za životinje, Uredbe (EZ) br. 1935/2004 u pogledu materijala koji dolaze u dodir s hranom i Uredbu (EZ) br. 1107/2009 u pogledu sredstava za zaštitu bilja.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 36.
(36)  Da bi se u obzir uzele sektorske posebnosti u pogledu povjerljivih informacija, nužno je odvagnuti relevantna prava javnosti na transparentnost u procesu procjene rizika, uključujući ona koja proizlaze iz Aarhuške konvencije35, u odnosu na prava komercijalnih podnositelja zahtjeva, uzimajući u obzir posebne ciljeve sektorskog zakonodavstva Unije kao i stečena iskustva. U skladu s tim, potrebno je izmijeniti Direktivu 2001/18/EZ, Uredbu (EZ) br. 1829/2003, Uredbu (EZ) br. 1831/2003, Uredbu (EZ) br. 1935/2004 i Uredbu (EZ) br. 1107/2009 kako bi se navele dodatne vrste povjerljivih informacija, uz one utvrđene Uredbom (EZ) br. 178/2002.
(36)  Da bi se u obzir uzele sektorske posebnosti u pogledu povjerljivih informacija, nužno je odvagnuti relevantna prava javnosti na transparentnost, uključujući pravo na iskorištavanje proaktivnih informacija u vezi s procesom procjene rizika u odnosu na prava komercijalnih podnositelja zahtjeva, uzimajući u obzir posebne ciljeve sektorskog zakonodavstva Unije kao i stečena iskustva. U skladu s tim, potrebno je izmijeniti Direktivu 2001/18/EZ, Uredbu (EZ) br. 1829/2003, Uredbu (EZ) br. 1831/2003, Uredbu (EZ) br. 1935/2004 i Uredbu (EZ) br. 1107/2009 kako bi se navele dodatne vrste povjerljivih informacija, uz one utvrđene Uredbom (EZ) br. 178/2002. Odredbama o aktivnom širenju iz ove Uredbe i ocjenom zahtjeva za povjerljivost od strane Agencije ne ograničava se ni na koji način opseg prava iz Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i Uredbe (EZ) br. 1367/2006.
_____________________________
35 Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 36.a (nova)
(36.a)  Provjerom prikladnosti općih propisa o hrani naglašen je i nedostatak transparentnosti u procesu upravljanja rizicima. Potrebno je bolje obavještavati javnost o razmatranim mogućnostima upravljanja rizicima, razini zaštite potrošača te zdravlja životinja i okoliša, koja bi se postigla sa svakom od tih mogućnosti, te o faktorima koji nisu rezultati procjene rizika koje procjenitelji rizika uzimaju u obzir i o načinu na koji se međusobno ponderiraju u procesu donošenja odluka.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 37.
(37)  Kako bi se dodatno ojačala veza između osoba koje procjenjuju rizik i osoba koje upravljaju rizikom na razini Unije i nacionalnoj razini, kao i usklađenost i dosljednost obavještavanja o rizicima, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi donijela opći plan obavještavanja o rizicima u poljoprivredno-prehrambenom lancu. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim na razini stručnjaka, i da se ta savjetovanja provode u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
(37)  Kako bi se u cijelom procesu analize rizika poboljšala interaktivna razmjena informacija između osoba koje procjenjuju rizik i osoba koje upravljaju rizikom na razini Unije i nacionalnoj razini te s drugim dionicima u lancu opskrbe hranom kao što su gospodarski subjekti, potrošačke organizacije i ostale organizacije civilnog društva, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora kako bi donijela opći plan obavještavanja o rizicima u poljoprivredno-prehrambenom lancu. Općim planom obavješćivanja o riziku trebaju se utvrditi praktični mehanizmi za stavljanje potrebnih informacija na raspolaganje javnosti kako bi se postigla visoka razina transparentnosti u procesu upravljanja rizicima. Stoga je posebno važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim na razini stručnjaka, i da se ta savjetovanja provode u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 37.a (nova)
(37.a)  Odredbama o tome koje bi se informacije trebale objaviti ne smiju se dovoditi u pitanje Uredba (EZ) br. 1049/2001, nacionalno pravo ni pravo Unije o javnom pristupu službenim dokumentima.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 38.
(38)  Kako bi se Agenciji i poslovnim subjektima omogućilo da se prilagode tim novim zahtjevima, a istodobno osigurao neometani nastavak rada Agencije, nužno je predvidjeti prijelazne mjere za provedbu ove Uredbe.
(38)  Kako bi se Agenciji, državama članicama, Komisiji i poslovnim subjektima omogućilo da se prilagode tim novim zahtjevima, a istodobno osigurao neometani nastavak rada Agencije, nužno je predvidjeti prijelazne mjere za provedbu ove Uredbe.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 39.a (nova)
(39.a)  Budući da taj prijedlog sadržava izmjene kojima se Agenciji dodjeljuju sveobuhvatne ovlasti u pogledu procjene rizika i ispitivanja povjerljivosti, potrebno je znatno povećati proračunska sredstva Agencije u skladu s Prilogom 3. Prijedlogu Komisije. Prijedlog financiranja je u skladu s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom, ali može uključivati upotrebu posebnih instrumenata kako je definirano u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013. Ako Europski parlament i države članice u savjetovanjima o proračunu Unije ne uspiju osigurati potrebna proračunska sredstva, Komisija će u okviru delegiranog akta morati podnijeti alternativni prijedlog o financiranju.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 40.a (nova)
(40.a)  Nedavni incidenti u vezi sa sigurnošću hrane ukazali su na potrebu uspostavljanja odgovarajućih mjera u slučaju kriznog stanja koje bi osigurale da sva hrana, bez obzira na vrstu i podrijetlo, kao i sva hrana za životinje, podliježe istim mjerama u slučaju ozbiljnog rizika za zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš. Tim sveobuhvatnim pristupom mjerama sigurnosti hrane u hitnim slučajevima treba se omogućiti poduzimanje učinkovitih mjera i izbjegavanje umjetnih nejednakosti u postupanju u slučaju ozbiljnog rizika povezanog s hranom ili hranom za životinje uključivanjem usklađenog i zajedničkog postupka upravljanja sustavom upozorenja u pogledu hrane.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka -1. (nova)
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 6. – stavak 2.
(-1)  U članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.  Procjena rizika se temelji na dostupnim znanstvenim dokazima i obavlja se na neovisan, objektivan i transparentan način.
„2. Procjena rizika temelji se na svim dostupnim znanstvenim dokazima i obavlja na neovisan, objektivan i transparentan način.
(Ova izmjena primjenjuje se u cijelom zakonodavnom tekstu koji se razmatra; ako bude prihvaćena bit će potrebno unijeti tehničke promjene u cijelom tekstu.)
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka -1.a (nova)
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 7. – stavak 1.
(-1.a)  U članku 7. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
1.  U posebnim se okolnostima, gdje na temelju dostupnih informacija postoji mogućnost štetnog djelovanja na zdravlje, ali ustraje znanstvena nesigurnost, mogu poduzeti privremene mjere upravljanja rizikom nužne za osiguranje visoke razine zaštite zdravlja koju je Zajednica odabrala, do pribavljanja daljnjih znanstvenih informacija potrebnih za opsežniju procjenu rizika.
„1. U posebnim se okolnostima, gdje na temelju dostupnih informacija postoji mogućnost štetnog djelovanja na zdravlje, ali ustraje znanstvena nesigurnost, poduzimaju mjere upravljanja rizikom nužne za osiguranje visoke razine zaštite zdravlja koju je Zajednica odabrala, do pribavljanja daljnjih znanstvenih informacija potrebnih za opsežniju procjenu rizika.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 8.a
Članak 8.a
Članak 8.a
Ciljevi obavješćivanja o riziku
Ciljevi obavješćivanja o riziku
Uzimajući u obzir uloge osoba koje procjenjuju rizik i osoba koje upravljaju rizikom, obavješćivanje o rizicima ima sljedeće ciljeve:
Uzimajući u obzir uloge osoba koje procjenjuju rizik i osoba koje upravljaju rizikom, obavješćivanje o rizicima ima sljedeće ciljeve:
(a)  promicanje svijesti i razumijevanja o konkretnim pitanjima koja su predmet razmatranja tijekom cijelog procesa analize rizika;
(a)  promicanje osviještenosti i razumijevanja o konkretnim pitanjima koja su predmet razmatranja tijekom cijelog procesa analize rizika i upravljanja rizikom;
(b)  promicanje konzistentnosti i transparentnosti pri formuliranju preporuka za upravljanje rizicima;
(b)  promicanje konzistentnosti, transparentnosti i jasnoće pri formuliranju mogućnosti, preporuka i odluka za upravljanje rizicima;
(c)  pružanje solidne osnove za shvaćanje odluka u pogledu upravljanja rizicima;
(c)  pružanje solidne znanstvene osnove za shvaćanje odluka u pogledu upravljanja rizicima, uključujući informacije o:
i.  načinu na koji odabrana mogućnost upravljanja rizicima odražava stupanj nesigurnosti procjene rizika te razinu zaštite okoliša i zdravlja potrošača i životinja koja bi se tom mogućnosti postigla;
ii.  kako je predviđeno člankom 6. stavkom 3, čimbenici, osim rezultata procjene rizika, koje su razmotrile osobe koje upravljaju rizikom, te način na koji se ti čimbenici međusobno ponderiraju;
(d)  poticanje razumijevanja procesa analize rizika u javnosti kako bi se pojačalo povjerenje u njezin ishod;
(d)  poticanje razumijevanja procesa analize rizika u javnosti kako bi se pojačalo povjerenje u njezin ishod, uključujući pružanje jasnih i dosljednih informacija o odgovarajućim zadaćama, ovlastima i odgovornostima procjenitelja rizika i upravljača rizikom;
(e)  promicanje primjerenog uključivanja svih zainteresiranih strana; i
(e)  promicanje uravnoteženog uključivanja svih zainteresiranih strana, uključujući gospodarske subjekte u lancu opskrbe hranom, potrošače i ostale organizacije civilnog društva;
(f)  osiguravanje primjerene razmjene informacija sa zainteresiranim stranama u pogledu rizika povezanih s poljoprivredno-prehrambenim lancem.
(f)  osiguravanje transparentne i pravedne razmjene informacija sa zainteresiranim stranama iz točke (e) u pogledu rizika povezanih s poljoprivredno-prehrambenim lancem;
(fa)  obavješćivanje potrošača o strategijama za sprečavanje rizika; i
(fb)  suzbijanje širenja lažnih informacija i izvora tih informacija.
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 8.b
Članak 8.b
Članak 8.b
Opća načela obavješćivanja o rizicima
Opća načela obavješćivanja o rizicima
Uzimajući u obzir uloge osoba koje procjenjuju rizik i osoba koje upravljaju rizikom, obavješćivanje o rizicima mora:
Uzimajući u obzir uloge osoba koje procjenjuju rizik i osoba koje upravljaju rizikom, obavješćivanje o rizicima mora:
(a)  osiguravati interaktivnu razmjenu točnih, primjerenih i pravovremenih informacija na temelju načela transparentnosti, otvorenosti te brzog reagiranja na situacije;
(a)  osiguravati interaktivnu razmjenu točnih, potpunih i pravovremenih informacija sa svim zainteresiranim stranama na temelju načela transparentnosti, otvorenosti te brzog reagiranja na situacije;
(b)  pružati transparentne informacije u svakoj fazi procesa analize rizika, od oblikovanja zahtjeva za znanstvene savjete do pružanja procjene rizika i donošenja odluka o upravljanju rizicima;
(b)  pružati transparentne informacije u svakoj fazi procesa analize rizika, od oblikovanja zahtjeva za znanstvene savjete do pružanja procjene rizika i donošenja odluka o upravljanju rizicima;
(c)  uzimati u obzir predodžbe o rizicima;
(c)  baviti se pitanjem predodžbi o rizicima;
(d)  olakšavati razumijevanje i dijalog među svim zainteresiranim stranama; i
(d)  olakšavati razumijevanje i dijalog među svim zainteresiranim stranama;
(e)  biti dostupno, među ostalim, i onima koji nisu izravno uključeni u proces, uzimajući pritom u obzir povjerljivost i zaštitu osobnih podataka.
(e)  biti dostupno, među ostalim, i onima koji nisu izravno uključeni u proces, uzimajući pritom u obzir povjerljivost i zaštitu osobnih podataka; i
(ea)  osmisliti pristupe kako bi se bolje iznijela razlika između opasnosti i rizika.
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 8.c
Članak 8.c
Članak 8.c
Opći plan obavješćivanja o rizicima
Opći plan obavješćivanja o rizicima
1.  U bliskoj suradnji s Agencijom i državama članicama te nakon odgovarajućeg javnog savjetovanja, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 57.a kojima se utvrđuje opći plan obavješćivanja o rizicima povezanima s poljoprivredno-prehrambenim lancem uzimajući u obzir relevantne ciljeve i opća načela utvrđena člancima 8.a i 8.b.
1.  U bliskoj suradnji s Agencijom i državama članicama te nakon odgovarajućeg javnog savjetovanja, Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 57.a koji su priloženi ovoj Uredbi utvrđivanjem općeg plana obavješćivanja o rizicima povezanima s poljoprivredno-prehrambenim lancem uzimajući u obzir relevantne ciljeve i opća načela utvrđena člancima 8.a i 8.b.
2.  Opći plan obavješćivanja o rizicima promiče integrirani okvir obavješćivanja o rizicima kojega su se na usklađen i sustavan način dužne pridržavati i osobe koje procjenjuju rizik i osobe koje upravljaju rizikom i na razini Unije i na nacionalnoj razini. Njime se:
2.  Opći plan obavješćivanja o rizicima promiče integrirani okvir obavješćivanja o rizicima kojega su se na usklađen i sustavan način dužne pridržavati i osobe koje procjenjuju rizik i osobe koje upravljaju rizikom i na razini Unije i na nacionalnoj razini. Njime se:
(a)  utvrđuju ključni čimbenici koje treba uzeti u obzir pri razmatranju koja je vrsta i koja je razina obavješćivanja o riziku potrebna;
(a)  utvrđuju ključni čimbenici koje treba uzeti u obzir pri razmatranju koja je vrsta i koja je razina obavješćivanja o riziku potrebna;
(b)  utvrđuju primjereni glavni instrumenti i kanali koji će se upotrebljavati u svrhu obavješćivanja o riziku, uzimajući u obzir potrebe relevantnih skupina ciljne publike; i
(b)  utvrđuju primjereni glavni instrumenti i kanali koji će se upotrebljavati u svrhu obavješćivanja o riziku, uzimajući u obzir potrebu za osiguranjem uravnotežene uključenosti svih zainteresiranih strana, uključujući gospodarske subjekte u lancu opskrbe hranom, potrošačke organizacije te ostale organizacije civilnog društva;
(c)  utvrđuju primjereni mehanizmi za povećanje usklađenosti obavješćivanja o riziku među osobama koje procjenjuju rizik i osobama koje upravljaju rizikom i osigurava otvorena komunikacija među svim zainteresiranim stranama.
(c)  utvrđuju primjereni mehanizmi za povećanje usklađenosti obavješćivanja o rizicima među osobama koje procjenjuju rizik i osobama koje upravljaju rizikom, uključujući sustavnim uzimanjem u obzir i objašnjavanjem odstupanja u znanstvenoj procjeni ili u predodžbi prihvatljive razine rizika;
(ca)  utvrđuju praktični koraci i vremenski rok za javno objavljivanje informacija iz članka 55.a stavka 1.
3.  Komisija donosi opći plan obavješćivanja o rizicima u roku od [dvije godine od dana primjene ove Uredbe] i ažurira ga uzimajući u obzir tehnički i znanstveni napredak i stečena iskustva.
3.  Komisija donosi opći plan obavješćivanja o rizicima u roku od [dvije godine od dana primjene ove Uredbe] i ažurira ga uzimajući u obzir tehnički i znanstveni napredak i stečena iskustva.
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 8.d (novi)
Članak 8.d
Transparentnost obavješćivanja o riziku
1.  Komisija, Agencija i države članice obavljaju svoje zadaće u okviru obavješćivanja o riziku u pogledu propisa o hrani uz visoku razinu transparentnosti.
2.  Komisija može donijeti odgovarajuće smjernice.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.a (nova)
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 9.
(1.a)  Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 9.
Članak 9.
Javne konzultacije
Javne konzultacije
Trebaju se održati otvorene i transparentne javne konzultacije, neposredno ili preko predstavničkih tijela, tijekom pripreme, ocjenjivanja i revizije propisa o hrani, osim kada to hitnost predmeta ne dopušta.
Trebaju se održati otvorene i transparentne javne konzultacije, neposredno ili preko predstavničkih tijela, tijekom analize rizika, kao i tijekom pripreme, ocjenjivanja i revizije propisa o hrani, osim kada to hitnost predmeta ne dopušta.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.b (nova)
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 10.
(1.b)  Članak 10. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 10.
Članak 10.
Javne informacije
Javne informacije
Ne dovodeći u pitanje odredbe Zajednice i nacionalnog prava primjenjive na pristup dokumentima, ako postoji opravdana sumnja da hrana ili hrana za životinje može predstavljati rizik za zdravlje ljudi ili životinja, tada, ovisno o prirodi, ozbiljnosti i mjeri toga rizika, javne službe poduzimaju odgovarajuće korake kako bi obavijestile širu javnost o prirodi rizika za zdravlje i odredile u najvećoj mogućoj mjeri hranu ili hranu za životinje, ili vrstu hrane ili hrane za životinje, rizik koji predstavlja i mjere koje se poduzimaju ili će se poduzeti za sprečavanje, smanjivanje ili uklanjanje toga rizika.
1.   Ne dovodeći u pitanje odredbe Zajednice i nacionalnog prava primjenjive na pristup dokumentima, ako postoji opravdana sumnja da hrana ili hrana za životinje može predstavljati rizik za zdravlje ljudi ili životinja, tada javne službe poduzimaju odgovarajuće i pravovremene korake kako bi obavijestile širu javnost o prirodi rizika za zdravlje i utvrdile u najvećoj mogućoj mjeri o kojim je dotičnim proizvodima riječ, kakav rizik predstavljaju i koje se mjere poduzimaju ili će se poduzeti za sprečavanje, smanjivanje ili uklanjanje toga rizika. Ovaj se stavak također primjenjuje u slučaju sumnje u postojanje neusklađenosti kao rezultata mogućih namjernih kršenja primjenjivog zakonodavstva Unije počinjenih prijevarom ili obmanom.
2.  Radi osiguranja jedinstvene provedbe stavka 1., Komisija donosi provedbene akte o načinima njegove primjene najkasnije ... 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni.”
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.c (nova)
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 22. – stavak 7.
(1.c)  U članku 22. stavku 7. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
Tijesno surađuje s nadležnim tijelima u državama članicama koja obavljaju slične zadaće kao i Agencija.
„Agencija djeluje u suradnji s drugim agencijama za ocjenjivanje Europske unije”
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.d (nova)
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 23. – stavak 1. – točka b
(1.d)  U članku 23. prvom stavku točka (b) zamjenjuje se sljedećim:
(b)  promicati i koordinirati razvoj jedinstvene metodologije procjene rizika iz područja u okviru svoje misije;
(b) u okviru transverzalnog pristupa promicati i koordinirati razvoj jedinstvenih metoda procjene rizika u područjima iz svojeg djelokruga, posebno uzimanjem u obzir „učinaka koktela” koji kemikalije mogu imati na zdravlje ljudi i na okoliš;
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 25. – stavak 1.a
1.a  Osim članova i njihovih zamjenika iz stavka 1., Upravno vijeće uključuje:
1.a  Osim članova i njihovih zamjenika iz stavka 1., Upravno vijeće uključuje:
(a)  dva člana koja je imenovala Komisija te njihove zamjenike; oni predstavljaju Komisiju i imaju pravo glasa;
(a)  dva člana koja je imenovala Komisija te njihove zamjenike; oni predstavljaju Komisiju i imaju pravo glasa;
(b)  jednog člana kojeg imenuje Europski parlament i koji ima pravo glasa;
(b)  dva predstavnika koje imenuje Europski parlament i koji imaju pravo glasa;
(c)  četiri člana koji imaju pravo glasa a predstavljaju civilno društvo i interese prehrambenog lanca, konkretno jednog iz organizacija potrošača, jednog iz nevladinih organizacija za zaštitu okoliša, jednog iz organizacija poljoprivrednika i jednog iz industrijskih organizacija. Te članove imenuje Vijeće u dogovoru s Europskim parlamentom na temelju popisa koji sastavlja Komisija a koji sadržava više imena nego što ima mjesta koja treba popuniti. Popis koji sastavlja Komisija dostavlja se Europskom parlamentu, zajedno s relevantnim popratnim dokumentima. Što je prije moguće, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dostave, Europski parlament svoja razmatranja dostavlja Vijeću, koje nakon toga imenuje te članove.
(c)  šest članova koji imaju pravo glasa i predstavljaju civilno društvo i interese prehrambenog lanca, konkretno jednog iz organizacija potrošača, jednog iz nevladinih organizacija za zaštitu okoliša, jednog iz nevladinih organizacija za javno zdravlje, jednog iz organizacija poljoprivrednika, jednog iz organizacija iz poljoprivredno-kemijskog sektora i jednog iz organizacija prehrambene industrije. Te članove imenuje Vijeće u dogovoru s Europskim parlamentom na temelju popisa koji sastavlja Komisija a koji sadržava više imena nego što ima mjesta koja treba popuniti. Popis koji sastavlja Komisija dostavlja se Europskom parlamentu, zajedno s relevantnim popratnim dokumentima. Što je prije moguće, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dostave, Europski parlament svoja razmatranja dostavlja Vijeću, koje nakon toga imenuje te članove.
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka c
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 25. – stavak 2.
2.  Mandat članova Upravnog vijeća i njihovih zamjenika iznosi četiri godine. Međutim, trajanje mandata članova iz stavka 1.a točaka (a) i (b) nije ograničeno. Mandat članova iz stavka 1.a točke (c) može se produžiti samo jednom.
2.  Mandat članova iz stavka 1.a točke (b) traje najviše 2,5 godine. Mandat članova iz stavka 1.a točaka (a) i (c) traje pet godina. Mandat članova iz stavka 1.a točke (c) može se produžiti samo jednom.
Amandman 159
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka a (nova)
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 28. – stavak 4. – podstavak 1. – uvodni dio
(-a)   U članku 28. stavku 4. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:
„4. Znanstveni paneli sastoje se od neovisnih znanstvenika koji aktivno provode istraživanja i objavljuju rezultate svojih istraživanja u stručno ocijenjenim znanstvenim časopisima.”
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočke a i b
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 28. – stavci 5. do 5.g
5.  Članove Znanstvenog odbora koji nisu članovi znanstvenih panela te dodatne članove iz stavka 5.b imenuje Upravno vijeće na prijedlog ravnatelja na mandat od pet godina, koji se može produžiti, nakon objave poziva na iskaz interesa u Službenom listu Europske unije, odgovarajućim vodećim znanstvenim publikacijama i na internetskim stranicama Agencije.”;
5.  Članove Znanstvenog odbora koji nisu članovi znanstvenih panela i članove znanstvenih panela imenuje Upravno vijeće na obnovljivi mandat od pet godina u skladu sa sljedećim postupkom:
5.a  Članove znanstvenih panela imenuje Upravno vijeće na mandat od pet godina koji se može produžiti u skladu sa sljedećim postupkom:
(a)  Ravnatelj, nakon savjetovanja s Upravnim vijećem, šalje državama članicama zahtjev za nominaciju određenog broja stručnjaka za svaki znanstveni panel i navodi koje specifično multidisciplinarno stručno znanje oni trebaju posjedovati. Ravnatelj obavješćuje države članice o politici neovisnosti Agencije i provedbenim pravilima primjenjivima na članove znanstvenih panela. Države članice objavljuju poziv na iskaz interesa kao temelj za svoje nominacije. Ravnatelj obavješćuje Upravno vijeće o zahtjevu poslanom državama članicama.
(a)  Ravnatelj, nakon savjetovanja s Upravnim vijećem, objavljuje poziv na iskaz interesa u Službenom listu Europske unije, relevantnim vodećim znanstvenim publikacijama i na internetskim stranicama Agencije, te o tome obavješćuje države članice. U pozivu se navodi određeni broj potrebnih stručnjaka za svaki znanstveni panel i koje specifično multidisciplinarno stručno znanje oni trebaju posjedovati.
(b)  Države članice nominiraju stručnjake tako da sve zajedno nominiraju ukupan broj naveden u zahtjevu ravnatelja. Svaka država članica nominira najmanje 12 znanstvenih stručnjaka. Države članice mogu nominirati državljane drugih država članica.
(b)  Države članice osiguravaju da se poziv na iskaz interesa u velikoj mjeri proširi u znanstvenoj zajednici. One također mogu nominirati stručnjake za navedena područja, no moraju to učiniti na temelju nacionalnog poziva na iskaz interesa.
(c)  Na temelju nominacija od strane država članica ravnatelj za svaki znanstveni panel sastavlja popis stručnjaka s većim brojem imena nego što je broj članova koje treba imenovati. Ravnatelj može ne sastaviti takav popis ako može dokazati da mu zaprimljene nominacije, s obzirom na kriterije za odabir iz točke (d) ovog stavka, ne dopuštaju da sastavi popis s većim brojem imena. Ravnatelj popis predaje Upravnom vijeću na imenovanje.
(c)  Na temelju zaprimljenih prijava i nominacija te u skladu s politikom neovisnosti Agencije i provedbenim pravilima koja se primjenjuju na članove znanstvenih panela, ravnatelj za svaki znanstveni panel sastavlja popis stručnjaka duži od broja stručnjaka koji će se imenovati. Ravnatelj može ne sastaviti takav popis ako može dokazati da mu zaprimljene prijave i nominacije, s obzirom na kriterije za odabir iz točke (d) ovog stavka, ne dopuštaju da sastavi popis s većim brojem imena. Ravnatelj popis predaje Upravnom vijeću na imenovanje.
(d)  Nominacije od strane država članica, odabir od strane ravnatelja i imenovanja od strane Upravnog vijeća temelje se na sljedećim kriterijima:
(d)  Nominacije od strane država članica, odabir od strane ravnatelja i imenovanja od strane Upravnog vijeća temelje se na sljedećim kriterijima:
(i)   visoka razina stručnog znanja;
i.   visoka razina stručnog znanja;
(ii)   neovisnost i nepostojanje sukoba interesa u skladu s člankom 37. stavkom 2. i politikom neovisnosti Agencije te provedbenim pravilima o neovisnosti članova znanstvenih panela;
ii.   neovisnost i nepostojanje sukoba interesa u skladu s člankom 37. stavkom 2. i politikom neovisnosti Agencije te provedbenim pravilima o neovisnosti članova znanstvenih panela;
(iii)   ispunjenje uvjeta specifičnog multidisciplinarnog stručnog znanja potrebnog za znanstveni panel u koji se imenuju te primjenjivi jezični režim.
iii.   ispunjenje uvjeta specifičnog multidisciplinarnog stručnog znanja potrebnog za znanstveni panel u koji se imenuju te primjenjivi jezični režim.
(e)  Upravno vijeće osigurava da se konačnim imenovanjima postiže najšira moguća geografska pokrivenost.
(e)  Upravno vijeće osigurava da se konačnim imenovanjima postiže najšira moguća geografska pokrivenost.
5.b   Ako Agencija utvrdi da neko konkretno stručno znanje nedostaje u jednom znanstvenom panelu ili u nekoliko njih, ravnatelj predlaže dodatne članove tih panela na imenovanje Upravnom vijeću u skladu s postupkom iz stavka 5.
5.a   Ako Agencija utvrdi da neko konkretno stručno znanje nedostaje u jednom znanstvenom panelu ili u nekoliko njih, ravnatelj predlaže dodatne članove tih panela na imenovanje Upravnom vijeću u skladu s postupkom iz stavka 5.
5.c   Upravno vijeće na temelju prijedloga ravnatelja donosi pravila o detaljnoj organizaciji i vremenskom rasporedu postupaka iz stavaka 5.a i 5.b ovog članka.
5.b   Upravno vijeće na temelju prijedloga ravnatelja donosi pravila o detaljnoj organizaciji i vremenskom rasporedu postupaka iz stavaka 5 i 5.a ovog članka.
5.d   Države članice uvode mjere kojima se osigurava da članovi znanstvenih panela djeluju neovisno i da nisu u sukobu interesa, kako je utvrđeno člankom 37. stavkom 2. i internim mjerama Agencije. Države članice osiguravaju da članovi znanstvenih panela imaju sredstva kako bi mogli uložiti potrebno vrijeme i trud i pridonijeti radu Agencije. Države članice osiguravaju da članovi znanstvenih panela ne primaju nikakve upute ni na kojoj nacionalnoj razini te da njihov neovisni znanstveni doprinos sustavu procjene rizika na razini Unije bude priznat kao prioritetna zadaća za zaštitu sigurnosti prehrambenog lanca.
5.c   Članovi znanstvenih panela djeluju neovisno i nisu u sukobu interesa, kako je utvrđeno člankom 37. stavkom 2. i internim mjerama Agencije. Imaju sredstva kako bi mogli uložiti potrebno vrijeme i trud i pridonijeti radu Agencije, ne primaju nikakve upute ni na kojoj nacionalnoj razini, a njihov neovisni znanstveni doprinos sustavu procjene rizika na razini Unije priznat je kao prioritetna zadaća za zaštitu sigurnosti prehrambenog lanca.
5.e   Države članice osiguravaju da javna tijela koja zapošljavaju te znanstvene stručnjake i ona koja su odgovorna za utvrđivanje prioriteta znanstvenih tijela koja zapošljavaju te stručnjake primjenjuju mjere iz stavka 5.d.
5.d   Po potrebi, države članice osiguravaju da javna tijela koja zapošljavaju te znanstvene stručnjake i ona koja su odgovorna za utvrđivanje prioriteta znanstvenih tijela koja zapošljavaju te stručnjake primjenjuju mjere koje su potrebne kako bi se osiguralo ispunjenje uvjeta iz stavka 5.c.
5.f   Agencija podupire rad panela tako što organizira njihov rad, osobito pripremni rad koji obavlja osoblje Agencije ili imenovane nacionalne znanstvene organizacije iz članka 36., među ostalim organiziranjem mogućnosti za stručno ocjenjivanje znanstvenih mišljenja koja su u pripremi prije nego što ih paneli donesu.
5.e   Agencija podupire rad panela tako što organizira njihov rad, osobito pripremni rad koji obavlja osoblje Agencije ili imenovane nacionalne znanstvene organizacije iz članka 36., među ostalim organiziranjem mogućnosti za stručno ocjenjivanje znanstvenih mišljenja koja su u pripremi prije nego što ih paneli donesu.
5.g   Svaki panel ima najviše 21 člana.
5.f   Svaki panel ima najviše 21 člana.
5.fa  Agencija osigurava sveobuhvatno osposobljavanje članova znanstvenih panela u području procesa procjene rizika.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka c
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 28. – stavak 9. – točka b
Broj članova znanstvenih panela unutar maksimuma utvrđenog u stavku 5.g.
(b)  Broj članova znanstvenih panela unutar maksimuma utvrđenog u stavku 5.f.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka ca (nova)
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 28. – stavak 9. – točka ga (nova)
(ca)  U članku 28. stavku 9. dodaje se sljedeća točka:
„(ga) mogućnost da podnositelji zahtjeva razmotre kritična područja koja izazivaju zabrinutost s obzirom na nove podatke tijekom razdoblja od najviše šest mjeseci, osim ako nije drugačije dogovoreno s Agencijom, i prije objave nacrta mišljenja Agencije.”
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3.a (nova)
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 29. – stavak 6.
(3.a)  Na kraju članka 29. stavka 6. dodaje se sljedeća rečenica:
„Ne dopuštaju a priori isključenje određenih znanstvenih dokaza, posebno kada su objavljeni nakon procesa stručnog ocjenjivanja.”;
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 32.a
Na zahtjev potencijalnog podnositelja zahtjeva za odobrenje u skladu s propisima o hrani, osoblje Agencije daje savjete o relevantnim odredbama i obveznom sadržaju zahtjeva za odobrenje. Savjeti koje daje osoblje Agencije nisu obvezujući i ne dovode u pitanje potonju procjenu zahtjeva za odobrenje od strane znanstvenih panela.
Agencija objavljuje smjernice uključujući katalog pitanja i odgovora u pogledu administrativnih i znanstvenih uvjeta koji se odnose na zahtjev za odobrenje. Na zahtjev potencijalnog podnositelja zahtjeva za odobrenje u skladu s propisima o hrani, Agencija također pruža savjetovanja o obveznom sadržaju te provedbi različitih ispitivanja i studija o dokazivanju kvalitete, sigurnosti i djelotvornosti planiranog proizvoda. Savjeti koje daje Agencija nisu obvezujući i ne dovode u pitanje potonju procjenu zahtjeva za odobrenje od strane znanstvenih panela. Osoblje Agencije koje daje savjete ne smije sudjelovati ni u kakvom pripremnom znanstvenom radu koji je izravno ili neizravno relevantan za zahtjev koji je predmet savjetovanja.
Unutar ... [36 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija ocjenjuje učinak ovog članka na rad Agencije. Posebna pozornost posvećuje se dodatnom radnom opterećenju i mobilizaciji osoblja te tome jesu li doveli do promjena u raspodjeli sredstava Agencije nauštrb aktivnosti od javnog interesa.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 32.b – stavak 1.
1.  Osniva se Unijin registar studija koje su gospodarski subjekti naručili u svrhu dobivanja odobrenja prema propisima Unije o hrani. Gospodarski subjekti bez odgode obavješćuju Agenciju o predmetu svake studije naručene kako bi se potkrijepio budući zahtjev za odobrenje u skladu s propisima Unije o hrani. Registrom upravlja Agencija.
1.  Osniva se Unijin registar studija koje su gospodarski subjekti naručili u svrhu dobivanja odobrenj ili produljenj odobrenja prema propisima Unije o hrani. Gospodarski subjekti bez odgode obavješćuju Agenciju o predmetu svake studije naručene unutar i izvan Unije kako bi se potkrijepio budući zahtjev za odobrenje ili produljenje odobrenja u skladu s propisima Unije o hrani. Registrom upravlja Agencija.
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 32.a – stavak 1.a (novi)
1.a  U naručenim studijama uzima se u obzir Direktiva 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća1a.
________________
1a Direktiva 2010/63/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o zaštiti životinja koje se koriste u znanstvene svrhe (SL L 276, 20.10.2010., str. 33.).
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 32.b – stavak 2.
2.  Obveza obavješćivanja iz stavka 1. odnosi se i na laboratorije u Uniji koji provode te studije.
2.  Obveza obavješćivanja iz stavka 1. odnosi se i na sve ustanove koje provode studije, uključujući laboratorije, institute i sveučilišta.
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 32.b – stavak 2.a (novi)
2.a  Podaci iz naručenih ispitivanja koja nisu registrirana ne upotrebljavaju se u procjeni rizika.
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 32.b – stavak 2.b (novi)
2.b  Predmet se ne odobrava dok se ne dostave svi podaci iz svih registriranih studija.
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 32.b – stavak 3.a (novi)
3.a  Ako Agencija zatraži i dobije dodatne podatke od podnositelja zahtjeva, tako označeni podaci također se dodaju Unijinu registru te objavljuju.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 32.b – stavak 4.a (novi)
4.a  Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 57.a, dopunjujući ovu Uredbu utvrđivanjem sankcija za kršenje obveze obavješćivanja.
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 32.b – stavak 4.b (novi)
4.b  Ovaj se članak ne primjenjuje na studije naručene prije ... [datum stupanja na snagu ove Uredbe o izmjeni].
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 32.c – stavak 1.
1.  Ako je propisima Unije o hrani utvrđeno da se odobrenje može produžiti, potencijalni podnositelj zahtjeva za produženje odobrenja obavješćuje Agenciju o studijama koje namjerava provesti u tu svrhu. Nakon te obavijesti, Agencija pokreće savjetovanje s dionicima i javnošću o planiranim studijama u svrhu produženja i pruža podatke o sadržaju planiranog zahtjeva za produženje uzimajući u obzir sve zaprimljene komentare. Savjeti koje daje Agencija nisu obvezujući i njima se ne dovodi u pitanje potonja procjena zahtjeva za produljenje odobrenja od strane znanstvenih panela.
1.  Ako je propisima Unije o hrani utvrđeno da se odobrenje može produžiti, potencijalni podnositelj zahtjeva za produženje odobrenja obavješćuje Agenciju o studijama koje namjerava provesti u tu svrhu. Nakon te obavijesti, Agencija pokreće savjetovanje s dionicima i javnošću o planiranim studijama u svrhu produženja i pruža podatke o sadržaju planiranog zahtjeva za produženje uzimajući u obzir sve zaprimljene komentare koji su relevantni za procjenu rizika planiranog produženja. Savjeti koje daje Agencija nisu obvezujući i njima se ne dovodi u pitanje potonja procjena zahtjeva za produljenje odobrenja od strane znanstvenih panela.
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 32.c – stavak 2.
2.  Agencija se savjetuje s dionicima i javnošću u pogledu studija kojima su potkrijepljeni zahtjevi za odobrenje nakon što ih Agencija objavi u skladu s člankom 38. i člancima od 39. do 39.f kako bi se utvrdilo jesu li dostupni drugi znanstveni podaci ili studije o onome što je predmet zahtjeva za odobrenje. Ova odredba ne primjenjuje se na podnošenje dodatnih informacija od strane podnositelja zahtjeva tijekom procesa procjene rizika.
2.  Agencija se u roku od dva mjeseca savjetuje s dionicima i javnošću u pogledu studija kojima su potkrijepljeni zahtjevi za odobrenje nakon što ih Agencija objavi u skladu s člankom 38. i člancima od 39. do 39.f kako bi se utvrdilo jesu li dostupni drugi znanstveni podaci ili studije, koji se temelje na neovisnoj stručno ocijenjenoj literaturi i koji su provedeni u skladu s međunarodnim smjernicama i dobrom laboratorijskom praksom, o onome što je predmet zahtjeva za odobrenje, i to ne dovodeći u pitanje vlastite obveze Agencije u skladu s člankom 33. Ova odredba ne primjenjuje se na podnošenje dodatnih informacija od strane podnositelja zahtjeva tijekom procesa procjene rizika.
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 32.d
Stručnjaci Komisije provode kontrole, uključujući revizije, da provjere jesu li objekti u kojima se provodi ispitivanje u skladu s relevantnim standardima za provedbu ispitivanja i studija koje se dostavljaju Agenciji u sklopu zahtjeva za odobrenje prema propisima Unije o hrani. Te se kontrole organiziraju u suradnji s nadležnim tijelima država članica.
Stručnjaci Uprave Komisije za revizije i analize u području zdravlja i hrane provode kontrole, uključujući revizije, da provjere jesu li objekti u Uniji i trećim zemljama u kojima se provodi ispitivanje u skladu s relevantnim standardima za provedbu ispitivanja i studija koje se dostavljaju Agenciji u sklopu zahtjeva za odobrenje prema propisima Unije o hrani. Te se kontrole organiziraju u suradnji s nadležnim tijelima država članica ili predmetnih trećih zemalja.
Amandman 161
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 32.e

Tekst koji je predložila Komisija

Izmjena

Ne dovodeći u pitanje obvezu podnositelja zahtjeva za odobrenje u skladu s propisima o hrani da dokažu sigurnost onoga što je podvrgnuto sustavu odobravanja, Komisija, u izuzetnim okolnostima, može zatražiti od Agencije da naruči znanstvene studije u cilju provjere dokaza upotrijebljenih u procesu procjene rizika. Naručene studije mogu imati širi opseg od dokaza koji su predmet provjere.”;

Ne dovodeći u pitanje obvezu podnositelja zahtjeva za odobrenje u skladu s propisima o hrani da dokažu sigurnost onoga što je podvrgnuto sustavu odobravanja, u slučaju različitih znanstvenih rezultata, Komisija može zatražiti od Agencije da naruči znanstvene studije u cilju provjere dokaza upotrijebljenih u procesu procjene rizika. Naručene studije mogu imati širi opseg od dokaza koji su predmet provjere u postupku procjene rizika. Verifikacijske studije financirat će se doprinosima koje podnositelji zahtjeva uplaćuju u zajednički fond. Komisija u skladu s člankom 57.a donosi delegirane akte kojima se utvrđuju načini funkcioniranja fonda.

Amandman 70
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 32.e – stavak 1.a (novi)
U naručenim studijama uzima se u obzir Direktiva 2010/63/EU.
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 4.a (nova)
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 33. – stavak 1. – točka da (nova)
(4.a)  U članku 33. stavku 1. dodaje se sljedeća točka:
“(da) kombinatornim i akumuliranim učincima.”
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – podstavak 5. − točka a
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 38. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Agencija svoje zadaće obavlja uz visoku razinu transparentnosti. Posebno je dužna obavijestiti javnost bez odgađanja o:
1.  Agencija svoje zadaće obavlja uz visoku razinu transparentnosti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1367/2006 i ne dovodeći u pitanje Direktivu (EU) br. 1049/2001. Posebno je dužna obavijestiti javnost bez odgađanja o:
Amandman 73
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – podstavak 5. − točka a
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 38. – stavak 1. – točka a
(a)  dnevnom redu i zapisniku sastanaka Znanstvenog odbora i znanstvenih panela i njihovih radnih skupina;
(a)  dnevnom redu, popisu sudionika, zapisniku sastanaka Upravnog odbora, Savjetodavnog vijeća i zapisniku sastanaka Znanstvenog odbora i znanstvenih panela i njihovih radnih skupina;
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – podstavak 5. − točka a
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 38. – stavak 1. – točka c
(c)  znanstvenim podacima, studijama i drugim informacijama kojima su potkrijepljeni zahtjevi za odobrenja u skladu s propisima Unije o hrani, uključujući dodatne informacije koje su podnositelji dostavili, kao i o drugim znanstvenim podacima i informacijama kojima su potkrijepljeni zahtjevi Europskog parlamenta, Komisije i država članica za znanstvene rezultate, uključujući znanstvena mišljenja, uzimajući u obzir zaštitu povjerljivih podataka i zaštitu osobnih podataka u skladu s člancima od 39. do 39.f.
(c)  znanstvenim podacima, studijama i drugim informacijama kojima su potkrijepljeni zahtjevi za odobrenja u skladu s propisima Unije o hrani, uključujući dodatne informacije koje su podnositelji dostavili, kao i o drugim znanstvenim podacima i informacijama kojima su potkrijepljeni zahtjevi Europskog parlamenta, Komisije i država članica za znanstvene rezultate, uključujući znanstvena mišljenja, uzimajući u obzir prevladavajući javni interes za otkrivanje i zaštitu povjerljivih podataka te zaštitu osobnih podataka u skladu s člancima od 39. do 39.f.
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – podstavak 5. − točka a
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 38. – stavak 1. – točka d
(d)  informacijama na kojima se temelje njezini znanstveni rezultati, uključujući njezina znanstvena mišljenja, uzimajući u obzir zaštitu povjerljivih podataka i zaštitu osobnih podataka u skladu s člancima od 39. do 39.f;
(d)  informacijama na kojima se temelje njezini znanstveni rezultati, uključujući njezina znanstvena mišljenja, uzimajući u obzir prevladavajući javni interes za otkrivanje i zaštitu povjerljivih podataka te zaštitu osobnih podataka u skladu s člancima od 39. do 39.f;
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – podstavak 5. − točka a
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 38. – točka 1. – podtočka ha (nova)
(ha)  podatak o nazivu podnositelja zahtjeva te nazivu prijave;
Amandman 77
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – podstavak 5. − točka a
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 38. – stavak 1. – točka i
(i)  savjetima koje je Agencija dala potencijalnim podnositeljima zahtjeva u fazi prije podnošenja zahtjeva u skladu s člancima 32.a i 32.c.
(i)  općim savjetima koje je Agencija dala potencijalnim podnositeljima zahtjeva u fazi prije podnošenja zahtjeva u skladu s člancima 32.a i 32.c.
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – podstavak 5. − točka a
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 38. – stavak 1. – podstavak 2.
Točke iz prvog podstavka objavljuju se u posebnom dijelu internetske stranice Agencije. Taj dio mora biti lako dostupan javnosti. Relevantne točke moraju biti dostupne za preuzimanje, ispis i pretraživanje u elektroničkom obliku.
Točke iz prvog podstavka objavljuju se u posebnom dijelu internetske stranice Agencije. Taj dio mora biti lako dostupan javnosti u skladu s jasnim obvezama koje su elektronički zabilježene prilikom pristupanja i s mjerama i sankcijama koje su učinkovite, proporcionalne te odvraćaju od nedozvoljenog korištenja u komercijalne svrhe. Relevantne točke moraju biti dostupne za preuzimanje, ispis s vodenim žigom radi osiguravanja sljedivosti i pretraživanje u elektroničkom i strojno čitljivom obliku. Te su mjere usmjerene na komercijalnu upotrebu dokumenata i njihovo podnošenje. Takve se mjere osmišljaju u svrhu osiguravanja učinkovite zaštite od komercijalne uporabe predmeta iz prvog podstavka kako unutar Unije tako i u trećim zemljama.
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 38. – stavak 1.a – podstavak 1. – uvodni dio
1.a   Otkrivanjem informacija iz stavka 1.c javnosti ne dovodi se u pitanje:
1a.  Otkrivanjem informacija iz stavka 1. točaka (c), (d) i (i) javnosti ne dovodi se u pitanje:
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 38. – stavak 1.a – podstavak 1. – točka a
(a)  pravo intelektualnog vlasništva koje može postojati nad dokumentima ili njihovim sadržajem; i
Briše se.
Amandman 163
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 38. – stavak 1.a – podstavak 2.
Otkrivanje informacija iz stavka 1.c javnosti ne smatra se eksplicitnim ili implicitnim dopuštenjem ili dozvolom da se relevantni podaci i informacije i njihov sadržaj koriste, reproduciraju ili iskorištavaju na bilo koji drugi način, a ako ih treća strana upotrijebi, to neće rezultirati odgovornošću Europske unije.”
Otkrivanje informacija iz stavka 1.c javnosti ne smatra se eksplicitnim ili implicitnim dopuštenjem ili dozvolom da se relevantni podaci i informacije i njihov sadržaj komercijalno koriste, reproduciraju ili iskorištavaju na bilo koji drugi način u komercijalne svrhe. Kako bi se izbjegla svaka sumnja, objavljene informacije mogu se upotrijebiti za potrebe javnog i akademskog nadzora rezultata, među ostalim i za bolje razumijevanje mogućih negativnih učinaka na zdravlje i okoliš, a u slučaju da ih u tu svrhu upotrijebi treća strana, to neće rezultirati odgovornošću Unije..”
Amandman 82
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5. – podtočka ca (nova)
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 38. – stavak 3.a (novi)
(ca)   dodaje se sljedeći stavak:
„3.a Ovim se člankom ne dovode u pitanje Direktiva 2003/4/EZ ni uredbe (EZ) br. 1049/2001 i (EZ) br. 1367/2006.”
Amandman 83
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39. – stavak 1.
1.  Odstupajući od članka 38. Agencija ne objavljuje informacije za koje je zatraženo povjerljivo postupanje pod uvjetima utvrđenima ovim člankom.
1.  Odstupajući od članka 38. i ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1049/2001 i Direktivu 2003/4/EZ niti opće načelo da su interesi zaštite javnog zdravlja uvijek iznad privatnih interesa, Agencija ne objavljuje informacije za koje je povjerljivo postupanje zatraženo i odobreno u skladu s uvjetima utvrđenima ovim člankom.
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39. – stavak 2. – točka 1.
(1)  metoda, i druge tehničke i industrijske specifikacije koje se odnose na tu metodu, koja se koristi pri proizvodnji onoga što je predmet zahtjeva za znanstveni rezultat, uključujući znanstveno mišljenje;
(1)  metoda, i druge tehničke i industrijske specifikacije koje se odnose na tu metodu, koja se koristi pri proizvodnji onoga što je predmet zahtjeva za znanstveni rezultat, uključujući znanstveno mišljenje, osim kada je relevantna za razumijevanje potencijalnih učinaka na zdravlje i okoliš i pod uvjetom da podnositelj zahtjeva na temelju provjerljivog obrazloženja dokaže da takva metoda ne uključuje informacije o emisijama u okoliš i štetnim učincima na zdravlje i okoliš;
Amandman 85
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39. – stavak 2. – točka 3.
(3)  poslovne informacije o nabavi, udjelima na tržištu ili poslovnoj strategiji podnositelja zahtjeva; i
(3)  poslovne informacije o nabavi, inovativnim idejama za proizvod/tvar, udjelima na tržištu ili poslovnoj strategiji podnositelja zahtjeva
(Ova izmjena primjenjuje se u cijelom zakonodavnom tekstu koji se razmatra; ako bude prihvaćena bit će potrebno unijeti tehničke promjene u cijelom tekstu.)
Amandman 86
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39. – stavak 2. – točka 4.
(4)  kvantitativni sastav onoga što je predmet zahtjeva za znanstveni rezultat, uključujući znanstveno mišljenje.
(4)  kvantitativni sastav onoga što je predmet zahtjeva za znanstveni rezultat, uključujući znanstveno mišljenje, osim ako je to relevantno za razumijevanje potencijalnih učinaka na zdravlje i okoliš.
Amandman 87
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39. – stavak 4. – točka a
(a)  ako je hitno djelovanje neophodno da bi se zaštitilo zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš, primjerice u kriznim situacijama, Agencija može otkriti informacije iz stavaka 2. i 3.; i
(a)  ako je hitno djelovanje neophodno da bi se zaštitilo zdravlje ljudi, zdravlje životinja ili okoliš, primjerice u kriznim situacijama, Agencija može otkriti informacije iz stavaka 2. i 3.; ili
Amandman 88
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39. – stavak 4. – točka b
(b)  informacije koje su dio zaključaka u okviru znanstvenih rezultata, uključujući znanstvena mišljenja, koje je donijela Agencija i koji se odnose na predvidive posljedice za zdravlje.
(b)  informacije koje su dio zaključaka u okviru znanstvenih rezultata, uključujući znanstvena mišljenja, koje je donijela Agencija i koji se odnose na predvidive posljedice za javno zdravlje, zdravlje životinja i okoliš.
Amandman 89
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39. – stavak 4. – točka ba (nova)
(ba)  ako za otkrivanje postoji opravdan javni interes.
Amandman 90
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39. – stavak 4. – točka bb (nova)
(bb)  sve informacije za čiju objavu postoji opravdan javni interes u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 i člankom 6. Uredbe (EZ) br. 1367/2006, posebice ako se te informacije odnose na emisije u okoliš.
Amandman 91
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39. – stavak 4.a (novi)
4.a  Ovim se člankom ne dovodi u pitanje Direktiva 2003/4/EZ ni uredbe br. (EZ) br. 1049/2001 i (EZ) br. 1367/2006.
Amandman 92
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39.a – stavak 2.
2.  U slučaju podnošenja zahtjeva za povjerljivost, podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti i verziju koja nije povjerljiva i povjerljivu verziju informacije dostavljene u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje, u skladu s člankom 39.f. Verzija koja nije povjerljiva ne smije sadržavati informacije koje podnositelj zahtjeva smatra povjerljivima u skladu s člankom 39. stavcima 2. i 3. Povjerljiva verzija sadržava sve dostavljene informacije, uključujući informacije koje podnositelj zahtjeva smatra povjerljivima. U povjerljivoj verziji one informacije za koje se traži povjerljivo postupanje moraju biti jasno označene. Za svaku od tih informacija podnositelj zahtjeva mora jasno navesti razloge na temelju kojih traži povjerljivo postupanje.
2.  U slučaju podnošenja zahtjeva za povjerljivost, podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti i verziju koja nije povjerljiva i povjerljivu verziju informacije dostavljene u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje, u skladu s člankom 39.f. U verziji koja nije povjerljiva informacije za koje podnositelj zahtjeva traži povjerljivo postupanje u skladu s člankom 39. stavcima 2. i 3. moraju se zacrniti. Povjerljiva verzija sadržava sve dostavljene informacije, uključujući informacije koje podnositelj zahtjeva smatra povjerljivima. U povjerljivoj verziji one informacije za koje se traži povjerljivo postupanje moraju biti jasno označene. Za svaku od tih informacija podnositelj zahtjeva mora jasno navesti provjerljiva obrazloženja i dokaze na temelju kojih traži povjerljivo postupanje.
Amandman 167
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39.b – stavak 1. – podstavak 1. – točka a
(a)  bez odgode objaviti verziju koja nije povjerljiva, kako ju je dostavio podnositelj zahtjeva;
(a)  bez odgode objaviti verziju podnositelja zahtjeva koja nije povjerljiva, kako ju je dostavio podnositelj zahtjeva, nakon što se taj zahtjev proglasi dopuštenim;
Amandman 93
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39.b – stavak 1. – podstavak 1. – točka c.
(c)  uputiti pisanu obavijest podnositelju zahtjeva o svojoj namjeri da objavi informacije i razlozima za to, i to prije formalnog donošenja odluke o zahtjevu za povjerljivost. Ako se ne slaže s procjenom Agencije, podnositelj zahtjeva može se očitovati o tome ili povući svoj zahtjev u roku od dva tjedna od dana kada je obaviješten o stajalištu Agencije.
(c)  uputiti pisanu obavijest podnositelju zahtjeva o svojoj namjeri da objavi informacije i razlozima za to, i to prije formalnog donošenja odluke o zahtjevu za povjerljivost. Ako ima prigovor na procjenu Agencije, podnositelj zahtjeva može se (1) očitovati o tome, (2) povući svoj zahtjev ili (3) zatražiti da žalbeno vijeće Agencije provede reviziju u roku od četiri tjedna od dana kada je obaviješten o stajalištu Agencije. Podnositelj zahtjeva može pismenim putem obavijestiti Agenciju da želi zatražiti ponovno ispitivanje mišljenja žalbenog vijeća Agencije. U tom slučaju, podnositelj zahtjeva podnosi Agenciji obrazloženi zahtjev u roku od 60 dana od primitka mišljenja. U roku od 60 dana od primitka obrazloženog zahtjeva žalbeno vijeće Agencije preispituje svoje mišljenje.
Amandman 94
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39.b – stavak 1. – podstavak 1. – točka d
(d)  donijeti obrazloženu odluku o zahtjevu za povjerljivost uzimajući u obzir očitovanja podnositelja zahtjeva, u roku od deset tjedana od dana zaprimanja zahtjeva za povjerljivost u odnosu na zahtjev za odobrenje i bez nepotrebnog odlaganja u slučaju dodatnih podataka i informacija, te obavijestiti podnositelja zahtjeva, Komisiju i države članice, kako je primjereno, o svojoj odluci; i
(d)  donijeti obrazloženu odluku o zahtjevu za povjerljivost uzimajući u obzir očitovanja podnositelja zahtjeva, u roku od deset tjedana od dana zaprimanja zahtjeva za povjerljivost u odnosu na zahtjev za odobrenje i bez nepotrebnog odlaganja u slučaju dodatnih podataka i informacija, te u svakom slučaju o svojoj odluci obavijestiti podnositelja zahtjeva, Komisiju i države članice; i
Amandman 140
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39.b – stavak 1. – podstavak 1. – točka e
(e)  objaviti sve dodatne podatke i informacije za koje zahtjev za povjerljivost nije prihvaćen kao opravdan i to najranije dva tjedna nakon obavješćivanja podnositelja zahtjeva o svojoj odluci, u skladu s točkom (d).
(e)  objaviti podatke i informacije u vezi sa zahtjevom koji nisu povjerljivi tek nakon što je u skladu s ovim člankom donesena konačna odluka o zahtjevu za povjerljivost i nakon što je Agencija u skladu s člankom 38. objavila nacrt svog znanstvenog mišljenja. Ako podnositelj zahtjeva u skladu s člankom 39. točkom (c) povuče zahtjev jer smatra da su informacije koje Agencija planira objaviti preiscrpne, Agencija, Komisija i države članice ne smiju objaviti nikakve informacije o tom zahtjevu za odobrenje.
Amandman 96
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39.b – stavak 1. – podstavak 2.
Protiv odluke Agencije u skladu s ovim člankom može se podnijeti tužba Sudu Europske unije pod uvjetima utvrđenima člankom 263. odnosno člankom 278. Ugovora.
Protiv odluke Agencije u skladu s ovim člankom može se podnijeti žalba žalbenom vijeću Agencije koje Komisija osniva delegiranim aktima. Ti se delegirani akti donose u skladu s člankom 57.a ove Uredbe. Podnošenje žalbe na temelju ovog stavka ima odgodni učinak. Podnositelj zahtjeva može pismenim putem obavijestiti Agenciju da želi zatražiti ponovno ispitivanje mišljenja žalbenog vijeća Agencije. U tom slučaju, podnositelj zahtjeva podnosi Agenciji obrazloženi zahtjev u roku od 60 dana od primitka mišljenja. U roku od 60 dana od primitka obrazloženog zahtjeva žalbeno vijeće Agencije preispituje svoje mišljenje. U slučaju osporavanja odluke koju je donijelo žalbeno vijeće Agencije, može se podnijeti tužba Sudu Europske unije pod uvjetima utvrđenima člankom 263. Ugovora.
Amandman 97
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39.d – stavak 2.
2.  Komisija i države članice poduzimaju potrebne mjere kako informacije koje prime u skladu s propisima Unije o hrani a za koje je zatraženo povjerljivo postupanje ne bi bile objavljene prije nego što Agencija donese odluku o zahtjevu za povjerljivost i prije nego što ta odluka postane konačna. Komisija i države članice također poduzimaju potrebne mjere kako informacije u pogledu kojih je Agencija prihvatila zahtjev za povjerljivo postupanje ne bi bile objavljene.
2.  Komisija i države članice poduzimaju potrebne mjere kako informacije koje prime u skladu s propisima Unije o hrani a za koje je zatraženo povjerljivo postupanje ne bi bile objavljene prije nego što Agencija donese odluku o zahtjevu za povjerljivost i prije nego što ta odluka postane konačna, osim ako je pristup informacijama zatražen u skladu s Direktivom 2003/4/EZ ili nacionalnim pravom o pristupu dokumentima. Komisija i države članice također poduzimaju potrebne mjere kako informacije u pogledu kojih je Agencija prihvatila zahtjev za povjerljivo postupanje ne bi bile objavljene, osim ako je pristup informacijama zatražen u skladu s Direktivom 2003/4/EZ ili nacionalnim pravom o pristupu dokumentima.
Amandman 98
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39.d – stavak 3.
3.  Ako podnositelj zahtjeva u kontekstu postupka dobivanja odobrenja povuče ili je povukao zahtjev, Agencija, Komisija i države članice poštuju povjerljivost poslovnih i industrijskih informacija kako ju je prihvatila Agencija u skladu s člancima od 39. do 39.f. Zahtjev se smatra povučenim od trenutka kada nadležno tijelo koje je zaprimilo prvotni zahtjev zaprimi zahtjev za povlačenje u pisanom obliku. Ako se povlačenje zahtjeva dogodi prije nego što Agencija doniese odluku o tom zahtjevu za povjerljivost, Agencija, Komisija i države članice ne smiju objaviti informacije za koje je zatražena povjerljivost.
3.  Ako podnositelj zahtjeva u kontekstu postupka dobivanja odobrenja povuče ili je povukao zahtjev, Agencija, Komisija i države članice poštuju povjerljivost poslovnih i industrijskih informacija kako ju je prihvatila Agencija u skladu s člancima od 39. do 39.f. Zahtjev se smatra povučenim od trenutka kada nadležno tijelo koje je zaprimilo prvotni zahtjev zaprimi zahtjev za povlačenje u pisanom obliku. Ako podnositelj zahtjeva odluči povući svoj zahtjev, Agencija ne objavljuje nikakve informacije, bez obzira na to jesu li povjerljive.
Amandman 99
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39.e – stavak 1. – točka c
(c)  imena svih sudionika sastanaka Znanstvenog odbora i znanstvenih panela i njihovih radnih skupina.
(c)  imena svih sudionika i promatrača na sastancima Znanstvenog odbora i znanstvenih panela, njihovih radnih skupina ili bilo koje druge ad hoc skupine koja se sastaje na tu temu.
Amandman 101
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39.f – stavak 1.
1.  Za potrebe članka 38. stavka 1. točke (c) i u cilju osiguravanja učinkovite obrade zahtjeva za znanstvene rezultate Agencije utvrđuju se standardni formati podataka i softverski paketi kako bi se omogućilo podnošenje, pretraživanje, kopiranje i ispis podataka te istovremeno osigurala sukladnost s regulatornim zahtjevima utvrđenima Propisima Unije o hrani. Taj nacrt standardnih formata podataka i softverskih paketa ne temelji se na vlasničkim normama i njime se osigurava interoperabilnost s postojećim pristupima u pogledu podnošenja podataka u mjeri u kojoj je to moguće.
1.  Za potrebe članka 38. stavka 1. točke (c) i u cilju osiguravanja učinkovite obrade zahtjeva za znanstvene rezultate Agencije utvrđuju se standardni formati podataka i softverski paketi kako bi se omogućilo podnošenje, pretraživanje, kopiranje i ispis podataka te istovremeno osigurala sukladnost s regulatornim zahtjevima utvrđenima Propisima Unije o hrani i izvedivost za mala i srednja poduzeća. Taj nacrt standardnih formata podataka i softverskih paketa ne temelji se na vlasničkim normama i njime se osigurava interoperabilnost s postojećim pristupima u pogledu podnošenja podataka u mjeri u kojoj je to moguće.
Amandman 102
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39.f – stavak 2.a (novi)
2.a  Standardni formati podataka i softverski paketi primjenjuju se samo na podatke koji su stvoreni nakon donošenja provedbenih akata u skladu sa stavkom 2. točkom (b).
Amandman 103
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 39.g – stavak 1.
Informacijski sustavi koje Agencija upotrebljava za pohranu podataka, uključujući povjerljive i osobne podatke, moraju biti osmišljeni tako da pružaju visoku razinu sigurnosti primjerenu sigurnosnim rizicima, uzimajući u obzir članke od 39. do 39.f ove Uredbe. Za pristup mora biti obvezan barem autentifikacijski sustav s dva faktora ili sustav koji pruža ekvivalentnu razinu sigurnosti. Sustav mora biti takav da je svaki pristup njemu moguće u potpunosti nadzirati.
Informacijski sustavi koje Agencija upotrebljava za pohranu podataka, uključujući povjerljive i osobne podatke, moraju biti osmišljeni tako da se njima jamči postizanje najviših standarda sigurnosti primjerenih sigurnosnim rizicima, uzimajući u obzir članke od 39. do 39.f ove Uredbe. Za pristup mora biti obvezan barem autentifikacijski sustav s dva faktora ili sustav koji pruža ekvivalentnu razinu sigurnosti. Sustav mora biti takav da je svaki pristup njemu moguće u potpunosti nadzirati.
Amandman 104
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 9.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 41. – stavak 1.
Ako se radi o informacijama o okolišu, primjenjuju se i članci 6. i 7. Uredbe (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća39.
Agencija osigurava širok pristup dokumentima kojima raspolaže. Ako se radi o informacijama o okolišu, primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća39. Članci 38. i 39 ove Uredbe primjenjuju se ne dovodeći u pitanje provedbu uredbi (EZ) br. 1049/2001 i (EZ) br. 1367/2006.
__________________
__________________
39 Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).
39 Uredba (EZ) br. 1367/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o primjeni odredaba Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na institucije i tijela Zajednice (SL L 264, 25.9.2006., str. 13.).
Amandman 106
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 9.b (nova)
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 51. – stavak 1.a (novi)
(9.b)  U članak 51. umeće se sljedeći stavak:
„1a. Komisija će donijeti delegirani akt u skladu s člankom 57.a radi razvoja usklađenog sustava upravljanja mrežama za uzbunjivanje u vezi s hranom između Komisije i država članica.”
Amandman 107
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 10.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 57.a – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. točke (c) dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datum stupanja na snagu ove Uredbe].
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. točke (c), članka 32.b točke (4a), članka 39.b stavka 1. podstavka 2. i članka 51. stavka 1.a dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od [datum stupanja na snagu ove Uredbe].
Amandman 108
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11.
Uredba (EZ) br. 178/2002
Članak 61.
Članak 61.
Članak 61.
Klauzula o preispitivanju
Klauzula o preispitivanju
1.  Komisija osigurava redovito preispitivanje provedbe ove Uredbe.
1.  Komisija osigurava redovito preispitivanje provedbe ove Uredbe.
2.  Komisija ocjenjuje učinak Agencije s obzirom na njezine ciljeve, mandat, zadaće, postupke i lokaciju u skladu sa smjernicama Komisije, najkasnije pet godina od datuma iz članka [stupanje na snagu Uredbe o izmjeni općih propisa o hrani] te svakih pet godina nakon toga. Evaluacija je usmjerena na moguću potrebu za izmjenom mandata Agencije te na financijske učinke takve izmjene.
2.  Najkasnije pet godina od datuma iz članka [stupanje na snagu Uredbe o izmjeni općih propisa o hrani] te svakih pet godina nakon toga Agencija zajedno s Komisijom naručuje neovisnu vanjsku evaluaciju njihove uspješnosti i postignuća s obzirom na njihove ciljeve, mandate, zadaće, postupke i lokacije. Evaluacija se temelji na programu rada Upravnog odbora u suglasnosti s Komisijom. U evaluaciji se ocjenjuju radne prakse i rezultati Agencije te moguća potreba za izmjenom mandata Agencije, uključujući financijske učinke takve izmjene. Osim toga, razmatra se moguća potreba da se aktivnosti Agencije pobliže koordiniraju i usklađuju s aktivnostima nadležnih tijela u državama članicama i drugim agencijama Unije. U evaluaciji se uzimaju u obzir mišljenja zainteresiranih strana i na razini Unije i na nacionalnoj razini.
2.a  Upravno vijeće provjerava zaključke evaluacije i Komisiji izdaje preporuke u pogledu eventualnih promjena u Agenciji.
3.  Ako Komisija smatra da daljnje postojanje Agencije više nije opravdano s obzirom na ciljeve, mandat i zadaće koji su joj dodijeljeni, ona može predložiti da se relevantne odredbe ove Uredbe u skladu s tim izmijene ili stave izvan snage.
4.  Komisija izvješćuje Europski parlament, Vijeće i Upravni odbor o rezultatima evaluacije. Rezultati evaluacije moraju se objaviti.
4.  Evaluacije i preporuke iz stavaka 2. i 2.a prosljeđuju se Komisiji, Vijeću, Europskom parlamentu i Upravnom odboru. Rezultati evaluacije i preporuke objavljuju se.
Amandman 109
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.a (nova)
Direktiva 2001/18/EZ
Članak 24. – stavak 2.a (novi)
(2.a)   U članku 24. dodaje se sljedeći stavak:
„2.a Obvezom proaktivnog širenja informacija iz stavka 1. ovog članka, u skladu s člankom 25. ove Direktive te u skladu s člancima 38. i 39. Uredbe (EZ) br. 178/2002, ne dovodi se u pitanje pravo bilo koje fizičke ili pravne osobe da na zahtjev pristupi dokumentima u skladu s uredbama (EZ) br. 1049/2001 i (EZ) br. 1367/2006.”
Amandman 110
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 9.
Uredba (EZ) br. 1829/2003
Članak 29. – stavak 1.
1.  Agencija objavljuje zahtjev za odobrenje, relevantne popratne informacije i sve dopunske informacije koje je podnio podnositelj zahtjeva, kao i svoja znanstvena mišljenja i mišljenja nadležnih tijela iz članka 4. Direktive 2001/18/EZ, u skladu s člankom 38., člancima 39. do 39.f i člankom 40. Uredbe (EZ) br. 178/2002 i uzimajući u obzir članak 30. ove Uredbe.
1.  Agencija objavljuje zahtjev za odobrenje, relevantne popratne informacije i sve dopunske informacije koje je podnio podnositelj zahtjeva, izvješća o praćenju, kao i svoja znanstvena mišljenja i mišljenja nadležnih tijela iz članka 4. Direktive 2001/18/EZ, u skladu s člankom 38., člancima 39. do 39.f i člankom 40. Uredbe (EZ) br. 178/2002 i uzimajući u obzir članak 30. ove Uredbe.
Amandman 111
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka 9.
Uredba (EZ) br. 1829/2003
Članak 29. – stavak 1.a (novi)
1.a   Obvezom proaktivnog širenja informacija iz stavka 1. ovog članka, u skladu s člankom 30. ove Uredbe te u skladu s člancima 38. i 39. Uredbe (EZ) br. 178/2002, ne dovodi se u pitanje pravo bilo koje fizičke ili pravne osobe da na zahtjev pristupi dokumentima u skladu s uredbama (EZ) br. 1049/2001 i (EZ) br. 1367/2006.
Amandman 112
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka 1.a (nova)
Uredba (EZ) br. 1831/2003
Članak 17. – stavak 2.a (novi)
(1.a)   U članku 17. dodaje se sljedeći stavak:
„2.a Obvezom proaktivnog širenja informacija iz ovog članka te u skladu s člancima 38. i 39. Uredbe (EZ) br. 178/2002, ne dovodi se u pitanje pravo bilo koje fizičke ili pravne osobe da na zahtjev pristupi dokumentima u skladu s uredbama (EZ) br. 1049/2001 i br. (EZ) br. 1367/2006.”
Amandman 113
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 1831/2003
Članak 18. – stavak 3.
3.  Uz članak 39. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 i u skladu s njezinim člankom 39. stavkom 3. Agencija može prihvatiti i zahtjev za povjerljivo postupanje u pogledu sljedećih informacija, za koje se na temelju provjerljivog obrazloženja može smatrati da otkrivanje nanosi znatnu štetu interesima zainteresiranih strana:
Briše se.
(a)  plan studije za studije kojima se dokazuje učinkovitost dodatka hrani za životinje u smislu ciljeva njezine namjene kako je definirano u članku 6. stavku 1. i prilogu I. ovoj Uredbi; i
(b)  specifikacije o nečistoćama u aktivnoj tvari te relevantne metode analize koje je podnositelj zahtjeva razvio interno, osim nečistoća koje mogu imati negativan učinak na zdravlje životinja, zdravlje ljudi ili okoliš.
Amandman 114
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 1831/2003
Članak 18. – stavak 3.a (novi)
3.a   Agencija primjenjuje načela Uredbe (EZ) br. 1049/2001 prilikom postupanja sa zahtjevima za pristup dokumentima koje čuva Agencija.
Amandman 115
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 1831/2003
Članak 18. – stavak 3.b (novi)
3.b   Države članice, Komisija i Agencija čuvaju povjerljivost svih informacija koje su označene povjerljivima u skladu sa stavkom 2. ovog članka, osim kada je primjereno da se takve informacije objave radi zaštite zdravlja ljudi, životinja ili okoliša. Države članice obrađuju zahtjeve za pristup dokumentima, zaprimljene na temelju ove Uredbe u skladu s člankom 5. Uredbe (EZ) br. 1049/2001.
Amandman 116
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 2065/2003
Članak 14. – stavak 1.a (novi)
1.a  Obvezom proaktivnog širenja informacija iz stavka 1. ovog članka te u skladu s člancima 38. i 39. Uredbe (EZ) br. 178/2002, ne dovodi se u pitanje pravo bilo koje fizičke ili pravne osobe da na zahtjev pristupi dokumentima u skladu s uredbama (EZ) br. 1049/2001 i (EZ) br. 1367/2006.
Amandman 117
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka 2.a (nova)
Uredba (EZ) br. 1935/2004
Članak 19. – stavak 2.a (novi)
(2.a)  U članku 19. dodaje se sljedeći stavak:
„2.a Obvezom proaktivnog širenja informacija iz stavka 1. ovog članka, uključujući članak 20. ove Uredbe i članaka 38. i 39. Uredbe (EZ) br. 178/2002, ne dovodi se u pitanje pravo bilo koje fizičke ili pravne osobe da na zahtjev pristupi dokumentima u skladu s uredbama (EZ) br. 1049/2001 i (EZ) br. 1367/2006.”
Amandman 119
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka 3.
Uredba (EZ) br. 1935/2004
Članak 20. – stavak 2. – točka b
(b)  žig pod kojim će se ta tvar stavljati na tržište kao i trgovački naziv pripravaka, materijala ili predmeta u kojima se koristi, ako je to primjenjivo; i
Briše se.
Amandmani 120 i 121
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 1. – točka 2.
Uredba (EZ) br. 1331/2008
Članak 11. – stavak 1.a (novi)
1.a  Obvezom proaktivnog širenja informacija iz stavka 1. ovog članka, u skladu s člankom 12. ove Uredbe te člancima 38. i 39. Uredbe (EZ) br. 178/2002, ne dovodi se u pitanje pravo bilo koje fizičke ili pravne osobe da na zahtjev pristupi dokumentima u skladu s uredbama (EZ) br. 1049/2001 i (EZ) br. 1367/2006.
Amandman 122
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 1. – točka 3.
Uredba (EZ) br. 1331/2008
Članak 12. – stavak 3.a (novi)
3.a  Odredbama o aktivnom širenju iz članaka iz članaka 11. i 12. ove Uredbe i članaka 38. i 39. Uredbe (EZ) br. 178/2002 ne dovodi se u pitanje pravo pristupa dokumentima na zahtjev iz Uredbe (EZ) br. 1049/2001.
Amandman 170
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 1107/2009
Članak 16.
Agencija bez odgode ocjenjuje sve zahtjeve za povjerljivost i javnosti stavlja na raspolaganje informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva na temelju članka 15. kao i sve dopunske informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva, isključujući one informacije za koje je zatraženo povjerljivo postupanje koje je Agencija odobrila u skladu s člankom 38., člancima 39. do 39.f i člankom 40. Uredbe (EZ) br. 178/2002, koji se primjenjuju mutatis mutandis i u skladu s člankom 63. ove Uredbe.”;
Agencija bez odgode ocjenjuje sve zahtjeve za povjerljivost i javnosti stavlja na raspolaganje informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva na temelju članka 15. kao i sve dopunske informacije koje je dostavio podnositelj zahtjeva, isključujući one informacije za koje je zatraženo povjerljivo postupanje koje je Agencija odobrila u skladu s člankom 38., člancima 39. do 39.f i člankom 40. Uredbe (EZ) br. 178/2002, koji se primjenjuju mutatis mutandis i u skladu s člankom 63. ove Uredbe, osim ako za njihovo otkrivanje ne postoji prevladavajući javni interes.
Amandman 123
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka 4.a (nova)
Uredba (EZ) br. 1107/2009
Članak 23. – stavak 1. – posljednja rečenica
(4.a)  U članku 23. stavku 1. zadnja rečenica zamjenjuje se sljedećim:
Za potrebe ove Uredbe, aktivna tvar koja ispunjava mjerila „prehrambenog proizvoda” u smislu članka 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 smatra se osnovnom tvari.
Za potrebe ove Uredbe, aktivna tvar koja ispunjava mjerila „prehrambenog proizvoda” u smislu članka 2. Uredbe (EZ) br. 178/2002 smatra se odobrenom osnovnom tvari.
Amandman 124
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka 5.
Uredba (EZ) br. 1107/2009
Članak 63. – stavak 1.
1.  U skladu s uvjetima i postupcima iz članka 39. Uredbe (EZ) br. 178/2002 i ovog članka, podnositelj zahtjeva može zahtijevati da određene informacije podnesene na temelju ove Uredbe ostanu povjerljive, popraćeno provjerljivim obrazloženjem.
1.  U skladu s uvjetima i postupcima iz članka 39. Uredbe (EZ) br. 178/2002 i ovog članka, osim informacije koje se smatraju toksikološki, ekotoksikološki ili ekološki relevantnima, podnositelj zahtjeva može zahtijevati da određene informacije podnesene na temelju ove Uredbe ostanu povjerljive, popraćeno adekvatnim i provjerljivim obrazloženjem. Obrazloženje obuhvaća dokaz koji je moguće provjeriti iz kojeg proizlazi da bi otkrivanje informacija moglo nepovoljno utjecati na njegove komercijalne interese ili na zaštitu njegove privatnosti i integriteta.
Amandman 126
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka 5.a (nova)
Uredba (EZ) br. 1107/2009
Članak 63. – stavak 3.
(5.a)   u članku 63. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
3.  Ovim se člankom ne dovodi u pitanje Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o pristupu javnosti podacima o okolišu.
3. Ovim se člankom ne dovode u pitanje Direktiva 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu ni uredbe (EZ) br. 1049/2001 i (EZ) br. 1367/2006.”
Amandman 127
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1. – podstavak 1. − točka a
Uredba (EZ) br. 2015/2283
Članak 10. – stavak 1.
1.  Postupak odobravanja stavljanja nove hrane na tržište unutar Unije i ažuriranja popisa Unije, kako je predviđeno u članku 9. ove Uredbe, započinje ili na inicijativu Komisije ili na zahtjev podnositelja zahtjeva Komisiji, u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje u skladu s člankom 39.f Uredbe (EZ) br. 178/2002. Komisija taj zahtjev bez odgode stavlja na raspolaganje državama članicama.
1.  Postupak odobravanja stavljanja nove hrane na tržište unutar Unije i ažuriranja popisa Unije, kako je predviđeno u članku 9. ove Uredbe, započinje ili na inicijativu Komisije ili na zahtjev podnositelja zahtjeva Komisiji, u skladu sa standardnim formatima podataka, ako postoje u skladu s člankom 39.f Uredbe (EZ) br. 178/2002. Komisija taj zahtjev bez odgode stavlja na raspolaganje državama članicama i omogućuje javnosti pristup sažetku zahtjeva .
Amandman 128
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 2015/2283
Članak 23. – stavak 4.a (novi)
4.a  Odredbe o aktivnom širenju iz članaka Obvezom proaktivnog širenja informacija iz članka 23. ove Direktive i članaka 38. i 39. Uredbe (EZ) br. 178/2002 ne dovodi se u pitanje pravo pristupa dokumentima na zahtjev iz Uredbe (EZ) br. 1049/2001.
Amandman 129
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1. – točka 4.
Uredba (EZ) br. 2015/2283
Članak 23. – stavak 4.b (novi)
4.b  Prema potrebi Komisija može provedbenim aktima donijeti podrobna pravila za provedbu stavaka od 1. do 4. ovoga članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 30. stavka 3.
Amandman 130
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1. – točka 4.a (nova)
Uredba (EU) br. 2015/2283
Članak 25. – stavak 1.a (novi)
(4.a)   U članku 25. dodaje se sljedeći stavak:
„1.a Obvezom proaktivnog širenja informacija iz ove Uredbe, u skladu s člancima 38. i 39. Uredbe (EZ) br. 178/2002, ne dovodi se u pitanje pravo bilo koje fizičke ili pravne osobe da na zahtjev pristupi dokumentima u skladu s uredbama (EZ) br. 1049/2001 i (EZ) br. 1367/2006.”
Amandman 131
Prijedlog uredbe
Članak 9.a (novi)
Članak 9.a
Transparentnost upravljanja rizikom
1.  Komisija i države članice obavljaju svoje zadaće upravljanja rizikom u okviru zakonodavnih akata iz članaka 1. do 9. uz visoku razinu transparentnosti. Bez nepotrebnog odlaganja osobito objavljuju sljedeće:
(a)  u ranoj fazi postupka upravljanja rizikom nacrt mjera upravljanja rizikom koje se razmatra;
(b)  dnevne redove i detaljne zapisnike sastanaka, nacrte mjera koje će se donijeti, u obliku delegiranih ili provedbenih akata, uključujući rezultate i objašnjenja glasovanja pojedinačnih država članica u odborima u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća1a, uključujući žalbene odbore koji pomažu Komisiji u provedbi [Uredba (EZ) br. 178/2002, Direktiva 2001/18/EC, Uredba (EZ) br. 1829/2003, Uredba (EZ) br. 1831/2003, Uredba (EZ) br. 2065/2003, Uredba (EZ) br. 1935/2004, Uredba (EZ) br. 1331/2008, Uredba (EZ) br. 1107/2009 i Uredba br. 2015/2283], gdje se raspravlja i glasuje o mjerama upravljanja rizikom; i
(c)  dnevne redove i detaljne zapisnike sastanaka radnih skupina država članica u okviru kojih se raspravlja o mjerama za upravljanje rizicima.
2.  U svrhu stavka 1. ovog članka Komisija svakom nacrtu mjera koje donose u skladu s člankom 58. [Uredbe o općim propisima o hrani], člankom 30. Direktive 2001/18/EZ, člankom 35. Uredbe (EZ) br. 1829/2003, člankom 22. Uredbe (EZ) br. 1831/2003, člankom 19. Uredbe (EZ) br. 2065/2003, člankom 23. Uredbe (EZ) br. 1935/2004, člankom 14. Uredbe (EZ) br. 1331/2008, člankom 79. Uredbe (EZ) br. 1107/2009 i člancima 30. i 32. Uredbe EU (br.) 2015/2283 prilaže obrazloženje koje uključuje:
(a)  razloge i ciljeve mjere,
(b)  objašnjenje mjere na temelju razmatranja o nužnosti i proporcionalnosti,
(c)  učinak koji će mjera imati na javno zdravlje i zdravlje životinja, okoliš, društvo i proizvođače hrane kako je prikazano u rezultatima procjene učinka i
(d)  rezultate svih savjetovanja s javnošću, uključujući iz članka 9. [Uredbe o općim propisima o hrani].
_______________
1a Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0417/2018).


Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) ***I
PDF 127kWORD 49k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. prosinca 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (Cedefop) te stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 337/75 (COM(2016)0532 – C8-0343/2016 – 2016/0257(COD))
P8_TA(2018)0490A8-0273/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0532),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2., članak 166. stavak 4., članak 165. stavak 4. te članak 149. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0343/2016),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora za pravna pitanja o predloženoj pravnoj osnovi,

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 30. ožujka 2017.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 9. studenoga 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članke 59. i 39. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenje Odbora za proračune (A8-0273/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. prosinca 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2018/... Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog centra za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop) te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 337/75

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/128.)

(1) SL C 209, 30.6.2017., str. 49.


Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) ***I
PDF 127kWORD 49k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. prosinca 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2062/94 (COM(2016)0528 – C8-0344/2016 – 2016/0254(COD))
P8_TA(2018)0491A8-0274/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0528),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 153. stavak 2. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0344/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 30. ožujka 2017.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 9. studenoga 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenje Odbora za proračune (A8-0274/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. prosinca 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 2062/94

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/126.)

(1) SL C 209, 30.6.2017., str. 49.


Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) ***I
PDF 128kWORD 49k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. prosinca 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEC) br. 1365/75 (COM(2016)0531 – C8-0342/2016 – 2016/0256(COD))
P8_TA(2018)0492A8-0275/2017

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2016)0531),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 153. stavak 2. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0342/2016),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora od 30. ožujka 2017.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 9. studenoga 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja i mišljenje Odbora za proračune (A8-0275/2017),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  traži od Komisije da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. prosinca 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 1365/75

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU)2019/127.)

(1) SL C 209, 30.6.2017., str. 49.


Dopuna homologacijskog zakonodavstva EU-a s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije ***I
PDF 127kWORD 44k
Rezolucija
Tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. prosinca 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o dopuni homologacijskog zakonodavstva EU-a s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije (COM(2018)0397 – C8-0250/2018 – 2018/0220(COD))
P8_TA(2018)0493A8-0359/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0397),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0250/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 19. rujna 2018.(1),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 28. studenoga 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i mišljenje Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (A8-0359/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 11. prosinca 2018. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o dopuni homologacijskog zakonodavstva Unije s obzirom na povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/26.)

(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 95.


Humanitarne vize
PDF 148kWORD 58k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 11. prosinca 2018. s preporukama Komisiji o humanitarnim vizama (2018/2271(INL))
P8_TA(2018)0494A8-0423/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine članke 4., 18. i 19.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju o statusu izbjeglica, potpisanu u Ženevi 28. srpnja 1951., i njezin Protokol iz 1967. godine,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama)(1),

–  uzimajući u obzir Globalni sporazum Ujedinjenih naroda za sigurne, propisne i zakonite migracije i Globalni sporazum Ujedinjenih naroda o izbjeglicama, potpisan nakon Deklaracije iz New Yorka o izbjeglicama i migrantima koju je 19. rujna 2016. jednoglasno donijela Opća skupština Ujedinjenih naroda,

–  uzimajući u obzir procjenu europske dodane vrijednosti o humanitarnim vizama, koju je pripremila Služba Europskog parlamenta za istraživanja,

–  uzimajući u obzir članke 46. i 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0423/2018),

A.  budući da unatoč brojnim najavama i zahtjevima u pogledu sigurnih i zakonitih načina kojima se omogućuje pristup europskom teritoriju za osobe koje traže međunarodnu zaštitu, postupci zaštićenog ulaza trenutačno nisu usklađeni na razini Unije; na razini EU-a ne postoji ni pravni okvir za humanitarne vize, odnosno za vize koje se izdaju u svrhu dolaska na državno područje država članica kako bi se ondje mogla zatražiti međunarodna zaštita;

B.  budući da prema presudi Suda Europske unije od 7. ožujka 2017. u predmetu C-638/16(2), X i X protiv État belge, države članice na temelju prava Unije nisu dužne izdati humanitarnu vizu osobama koje žele doći na njihovo državno područje u namjeri da zatraže azil, ali ostaju slobodne to učiniti na temelju svojeg nacionalnog prava; budući da se tom presudom tumači postojeće pravo Unije, koje se može izmijeniti;

C.  budući da nekoliko država članica trenutačno ima ili je prije imalo nacionalne programe za izdavanje humanitarnih viza ili boravišnih dozvola kako bi se zajamčio nacionalni postupak zaštićenog ulaza osobama kojima je on potreban;

D.  budući da je broj osoba primljenih na temelju nacionalnih postupaka ulaza u svrhu humanitarne zaštite ili preseljenjem i dalje nizak u odnosu na globalne potrebe, pri čemu su prisutne velike razlike među državama članicama; budući da je područje primjene nacionalnih postupaka ulaza u svrhu humanitarne zaštite i preseljenja usko definirano te da je, kad je riječ o preseljenju, strogo povezano s kriterijem ranjivosti i registracijom izbjeglica pri Uredu visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice;

E.  budući da se procjenjuje da je zato 90 % osoba kojima je odobrena međunarodna zaštita u Uniju došlo na nezakonit način, što dovodi do njihove stigmatizacije već prije dolaska na vanjske granice država članica;

F.  budući da su neudane žene koje putuju same ili s djecom, žene koje vode kućanstvo, trudnice i dojilje, osobe s invaliditetom, djevojčice adolescentske dobi i starije žene među osobama koje su posebno ranjive na migracijskim rutama prema Europi i da se suočavaju s osobito velikim rizikom od rodno uvjetovanog nasilja, kao što su silovanje i nasilje, kao i rizikom da postanu žrtvama krijumčara i trgovaca ljudima te da na taj način budu seksualno i ekonomski iskorištavane; budući da su na migracijskim rutama prema Uniji žene i djevojčice i dalje obično ranjivija skupna kada je riječ o svim oblicima iskorištavanja, uključujući izrabljivanje njihova rada i seksualno iskorištavanje te da su često prisiljene na prodavanje seksualnih usluga kao bi mogle nastaviti svoje putovanje;

G.  budući da se ljudski gubici koji proizlaze iz tih politika procjenjuju na najmanje 30 000 smrtnih slučajeva na granicama Unije od 2000. godine; budući da je pravni okvir na razini Unije hitno potreban kao sredstvo za rješavanje problema neprihvatljivo velikog broja smrtnih slučajeva na Sredozemlju i na migrantskim rutama prema Uniji, za stvarnu borbu protiv krijumčarenja ljudi, rizika od trgovanja ljudima, izrabljivanja njihova rada i nasilja, kao i za zakonit dolazak, dostojanstven prijam i pravednu obradu zahtjeva za azil te optimizaciju proračuna država članica i Unije za postupke traženja azila, nadzor granica te aktivnosti traganja i spašavanja kao i u svrhu postizanja dosljednih praksi u pravnoj stečevini Unije u području azila;

H.  budući da je Parlament pokušao uključiti odredbe usmjerene na postizanje navedenih ciljeva u svoje izmjene Uredbe (EZ) br. 810/2009;

I.  budući da su Vijeće i Komisija odbili te izmjene, među ostalim, na temelju toga što Uredba (EZ) br. 810/2009 ne bi trebala sadržavati takve odredbe s obzirom na svoje područje primjene kojim su obuhvaćene samo vize za kratkotrajni boravak;

J.  budući da je Parlament, suočen s nedjelovanjem Komisije, zbog toga odlučio sastaviti ovu Rezoluciju o humanitarnim vizama;

K.  budući da se intenzivno radilo na izradi preporuka iz priloga ovoj Rezoluciji, uključujući i uz podršku stručnjaka;

1.  traži od Komisije da do 31. ožujka 2019. na temelju članka 77. stavka 2. točke (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije podnese Prijedlog uredbe o uspostavi europske humanitarne vize slijedeći preporuke utvrđene u Prilogu ovoj Rezoluciji;

2.  smatra da bi države članice trebale imati mogućnost izdavanja europske humanitarne vize osobama koje traže međunarodnu zaštitu kako bi im omogućile da uđu na državno područje države članice koja je vizu izdala isključivo da bi u njoj mogle podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu;

3.  smatra da bi europske humanitarne vize trebale dopunjavati postojeće nacionalne postupke ulaza u svrhu humanitarne zaštite, postupke preseljenja i spontane zahtjeve u skladu s međunarodnim pravom koje se odnosi na izbjeglice, a ne biti njihova zamjena, te da bi odluke o izdavanju europskih humanitarnih viza trebale ostati u isključivoj nadležnosti država članica;

4.  smatra da inicijative o europskim humanitarnim vizama ne bi smjele dovoditi u pitanje druge inicijative u području migracijske politike, uključujući one usmjerene na suočavanje s temeljnim uzrocima migracija;

5.  naglašava hitnu potrebu za sigurnim i zakonitim načinima ulaska u Uniju, pri čemu bi humanitarne vize trebale biti jedna od opcija, što je posebno važno i iz rodne perspektive s obzirom na to da su žene posebno ranjive, a time i izloženije seksualnom i rodno uvjetovanom nasilju duž ruta kao i u centrima za prihvat; naglašava da je ženama i djevojčicama u trećim zemljama zbog financijske i drugih oblika ovisnosti o drugima, te posljedično njihove ranjivosti, često još i teže zatražiti azil nego muškarcima;

6.  smatra da bi se dio financijskih implikacija traženog prijedloga trebao pokriti iz općeg proračuna Unije kao praktičan izraz načela solidarnosti i pravedne podjele odgovornosti među državama članicama, uključujući i njegove financijske implikacije, u skladu s člankom 80. UFEU-a;

7.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i priložene preporuke proslijedi Komisiji i Vijeću te nacionalnim parlamentima, Sudu Europske unije, Europskoj službi za vanjsko djelovanje, Europskom potpornom uredu za azil, Agenciji za europsku graničnu i obalnu stražu, Agenciji Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva i Agenciji Europske unije za temeljna prava.

PRILOG REZOLUCIJI:

PREPORUKE O SADRŽAJU TRAŽENOG PRIJEDLOGA

Europski parlament smatra da bi zakonodavni akt koji treba donijeti trebao:

1.  OBLIK I NASLOV INSTRUMENTA KOJI TREBA DONIJETI

–  biti zaseban pravni akt koji treba donijeti u obliku uredbe naslovljene „Uredba Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi europske humanitarne vize”,

2.  PRAVNA OSNOVA

–  imati za pravnu osnovu članak 77. stavak 2. točku (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

3.  OBRAZLOŽENJE

–  biti obrazložen:

–  postojeći pravni nedostaci u propisima Unije, kojima se, osim postupaka preseljenja mjerodavnih za ranjive izbjeglice, u pravnoj stečevini o vizama, granicama ili azilu ne predviđaju posebni postupci za prihvat osoba koje traže zaštitu na državnom području država članica; prema procjenama 90 % osoba kojima je naknadno priznat izbjeglički status i koje su priznati korisnici supsidijarne zaštite na nezakonit je način došlo na državno područje država članica,(3) često putujući rutama opasnima po život,

–  opasnost od rascjepkanosti s obzirom na to da države članice sve češće uspostavljaju vlastite programe humanitarnog prihvata i postupke, što nije u skladu s općim ciljem iz članka 78. stavka 1. UFEU-a o razvijanju zajedničke politike azila te supsidijarne zaštite i privremene zaštite, i što ujedno dovodi do rizika da će se različitim programima narušiti ujednačena primjena zajedničkih odredbi o ulasku državljana treće zemlje na državna područja država članica, kako je utvrđeno u uredbama Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 810/2009(4) i (EU) 2016/399(5),

–  visoki troškovi u ljudskom, ali i socijalnom, gospodarskom te proračunskom smislu koji se odnose na status quo dotičnih državljana treće zemlje (plaćanje krijumčarima, opasnost od trgovine ljudima i izrabljivanja, opasnost od progona, rizik od smrtnog stradavanja ili lošeg postupanja itd.) te na države članice i Uniju (veći proračun za traganje i spašavanje, uključujući korištenje privatnih brodova, zaštitu granica, suradnju s trećim zemljama, postupke azila i mogućeg vraćanja u slučaju odbijanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu kao i borbu protiv organiziranog kriminala, trgovine ljudima i krijumčarenja itd.),

–  dodana vrijednost djelovanja Unije u pogledu jamčenja usklađenosti s vrijednostima Unije, uključujući temeljna prava, međusobno povjerenje među državama članicama i povjerenje koje tražitelji azila imaju u sustav, pravnu sigurnost, predvidivost te jedinstvenu primjenu i provedbu pravila, ostvarivanje ekonomije razmjera i smanjenje prethodno navedenih troškova koji se odnose na status quo,

–  podsjetiti da se Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća(6) i Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(7) primjenjuju samo na državnom području država članica, dok u ovom trenutku ne postoji dovoljno zakonitih puteva kojima bi podnositelji zahtjeva za azil mogli doći na ta područja,

–  podsjetiti da se nakon podnošenja zahtjeva za azil u državi članici primjenjuju odredbe zajedničkog europskog sustava azila,

–  naglasiti da odbijanje zahtjeva za europsku humanitarnu vizu ni na koji način ne utječe na pravo na podnošenje zahtjeva za azil unutar EU-a niti sprečava podnositelja zahtjeva da se uključi u druge dostupne programe zaštite,

4.  OPĆE ODREDBE

–  imati za cilj utvrđivanje odredbi koje se odnose na postupke i uvjete u skladu s kojima država članica može izdati europsku humanitarnu vizu osobama koje traže međunarodnu zaštitu, omogućiti tim osobama da uđu na državno područje države članice koja je vizu izdala isključivo kako bi u toj državi članici mogle podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu,

–  svojim područjem primjene obuhvatiti državljane trećih zemalja koji pri prelasku vanjskih granica države članice moraju u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 539/2001 imati vizu(8), u slučajevima kada su tvrdnje o gonjenju ili o izloženosti riziku od gonjenja kako je definirano Direktivom Europskog parlamenta i Vijeća 2011/95/EU(9) jasno i dobro potkrijepljene, no koji još nisu obuhvaćeni postupkom preseljenja kako je utvrđen u nacionalnim programima preseljenja ili u Prijedlogu uredbe o uspostavi okvira Unije za preseljenje i izmjeni Uredbe (EU) br. 516/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(10) ili Direktivi 2001/55/EZ(11),

–  iz područja primjene izuzeti članove obitelji koji bi inače, u skladu s ostalim pravnim aktima Unije ili nacionalnim pravom, imali pravo pravodobno se pridružiti svojoj obitelji u određenoj državi članici,

5.  POSTUPCI ZA IZDAVANJE HUMANITARNIH VIZA

–  omogućiti izravno podnošenje takvih zahtjeva za izdavanje vize, u elektroničkom ili pisanom obliku, u bilo kojem konzulatu ili veleposlanstvu država članica,

–  utvrditi praktične postupke takvih zahtjeva za izdavanje vize, uključujući način ispunjavanja obrasca za podnošenje zahtjeva, informacije o identitetu podnositelja zahtjeva, između ostalog i biometrijske identifikatore te sve razloge, u što većoj mjeri dokumentirane, za postojanje straha od gonjenja ili nanošenja ozbiljne štete,

–  osigurati da će podnositelj zahtjeva za takvu vizu biti pozvan na razgovor (po potrebi uz prevoditelja), koji se može voditi na daljinu s pomoću audio i video opreme, na način kojim se jamči odgovarajuća razina privatnosti, sigurnosti i povjerljivosti,

–  osigurati da će podnesenu dokumentaciju, uključujući njezinu autentičnost, ocijeniti nadležno, neovisno i nepristrano tijelo koje raspolaže odgovarajućim znanjem i stručnošću u pitanjima međunarodne zaštite,

–  osigurati da će se zahtjevi za takvu vizu ocjenjivati na temelju izjave podnositelja zahtjeva i razgovora s njim te, po potrebi, popratne dokumentacije, bez provedbe cjelokupnog postupka utvrđivanja statusa,

–  osigurati da će se prije izdavanja takve vize za svakog podnositelja zahtjeva provesti sigurnosna provjera u relevantnim nacionalnim i europskim bazama podataka kako bi se zajamčilo da osoba ne predstavlja sigurnosnu opasnost,

–  osigurati da će se u slučajevima takvih zahtjeva za izdavanje vize odluka donijeti u roku od 15 kalendarskih dana od datuma podnošenja zahtjeva,

–  osigurati da će podnositelj zahtjeva biti obaviješten o odluci o zahtjevu te da će ta odluka biti individualizirana, pisana i obrazložena,

–  osigurati da će državljanin treće zemlje kojemu je zahtjev za izdavanje takve vize odbijen imati mogućnost podnijeti žalbu kao što je trenutačno predviđeno u slučaju odbijanja zahtjeva za izdavanje vize za kratkotrajni boravak ili zabrane ulaska na granici,

6.  IZDAVANJE HUMANITARNE VIZE

–  osigurati da će se takve vize izdavati u obliku zajedničke naljepnice i unijeti u vizni informacijski sustav,

–  osigurati da će izdavanjem humanitarne vize nositelju biti omogućen ulazak na državno područje države članice koja je vizu izdala isključivo kako bi u toj državi članici mogao podnijeti zahtjev za međunarodnu zaštitu,

7.  ADMINISTRATIVNO UPRAVLJANJE I ORGANIZACIJA

–  osigurati da će zahtjev za takvu vizu ocijeniti propisno osposobljeno osoblje,

–  osigurati da to osoblje može biti zaposleno u veleposlanstvima ili konzulatima ili u državi članici, a u tom se slučaju zahtjevi podnose elektronički i razgovori se vode na daljinu,

–  osigurati da vanjski pružatelji usluga mogu upravljati određenim aspektima postupka koji ne podrazumijevaju nikakav prethodni odabir predmeta, ocjenu ili donošenje bilo kakve odluke, uključujući pružanje informacija, organizaciju termina za razgovore i prikupljanje biometrijskih identifikatora,

–  osigurati donošenje odgovarajućih mjera za jamčenje zaštite i sigurnosti podataka te povjerljivost komunikacije,

–  osigurati suradnju među državama članicama te suradnju država članica s agencijama Unije, međunarodnim organizacijama, vladinim i nevladinim organizacijama te drugim relevantnim dionicima kako bi se zajamčila usklađena primjena zakonodavnog akta,

–  osigurati široku dostupnost informacija o postupcima i uvjetima za takvu vizu kao i informacija o uvjetima i postupcima za dobivanje međunarodne zaštite na državnom području država članica, uključujući dostupnost na internetskim stranicama veleposlanstava i konzulata država članica i preko Europske službe za vanjsko djelovanje,

8.  ZAVRŠNE ODREDBE

–  osigurati opsežnu financijsku potporu Fonda za integrirano upravljanje granicama koja će se staviti na raspolaganje državama članicama za njegovu provedbu,

–  pobrinuti se za to da država članica koja izda takvu humanitarnu vizu ima pristup jednakoj naknadi sredstvima iz Fonda za azil, migracije i integraciju kao i kada primi izbjeglice u skladu s europskim okvirom za preseljenje,

9.  IZMJENE DRUGIH PRAVNIH AKATA

–  osigurati izmjene:

–  Uredbe (EZ) br. 810/2009 kako bi se razjasnilo da se na osobe koje traže međunarodnu zaštitu primjenjuju odredbe Uredbe kojom se uspostavlja europska humanitarna viza,

–  Uredbe (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(12) kako bi se omogućio unos zahtjeva za europsku humanitarnu vizu u vizni informacijski sustav,

–  Uredbe (EU) 2016/399 kako bi se prilagodili uvjeti za ulazak osoba kojima je izdana europska humanitarna viza,

–  Fonda za integrirano upravljanje granicama kako bi se državama članicama osigurala financijska sredstva za provedbu uredbe o uspostavi europske humanitarne vize,

–  članka 26. Konvencije o provedbi Schengenskog sporazuma od 14. lipnja 1985. sklopljene između vlada država Ekonomske unije Beneluxa, Savezne Republike Njemačke i Francuske Republike o postupnom ukidanju kontrola na zajedničkim granicama(13) i Direktive Vijeća 2001/51/EZ(14) kako bi se prijevoznike koji prevoze državljane trećih zemalja izuzelo od odgovornosti, obveza i kazni ako dotični državljani trećih zemalja izraze svoju namjeru za podnošenje zahtjeva za međunarodnu ili humanitarnu zaštitu na području država članica.

(1) SL L 243, 15.9.2009., str. 1.
(2) Presuda Suda Europske unije od 7. ožujka 2017., X i X protiv État Belge, C-638/16, ECLI:EU:C:2017:173.
(3) HEIN/DONATO (CIR) 2012.: Exploring avenues for protected entry in Europe (Istraživanje načina sigurnog ulaska u Europu, str. 17.).
(4) Uredba (EZ) br. 810/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009., str. 1.).
(5) Uredba (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2016. o Zakoniku Unije o pravilima kojima se uređuje kretanje osoba preko granica (Zakonik o schengenskim granicama) (SL L 77, 23.3.2016., str. 1.).
(6) Direktiva 2013/32/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o zajedničkim postupcima za priznavanje i oduzimanje međunarodne zaštite (SL L 180, 29.6.2013., str. 60.).
(7) Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).
(8) Uredba Vijeća (EZ) br. 539/2001 od 15. ožujka 2001. o popisu trećih zemalja čiji državljani moraju imati vizu pri prelasku vanjskih granica i zemalja čiji su državljani izuzeti od tog zahtjeva (SL L 81, 21.3.2001., str. 1.).
(9) Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni statusa izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20.12.2011., str. 9.).
(10) 2016/0225(COD).
(11) Direktiva Vijeća 2001/55/EZ od 20. srpnja 2001. o minimalnim standardima za dodjelu privremene zaštite u slučaju masovnog priljeva raseljenih osoba te o mjerama za promicanje uravnoteženih napora država članica pri prihvatu i snošenju posljedica prihvata tih osoba (SL L 212, 7.8.2001., str. 12.).
(12) Uredba (EZ) br. 767/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o viznom informacijskom sustavu (VIS) i razmjeni podataka među državama članicama o vizama za kratkotrajni boravak (Uredba o VIS-u) (SL L 218, 13.8.2008., str. 60.).
(13) SL L 239, 22.9.2000., str. 19.
(14) Direktiva Vijeća 2001/51/EZ od 28. lipnja 2001. o dopuni odredaba članka 26. Konvencije o primjeni Sporazuma iz Schengena od 14. lipnja 1985. (SL L 187, 10.7.2001., str. 45.).


Zakonik o vizama ***I
PDF 229kWORD 79k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 11. prosinca 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EZ) br. 810/2009 o uspostavi Zakonika Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (COM(2018)0252 – C8-0114/2018 – 2018/0061(COD))(1)
P8_TA(2018)0495A8-0434/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)   Zajednička politika Europske unije o vizama za kratkotrajni boravak sastavni je dio uspostave područja bez unutarnjih granica. Vizna politika trebala bi ostati ključno sredstvo za pospješivanje turističkih i poslovnih aktivnosti te pomoći u sprečavanju sigurnosnih rizika i rizika od nezakonitih migracija u Uniju.
(1)   Zajednička politika Europske unije o vizama za kratkotrajni boravak sastavni je dio uspostave područja bez unutarnjih granica. Vizna politika koja poštuje ljudska prava i temeljne slobode trebala bi olakšati putovanje državljanima trećih zemalja u EU uz istodobno jamčenje slobodnog kretanja osoba i osiguravanje sigurnosti osoba na teritoriju EU-a. Zajednička vizna politika trebala bi biti usklađena s drugim politikama Unije, uključujući one koje se odnose na slobodu kretanja, boravište i mobilnost.
Amandman 3.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.a (nova)
(2a)  Pri primjeni ove Uredbe države članice trebale bi poštovati svoje obveze u okviru međunarodnog prava, posebno Konvenciju Ujedinjenih naroda o statusu izbjeglica, Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i druge relevantne međunarodne instrumente.
Amandman 4.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)   Postupak podnošenja zahtjeva za vizu trebao bi biti što jednostavniji za podnositelje zahtjeva. Trebalo bi razjasniti koja je država članica nadležna za razmatranje zahtjeva za vizu, posebno kada se planira boravak u više država članica. Kad je to moguće, države članice trebale bi omogućiti elektroničko popunjavanje i podnošenje obrazaca zahtjeva. Trebalo bi utvrditi rokove za različite faze postupka, posebno kako bi se putnicima omogućilo planiranje unaprijed i izbjegavanje vrhunca sezone u konzulatima.
(4)   Postupak podnošenja zahtjeva za vizu trebao bi biti što jednostavniji i imati razumnu cijenu za podnositelje zahtjeva. Trebalo bi razjasniti koja je država članica nadležna za razmatranje zahtjeva za vizu, posebno kada se planira boravak u više država članica. Države članice trebale bi omogućiti elektroničko popunjavanje i podnošenje obrazaca zahtjeva. Trebalo bi utvrditi rokove za različite faze postupka, posebno kako bi se putnicima omogućilo pravovremeno planiranje i izbjegavanje vrhunca sezone u konzulatima. Kao dio daljnjeg razvoja pravne stečevine prema uistinu zajedničkoj viznoj politici trebalo bi dodatno uskladiti postupke i uvjete za izdavanje viza te bi se trebala osnažiti njihova jedinstvena primjena.
Amandman 6.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4a)  Konzulati razmatraju zahtjeve za izdavanje viza i donose odluke o tim zahtjevima. Države članice trebale bi osigurati da su u trećim zemljama čijim državljanima je potrebna viza nazočne ili da ih zastupa druga država članica te osigurati da su konzulati dovoljno upoznati s lokalnim prilikama kako bi se zajamčio integritet postupka podnošenja zahtjeva za vizu.
Amandman 7.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  Države članice ne bi trebale biti obvezne zadržati mogućnost izravnog pristupa za podnošenje zahtjeva u konzulatu na mjestima gdje je vanjski pružatelj usluga ovlašten za prikupljanje zahtjeva za vizu u njegovo ime, ne dovodeći u pitanje obveze koje su državama članicama propisane Direktivom 2004/38/EZ18, osobito njezinim člankom 5. stavkom 2.
Briše se.
_________________
18 Direktiva Vijeća 2004/38/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o pravu građana Unije i članova njihovih obitelji na slobodno kretanje i boravište na području države članice, SL L 229, 29.6.2004., str. 35.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5a)  Od podnositelja zahtjeva ne bi trebalo tražiti dokumente o putnom zdravstvenom osiguranju pri podnošenju zahtjeva za vizu za kratkotrajni boravak. To je nerazmjerno opterećenje za podnositelje zahtjeva za vizu te nema dokaza da nositelji viza za kratkotrajni boravak predstavljaju veći rizik za javne zdravstvene izdatke u državama članicama od državljana trećih zemalja kojima viza nije potrebna.
Amandman 9.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)   Viznom pristojbom trebalo bi se osigurati dovoljno financijskih sredstava za pokrivanje troškova obrade vize, uključujući odgovarajuće strukture i dovoljan broj osoblja da se osigura kvalitetno i cjelovito razmatranje zahtjeva za vizu. Iznos vizne pristojbe trebalo bi revidirati svake dvije godine na temelju objektivnih kriterija.
(6)   Viznom pristojbom trebalo bi se osigurati dovoljno financijskih sredstava za pokrivanje troškova obrade vize, uključujući odgovarajuće strukture i dovoljan broj osoblja da se osigura kvalitetno, brzo i cjelovito razmatranje zahtjeva za vizu. Iznos vizne pristojbe trebalo bi revidirati svake dvije godine na temelju objektivnih kriterija za procjenu.
Amandman 10.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6a)  Aranžmanima za prihvat podnositelja zahtjeva trebaju se na odgovarajući način poštovati ljudsko dostojanstvo i temeljna prava, kako je navedeno u Povelji Europske unije o temeljnim pravima i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zahtjeve za vizu treba obrađivati na nediskriminirajući i na profesionalan način i pritom poštovati podnositelje zahtjeva.
Amandman 11.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)   Kako bi se osiguralo da državljani trećih zemalja kojima je potrebna viza mogu podnijeti zahtjev za vizu u svojoj zemlji boravišta čak i ako u njoj ni jedna država članica ne prikuplja zahtjeve, vanjskim pružateljima usluga trebalo bi omogućiti da pruže potrebnu uslugu uz naplatu pristojbe koja prelazi opći najviši iznos.
(7)   Kako bi se osiguralo da državljani trećih zemalja kojima je potrebna viza mogu podnijeti zahtjev za vizu što bliže svojem mjestu boravišta , vanjskim pružateljima usluga trebalo bi omogućiti prikupljanje zahtjeva uz naplatu pristojbe koja prelazi opći najviši iznos..
Amandman 12.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)   Ugovore o zastupanju trebalo bi pojednostavniti te bi trebalo izbjegavati prepreke sklapanju takvih ugovora između država članica. Država članica zastupateljica trebala bi biti nadležna za cjelokupnu obradu zahtjeva za vizu, bez sudjelovanja zastupane države članice.
(8)   Ugovore o zastupanju trebalo bi pojednostavniti i olakšati njihovu primjenu, te bi trebalo izbjegavati prepreke sklapanju takvih ugovora između država članica. Država članica zastupateljica trebala bi biti nadležna za cjelokupnu obradu zahtjeva za vizu, bez sudjelovanja zastupane države članice.
Amandman 14.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)   Ako neke treće zemlje ne surađuju u pogledu ponovnog prihvata svojih državljana uhićenih u nezakonitoj situaciji i ako s tim trećim zemljama ne postoji uspješna suradnja u postupku vraćanja, trebalo bi pribjeći restriktivnoj i privremenoj primjeni određenih odredaba Uredbe (EZ) br. 810/2009 u okviru transparentnog mehanizma i na temelju objektivnih kriterija kako bi se poboljšala suradnja predmetne treće zemlje u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata.
(11)   Ako neke treće zemlje ne surađuju dostatno ili uopće u pogledu ponovnog prihvata svojih državljana uhićenih u nezakonitoj situaciji te ako te treće zemlje pokažu dostatnu spremnost za suradnju odnosno ako s njima ne postoji uspješna suradnja u postupku vraćanja, trebalo bi pribjeći restriktivnoj i privremenoj primjeni određenih odredaba Uredbe (EZ) br. 810/2009 u okviru transparentnog mehanizma i na temelju objektivnih kriterija kako bi se poboljšala suradnja predmetne treće zemlje u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata ili kako bi se ta suradnja nastavila.
Amandman 15.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)   Podnositelji kojima je viza odbijena trebali bi imati pravo žalbe kojom bi se u određenoj fazi postupka morao osigurati učinkovit pravni lijek. Detaljnije informacije o razlozima odbijanja i postupcima žalbe na negativne odluke trebalo bi pružiti u obavijesti o odbijanju.
(12)   Podnositelji kojima je viza odbijena trebali bi imati pravo žalbe kojom bi se u određenoj fazi postupka morao osigurati učinkovit i hitan pravni lijek. Detaljnije informacije o razlozima odbijanja i postupcima žalbe na negativne odluke trebalo bi pružiti u obavijesti o odbijanju.
Amandman 17.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13a)  Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i ona je u prvom redu usklađena s pravima i načelima priznatima međunarodnim ugovorima i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Ovom Uredbom posebno se nastoji osigurati puno poštovanje prava na zaštitu osobnih podataka iz članka 16. UFEU-a, prava na poštovanje privatnog i obiteljskog života iz članka 7., prava na azil iz članka 18. i prava djeteta iz članka 24. Povelje te zaštitu ranjivih skupina.
Amandman 18.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)   Trebalo bi utvrditi fleksibilna pravila kako bi se državama članica omogućilo optimalno dijeljenje resursa i proširenje konzularne mreže. Suradnja među državama članicama („schengenski vizni centri”) može se provoditi u bilo kojem obliku prilagođenom lokalnim prilikama u cilju povećanja geografske pokrivenosti konzularnom mrežom, smanjenja troškova država članica, povećanja vidljivosti Unije i poboljšanja usluga koje se nude podnositeljima zahtjeva za vizu.
(16)   Trebalo bi utvrditi fleksibilna pravila kako bi se državama članica omogućilo optimalno dijeljenje resursa i proširenje konzularne mreže. Suradnja među državama članicama („schengenski vizni centri”) može se provoditi u bilo kojem obliku prilagođenom lokalnim prilikama u cilju povećanja geografske pokrivenosti konzularnom mrežom, smanjenja troškova država članica, povećanja vidljivosti Unije i poboljšanja usluga koje se nude podnositeljima zahtjeva za vizu. Zajedničkom viznom politikom trebalo bi se doprinositi poticanju rasta, a ona bi trebala biti usklađena s politikama Unije, primjerice, u području vanjskih odnosa, trgovine, obrazovanja, kulture i turizma.
Amandman 19.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)   Elektronički sustavi za podnošenje zahtjeva za vizu koje su razvile države članice podnositeljima zahtjeva i konzulatima olakšavaju podnošenje zahtjeva. Trebalo bi razviti zajedničko rješenje koje omogućuje potpunu digitalizaciju uz puno oslanjanje na novija pravna i tehnološka postignuća.
(17)   Elektronički sustavi za podnošenje zahtjeva za vizu koje su razvile države članice ključni su za olakšavanje podnošenja zahtjeva za podnositelje zahtjeva i konzulate. Trebalo bi razviti zajedničko rješenje koje osigurava potpunu digitalizaciju do 2025. u obliku internetske platforme i e-vize EU-a, čime bi se u potpunosti iskoristila novija pravna i tehnološka postignuća, kako bi podnošenje zahtjeva za vizu na internetu bilo usklađeno s potrebama podnositelja zahtjeva i kako bi se privuklo više posjetitelja u schengensko područje. Elektronički sustav za podnošenje zahtjeva za vizu trebao bi biti u potpunosti dostupan osobama s invaliditetom. Potrebno je ojačati i jednako provoditi jasna i pojednostavljena postupovna jamstva.
Amandman 20.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.a (nova)
(17a)  Pri primjeni Uredbe (EZ) br. 810/2009 države članice trebale bi poštovati svoje obveze u okviru međunarodnog prava, posebno Konvenciju Ujedinjenih naroda o statusu izbjeglica, Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv mučenja i drugih oblika okrutnog, nečovječnog i ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i druge relevantne međunarodne instrumente.
Amandman 21.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.a (nova)
(27a)  Moraju se poduzeti potrebne mjere za provedbu ove Uredbe. Ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije treba prenijeti na Komisiju kako bi se mogle usvojiti tehničke izmjene priloga Uredbi.
Amandman 22.
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.b (nova)
(27b)  Trebalo bi donijeti odgovarajuće mjere za praćenje i evaluaciju ove Uredbe kada je riječ o usklađivanju obrade zahtjeva za izdavanje viza. Praćenje i evaluacija trebali bi se također služiti za kontrolu punog poštovanja temeljnih prava u državama članicama pri obradi zahtjeva te primjenu načela nediskriminacije i zaštite osobnih podataka.
Amandman 23.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 1. – stavak 1.
1.   Ova Uredba utvrđuje postupke i uvjete za izdavanje viza za planirani boravak na području država članica koji ne prelazi 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.”;
1.   Ova Uredba utvrđuje postupke i uvjete za izdavanje viza za planirani boravak na području država članica koji ne prelazi 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana, i za slučajeve kada stručnjaci u području sporta i kulture namjeravaju na području država članica boraviti do jedne godine, a da pritom u pojedinoj državi članici ne ostanu duže od 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana.”;
Amandman 24.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.a (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 1. – stavak 3.a (novi)
(1a)  U članku 1. dodaje se sljedeći stavak:
„3a. Pri provedbi ove Uredbe države članice djeluju potpuno usklađeno s relevantnim pravom Unije, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”), relevantnim međunarodnim pravom, uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o statusu izbjeglica („Ženevska konvencija”), obvezama u vezi s međunarodnom zaštitom, osobito s načelom zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja, i temeljnim pravima. U skladu s općim načelima prava Unije odluke sukladne s ovom Uredbom donose se na pojedinačnoj osnovi.”;
Amandman 25.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 1.b (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 1. – stavak 3.b (novi)
(1b)  U članku 1. dodaje se sljedeći stavak:
(3b)  Europska komisija će do 2025. predstaviti zahtjev za elektroničku vizu (e-viza).
Amandman 26.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 2. – podtočka d
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 2. – točka 12.a (nova)
12.a  Stručnjaci u području kulture i sporta: Državljani trećih zemalja koji nisu građani Unije u smislu članka 20. stavka 1. Ugovora i koji se ubrajaju u sljedeće kategorije: Umjetnici koji nastupaju i njihovo prateće osoblje, vrhunski sportaši i njihovo prateće osoblje te, prema potrebi, članovi obitelji tih kategorija, koji su jasno dokazali postojanje administrativnih i logističkih prepreka u organizaciji turneje ili natječaja u više država članica u schengenskom prostoru u trajanju duljem od tri mjeseca.
Amandman 27.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 3. – podtočka a (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 3. – stavak 5.
(3)   u članku 3. stavku 5. točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:
(3)   u članku 3. stavku 5. točke (b) i (c) zamjenjuju se sljedećim:
(b)  državljani trećih zemalja koji imaju valjanu dozvolu boravka koju je izdala država članica koja ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe ili država članica koja još ne primjenjuje u potpunosti odredbe schengenske pravne stečevine ili državljani trećih zemalja koji imaju jedu od valjanih dozvola boravka iz Priloga V. koju je izdala Andora, Kanada, Japan, San Marino ili Sjedinjene Američke Države kojom se nositelju jamči bezuvjetan ponovni prihvat, ili imaju dozvolu boravka za karipsko područje Kraljevine Nizozemske, (Aruba, Curaçao, Sint Maarten, Bonaire, Sint Eustatius i Saba);
(c)  državljani trećih zemalja koji imaju valjanu vizu za državu članicu koja ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe, ili za državu članicu koja još ne primjenjuje u potpunosti odredbe schengenske pravne stečevine, ili za zemlju koja je stranka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru, ili za Kanadu, Japan ili Sjedinjene Američke Države, ili nositelji valjane vize za karipsko područje Kraljevine Nizozemske (Aruba, Curaçao, Sint Maarten, Bonaire, Sint Eustatius i Saba), kad putuju u zemlju koja je izdala vizu ili koju drugu treću zemlju ili kad se nakon što su iskoristili vizu vraćaju iz zemlje koja je izdala vizu;”;
Amandman 28.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 5. – stavak 1.b
(b)   ako posjet uključuje više od jednog odredišta, ili ako se planira više odvojenih posjeta u razdoblju od dva mjeseca, država članica čije je državno područje glavno odredište posjeta u smislu duljine boravka, izračunate u danima; ili”;
(b)   ako posjet uključuje više od jednog odredišta, ili ako se planira više odvojenih posjeta u razdoblju od dva mjeseca, država članica u kojoj se nalazi organizacija ili poduzeće domaćin, ako je to primjenjivo, ili država članica čije je državno područje glavno odredište posjeta u smislu duljine boravka, izračunatog u danima ili, ako se ne može utvrditi glavno odredište, država članica preko čije vanjske granice podnositelj zahtjeva namjerava ući na područje država članica;
Amandman 29.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.a (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 5. – stavak 2.a (novi)
(5a)  U članku 5. umeće se sljedeći stavak:
„2a. Ako država članica koja je nadležna u skladu s točkom (a) ili točkom (b) stavka 1. nije nazočna i nije zastupana u trećoj zemlji u kojoj podnositelj predaje zahtjev u skladu s člankom 10., podnositelj ima pravo podnijeti zahtjev:
(a)  u konzulatu jedne od država članica koje su odredište planiranog posjeta,
(b)  u konzulatu države članice prvog ulaska, ako nije primjenjiva točka (a),
(c)  u svim drugim slučajevima u konzulatima bilo koje države članice koji se nalaze u zemlji u kojoj podnositelj predaje zahtjev.
Ako je konzulat države članice koja je nadležna u skladu sa stavkom 1. ili konzulat države članice iz prvog podstavka ovog stavka udaljen više od 500 km od mjesta boravka podnositelja zahtjeva ili ako bi za povratno putovanje javnim prijevozom od mjesta boravka bilo potrebno noćenje i ako se konzulat druge države članice nalazi na manjoj udaljenosti od mjesta boravka podnositelja zahtjeva, podnositelj zahtjeva ima pravo predati zahtjev u konzulatu te države članice.”;
Amandman 30.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 5.b (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 5. – stavak 2.b (novi)
(5b)  U članku 5. umeće se sljedeći stavak:
„2.b Ako je država članica koja je nadležna u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 2. s drugom državom članicom zaključila ugovor o zastupanju u skladu s člankom 8. kako bi ta druga država članica u njezino ime razmotrila zahtjeve i izdala vize, podnositelj predaje svoj zahtjev u konzulatu države članice zastupateljice.”;
Amandman 31.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6.– podtočka -a (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 8. – stavak 1.
1.  Država članica može izraziti spremnost da zastupa drugu državu članicu koja je nadležna u skladu s člankom 5. u svrhu razmatranja zahtjeva i izdavanja viza u ime te druge države članice. Država članica također može u ograničenom opsegu zastupati drugu državu članicu samo za prikupljanje zahtjeva i uzimanje biometrijskih podataka.
1.  Ne dovodeći u pitanje članak 6., država članica može izraziti spremnost da zastupa drugu državu članicu koja je nadležna u skladu s člankom 5. u svrhu razmatranja zahtjeva i izdavanja viza u ime te druge države članice. Država članica također može u ograničenom opsegu zastupati drugu državu članicu samo za prikupljanje zahtjeva i uzimanje biometrijskih podataka.”;
Amandman 32.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 6. – podtočka ba (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 8 – stavak 6.
(ba)   Članak 8. stavak 6. mijenja se kako slijedi:
6.  Radi osiguranja da loša prometna infrastruktura ili velike udaljenosti u posebnim regijama ili zemljopisnim područjima ne prouzroče nepotrebne napore podnositeljima zahtjeva da dođu do konzulata, države članice koje nemaju svoje konzulate u toj regiji ili području nastojat će zaključiti ugovore o zastupanju s državama članicama koje imaju konzulate u toj regiji ili području.
6.  Radi osiguranja da loša prometna infrastruktura ili velike udaljenosti u posebnim regijama ili zemljopisnim područjima ne prouzroče nepotrebne napore podnositeljima zahtjeva da dođu do konzulata, države članice koje nemaju svoje konzulate u toj regiji ili području nastojat će zaključiti ugovore o zastupanju s državama članicama koje imaju konzulate u toj regiji ili području kako bi se suzbila diskriminacija državljana trećih zemalja zbog neravnopravnog pristupa konzularnim uslugama.
Takvi se sporazumi mogu sklopiti i s predstavništvom države članice EU-a u susjednoj zemlji dotične treće zemlje ako je bliža domu podnositelja zahtjeva.”
Amandman 33.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7. − podtočka a
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 9. – stavak 1.
„Zahtjevi se mogu podnijeti najranije šest mjeseci, a za pomorce koji obavljaju svoje dužnosti najranije devet mjeseci prije početka planiranog posjeta, te u pravilu najkasnije 15 kalendarskih dana prije početka planiranog posjeta.;
„Zahtjevi se mogu podnijeti najranije devet mjeseci prije početka planiranog posjeta, te u pravilu najkasnije 15 kalendarskih dana prije početka planiranog posjeta. U opravdanim hitnim pojedinačnim slučajevima, među ostalim kad je to potrebno iz poslovnih razloga, humanitarnih razloga, zbog nacionalnog interesa ili međunarodnih obveza, konzulat može ukinuti navedeni rok od 15 kalendarskih dana.;
Amandman 34.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka aa (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 9. – stavak 3.
(aa)   Članak 9. stavak 3. mijenja se kako slijedi:
U slučajevima kad je opravdano hitno postupanje, konzulat može podnositeljima zahtjeva dozvoliti predaju zahtjeva bez prethodno dogovorenog sastanka ili im može omogućiti da se sastanak održi odmah.
„U slučajevima kad je opravdano hitno postupanje, konzulat može podnositeljima zahtjeva dozvoliti predaju zahtjeva bez prethodno dogovorenog sastanka ili im može omogućiti da se sastanak održi odmah.
U elektroničkom postupku predviđa se pravno sredstvo, u slučaju da u roku od jednog mjeseca od podnošenja zahtjeva ne stigne odgovor, koje u svakom slučaju omogućuje razmatranje zahtjeva.”
Amandman 35.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 7. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 9. – stavak 4. – točka aa (nova)
(aa)  zakonski predstavnici podnositelja zahtjeva
Amandman 36.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 8. − podtočka a
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 10. – stavak 1.
„Podnositelji zahtjev podnose osobno radi uzimanja otisaka prstiju u skladu s člankom 13. stavcima 2. i 3. te stavkom 7. točkom (b).;
Ne dovodeći u pitanje odredbe članaka 13., 42., 43. i 45. podnositelji zahtjev mogu podnijeti osobno ili elektroničkim putem.
Amandman 37.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 9.a (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 13. – stavak 2. – podstavak 1.a (novi)
(9a)  U članku 13. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:
„Ne dovodeći u pitanje stavak 3., vanjski pružatelj usluge ne mora tražiti od podnositelja zahtjeva da se osobno pojavi radi svakog zahtjeva kako bi se svaki put prikupili biometrijski podaci. Kako bi se vanjskim pružateljima usluga omogućilo da provjere biometrijske podatke, podnositelju zahtjeva izdaje se potvrda nakon prikupljanja biometrijskih podataka.”;
Amandman 38.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 10. − podtočka a
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 14. – stavak 4. – podstavak 1.
4.  Države članice mogu zatražiti od podnositelja da podnesu dokaz o plaćanju troškova ili privatnom smještaju ili oba ispunjavanjem obrasca koji sastavlja svaka država članica. Taj obrazac posebno navodi:
4.  Države članice mogu zatražiti od podnositelja da podnesu dokaz o plaćanju troškova ili privatnom smještaju ili oba ispunjavanjem obrasca koji sastavlja Komisija. Taj obrazac posebno navodi:
Amandman 39.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 10. − podtočka a
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 14. – stavak 4. – podstavak 2.
Osim službenog/službenih jezika države članice, obrazac mora biti sastavljen na barem još jednom drugom službenom jeziku institucija Unije. Uzorak obrasca dostavlja se Komisiji.
Komisija donosi obrazac na temelju provedbenih akata u skladu s postupkom pregleda iz članka 52. stavka 2. Obrazac se koristi za obavještavanje sponzora/osobe koja poziva o obradi njihovih osobnih podataka i o primjenjivim pravilima. Osim službenog/službenih jezika države članice, obrazac mora biti sastavljen na barem još jednom drugom službenom jeziku institucija Unije.
Amandman 40.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 11.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 15.
(11)  članak 15. mijenja se kako slijedi:
članak 15. briše se.
(a)  stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
brisanje putno zdravstvenog osiguranja
“1. Podnositelji zahtjeva za jedinstvenu vizu za jedan ulazak dokazuju da imaju odgovarajuće i valjano putno zdravstveno osiguranje koje pokriva sve troškove koji mogu nastati u vezi s: vraćanjem u domovinu iz zdravstvenih razloga, hitnom medicinskom pomoći i hitnim bolničkim liječenjem ili smrti tijekom njihova boravka na području država članica.;”
(b)  u stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
“2. Podnositelji zahtjeva za jedinstvenu vizu za višekratni ulazak dokazuju da imaju odgovarajuće i valjano putno zdravstveno osiguranje koje pokriva razdoblje prvog planiranog posjeta.;”
Amandman 41.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 12.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 16.
članak 16. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 16.
„Članak 16.
Vizna pristojba
Vizna pristojba
1.  Podnositelji plaćaju viznu pristojbu od 80 eura.”
1.  Podnositelji plaćaju viznu pristojbu od 80 eura.”
1a.   podnositelji zahtjeva čiji su podaci već uneseni u vizni informacijski sustav i čiji su biometrijski identifikatori prikupljeni u skladu s člankom 13. plaćaju viznu pristojbu od 60 EUR.
2.  Djeca od šeste do dvanaeste godine plaćaju viznu pristojbu od 40 eura;
2.  Djeca od dvanaeste do osamnaeste godine plaćaju viznu pristojbu od 40 eura.
2a.   podnositelji zahtjeva koji čine dio grupe koja putuje u sportske, kulturne ili obrazovne svrhe plaćaju viznu pristojbu od 60 EUR.
4.  Vizna se pristojba ne naplaćuje za podnositelje koji pripadaju nekoj od sljedećih kategorija:
4.  Vizna se pristojba ne naplaćuje za podnositelje koji pripadaju nekoj od sljedećih kategorija:
(a)  djeca do šest godina starosti;
(a)  djeca mlađa od dvanaest godina;
(b)  školska djeca, studenti, studenti na poslijediplomskim studijima te prateći nastavnici koji poduzimaju boravke u svrhu studija ili stručne izobrazbe;
(b)  školska djeca, studenti, studenti na poslijediplomskim studijima te prateći nastavnici koji poduzimaju boravke u svrhu studija ili stručne izobrazbe;
(c)  istraživači iz trećih zemalja koji putuju u svrhu provođenja znanstvenog istraživanja kako je utvrđeno u Preporuci br. 2005/761/EZ27 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. rujna 2005. za olakšavanje izdavanja jedinstvenih kratkotrajnih viza koje države članice izdaju za istraživače iz trećih zemalja koji putuju unutar Zajednice u svrhu provedbe znanstvenog istraživanja (21);
(c)  istraživači iz trećih zemalja, kako je određeno Direktivom Vijeća 2005/71/EZ27, koji putuju u svrhu provođenja znanstvenog istraživanja ili sudjelovanja na znanstvenom seminaru ili konferenciji;
(d)  predstavnici neprofitnih organizacija stari 25 godina ili mlađi koji sudjeluju na seminarima, konferencijama, sportskim, kulturnim ili obrazovnim događanjima koja organiziraju neprofitne organizacije.
(d)  predstavnici neprofitnih organizacija stari 25 godina ili mlađi koji sudjeluju na seminarima, konferencijama, sportskim, kulturnim ili obrazovnim događanjima koja organiziraju neprofitne organizacije.
(e)  članovi obitelji državljana Unije iz članka 5. stavka 2. Direktive 2004/38/EZ;
5.  Od obveze plaćanja vizne pristojbe mogu se osloboditi:
5.  Od obveze plaćanja vizne pristojbe mogu se osloboditi:
(a)  djeca između šest i 12 godina starosti;
(a)  djeca između dvanaest i 18 godina starosti;
(b)  nositelji diplomatskih i službenih putovnica;
(b)  nositelji diplomatskih i službenih putovnica;
(c)  sudionici seminara, konferencija, sportskih, kulturnih ili obrazovnih događanja stari 25 godina ili mlađi;
(c)  sudionici seminara, konferencija, sportskih, kulturnih ili obrazovnih događanja stari 25 godina ili mlađi;
(d)  podnositelji zahtjeva za vizu s ograničenom područnom valjanošću koja je izdana iz humanitarnih razloga, iz razloga nacionalnog interesa ili zbog međunarodnih obveza te korisnici programa Unije za preseljenje ili premještanje.”;
(e)  podnositelji zahtjeva za vize s ograničenom područnom valjanošću
6.  U pojedinačnim slučajevima, svota vizne pristojbe koja se naplaćuje, može se ne naplatiti ili umanjiti, ako to pridonosi promidžbi kulturnih ili sportskih interesa kao i interesa u području vanjske politike, razvojne politike i drugim područjima važnog javnog interesa ili iz humanitarnih razloga.
6.  U pojedinačnim slučajevima, svota vizne pristojbe koja se naplaćuje, može se ne naplatiti ili umanjiti, ako to pridonosi promidžbi kulturnih ili sportskih interesa, interesa u području vanjske politike, razvojne politike ili drugih područja važnog javnog interesa ili iz humanitarnih razloga i zbog međunarodnih obveza.”;
________________
________________
27 Direktiva Vijeća 2005/71/EZ od 12. listopada 2005. o posebnom postupku za ulazak državljana trećih zemalja u svrhu znanstvenog istraživanja (SL L 289, 3.11.2005., str. 15.).
27 Direktiva Vijeća 2005/71/EZ od 12. listopada 2005. o posebnom postupku za ulazak državljana trećih zemalja u svrhu znanstvenog istraživanja (SL L 289, 3.11.2005., str. 15.).
Amandman 42.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 13.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 17.
(13)  Članak 17. zamjenjuje se sljedećim:
Članak 17.
Pristojba za uslugu
1.  Vanjski pružatelj usluga iz članka 43. može naplaćivati pristojbu za uslugu. Pristojba za uslugu razmjerna je troškovima koje ima vanjski pružatelj usluga u obavljanju jednog ili više zadataka iz članka 43. stavka 6.
1.  Vanjski pružatelj usluga iz članka 43. može naplaćivati pristojbu za uslugu. Pristojba za uslugu razmjerna je troškovima koje ima vanjski pružatelj usluga u obavljanju jednog ili više zadataka iz članka 43. stavka 6.
2.  Pristojba za uslugu utvrđuje se u pravnom instrumentu iz članka 43. stavka 2.
2.  Pristojba za uslugu utvrđuje se u pravnom instrumentu iz članka 43. stavka 2.
3.  U sklopu schengenske suradnje na lokalnoj razini države članice osiguravaju da pristojba za uslugu naplaćena podnositelju valjano odražava uslugu koju nudi vanjski pružatelj usluga te da je prilagođena lokalnim okolnostima. Isto tako, one će nastojati uskladiti pristojbu za uslugu koja se primjenjuje.
4.  Pristojba za uslugu ne smije prelaziti polovicu vizne pristojbe iz članka 16. stavka 1., bez obzira na moguća smanjenja ili izuzeća od naplate vizne pristojbe, kako je utvrđeno u članku 16. stavku 2., 4., 5. i 6.
4.  Pristojba za uslugu ne smije prelaziti polovicu vizne pristojbe iz članka 16. stavka 1., bez obzira na moguća smanjenja ili izuzeća od naplate vizne pristojbe, kako je utvrđeno u članku 16. stavku 2., 4., 5. i 6. Ona obuhvaća sve troškove povezane s podnošenjem zahtjeva za vizu, uključujući troškove koji nastaju kad vanjski pružatelj usluga konzulatu šalje zahtjev i putne isprave kao i troškove vraćanja putne isprave vanjskom pružatelju usluga.”
5.  Konkretna država članica/države članice zadržava mogućnost za sve podnositelje da zahtjev podnose izravno u njenim/njihovim konzulatima.
5.  Konkretna država članica/države članice zadržava mogućnost za sve podnositelje da zahtjev podnose izravno u njenim/njihovim konzulatima ili u konzulatu države članice s kojom imaju sporazum o zastupanju u skladu s člankom 40.
5.a  Podnositelju zahtjeva izdaje se potvrda nakon plaćanja pristojbe za uslugu.
Amandman 43.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 13.a (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 19. – stavak 3.
(13a)  Članak 19. – stavak 3:
Kada nadležni konzulat utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1., zahtjev nije dopušten, a konzulat bez odgode:
Kada nadležni konzulat utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1., o tome, kada je to potrebno, obavještava podnositelja, navodi nedostatke i podnositelju omogućuje da ih ispravi. Ako nedostaci nisu ispravljeni, zahtjev nije dopušten, a konzulat bez odgode:
—  vraća obrazac zahtjeva i sve isprave koje je podnositelj priložio,
—  vraća obrazac zahtjeva i sve isprave koje je podnositelj priložio,
—  uništava uzete biometrijske podatke,
—  uništava uzete biometrijske podatke,
—  vraća viznu pristojbu, te
—  vraća viznu pristojbu, te
—  ne razmatra zahtjev.
—  ne razmatra zahtjev."
Amandman 44.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 13.a (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 19. – stavak 4.
(13a)  u članku 19. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
4.  Iznimno, zahtjev koji ne ispunjava uvjete iz stavka 1. može se smatrati dopuštenim iz humanitarnih razloga ili razloga nacionalnog interesa.
4.  Iznimno, zahtjev koji ne ispunjava uvjete iz stavka 1. može se smatrati dopuštenim iz humanitarnih razloga, razloga nacionalnog interesa ili zbog međunarodnih obveza.”;
Amandman 45.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. − podtočka a
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 21. – stavak 3. – točka e
(a)  u stavku 3. točka (e) zamjenjuje se sljedećim:
(a)  u stavku 3. točka (e) briše se.
Amandman 46.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 14. – podtočka c
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 21.– stavak 8.
8.  Tijekom razmatranja zahtjeva konzulati mogu u opravdanim slučajevima obaviti razgovor s podnositeljem i zatražiti dodatne isprave.
8.  Tijekom razmatranja zahtjeva konzulati mogu u opravdanim slučajevima obaviti razgovor s podnositeljem i zatražiti dodatne isprave. Ti razgovori mogu se provoditi koristeći se modernim digitalnim alatima i sredstvima komunikacije na daljinu, kao što su govorni ili video pozivi putem interneta. Temeljna prava podnositelja zahtjeva zajamčena su tijekom postupka.
Amandman 47.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 15. – podtočka aa (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 22. – stavak 4.
(aa)  stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:
4.  Komisija informira države članice o takvim obavijestima.
4.  Komisija objavljuje takve obavijesti.”;
Amandman 48.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 16. − podtočka a
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 23. – stavak 1.
O zahtjevima se odlučuje u roku do 10 kalendarskih dana od datuma podnošenja zahtjeva koji je dopušten u skladu s člankom 19.
O zahtjevima se odlučuje u roku do 10 kalendarskih dana od datuma podnošenja zahtjeva koji je dopušten u skladu s člankom 19., ili u roku od pet kalendarskih dana za podnositelje zahtjeva za vizu čiji su podaci već uneseni u vizni informacijski sustav i čiji su biometrijski identifikatori prikupljeni u skladu s člankom 13.
Amandman 49.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 16. − podtočka a
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 23. – stavak 1. – podstavak 2.
To se razdoblje može produljiti na najviše 45 kalendarskih dana u pojedinačnim slučajevima, posebno kada je potrebno zahtjev dodatno razmotriti.
To se razdoblje može produljiti na najviše 30 kalendarskih dana u pojedinačnim slučajevima, posebno kada je potrebno zahtjev dodatno razmotriti.
Amandman 50.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 16. – podtočk aa (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 23. – stavak 2.a (novi)
(aa)  dodaje se sljedeći stavak:
„2a. Bez odgode se odlučuje o zahtjevima u opravdanim pojedinačnim hitnim slučajevima, među ostalim, kada je to potrebno iz poslovnih razloga, humanitarnih razloga, iz razloga nacionalnog interesa ili zbog međunarodnih obveza.”;
Amandman 51.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 17. – podtočka aa (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 24. – stavak 1.a (novi)
1.a  Podnositeljima za koje konzulati smatraju da ispunjavaju uvjete za ulazak i za koje ne postoje razlozi za odbijanje u smislu članka 32. izdaje se viza u skladu s ovim člankom.
Amandman 52.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 17. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 24. – stavak 2. – točka a
(a)  s rokom valjanosti od godinu dana, pod uvjetom da je podnositelj dobio i zakonito koristio tri vize unutar prethodne dvije godine;
(a)  s rokom valjanosti od godinu dana, pod uvjetom da je podnositelj dobio i zakonito koristio tri vize unutar prethodne dvije godine, a za pomorce koji obavljanju svoje dužnosti, s rokom valjanosti od jedne godine, pod uvjetom da je podnositelj zahtjeva dobio i zakonito koristio dvije vize u prethodne dvije godine;
Amandman 53.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 17. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 24.– stavak 2. – točka b
(b)  s rokom valjanosti od dvije godine, pod uvjetom da je podnositelj dobio i zakonito koristio prethodnu vizu za višekratni ulazak s rokom valjanosti od godinu dana;
(b)  s rokom valjanosti od dvije godine, ako je podnositelj u protekle dvije godine dobio vizu za višekratni ulazak s rokom valjanosti od jedne godine;
Amandman 54.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 17. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 24. – stavak 2. – točka c
(c)  s rokom valjanosti od pet godina, pod uvjetom da je podnositelj dobio i zakonito koristio prethodnu vizu za višekratni ulazak s rokom valjanosti od dvije godine.”;
(c)  s rokom valjanosti od pet godina, ako je podnositelj u protekle tri godine dobio prethodnu vizu za višekratni ulazak s rokom valjanosti od dvije godine.”;
Amandman 55.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 17. – potočka c
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 24. – stavak 2. (novi)
2.c  Iznimno od stavka 2., viza za višekratni ulazak s rokom valjanosti do pet godina može se izdati podnositeljima koji su dokazali potrebu ili opravdali namjeru da često i/ili redovito putuju pod uvjetom da su dokazali svoje poštenje i pouzdanost, osobito zakonitim korištenjem prethodnih viza, svoju financijsku situaciju u zemlji podrijetla ili svoju stvarnu namjeru da napuste područje država članica prije isteka vize koju su zatražili.
2.c  Iznimno od stavka 2., viza za višekratni ulazak s rokom valjanosti do pet godina izdaje se podnositeljima koji su dokazali potrebu ili opravdali namjeru da često i/ili redovito putuju, osobito iz poslovnih ili obiteljskih razloga, kao što su poslovni ljudi, državni službenici koji imaju službene veze s državama članicama i institucijama EU-a, predstavnici organizacija civilnog društva koji putuju zbog strukovne izobrazbe, seminara i konferencija, članovi obitelji građana Unije, članovi obitelji državljana trećih zemalja koje zakonito borave u državama članicama te pomorci, pod uvjetom da su dokazali svoje poštenje i pouzdanost, osobito zakonitim korištenjem prethodnih viza, svoju financijsku situaciju u zemlji podrijetla ili svoju stvarnu namjeru da napuste područje država članica prije isteka vize koju su zatražili.
Amandman 57.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 18.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 25.a
„Članak 25.a
„Članak 25.a
Suradnja u pogledu ponovnog prihvata
Suradnja u pogledu ponovnog prihvata
1.  Članak 14. stavak 6., članak 16. stavak 1. i stavak 5. točka (b), članak 23. stavak 1. i članak 24. stavak 2. ne primjenjuju se na kategorije podnositelja, koji su državljani treće zemlje za koju se smatra da ne surađuje u dovoljnoj mjeri s državama članicama u ponovnom prihvatu nezakonitih migranata na temelju relevantnih i objektivnih podataka u skladu s ovim člankom. Ovim se člankom ne dovode u pitanje ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju članka 24. stavka 2.d.
1.   Ovisno o razini suradnje trećih zemalja s državama članicama u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata, procijenjenoj na temelju relevantnih i objektivnih podataka, primjena članka 16. stavka 1.a i stavka 5. točke (b) te članka 24. stavka 2. može se prilagoditi za kategorije podnositelja ili sve podnositelje koji su državljani te treće zemlje, kako je navedeno u stavku 4.
Ovim se člankom ne dovode u pitanje ovlasti dodijeljene Komisiji na temelju članka 24. stavka 2.d.
2.  Komisija redovito ocjenjuje suradnju trećih zemalja u ponovnom prihvatu uzimajući u obzir posebice sljedeće pokazatelje:
2.   Komisija redovito, barem jednom godišnje, ocjenjuje suradnju predmetnih trećih zemalja u ponovnom prihvatu uzimajući u obzir posebice sljedeće pokazatelje:
(a)  broj odluka o vraćanju izdanih osobama koje nezakonito borave na području država članica iz predmetne treće zemlje;
(a)   broj državljana trećih zemalja koji su predmet upravne ili sudske odluke u skladu s Direktivom 2008/115/EZ Europskog parlamenta i Vijeća;
(b)  broj stvarno vraćenih osoba kojima je izdana odluka o vraćanju kao postotak broja odluka o vraćanju izdanih državljanima predmetne treće zemlje uključujući, prema potrebi, na temelju sporazuma Unije o ponovnom prihvatu ili bilateralnih sporazuma o ponovnom prihvatu, broj državljana trećih zemalja koji su prošli kroz njezino državno područje;
(c)  broj zahtjeva za ponovni prihvat koje je treća zemlja prihvatila kao postotak broja takvih zahtjeva koji su joj podneseni.
(b)  broj zahtjeva za ponovni prihvat koje je uputila neka država članica a treća zemlja prihvatila, kao postotak broja takvih zahtjeva koji su joj podneseni;
(c)  razinu praktične suradnje u području vraćanja u različitim fazama postupka vraćanja, poput:
i.  pravovremene pomoći u postupcima identifikacije;
ii.  dostave i prihvaćanja nužnih putnih isprava;
Komisija o rezultatima svoje ocjene izvješćuje Europski parlament i Vijeće koji raspravljaju o tom pitanju, posebno s obzirom na razinu suradnje predmetne treće zemlje u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata.
Sljedeći elementi posebno se razmatraju pri ocjenjivanju suradnje neke zemlje u pogledu ponovnog prihvata:
(a)  sudjelovanje u pilot-projektima o migracijama radne snage, čime se pridonosi odvraćanju od nezakonitih migracija;
(b)  dokazano ulaganje napora u reintegraciju vraćenih osoba i održivost vraćanja;
(c)  dokazano ulaganje napora u borbu protiv trgovine ljudima i krijumčarenja ljudi i povezanih kršenja prava time zahvaćenih osoba (sudjelovanje u aktivnostima izgradnje kapaciteta i osposobljavanja, uključujući o sprječavanju zlostavljanja i iskorištavanja).
Komisija obavješćuje Parlament o zaključcima ocjenjivanja.
3.  Država članica može obavijestiti Komisiju i o velikim i trajnim praktičnim problemima u suradnji s trećom zemljom u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata na temelju istih pokazatelja kao što su oni navedeni u stavku 2.
3.   Država članica može obavijestiti Komisiju ako primijeti velike i trajne probleme u suradnji s trećom zemljom u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata, ali i o tome da je primijećeno veliko poboljšanje u suradnji, na temelju istih pokazatelja kao što su oni navedeni u stavku 2.
4.  Komisija ispituje svaku obavijest poslanu u skladu sa stavkom 3. u roku od jednog mjeseca.
Komisija ispituje svaku takvu obavijest u roku od 15 dana. Komisija smjesta obavješćuje Parlament i Vijeće o rezultatima ispitivanja.
5.  Ako na temelju analize iz stavaka 2. i 4. utvrdi da zemlja ne surađuje dovoljno i da je stoga potrebno poduzeti mjere, Komisija može, uzimajući u obzir i cjelokupne odnose Unije s predmetnom trećom zemljom, donijeti provedbeni akt u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2.:
4.   Ako na temelju analize iz stavaka 2. i 3., uzimajući u obzir cjelokupne odnose Unije s predmetnom trećom zemljom, a posebno u pogledu suradnje u području ponovnog prihvata, te uzimajući u obzir ocjenu i ishod rasprave iz stavka 2., Komisiji utvrdi da zemlja:
(a)  o privremenoj suspenziji primjene članka 14. stavka 6., članka 16. stavka 5. točke (b), članka 23. stavka 1. ili članka 24. stavka 2. ili nekih ili svih tih odredaba na sve državljane predmetne treće zemlje ili na određene kategorije tih državljana, ili
(a)  surađuje dovoljno, Komisija donosi provedbeni akt u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2. za određene kategorije državljana ili za sve državljane predmetne treće zemlje koji podnose zahtjev za vizu na teritoriju te treće zemlje kojim se:
i.  smanjuje vizna pristojba, u skladu s člankom 16 stavkom 2;
ii.  skraćuje rok unutar kojeg se donosi odluka o zahtjevu, u skladu s člankom 23. stavkom 1.a;
iii.  produljuje razdoblje valjanosti viza za višekratni ulazak, u skladu s posljednjim podstavkom članka 24. stavka 2.; i/ili
iv.  olakšava sudjelovanje u projektima migracije radne snage;
(b)  o primjeni vizne pristojbe iz članka 16. stavka 2.a na sve državljane predmetne treće zemlje ili na određene kategorije tih državljana.
(b)  ne surađuje dovoljno, Komisija može, uzimajući u obzir i cjelokupne odnose Unije s predmetnom trećom zemljom, donijeti provedbeni akt u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 52. stavka 2.:
i.  o privremenoj izmjeni primjene ili članka 14. stavka 6. ili članka 23. stavka 1. ili privremenoj suspenziji članka 16. stavka 5. točke (b), članka 23. stavka 1., ili nekih odredbi iz tih članaka, ili članka 24. stavka 2.“
6.  Komisija na temelju pokazatelja iz stavka 2. redovito procjenjuje može li se utvrditi da je suradnja s određenom trećom zemljom u pogledu ponovnog prihvata nezakonitih migranata znatno poboljšana te, uzimajući u obzir i cjelokupne odnose Unije s predmetnom trećom zemljom, može odlučiti staviti provedbeni akt iz stavka 5. izvan snage ili ga izmijeniti.
7.  Najmanje šest mjeseci nakon stupanja na snagu provedbenog akta iz stavka 5. Komisija izvješćuje Europski parlament i Vijeće o napretku ostvarenom u suradnji s navedenom trećom zemljom u pogledu ponovnog prihvata.”
Amandman 58.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 22. – podtočka aa (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 32. – stavak 1. – točka a – podtočka vii.
(aa)   u članku 32. stavku 1. briše se točka (vii)
vii.  ne podnese dokaz da ima odgovarajuće i valjano putno zdravstveno osiguranje, ako je primjenjivo;
Amandman 59.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 22. – podtočka ab (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 32. – stavak 2.
(ab)  stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:
2.  O odluci o odbijanju i razlozima na kojima je zasnovana podnositelja se obavješćuje korištenjem standardnog obrasca iz Priloga VI.
2.  O odluci o odbijanju i razlozima na kojima je zasnovana podnositelja se obavješćuje korištenjem standardnog obrasca iz Priloga VI. na jeziku koji podnositelj razumije ili za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije.”;
Amandman 60.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 22. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 32. – stavak 3.
3.  Podnositelji kojima je viza odbijena imaju pravo žalbe kojom se u određenoj fazi postupka osigurava učinkovit pravni lijek. Žalbe se pokreću protiv države članice koja je donijela konačnu odluku o zahtjevu, a u skladu s nacionalnim pravom te države članice. Države članice dostavljaju podnositelju detaljne informacije o postupanju u slučaju žalbe, kako je navedeno u Prilogu VI.
3.  Podnositelji kojima je viza odbijena imaju pravo žalbe kojom se u određenoj fazi postupka osigurava učinkovit pravni lijek. Žalbe se pokreću protiv države članice koja je donijela konačnu odluku o zahtjevu, a u skladu s nacionalnim pravom te države članice. Rok za podnošenje žalbe je najmanje 30 kalendarskih dana. Države članice dostavljaju podnositelju detaljne informacije o postupanju u slučaju žalbe, kako je navedeno u Prilogu VI., na jeziku koji podnositelj razumije ili se opravdano pretpostavlja da razumije.;
Amandman 61.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 22. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 32. – stavak 3.a
3.a   Standardni obrazac za obavješćivanje i pružanje obrazloženja o odbijanju, poništenju ili ukidanju vize iz Priloga VI. dostupan je barem u na sljedećim jezicima:
(a)  službenom jeziku/jezicima države članice za koju se viza traži; te
(b)  službenom jeziku/jezicima zemlje domaćina.
Uz jezik/jezike iz točke (a), obrazac može biti dostupan na bilo kojem drugom službenom jeziku/jezicima institucija Europske unije.;
Prijevod toga obrasca na službeni jezik/jezike zemlje domaćina obavlja se u skladu sa schengenskom suradnjom na lokalnoj razini iz članka 48.
Amandman 62.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 22.c (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 34. – točka 7.
(22c)   u članku 34. stavak 7. mijenja se kako slijedi:
7.  Nositelj vize koja je poništena ili ukinuta ima pravo žalbe, osim ako je viza ukinuta na njegov zahtjeva u skladu sa stavkom 3. Žalbe se ulažu protiv države članice koja je donijela odluku o poništenju ili ukidanju, a u skladu s nacionalnim pravom te države članice. Države članice dostavljaju podnositelju informacije o postupanju u slučaju žalbe, kako je navedeno u Prilogu VI.
7.  Nositelj vize koja je poništena ili ukinuta ima pravo žalbe, osim ako je viza ukinuta na njegov zahtjeva u skladu sa stavkom 3. Žalbe se ulažu protiv države članice koja je donijela odluku o poništenju ili ukidanju, a u skladu s nacionalnim pravom te države članice. Države članice dostavljaju podnositelju informacije o postupanju u slučaju žalbe, kako je navedeno u Prilogu VI. Ako se primatelj poništene vize već nalazi na državnom području države članice, odluka o vraćanju ne smije se donijeti sve dok ne istekne rok za podnošenje žalbe ili dok primatelj ne bude propisno obaviješten o konačnoj odluci o žalbi.”
Amandman 63.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 22.b (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 35. – stavak 2.
(22b)  u članku 35. briše se stavak 2.
Amandman 64.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 24.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 36.a – stavak 3.
3.  Predmetna država članica uspostavlja odgovarajuće strukture i raspoređuje posebno osposobljeno osoblje za obradu zahtjeva za vizu i obavljanje svih provjera i procjena rizika kako je utvrđeno u članku 21.
3.  Predmetna država članica uspostavlja odgovarajuće strukture i raspoređuje posebno osposobljeno osoblje za obradu zahtjeva za vizu i obavljanje svih provjera i procjena rizika kako je utvrđeno u članku 21. Osoblje pohađa osposobljavanje u području upravljanja digitalnim datotekama.
Amandman 65.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 24.b (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 37. – točka 2.
(24b)   u članku 37. stavak 2. mijenja se kako slijedi:
2.  Pohranjivanje i postupanje s naljepnicama viza predmet je odgovarajućih sigurnosnih mjera radi sprječavanja prijevara ili gubitka. Svaki konzulat vodi evidenciju svojih naljepnica viza i evidentira kako je svaka naljepnica vize iskorištena.
2.  Pohranjivanje i postupanje s naljepnicama viza predmet je odgovarajućih sigurnosnih mjera radi sprječavanja prijevara ili gubitka. Svaki konzulat vodi evidenciju svojih naljepnica viza i evidentira kako je svaka naljepnica vize iskorištena. Sve prijevara ili veći gubitak moraju se prijaviti Komisiji.”
Amandman 66.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 25.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 37. – stavak 3. – podstavak 2.
Pojedinačni predmeti zahtjeva čuvaju se najmanje jednu godinu od datuma odluke o zahtjevu iz članka 23. stavka 1. ili, u slučaju žalbe, do završetka žalbenog postupka.
Pojedinačni predmeti zahtjeva čuvaju se najmanje dvije godine od datuma odluke o zahtjevu iz članka 23. stavka 1. ili, u slučaju žalbe, do završetka žalbenog postupka.
Amandman 67.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 26.a (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 38. – stavak 4.a (novi)
(26a)  U članku 38. umeće se sljedeći stavak:
„4a. Države članice jamče da podnositeljima zahtjeva za vizu u konzulatima na raspolaganju stoji postupak za pritužbu. Informacije o tom postupku pruža konzulat na svojoj internetskoj stranici ili, po potrebi, vanjski pružatelj usluga.”; Države članice jamče da se vodi evidencija o pritužbama.”;
Amandman 68.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 26.b (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 39. – stavak 1.
(26b)   u članku 39. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
1.  Konzulati država članica osiguravaju da podnositelji zahtjeva budu ljubazno primljeni.
1.  Konzulati država članica osiguravaju da podnositelji zahtjeva budu ljubazno primljeni. Postupcima za prihvat podnositelja zahtjeva i za obradu njihovih zahtjeva trebalo bi na odgovarajući način poštovati ljudsko dostojanstvo i temeljna prava, kako je navedeno u Povelji Europske unije o temeljnim pravima i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Zahtjeve za vizu treba obrađivati na nediskriminirajući i profesionalan način i pritom se s poštovanjem odnositi prema podnositeljima zahtjeva.
Amandman 88
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 26.c (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 39.– stavak 3.
(26c)  U članku 39. stavak 3. mijenja se kako slijedi:
3.  U obavljanju svojih poslova konzularno osoblje ne smije diskriminirati osobe na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invalidnosti, dobi ili seksualne orijentacije
„U obavljanju svojih poslova konzularno osoblje ne smije diskriminirati osobe na temelju nacionalnosti, spola, porijekla, vjere ili pretpostavljene vjere, uvjerenja , invalidnosti, dobi ili seksualne orijentacije.”
Amandman 70.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 29. – podtočka d
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 43. – stavak 9.
9.  Države članice odgovorne su za poštovanje pravila o zaštiti osobnih podataka i osiguravaju da nadzorna tijela za zaštitu podataka nadziru vanjskog pružatelja usluga u skladu s člankom 51. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679.”;
9.  Predmetne Države članice odgovorne su i dalje za poštovanje pravila, uključujući u pogledu poštovanja temeljnih prava, a posebno načela nediskriminacije i zaštite osobnih podataka, te osiguravaju da nadzorna tijela za zaštitu podataka nadziru vanjskog pružatelja usluga u skladu s člankom 51. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679.”;
Amandman 71.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 33. – podtočka b
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 48. – stavak 1.a – točka (c)
(c)  osiguravanju zajedničkog prijevoda obrasca zahtjeva, ako je to potrebno;
(c)  osiguravanju zajedničkog prijevoda obrasca zahtjeva te standardnog obrasca za obavještavanje i pružanje obrazloženja o odbijanju, poništenju ili ukidanju vize, ako je to potrebno;
Amandman 72.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 33. – podtočka d
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 48. – stavak 3. – točka (b) . (vi.)
vi.  trendovima u odbijanju viza;
vi.  trendovima u odbijanju viza i razlozima odbijanja;
Amandman 73.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 33. – podtočka d
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 48. – stavak 3. – točka d
(d)  informacije o osiguravajućim društvima koja nude odgovarajuće putno zdravstveno osiguranje, uključujući provjeravanje vrste pokrića i mogući udio vlastitog sudjelovanja.”;
Briše se.
Amandman 74.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 34.a (nova)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 49.
(34a)   Članak 49. mijenja se kako slijedi:
Članak 49.
Članak 49.
Odredbe o olimpijskim i paraolimpijskim igrama
Odredbe o olimpijskim i paraolimpijskim igrama i međunarodnim sportskim natjecanjima visoke razine
Države članice koje su domaćini olimpijskih i paraolimpijskih igara primjenjuju posebne postupke i uvjete koji olakšavaju izdavanje viza iz Priloga XI.
Države članice koje su domaćini olimpijskih i paraolimpijskih igara i drugih međunarodnih sportskih natjecanja visoke razine primjenjuju posebne postupke i uvjete koji olakšavaju izdavanje viza iz Priloga XI.
Amandman 75.
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1. – točka 35.
Uredba (EZ) br. 810/2009
Članak 50.b – stavak 1.
1.  Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. Prilikom priopćenja delegiranog akta Europskom parlamentu i Vijeću navode se razlozi za primjenu hitnog postupka.
1.  Delegirani akti doneseni na temelju ovog članka stupaju na snagu bez odgode i primjenjuju se sve dok nije podnesen nikakav prigovor u skladu sa stavkom 2. Priopćenje o delegiranom aktu Europskom parlamentu i Vijeću upućuje se istovremeno i bez odgode, a u njemu se navode razlozi za primjenu hitnog postupka.
Amandman 76.
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1.
1.  Tri godine nakon [datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija izrađuje izvješće o ocjeni primjene ove Uredbe. Ta sveukupna ocjena uključuje razmatranje rezultata postignutih ciljeva i provedbe odredaba ove Uredbe.
1.  Dvije godine nakon [datuma stupanja na snagu ove Uredbe] Komisija izrađuje izvješće o ocjeni primjene ove Uredbe. Ta sveukupna ocjena uključuje razmatranje rezultata postignutih ciljeva i provedbe odredaba ove Uredbe.
Amandman 77.
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 2.a (novi)
2.a   Najkasnije godinu dana od [dana stupanja na snagu ove Uredbe], Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o ocjeni napretka ukidanja naljepnica viza i uvođenja digitalne vize kojom će se omogućiti izdavanje schengenske vize jednostavnim unošenjem u VIS te slanjem elektroničke obavijesti podnositelju zahtjeva.
Amandman 78.
Prijedlog uredbe
Prilog IV.a (novi)
Uredba (EZ) br. 810/2009
Prilog XI.
POSEBNI POSTUPCI I UVJETI ZA OLAKŠANO IZDAVANJE VIZA ČLANOVIMA OLIMPIJSKE OBITELJI KOJI SUDJELUJU NA OLIMPIJSKIM I PARAOLIMPIJSKIM IGRAMA
POSEBNI POSTUPCI I UVJETI ZA OLAKŠANO IZDAVANJE VIZA ČLANOVIMA OLIMPIJSKE I SPORTSKE OBITELJI KOJI SUDJELUJU NA OLIMPIJSKIM IGRAMA, PARAOLIMPIJSKIM IGRAMA I SPORTSKIM NATJECANJIMA VISOKE RAZINE

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0434/2018).


Zajednički sustav poreza na dodanu vrijednost u pogledu privremene primjene općeg mehanizma obrnutog oporezivanja na isporuke robe i usluga iznad određenog praga *
PDF 161kWORD 53k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 11. prosinca 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost u pogledu privremene primjene općeg mehanizma obrnutog oporezivanja na isporuke robe i usluga iznad određenog praga (COM(2016)0811 – C8-0023/2017 – 2016/0406(CNS))
P8_TA(2018)0496A8-0418/2018

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2016)0811),

–  uzimajući u obzir članak 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0023/2017),

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0418/2018),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  Kako bi se ograničio rizik od preusmjeravanja prijevara među državama članicama, svim državama članicama koje ispunjavaju određene kriterije u pogledu razine prijevara, posebno kružnih prijevara, i koje mogu dokazati da se drugim kontrolnim mjerama ne mogu dostatno boriti protiv tih prijevara, trebalo bi odobriti primjenu GRCM-a.
(4)  Kako bi se ograničio rizik od preusmjeravanja prijevara među državama članicama, svim državama članicama koje ispunjavaju određene kriterije u pogledu razine prijevara, posebno kružnih prijevara, i koje mogu dokazati da se drugim kontrolnim mjerama ne mogu dostatno boriti protiv tih prijevara, trebalo bi odobriti primjenu GRCM-a. Usto bi morale dokazati da je procijenjeni dobitak od ispunjenja poreznih obveza i ubiranja poreza koji se očekuje kao posljedica uvođenja GRCM-a veći od procijenjenog ukupnog dodatnog opterećenja za poduzeća i porezne uprave te da poduzeća i porezne uprave neće snositi troškove koji su viši od onih koji nastaju primjenom drugih kontrolnih mjera.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)  Osim toga, i susjednim državama članicama koje se suočavaju s ozbiljnim rizikom od preusmjeravanja prijevara na svoje državno područje zbog odobravanja tog mehanizma u drugoj državi članici trebalo bi omogućiti primjenu GRCM-a ako bi druge kontrolne mjere bile nedostatne za suzbijanje rizika od tih prijevara.
Briše se.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)  Ako se države članice odluče za GRCM trebale bi ga primjenjivati na sve isporuke robe i usluga iznad utvrđenog praga po računu. GRCM ne bi trebao biti ograničen na određeni sektor.
(6)  Ako se države članice odluče za GRCM, trebale bi ga primjenjivati na sve isporuke robe i usluga koje nisu prekogranične iznad utvrđenog praga po transakciji. GRCM ne bi trebao biti ograničen na određeni sektor.
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7.a)  Kako bi se moglo ocijeniti dovodi li uvođenje GRCM-a u jednoj državi članici do preusmjeravanja prijevara prema drugim državama članicama i kako bi se mogla procijeniti razina mogućih poremećaja u funkcioniranju unutarnjeg tržišta, prikladno je osigurati posebnu obvezu razmjene informacija među državama članicama koje primjenjuju GRCM i ostalim državama članicama. Sve takve razmjene informacija trebale bi podlijegati primjenjivim odredbama o zaštiti osobnih podataka i povjerljivosti. Tim odredbama predviđena su izuzeća i ograničenja radi zaštite interesa država članica i Unije u području oporezivanja.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 1. – podstavak 1.
Odstupajući od članka 193., države članice do 30. lipnja 2022. mogu općim mehanizmom obrnute naplate (GRCM) odrediti da je osoba odgovorna za plaćanje PDV-a porezni obveznik kojem se isporučuju roba i usluge iznad praga od 10 000 EUR po računu.
Odstupajući od članka 193., države članice do 30. lipnja 2022. mogu općim mehanizmom obrnute naplate (GRCM) odrediti da je osoba odgovorna za plaćanje PDV-a porezni obveznik kojem se isporučuju roba i usluge iznad praga od 25 000 EUR po računu.
Amandman 6
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 1. – podstavak 2. − točka a
(a)  njezin jaz PDV-a , izražen kao postotak ukupne porezne obveze u pogledu PDV-a, mora biti najmanje 5 posto veći od srednje vrijednosti jaza PDV-a u Zajednici;
(a)  u skladu s metodom i podacima navedenima u završnom izvješću za 2016. od 23. kolovoza 2016. o jazu PDV-a koje je objavila Komisija, zabilježila je 2014. jaz PDV-a, izražen kao postotak ukupne porezne obveze u pogledu PDV-a, najmanje 15 postotnih bodova veći od srednje vrijednosti jaza PDV-a u Zajednici;
Amandman 7
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 1. – podstavak 2. – točka b
(b)  razina kružnih prijevara unutar ukupnog jaza PDV-a mora biti viša od 25 % te
(b)  u godini obuhvaćenoj izvješćem iz točke (a), na temelju procjene učinka koja je priložena zakonodavnom prijedlogu za taj članak, razina kružnih prijevara unutar ukupnog jaza PDV-a mora biti viša od 25 % te
Amandman 8
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 1. – podstavak 2. – točka c.
(c)  mora dokazati da druge kontrolne mjere nisu dostatne za borbu protiv kružnih prijevara na njezinu državnom području.
(c)  mora dokazati da druge kontrolne mjere nisu dostatne za borbu protiv kružnih prijevara na njezinu državnom području, konkretno navodeći primijenjene kontrolne mjere i konkretne razloge za njihov manjak učinkovitosti, kao i razloge zbog kojih se upravna suradnja u području PDV-a pokazala nedostatnom; te
Amandman 9
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 1. – podstavak 2. – točka ca (nova)
(ca)  mora dokazati da je procijenjeni dobitak od ispunjenja poreznih obveza i ubiranja poreza koji se očekuje kao posljedica uvođenja GRCM-a najmanje 25 % veći od procijenjenog ukupnog dodatnog opterećenja za poduzeća i porezne uprave; te
Amandman 10
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 1. – podstavak 2. – točka cb (nova)
(cb)  mora dokazati da poduzeća i porezne uprave zbog uvođenja GRCM-a neće snositi troškove koji su viši od onih koji nastaju primjenom drugih kontrolnih mjera.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 1. – podstavak 3.
Države članice zahtjevu iz stavka 4. prilažu izračun jaza PDV-u u skladu s metodom i podacima dostupnima u najnovijem izvješću o jazu PDV-u, koji objavljuje Komisija.
Države članice zahtjevu iz stavka 4. prilažu izračun jaza PDV-a u skladu s metodom i podacima dostupnima u izvješću o jazu PDV-a, koji je objavila Komisija, kako je navedeno u drugom podstavku točki (a).
Amandman 12
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 2.
2.  Do 30. lipnja 2022. država članica može odrediti da je osoba odgovorna za plaćanje PDV-a porezni obveznik kojem se isporučuju roba i usluge iznad praga od 10 000 EUR po računu ako ta država članica:
Briše se.
(a)  ima zajedničku granicu s državom članicom kojoj je odobrena primjena GRCM-a;
(b)  dokaže da postoji ozbiljan rizik od preusmjeravanja prijevara na njezino državno područje zbog odobravanja GRCM-a toj državi članici te
(c)  dokaže da druge kontrolne mjere nisu dostatne za borbu protiv prijevara na njezinu državnom području.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 3.
3.  Države članice koje primjenjuju GRCM utvrđuju primjerene i učinkovite obveze elektroničkog izvješćivanja za sve porezne obveznike, prije svega za porezne obveznike koji isporučuju ili primaju robu ili usluge na koje se mehanizam primjenjuje.
3.  Države članice koje primjenjuju GRCM utvrđuju primjerene i učinkovite obveze elektroničkog izvješćivanja za sve porezne obveznike, prije svega za porezne obveznike koji isporučuju ili primaju robu ili usluge na koje se taj mehanizam primjenjuje, kako bi se osiguralo učinkovito funkcioniranje i praćenje primjene GRCM-a.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 4. – podstavak 1. − točka a
(a)  detaljno obrazloženje da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ili 2.;
(a)  detaljno obrazloženje da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1.; i
Amandman 15
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 4. – podstavak 1. – točka b
(b)  datum početka primjene GRCM-a i razdoblje koje obuhvaća;
(b)  datum početka primjene GRCM-a i razdoblje koje obuhvaća; i
Amandman 16
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 4. – podstavak 1. – točka c.
(c)  mjere koje će se poduzeti kako bi se porezne obveznike obavijestilo o uvođenju mogućnosti primjene GRCM-a te
(c)  mjere koje će se poduzeti kako bi se porezne obveznike obavijestilo o uvođenju mogućnosti primjene GRCM-a te
Amandman 17
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 4. – podstavak 1. – točka d
(d)  detaljan opis popratnih mjera iz stavka 3.
(d)  detaljan opis popratnih mjera iz stavka 2.
Amandman 18
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 7. – podstavak 1.
Države članice koje primjenjuju GRCM podnose privremeno izvješće Komisiji najkasnije dvije godine nakon početka primjene GRCM-a. To izvješće sadržava detaljnu procjenu učinkovitosti GRCM-a.
Države članice koje primjenjuju GRCM dostavljaju u elektroničkom obliku svim državama članicama:
(a)  imena osoba protiv kojih se, unutar dvanaest mjeseci prije datuma početka primjene GRCM-a, vodi postupak, kazneni ili upravni, zbog prijevara u vezi s PDV-om
(b)  imena osoba, u slučaju pravnih osoba i imena njihovih direktora, čiji je upis u sustav PDV-a u toj državi članici izbrisan nakon uvođenja GRCM-a te
(c)  imena osoba, u slučaju pravnih osoba i imena njihovih direktora, koje nakon uvođenja GRCM-a nisu prijavile PDV za dva uzastopna porezna razdoblja.
Informacije iz točaka (a) i (b) podnose se najkasnije tri mjeseca nakon uvođenja GRCM-a i ažuriraju svaka tri mjeseca nakon toga. Informacije iz točke (c) podnose se najkasnije devet mjeseci od uvođenja GRCM-a i ažuriraju svaka tri mjeseca nakon toga.
Države članice koje primjenjuju GRCM podnose privremeno izvješće Komisiji najkasnije jednu godinu nakon početka primjene GRCM-a. To izvješće sadržava detaljnu procjenu učinkovitosti GRCM-a.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 8. – podstavak 1.
Države članice koje ne primjenjuju mehanizam najkasnije 30. lipnja 2019. podnose privremeno izvješće Komisiji u pogledu učinka koji primjena GRCM-a u drugim državama članicama ima na njihovu državnom području ako se GRCM do tada primjenjuje najmanje godinu dana u nekoj državi članici.
Države članice koje ne primjenjuju taj mehanizam podnose privremeno izvješće Komisiji u pogledu učinka koji primjena GRCM-a u drugim državama članicama ima na njihovo državno područje. Takvo se izvješće podnosi Komisiji u roku od tri mjeseca nakon što prođe jedna godina od početka primjenjivanja GRCM-a u nekoj državi članici.
Amandman 20
Prijedlog direktive
Članak 1. – stavak 1.
Direktiva 2006/112/EZ
Članak 199.c – stavak 10. – točka a
(a)  kretanje jaza PDV-a;
Briše se.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 2.
Primjenjuje se do 30. rujna 2022.
Primjenjuje se do 30. lipnja 2022.

Puna primjena odredaba schengenske pravne stečevine u Bugarskoj i Rumunjskoj
PDF 131kWORD 54k
Rezolucija Europskog parlamenta od 11. prosinca 2018. o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Bugarskoj i Rumunjskoj: ukidanje provjera osoba na unutarnjim kopnenim, morskim i zračnim granicama (2018/2092(INI))
P8_TA(2018)0497A8-0365/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Protokol o uključivanju schengenske pravne stečevine u okvir Europske unije (11997D/PRO/02),

–  uzimajući u obzir članak 4. stavak 2. Akta o pristupanju Europskoj uniji iz 2005.,

–  uzimajući u obzir nacrte odluka Vijeća o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj od 29. rujna 2010. (14142/2010) i od 8. srpnja 2011. (14142/1/2010),

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća o okviru za punu primjenu odredaba schengenske pravne stečevine u Republici Bugarskoj i u Rumunjskoj od 7. prosinca 2011. (14302/3/11),

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 8. lipnja 2011. o nacrtu odluke Vijeća o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj(1),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove od 9. i 10. lipnja 2011., 22. i 23. rujna 2011., 25. i 26. listopada 2012., 7. i 9. ožujka 2013., i 5. i 6. prosinca 2013.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. listopada 2011. o pristupanju Bugarske i Rumunjske schengenskom području(2),

–  uzimajući u obzir osmo polugodišnje izvješće Komisije o funkcioniranju schengenskog područja od 15. prosinca 2015. (COM(2015) 0675),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. svibnja 2018. o godišnjem izvješću o funkcioniranju schengenskog područja(3),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (EU) 2017/1908 od 12. listopada 2017. o provedbi određenih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na vizni informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj(4),

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća od 18. travnja 2018. o provedbi preostalih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj (15820/1/2017),

–  uzimajući u obzir svoju Zakonodavnu rezoluciju od 13. lipnja 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o provedbi preostalih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u Republici Bugarskoj i Rumunjskoj(5),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0365/2018),

A.  budući da su Bugarska i Rumunjska prihvatile schengensku pravnu stečevinu prilikom pristupanja u Europsku uniju 2007.; budući da je Bugarska 2008. izdala svoju izjavu o spremnosti da pokrene evaluacije koje provodi Radna skupina za schengensku evaluaciju (SCH-EVAL), čiji su članovi stručnjaci iz država članica Schengena; budući da je Rumunjska 2007. i 2008. izdala svoju izjavu o spremnosti da pokrene evaluacije koje provodi skupina SCH-EVAL;

B.  budući da su stručnjaci SCH-EVAL-a i Vijeće u svojim odlukama od 9. i 10. lipnja 2011. potvrdili završetak evaluacije provedbe schengenske pravne stečevine za Bugarsku i Rumunjsku i pripremljenost tih dviju država za provedbu svih odredaba schengenske pravne stečevine; budući da je Vijeće u svojem Nacrtu odluke od 8. srpnja 2011. potvrdilo da su nužni uvjeti za primjenu odredaba schengenske pravne stečevine ispunjeni u svim područjima, odnosno u pogledu zaštite podataka, zračnih granica, kopnenih granica, policijske suradnje, Schengenskog informacijskog sustava, morskih granica i viza; budući da je, osim izazova u pogledu upravljanja vanjskim granicama Europske unije, završetak evaluacije provedbe schengenske pravne stečevine doveo do toga da obje zemlje iz temelja restrukturiraju svoje sustave nadzora granica i ulože u povećanje kapaciteta svojih tijela za izvršavanje zakonodavstva; budući da je u skladu s Aktom o pristupanju Europskoj uniji iz 2005. uspješan završetak evaluacije provedbe schengenske pravne stečevine jedini preduvjet za punu primjenu schengenske pravne stečevine, uključujući ukidanje provjera osoba na unutarnjim kopnenim, morskim i zračnim granicama; budući da su čelnici država i vlada u Vijeću u brojnim prigodama potvrdili da su Bugarska i Rumunjska pripremljene za potpunu primjenu schengenske pravne stečevine, kao što su i Komisija i Parlament, u najskorije vrijeme u Komunikaciji Komisije od 27. rujna 2017. i Rezoluciji Parlamenta od 30. svibnja 2018.;

C.  budući da je Vijeće u svojem Nacrtu odluke od 29. rujna 2010. predložilo punu primjenu schengenske pravne stečevine u Bugarskoj i Rumunjskoj te ukidanje provjera osoba na unutarnjim kopnenim, morskim i zračnim granicama; budući da je u svojoj Zakonodavnoj rezoluciji od 8. lipnja 2011. Parlament odobrio tu odluku i zatražio od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako je namjerava bitno izmijeniti;

D.  budući da je Predsjedništvo Vijeća u rujnu 2011. predstavilo prijedlog za djelomičnu primjenu odredaba schengenske pravne stečevine u Bugarskoj i Rumunjskoj, odnosno ukidanje provjera osoba samo na unutarnjim morskim i zračnim granicama, te istodobno predvidjelo odvojenu odluku u kasnijoj fazi u vezi s kopnenim granicama;

E.  budući da je Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove u nekoliko navrata potvrdilo svoju posvećenost donošenju daljnjih odluka o ukidanju provjera osoba na unutarnjim granicama za Bugarsku i Rumunjsku na temelju pristupa u dva koraka; budući da je donošenje te odluke Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove više puta odgođeno;

F.  budući da je Odlukom Vijeća od 12. listopada 2017. Bugarskoj i Rumunjskoj dodijeljen pasivni pristup Viznom informacijskom sustavu; budući da je u svojem Nacrtu odluke od 18. travnja 2018. Vijeće predložilo punu provedbu preostalih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u objema državama članicama;

G.  budući da ni Aktom o pristupanju Europskoj uniji iz 2005. ni mehanizmom evaluacije provedbe schengenske pravne stečevine nisu predviđeni različiti vremenski okviri za ukidanje provjera osoba na unutarnjim kopnenim, morskim i zračnim granicama; budući da su sva prijašnja proširenja schengenskog područja bila utvrđena jednim zakonskim aktom;

H.  budući da se schengenskim prostorom, jednim od najvećih postignuća Europske unije, jedinstvenim po svom uređenju, omogućuje slobodno kretanje ljudi u unutarnjim schengenskim granicama; budući da je to ostvareno na temelju različitih kompenzacijskih mjera, kao što su uspostava Schengenskog informacijskog sustava, za poticanje veće razmjene informacija, kao i osnivanje evaluacijskog mehanizma za provjeru provedbe schengenske pravne stečevine u državama članicama te jačanje uzajamnog povjerenja u funkcioniranje schengenskog prostora;

I.  budući da održavanje graničnih kontrola na unutarnjim granicama Unije ili ponovno uvođenje takvih kontrola u schengenskom prostoru ima ozbiljne posljedice za život europskih građana i svih onih koji imaju koristi od načela slobodnog kretanja unutar EU-a te ozbiljno ugrožava njihovo povjerenje u europske institucije i europsku integraciju; budući da to za sobom povlači izravne operativne troškove i troškove ulaganja za prekogranične radnike, turiste, cestovne prijevoznike tereta i javnu upravu, što vrlo negativno utječe na gospodarstva država članica i funkcioniranje unutarnjeg tržišta Unije; budući da održavanje unutarnjih graničnih kontrola za Bugarsku i Rumunjsku negativno utječe na izvoz iz država članica i uvoz u njih, kao i na prijevoz prema nekima od najvećih putničkih i teretnih luka na jugu Europe, što znači gubitak koristi i veću potrošnju; budući da se procijenjeni troškovi povezani s ponovnim uvođenjem graničnih kontrola za EU procjenjuju na između 0,05 milijardi EUR i 20 milijardi EUR jednokratnih troškova i 2 milijarde EUR godišnjih operativnih troškova(6);

J.  budući da se čini da su zadržavanje kontrola unutarnjih granica u Uniji i ponovno uvođenje takvih kontrola u schengenskom području povezani s navodnim prijetnjama javnoj politici i unutarnjoj sigurnosti, a ne s čvrstim dokazima o stvarnom postojanju opasne prijetnje; budući da ukidanje kontrola na unutarnjim granicama kao rezultat pune primjene schengenske pravne stečevine u državama članicama koje su već pristupile nije dovelo do viših stopa kriminala; budući da je proširenje schengenskoga područja iz 2007. povezano s nižim stopama kaznenih djela krađe i provale u novim i postojećim državama članicama u schengenskom području te da nije dovelo do povećanog osjećaja nesigurnosti među građanima EU-a(7);

1.  podsjeća da su Bugarska i Rumunjska 2011. godine ispunile sve nužne uvjete za punu primjenu schengenske pravne stečevine;

2.  žali zbog činjenice da sedam godina od tada Vijeće nije donijelo odluku o punoj primjeni schengenske pravne stečevine u Bugarskoj i Rumunjskoj unatoč opetovanim pozivima koje su upućivali Komisija i Parlament;

3.  smatra da je prijedlog o tome da se ukidanje provjera osoba na unutarnjim granicama razdvoji na dva zakonska akta kako bi se odredili različiti vremenski okviri za ukidanje provjera osoba na kopnenim, morskim i zračnim granicama znatan odmak od teksta Nacrta odluke Vijeća od 29. rujna 2010. koji je odobrio Parlament;

4.  podsjeća na to da Vijeće može donijeti odluku o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Bugarskoj i Rumunjskoj nakon savjetovanja s Parlamentom – obveza koja proizlazi iz članka 4. stavka 2. Akta o pristupanju iz 2005.; ponavlja poziv Vijeću da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio u svojoj Zakonodavnoj rezoluciji od 8. lipnja 2011.;

5.  izražava zabrinutost da bi uvođenje pristupa u dva koraka moglo negativno utjecati na buduće proširenje schengenskog područja; ističe da nemogućnost postizanja konsenzusa u Vijeću dovodi u pitanje jedinstvenu primjenu odredbi Ugovorâ i vjerodostojnost EU-a i trajno narušava javnu potporu zajedničkim politikama EU-a pokazivanjem nejednakog postupanja s državama članicama i uvođenjem umjetnih podjela unutar Unije; izražava zabrinutost da takve prakse doprinose rastu populizma i nacionalizma diljem kontinenta, što je glavni problem za funkcioniranje EU-a;

6.  ističe činjenicu da je slobodno kretanje osoba preko unutarnjih granica, koje je moguće zbog uvođenja schengenske pravne stečevine u pravni okvir EU-a, jedno od glavnih postignuća Unije; naglašava da manjkavosti drugih politika EU-a kao što je zajednički europski sustav azila ne bi smjele negativno utjecati na funkcioniranje i proširenje schengenskog područja;

7.  pozdravlja donošenje Odluke Vijeća od 12. listopada 2017. kojom se Bugarskoj i Rumunjskoj dodjeljuje pasivni pristup Viznom informacijskom sustavu i Prijedlog Vijeća za punu provedbu preostalih odredaba schengenske pravne stečevine koje se odnose na Schengenski informacijski sustav u objema državama članicama; žali zbog činjenice da donošenje tih odluka nije uslijedilo odmah nakon što je potvrđen uspješan završetak postupka evaluacije provedbe schengenske pravne stečevine 2011. nego je potaknuto kao ad hoc mjera kako bi se zajamčila usklađenost s preduvjetima za provedbu sustava ulaska/izlaska, za koji se očekuje da će biti operativan do 2020.; smatra da su ti zakonski akti korak naprijed prema popunjavanju nedostatka informacija između država članica koje potpuno primjenjuju schengensku pravnu stečevinu i onih koje je primjenjuju djelomično; odlučno ustraje u tome da donošenje tih akata ne bi smjelo poslužiti za daljnje odgađanje ukidanja provjera osoba na unutarnjim kopnenim, morskim i zračnim granicama; napominje da će s usvajanjem tih odluka Bugarska i Rumunjska dijeliti sve odgovornosti i obveze, ali ne i sve koristi punog članstva u schengenskom području;

8.  naglašava da schengenska pravna stečevina nije osmišljena kako bi se prilagođavala državama članicama s različitim pravnim statusima; skreće pozornost na činjenicu da je duže nedjelovanje Vijeća stvorilo potrebu za tim da se u pogledu informacijskih sustava i sustava za upravljanje granicama u zakonodavstvu EU-a jasno razlikuju države članice koje primjenjuju schengensku pravnu stečevinu u potpunosti od onih koje je primjenjuju djelomično; izražava zabrinutost da se time pravno kodificira de facto usporedno postojanje schengenskog područja sa slobodnim kretanjem i schengenskog područja bez slobodnog kretanja, što može dovesti do problema u razmjeni informacija, zakonodavnih nedostataka i nedovoljne povezanosti pravosudnog sustava i sustava unutarnjih poslova;

9.  ističe da u pogledu potpune primjene schengenske pravne stečevine ne bi trebalo uvoditi dodatne kriterije osim uvjeta jasno utvrđenih u Aktu o pristupanju iz 2005. ili raditi poveznice s drugim mehanizmima i politikama Unije, uključujući i ne dovodeći u pitanje Mehanizam suradnje i provjere; poziva države članice da odluku o proširenju schengenskog područja donesu isključivo na temelju ispunjavanja relevantnih uvjeta za primjenu schengenske pravne stečevine nakon završetka postupka evaluacije primjene schengenske pravne stečevine;

10.  potiče Vijeće da čim prije predstavi novi nacrt odluke o punoj primjeni odredaba schengenske pravne stečevine u Bugarskoj i Rumunjskoj na temelju nacrta svoje odluke od 29. rujna 2010. (14142/2010) i jednim zakonskim aktom donese trenutnu odluku za ukidanje provjera osoba na unutarnjim kopnenim, morskim i zračnim granicama;

11.  poziva Vijeće da isti pristup primijeni na Hrvatsku te potvrdi njezino puno pristupanje schengenskom području čim Hrvatska uspješno izvrši postupak evaluacije primjene schengenske pravne stečevine i čim se ispune relevantni kriteriji;

12.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 380 E, 11.12.2012., str. 160.
(2) SL C 94 E, 3.4.2013., str. 13.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0228.
(4) SL L 269, 19.10.2017., str. 39.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0253.
(6) Walter van Ballegooij, Civil Liberties, Justice and Home Affairs aspects (Cijena nepostojanja schengenskog područja: pitanja povezana s građanskim slobodama, pravosuđem i unutarnjim poslovima), Izvješće o trošku neujedinjene Europe, Odjel za europsku dodanu vrijednost, 2016., str. 32.
(7) Ibid, str. 28. i 31.


Vojna mobilnost
PDF 147kWORD 59k
Rezolucija Europskog parlamenta od 11. prosinca 2018. o vojnoj mobilnosti (2018/2156(INI))
P8_TA(2018)0498A8-0372/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU) i Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir dokument naslovljen „Zajednička vizija, zajedničko djelovanje: jača Europa – Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije”, koji je potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku predstavila 28. lipnja 2016.,

–  uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 20. prosinca 2013., 26. lipnja 2015., 15. prosinca 2016., 9. ožujka 2017., 22. lipnja 2017., 20. studenoga 2017., 14. prosinca 2017. i 28. lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 13. studenoga 2017. i 25. lipnja 2018. o sigurnosti i obrani u kontekstu Globalne strategije EU-a,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 7. lipnja 2017. naslovljenu „Dokument za razmatranje o budućnosti europske obrane” (COM(2017)0315),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice od 10. studenoga 2017. o poboljšanju vojne mobilnosti u Europskoj uniji (JOIN(2017)0041),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice od 28. ožujka 2018. o Akcijskom planu za vojnu mobilnost (JOIN(2018)0005),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2017/2315 od 11. prosinca 2017. o uspostavi stalne strukturirane suradnje (PESCO) i utvrđivanju popisa država članica sudionica(1),

–  uzimajući u obzir Preporuku Vijeća od 6. ožujka 2018. o planu za provedbu PESCO-a(2),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća (ZVSP) 2018/340 od 6. ožujka 2018. o izradi popisa projekata koje treba razviti u okviru PESCO-a(3),

–  uzimajući u obzir zajedničke izjave predsjednikâ Europskog vijeća i Europske komisije te glavnog tajnika NATO-a od 8. srpnja 2016. i 10. srpnja 2018., zajednički niz prijedloga za provedbu zajedničkih izjava koje su Vijeće NATO-a i Vijeće EU-a podržali 6. prosinca 2016. i 5. prosinca 2017. te izvješća o napretku u provedbi tih prijedloga od 14. lipnja, odnosno 5. prosinca 2017. i 6. lipnja 2018., uključujući relevantne zaključke Vijeća,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 5. prosinca 2017. i 25. lipnja 2018. o provedbi zajedničkih izjava,

–  uzimajući u obzir Izjavu o transatlantskoj sigurnosti i solidarnosti iz Bruxellesa te Izjavu sa sastanka na vrhu NATO-a održanog u Bruxellesu, obje od 11. srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. studenoga 2016. o Europskoj obrambenoj uniji(4) i svoju Rezoluciju od 13. lipnja 2018. o odnosima EU-a i NATO-a(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2017. o provedbi zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP)(6),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove i mišljenje Odbora za promet i turizam (A8-0372/2018),

A.  budući da su u vremenu geopolitičkih previranja i degradacije strateškog okruženja temeljne vrijednosti na kojima počiva EU, kao što su demokracija, poštovanje ljudskih prava, vladavina prava, ali i međunarodni sustav koji se temelji na pravilima te europsko jedinstvo, sve više osporavani;

B.  budući da vjerodostojno odvraćanje, kao i planiranje odgovora na krizne situacije i obrana kontinentalne Europe, ovise o sposobnosti brzog i učinkovitog raspoređivanja snaga, uključujući vanjske savezničke snage;

C.  budući da je nakon 1989. „mirovna dividenda” donijela postupno smanjivanje obrambenih potreba u smislu infrastrukture i mobilnosti snaga diljem Europe;

D.  budući da EU, uz cjelovitu suradnju s NATO-om, nastoji na globalnoj razini pružati sigurnost, doprinositi održavanju mira i stabilnosti i unutar i izvan svojih granica, jamčiti sigurnost svojih građana i teritorija s pomoću jedinstvenog i širokog raspona politika, instrumenata i alata kojim raspolaže za ispunjenje tih ambicija;

E.  budući da EU u skladu s ciljevima Globalne strategije i na temelju provedbe zajedničke vanjske i sigurnosne politike povećava svoju odgovornost za vlastitu sigurnost i obranu, kao i svoju ulogu partnera u postizanju međunarodnog mira i sigurnosti, posebno u svojem susjedstvu, ali i šire, te svoju stratešku autonomiju;

F.  budući da EU mora razviti vlastitu stratešku autonomiju s pomoću učinkovite vanjske i sigurnosne politike radi održavanja mira, sprečavanja sukoba i jačanja međunarodne sigurnosti, istodobno jamčeći sigurnost svojih građana i svih uključenih u misije ZSOP-a kako bi se zaštitili interesi i obranile temeljne vrijednosti EU-a, doprinoseći pritom učinkovitom multilateralizmu;

G.  budući da EU mora biti sposoban odlučivati i djelovati neovisno o kapacitetima trećih strana, želi li izgraditi vlastitu otpornost i konsolidirati svoju stratešku autonomiju u području obrane, borbe protiv terorizma i kibersigurnosti;

H.  budući da su standardizacija i interoperabilnost u području infrastrukture i javne nabave ključni preduvjeti za postizanje strateške autonomije, obrambene Unije i djelotvorne vojne mobilnosti;

I.  budući da se efektivna vojna mobilnost može postići samo uz potpuno sudjelovanje i predanost svih država članica, uz stvarnu suradnju s NATO-om i uzimajući u obzir raspoložive resurse, potrebe i regionalne posebnosti svake pojedinačne države članice, na način koji je u skladu s relevantnim inicijativama na razini EU-a u svrhu izgradnje učinkovite europske infrastrukture za sigurnosne potrebe s pomoću usklađenih i komplementarnih projekata;

J.  budući da vojna mobilnost predstavlja strateško i operativno sredstvo podupiranja vojnog djelovanja, čime se jača strateška autonomija Unije i olakšava pružanje podrške snagama država članica te njihovo slanje i raspoređivanje, u cilju ostvarenja vojnih ambicija Unije;

K.  budući da se EU suočava s hibridnim izazovima koji dopiru s više strane, točnije s dalekog sjevera, istoka, Balkana i juga odnosno Sredozemlja; budući da bi brže i lakše raspoređivanje sredstava i dobara na tim osima (sjever – jug, zapad – istok) moglo biti ključno za vjerodostojan odgovor;

L.  budući da su se vođe saveznika na sastanku na vrhu NATO-a u Varšavi 2016. usuglasili o jačanju obrambenog stava i sposobnosti odvraćanja te su povećali spremnost snaga za brz odgovor pokretanjem „pojačane prednje prisutnosti” i „prilagođene prednje prisutnosti” kako bi ostvarili te ciljeve;

M.  budući da je vojna mobilnost konkretan korak u smjeru zadovoljavanja posebnih sigurnosnih i obrambenih potreba EU-a, te ujedno i dio ZSOP-a; budući da kolektivna sigurnost i obrana država članica EU-a i njihova sposobnost intervencije u krizama u inozemstvu u osnovi ovise o sposobnosti slobodnog i brzog kretanja savezničkih postrojbi i civilnog osoblja za upravljanje krizama, materijala i opreme preko državnih područja te izvan granica Unije; budući da su 22 države članice EU-a ujedno i NATO saveznice te da su se obvezale na kolektivnu obranu, i posjeduju jedinstven skup oružanih snaga i prometne infrastrukture; budući da se planirana ulaganja u prometnu infrastrukturu trebaju bolje uskladiti s potrebama u pogledu sigurnosti i obrane;

N.  budući da znatan broj fizičkih, pravnih i regulatornih prepreka često otežava ta kretanja, uzrokujući znatna kašnjenja i ugrožavajući njihovu svrhu, posebno u kriznim situacijama; budući da su europske vojne vježbe izvedene pod okriljem NATO-a posljednjih godina pokazale da je za uspjeh vojnih ciljeva iznimno važna prikladna prometna infrastruktura;

O.  budući da EU raspolaže širokim rasponom politika i instrumenata kojima državama članicama može pomoći da zadovolje svoje potrebe za vojnom mobilnosti i ispune svoje međunarodne obveze;

P.  budući da su Komisija i potpredsjednica Komisije/Visoka predstavnica 28. ožujka 2018. objavile Akcijski plan za vojnu mobilnost, u kojemu se iznosi raspored koraka koje trebaju poduzeti EU i njegove države članice; budući da je njegova provedba započela s utvrđivanjem zajedničkih vojnih zahtjeva za vojnu mobilnost unutar i izvan EU-a te predstavljanjem prijedloga o financiranju vojne mobilnosti s pomoću Instrumenta za povezivanje Europe u sljedećem VFO-u, čime se omogućuje financiranje projekata povezanih s dvojnom namjenom (civilnom i obrambenom) prometne infrastrukture;

Q.  budući da se u zaključcima Vijeća od 25. lipnja 2018. poziva države članice da poduzmu mjere na nacionalnoj razini kako bi se poboljšala učinkovitost vojne mobilnosti, pojednostavnila relevantna pravila i postupci u skladu s Akcijskim planom i vojnim zahtjevima za vojnu mobilnost unutar Unije i izvan nje te u skladu s nacionalnim zakonodavstvom država članica što je prije moguće, a najkasnije do 2024.;

R.  budući da je pokrenut projekt PESCO-a u pogledu vojne mobilnosti u cilju dopunjavanja aktivnosti Komisije i potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice; budući da bi ta nastojanja trebalo dopuniti još jednim projektom PESCO-a usredotočenim na mrežu logističkih centara u Europi i na potporu operacijama; budući da je za te logističke potrebe izuzetno važno omogućiti dvojnu namjenu infrastrukture; budući da su države članice preuzele i obveze u pogledu vojne mobilnosti kao dio više obvezujućih zadaća koje se iziskuju protokolom PESCO-a; budući da bi projekte PESCO-a trebalo razviti u koordinaciji s NATO-om; budući da postoji potreba za projektom PESCO-a o izazovu mobilnosti u pogledu vojnih zadaća iz članka 43. stavka 1. UEU-a, posebno u pogledu operacija zračnog i morskog mosta;

S.  budući da je Instrument za povezivanje Europe zajednički program financiranja sa središnjim upravljanjem koji je osmišljen za poticanje razvoja visoko učinkovite, održive i međusobno povezane transeuropske mreže (TEN) u području prometa, energetike i digitalnih usluga, s naglaskom na omogućavanju prekograničnih veza i uklanjanju uskih grla, te pružanju jasne dodane vrijednosti EU-a u olakšavanju transnacionalne suradnje i koordinacije; budući da je u nacrtu višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027. u sklopu proračunske linije Instrumenta za povezivanje Europe za prometni sektor uključena nova omotnica za potrebe vojne mobilnosti; budući da je vrlo poželjno održati i dodatno povećati učinkovitost Instrumenta za povezivanje Europe;

T.  budući da Europska obrambena agencija provodi nekoliko projekata u području vojne mobilnosti, u vezi s diplomatskim odobrenjima i multimodalnim prometnim čvorištima EU-a, kao i s nedavno uspostavljenim ad hoc programima o postupcima za odobrenje prekograničnog kretanja i o usklađivanju vojnih zahtjeva povezanih s carinom; budući da se rad Europske obrambene agencije i Komisije mora koordinirati na jasan i usklađen način kako bi se državama članicama pomoglo u dovršavanju određenih aspekata Akcijskog plana; budući da se u postupku savjetovanja trebaju uzeti u obzir potrebe, prioriteti i vojni zahtjevi država članica;

U.  budući da je u zajedničkom skupu prijedloga za provedbu zajedničke izjave vojna mobilnost nedavno prepoznata kao prioritetno područje suradnje EU-a i NATO-a te je potvrđena kao prioritet u novoj zajedničkoj izjavi te u Izjavi iz Bruxellesa o transatlantskoj sigurnosti i solidarnosti; budući da je NATO proslijedio EU-u svoje standarde u vezi s vojnom mobilnosti, uključujući opće parametre NATO-a za prometnu infrastrukturu;

V.  budući da je NATO također usmjeren na unaprjeđenje svojih vlastitih logističkih kapaciteta s pomoću Plana za realizaciju područja odgovornosti Vrhovnog savezničkog zapovjednika za Europu (SACEUR), naročito prilagođavanjem zakona i procedura, jačanjem zapovjednih i nadzornih sposobnosti, povećanjem prometnih kapaciteta i unaprjeđenjem infrastrukture; u tom kontekstu primjećuje uspostavljanje dva nova zapovjedništva, Zapovjedništvo združenih snaga u Norfolku i Zapovjedništvo združenih snaga za potporu i realizaciju operacija u Ulmu;

W.  budući da će tri od četiri okvirne nacije, koje raspoređuju snage u okviru pojačane prednje prisutnosti NATO-a na istočnom krilu od 2019. dolaziti izvan EU-a; budući da su stalna prisutnost na kontinentu i prijevoz pojačanja iz SAD-a, Kanade i Ujedinjene Kraljevine presudni za europsku sigurnost;

X.  budući da će poboljšano prethodno razmještanje vojnih logističkih zaliha, uključujući streljivo i gorivo, doprinijeti smanjenju nekih vojnih pritisaka;

Y.  budući da će, unatoč svim tim institucijskim mjerama, glavne napore u pogledu poboljšanja kapaciteta vojne mobilnosti morati uložiti države članice EU-a, koje trebaju prilagoditi svoju nacionalnu infrastrukturu i regulatorna okruženja; budući da će za to biti potreban pristup na razini cijele državne uprave s obzirom na širok raspon pitanja koja je potrebno riješiti; budući da se taj zajednički napor mora provesti uz puno poštovanje nacionalnih postupaka donošenja odluka i ustavnih zahtjeva država članica EU-a, vodeći pritom računa o zahtjevima u pogledu vojne mobilnosti utvrđenim u okviru suradnje EU-a i NATO-a;

Z.  budući da se, u skladu s Akcijskim planom za vojnu mobilnost i pilot-analizom koju je estonsko predsjedništvo pokrenulo 2017. godine za zemlje na koridoru Sjeverno more – Baltik u okviru transeuropske prometne mreže, pokazalo da su maksimalna dopuštena visina i maksimalna dopuštena težina brojnih cestovnih mostova nedovoljne za vojna vozila i da ne postoje dovoljni teretni kapaciteti za prijevoz vojne opreme velikih dimenzija željeznicom;

1.  ističe da je vojna mobilnost središnji strateški instrument koji EU-u omogućuje da ostvaruje svoje sigurnosne i obrambene interese na učinkovit i komplementaran način s ostalim organizacijama kao što je NATO, te se ne bi smjela ograničiti samo na uklanjanje fizičkih, pravnih i infrastrukturnih prepreka; naglašava potrebu za poboljšanjem vojne mobilnosti za brzo jačanje sposobnosti NATO-a, čime bi se povećala naša kolektivna sigurnost i potencijalno povećao doprinos EU-a međunarodnoj sigurnosti i stabilnosti; pozdravlja činjenicu da svi relevantni sudionici od nedavno pridaju znatnu pozornost vojnoj mobilnosti; primjećuje da mobilnost povećava pripravnost Europe i bolje odvraća potencijalne neprijatelje i krizne situacije, istovremeno pomažući postizanju ambicioznih ciljeva obrambene i sigurnosne politike na razini EU-a, uključujući političku, operativnu i industrijsku stratešku autonomiju;

2.  ističe da je izrada Akcijskog plana za vojnu mobilnost u Uniji dio šireg cilja poboljšanja mobilnosti u EU-u, pri čemu se istovremeno rješavaju izazovi povezani s logistikom i mobilnosti u ZSOP-u; u tu je svrhu ključno uskladiti prekogranične i carinske standarde i propise te administrativne i zakonodavne postupke; ističe da je uloga zajedničkih poduzeća EU-a ključna za usklađivanje administrativnih i zakonodavnih postupaka, kako za Instrument za povezivanje Europe tako i za Akcijski plan za vojnu mobilnost; očekuje se da će dvojna mobilnost svojim proračunskim doprinosom i zadovoljavanjem novih i budućih potreba imati pozitivan učinak na razvoj Instrumenta za povezivanje Europe;

3.  naglašava da unaprjeđenje europske obrambene unije i jačanje strateške autonomije i samootpornosti ne bi trebali dovesti do porasta napetosti u odnosima EU-a sa strateški relevantnim regionalnim akterima;

4.  naglašava da je postizanje europske vojne mobilnosti pothvat koji se prvenstveno temelji na jasno izrečenim obvezama i političkoj volji država članica, a EU bi tome trebao doprinijeti upravljanjem tim procesom i, u tu svrhu, uspostaviti okvir za zahtjeve, osigurati sredstva, sastaviti protokole za olakšano učinkovito kretanje tehničke opreme i ljudskih resursa, poticati suradnju i pružiti forume za razmjenu najboljih praksi, informacija i iskustva, uz sudjelovanje civilnih i vojnih tijela; naglašava da će učinkovita vojna mobilnost biti od koristi svim državama članicama tako što će poboljšati njihovu povezanost u vojnom i civilnom području; ističe da se nacionalni postupci donošenja odluka i ustavne uloge svake države članice trebaju u potpunosti poštovati;

5.  ističe važnost poticanja međusektorske suradnje (sinergije) među državama članicama u cilju razvoja učinkovite, interoperabilne, sigurne, multimodalne, pametne i održive dvojne mobilnosti koja može odgovoriti na nove izazove digitalizacije prometa (automobilska industrija i povezivost) te na održiv način ispuniti obveze i odgovornosti EU-a u području dvojne (civilne i obrambene) logistike, imajući u vidu njegovu ulogu globalnog aktera;

6.  snažno podupire poziv Vijeća državama članicama da do kraja 2019. izrade nacionalne planove za vojnu mobilnost i da njihovu provedbu postave visoko na ljestvicu prioriteta; pozdravlja ostale mjere dogovorene u zaključcima Vijeća u kontekstu Globalne strategije EU-a od 25. lipnja 2018. te apelira na države članice da poštuju utvrđene rokove; naglašava da će uspješni napori za jačanje vojne mobilnosti omogućiti državama članicama da učinkovito planiraju nacionalnu i kolektivnu europsku obranu i efikasno sudjeluju u zajedničkim vježbama, obuci te misijama i operacijama ZSOP-a;

7.  ističe važnost mobilnosti kao odgovora na krizu, tj. potrebu za brzom i učinkovitom reakcijom u okviru raspoređivanja osoblja i opreme za misije i operacije, kako bi se očuvao ugled EU-a kao pouzdanog globalnog pružatelja sigurnosti i mirovnog aktera te kako bi se EU mogao učinkovito nositi s prirodnim katastrofama, humanitarnim krizama, vojnim zadaćama iz članka 43. stavka 1. UEU-a, kao što je opisano u ilustrativnim scenarijima, te provedbom klauzula o međusobnoj pomoći i solidarnosti,

8.  vjeruje da će se s pomoću učinkovite politike vojne mobilnosti ojačati misije ZSOP-a EU-a s obzirom na njihovu međunarodnu dimenziju te na njihov cilj očuvanja mira, povećanjem sinergija između obrambenih potreba, te da će se ojačati kapacitet EU-a za pružanje odgovora na hitne situacije, pri čemu bi humanitarne misije i odgovori na prirodne katastrofe u EU-a također trebali imati koristi od povećane vojne mobilnosti; primjećuje da će veća vojna mobilnost unutar i izvan EU-a biti najkorisnija za kolektivne obrambene misije i nacionalne ili europske misije i operacije upravljanja krizom; naglašava u tom kontekstu da će postignuti rezultati u tom području pomoći onim državama članicama EU-a koje su također članice NATO-a da ispune svoje obveze iz članka 5.; naglašava posebnu ulogu neutralnih država članica; međutim, uviđa da članak 42. stavak 7. UEU-a propisuje da, ako država članica EU-a postane žrtva oružane agresije na svojem teritoriju, ostale države članice imaju jasnu obvezu pružiti joj pomoć i podršku svim sredstvima na raspolaganju, u skladu s obvezama koje su preuzele kao članice NATO-a;

9.  priznaje važnost temeljite analize toga kojim je dijelovima EU-a ili državama članicama potrebna veća vojna mobilnost i koja su područja izloženija riziku od vanjskih sigurnosnih prijetnji;

10.  potvrđuje da je riječ o složenoj zadaći koja obuhvaća, između ostalog, izgradnju infrastrukture, zajedničke standarde, prometne propise, carinske pristojbe, poreze i odobrenja za kretanja te uključuje sve razine vlasti, počevši od lokalnih tijela do međunarodnih organizacija; u tom kontekstu poziva da se relevantnim okvirima okupljaju vojni i civilni akteri na svim razinama, uključujući iz NATO-a i partnera NATO-a, kako bi raspravljali o važnim pitanjima, čime se osigurava dodana vrijednost i učinkovita koordinacija i provedba te ističe da bi države članice radi postizanja optimalnog ishoda trebale ulagati u zajedničko osposobljavanje administrativnog i institucionalnog osoblja; pozdravlja činjenicu da se Europska komisija obvezala istražiti mogućnosti standardizacije i pojednostavnjenja carinskih postupaka do kraja 2018.; ističe da je za usklađivanje zakonodavstva EU-u ključna institucijska suradnja među državama članicama te organizacijama i agencijama; ustraje u tome da bi se trebala uspostaviti posebna koordinacija i razmjena iskustva u slučaju dvojne namjene infrastrukture za opasan teret kako bi se spriječila opasnost od nesreća, a pritom poboljšala sigurnost cjelokupne mreže;

11.  primjećuje znatno smanjenje broja raspoloživih željezničkih vozila, posebno željezničkih vagona sa spuštenim podom za pomicanje teške opreme i vozila u kratkom roku;

12.  priznaje da rad u takvom složenom okruženju donosi, kada je riječ o preklapanju i koordinaciji djelovanja, ali i povezanim rashodima, brojne poteškoće koje bi bitno mogle ugroziti cjelokupni projekt ne bude li se njime adekvatno upravljalo; prima na znanje da je u prometnom sektoru EU-a već zabilježena provedba projekata na temelju dvojne suradnje, primjerice projekt jedinstvenog europskog neba; poziva države članice i Europsku komisiju da osiguraju učinkovitiji okvir za suradnju; ističe da će za provedbu projekata vojne mobilnosti biti potrebna veća suradnja među državama članicama te će biti potrebno potaknuti suradnju između civilnih i vojnih aktera; naglašava potrebu za koordinacijom s projektima za vojnu mobilnost koji su pripremljeni u okviru PESCO-a, kao i s onima koji se provode u okviru Europskog fonda za obranu;

13.  naglašava da su za uspjeh neophodni razumijevanje zajedničke strateške svrhe, razvoj zajedničkog plana i suradnja među državama članicama; ističe da je usklađeno vojno planiranje nužno za učinkovitu stratešku autonomiju koja se temelji na standardizaciji i interoperabilnosti opreme i oružja kao i na strateškoj doktrini te zapovjednim i nadzornim postupcima; pozdravlja u tom kontekstu Akcijski plan za vojnu mobilnost, u kojem su opisani konkretni koraci za različite institucionalne dionike i države članice EU-a te u kojemu je prepoznata strateška uloga koju ima transeuropska prometna mreža; pozdravlja obveze koje su preuzele države članice;

14.  žali zbog činjenice da Akcijski plan u osnovi opisuje pristup odozdo prema gore i sadrži samo ograničenu stratešku predodžbu o konkretnim obrambenim ciljevima koje EU treba postići različitim aktivnostima navedenim u Akcijskom planu; u tom pogledu žali što još uvijek nema bijele knjige EU-a o obrani, kojom bi se mogla utvrditi sveobuhvatna svrha; međutim, vjeruje da trenutačni pristup ima znatne prednosti i da će služiti interesima svih država članica EU-a, i neutralnim državama članicama i državama članicama u ulozi saveznica NATO-a;

15.  naglašava da institucije EU-a i države članice trebaju poštovati ambiciozni raspored Akcijskog plana kako bi se što prije uklonila uska grla u mobilnosti i postigli ambiciozni ciljevi obrambene i sigurnosne politike; pozdravlja pozive iznesene u Akcijskom planu za poboljšanje vojne mobilnosti pri čemu se u obzir uzimaju hibridne prijetnje, posebno za promet i ključnu infrastrukturu, te poboljšanje otpornosti prometne infrastrukture na hibridne prijetnje;

16.  prima na znanje napredak u definiranju vojnih zahtjeva za vojnu mobilnost unutar i izvan EU-a, posebice u pogledu infrastrukture dvojne namjene, te pozdravlja snažnije sudjelovanje država članica u svim fazama procesa, vodeću ulogu Nizozemske u projektu PESCO-a i doprinos NATO-a;

17.  pozdravlja prijedlog Komisije o uporabi Instrumenta za povezivanje Europe i znatna sredstva predviđena za projekte vojne mobilnosti s dvojnom namjenom kako bi se osigurala prilagodba infrastrukture, vodeći pritom računa o potrebama dvojne namjene; smatra da je dvojna namjena infrastrukture ključni preduvjet na temelju kojega mreža civilnog prometa može imati koristi od Akcijskog plana i omotnice za vojnu mobilnost; smatra da je provedba Akcijskog plana prilika da se mreži civilnog prometa omogući da iskoristi pogodnosti povećanog mrežnog kapaciteta te da se potiču multimodalne veze; pozdravlja pozive na procjenu i prilagodbu transeuropske prometne mreže kako bi se obuhvatili utvrđeni vojni zahtjevi koji će se primjenjivati i na nove civilne projekte u području prometa, osobito zračne luke, luke, autoceste i željeznice kao intermodalna čvorišta u ključnim koridorima; stoga ističe da je potrebno zajedno s državama članicama sastaviti popis nacionalnih infrastrukturna i koridora, uzimajući u obzir posebne vojne karakteristike država članica; napominje da bi razvoj projekata s dvojnom namjenom trebao biti održiv i u skladu s okolišnim standardima;

18.  mišljenja je da bi u svrhu optimizacije uporabe sredstava EU-a svaki projekt u području prometa koji je od zajedničkog interesa i koji se financira Instrumentom za povezivanje Europe u svojoj početnoj fazi trebao prema potrebi sadržavati zahtjeve vojne mobilnosti kako bi se u kasnijim fazama izbjegla nepotrebna nadogradnja infrastrukture, a time i neekonomična upotreba sredstava; smatra da bi se svakim doprinosom iz omotnice Instrumenta za povezivanje Europe za vojnu mobilnost, kad god je to moguće, prednost trebala dati multimodalnim projektima jer se njima pruža najviše mogućnosti za dvojnu namjenu, kao i prekograničnim projektima koji doprinose rješavanju postojećih problema veza koje nedostaju i uskih grla, odnosno trenutačno najvećih fizičkih prepreka brzoj i neometanoj mobilnosti, kako za civile tako i za prijevoz postrojbi i teške vojne opreme; naglašava da postupak utvrđivanja dijelova Transeuropske prometne mreže (TEN-T) prikladnih za vojni prijevoz mora u najvećoj mogućoj mjeri bezuvjetno povećati civilne i vojne sinergije te poštovati načelo dvojne namjene; smatra da bi dodatno ulaganje u čitavu mrežu moglo donijeti znatne koristi u pogledu vojne mobilnosti i istovremeno pridonijeti dovršetku osnovne mreže TEN-T do 2030. i sveobuhvatne mreže do 2050. godine; naglašava da bi trebalo biti moguće koristiti sredstva iz omotnice za vojnu mobilnost radi prilagodbe prometne infrastrukture unutar osnovne i sveobuhvatne mreže TEN-T;

19.  podržava odluku o dodjeli omotnice za vojnu mobilnost u okviru središnjeg upravljanja programom Instrumenta za povezivanje Europe s jasnim ciljem u pogledu mobilnosti s dvojnom namjenom; prima na znanje preliminarna djelovanja utvrđena Akcijskim planom; poziva Komisiju da do 31. prosinca 2019. donese delegirane akte radi dodatnog utvrđivanja vojnih zahtjeva, popisivanja dijelova mreže TEN-T prikladnih za vojni prijevoz, popisivanja prioritetnih infrastrukturnih projekata s dvojnom namjenom te da utvrdi postupak ocjenjivanja prihvatljivosti djelovanja povezanih s vojnom mobilnosti i kriterije za dodjelu;

20.  podsjeća da je nekoliko tehnologija koje se rabe u obrambenom sektoru uspješno preneseno u civilni sektor; naglašava da uspostavljanje inteligentnog prometnog sustava koji se služi sustavima telematskih uređaja kao što su ERTMS i SESAR te primjena tehnologija povezanih s Galileom, Egnosom i GOVSATCOM-om predstavljaju jednu od najizazovnijih mogućnosti za sektor civilnog prometa; stoga smatra da bi se u budućim revizijama Akcijskog plana trebalo uostalom istražiti mogućnost da se u civilnom prometu iskoriste vojni odgovori na te izazove, primjerice u području kibersigurnosti i sigurne komunikacije; poziva na poduzimanje daljnjih mjera za jačanje suradnje i povjerenja između aktera u području kibersigurnosti i obrane te jačanje suradnje u okviru PESCO-a; naglašava potrebu za nastavkom razvoja zajedničke mreže za suzbijanje hibridnih prijetnji kako bi se osigurala otpornost infrastruktura od strateške važnosti u kontekstu rada na poboljšanju vojne mobilnosti u EU-u; ističe važnost napora koje trenutačno ulažu institucije EU-a u cilju ažuriranja propisa o kontroli izvoza robe s dvojnom namjenom;

21.  uviđa vrijednost mogućih prijedloga o reguliranju prijevoza opasnih tvari za vojnu uporabu, ažuriranju carinskog zakonika EU-a i prilagodbi pravila o PDV-u;

22.  pozdravlja razmjenu informacija i najboljih praksi između vojnih i civilnih dionika u tom pogledu te naglašava potrebu zajedničkog rada na uspostavi skupnih temelja za reguliranje prijevoza opasnih tvari za vojnu uporabu;

23.  napominje da se u Akcijskom planu utvrđuje znatan broj zadaća koje se trebaju ostvariti na razini država članica, a u tu svrhu Europska obrambena agencija i Komisija trebaju pružiti potporu i smjernice za njihovu brzu i učinkovitu provedbu; podsjeća na potrebu za uspostavom carinskog i poreznog regulatornog okvira, posebno kada je riječ o PDV-u; posebno naglašava važnost postizanja usklađenih pravila za izdavanje odobrenja za prekogranično kretanje, što je glavna prepreka brzom kretanju; smatra da bi države članice trebale surađivati radi maksimalnog povećanja učinkovitosti prekogranične dvojne namjene i smanjenja administrativnih troškova; u tom pogledu podržava namjeru da se do kraja 2019. ubrzaju prelasci granica te da se u tu svrhu u roku od pet dana izdaju diplomatska odobrenja za kretanje kopnom, morem i zrakom, kao i da se razmotri mogućnost daljnjeg skraćivanja tog roka za jedinice za brzu reakciju;

24.  podupire odluku država članica koje sudjeluju u PESCO-u da uvrste vojnu mobilnost na početni popis sedamnaest prioritetnih projekata koji će se razviti u okviru PESCO-a; u tom pogledu ističe da bi projekt PESCO-a za vojnu mobilnost mogao biti korisno sredstvo za koordinaciju mjera koje države članice trebaju poduzimati na temelju Akcijskog plana, kao i druge aktivnosti izvan izravnih nadležnosti EU-a; vjeruje da je ta podjela rada, popraćena pravilnom koordinacijom, ključna ako se projektom PESCO-a želi pružiti dodana vrijednost; pozdravlja i više obvezujuće zadaće u pogledu pojednostavnjenja prekograničnog vojnog prijevoza iznesene u obavijesti PESCO-a; poziva države članice da aktivno sudjeluju u projektu PESCO-a za vojnu mobilnost;

25.  naglašava važnost ispravnog informiranja i uključivanja lokalnih zajednica kada je riječ o planiranju i utjecaju velike vojne infrastrukture za mobilnost;

26.  naglašava da, u konačnici, EU može samo nadopuniti napore država članica; ističe da se uspjeh temeljno oslanja na prihvaćanje i sposobnost država članica da rješavanju relevantnih pitanja pristupe na svim razinama državne uprave; ističe važnost političke predanosti država članica stvarnoj provedbi u djelo učinkovite vojne mobilnosti unutar i izvan EU-a; naglašava da će za uspjeh vojne mobilnosti biti potrebna suradnja i koordinacija sa svim NATO-ovim saveznicima;

27.  pozdravlja novu zajedničku izjavu o suradnji EU-a i NATO-a te Izjavu iz Bruxellesa o transatlantskoj sigurnosti i solidarnosti i naglasak koji je u njima stavljen na pitanja vojne mobilnosti; pozdravlja i nove inicijative NATO-a, a posebno Plan za realizaciju područja odgovornosti SACEUR-a; u tom pogledu pozdravlja rad NATO-a u osiguravanju vojne mobilnosti i apelira na EU i NATO da spriječe nepotrebno udvostručavanje napora; ističe važnost luka kao poveznica Unije s njezinim saveznicima u NATO-u, kao i za unutareuropske pomorske veze male udaljenosti, naglašava važnost transparentnosti i komunikacije o obrambenim inicijativama EU-a, uključujući PESCO, Sjedinjenim Američkim Državama i drugim saveznicima NATO-a kako bi se izbjeglo pogrešno shvaćanje te pozdravlja obrambene inicijative EU-a o jačanju europskog stupa u okviru Saveza NATO-a;

28.  stoga apelira na EU i NATO da intenziviraju svoju suradnju i koordinaciju, među ostalim korištenjem sredstava za zajedničke projekte, povećanjem političke fleksibilnosti, formalizacijom odnosa EU-a i NATO-a, širenjem područja suradnje te opsežnijom razmjenom informacija, kada je to u interesu sigurnosti EU-a, kako bi se zajamčilo postizanje sinergija; izražava nadu da će se prepreke u razmjeni klasificiranih podataka između tih dvaju tijela čim prije ukloniti kako bi se omogućila tješnja suradnja;

29.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskom vijeću, Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, agencijama EU-a u području obrane, glavnom tajniku NATO-a, te vladama i parlamentima država članica EU-a i članica NATO-a.

(1) SL L 331, 14.12.2017., str. 57.
(2) SL C 88, 8.3.2018., str. 1.
(3) SL L 65, 8.3.2018., str. 24.
(4) SL C 224, 27.6.2018., str. 18.
(5) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0257.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0492.


Nova europska agenda za kulturu
PDF 163kWORD 61k
Rezolucija Europskog parlamenta od 11. prosinca 2018. o Novoj europskoj agendi za kulturu (2018/2091(INI))
P8_TA(2018)0499A8-0388/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir sastanak na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast u Göteborgu održan 17. studenoga 2017., program čelnika za obrazovanje i kulturu iz studenog 2017. te zaključke Europskog vijeća od 14. prosinca 2017. o socijalnoj dimenziji, obrazovanju i kulturi,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o iskorištavanju potencijala kulturnih i kreativnih industrija(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2013. o promicanju europskih kulturnih i kreativnih sektora kao izvora gospodarskog rasta i radnih mjesta(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. prosinca 2016. o dosljednoj politici EU-a za kulturne i kreativne industrije(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. travnja 2008. o kulturnim industrijama u Europi(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. lipnja 2007. o socijalnom statusu umjetnika(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. svibnja 2011. o kulturnoj dimenziji vanjskog djelovanja EU-a(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. rujna 2015. naslovljenu „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi”(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 19. siječnja 2016. o ulozi međukulturnog dijaloga, kulturne raznolikosti i obrazovanja u promicanju temeljnih vrijednosti EU-a(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. travnja 2016. o učenju o EU-u u školama(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 10. travnja 2008. o Europskoj agendi za kulturu u globaliziranom svijetu(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. lipnja 2018. o strukturnim i financijskim preprekama pristupu kulturi(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 2. ožujka 2017. o provedbi Uredbe (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ(12),

–  uzimajući u obzir Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja koju je 20. listopada 2005. usvojila Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO),

–  uzimajući u obzir Okvirnu konvenciju Vijeća Europe od 27. listopada 2005. o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Konvencija iz Fara),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014. – 2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ(13),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća od 16. studenoga 2007. o Europskoj agendi za kulturu(14),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 23. prosinca 2014. o planu rada za kulturu u razdoblju 2015. – 2018.(15),

–  uzimajući u obzir Plan rada EU-a za kulturu za razdoblje 2015. – 2018.,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 27. svibnja 2015. o kulturnim i kreativnim preplitanjima u svrhu poticanja inovacija, ekonomske održivosti i socijalne uključenosti(16),

–  uzimajući u obzir zajedničku komunikaciju Komisije i potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku od 8. lipnja 2016. naslovljenu „Ususret Strategiji EU-a za međunarodne kulturne odnose” (JOIN(2016)0029),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o provedbi Europske agende za kulturu (COM(2010)0390),

–  uzimajući u obzir Zelenu knjigu Komisije od 27. travnja 2010. pod nazivom „Iskorištavanje potencijala kulturnih i kreativnih industrija” (COM(2010)0183),

–  uzimajući u obzir Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o Europskoj godini kulturne baštine 2018. (COM(2016)0543),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. rujna 2012. naslovljenu „Promicanje kulturnog i kreativnog sektora za rast i radna mjesta u EU-u” (COM(2012)0537),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 18. prosinca 2012. o sadržaju na jedinstvenom digitalnom tržištu (COM(2012)0789),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 22. srpnja 2014. naslovljenu „Ususret cjelovitom pristupu kulturnoj baštini u Europi” (COM(2014)0477),

–  uzimajući u obzir izvješće radne skupine stručnjaka iz država članica iz 2012. godine o pristupu kulturi,

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 20. prosinca 2010. o uklanjanju prekograničnih poreznih prepreka za građane EU-a (COM(2010)0769),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 11. studenog 2011. o dvostrukom oporezivanju na jedinstvenom tržištu (COM(2011)0712),

–  uzimajući u obzir izvješće o načinima uklanjanja prekograničnih poreznih prepreka s kojima se suočavaju pojedinci unutar EU-a, koje je 2015. godine pripremila stručna skupina Komisije zadužena za probleme povezane s prekograničnim poreznim preprekama u EU-u na koje nailaze pojedinci,

–  uzimajući u obzir izvješće radne skupine stručnjaka iz država članica iz 2017. godine o međukulturnom dijalogu u okviru otvorene metode koordinacije (OMC) naslovljeno „Kako se kulturom i umjetnošću može promicati međukulturni dijalog u kontekstu migracijske i izbjegličke krize”,

–  uzimajući u obzir Rimsku deklaraciju od 25. ožujka 2017. u kojoj su čelnici 27 država članica EU-a i institucija EU-a izrazili svoju želju za stvaranjem ambiciozne Unije „u kojoj će građani imati nove mogućnosti za kulturni i društveni razvitak te za gospodarski rast” i Unije „koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost”,

–  uzimajući u obzir Deklaraciju iz Davosa od 22. siječnja 2018. o visokokvalitetnoj kulturi građenja za Europu, u kojoj su europski ministri kulture istaknuli hitnu potrebu za „razvojem novih pristupa zaštiti i unaprjeđenju kulturnih vrijednosti europskoga izgrađenog okoliša” te za „holističkim pristupom izgrađenom okolišu”,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračune (A8-0388/2018),

A.  budući da se pozdravljaju i prioriteti Nove agende i pristup prilagođen sektoru; budući da bi svim kulturnim i kreativnim sektorima trebalo pružiti jednaku i prilagođenu potporu usmjerenu na njima svojstvene izazove te da bi kulturnu raznolikost i međukulturni dijalog trebalo zadržati kao međusektorske prioritete; budući da je kultura javno dobro i da Nova agenda za kulturu treba biti usmjerena na očuvanje, širenje i razmjenu kada je riječ o dinamičnoj i raznolikoj kulturnoj sceni te da pritom treba osigurati pristup za sve i poticati sudjelovanje;

B.  budući da bi se Novom agendom za kulturu trebao pružiti fleksibilan okvir za promjenu kulturnih ekosustava i poticanje sinergija među sektorima;

C.  budući da Europa izlazi iz teške financijske krize, tijekom koje su nacionalni i regionalni proračuni za kulturu nažalost često bili prvi u kojima je došlo do rezova;

D.  budući da je Europa suočena sa sve većim društvenim nejednakostima i nezaposlenošću mladih, sve izraženijim populizmom i radikalizacijom, uz što valja dodati i veću diversifikaciju stanovništva; budući da je stoga kultura važnija nego ikad prije za ostvarivanje socijalne kohezije i međukulturnog dijaloga te za jamčenje slobode i raznolikosti izražavanja, komunikacije i stvaranja građana kao i za izgradnju mostova među pojedincima;

E.  budući da su europski kreativni i kulturni sektori najveća prednost EU-a; budući da oni čine 4,2 % BDP-a EU-a, zajedno broje 8,4 milijuna radnih mjesta, što je 3,7 % ukupnog broj zaposlenih u EU-u, te da su gospodarski otporni, čak i u razdobljima krize; budući da ti sektori potiču kreativnost, koja se dalje širi u sve sektore djelovanja, te da istodobno osiguravaju veći postotak zaposlenosti među mladima i ženama u usporedbi s ostalim sektorima;

F.  budući da je europski glazbeni sektor vrlo dinamičan, sa svojih milijun radnih mjesta i prometom od 25 milijardi eura; budući da, međutim, on i dalje ne raspolaže s dovoljno sredstava, posebno ako se u obzir uzmu novi modeli distribucije na internetu; budući da je od ukupnog proračuna od 1,46 milijardi eura za program Kreativna Europa, počevši od srpnja 2018., samo 51 milijun eura dodijeljen glazbenim projektima, i to uglavnom za klasičnu glazbu; budući da se tu toj distribuciji sredstava ne odražava raznolikost europskog glazbenog sektora ni njegov gospodarski, društveni i kulturni doprinos;

G.  budući da kultura ima važnu ulogu u socijalnoj koheziji i integraciji, a to osobito uključuje sudjelovanje manjina, skupina u nepovoljnom položaju, marginaliziranih zajednica, migranata i izbjeglica u kulturnom i društvenom životu te budući da se poseban poziv na uključivanje migranata u program Kreativna Europa pokazao učinkovitim, no da je bilo previše zainteresiranih, a premalo sredstava;

H.  budući da su umjetnici i kulturni djelatnici često u prekarnom i nestabilnom položaju te da nemaju nikakvo ili imaju loše socijalno osiguranje i nepredvidljive prihode;

I.  budući da su kulturna osviještenost i izričaj prepoznati na razini EU-a u revidiranoj preporuci o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje; budući da bi umjetnost i humanističke znanosti trebale biti u potpunosti integrirane u obrazovne sustave kako bi se doprinijelo oblikovanju Europe koja djeluje zajednički i kreativno i koja je mobilizirana u smislu promicanja održivosti, integracije i građanske kohezije;

J.  budući da su kulturne mreže snažan instrument za stvaranje međuljudskih i dugotrajnih mirnih veza i dijaloga preko nacionalnih granica, a tako i za podupiranje međunarodnih kulturnih odnosa, koji su u ključni za regulaciju na globalnoj razini i za stvaranje europskog kulturnog prostora;

Opće napomene

1.  pozdravlja Novu agendu za kulturu i naglašava da je ona izvrsna prilika za donošenje sveobuhvatne i usklađene kulturne politike na europskoj razini koju će priznavati i europski građani i građani zemalja izvan EU-a; naglašava, međutim, da ona može biti uspješna samo ako se predvidi znatno veći proračun za Kreativnu Europu kao i razvoj sinergija i interakcija s drugim programima koje se financiraju sredstvima Unije, a s ciljem uvođenja holističkog, međusektorskog pristupa kulturi;

2.  ponovno potvrđuje ulogu kulture te kulturnih i kreativnih sektora kao pokretačke sile u ostvarivanju ciljeva kohezijske politike i socijalne uključenosti diljem Unije te poziva da se to uzme u obzir pri dodjeli strukturnih i kohezijskih sredstava;

3.  prepoznaje da Europska godina kulturne baštine 2018. predstavlja priliku za povećanje razine svijesti o jedinstvenom značenju i raznolikosti te inherentnoj vrijednosti kulture i kulturne baštine EU-a kao i o njihovoj iznimno važnoj ulozi u našim društvima i gospodarstvima kada je riječ o stvaranju osjećaja pripadnosti, promicanju aktivnog građanstva i definiranju našeg identiteta i temeljnih vrijednosti slobode, raznolikosti, jednakosti, solidarnosti i socijalne pravde;

4.  pozdravlja namjeru Komisije da predstavi akcijski plan za kulturnu baštinu i naglašava da je potrebno usredotočiti se i na materijalne i nematerijalne aspekte europske baštine, baš kao i na njezine veze sa suvremenim umjetničkim i kreativnim projektima i izražajem; nadalje, naglašava da je potrebno pokrenuti trajni strukturirani dijalog s dionicima s ciljem prikupljanja znanja, izgradnje kapaciteta i koordinacije promicanja kulturne baštine u Europi, čime bi se konsolidirao dugoročan doprinos Europske godine kulturne baštine te pridonijelo provedbi akcijskog plana; naglašava da bi taj strukturirani dijalog trebao uključivati sve kulturne i kreativne sektore te područje baštine; nadalje, poziva države članice da na nacionalnoj razini razviju komplementarne akcijske planove; smatra da je spomenuti akcijski plan prilika za rješavanje svih pitanja postavljenih u okviru deset europskih inicijativa nakon Europske godine kulturne baštine 2018. kao i za predstavljanje preporuka izdanih tijekom te godine;

5.  poziva Komisiju da zajamči da reakcije na nove nepredviđene okolnosti neće biti prepreka ostvarivanju već dogovorenih ciljeva u području kulture; podsjeća na to da se nove inicijative trebaju financirati iz novog proračuna, tj. novim sredstvima, a ne na temelju preraspodjele već postojećih sredstava;

6.  poziva Komisiju da uspostavi jedinstveni portal EU-a namijenjen kulturnoj baštini, na kojem će biti objedinjene informacije iz svih programa EU-a za financiranje kulturne baštine i koji će obuhvaćati tri glavna dijela: mogućnosti financiranja kulturne baštine, bazu podataka s primjerima najboljih praksi i izvrsnosti u području kulturne baštine s relevantnim upućivanjima te novosti i poveznice koje se odnose na politička kretanja, aktivnosti i događanja povezana s kulturnom baštinom;

7.  poziva Komisiju i države članice da razviju nove pristupe sustavnom prikupljanju podataka za sve kulturne i kreativne sektore te da zajamče uporabu učinkovitih statističkih oznaka i većeg broja kvalitativnih pokazatelja, čime će se premostiti jaz između javnog sektora, koji raspolaže sa sve manje podataka i digitalnih aktera, koji pak raspolažu brojnim informacijama te ih koriste za stjecanje udjela na tržištu i destabiliziranje tržišnih sudionika;

8.  poziva Komisiju da na razini EU-a uvede ljestvicu pokazatelja za mjerenje kulturnog i medijskog pluralizma, da razvija te pokazatelje i prati slobodu umjetničkog izražavanja na europskoj razini kao i raznolikost u stvaranju, distribuciji i opskrbi kreativnim djelima;

9.  pozdravlja pokretanje programa „Glazba pokreće Europu” kao bitnog prvog koraka za poticanje kreativnosti, raznolikosti i inovativnosti u europskom glazbenom sektoru te sektorskog djelovanja u području glazbe u okviru programa Kreativna Europa; poziva Komisiju da se usredotoči na mobilnost umjetnika i repertoara unutar i izvan Europe, distribuciju, financiranje malih i srednjih poduzeća, transparentnost i odgovornost digitalnih platformi za umjetnike, raznolikost usluga internetskog prijenosa, dostupnost informacija na internetu i mapiranje sektora kada je riječ o daljnjem djelovanju EU-a u vezi s glazbom;

10.  pozdravlja uspostavu internetskog direktorija europskih filmova i pokretanje prvog Filmskog tjedna EU-a; potiče Komisiju i države članice da, u suradnji s umjetnicima i kreativnim industrijama povećaju vidljivost europske kinematografije u Europi i na globalnoj razini, osobito povećanjem dostupnosti europskih filmova i promicanjem razvoja europskih platformi kojima se omogućuje pristup licenciranim filmovima iz EU-a, uz pravednu naknadu za umjetnike i nositelje prava te poštovanje načela teritorijalnosti; nadalje, ističe pozitivno iskustvo s Nagradom LUX u promicanju europskih filmova i olakšavanju njihove distribucije;

11.  poziva Komisiju da prepozna važnost plana EU-a za gradove i da potakne suradnju među državama članicama i gradovima, među ostalim dionicima, kako bi se podupro rast, poboljšali uvjeti života i promicale inovacije u gradovima Europe te kako bi se prepoznali socijalni izazovi i zatim uspješno na njih odgovaralo;

12.  poziva Komisiju da uvede posebne mjere za mobilnost umjetničkih djela, po mogućnosti u obliku bespovratnih sredstava za putujuće izložbe, jer bi se time produljio životni ciklus mnogih projekata koji se financiraju u okviru programa Kreativna Europa;

Kulturna i umjetnička dimenzija

13.  prepoznaje inherentnu vrijednost slobodnog kulturnog, umjetničkog i kreativnog izražavanja i najšireg mogućeg pristupa javnosti kulturi, između ostalog, primjenom specifičnih mjera;

14.  poziva Komisiju da osigura potporu za europske festivale, s obzirom na to da je riječ o ključnom elementu za povezivanje građana iz cijele Europe i izvan nje te za istodobno jačanje veza među njima; ističe da festivali imaju potencijal za ujedinjavanje i da u tom smislu utječu na društvo, građanstvo, gospodarstvo, kulturnu baštinu i vanjski razvoj;

15.  poziva Komisiju da razmotri uvođenje institucije europske kulturne ličnosti godine, što bi uključivalo i niz aktivnosti i projekata diljem Europe usredotočenih na obilježavanje života i rada te osobe; naglasak bi pritom bio na njezinu djelovanju usmjerenom na promicanje europske vrijednosti i identiteta;

16.  poziva na to da profesionalizam umjetnika, autora, kulturnih subjekata, autora teksta oglasa i ostalih promotivnih materijala te pružatelja audiovizualnih usluga bude ključna potpora razvoju europske kulturne dimenzije, međukulturni dijalog, kulture i umjetničke inovacije, teritorijalnu koheziju i socijalnu uključenost;

17.  poziva Komisiju da kulturu prizna kao „meku moć” koja građanima omogućuje da budu odgovorni vođe u društvu, uz integritet, entuzijazam i empatiju, te ih u tom procesu i osnažuje;

18.  poziva Komisiju da omogući da Europa bude dom odgovornih građana koji grade odnose izvan vlastitih kultura, propituju ideje, potiču inovacije te pomažu u razvoju drugih i s njima komuniciraju;

19.  poziva Komisiju da potiče kulturnu raznolikost, integraciju migranata i kvalitetu građanstva;

20.  poziva Komisiju da potiče suradnju između kulturnih djelatnika, nastavnika, građana aktivnih u sektoru i poslovnih stručnjaka kako bi se obnovio interes javnosti za kulturu;

21.  poziva Komisiju da se pobrine za to da se kulturne mreže podupiru kao sredstvo zajedničkog znanja, iskustva i sjećanja, uz osiguravanje neformalne razmjene informacija, poticanje rasprava i razvoja kulture kako bi se dodatno povećale mogućnosti u području mobilnosti i suradnje te da bi se pridonijelo integriranom europskom kulturnom prostoru;

Socijalna dimenzija

22.  pozdravlja namjeru Komisije da u okviru programa Kreativna Europa uvede specifične mjere u području mobilnosti, ali naglašava da je za to potreban odgovarajući proračun i pojednostavljeni administrativni postupci kako bi se izbjegle prepreke poput onih povezanih s vizama, posebno onima trećih zemalja; naglašava da je potrebno specifično djelovanje kako bi se uklonile smetnje i prepreke koje dovode do prekomjernog ili dvostrukog oporezivanja umjetnika;

23.  poziva Komisiju da uvede jedinstveni portal sa informacijama o svim dostupnim programima boravka i prilikama za mobilnost;

24.  poziva države članice da razmisle o uklanjanju članka 17. predloška porezne konvencije OECD-a iz bilateralnih poreznih ugovora između država članica EU-a; poziva Komisiju da kao prijelazno rješenje uspostavi sektorski kodeks ponašanja u vezi s porezom po odbitku u kojem su navedene mogućnosti za smanjenje troškova i pojednostavljenje postupaka na temelju primjera najboljih praksi i dostupnih iznimaka;

25.  poziva na to da se zajamče prava na pravednu naknadu, ugovorne obveze i radne uvjete za zaposlene u kreativnom i umjetničkom sektoru; upućuje na to da se kulturni djelatnici u Europi zapošljavaju na temelju netipičnih ugovora o radu, na projektima i u prekarnim radnim uvjetima; stoga poziva države članice da donesu sveobuhvatne mjere za reduciranje tih sivih zona usklađivanjem i poboljšanjem ugovornih uvjeta za umjetnike i stvaraoce diljem EU-a te na europskoj razini kada je riječ o kolektivnom zastupanju, socijalnom osiguranju te izravnom i neizravnom oporezivanju; poziva na to da se u socijalnim sustavima u cijeloj Uniji uzmu u obzir sve posebnosti nestandardnih oblika zapošljavanja;

26.  ističe da kulturna baština i kulturni prostori imaju važnu ulogu u obnavljanju gradova i promicanju kohezije među stanovnicima; stoga potiče Komisiju i njezin Zajednički istraživački centar, čiji napori daju smisao i smjer gradskim narativima, da u tom pogledu nastave s ulaganjem napora u razvoj Pregleda kulturnih i kreativnih gradova te poziva gradove i općine da se njime bolje koriste;

27.  prepoznaje dodanu vrijednost lokalnih kulturnih aktivnosti s ciljem jamčenja socijalnih, gospodarskih i zdravstvenih koristi lokalnim zajednicama, posebno u rubnim i marginaliziranim područjima, kao što su predgrađa i ruralna područja; stoga poziva države članice, gradove i općine da te aktivnosti podupru konkretnim mjerama, kao što su prilagođeni propisi o prostornom uređenju, inicijative za financiranje i ponovno stavljanje u upotrebu napuštenih objekata;

28.  ističe da je dokazano da kultura utječe na poticanje socijalne kohezije i poboljšanje zadovoljstva životom te dobrobiti zbog čega je ključna za smanjenje pritiska s kojim se Europa suočava pri udomljavanju kulturno sve raznolikijeg stanovništva; ističe ulogu koju kultura i međukulturni dijalog mogu imati u osnaživanju migranata i olakšavanju njihove integracije;

29.  izražava žaljenje zbog toga što prema Eurobarometru iz 2017. 36 % Europljana prošle godine nije sudjelovalo ni u jednoj kulturnoj aktivnosti; stoga poziva Komisiju i države članice da ojačaju veze između kulture, umjetnosti, stvaralaštva, obrazovanja, inovacija i umjetničkog istraživanja; nadalje, poziva ih da ulažu u uključivanje publike, sudjelovanje zajednice i kulturnu sposobnost te da provedu potrebne mjere kako bi se zajamčio pristup i sudjelovanje u kulturnom životu, posebno za skupine u najnepovoljnijem položaju;

30.  potiče bolje sinergije između kulturnog sektora i obrazovanja, na primjer poticanjem izvannastavnih aktivnosti ili uključenosti umjetnika u rad škola; u tom smislu podsjeća na potrebu da se umjetnicima, upraviteljima, nastavnicima, posrednicima, socijalnim radnicima i drugim stručnjacima u navedenim kontekstima pruži dostatna financijska potpora;

31.  naglašava važnost učinkovitih mjera za promicanje intelektualnog i kulturnog razvoja djece; poziva Komisiju i države članice da u okviru svojih nadležnosti osiguraju odgovarajuće financiranje za potporu projekata kulturne proizvodnje usmjerenih na djecu;

32.  ističe dodanu vrijednost umjetnosti, glazbe i humanističkih znanosti u školskim kurikulumima s obzirom na to da oni doprinose povećanju kreativnosti, potiču interes za kulturu i promiču kritičko razmišljanje; naglašava da su kulturne i kreativne vještine sve potrebnije u digitalnom okruženju te poziva Komisiju i države članice da nadiđu praksu stroge podjele između disciplina i prijeđu s modela STEM (područja znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike) na model STEAM (znanost, tehnologija, inženjerstvo, umjetnost i matematika) i u formalnom i neformalnom obrazovanju; poziva ih i na to da primjenjuju pristup cjeloživotnog učenja za djelatnike u kulturnom, kreativnom i audiovizualnom sektoru; prepoznaje važnu ulogu glazbe i umjetnosti u školskim kurikulumima; poziva Komisiju i države članice da razmotre sastavljanje udžbenika o europskoj kulturnoj povijesti;

33.  naglašava da je za uspješan kulturni sektor od presudne važnosti pobrinuti se da studenti i nastavno osoblje na raspolaganju imaju sigurno i odgovarajuće okruženje za učenje; u tom pogledu poziva države članice da ulažu dovoljna sredstva u održavanje javnih objekata, posebno škola, u cilju poboljšanja seizmičke sigurnosti, te uklanjanja arhitektonskih problema;

34.  primjećuje da je zbog brzine tehnoloških promjena od ključne važnosti usvojiti pristup koji se temelji na cjeloživotnom učenju i koji je dostupan kulturnim djelatnicima te poboljšati sinergije između kulture i obrazovanja u formalnom i neformalnom području;

35.  prepoznaje potencijal kreativnih centara kao zajedničkih radnih prostora za djelatnike kulturnih i kreativnih sektora; ipak, naglašava da je u sektorima prvenstveno potrebno izgraditi kapacitete u smislu digitalnih i upravljačkih vještina umjesto da se jedini fokus stavlja na nove digitalne inovacije;

36.  napominje da demokratska načela i europske vrijednosti, kao što su sloboda izražavanja, poštovanje ljudskih prava i vladavine prava, demokracija i solidarnost, stoje pred sve težim izazovima koji proizlaze iz veće polarizacije unutar Europe i u svijetu; stoga poziva Komisiju i države članice da razviju strateški pristup za zaštitu kulturnih prava, slobode umjetničkog izražavanja i pluralizma medija te prava na slobodno sudjelovanje u kulturnom životu, među ostalim, podupiranjem razvoja pokazatelja i sustava praćenja na europskoj razini;

37.  slaže se da sudjelovanje u kulturi i svakodnevna kreativnost u velikoj mjeri doprinose poticanju međukulturnog dijaloga i izgradnji zdravih društava; međutim, naglašava potrebu da se u okviru instrumenata financiranja EU-a osigura dovoljno prostora za inherentnu i jedinstvenu vrijednost rada umjetnika;

38.  ističe potrebu za promicanjem pristupa žena svim zanimanjima u umjetničkom, kulturnom i kreativnom sektoru te potiče države članice da uklone prepreke koje ženama onemogućuju pristup rukovodećim položajima u kulturnim institucijama, zakladama, akademijama i sveučilištima;

Gospodarska dimenzija

39.  naglašava da bi Komisija i države članice trebale doprinositi razvoju kulturnih organizacija pružanjem stabilne, pouzdane i održive financijske potpore; izražava žaljenje zbog toga što se, unatoč dodanoj vrijednosti koju za EU predstavljaju ulaganja u kulturu, za program Kreativna Europa izdvaja tek 0,15 % ukupnog proračuna EU-a, od čega samo 31 % za kulturu; napominje da će se područja politike u okviru programa Kreativna Europa proširiti; prima na znanje novi prijedlog o višegodišnjem financijskom okviru i pozdravlja predloženo povećanje sredstava kao dobar prvi korak, no poziva da se taj proračun udvostruči za novi program Kreativna Europa te da bude dostupniji za manje organizacije;

40.  naglašava da su popularnost programa Kreativna Europa, u kombinaciji sa nedostatkom sredstava za taj program i administrativnom složenošću, doveli do stope uspješnosti od samo 16,2 % te velikih regionalnih i geografskih neravnoteža u smislu projekata koji primaju potporu; ističe da to, zajedno s administrativnom složenošću, djeluje kao odvraćajući faktor, stvara frustraciju u pogledu tog programa i kulturnih aktivnosti EU-a te sprečava sudjelovanje brojnih aktera iz kulturnih i kreativnih industrija; stoga zbog nedostataka utvrđenih u izvješću o evaluaciji na sredini razdoblja poziva da se ponovno razmotri postupak odabira;

41.  naglašava da je malim kulturnim subjektima te malim i srednjim poduzećima važno olakšati i pojednostavniti pristup programu Kreativna Europa; u tom pogledu ističe da je za te aktere i poslovne subjekte, osobito one iz područja pogođenih prirodnim katastrofama, potrebno uvesti zaseban potprogram;

42.  izražava žaljenje zbog toga što se u prijedlogu Komisije o VFO-u kultura i umjetnost ne spominju u većini područja politike kojima doprinose te stoga poziva Komisiju da u suradnji s kulturnim i kreativnim industrijama osmisli holističke i koordinirane strategije za uključivanje kulture i umjetnosti u druga područja politike, s posebnim naglaskom na dostupnosti financiranja za manje organizacije;

43.  ističe da kultura utječe na brojna područja te poziva Komisiju i države članice da izvijeste o iznosu financijskih sredstava koja su dodijeljena kulturi u svim programima financiranja i zajamče da će ta sredstva iznositi barem 1 % sljedećeg VFO-a; poziva regije EU-a da kulturu, kulturnu baštinu te kulturne i kreativne industrije odrede kao prioritet u strukturnim fondovima te potiče države članice da kulturnu dimenziju uključe u strateške ciljeve svojih operativnih programa;

44.  poziva Komisiju da uspostavi portal koji će služiti kao „jedinstvena kontaktna točka” i sadržavati popis svih postojećih instrumenata financiranja EU-a na način koji je prilagođen korisnicima, sveobuhvatan, inovativan i učinkovit, s jasnim smjernicama za primjenu i korisničkom potporom;

45.  poziva Komisiju i države članice da zajamče da se u okviru instrumenata EU-a za financiranje dodjeljuje dovoljno sredstava na temelju inherentne vrijednosti umjetničkih i kreativnih projekata;

46.  poziva Komisiju da posebnu pozornost posveti kulturnim područjima koja su ugrožena zbog nedostatka sredstava ili manjka pozornosti, a jedno od tih područja je poezija.

47.  poziva Komisiju i države članice da za svaki sektor usvoje prilagođen pristup; ističe da su bespovratna sredstva ključna kada se uzme u obzir kulturni ekosustav u cjelini, pravilno vrednovanje nematerijalne imovine i podupiranje inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi; ističe da su financijski instrumenti poput jamstava, zajmova i vlastitih sredstava primjereni za projekte koji stvaraju dobit, ali da bi bespovratna sredstva trebala ostati glavni izvor financiranja, posebno za manje subjekte;

48.  poziva Komisiju da izvijesti o provedbi Instrumenta financijskog jamstva za kulturne i kreativne sektore; izražava žaljenje zbog svoje ograničene zemljopisne pokrivenosti i predlaže da se omogući mikrofinanciranje za vrlo male dionike, s obzirom na to da kulturni i kreativni sektori obuhvaćaju mala i srednja poduzeća, pri čemu mikropoduzeća čine udio od 95 %; naglašava da je potrebno zajamčiti da banke počnu više cijeniti autorska prava i nematerijalnu imovinu;

49.  potiče daljnji razvoj inicijative Europske prijestolnice kulture i održivog kulturnog turizma, u suradnji s kulturnim sektorima, zajednicama i građanima te s UNESCO-om, u pogledu određivanja lokaliteta kulturne baštine, kao i s Vijećem Europe u okviru razvoja kulturnih ruta; poziva na promicanje regija EU-a kao europskih destinacija izvrsnosti (EDEN);

Strategija Digital4Culture

50.  napominje da je digitalnom revolucijom uvelike promijenjen način stvaranja i distribucije umjetnosti kao i kulture i uživanja u njima, što predstavlja nove prilike, ali istodobno i velike izazove u pogledu već ionako nezavidnih radnih uvjeta umjetnika i stvaraoca, te prijeti njihovoj ekonomskoj egzistenciji; zbog toga poziva Komisiju i države članice da promiču pravednu naknadu za rad, pristojne radne uvjete i modernizaciju sustavâ socijalne skrbi za kulturne i kreativne sektore te priznavanje statusa umjetnika;

51.  prepoznaje pozitivan doprinos digitalnih tehnologija kada je riječ o ostvarivanju lakšeg i opsežnijeg očuvanja i dostupnosti kulturnih, umjetničkih, kreativnih i audiovizualnih sadržaja i usluga, primjerice na temelju proširene i virtualne stvarnosti te sučelja čovjek-stroj, ali i proizvodnje obrazovnih i narativnih videoigara i stvaranja Oblaka europske kulturne baštine; u tom kontekstu poziva Komisiju i države članice da potaknu sinergije u tom području, posebno programima Digitalna Europa i Obzor Europa;

52.  smatra da je zaštita autorskih prava osnovni dio prihoda kulturnih i kreativnih industrija te pozdravlja novi prijedlog direktive koji se odnosi na autorska prava i njegove mjere za zaštitu izdavača vijesti, uklanjanje jaza vrijednosti između kreativnih industrija i digitalnih platformi, povećavanje transparentnosti i ravnoteže ugovornih odnosa između autora i izvođača te zaštitu od zapljene intelektualnog vlasništva; ističe da je ključno stvoriti pravedno digitalno tržište na kojem stvaraoci primaju odgovarajuću naknadu;

53.  poziva Komisiju i države članice da zajamče da digitalne platforme koje imaju aktivnu ulogu u distribuciji, promicanju i unovčenju sadržaja zaštićenog autorskim pravima imaju jasnu obvezu da ishode dozvole od vlasnika prava kako bi umjetnici, autori, izdavači vijesti, producenti, novinari i stvaraoci primali pravedne naknade za digitalnu uporabu njihovih djela;

54.  ističe potrebu za održavanjem veze između Europske agende za kulturu i Digitalne agende kako bi se unaprijedile postojeće sinergije;

55.  podsjeća na važnost podupiranja, osobito među maloljetnicima, zaštite podataka te digitalne i medijske pismenosti, kao najučinkovitijeg rješenja za probleme kao što su, među ostalim, manipulacije i mikrociljanje na internetu;

56.  naglašava da je od presudne važnosti kulturnim djelatnicima pružiti odgovarajuće digitalne vještine i kompetencije kako bi se potaknulo promicanje i realizacija ciljeva kulturne baštine;

Vanjska dimenzija

57.  izražava žaljenje zbog toga što očuvanje i promicanje kulture nisu bili postavljeni kao cilj u Agendi za održivi razvoj 2030.; naglašava da je kultura pokretač održivog razvoja i međukulturnog dijaloga te da bi se mogle primijeniti sinergije s obzirom na lokalnu i međunarodnu dimenziju programa Kreativna Europa;

58.  poziva Komisiju da redovito izvješćuje Parlament o provedbi Strategije EU-a za međunarodne kulturne odnose i da poveća sredstva koje se delegacijama EU-a dodjeljuju za inicijative i projekte za promicanje kulture, također u suradnji s mrežom Nacionalnih instituta EU-a za kulturu (EUNIC) ;

59.  podupire inicijativu Vijeća o razvoju sveobuhvatnog pristupa međunarodnim kulturnim odnosima i poziva na stvaranje kontaktnih točaka za kulturu u svim delegacijama EU-a, odgovarajuće osposobljavanje dužnosnika i uključivanje lokalnih dionika, civilnog društva i međunarodnih kulturnih mreža, uključujući pripremno djelovanje povezano s Europskim kućama kulture; ponavlja svoj zahtjev Komisiji i Europskoj službi za vanjsko djelovanje da svake dvije godine izvještavaju o stanju provedbe međunarodnih kulturnih odnosa;

o
o   o

60.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te vladama država članica.

(1) SL C 377 E, 7.12.2012., str. 142.
(2) SL C 93, 9.3.2016., str. 95.
(3) SL C 238, 6.7.2018., str. 28.
(4) SL C 247 E, 15.10.2009., str. 25.
(5) SL C 125 E, 22.5.2008., str. 223.
(6) SL C 377 E, 7.12.2012., str. 135.
(7) SL C 316, 22.9.2017., str. 88.
(8) SL C 11, 12.1.2018., str. 16.
(9) SL C 58, 15.2.2018., str. 57.
(10) SL C 247 E, 15.10.2009., str. 32.
(11) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0262.
(12) SL C 263, 25.7.2018., str. 19.
(13) SL L 347, 20.12.2013., str. 221.
(14) SL C 287, 29.11.2007., str. 1.
(15) SL C 463, 23.12.2014., str. 4.
(16) SL C 172, 27.5.2015., str. 13.

Pravna napomena