Indeks 
Usvojeni tekstovi
Četvrtak, 13. prosinca 2018. - StrasbourgZavršno izdanje
Ubrzani postupak rješavanja trgovačkih sporova
 Uspostavljanje svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program ***I
 Uspostava programa Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. ***I
 Sporazum o suradnji u području reguliranja sigurnosti u civilnom zrakoplovstvu između SAD-a i EU-a ***
 Zajednički sustav poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga *
 Oporezivanje dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti *
 Iran, posebno slučaj Nasrin Sotoudeh
 Egipat, posebno položaj boraca za ljudska prava
 Tanzanija
 Tehnologija lanaca blokova: trgovinska politika usmjerena na budućnost
 Adekvatnost zaštite osobnih podataka u Japanu
 Sukob interesa i zaštita proračuna EU-a u Češkoj Republici
 Djelovanje Europskog ombudsmana tijekom 2017.
 Ishod razmatranja Odbora za predstavke 2017.

Ubrzani postupak rješavanja trgovačkih sporova
PDF 158kWORD 52k
Rezolucija
Prilog
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. s preporukama Komisiji o ubrzanom postupku rješavanju trgovačkih sporova (2018/2079(INL))
P8_TA(2018)0519A8-0396/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 225. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 67. stavak 4. i članak 81. stavak 2. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 19. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članak 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (Povelja),

–  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave za unutarnju politiku naslovljenu „Jačanje sposobnosti u području trgovačkog prava u državama članicama”,

–  uzimajući u obzir pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2018.,

–  uzimajući u obzir „Načela stručnog usavršavanja u pravosuđu” Europske mreže za pravosudno osposobljavanje (EJTN) iz 2016.(1),

–  uzimajući u obzir pravnu stečevinu Unije u području pravosudne suradnje u građanskim stvarima,

–  uzimajući u obzir članke 46. i 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A8-0396/2018),

A.  budući da je pravo na pošteno i javno saslušanje u razumnom roku, kako je utvrđeno u članku 47. Povelje i članku 6. Europske konvencije o ljudskim pravima, jedno od temeljnih jamstava vladavine prava i demokracije te sastavni dio građanskih postupaka u cjelini;

B.  budući da bi uvođenje ubrzanog europskog građanskog postupka moglo pridonijeti modernizaciji nacionalnih postupaka, ostvarenju podjednakih uvjeta za poduzeća te povećanom gospodarskom rastu zahvaljujući djelotvornim i učinkovitim pravosudnim sustavima te istodobno olakšati pristup pravosuđu u EU-u i pomoći u afirmiranju temeljnih sloboda Unije;

C.  budući da je pregled stanja u području pravosuđa za 2018. pokazao da dostupnost pravne pomoći i razina sudskih pristojbi imaju ključan učinak na pristup pravosuđu, osobito za građane koji žive u siromaštvu;

D.  budući da se pravosudna suradnja promicala, podržala i potaknula u nekoliko postupovnih akata sekundarnog prava Unije, uključujući Uredbu o sporovima male vrijednosti, Direktivu o pravnoj pomoći, Uredbu o izvođenju dokaza i Uredbu o dostavi pismena;

E.  budući da su ciljevi pravosudne suradnje među državama članicama, između ostalog, osigurati potpuno poštovanje prava na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje u prekograničnim predmetima, jamčiti učinkovite i neometane sudske postupke i u tim situacijama te uspostaviti uzajamno povjerenje u pravosudne sustave, što je temelj za daljnje uzajamno priznavanje presuda diljem Unije;

F.  budući da se mnogim pitanjima koja se odnose na postupovno pravo u području građanskog pravosuđa upravlja na nacionalnoj razini, pa se zbog toga postupovno pravo u tom području razlikuje među državama članicama, što je u skladu s načelom supsidijarnosti i proporcionalnosti; budući da bi ubrzani postupak mogao dovesti do potrebnog usklađivanja postupovnih režima u Uniji;

G.  budući da je potrebno intenzivirati pojačanu suradnju između tijela vlasti i pravosudnih sustava država članica na razini Unije u cilju uklanjanja svih prepreka koje mogu nastati zbog neusklađenosti između različitih pravosudnih i administrativnih sustava;

H.  budući da se Uredbom Bruxelles I utvrđuju osnovna pravila o nadležnosti, priznavanju i provedbi prekograničnih sporova u građanskim i trgovačkim stvarima u Uniji; budući da je preinačena verzija, koja se primjenjuje od 2015. (Bruxelles I.a), uvela niz ključnih prilagodbi za rješavanje prekograničnih sporova u EU-u, čime se štedi vrijeme i novac poduzećima i pojedincima;

I.  budući da se Uredbom Rim I utvrđuju pravila o pravu koje se primjenjuje na građanske i trgovačke ugovorne obveze;

J.  budući da bi se postupovnim pravilima trebala jamčiti zaštita prava stranaka i brzo rješavanje sporova;

K.  budući da je rješavanje trgovačkih stvari na javnim sudovima u državama članicama općenito sporo i ne ispunjava očekivanja stranaka uključenih u trgovačke sporove, što se naglašava uvođenjem europskog postupka za sporove male vrijednosti, koji je, s druge strane, doveo do znatno bržeg rješavanja potrošačkih sporova; te budući da se pravilnom upotrebom informacijskih i komunikacijskih tehnologija na sudovima pridonosi ubrzanju postupaka i smanjenju troškova;

L.  budući da bi sporo rješavanje trgovačkih sporova u Uniji moglo dovesti do toga da komercijalne stranke potraže alternativno rješavanje sporova ili rješavanje sporova u zemljama koje nisu države članice te odluče na ugovore primjenjivati nacionalno pravo tih zemalja;

M.  budući da kvalitetno rješavanje trgovačkih sporova ovisi o visokoj razini stručnosti i iskustva sudaca, odvjetnika i pravnih stručnjaka u tim stvarima na sudovima;

N.  budući da bi vjerojatnost odabira nacionalnog prava država članica porasla zbog dostupnosti brzog i troškovno učinkovitog postupka upotpunjenog veoma iskusnim i stručnim sucima i odvjetnicima u državama članicama te bi posljedično porasla i razina stručnog znanja u građanskim i trgovačkim stvarima u državama članicama;

O.  budući da je potrebno pronaći prikladno rješenje za različite jezične režime koja bi se mogli sastojati od usklađenih obrazaca dostupnih na svim službenim jezicima Unije;

P.  budući da će sudovi i komore specijalizirane za trgovačke stvari zajamčiti višu razinu stručnosti i neovisnosti u takvim stvarima te time privući takve predmete na sudove država članica;

1.  napominje da je rješavanje trgovačkih stvari mnogo sporije nego što bi moglo biti i da u prosjeku traje između tri i četiri godine, te da to vodi do znatnih gubitaka za poduzeća ne samo u ekonomskom smislu, nego i s obzirom na vrijeme, energiju i druge resurse koji bi se mogli usmjeriti na druge mogućnosti;

2.  ističe da je potrebno osigurati potpuno poštovanje prava na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje, kako je utvrđeno u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, te zajamčiti visoku kvalitetu sudskih postupaka u trgovačkim stvarima;

3.  naglašava uspješnu provedbu europskog postupka za sporove male vrijednosti kojim je omogućeno brzo i isplativo rješavanje potrošačkih i drugih prekograničnih sporova koji su povezani s malim vrijednostima unutar Unije uz poštovanje zaštite prava stranaka;

4.  naglašava da je uzajamno povjerenje složen pojam te da u njegovoj izgradnji važnu ulogu imaju mnogi faktori, kao što su obrazovanje i usavršavanje u području pravosuđa, prekogranična pravosudna suradnja te razmjena iskustva i najboljih praksi između sudaca;

5.  naglašava da se u pogledu poštenog suđenja i pristupa pravosuđu trebaju održavati i dodatno proširiti mreže suradnje i baze podataka s pomoću kojih se poboljšava pravosudna suradnja i razmjena informacija, uključujući Europsku pravosudnu mrežu i europski portal e-pravosuđe, koji bi trebao postati jedinstveno sučelje za sva pitanja u području pravosuđa u Uniji;

6.  smatra da bi donošenje uredbe slične europskom postupku za sporove male vrijednosti, odnosno ubrzanog europskog građanskog postupka koji se primjenjuje na prekogranične trgovačke sporove bio najbolji način za rješavanje problema dugih razdoblja čekanja za trgovačke sporove u Uniji, uz moguće ostvarivanje velikih ušteda za europska poduzeća i mobiliziranje neiskorištenog kapitala;

7.  smatra da će komercijalne stranke biti u boljem položaju za plaćanje predstavnika i pripremu sudskog predmeta, što znači da će imati bolje izglede za zaštitu svojih prava, čime bi se omogućio brži postupak;

8.  primjećuje da bi se takav postupak mogao temeljiti na uvjetima za opsežnu pripremu stranaka prije pokretanja postupka, strogim rokovima, malom broju mogućnosti za dodavanje činjenica ili dokaza tijekom postupka i izostanku mogućnosti za podnošenje odvojene žalbe na postupovne odluke, čime bi se ostvario brz postupak;

9.  smatra da je takav strogi postupovni sustav u skladu sa zaštitom prava stranaka pod uvjetom da ubrzani europski građanski postupak bude pitanje izbora i da se primjenjuje:

   ako su se stranke usuglasile o primjeni postupka nakon nastanka spora, ili
   ako tuženik može sudjelovati u postupku nakon što je tužitelj pokrenuo postupak u okviru ubrzanog europskog građanskog postupka, pod uvjetom da tuženik ima dovoljno vremena za odgovarajuću pripremu prije početka postupka;

10.  smatra da bi ubrzani europski građanski postupak u svakom slučaju trebao biti valjan samo ako su stranke unaprijed propisno obaviještene o posljedicama pristanka na korištenje takvog postupka; smatra da troškovi ubrzanog europskog građanskog postupka ne bi trebali biti pretjerani za stranke kako bi se zajamčilo poštovanje prava na pristup pravosuđu;

11.  naglašava da stranke u sporu često sporazumno riješe spor nakon što se okolnosti i argumenti u potpunosti razjasne, što znači da bi se više sporova sporazumno riješilo u ranijim fazama kada bi se postupovnim sustavom od stranaka zahtijevalo da istraže okolnosti i izrade argumente prije odlaska na sud;

12.  primjećuje da se cilj omogućivanja ubrzanog i troškovno učinkovitijeg rješavanja trgovačkih sporova u Uniji ne može postići pukim uvođenjem usklađenog ubrzanog postupovnog sustava; u tu bi svrhu bili potrebni sudovi, suci, odvjetnici i pravni stručnjaci s visokom razinom stručnosti i iskustvom u području trgovačkog prava i međunarodnog privatnog prava kako bi takav postupovni sustav bio učinkovit;

13.  naglašava da trenutačna raspodjela izbora prava u okviru komercijalnih ugovora između različitih europskih nadležnosti nije jednaka u svim državama članicama;

14.  primjećuje da se izbori primjenjivog prava često temelje na složenim promišljanjima, no da se kombinacijom stranog prava i suda stranka često izlaže znatnim gospodarskim rizicima te da su takve odredbe posebno upitne ako se ugovore kao dio uobičajenih ugovora ili u situacijama u kojima jedna od stranaka ima malu ili nikakvu mogućnost utjecanja na dogovor u tom smislu;

15.  uviđa da jezične barijere mogu biti dodatna prepreka, a time i još jedan razlog za odabir jednog prava koje će se primjenjivati u odnosu na drugo pravo;

16.  ističe da bi dostupnost jedinstvenih standardnih obrazaca, na svim službenim jezicima Unije, olakšala pristup ubrzanom europskom građanskom postupku;

17.  predlaže da se, kako bi se osigurali ujednačeni standardni obrasci, Komisiji povjere provedbene ovlasti ostvarene u skladu s Međuinstitucijskim sporazumom od 13. travnja 2016. o boljoj izradi zakonodavstva;

18.  poziva Komisiju da procijeni potrebu za revizijom uredbi Rim I, Rim II i Bruxelles I.a kako bi se osnažila povezanost između svrhe i predmeta ugovora te odabranog prava te istodobno osigurala zaštita slabijih strana u odnosima između poduzeća i ugovorima i zaštitila autonomija stranaka u odnosu na izbor prava;

19.  naglašava da se samo zakonodavnim mjerama ne mogu riješiti ta pitanja, potrebne su i praktične mjere za povećanje stručnosti sudova i odvjetnika, kao što su poboljšano osposobljavanje u trgovačkim stvarima i bolji pristup pravu Unije i nacionalnom pravu država članica, a posebno sudskoj praksi;

20.  primjećuje da su trgovačko pravo i međunarodno privatno pravo manje kodificirana područja u usporedbi s drugim pravnim područjima, što znači da akademsko istraživanje ima važniju ulogu, pa bi jedna od mjera za podizanje razine stručnosti u trgovačkim stvarima u državama članicama trebalo biti osiguravanje više sredstava za istraživanje u tom području;

21.  stoga pozdravlja devet načela stručnog osposobljavanja u pravosuđu Europske mreže za pravosudno osposobljavanje usvojenih na Općoj skupštini te mreže 2016. jer pružaju zajedničku osnovu i okvir i za europsko pravosuđe i za institucije za stručno osposobljavanje u pravosuđu;

22.  naglašava i veliku važnost kvalitete prava koje se primjenjuje na trgovačke stvari i mjere u kojoj je prilagođeno praksama i razvoju u sektoru trgovine;

23.  stoga, u skladu s člankom 225. UFEU-a, traži od Komisije da do 1. siječnja 2020., na temelju članka 81. stavka 2. UFEU-a, podnese prijedlog o donošenju zakonodavnog akta o ubrzanom europskom građanskom postupku i, u skladu s preporukama navedenim u Prilogu, nakon što Komisija ocijeni da je potrebna takva revizija, mogući prijedlog za izmjene uredbi Rim I, Rim II i Bruxelles I.a;

24.  poziva Komisiju i države članice da dopune te prijedloge drugim mjerama potpore usmjerenima na podizanje razine stručnosti u državama članicama u području trgovačkog prava i međunarodnog privatnog prava;

25.  potvrđuje da su preporuke iz Priloga ovoj rezoluciji u skladu s temeljnim pravima, načelom nacionalne postupovne autonomije i načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti;

26.  smatra da bi se sve financijske posljedice prijedloga, a osobito troškove postupaka u skladu s ubrzanim europskim građanskim postupkom nadoknadilo istovrijednom uštedom jer će ubrzani europski građanski postupak vjerojatno biti troškovno učinkovitiji od uobičajenih postupaka država članica te s obzirom na činjenicu da se predmetni sporovi ne bi pokretali u skladu s općim postupovnim sustavom dotične države članice;

27.  ističe da je trgovačko pravo samo jedno od područja u kojima su potrebne daljnje mjere na razini Unije kako bi se osigurao bolji pristup pravosuđu, veća kvaliteta postupaka, veće zaštitne mjere za stranke i brže rješavanje sporova;

28.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju i priložene preporuke proslijedi Komisiji i Vijeću te parlamentima i vladama država članica.

PRILOG REZOLUCIJI:

PREPORUKE KOMISIJI O MJERAMA ZA UVOĐENJE UBRZANOG EUROPSKOG GRAĐANSKOG POSTUPKA I NJEGOVO PODUPIRANJE

NAČELA I CILJEVI TRAŽENIH PRIJEDLOGA

I.  Ubrzani europski građanski postupak

Glavni cilj ovog prijedloga jest uvođenje dobrovoljnog ubrzanog europskog građanskog postupka kako bi se europskim poduzećima dala mogućnost rješavanja isključivo trgovačkih sporova između poduzeća unutar razumnog razdoblja.

Ubrzani europski građanski postupak mogao bi se temeljiti na sljedećim načelima:

1.  trebao bi se primjenjivati na prekogranične trgovačke sporove na koje se ne primjenjuje europski postupak za sporove male vrijednosti;

2.  trebao bi se primjenjivati ako se stranke usuglase nakon nastanka spora ili ako tužitelj podigne tužbu u skladu s postupkom, a tuženik to prihvati;

3.  trebao bi se primjenjivati samo ako su stranke unaprijed propisno obaviještene o posljedicama pristanka na korištenje takvog postupka;

4.  njime bi se stranke trebalo obvezati na opsežnu pripremu tužbi prije odlaska na sud; trebalo bi ga kombinirati s ranim isključenjem mogućnosti dodavanja novih činjenica ili novih dokaza na sudu;

5.  njime bi se trebalo onemogućiti podnošenje odvojene žalbe na postupovne odluke;

6.  u načelu bi mogao biti pisani postupak, uz mogućnost saslušanja na zahtjev najmanje jedne stranke;

7.  u okviru tog postupka, kao početne točke, trebalo bi primjenjivati vrlo kratke rokove za postupak, pri čemu se sudu, u dogovoru sa strankama u predmetima veće složenosti daje mogućnost primjene duljeg roka;

8.  njime bi se trebalo poticati sporazumno sudsko i izvansudsko rješavanje prekograničnih trgovačkih sporova, uključujući s pomoću posredovanja;

9.  njime bi se trebala poticati upotreba moderne tehnologije u svrhu saslušanja, izvođenja dokaza i dostave pismena;

10.  troškovi ubrzanog europskog građanskog postupka trebali bi biti ograničeni kako bi se zajamčilo poštovanje prava na pristup pravosuđu;

11.  njime bi se trebalo omogućiti prepoznavanje i provođenje konačne presude u skladu s postupkom na najjednostavniji način koji je prilagođen korisnicima i dostupan u skladu s pravom Unije;

II.  Moguće izmjene uredbi Rim I, Rim II i Bruxelles I.a

Prijedlogom o izmjeni uredbi Rim I, Rim II i Bruxelles I.a mogla bi se pružiti podrška prijedlogu o ubrzanom europskom građanskom postupku kako bi se postigla jača povezanost između svrhe i cilja dogovora i prava izabranog unutar Unije, ali i omogućilo strankama u isključivo komercijalnim ugovorima da ojačaju samostalnost, istodobno osiguravajući zaštitu slabijih stranaka u odnosima između poduzeća.

Izmjenama Uredbe Rim I moglo bi se obuhvatiti:

1.  ispitivanje ojačavanja povezanosti između izabranog prava i sadržaja, cilja i svrhe ugovora te stranaka;

2.  preispitivanje pravila koja se primjenjuju na valjanost izbora prava, što bi se trebalo razmatrati u skladu s uobičajenim pravom koje se primjenjuje na ugovor.

III.  Druge mjere za podizanje razine stručnosti u trgovačkim stvarima u državama članicama

1.  Tim bi se prijedlozima trebala dati dodatna potpora mjerama Komisije i država članica za podizanje razine stručnosti u trgovačkim stvarima, kao što su:

(a)  osposobljavanje sudaca i odvjetnika i pravnih stručnjaka u trgovačkim stvarima;

(b)  pojednostavnjenje i poboljšanje pristupa pravu Unije i nacionalnom pravu država članica, uključujući sudsku praksu;

(c)  daljnje usmjeravanje na trgovačko pravo i međunarodno privatno pravo u okviru pravnog obrazovanja;

(d)  dodjeljivanje dodatnih sredstava akademskom istraživanju u područjima trgovačkog prava i međunarodnog privatnog prava; i

(e)  ovladavanje stranim jezikom i njegovom pravnom terminologijom;

2.  Nadalje, poziva se države članice da zajamče da sudovi koji primjenjuju ubrzani europski građanski postupak raspolažu specifičnom stručnošću u području trgovačkog prava, primjerice imenovanjem ili jačanjem postojećih trgovačkih sudova ili komora.

3.  Osim toga, Komisija je pozvana da dodatno istraži mogućnost uspostavljanja Europskog trgovačkog suda kako bi se njime nadopunio rad sudova država članica, a stranama u postupku ponudio dodatan, međunarodni forum specijaliziran za rješavanje trgovačkih sporova.

4.  Kao konačna mjera, poziva se države članice da razmotre preispitivanje svojih prava koja se primjenjuju na trgovačke stvari u sporovima između poduzeća jer je jedan od važnijih čimbenika pri izboru prava mjera učinkovitosti i kvalitete trgovačkog prava jedne zemlje.

(1) http://www.ejtn.eu/PageFiles/15756/Judicial%20Training%20Principles_HR.pdf


Uspostavljanje svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program ***I
PDF 337kWORD 109k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 13. prosinca 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju svemirskog programa Unije i Agencije Europske unije za svemirski program te o stavljanju izvan snage uredbi (EU) br. 912/2010, (EU) br. 1285/2013, (EU) br. 377/2014 i Odluke 541/2014/EU (COM(2018)0447 – C8-0258/2018 – 2018/0236(COD))(1)
P8_TA(2018)0520A8-0405/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Nacrt zakonodavne rezolucije   Izmjena
Amandman 1
Nacrt zakonodavne rezolucije
Pozivanje 5.a (novo)
–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – Ususret europskom gigabitnom društvu” (COM(2016)0587) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0300),
Amandman 2
Nacrt zakonodavne rezolucije
Pozivanje 5.b (novo)
–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. rujna 2016. naslovljenu „5G za Europu: Akcijski plan” (COM(2016)0588) i prateći radni dokument službi Komisije (SWD(2016)0306),
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Svemirska tehnologija, podaci i usluge postali su neophodni u svakodnevnom životu Europljana i imaju ključnu ulogu u očuvanju brojnih strateških interesa. Svemirska industrija Unije već je jedna od najkonkurentnijih u svijetu. Međutim, pojava novih sudionika i razvoj novih tehnologija dovode do revolucionarnih promjena tradicionalnih industrijskih modela. Stoga je ključno da Unija ostane među vodećim međunarodnim sudionicima s velikom slobodom djelovanja u području svemira, da potiče znanstveni i tehnički napredak te da podupire konkurentnost i inovacijski kapacitet industrija u svemirskom sektoru u Uniji, osobito malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih i inovativnih poduzeća.
(1)  Svemirska tehnologija, podaci i usluge postali su neophodni u svakodnevnom životu Europljana i imaju ključnu ulogu u očuvanju brojnih strateških interesa. Svemirska industrija Unije već je jedna od najkonkurentnijih u svijetu. Međutim, pojava novih sudionika i razvoj novih tehnologija dovode do revolucionarnih promjena tradicionalnih industrijskih modela. Stoga je ključno da Unija ostane među vodećim međunarodnim sudionicima s velikom slobodom djelovanja u području svemira, da potiče znanstveni i tehnički napredak te da podupire konkurentnost i inovacijski kapacitet industrija u svemirskom sektoru u Uniji, osobito malih i srednjih poduzeća te novoosnovanih i inovativnih poduzeća. Istodobno, važno je stvoriti odgovarajuće okolnosti kako bi se globalno osigurali jednaki uvjeti za poduzeća koja su aktivna u sektoru svemira.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  Razvoj svemirskog sektora povijesno je povezan sa sigurnošću. U mnogim su slučajevima oprema, komponente i instrumenti koji se koriste u svemirskom sektoru roba s dvojnom namjenom. Stoga bi trebalo iskoristiti mogućnosti koje svemir nudi za sigurnost Unije i njezinih država članica.
(2)  Razvoj svemirskog sektora povijesno je povezan sa sigurnošću. U mnogim su slučajevima oprema, komponente i instrumenti koji se koriste u svemirskom sektoru roba s dvojnom namjenom. Stoga bi trebalo iskoristiti mogućnosti koje svemir i autonoman pristup svemiru nude za sigurnost i neovisnost Unije i njezinih država članica.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Još od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća Unija razvija vlastite svemirske inicijative i programe, konkretno Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) za kojim su uslijedili Galileo i Copernicus, koji ispunjavaju potrebe građana Unije i zahtjeva javnih politika. Ne samo što bi trebalo osigurati kontinuitet tih inicijativa nego bi ih trebalo poboljšati kako bi ostale na čelu u razvoju novih tehnologija i promjena u područjima digitalne tehnologije i informacijske i komunikacijske tehnologije, ispunjavale nove potrebe korisnika i mogle ispuniti političke prioritete kao što su klimatske promjene, uključujući praćenje promjena u području Arktika, sigurnost i obranu.
(3)  Još od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća Unija razvija vlastite svemirske inicijative i programe, konkretno Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) za kojim su uslijedili Galileo i Copernicus, koji ispunjavaju potrebe građana Unije i zahtjeva javnih politika. Kontinuitet tih inicijativa, kao i njihovo prihvaćanje i korištenje, trebalo bi se jamčiti i poboljšati kako bi ostale na čelu u razvoju novih tehnologija i promjena u područjima digitalne tehnologije i informacijske i komunikacijske tehnologije, ispunjavale nove potrebe korisnika i mogle ispuniti političke prioritete. Programom se trebaju promicati usluge koje se temelje na svemiru kako bi sve države članice i njihovi građani u cijelosti iskoristili prednosti Programa.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Unija treba osigurati svoju slobodu djelovanja i autonomiju kako bi imala pristup svemiru i mogla ga sigurno koristiti. Stoga je ključno da održava autonoman, pouzdan i troškovno učinkovit pristup svemiru, posebno u pogledu ključne infrastrukture i tehnologije, javne sigurnosti i sigurnosti Unije i njezinih država članica. Komisija bi stoga trebala imati mogućnost objediniti usluge lansiranja na europskoj razini, kako za svoje vlastite potrebe, tako i, na njihov zahtjev, za druge subjekte, uključujući države članice, u skladu s odredbama članka 189. stavka 2. Ugovora. Ključno je također da Unija i u budućnosti raspolaže modernim, učinkovitim i fleksibilnim infrastrukturnim objektima za lansiranje. Uz mjere koje poduzimaju države članice i Europska svemirska agencija Komisija bi trebala razmotriti načine za podupiranje tih objekata. Konkretno, kad se održava ili modernizira zemaljska infrastruktura povezana s pristupom svemiru u skladu s potrebama Programa, trebalo bi biti moguće u okviru Programa, u skladu s Financijskom uredbom i u slučajevima kad se može utvrditi jasna dodana vrijednost EU-a, djelomično financirati takve prilagodbe kako bi se postigla bolja troškovna učinkovitost Programa.
(4)  Unija treba osigurati svoju slobodu djelovanja i autonomiju kako bi imala pristup svemiru i mogla ga sigurno koristiti. Stoga je ključno da održava autonoman, pouzdan i troškovno učinkovit pristup svemiru, uključujući alternativne tehnologije za lansiranje i inovativne sustave ili usluge, posebno u pogledu ključne infrastrukture i tehnologije, javne sigurnosti i sigurnosti Unije i njezinih država članica. Komisija bi stoga trebala imati mogućnost objediniti usluge lansiranja na europskoj razini, kako za svoje vlastite potrebe, tako i, na njihov zahtjev, za druge subjekte, uključujući države članice, u skladu s odredbama članka 189. stavka 2. Ugovora. Ključno je također da Unija i u budućnosti raspolaže modernim, učinkovitim i fleksibilnim infrastrukturnim objektima za lansiranje. Uz mjere koje poduzimaju države članice i Europska svemirska agencija Komisija bi trebala razmotriti načine za podupiranje tih objekata. Konkretno, kad se održava ili modernizira zemaljska infrastruktura povezana s pristupom svemiru u skladu s potrebama Programa, trebalo bi biti moguće u okviru Programa, u skladu s Financijskom uredbom i u slučajevima kad se može utvrditi jasna dodana vrijednost EU-a, djelomično financirati takve prilagodbe kako bi se postigla bolja troškovna učinkovitost Programa.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  Kako bi se ojačala konkurentnost svemirske industrije Unije i stekli kapaciteti za projektiranje, izradu i operativni rad vlastitih sustava, Unija bi trebala poduprijeti stvaranje, rast i razvoj cijele svemirske industrije. Nastanak pogodnog ekosustava za poduzeća i inovacije trebalo bi poduprijeti i na europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini uspostavljanjem svemirskih platformi koje okupljaju svemirske, digitalne i korisničke sektore. Unija bi trebala poticati širenje poduzeća u svemirskom sektoru sa sjedištem u Uniji i pomagati im da uspiju, među ostalim pomaganjem tim poduzećima da pristupe rizičnom financiranju s obzirom na to da u Uniji nedostaje prikladan pristup privatnom kapitalu za novoosnovana poduzeća u svemirskom sektoru te stvaranjem partnerstava za inovacije (pristup prvog ugovora).
(5)  Kako bi se ojačala konkurentnost svemirske industrije Unije i stekli kapaciteti za projektiranje, izradu i operativni rad vlastitih sustava, Unija bi trebala poduprijeti stvaranje, rast i razvoj cijele svemirske industrije. Nastanak pogodnog ekosustava za poduzeća i inovacije trebalo bi poduprijeti i na europskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini inicijativama kao što su svemirske platforme koje okupljaju svemirske, digitalne i korisničke sektore. Svemirske platforme trebale bi surađivati s digitalnim inovacijskim centrima kako bi se potaknulo poduzetništvo i vještine. Unija bi trebala poticati stvaranje i širenje poduzeća u svemirskom sektoru sa sjedištem u Uniji i pomagati im da uspiju, među ostalim pomaganjem tim poduzećima da pristupe rizičnom financiranju s obzirom na to da u Uniji nedostaje prikladan pristup privatnom kapitalu za novoosnovana poduzeća u svemirskom sektoru te stvaranjem partnerstava za inovacije (pristup prvog ugovora).
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Zahvaljujući njegovoj pokrivenosti i potencijalu za pomoć u rješavanju globalnih pitanja, svemirski program Unije (dalje u tekstu „Program”) ima snažnu međunarodnu dimenziju. Stoga bi Komisiji trebalo omogućiti da u ime Unije upravlja aktivnostima na međunarodnoj sceni i da u ime Unije koordinira te aktivnosti, posebno u cilju zaštite interesa Unije i njezinih država članica u međunarodnim forumima, uključujući u području frekvencija, promicanja tehnologije i industrije Unije te poticanja suradnje u području osposobljavanja, imajući na umu potrebu za osiguravanjem reciprociteta prava i obveza stranaka. Posebno je važno da Komisija zastupa Uniju u tijelima međunarodnog programa Cospas-Sarsat i relevantnim sektorskim tijelima UN-a, uključujući Organizaciju za hranu i poljoprivredu i Svjetsku meteorološku organizaciju.
(6)  Zahvaljujući njegovoj pokrivenosti i potencijalu za pomoć u rješavanju globalnih pitanja, svemirski program Unije (dalje u tekstu „Program”) ima snažnu međunarodnu dimenziju. Stoga bi Komisiji trebalo omogućiti da u ime Unije upravlja aktivnostima na međunarodnoj sceni i da u ime Unije koordinira te aktivnosti, posebno u cilju zaštite interesa Unije i njezinih država članica u međunarodnim forumima, uključujući u području frekvencija. Komisija bi trebala ojačati gospodarsku diplomaciju u cilju promicanja tehnologije i industrije Unije te poticanja suradnje u području osposobljavanja, imajući na umu potrebu za osiguravanjem reciprociteta prava i obveza stranaka te poštenog tržišnog natjecanja na međunarodnoj razini. Posebno je važno da Komisija zastupa Uniju u tijelima međunarodnog programa Cospas-Sarsat i relevantnim sektorskim tijelima UN-a, uključujući Organizaciju za hranu i poljoprivredu i Svjetsku meteorološku organizaciju.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  Komisija bi trebala, zajedno s državama članicama i Visokim predstavnikom, promicati odgovorno ponašanje u svemiru i istražiti mogućnost pristupanja odgovarajućim konvencijama UN-a.
(7)  Komisija bi trebala, zajedno s državama članicama i Visokim predstavnikom, promicati odgovorno ponašanje u svemiru, posebno pronalaskom rješenja protiv širenja svemirskog otpada, i istražiti mogućnost pristupanja odgovarajućim konvencijama UN-a, uključujući Ugovor o načelima koja uređuju aktivnosti država u području istraživanja i razvoja svemira, uključujući Mjesec i druga nebeska tijela (Ugovor o svemiru).
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)  Program ima slične ciljeve kao i drugi programi Unije, osobito Obzor Europa, InvestEU, Europski fond za obranu i fondovi iz Uredbe (EU) [Uredba o zajedničkim odredbama]. Stoga bi trebalo predvidjeti kumulativno financiranje iz tih programa, pod uvjetom da obuhvaćaju iste stavke troškova, posebno putem mehanizama za dopunsko financiranje iz programa Unije ako je to moguće zbog načina upravljanja, što može biti u slijedu, naizmjence ili kombiniranjem fondova, uključujući zajedničko financiranje mjera, omogućujući, ako je moguće, partnerstva za inovacije i operacije mješovitog financiranja. Tijekom provedbe Programa Komisija bi stoga trebala promicati sinergije s drugim povezanim programima Unije čime bi se, kad je to moguće, omogućio pristup rizičnom financiranju, partnerstvima za inovacije, kumulativnom financiranju ili mješovitom financiranju.
(8)  Program ima slične ciljeve kao i drugi programi Unije, osobito Obzor Europa, InvestEU, Europski fond za obranu i fondovi iz Uredbe (EU) [Uredba o zajedničkim odredbama]. Stoga bi trebalo predvidjeti kumulativno financiranje iz tih programa, pod uvjetom da obuhvaćaju iste troškove, posebno putem mehanizama za dopunsko financiranje iz programa Unije ako je to moguće zbog načina upravljanja, što može biti u slijedu, naizmjence ili kombiniranjem fondova, uključujući zajedničko financiranje mjera, omogućujući, ako je moguće, partnerstva za inovacije i operacije mješovitog financiranja. Tijekom provedbe Programa Komisija bi stoga trebala promicati sinergije s drugim povezanim programima Unije čime bi se, kad je to moguće, omogućio pristup rizičnom financiranju, partnerstvima za inovacije, kumulativnom financiranju ili mješovitom financiranju. Važno je osigurati kontinuitet između rješenja dobivenih u okviru Obzora Europa i drugih programa Unije te komponenata Programa.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10.a)  Otprilike 200 000 stručnjaka zaposleno je u svemirskom sektoru Unije. Stoga je ključno i dalje razvijati najnoviju infrastrukturu ovog sektora te time poticati uzlazne i silazne gospodarske djelatnosti. Uz to, kako bi se u budućnosti osigurala konkurentnost europske svemirske industrije, programima bi se na svim razinama trebao podupirati razvoj naprednih vještina u sektorima povezanima sa svemirom te podržati aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja , s posebnim naglaskom na djevojčice i žene, u cilju ostvarenja punog potencijala građana Unije u tom području.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13.a)   Program bi trebao iskoristiti sinergije između svemirskog i prometnog sektora, s obzirom na to da svemirske tehnologije imaju stratešku ulogu u stvaranju pametnijeg, učinkovitijeg, zaštićenijeg, sigurnijeg, održivijeg i integriranijeg kopnenog, pomorskog, zračnog i svemirskog prometa, a istodobno će inovativni prometni sektor koji raste povećati potražnju za kvalitetnim i ažurnim svemirskim uslugama.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Svi prihodi iz Programa trebali bi pripasti Uniji kako bi se djelomično nadoknadila ulaganja koja je Unija već izvršila te bi se taj prihod trebao upotrijebiti za potporu ciljevima Programa. Iz istog bi razloga u ugovorima sklopljenim sa subjektima iz privatnog sektora trebalo biti moguće utvrditi mehanizam dijeljenja prihoda.
(14)  Prihodi proizašli iz dijelova Programa trebali bi pripasti Uniji kako bi se djelomično nadoknadila ulaganja koja je Unija već izvršila te bi se taj prihod trebao upotrijebiti za potporu ostvarenja ciljeva Programa. Iz istog bi razloga u ugovorima sklopljenim sa subjektima iz privatnog sektora trebalo biti moguće utvrditi mehanizam dijeljenja prihoda.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  Program se oslanja na složene i kontinuirano promjenjive tehnologije. Nuspojave su oslanjanja na takve tehnologije nesigurnost i rizik za ugovore o javnoj nabavi sklopljene u okviru programa utoliko što ti ugovori mogu uključivati dugoročne obveze u vezi s opremom ili uslugama. Stoga su uz propise utvrđene u Financijskoj uredbi potrebne i posebne mjere koje se odnose na javne ugovore. Trebalo bi stoga biti moguće ugovor dodijeliti u obliku ugovora s uvjetnim dijelovima, pod određenim uvjetima unijeti izmjenu u smislu njegova izvršenja ili zadati najnižu razinu podugovaranja. Konačno, zbog tehničkih nesigurnosti koje su obilježje komponenti Programa ugovorne cijene ne mogu se uvijek točno predvidjeti i stoga je poželjno ugovore sklopiti bez navođenja stroge fiksne cijene i uvrstiti klauzule za zaštitu financijskih interesa Unije.
(16)  Program se oslanja na složene i kontinuirano promjenjive tehnologije. Nuspojave su oslanjanja na takve tehnologije nesigurnost i rizik za ugovore o javnoj nabavi sklopljene u okviru programa utoliko što ti ugovori mogu uključivati dugoročne obveze u vezi s opremom ili uslugama. Stoga su uz propise utvrđene u Financijskoj uredbi potrebne i posebne mjere koje se odnose na javne ugovore. Trebalo bi stoga biti moguće ugovor dodijeliti u obliku ugovora s uvjetnim dijelovima, pod određenim uvjetima unijeti izmjenu u smislu njegova izvršenja ili zadati najnižu razinu podugovaranja, posebno u odnosu na mala i srednja poduzeća i novoosnovana poduzeća. Konačno, zbog tehničkih nesigurnosti koje su obilježje komponenti Programa ugovorne cijene ne mogu se uvijek točno predvidjeti i stoga je poželjno ugovore sklopiti bez navođenja stroge fiksne cijene i uvrstiti klauzule za zaštitu financijskih interesa Unije.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.
(25)  Dobro javno upravljanje Programom zahtijeva strogu raspodjelu odgovornosti i zadaća među različitim uključenim subjektima kako bi se izbjeglo dupliciranje i smanjilo prekoračenja troškova i kašnjenja.
(25)  Dobro javno upravljanje Programom zahtijeva strogu raspodjelu odgovornosti i zadaća među različitim uključenim subjektima kako bi se izbjeglo dupliciranje i smanjilo prekoračenja troškova i kašnjenja te bi se prednost trebala dati korištenju postojeće europske infrastrukture i razvoju europskih stručnih i industrijskih sektora.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.a (nova)
(25.a)  Svemirski programi temelje se na potrebama korisnika te stoga za svoju provedbu i razvoj zahtijevaju stalno i djelotvorno sudjelovanje predstavnika korisnika.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 26.
(26)  Države članice već su dugo aktivne u području svemira. One raspolažu sustavima, infrastrukturom, nacionalnim agencijama i tijelima povezanima sa svemirom. Stoga mogu znatno pridonijeti Programu, posebno njegovoj provedbi, te bi se trebalo zahtijevati da potpuno surađuju s Unijom na promicanju usluga i aplikacija Programa. Komisija bi stoga trebala moći mobilizirati sredstva na raspolaganju državama članicama, povjeravati državama članicama neregulatorne zadaće u provedbi Programa te koristiti njihovu pomoć. Uz to, te bi države članice trebale poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale zaštitu zemaljskih postaja koje su osnovane na njihovim državnim područjima. Uz to, države članice i Komisija trebale bi surađivati međusobno i s odgovarajućim međunarodnim tijelima i regulatornim vlastima kako bi osigurale da su frekvencije potrebne za Program dostupne i zaštićene kako bi se omogućilo potpuni razvoj i provedba aplikacija temeljenih na ponuđenim uslugama, u skladu s Odlukom br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra15.
(26)  Države članice već su dugo aktivne u području svemira. One raspolažu sustavima, infrastrukturom, nacionalnim agencijama i tijelima povezanima sa svemirom. Stoga mogu znatno pridonijeti Programu, posebno njegovoj provedbi, te bi se trebalo zahtijevati da potpuno surađuju s Unijom na promicanju usluga i aplikacija Programa. Komisija bi stoga trebala moći mobilizirati sredstva na raspolaganju državama članicama, povjeravati državama članicama neregulatorne zadaće u provedbi Programa te koristiti njihovu pomoć. Uz to, te bi države članice trebale poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurale zaštitu zemaljskih postaja koje su osnovane na njihovim državnim područjima. Uz to, države članice i Komisija trebale bi surađivati međusobno i s odgovarajućim međunarodnim tijelima i regulatornim vlastima kako bi osigurale da su frekvencije potrebne za Program dostupne i imaju odgovarajuću zaštitu kako bi se omogućilo potpuni razvoj i provedba aplikacija temeljenih na ponuđenim uslugama, u skladu s Odlukom br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra15.
__________________
__________________
15 Odluka br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra (SL L 81, 21.3.2012., str. 7.).
15 Odluka br. 243/2012/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o uspostavljanju višegodišnjeg programa za politiku radiofrekvencijskog spektra (SL L 81, 21.3.2012., str. 7.).
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.
(27)  Dužnost je Komisije, kao aktera u korist općeg interesa Unije, da provodi Program, preuzme ukupnu odgovornost i promiče njegovo korištenje. Kako bi optimirala resurse i sposobnosti različitih dionika, Komisija bi trebala moći delegirati neke zadaće. Uz to, Komisija je u najboljem položaju za određivanje glavnih tehničkih i operativnih specifikacija potrebnih za razvoj sustava i usluga.
(27)  Dužnost je Komisije, kao aktera u korist općeg interesa Unije, da nadzire provedbu Programa, preuzme ukupnu odgovornost i promiče njegovo korištenje. Kako bi optimirala resurse i sposobnosti različitih dionika, Komisija bi trebala moći delegirati neke zadaće. Uz to, Komisija je u najboljem položaju za određivanje zahtjeva potrebnih za razvoj sustava i usluga.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.
(28)  Zadaća je Agencije Europske unije za svemirski program (dalje u tekstu „Agencija”), koja zamjenjuje i nasljeđuje Agenciju za europski GNSS, uspostavljenu Uredbom (EU) br. 912/2010, pridonositi Programu, posebno u pogledu sigurnosti. Stoga bi neke zadaće povezane sa sigurnošću i promicanjem Programa trebalo dodijeliti Agenciji. Kad je riječ o sigurnosti i imajući u vidu iskustvo Agencije u tom području, Agencija bi trebala biti odgovorna za zadaće sigurnosne akreditacije za sve aktivnosti Unije u svemirskom sektoru. Nadalje, Agencija bi trebala izvršavati zadaće koje joj Komisija dodijeli putem jednog ili više sporazuma o doprinosima, koji obuhvaćaju razne druge posebne zadaće povezane s Programom.
(28)  Zadaća je Agencije Europske unije za svemirski program (dalje u tekstu „Agencija”), koja zamjenjuje i nasljeđuje Agenciju za europski GNSS, uspostavljenu Uredbom (EU) br. 912/2010, pridonositi Programu, posebno u pogledu sigurnosti, kibernetičke sigurnosti i promicanja usluga i silaznog sektora. Stoga bi zadaće povezane s tim područjima trebalo dodijeliti Agenciji. Kad je riječ o sigurnosti i imajući u vidu iskustvo Agencije u tom području, Agencija bi trebala biti odgovorna za zadaće sigurnosne akreditacije za sve aktivnosti Unije u svemirskom sektoru. Oslanjajući se na pozitivne rezultate u promicanju prihvaćanja Galilea i EGNOS-a od strane korisnika i tržišta te u cilju promicanja programa kao paketa, Agenciji bi trebalo povjeriti promotivne i komercijalne aktivnosti za Copernicus. Nadalje, Agencija bi trebala izvršavati zadaće koje joj Komisija dodijeli putem jednog ili više sporazuma o doprinosima, koji obuhvaćaju razne druge posebne zadaće povezane s Programom.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 29.
(29)  Europska svemirska agencija je međunarodna organizacija s opsežnim stručnim znanjem u području svemira koja je sklopila Okvirni sporazum s Europskom zajednicom 2004. Ona je stoga važan partner u provedbi Programa i s njom bi trebalo uspostaviti odgovarajuće odnose. U tom pogledu i u skladu s Financijskom uredbom važno je sklopiti okvirni sporazum o financijskom partnerstvu s Europskom svemirskom agencijom kojim bi se uredili svi financijski odnosi između Komisije, Agencije i Europske svemirske agencije te kojim bi se osigurala dosljednost i usklađenost tih odnosa s Okvirnim sporazumom s Europskom svemirskom agencijom, posebno s njegovim člankom 5. Međutim, budući da Europska svemirska agencija nije tijelo Unije i da ne podliježe pravu Unije, od ključne je važnosti da se, radi zaštite interesa Unije i njezinih država članica, sklapanje tog sporazuma uvjetuje uvođenjem odgovarajućih operativnih pravila u Europsku svemirsku agenciju. Sporazum bi također trebao sadržavati sve klauzule potrebne za zaštitu financijskih interesa Unije.
(29)  Europska svemirska agencija je međunarodna organizacija s opsežnim stručnim znanjem u području svemira koja je sklopila Okvirni sporazum s Europskom zajednicom 2004. Ona je stoga važan partner u provedbi Programa i s njom bi trebalo uspostaviti odgovarajuće odnose. U tom pogledu i u skladu s Financijskom uredbom važno je sklopiti okvirni sporazum o financijskom partnerstvu s Europskom svemirskom agencijom kojim bi se uredili svi financijski odnosi između Komisije, Agencije i Europske svemirske agencije te kojim bi se osigurala dosljednost i usklađenost tih odnosa s Okvirnim sporazumom s Europskom svemirskom agencijom, posebno s njegovim člankom 5. Budući da Europska svemirska agencija nije tijelo Unije i da ne podliježe pravu Unije, od ključne je važnosti da, radi zaštite interesa Unije i njezinih država članica, taj sporazum sadržava odgovarajuće zahtjeve u vezi s operativnim pravilima u Europskoj svemirskoj agenciji. Sporazum bi također trebao sadržavati sve klauzule potrebne za zaštitu financijskih interesa Unije.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 31.
(31)  Kako bi se u upravljanje GOVSATCOM-om strukturno uveli predstavnici korisnika i kako bi se agregirale potrebe korisnika s obiju strana nacionalnih i vojno-civilnih granica, koordinacijsku ulogu za određene skupine korisnika trebala bi imati relevantna tijela Unije koja su blisko povezana s korisnicima, kao što su Europska obrambena agencija, Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, Europska agencija za pomorsku sigurnost, Europska agencija za kontrolu ribarstva, Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, Služba za vojno planiranje i provođenje / Služba za civilno planiranje i provođenje te Koordinacijski centar za odgovor na krizne situacije. Na agregiranoj razini Agencija i Europska obrambena agencija trebale bi predstavljati zajednice civilnih odnosno vojnih korisnika te mogu pratiti operativnu upotrebu, potražnju, usklađenost sa zahtjevima i rastuće potrebe i zahtjeve.
(31)  Kako bi se u upravljanje GOVSATCOM-om strukturno uveli predstavnici korisnika i kako bi se agregirale potrebe korisnika s obiju strana nacionalnih granica, koordinacijsku ulogu za određene skupine korisnika trebala bi imati relevantna tijela Unije koja su blisko povezana s korisnicima, kao što su Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu, Europska agencija za pomorsku sigurnost, Europska agencija za kontrolu ribarstva, Agencija Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, Služba za civilno planiranje i provođenje te Koordinacijski centar za odgovor na krizne situacije. Na agregiranoj razini Agencija bi trebala predstavljati zajednicu korisnika te mogu pratiti operativnu upotrebu, potražnju, usklađenost sa zahtjevima i rastuće potrebe i zahtjeve.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 36.
(36)  Kako bi se osigurao siguran protok informacija, trebalo bi uspostaviti odgovarajuća pravila kako bi se osigurala istovjetnost sigurnosnih pravila za različite javne i privatne subjekte i fizičke osobe koji sudjeluju u provedbi Programa.
(36)  Kako bi se osigurao siguran protok informacija, trebalo bi uspostaviti odgovarajuća pravila kako bi se osigurala istovjetnost sigurnosnih pravila za različite javne i privatne subjekte i fizičke osobe koji sudjeluju u provedbi Programa, uz uspostavu nekoliko razina pristupa informacijama, a slijedom toga i sigurnost pristupa informacijama.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 36.a (nova)
(36.a)  Kibernetička sigurnost europske svemirske i zemaljske infrastrukture ključna je za jamčenje kontinuiteta u radu sustavâ, njihove djelotvornosti u kontinuiranom izvođenju zadataka i pružanju potrebnih usluga.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 38.
(38)  U sve se većem broju ključnih gospodarskih sektora, osobito je riječ o prometu, telekomunikacijama, poljoprivredi i energetici, sve više upotrebljavaju sustavi satelitske navigacije, a tome treba dodati i sinergije s aktivnostima povezanima sa sigurnošću i obranom Unije i njezinih država članica. Potpuna kontrola satelitske navigacije stoga bi trebala zajamčiti tehnološku neovisnost Unije, uključujući dugoročno za komponente infrastrukturne opreme, i osigurati njezinu stratešku autonomiju.
(38)  U sve se većem broju ključnih gospodarskih sektora, osobito je riječ o prometu, telekomunikacijama, poljoprivredi i energetici, sve više upotrebljavaju sustavi satelitske navigacije. Satelitska navigacija također ima ulogu u kontekstu sigurnosti Unije i njezinih država članica. Potpuna kontrola satelitske navigacije stoga bi trebala zajamčiti tehnološku neovisnost Unije, uključujući dugoročno za komponente infrastrukturne opreme, i osigurati njezinu stratešku autonomiju.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 40.
(40)  Cilj je EGNOS-a poboljšavanje kvalitete otvorenih signala iz postojećih globalnih navigacijskih satelitskih sustava, a posebno onih koje emitira Galileo. Usluge koje se pružaju EGNOS-om trebale bi prvenstveno pokrivati državna područja država članica koja su geografski smještena u Europi, koja u ovom slučaju obuhvaćaju i Azore, Kanarske otoke i Madeiru, s ciljem da se ta područja pokriju do kraja 2025. Ovisno o tehničkoj izvedivosti i, radi zaštite ljudskih života, na temelju međunarodnih sporazuma geografsku pokrivenost usluga EGNOS-a moglo bi se proširiti na druge regije svijeta. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) br. [2018/XXXX] [Uredba o EASA-i] i potrebno praćenje kvalitete usluga Galilea za potrebe zrakoplovstva, trebalo bi primiti na znanje da, iako se signali koje odašilje Galileo mogu djelotvorno upotrebljavati radi lakšeg određivanja položaja zrakoplova, samo lokalni ili regionalni sustavi za poboljšavanje signala, kao što je u Europi EGNOS, mogu biti usluge upravljanja zračnim prometom (ATM) i usluge u zračnoj plovidbi (ANS).
(40)  Cilj je EGNOS-a poboljšavanje kvalitete otvorenih signala iz postojećih globalnih navigacijskih satelitskih sustava, a posebno onih koje emitira Galileo. Usluge koje se pružaju EGNOS-om trebale bi prvenstveno pokrivati državna područja država članica koja su geografski smještena u Europi, koja u ovom slučaju obuhvaćaju i Azore, Kanarske otoke i Madeiru, s ciljem da se ta područja pokriju do kraja 2025. Ovisno o tehničkoj izvedivosti i, radi zaštite ljudskih života, na temelju međunarodnih sporazuma geografsku pokrivenost usluga EGNOS-a moglo bi se proširiti na druge regije svijeta. Ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća 1a i potrebno praćenje kvalitete usluga i djelotvornosti Galilea u pogledu zaštite za potrebe zrakoplovstva, trebalo bi primiti na znanje da, iako se signali koje odašilje Galileo mogu djelotvorno upotrebljavati radi lakšeg određivanja položaja zrakoplova, samo lokalni ili regionalni sustavi za poboljšavanje signala, kao što je u Europi EGNOS, mogu biti usluge upravljanja zračnim prometom (ATM) i usluge u zračnoj plovidbi (ANS).
_________________
1a Uredba (EU) 2018/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2018. o zajedničkim pravilima u području civilnog zrakoplovstva i osnivanju Agencije Europske unije za sigurnost zračnog prometa i izmjeni uredbi (EZ) br. 2111/2005, (EZ) br. 1008/2008, (EU) br. 996/2010, (EU) br. 376/2014 i direktiva 2014/30/EU i 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća te stavljanju izvan snage uredbi (EZ) br. 552/2004 i (EZ) br. 216/2008 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3922/91, SL L 212, 22.8.2018., str. 1.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 40.a (nova)
(40.a)   EGNOS može pridonijeti preciznoj poljoprivredi i pomoći europskim poljoprivrednicima u suzbijanju otpada, smanjenju prekomjerne uporabe gnojiva i herbicida te optimiranju prinosa usjeva. EGNOS već ima brojnu „zajednicu korisnika”, ali je broj poljoprivrednih strojeva koji su kompatibilni s navigacijskom tehnologijom ograničeniji. Taj je problem potrebno riješiti.
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 41.
(41)  Nužno je osigurati kontinuitet, održivost i buduću dostupnost usluga koje pružaju Galileo i EGNOS. S obzirom na promjenjivo okruženje i tržište koje se brzo razvija trebalo bi nastaviti i njihov razvoj te bi trebalo pripremiti nove generacije tih sustava.
(41)  Nužno je osigurati kontinuitet, održivost, djelotvornost, sigurnost, pouzdanost i točnost u pogledu zaštite i buduću dostupnost usluga koje pružaju Galileo i EGNOS. S obzirom na promjenjivo okruženje i tržište koje se brzo razvija trebalo bi nastaviti i njihov razvoj te bi trebalo pripremiti nove generacije tih sustava.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 44.a (nova)
(44.a)    Kako bi se podržalo iskorištavanje usluga koje pružaju Galileo i EGNOS te kako bi se poduprle usluge u silaznom sektoru, posebno u sektoru prometa, nadležna bi tijela trebala na međunarodnoj razini razviti zajedničke standarde i certificiranja. 
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 45.
(45)  Uzimajući u obzir važnost zemaljske infrastrukture za Galileo i EGNOS te njezin utjecaj na njihovu sigurnost, Komisija bi trebala određivati lokacije te infrastrukture. Uvođenje zemaljske infrastrukture sustava trebalo bi i dalje biti otvoren i transparentan proces.
Briše se.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 46.
(46)  Kako bi se do kraja iskoristile socioekonomske koristi Galilea i EGNOS-a, posebno u području sigurnosti, trebalo bi promicati korištenje usluga koje pružaju EGNOS i Galileo u drugim politikama Unije, ako je to opravdano i korisno.
(46)  Kako bi se do kraja iskoristile socioekonomske koristi Galilea i EGNOS-a, posebno u području sigurnosti, trebalo bi integrirati korištenje usluga koje pružaju EGNOS i Galileo u drugim politikama Unije, ako je to moguće. Promicanje uporabe tih usluga u svim državama članicama također predstavlja važnu etapu.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 47.
(47)  Copernicus bi trebao osigurati autonoman pristup znanju o okolišu i ključnim tehnologijama za usluge promatranja Zemlje i geoinformacija, čime se Uniji omogućava neovisno odlučivanje i djelovanje u područjima, među ostalim, okoliša, klimatskih promjena, civilne zaštite, sigurnosti i digitalnog gospodarstva.
(47)  Copernicus bi trebao osigurati autonoman pristup znanju o okolišu i ključnim tehnologijama za usluge promatranja Zemlje i geoinformacija, čime se Uniji omogućava neovisno odlučivanje i djelovanje u područjima, među ostalim, okoliša, uključujući poljoprivredu, bioraznolikost, korištenje tla, šumarstvo, ruralni razvoj i ribarstvo, klimatske promjene, kulturnu baštinu, civilnu zaštitu, sigurnost, uključujući infrastrukturu, i digitalno gospodarstvo.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 48.
(48)  Copernicus bi se trebao nastaviti na aktivnosti i ostvareno, kao i osigurati kontinuitet tih aktivnosti i ostvarenoga, na temelju Uredbe (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća17 o uspostavi programa Unije za promatranje i praćenje Zemlje (Copernicus) i Uredbe (EU) br. 911/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom programu za praćenje Zemlje (GMES) i njegovim početnim aktivnostima18 kojom su uspostavljeni prethodni program, Europski program za praćenje Zemlje (GMES), i pravila za provedbu njegovih početnih operacija, uzimajući u obzir nedavne trendove u istraživanju, tehnološke napretke i inovacije koji utječu na područje promatranja Zemlje, kao i razvoje u analitici velikih podataka i umjetnoj inteligenciji te povezane strategije i inicijative na razini Unije19. U najvećoj bi mogućoj mjeri trebalo iskorištavati kapacitete za promatranje iz svemira kojima raspolažu države članice, Europska svemirska agencija, EUMETSAT20 i drugi subjekti, uključujući komercijalne inicijative u Europi, čime bi se također pridonijelo razvoju održivog komercijalnog svemirskog sektora u Europi. Kad je izvedivo i primjereno, trebalo bi iskorištavati i dostupne in situ i pomoćne podatke, koje su uglavnom dostavile države članice u skladu s Direktivom 2007/2/EZ21. Komisija bi trebala surađivati s državama članicama i Europskom agencijom za okoliš kako bi se za potrebe Copernicusa osigurali učinkovit pristup skupovima in situ podataka i upotreba tih podataka.
(48)  Postojeći kapaciteti trebali bi se nadovezati na i dopunjavati novim sredstvima koja bi se mogla zajednički razvijati među nadzemnim tijelima. U tu svrhu Komisija bi trebala blisko surađivati s Europskom svemirskom agencijom, državama članicama i, prema potrebi, s drugim subjektima koji imaju odgovarajuće prostore i in situ imovinu. Copernicus bi se trebao nastaviti na aktivnosti i ostvareno, kao i osigurati kontinuitet tih aktivnosti i ostvarenoga, na temelju Uredbe (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća17 o uspostavi programa Unije za promatranje i praćenje Zemlje (Copernicus) i Uredbe (EU) br. 911/2010 Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom programu za praćenje Zemlje (GMES) i njegovim početnim aktivnostima18 kojom su uspostavljeni prethodni program, Europski program za praćenje Zemlje (GMES), i pravila za provedbu njegovih početnih operacija, uzimajući u obzir nedavne trendove u istraživanju, tehnološke napretke i inovacije koji utječu na područje promatranja Zemlje, kao i razvoje u analitici velikih podataka i umjetnoj inteligenciji te povezane strategije i inicijative na razini Unije19. U najvećoj bi mogućoj mjeri trebalo iskorištavati kapacitete za promatranje iz svemira kojima raspolažu države članice, Europska svemirska agencija, EUMETSAT20 i drugi subjekti, uključujući komercijalne inicijative u Europi, čime bi se također pridonijelo razvoju održivog komercijalnog svemirskog sektora u Europi. Kad je izvedivo i primjereno, trebalo bi iskorištavati i dostupne in situ i pomoćne podatke, koje su uglavnom dostavile države članice u skladu s Direktivom 2007/2/EZ21. Komisija bi trebala surađivati s državama članicama i Europskom agencijom za okoliš kako bi se za potrebe Copernicusa osigurali učinkovit pristup skupovima in situ podataka i upotreba tih podataka.
__________________
__________________
17 Uredba (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. Travnja 2014. o uspostavi programa Copernicus i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 911/2010 (SL L 122, 24.4.2014., str. 44.).
17 Uredba (EU) br. 377/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. Travnja 2014. o uspostavi programa Copernicus i o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 911/2010 (SL L 122, 24.4.2014., str. 44.).
18 Uredba (EU) br. 911/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskom programu za praćenje Zemlje (GMES) i njegovim početnim aktivnostima (2011. do 2013.) (SL L 276, 20.10.2010., str. 1.).
18 Uredba (EU) br. 911/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2010. o europskom programu za praćenje Zemlje (GMES) i njegovim početnim aktivnostima (2011. do 2013.) (SL L 276, 20.10.2010., str. 1.).
19 Komunikacija „Umjetna inteligencija za Europu” (COM(2018)0237), Komunikacija „Stvaranje zajedničkog europskog podatkovnog prostora” (COM(2018)0232), Prijedlog uredbe Vijeća o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi (COM(2018)0008).
19 Komunikacija „Umjetna inteligencija za Europu” (COM(2018)0237), Komunikacija „Stvaranje zajedničkog europskog podatkovnog prostora” (COM(2018)0232), Prijedlog uredbe Vijeća o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za računalstvo visokih performansi (COM(2018)0008).
20 Europska organizacija za iskorištavanje meteoroloških satelita.
20 Europska organizacija za iskorištavanje meteoroloških satelita.
21 Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE).
21 Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE).
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 49.a (nova)
(49.a)  Puni potencijal Copernicusa za društvo i gospodarstvo Unije trebao bi se u potpunosti ostvariti šire od izravnih korisnika povećanjem intenziteta mjera prihvaćenosti među korisnicima čime se zahtijeva daljnje djelovanje kako bi te podatke upotrebljavale i osobe koje nisu stručnjaci te bi se time potaknuli rast, stvaranje radnih mjesta i prijenosi znanja;
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 52.
(52)  Kad je riječ o prikupljanju podataka, cilj aktivnosti u okviru Copernicusa trebao bi biti dovršetak i održavanje postojeće svemirske infrastrukture, priprema dugoročne zamjene satelita na kraju njihova životnog vijeka te započinjanje novih misija koje će obuhvaćati nove sustave za promatranje kako bi se podupiralo rješavanje problema globalnih klimatskih promjena (na primjer praćenje emisija antropogenog CO2 i ostalih stakleničkih plinova). Trebalo bi proširiti globalnu pokrivenost aktivnosti praćenja u okviru Copernicusa na polarne regije te bi se tim aktivnostima trebalo podupirati osiguravanje usklađenosti s propisima o okolišu, obvezno praćenje stanja okoliša i izvješćivanje o njima i inovativne primjene u zaštiti okoliša (na primjer za praćenje usjeva, upravljanje vodama i poboljšano praćenje požara). U tu svrhu Copernicus bi trebao potpuno iskoristiti ulaganja izvršena u prethodnom razdoblju financiranja (2014.–2020.) uz istovremeno istraživanje novih operativnih i poslovnih modela radi daljnjeg dopunjavanja kapaciteta Copernicusa. Copernicus bi trebao biti nastavak uspješnih partnerstava s državama članicama kako bi se dodatno razvila njegova sigurnosna dimenzija u okviru odgovarajućih mehanizama upravljanja radi odgovaranja na promjenjive potrebe korisnika u području sigurnosti.
(52)  Kad je riječ o prikupljanju podataka, cilj aktivnosti u okviru Copernicusa trebao bi biti dovršetak i održavanje postojeće svemirske infrastrukture, priprema dugoročne zamjene satelita na kraju njihova životnog vijeka i započinjanje novih misija, čiju izvedivost trenutno ispituje Europska svemirska agencija, a koje će obuhvaćati nove sustave za promatranje kako bi se poduprlo rješavanje problema globalnih klimatskih promjena (na primjer praćenje emisija antropogenog CO2 i ostalih stakleničkih plinova), Trebalo bi proširiti globalnu pokrivenost aktivnosti praćenja u okviru Copernicusa na polarne regije te bi se tim aktivnostima trebalo podupirati osiguravanje usklađenosti s propisima o okolišu, obvezno praćenje stanja okoliša i izvješćivanje o njima i inovativne primjene u zaštiti okoliša (na primjer za praćenje usjeva, upravljanje vodama i poboljšano praćenje požara). U tu svrhu Copernicus bi trebao potpuno iskoristiti ulaganja izvršena u prethodnom razdoblju financiranja (2014.–2020.) uz istovremeno istraživanje novih operativnih i poslovnih modela radi daljnjeg dopunjavanja kapaciteta Copernicusa. Copernicus bi trebao biti nastavak uspješnih partnerstava s državama članicama kako bi se dodatno razvila njegova sigurnosna dimenzija u okviru odgovarajućih mehanizama upravljanja radi odgovaranja na promjenjive potrebe korisnika u području sigurnosti.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 53.
(53)  Copernicus bi u okviru funkcije obrade podataka i informacija trebao osigurati dugoročnu održivost i daljnji razvoj ključnih usluga Copernicusa, pružajući informacije kako bi se zadovoljile potrebe javnog sektora i one proizašle iz međunarodnih obveza Unije, te maksimalno povećavajući mogućnosti za komercijalno iskorištavanje. Konkretno, Copernicus bi trebao na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini pružati informacije o stanju atmosfere, uključujući o kvaliteti zraka; informacije o stanju oceana; informacije u svrhu potpore praćenja kopna kojima se podržava provedba lokalnih, nacionalnih i Unijinih politika; informacije u svrhu potpore prilagodbi klimatskim promjenama i njihovom ublažavanju; geoprostorne informacije za potporu upravljanju kriznim situacijama, uključujući u okviru preventivnih aktivnosti, osiguravanju usklađenosti s propisima o okolišu te civilnoj sigurnosti, uključujući potporu vanjskom djelovanju Unije. Komisija bi trebala odrediti odgovarajuće ugovorne aranžmane kojima se potiče održivost pružanja usluge.
(53)  Copernicus bi u okviru funkcije obrade podataka i informacija trebao osigurati dugoročnu održivost i daljnji razvoj ključnih usluga Copernicusa, pružajući informacije kako bi se zadovoljile potrebe javnog sektora i one proizašle iz međunarodnih obveza Unije, te maksimalno povećavajući mogućnosti za komercijalno iskorištavanje. Konkretno, Copernicus bi trebao na lokalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini pružati informacije o stanju atmosfere, uključujući o kvaliteti zraka; informacije o stanju oceana; informacije u svrhu potpore praćenja kopna kojima se podržava provedba lokalnih, nacionalnih i Unijinih politika; informacije u svrhu potpore prilagodbi klimatskim promjenama i njihovom ublažavanju; geoprostorne informacije za potporu upravljanju kriznim situacijama, uključujući u okviru preventivnih aktivnosti, osiguravanju usklađenosti s propisima o okolišu te civilnoj sigurnosti, uključujući potporu vanjskom djelovanju Unije. Komisija bi trebala odrediti odgovarajuće ugovorne aranžmane kojima se potiče održivost pružanja usluge.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 54.a (nova)
(54.a)  Kako bi se ciljevi Copernicusa ostvarili na stabilnoj osnovi, mogao bi se osnovati odbor (pododbor za program Copernicus) za pomoć Komisiji u osiguranju koordinacije doprinosa Unije, foruma korisnika, država članica i međuvladinih organizacija, te privatnog sektora programu Copernicus, koristeći na najbolji mogući način postojeće kapacitete i identificirajući manjkavosti koje treba riješiti na razini Unije.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 55.
(55)  Provedbom usluga Copernicusa trebalo bi se olakšati prihvaćanje usluga u javnosti jer bi korisnici mogli predvidjeti dostupnost i razvoj usluga kao i suradnju s državama članicama i drugim stranama. U tu bi se svrhu Komisija i subjekti kojima su povjerene zadaće pružanja usluga trebali uključiti u blisku suradnju s različitim zajednicama korisnika širom Europe u daljnjem razvoju Copernicusova portfelja usluga i informacija kako bi se osiguralo da se zadovoljavaju promjenjive potrebe javnog sektora i politika, a time i da se maksimalno poveća prihvaćanje i upotreba podataka dobivenih promatranjem Zemlje. Komisija i države članice trebale bi surađivati na razvoju in situ komponente Copernicusa te na olakšavanju integracije skupova in situ podataka i skupova svemirskih podataka za modernizirane usluge Copernicusa.
(55)  Provedbom usluga Copernicusa trebalo bi se olakšati prihvaćanje usluga u javnosti jer bi korisnici mogli predvidjeti dostupnost i razvoj usluga kao i suradnju s državama članicama i drugim stranama. U tu bi se svrhu Agencija i subjekti kojima su povjerene zadaće Copernicusa trebali uključiti u blisku suradnju s različitim zajednicama korisnika širom Europe u daljnjem razvoju Copernicusova portfelja usluga i informacija kako bi se osiguralo da se zadovoljavaju promjenjive potrebe javnog sektora i politika, a time i da se maksimalno poveća prihvaćanje i upotreba podataka dobivenih promatranjem Zemlje u interesu europskih građana. Komisija i države članice trebale bi surađivati na razvoju in situ komponente Copernicusa te na olakšavanju integracije skupova in situ podataka i skupova svemirskih podataka za modernizirane usluge Copernicusa.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 56.a (nova)
(56.a)  Države članice, Komisija i nadležna tijela trebali bi povremeno provoditi informativne kampanje za Copernicus u pogledu prednosti tog programa, pružajući svim potencijalnim korisnicima pristup relevantnim informacijama i podacima.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 57.a (nova)
(57.a)  Iako se službe za klimatske promjene programa Copernicus još uvijek nalaze u predoperativnoj fazi, već pokazuju dobre rezultate jer se broj korisnika između 2015. i 2016. udvostručio. Sve službe za klimatske promjene trebale bi što prije postati u potpunosti operativne i time omogućiti neprekidan protok podataka potrebnih za mjere učinkovitog ublažavanja klimatskih promjene i prilagodbe njima.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 59.
(59)  U svrhu poticanja i olakšavanja upotrebe podataka dobivenih promatranjem Zemlje te tehnologija za promatranje Zemlje, od strane kako lokalnih vlasti tako i malih i srednjih poduzeća, znanstvenika i istraživača, trebalo bi putem aktivnosti za poticanje prihvaćenosti među korisnicima poticati namjenske mreže za distribuciju podataka Copernicusa, uključujući nacionalna i regionalna tijela. U tu svrhu Komisija i države članice trebale bi nastojati uspostaviti bolju povezanost između Copernicusa i nacionalnih i Unijinih politika kako bi potaknule potražnju za komercijalnim aplikacijama i uslugama te poduzećima, osobito malim i srednjim poduzećima i novoosnovanim poduzećima, omogućile da razvijaju aplikacije temeljene na podacima i informacijama Copernicusa u cilju razvoja konkurentnog europskog ekosustava podataka dobivenih promatranjem Zemlje.
(59)  U svrhu poticanja i olakšavanja upotrebe podataka dobivenih promatranjem Zemlje te tehnologija za promatranje Zemlje, od strane kako lokalnih i regionalnih vlasti tako i malih i srednjih poduzeća, znanstvenika i istraživača, trebalo bi putem aktivnosti za poticanje prihvaćenosti među korisnicima poticati namjenske mreže za distribuciju podataka Copernicusa, uključujući nacionalna i regionalna tijela. U tu svrhu Komisija i države članice trebale bi nastojati uspostaviti bolju povezanost između Copernicusa i nacionalnih i Unijinih politika kako bi potaknule potražnju za komercijalnim aplikacijama i uslugama te poduzećima, osobito malim i srednjim poduzećima i novoosnovanim poduzećima, omogućile da razvijaju aplikacije temeljene na podacima i informacijama Copernicusa u cilju razvoja konkurentnog europskog ekosustava podataka dobivenih promatranjem Zemlje.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 59.a (nova)
(59.a)   S obzirom na ogroman potencijal koji satelitska snimanja imaju za održivo i učinkovito upravljanje resursima, uslijed čega se, na primjer, pružaju pouzdane i pravovremene informacije o stanju usjeva i tala, tu bi uslugu trebalo dodatno poboljšati kako bi se zadovoljile potrebe krajnjih korisnika i osiguralo povezivanje podataka.
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 62.
(62)  Na temelju zahtjeva Europskog parlamenta i Vijeća Unija je Odlukom br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Okvira potpore za nadzor i praćenje u svemiru uspostavila okvir za potporu nadzoru i praćenju u svemiru (SST)24. Svemirski otpad postao je opasna prijetnja sigurnosti i održivosti svemirskih aktivnosti. SST je stoga od primarne, ključne važnosti za osiguravanje kontinuiteta komponenti Programa i njihovih doprinosa politikama Unije. Pokušavajući spriječiti širenje svemirskog otpada, SST pridonosi osiguravanju održivog i osiguranog pristupa svemiru, koji je globalno opće dobro, i njegovu iskorištavanju.
(62)  Na temelju zahtjeva Europskog parlamenta i Vijeća Unija je Odlukom br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća24 uspostavila okvir za potporu nadzoru i praćenju u svemiru (SST). Svemirski otpad postao je opasna prijetnja sigurnosti i održivosti svemirskih aktivnosti. SST je stoga od primarne, ključne važnosti za osiguravanje kontinuiteta komponenti Programa i njihovih doprinosa politikama Unije. Pokušavajući spriječiti širenje svemirskog otpada, SST pridonosi osiguravanju održivog i osiguranog pristupa svemiru, koji je globalno opće dobro, i njegovu iskorištavanju. SST je namijenjen olakšavanju pripreme europskih projekata „čišćenja” Zemljine orbite.
__________________
__________________
24 SL L 158, 27.5.2014., str. 227.
24 Odluka br. 541/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavi Okvira potpore za nadzor i praćenje u svemiru (SL L 158, 27.5.2014., str. 227.).
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 63.
(63)  SST bi trebalo dodatno razvijati u pogledu performansi i autonomije kapaciteta SST-a. U tu bi svrhu SST trebao stvoriti autonoman europski katalog svemirskih objekata na temelju podataka iz mreže senzora SST-a. U okviru SST-a također bi se trebalo nastaviti podupirati operativni rad i pružanje usluga SST-a. Budući da je SST sustav koji se temelji na potrebama korisnika, trebalo bi uspostaviti odgovarajuće mehanizme za prikupljanje korisničkih zahtjeva, uključujući one koji se odnose na sigurnost.
(63)  SST bi trebalo dodatno razvijati u pogledu performansi i autonomije kapaciteta SST-a. U tu bi svrhu SST trebao stvoriti autonoman europski katalog svemirskih objekata na temelju podataka iz mreže senzora SST-a. Katalog bi mogao slijediti primjer ostalih zemalja s mogućnostima djelovanja u području svemira i neke svoje podatke učiniti dostupnima za nekomercijalne i istraživačke svrhe. U okviru SST-a također bi se trebalo nastaviti podupirati operativni rad i pružanje usluga SST-a. Budući da je SST sustav koji se temelji na potrebama korisnika, trebalo bi uspostaviti odgovarajuće mehanizme za prikupljanje korisničkih zahtjeva, uključujući one koji se odnose na sigurnost i prijenos relevantnih informacija prema javnim institucijama i iz njih, kako bi se poboljšala učinkovitost sustava.
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 67.
(67)  SST bi uz to trebao biti komplementaran postojećim mjerama ublažavanja, kao što su Smjernice za smanjenje svemirskog otpada Odbora za miroljubivo korištenje svemira (COPOUS) i Smjernice za dugoročnu održivost aktivnosti u svemiru, ili drugim inicijativama kako bi se osigurale sigurnost, zaštita i održivost aktivnosti u svemiru. Kako bi smanjio rizik od sudara, SST bi nastojao uspostaviti sinergiju s inicijativama za aktivno uklanjanje i mjerama pasivizacije svemirskog otpada. SST bi trebao pridonijeti osiguranju miroljubivog korištenja i istraživanja svemira. Povećanje svemirskih aktivnosti može utjecati na međunarodne inicijative u području upravljanja svemirskim prometom. Unija bi trebala pratiti te promjene okruženja te ih prema potrebi uzeti u obzir u kontekstu preispitivanja trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira u sredini programskog razdoblja.
(67)  SST bi uz to trebao biti komplementaran postojećim mjerama ublažavanja, kao što su Smjernice za smanjenje svemirskog otpada Odbora za miroljubivo korištenje svemira (COPOUS) i Smjernice za dugoročnu održivost aktivnosti u svemiru, ili drugim inicijativama kako bi se osigurale sigurnost, zaštita i održivost aktivnosti u svemiru. Kako bi smanjio rizik od sudara, SST bi nastojao uspostaviti sinergiju s inicijativama koje su usmjerene na promicanje i uvođenje tehnoloških sustava osmišljenih za aktivno uklanjanje svemirskog otpada. SST bi trebao pridonijeti osiguranju miroljubivog korištenja i istraživanja svemira. Povećanje svemirskih aktivnosti može utjecati na međunarodne inicijative u području upravljanja svemirskim prometom. Unija bi trebala pratiti te promjene okruženja te ih prema potrebi uzeti u obzir u kontekstu preispitivanja trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira u sredini programskog razdoblja.
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 70.
(70)  Ekstremne i bitne svemirske meteorološke pojave mogle bi ugroziti sigurnost građana i prekinuti rad svemirske i zemaljske infrastrukture. Stoga bi trebalo osnovati funkciju svemirske meteorologije kao dijela Programa kako bi se mogli ocjenjivati svemirski meteorološki rizici i povezane korisničke potrebe, širiti znanje o svemirskim meteorološkim rizicima, pružati svemirske meteorološke usluge prilagođene potrebama korisnika te poboljšati kapacitete država članica za pružanje svemirskih meteoroloških usluga. Komisija bi trebala dati prednost sektorima kojima će se pružati operativne svemirske meteorološke usluge, uzimajući u obzir potrebe korisnika, rizike i tehnološku spremnost. Dugoročno bi se moglo raditi na zadovoljavanju potreba i u drugim sektorima. Pružanje usluga na razini Unije u skladu s potrebama korisnika zahtijevat će ciljane, koordinirane i kontinuirane aktivnosti istraživanja i razvoja kako bi se pružila potpora razvoju svemirskih meteoroloških usluga. Pružanje svemirskih meteoroloških usluga trebalo bi se temeljiti na postojećim nacionalnim i Unijinim kapacitetima te omogućiti sudjelovanje što većeg broja država članica i uključivanje privatnog sektora.
(70)  Ekstremne i bitne svemirske meteorološke pojave mogle bi ugroziti sigurnost građana i prekinuti rad svemirske i zemaljske infrastrukture. Stoga bi trebalo osnovati funkciju svemirske meteorologije kao dijela Programa kako bi se mogli ocjenjivati svemirski meteorološki rizici i povezane korisničke potrebe, širiti znanje o svemirskim meteorološkim rizicima, pružati svemirske meteorološke usluge prilagođene potrebama korisnika te poboljšati kapacitete država članica za pružanje svemirskih meteoroloških usluga. Komisija bi trebala dati prednost sektorima kojima će se pružati operativne svemirske meteorološke usluge, uzimajući u obzir potrebe korisnika, rizike i tehnološku spremnost. Dugoročno bi se moglo raditi na zadovoljavanju potreba i u drugim sektorima. Pružanje usluga na razini Unije u skladu s potrebama korisnika zahtijevat će ciljane, koordinirane i kontinuirane aktivnosti istraživanja i razvoja kako bi se pružila potpora razvoju svemirskih meteoroloških usluga. Pružanje svemirskih meteoroloških usluga trebalo bi se temeljiti na postojećim nacionalnim i Unijinim kapacitetima te omogućiti sudjelovanje što većeg broja država članica i međunarodnih organizacija, kao i uključivanje privatnog sektora.
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 73.
(73)  GOVSATCOM je program usmjeren na korisnika koji ima jaku dimenziju sigurnosti. Analizirani su scenariji upotrebe za tri glavne skupine: upravljanje krizama, koje može uključivati civilne i vojne misije i operacije u okviru zajedničke sigurnosti i obrane, prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, humanitarne krize i izvanredne pomorske situacije; nadzor, koji može uključivati nadzor granica, nadzor predgraničnog prostora, nadzor morskih granica i nadzor nezakonitog trgovanja; te ključne infrastrukture, koje mogu uključivati diplomatsku mrežu, policijsku komunikaciju, kritične infrastrukture (npr. energetika, promet, građevine za regulaciju vodnih tokova) i svemirske infrastrukture.
(73)  GOVSATCOM je program usmjeren na korisnika koji ima jaku dimenziju sigurnosti. Analizirani su scenariji upotrebe za tri glavne skupine: upravljanje krizama, prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, humanitarne krize i izvanredne pomorske situacije; nadzor, koji može uključivati nadzor granica, nadzor predgraničnog prostora, nadzor morskih granica i nadzor nezakonitog trgovanja; te ključne infrastrukture, koje mogu uključivati diplomatsku mrežu, policijsku komunikaciju, digitalnu infrastrukturu (npr. podatkovni centri, poslužitelji), kritične infrastrukture (npr. energetika, promet, građevine za regulaciju vodnih tokova kao što su brane) i svemirske infrastrukture.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 78.
(78)  Za korisnike satelitskih komunikacija korisnička je oprema najvažnije operativno sučelje. Zahvaljujući pristupu GOVSATCOM-a EU-a većina korisnika može nastaviti upotrebljavati postojeću korisničku opremu za usluge GOVSATCOM-a ako upotrebljava tehnologije Unije.
(78)  Za korisnike satelitskih komunikacija korisnička je oprema najvažnije operativno sučelje. Zahvaljujući pristupu GOVSATCOM-a EU-a korisnika bi trebali nastaviti upotrebljavati postojeću korisničku opremu za usluge GOVSATCOM-a.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 86.
(86)  Moguće je da su za infrastrukturu namijenjenu Programu potrebne dodatne aktivnosti istraživanja i inovacija, koje se može podržati u okviru programa Obzor Europa, uz nastojanje da se ostvari usklađenost s aktivnostima Europske svemirske agencije u tom području. Sinergije s Obzorom Europa trebale bi osigurati da se potrebe za istraživanjem i razvojem u svemirskom sektoru utvrde i definiraju kao dio strateškog planiranja istraživanja i inovacija. Svemirski podaci i usluge koji se u okviru Programa stavljaju besplatno na raspolaganje koristit će se za razvoj revolucionarnih rješenja putem istraživanja i inovacija, uključujući u okviru Obzora Europa, posebno za održivu hranu i prirodne resurse, praćenje klime, pametne gradove, automatizirana vozila, sigurnost i upravljanje katastrofama. U strateškom planiranju u okviru programa Obzor utvrdit će se aktivnosti istraživanja i inovacija u kojima bi se mogle iskoristiti infrastrukture u vlasništvu Unije kao što su Galileo, EGNOS i Copernicus. Istraživačke infrastrukture, osobito mreže za in situ promatranja, bit će ključni sastavni dijelovi in situ promatračke infrastrukture kojom će biti omogućene usluge Copernicusa.
(86)  Moguće je da su za infrastrukturu namijenjenu Programu potrebne dodatne aktivnosti istraživanja i inovacija, koje se može podržati u okviru programa Obzor Europa, uz nastojanje da se ostvari usklađenost s aktivnostima Europske svemirske agencije u tom području. Sinergije s Obzorom Europa trebale bi osigurati da se potrebe za istraživanjem i razvojem u svemirskom sektoru utvrde i definiraju kao dio strateškog planiranja istraživanja i inovacija. Važno je osigurati kontinuitet između rješenja dobivenih u okviru Obzora Europa i rada komponenata Programa. Svemirski podaci i usluge koji se u okviru Programa stavljaju besplatno na raspolaganje koristit će se za razvoj revolucionarnih rješenja putem istraživanja i inovacija, uključujući u okviru Obzora Europa, o glavnim europskim politikama. U strateškom planiranju u okviru programa Obzor utvrdit će se aktivnosti istraživanja i inovacija u kojima bi se mogle iskoristiti infrastrukture u vlasništvu Unije kao što su Galileo, EGNOS i Copernicus. Istraživačke infrastrukture, posebno in situ mreže za promatranje, tvorit će ključne elemente in situ infrastrukture za promatranja, kojom će se koristiti usluge programa Copernicus.
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 87.
(87)  Uredbom (EU) br. 912/2010 osnovana je agencija Unije pod imenom Agencija za europski GNSS radi upravljanja određenim aspektima satelitskih navigacijskih programa Galileo i EGNOS. U ovoj se Uredbi predviđa povjeravanje novih zadaća Agenciji za europski GNSS koje se neće odnositi samo na Galileo i EGNOS nego i na druge komponente programa, osobito kad je riječ o sigurnosnoj akreditaciji. U skladu s tim, zadaće i organizacijski aspekti Agencije za europski GNSS moraju se stoga prilagoditi.
(87)  Uredbom (EU) br. 912/2010 osnovana je agencija Unije pod imenom Agencija za europski GNSS radi upravljanja određenim aspektima satelitskih navigacijskih programa Galileo i EGNOS. U ovoj se Uredbi predviđa povjeravanje novih zadaća Agenciji za europski GNSS koje se neće odnositi samo na Galileo i EGNOS nego i na druge komponente programa, osobito kad je riječ o sigurnosnoj akreditaciji i kibersigurnosti. U skladu s tim, zadaće i organizacijski aspekti Agencije za europski GNSS moraju se stoga prilagoditi.
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 88.
(88)  Imajući u vidu proširenu nadležnost Agencije za europski GNSS, koja više neće biti ograničena na Galileo i EGNOS, trebalo bi promijeniti njezino ime. Međutim, u okviru te Agencije trebalo bi osigurati kontinuitet aktivnosti Agencije za europski GNSS, uključujući kontinuitet u pogledu prava i obveza, osoblja i valjanosti svih donesenih odluka.
(88)  Imajući u vidu proširenu nadležnost Agencije za europski GNSS, koja više neće biti ograničena na Galileo i EGNOS, trebalo bi promijeniti njezino ime. U slučajevima kada povjerava zadaće Agenciji, Komisija bi trebala osigurati odgovarajuća sredstva za upravljanje tim zadaćama i njihovo izvršenje, uključujući prikladne ljudske i financijske resurse. Međutim, u okviru te Agencije trebalo bi osigurati kontinuitet aktivnosti Agencije za europski GNSS, uključujući kontinuitet u pogledu prava i obveza, osoblja i valjanosti svih donesenih odluka.
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 2.
(2)  „svemirske meteorološke pojave” znači prirodne varijacije u svemirskom okolišu između Sunca i Zemlje, uključujući Sunčeve bljeskove, Sunčeve energetske čestice, Sunčev vjetar i koronini izbačaji koji mogu uzrokovati Sunčeve oluje (geomagnetske oluje, oluje Sunčeva zračenja i ionosferski poremećaji), što može utjecati na Zemlju;
(2)  „svemirske meteorološke pojave” znači prirodne varijacije u svemirskom okolišu između Sunca i Zemlje, uključujući Sunčeve bljeskove, Sunčeve energetske čestice, Sunčev vjetar i koronini izbačaji koji mogu uzrokovati Sunčeve oluje (geomagnetske oluje, oluje Sunčeva zračenja i ionosferski poremećaji), što može utjecati na Zemlju ili infrastrukture u svemiru;
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 5.
(5)  „svijest o situaciji u svemiru” ili „SSA” znači sveobuhvatan pristup glavnim opasnostima u svemiru, koje obuhvaćaju sudare satelita i svemirskog otpada, svemirske meteorološke fenomene i objekte u blizini Zemlje;
(5)  „svijest o situaciji u svemiru” ili „SSA” znači sveobuhvatno znanje i razumijevanje glavnih opasnosti u svemiru, koje obuhvaćaju sudare satelita i svemirskog otpada, svemirske meteorološke fenomene i objekte u blizini Zemlje;
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 6.
(6)  „operacije mješovitog financiranja” znači mjere financirane iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;
(6)  „operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna EU-a, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti i/ili proračunska jamstva iz proračuna EU-a i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 10.
(10)  „podaci SST-a” znači fizički parametri svemirskih objekata koje su prikupili senzori SST-a ili orbitalni parametri svemirskih objekata izvedeni iz promatranja senzorima SST-a u okviru komponente za nadzor i praćenje u svemiru (SST);
(10)  „podaci SST-a” znači fizički parametri svemirskih objekata, uključujući svemirski otpad, koje su prikupili senzori SST-a ili orbitalni parametri svemirskih objekata izvedeni iz promatranja senzorima SST-a u okviru komponente za nadzor i praćenje u svemiru (SST);
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 14.a (nova)
(14.a)   „informacije treće strane u Copernicusu” znači informacije licencirane i omogućene za upotrebu u aktivnostima Copernicusa koje potječu iz izvora koji nisu Copernicusovi Sentineli;
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 23. – podstavak 1.
„temeljni korisnici Copernicusa” znači korisnici koji imaju koristi od podataka i informacija programa Copernicus te imaju dodatnu ulogu u razvoju programa Copernicus, a koji obuhvaćaju institucije i tijela Unije i europska nacionalna ili regionalna javna tijela kojima je povjerena zadaća pružanja javne usluge za potrebe definiranja, provedbe, osiguravanja provedbe ili praćenja politika okoliša, civilne zaštite ili sigurnosti;
„temeljni korisnici Copernicusa” znači korisnici koji imaju koristi od podataka i informacija programa Copernicus te imaju dodatnu ulogu u razvoju programa Copernicus, a koji obuhvaćaju institucije i tijela Unije i europska nacionalna ili regionalna javna tijela kojima je povjerena zadaća pružanja javne usluge za potrebe definiranja, provedbe, osiguravanja provedbe ili praćenja politika okoliša, civilne zaštite, uključujući zaštitu infrastrukture ili sigurnosti;
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 23. – podstavak 2.a (novi)
„temeljne usluge Copernicusa” znači operativne usluge grupirane u komponentu za obradu podataka i informacija ili komponentu usluge koje su u općem ili zajedničkom interesu država članica i Unije;
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka 23.a (nova)
(23.a)  „svemirski sektor” znači:
„sektor na početku proizvodnog lanca” koji obuhvaća aktivnosti koje vode prema operativnom svemirskom sustavu i istraživanje svemira;
„sektor na kraju proizvodnog lanca” koji obuhvaća aktivnosti povezane s iskorištavanjem satelitskih podataka radi razvoja proizvoda i usluga povezanih sa svemirom za krajnje korisnike.
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka a
(a)  autonomnog civilnog globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) pod civilnim nadzorom koji obuhvaća konstelaciju satelita, centre i globalnu mrežu zemaljskih postaja, nudi usluge određivanja položaja, navigacije i mjerenja vremena te u potpunosti integrira sigurnosne potrebe i zahtjeve (dalje u tekstu „Galileo”);
(a)  autonomnog civilnog globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS) pod civilnim nadzorom koji obuhvaća konstelaciju satelita, centre i globalnu mrežu zemaljskih postaja, nudi usluge određivanja položaja, navigacije i mjerenja vremena te, prema potrebi, integrira sigurnosne potrebe i zahtjeve (dalje u tekstu „Galileo”);
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka c
(c)  autonomnog sustava za promatranje Zemlje utemeljenog na potrebama korisnika pod civilnim nadzorom koji nudi geoinformacijske podatke i usluge, sastoji se od satelita, zemaljske infrastrukture, objekata za obradu podataka i informacija i distribucijske infrastrukture te u potpunosti integrira sigurnosne potrebe i zahtjeve (dalje u tekstu „Copernicus”);
(c)  autonomnog sustava za promatranje Zemlje utemeljenog na potrebama korisnika pod civilnim nadzorom koji nudi geoinformacijske podatke i usluge na temelju besplatnih i otvorenih podataka, sastoji se od satelita, zemaljske infrastrukture, objekata za obradu podataka i informacija i distribucijske infrastrukture te u potpunosti integrira sigurnosne potrebe i zahtjeve (dalje u tekstu „Copernicus”);
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka d
(d)  sustava za nadzor i praćenje u svemiru čiji je cilj poboljšati, voditi i pružati podatke, informacije i usluge povezane s nadzorom i praćenjem aktivnih i neaktivnih svemirskih letjelica, odbačenih stupnjeva raketa-nosača te otpada i njegovih fragmenata koji kruže oko Zemlje, a koji su dopunjeni parametrima promatranja koji se odnose na svemirske meteorološke pojave i rizik od objekata u blizini Zemlje (NEO-i) koji se približe području praćenja Zemlje (SST);
(d)  sustava za nadzor i praćenje u svemiru čiji je cilj poboljšati, voditi i pružati podatke, informacije i usluge povezane s nadzorom i praćenjem aktivnih i neaktivnih svemirskih letjelica i svemirskog otpada koji kruže oko Zemlje, a koji su dopunjeni parametrima promatranja koji se odnose na svemirske meteorološke pojave i rizik od objekata u blizini Zemlje (NEO-i) koji se približe području praćenja Zemlje (SST);
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2.
Program uz to sadržava mjere namijenjene za osiguravanje učinkovita pristupa svemiru za Program i za poticanje inovativnog svemirskog sektora.
Program uz to sadržava mjere namijenjene za osiguravanje autonomnog pristupa svemiru, za rješavanje kibernetičkih prijetnji, za poticanje inovativnog i konkurentnog svemirskog sektora, od njegovog početka do kraja, te za pružanje podrške diplomaciji u pitanjima svemira.
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Opći su ciljevi Programa sljedeći:
1.  Opći ciljevi programa su sljedeći:
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka a
(a)  pružanje ili doprinos pružanju visokokvalitetnih i najnaprednijih, prema potrebi i sigurnih, podataka, informacija i usluga povezanih sa svemirom, što se obavlja bez prekida i gdje god je to moguće na globalnoj razini, kojima se ispunjavaju postojeće i buduće potrebe prioriteta politike Unije, među ostalim u pogledu klimatskih promjena i sigurnosti i obrane;
(a)  pružanje ili doprinos pružanju visokokvalitetnih i najnaprednijih, prema potrebi i sigurnih, podataka, informacija i usluga povezanih sa svemirom, što se obavlja bez prekida i gdje god je to moguće na globalnoj razini, kojima se ispunjavaju postojeće i buduće potrebe prioriteta politike Unije, uključujući klimatske promjene; i pružanje potpore sposobnosti Unije i njezinih država članica da donosi odluke neovisno i na temelju dokaza;
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka b
(b)  maksimalno povećanje socioekonomskih koristi, među ostalim promicanjem najšire moguće upotrebe podataka, informacija i usluga koji se pružaju komponentama Programa;
(b)  maksimalno povećanje socioekonomskih koristi, osobito jačanjem europskog silaznog sektora, čime se omogućuju rast i stvaranje radnih mjesta u Uniji te promicanjem najšireg mogućeg prihvaćanja usluga i upotrebe podataka, informacija i usluga koji se pružaju komponentama Programa u Uniji i izvan nje;
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka c
(c)  jačanje sigurnosti Unije i njezinih država članica, njezine slobode djelovanja i strateške autonomije, osobito u pogledu tehnologija i donošenja odluka na temelju dokaza;
(c)  jačanje sigurnosti, uključujući i kibernetičku sigurnost, Unije i njezinih država članica, povećanje njezine strateške autonomije, osobito u industrijskom i tehnološkom pogledu;
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  jačanje industrijskog i znanstvenog europskog ekosustava u području svemira, uspostavom koherentnog okvira koji povezuje izvrsnost europskog osposobljavanja i znanja, razvoj kapaciteta oblikovanja, proizvodnje na visokoj razini i stratešku viziju potrebnu u sektoru koji je sve konkurentniji;
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka d
(d)  promicanje uloge Unije na međunarodnoj sceni kao vodećeg aktera u svemirskom sektoru i jačanje njezine uloge u rješavanju globalnih problema i podupiranju globalnih inicijativa, uključujući pitanja klimatskih promjena i održivog razvoja.
(d)  promicanje uloge Unije na međunarodnoj sceni kao vodećeg aktera u svemirskom sektoru i jačanje njezine uloge u rješavanju globalnih problema i podupiranju globalnih inicijativa, uključujući u pogledu održivog razvoja;
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka da (nova)
(da)  jačanje diplomacije Unije u pitanjima svemira, poticanje međunarodne suradnje radi podizanja razine osviještenosti o svemiru kao zajedničkom dobru ljudskog roda;
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka db (nova)
(db)  promicanje tehnologije i industrije Unije te poticanje načela proporcionalnosti i poštenog tržišnog natjecanja na međunarodnoj razini;
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Članak 4 – stavak 1. – točka dc (nova)
(dc)  jačanje sigurnosti Unije i njezinih država članica u različitim područjima, posebno u pogledu prometa (zrakoplovstvo, uključujući bespilotne letjelice, željeznički promet, plovidba, cestovni promet, autonomna vožnja), izgradnje i praćenja infrastrukture, praćenja kopna i okoliša.
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2. – točka a
(a)  za Galileo i EGNOS: pružanje najnaprednijih i, prema potrebi, sigurnih usluga za određivanje položaja, navigaciju i mjerenje vremena;
(a)  za Galileo i EGNOS: pružanje trajnih i, prema potrebi, sigurnih usluga za određivanje položaja, navigaciju i mjerenje vremena na dulji rok;
Amandman 73
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2. – točka b
(b)  za Copernicus: dugoročno pružanje točnih i pouzdanih podataka i informacija dobivenih promatranjem Zemlje kako bi se pružila potpora provedbi i praćenju politika Unije i njezinih država članica u područjima okoliša, klimatskih promjena, poljoprivrede i ruralnog razvoja, civilne zaštite, sigurnosti i digitalnog gospodarstva;
(b)  za Copernicus: dugoročno pružanje točnih i pouzdanih podataka i informacija dobivenih promatranjem Zemlje kako bi se pružila potpora provedbi i praćenju politika Unije i njezinih država članica usmjerenih na korisnike te njihovih aktivnosti;
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2. – točka c
(c)  za svijest o situaciji u svemiru (SSA): poboljšavanje kapaciteta SST-a za praćenje i utvrđivanje svemirskih objekata, svemirsko meteorološko praćenje te mapiranje i umrežavanje kapaciteta država članica za otkrivanje NEO-a;
(c)  za svijest o situaciji u svemiru (SSA): poboljšavanje kapaciteta SST-a za praćenje i utvrđivanje svemirskih objekata i svemirskog otpada, svemirsko meteorološko praćenje te mapiranje i umrežavanje kapaciteta država članica za otkrivanje NEO-a;
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2. – točka e
(e)  pridonošenje, kad je potrebno radi potreba Programa, autonomnom, sigurnom i troškovno učinkovitom kapacitetu pristupa svemiru;
(e)  osiguranje autonomnog, sigurnog i troškovno učinkovitog kapaciteta pristupa svemiru;
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2. – točka f
(f)  podupiranje i ojačavanje konkurentnosti, poduzetništva, vještina i kapaciteta za inovacije pravnih i fizičkih osoba iz Unije koje su aktivne ili koje žele postati aktivne u tom sektoru, posebno s obzirom na položaj i potrebe malih i srednjih poduzeća i novoosnovanih poduzeća.
(f)  poticanje razvoja snažnog i konkurentnog svemirskog gospodarstva Unije i maksimalno povećanje prilika za poduzeća Unije svih veličina i iz svih regija Unije.
Amandman 77
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1. – uvodni dio
Programom se podupire:
Programom se, u sinergiji s drugim programima i mehanizmima financiranja Unije i Europske svemirske agencije, podupire:
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1. – točka a
(a)  pružanje usluga lansiranja za potrebe Programa;
(a)  pružanje usluga lansiranja za Program, uključujući objedinjene usluge lansiranja za Uniju i za druge subjekte, na njihov zahtjev, uzimajući u obzir ključne sigurnosne interese Unije u skladu s člankom 25. kako bi se poboljšala konkurentnost europskih raketa-nosača i industrija na globalnom tržištu;
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Članak 15 – stavak 1. – točka b
(b)  razvojne aktivnosti povezane s autonomnim, pouzdanim i troškovno učinkovitim pristupom svemiru;
(b)  razvojne aktivnosti povezane s autonomnim, pouzdanim i troškovno učinkovitim pristupom svemiru, uključujući alternativne tehnologije za lansiranje i inovativne sustave ili usluge, uzimajući u obzir ključne sigurnosne interese Unije i država članica, u skladu s člankom 25.;
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1. – točka c
(c)  kad je to nužno radi potreba Programa, potrebne prilagodbe zemaljske infrastrukture povezane s pristupom svemiru.
(c)  kad je to nužno radi ciljeva Programa, potrebnu potporu za održavanje, prilagodbe i razvoj zemaljske infrastrukture povezane s pristupom svemiru, posebno postojeće infrastrukture, raketodroma i istraživačkih centara.
Amandman 81
Prijedlog uredbe
Članak 6. – naslov
Mjere za potporu inovativnog svemirskog sektora u Uniji
Mjere za potporu inovativnog i konkurentnog svemirskog sektora u Uniji
Amandman 82
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka a
(a)  inovacijske aktivnosti za najbolje iskorištavanje svemirskih tehnologija, infrastrukture ili usluga;
(a)  inovacijske aktivnosti za razvoj i najbolje iskorištavanje svemirskih tehnologija, infrastrukture ili usluga;
Amandman 83
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka aa (nova)
(aa)  odgovarajuće mjere za olakšavanje primjene inovativnih rješenja koja proizlaze iz aktivnosti istraživanja i inovacija, posebno kroz sinergije s drugim fondovima Unije, kao što su Obzor Europa i InvestEU, kako bi se potaknuo razvoj silaznih sektora za sve komponente Programa;
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka ab (nova)
(ab)  širenje europskog svemirskog sektora na izvozna tržišta;
Amandman 85
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka b
(b)  uspostavljanje partnerstava za inovacije povezane sa svemirom radi razvoja inovativnih proizvoda ili usluga te naknadne kupnje time dobivenih proizvoda ili usluga;
(b)  uspostavljanje partnerstava za inovacije povezane sa svemirom radi razvoja inovativnih proizvoda ili usluga te naknadne kupnje time dobivenih proizvoda ili usluga za potrebe Programa;
Amandman 86
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka ba (nova)
(ba)  osmišljavanje, testiranje, provedba i uvođenje interoperabilnih svemirskih rješenja temeljnih na podacima za javne usluge, poticanje inovacija i uspostava zajedničkih okvira kako bi se ostvario puni potencijal usluga javnih uprava za građane i poduzeća;
Amandman 87
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka c
(c)  poduzetništvo, od rane faze do povećanja, u skladu s člankom 21. i drugim odredbama o pristupu financijskim sredstvima, kako je navedeno u članku 18. i glavi III. poglavlju I.;
(c)  poduzetništvo, uključujući od rane faze do povećanja, u skladu s člankom 21. i oslanjajući se na druge odredbe o pristupu financijskim sredstvima , kako je navedeno u članku 18. i glavi III. poglavlju I.;
Amandman 88
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka d
(d)  suradnja među poduzetnicima u obliku svemirskih platformi u kojima se na regionalnoj i nacionalnoj razini okupljaju sudionici iz svemirskog i digitalnog sektora i korisnici te se pruža potpora građanima i poduzećima radi poticanja poduzetništva i vještina;
(d)  suradnja u obliku mreže svemirskih platformi u kojima se okupljaju, posebno na regionalnoj i nacionalnoj razini, sudionici iz svemirskog i digitalnog sektora i korisnici te se pružaju potpora, objekti i usluge građanima i poduzećima radi poticanja poduzetništva i vještina; poticanje suradnje između svemirskih platformi i centara digitalnih inovacija uspostavljenih u okviru programa Digitalna Europa;
Amandman 89
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka da (nova)
(da)  mogući razvoj „strategije za pristup prvog ugovora” sa svim relevantnim sudionicima iz javnog i privatnog sektora kako bi se pružila potpora razvoju novoosnovanih poduzeća u svemirskom sektoru;
Amandman 90
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka db (nova)
(db)  Sinergije sa sektorom prometa, prostora i digitalnim sektorom radi poticanja šire upotrebe novih tehnologija (npr. e-poziv, digitalni tahograf, nadzor prometa i upravljanje prometom, samostalna vožnja, vozila bez vozača i bespilotne letjelice) te za suočavanje s potrebama sigurnog i neometanog povezivanja, snažnog pozicioniranja, intermodalnosti i interoperabilnosti, čime se povećava konkurentnost usluga prijevoza i industrije;
Amandman 91
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka e
(e)  pružanje aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja;
(e)  pružanje aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja radi razvoja naprednih vještina u svemirskom sektoru;
Amandman 92
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka f
(f)  pristup objektima za obradu i ispitivanje;
(f)  pristup objektima za obradu i ispitivanje za stručnjake iz privatnog i javnog sektora, studente i poduzetnike;
Amandman 93
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 2. – točka c
(c)  trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Programu;
(c)  trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o Programu niti, kada je to potrebno, pristup osjetljivim ili povjerljivim informacijama;
Amandman 94
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 2. – točka da (nova)
(da)  po potrebi čuva strateške i suverene interese Unije u svim predmetnim područjima, uključujući autonomiju Erupe u području tehnologije ili industrijskih strategija;
Amandman 95
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 3.
3.  Komisija poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da ugovori, sporazumi ili drugi aranžmani koji se odnose na aktivnosti iz prvog stavka sadržavaju odredbe kojima se utvrđuje odgovarajući režim vlasništva za ta sredstva i da, kad je riječ o točki (c), Unija može slobodno koristiti prijamnike za PRS u skladu s Odlukom 1104/2011/EU.
3.  Komisija poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da ugovori, sporazumi ili drugi aranžmani koji se odnose na aktivnosti iz drugog stavka sadržavaju odredbe kojima se utvrđuje odgovarajući režim vlasništva i upotrebe za ta sredstva i da, kad je riječ o točki (c), Unija može slobodno koristiti i odobriti korištenje prijamnika za PRS u skladu s Odlukom 1104/2011/EU.
Amandman 96
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1.
Usluge, podaci i informacije koji se pružaju komponentama Programa pružaju se bez ikakvog eksplicitnog ili implicitnog jamstva u pogledu njihove kvalitete, točnosti, dostupnosti, pouzdanosti, brzine i prikladnosti za bilo koju svrhu. U tu svrhu Komisija poduzima potrebne korake kako bi osigurala da se korisnike tih usluga, podataka i informacija na odgovarajući način obavijesti o nepostojanju takvog jamstva.
Usluge, podaci i informacije koji se pružaju komponentama Programa pružaju se bez ikakvog eksplicitnog ili implicitnog jamstva u pogledu njihove kvalitete, točnosti, dostupnosti, pouzdanosti, brzine i prikladnosti za bilo koju svrhu, osim ako je takvo jamstvo potrebno u skladu s mjerodavnim zakonima Unije za pružanje tih usluga. U tu svrhu Komisija poduzima potrebne korake kako bi osigurala da se korisnike tih usluga, podataka i informacija na odgovarajući način obavijesti o nepostojanju takvog jamstva.
Amandman 97
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 1. – podstavak 1.
Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi [16] milijardi EUR u tekućim cijenama.
Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021. – 2027. iznosi [16,9] milijardi EUR u tekućim cijenama.
Amandman 98
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 1. – podstavak 2. – točka b
(b)  za Copernicus: [5,8] milijardi EUR;
(b)  za Copernicus: [6] milijardi EUR;
Amandman 99
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 1. – podstavak 2. – točka c
(c)  za SSA/GOVSATCOM: [0,5] milijardi EUR.
(c)  za SSA/GOVSATCOM: [1,2] milijardi EUR.
Amandman 100
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 2.
2.  Transverzalne aktivnosti predviđene u članku 3. financiraju se u okviru komponenti Programa.
2.  Transverzalne aktivnosti predviđene u člancima 3., 5. i 6. financiraju se u okviru komponenti Programa.
Amandman 101
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 1. – točka a
(a)  u svim državama članicama u cijelom opskrbnom lancu promiču najšire i najotvorenije moguće sudjelovanje novoosnovanih poduzeća, novih sudionika, malih i srednjih poduzeća te drugih gospodarskih subjekata, uključujući zahtjev da ponuditelji podugovaraju;
(a)  u cijeloj Uniji i u cijelom opskrbnom lancu promiču najšire i najotvorenije moguće sudjelovanje svih gospodarskih subjekata, osobito novoosnovanih poduzeća, novih sudionika, malih i srednjih poduzeća, uključujući zahtjev da ponuditelji podugovaraju;
Amandman 102
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 1. – točka d
(d)  pridonose autonomiji Unije, posebno u tehnološkom smislu;
(d)  pridonose strateškoj autonomiji Unije, posebno u industrijskom i tehnološkom smislu u cijelom lancu vrijednosti;
Amandman 103
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 1. – točka da (nova)
(da)  slijede načela otvorenog pristupa i poštenog tržišnog natjecanja u cijelome lancu industrijske opskrbe, natječaja na temelju transparentnih i pravodobnih informacija, jasnog priopćavanja važećih propisa o nabavi, kriterija odabira i dodjele te svih drugih relevantnih informacija kojima se svim potencijalnim ponuđačima osiguravaju jednaka pravila igre
Amandman 104
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1.
1.  Kako bi se poticalo nove sudionike, mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća te kako bi se ponudila najveća moguća geografska pokrivenost uz zaštitu strateške autonomije Unije, javni naručitelj može zahtijevati da ponuditelj podugovori dio ugovora u obliku konkurentnog nadmetanja na odgovarajućim razinama podugovaranja društvima koja ne pripadaju ponuditeljevoj grupi.
1.  Kako bi se poticalo nove sudionike, osobito mala i srednja poduzeća te novoosnovana poduzeća te kako bi se ponudila najveća moguća geografska pokrivenost uz zaštitu strateške autonomije Unije, javni naručitelj nastoji zahtijevati da ponuditelj podugovori dio ugovora u obliku konkurentnog nadmetanja na odgovarajućim razinama podugovaranja društvima koja ne pripadaju ponuditeljevoj grupi.
Amandman 105
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 2.
2.  Javni naručitelj navodi koliki se udio ugovora mora podugovoriti u obliku raspona od najmanjeg do najvećeg postotka.
2.  Javni naručitelj navodi koliki se udio ugovora mora podugovoriti industriji na svim razinama, u skladu sa stavkom 1., u obliku raspona od najmanjeg do najvećeg postotka.
Amandman 106
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 3.
3.  Ponuditelj je dužan opravdati svako odstupanje od zahtjeva u skladu sa stavkom 1.
3.  Ponuditelj je dužan opravdati, a javni naručitelj procijeniti svako odstupanje od zahtjeva u skladu sa stavkom 1.
Amandman 107
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 2.
Ako je riječ o zajedničkom pozivu, uspostavljaju se zajednički postupci za odabir i evaluaciju prijedloga. U tim postupcima mora sudjelovati uravnotežena skupina stručnjaka koje su imenovale sve strane.
Ako je riječ o zajedničkom pozivu, uspostavljaju se zajednički postupci za odabir i evaluaciju prijedloga. U te postupke uključena je uravnotežena skupina stručnjaka koje imenuje svaka strana. Ti stručnjaci ne ocjenjuju, ne savjetuju niti pomažu u predmetima u pogledu kojih se nalaze u sukobu interesa.
Amandman 108
Prijedlog uredbe
Članak 24. – stavak 1.
1.  Uz odredbe iz [članka 165.] Financijske uredbe Komisija i Agencija mogu provoditi postupke zajedničke javne nabave s Europskom svemirskom agencijom i drugim međunarodnim organizacijama koje sudjeluju u provedbi komponenti Programa.
1.  Uz odredbe iz [članka 165.] Financijske uredbe Komisija ili Agencija mogu provoditi postupke zajedničke javne nabave s Europskom svemirskom agencijom i drugim međunarodnim organizacijama koje sudjeluju u provedbi komponenti Programa.
Amandman 110
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 1. – točka a
(a)  stroga podjela zadaća i odgovornosti među subjektima uključenima u provedbu Programa, osobito među državama članicama, Komisijom, Agencijom i Europskom svemirskom agencijom;
(a)  stroga podjela zadaća i odgovornosti među subjektima uključenima u provedbu Programa, osobito među državama članicama, Komisijom, Agencijom i Europskom svemirskom agencijom, na temelju nadležnosti svakog subjekta, u cilju poboljšanja transparentnosti, djelotvornosti i troškovne učinkovitosti te izbjegavanja preklapanja aktivnosti;
Amandman 111
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 1. – točka b
(b)  stroga kontrola Programa, što uključuje obvezu svih subjekata da se strogo pridržavaju troškova i rokova u svojim područjima nadležnosti u skladu s ovom Uredbom;
(b)  stroga kontrola Programa, što uključuje obvezu svih subjekata da se strogo pridržavaju troškova i tehničke učinkovitosti u svojim područjima odgovornosti u skladu s ovom Uredbom;
Amandman 112
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 1. – točka d
(d)  sustavno uzimanje u obzir potreba korisnika usluga koje se pružaju komponentama Programa te znanstvenih i tehnoloških razvoja koji se odnose na te usluge;
(d)  sustavno uzimanje u obzir potreba korisnika usluga koje se pružaju komponentama Programa te znanstvenih i tehnoloških razvoja koji se odnose na te usluge, također savjetovanjem preko savjetodavnog korisničkog foruma na nacionalnoj razini i razini Unije;
Amandman 113
Prijedlog uredbe
Članak 28. – stavak 2.
2.  Komisija ili, kad je riječ o zadaćama iz članka 30., Agencija može povjeriti specifične zadaće državama članicama ili nacionalnim agencijama ili skupinama tih država članica ili nacionalnih agencija. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale neometano funkcioniranje Programa i promicale njegovu upotrebu, među ostalim pružanjem pomoći u zaštiti frekvencija potrebnih za Program.
2.  Komisija ili, kad je riječ o zadaćama iz članka 30., Agencija može povjeriti specifične zadaće državama članicama ili skupinama tih država članica, ovisno o posebnom dogovoru za svaki pojedini slučaj. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale neometano funkcioniranje Programa i promicale njegovu upotrebu, među ostalim pružanjem pomoći u zaštiti frekvencija potrebnih za Program na odgovarajućoj razini.
Amandman 114
Prijedlog uredbe
Članak 28. – stavak 2.a (novi)
2a.  Države članice provode proaktivno i koordinirano savjetovanje sa zajednicama krajnjih korisnika, posebno u pogledu programa Galileo, EGNOS i Copernicus, između ostalog i preko savjetodavnih korisničkih foruma.
Amandman 115
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 1.
1.  Komisija je odgovorna za opću provedbu Programa, uključujući u području sigurnosti. Komisija u skladu s ovom Uredbom određuje prioritete i dugoročni razvoj Programa te nadzire njegovu provedbu, uzimajući u obzir njegov utjecaj na ostale politike Unije.
1.  Komisija je odgovorna za opću provedbu Programa, a u području sigurnosti za sastavnice Programa koje nisu povjerene Agenciji u skladu s člankom 30. Komisija u skladu s ovom Uredbom određuje prioritete i dugoročni razvoj Programa te nadzire njegovu provedbu, uzimajući u obzir njegov utjecaj na ostale politike Unije.
Amandman 116
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 2.
2.  Komisija upravlja svakom komponentom Programa čije upravljanje nije povjereno drugom subjektu.
2.  Komisija upravlja svakom komponentom Programa čije upravljanje nije povjereno drugim subjektima navedenima u člancima 30., 31. i 32.
Amandman 117
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 3.
3.  Komisija osigurava jasnu podjelu zadaća među različitim subjektima koji sudjeluju u Programu te koordinira aktivnosti tih subjekata.
3.  Komisija osigurava jasnu podjelu zadaća među različitim subjektima koji sudjeluju u Programu i koordinira aktivnosti tih subjekata te osigurava potpunu zaštitu interesa Unije, dobro upravljanje njezinim sredstvima i primjenu njezinih pravila, posebno onih koja se odnose na javnu nabavu. Stoga Komisija s Agencijom i Europskom svemirskom agencijom sklapa okvirni sporazum o financijskom partnerstvu u vezi sa zadaćama koje su povjerene tim dvama subjektima, kako je navedeno u članku 31.a.
Amandman 118
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 3.a (novi)
3a.  Komisija u skladu s člankom 105. donosi delegirane akte u pogledu posebnih odredbi o funkcioniranju funkcije svemirske meteorologije, funkcije NEO-a i programa GOVSATCOM te o upravljanju njima.
Amandman 119
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 4. – podstavak 1.
Ako je to potrebno za neometano funkcioniranje Programa i neometano pružanje usluga koje se pružaju komponentama Programa, nakon savjetovanja s korisnicima i svim ostalim relevantnim dionicima Komisija provedbenim aktima utvrđuje tehničke i operativne specifikacije potrebne za provedbu i razvoj tih komponenti i usluga koje te komponente pružaju. Komisija u utvrđivanju tih tehničkih i operativnih specifikacija izbjegava smanjenje opće razine sigurnosti te je dužna osigurati kompatibilnost s ranijim specifikacijama.
Ako je to potrebno za neometano funkcioniranje Programa i neometano pružanje usluga koje se pružaju komponentama Programa, nakon savjetovanja s korisnicima i svim ostalim relevantnim dionicima, uključujući silazni sektor, Komisija delegiranim aktima utvrđuje zahtjeve na visokoj razini za provedbu i razvoj tih komponenti i usluga koje te komponente pružaju. Komisija u utvrđivanju tih zahtjeva na visokoj razini izbjegava smanjenje opće razine sigurnosti te je dužna osigurati kompatibilnost s ranijim specifikacijama.
Amandman 120
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 4. – podstavak 2.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.
Ti se delegirani akti donose u skladu s člankom 21.
Amandman 121
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 5.
5.  Komisija promiče i osigurava prihvaćanje i korištenje podataka i usluga koje se pružaju komponentama Programa u javnom i privatnom sektoru, među ostalim podupiranjem odgovarajućeg razvoja tih usluga i nastojanjem da se pobrine za dugoročno stabilno okruženje. Komisija razvija sinergije između aplikacija različitih komponenti Programa. Osigurava komplementarnost, dosljednost, sinergije i veze između Programa i drugih djelovanja i programa Unije.
5.  Komisija osigurava komplementarnost, dosljednost, sinergije i veze između Programa i drugih djelovanja i programa Unije. U bliskoj suradnji s Agencijom i, prema potrebi, Europskom svemirskom agencijom i subjektima kojima su povjerene zadaće Copernicusa podupire i doprinosi:
–  aktivnostima shvaćanja i uporabe podataka i usluga koje se pružaju komponentama Programa u javnim i privatnim sektorima;
–  razvoju sinergija među aplikacijama;
–  odgovarajućem razvoju tih usluga;
–  izgradnji dugoročno stabilnog okruženja.
Amandman 122
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 6.
6.  Komisija prema potrebi osigurava koordinaciju s aktivnostima koje se provode u svemirskom sektoru na razini Unije, na nacionalnoj razini i na međunarodnoj razini. Potiče suradnju među državama članicama i promiče konvergenciju njihovih tehnoloških kapaciteta i razvoja u području svemira.
6.  Komisija prema potrebi i u suradnji s Agencijom i Europskom svemirskom agencijom osigurava koordinaciju s aktivnostima koje se provode u svemirskom sektoru na razini Unije, na nacionalnoj razini i na međunarodnoj razini. Potiče suradnju među državama članicama i promiče konvergenciju njihovih tehnoloških kapaciteta i razvoja u području svemira.
Amandman 123
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 1. – točka ba (nova)
(ba)  promicati i osigurati prihvaćanje i korištenje podataka i usluga koji se pružaju u komponentama Programa, uključujući razvoj aplikacija i usluga u silaznom sektoru temeljenih na komponentama Programa;
Amandman 124
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 1. – točka bb (nova)
(bb)  provoditi aktivnosti u cilju razvoja inovativnog svemirskog sektora Unije, u skladu s člankom 6.;
Amandman 125
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 1. – točka bc (nova)
(bc)  podupirati pristup financiranju s pomoću financijskih instrumenata koji su predviđeni u glavi III. i programu InvestEU, kao i u suradnji s EIB-om, s pomoću financijskih instrumenata koje je uspostavio, a koji se prije svega odnose na MSP-ove;
Amandman 126
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 1. – točka c
(c)  provoditi aktivnosti komunikacije, priopćavanja i promocije te aktivnosti koje se odnose na komercijalizaciju usluga Galilea i EGNOS-a;
(c)  provoditi aktivnosti komunikacije, priopćavanja i promocije te aktivnosti koje se odnose na komercijalizaciju usluga koje se nude prije svega u okviru programa Galileo, EGNOS i Copernicus.
Amandman 127
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  za Galileo i EGNOS: upravljanje programima EGNOS i Galileo, kako je navedeno u članku 43.;
Amandman 128
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 1. – točka d
(d)  pružati tehničku stručnost Komisiji.
(d)  pružati tehničku stručnost Komisiji izbjegavajući udvostručavanje sa zadaćama ESA-e u skladu s člancima 27. i 31.
Amandman 129
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 2. – točka a
(a)  upravljanje upotrebom EGNOS-a i Galilea, kako je navedeno u članku 43.;
Briše se.
Amandman 130
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 2. – točka ba (nova)
(ba)  davanje preporuka Komisiji o prioritetima iz područja svemira u okviru programa Obzor Europa i sudjelovanje u njegovoj provedbi;
Amandman 131
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 2. – točka c
(c)  provođenje aktivnosti povezanih s razvojem aplikacija i usluga u silaznom sektoru na temelju komponenti Programa.
Briše se.
Amandman 132
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 3.
3.  Komisija može Agenciji povjeriti druge zadaće, uključujući komunikaciju, priopćavanje, promicanje i stavljanje na tržište podataka i informacija te druge aktivnosti koje se odnose na prihvaćenost među korisnicima za komponente Programa koje nisu Galileo i EGNOS.
3.  Komisija može Agenciji povjeriti druge zadaće, izbjegavajući njihovo udvostručavanje te na temelju poboljšane učinkovitosti u provedbi ciljeva Programa.
Amandman 133
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 3.a (novi)
3a.  Agencija može potpisati sporazume o partnerstvu ili druge sporazume s nacionalnim svemirskim agencijama, skupinom nacionalnih svemirskih agencija ili drugim subjektima u svrhu ispunjenja svojih zadaća.
Amandman 134
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 4.
4.  Komisija povjerava zadaće iz stavaka 2. i 3. putem sporazuma o doprinosima u skladu s [člankom 2. stavak 18.] i [glavom VI.] Financijske uredbe.
4.  Komisija povjerava zadaće iz stavaka 2. i 3. putem sporazuma o doprinosima u skladu s [člankom 2. stavak 18.] i [glavom VI.] Financijske uredbe, a nad njima se provodi revizija u skladu s člankom 102. stavkom 6. ove Uredbe, osobito u pogledu komponente Copernicusa.
Amandman 135
Prijedlog uredbe
Članak 30. – stavak 4.a (novi)
4a.  U slučajevima kada povjerava zadaće Agenciji, Komisija osigurava odgovarajuća sredstva za upravljanje tim zadaćama i njihovo izvršenje, uključujući prikladne ljudske i financijske resurse.
Amandman 136
Prijedlog uredbe
Članak 31. – stavak 1. – točka a
(a)  za Copernicus: razvoj, projektiranje i izgradnja svemirske infrastrukture Copernicusa, uključujući operativni rad te infrastrukture;
(a)  za Copernicus: razvoj, projektiranje i izgradnja svemirske i zemaljske infrastrukture Copernicusa, uključujući operativni rad te infrastrukture;
Amandman 137
Prijedlog uredbe
Članak 31. – stavak 1. – točka b
(b)  za Galileo i EGNOS: razvoj sustava, razvoj zemaljskog segmenta i projektiranje i razvoj satelita;
(b)  za Galileo i EGNOS: podrška Agenciji u izvršavanju temeljnih zadaća. Kada je to predviđeno u posebnim sporazumima sklopljenima između Agencije i Europske svemirske agencije, javna nabava, u ime Agencije, u pogledu razvoja sustava, projektiranja i razvoja zemaljskog segmenta te projektiranja i razvoja svemirskog segmenta;
Amandman 138
Prijedlog uredbe
Članak 31. – stavak 1. – točka c
(c)  za sve komponente Programa: istraživačke i razvojne aktivnosti u područjima za koje je stručna.
(c)  za sve komponente Programa: istraživačke i razvojne aktivnosti u vezi s infrastrukturama komponenti Programa.
Amandman 139
Prijedlog uredbe
Članak 31. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  poticanje suradnje među državama članicama i promicanje konvergencije njihovih tehnoloških kapaciteta i razvoja u okviru svemirskog segmenta.
Amandman 140
Prijedlog uredbe
Članak 31. – stavak 2.
2.  Komisija sklapa okvirni sporazum o financijskom partnerstvu s Agencijom i Europskom svemirskom agencijom, kako je predviđeno u [članku 130.] Financijske uredbe. U tom se okvirnom sporazumu o financijskom partnerstvu:
Briše se.
–  jasno definiraju odgovornosti i obveze Europske svemirske agencije s obzirom na Program,
–  zahtijeva da Europska svemirska agencija poštuje sigurnosna pravila programa Unije, osobito u pogledu obrade klasificiranih podataka,
–  propisuju uvjeti upravljanja sredstvima povjerenima Europskoj svemirskoj agenciji, osobito s obzirom na javnu nabavu, postupke upravljanja, očekivane rezultate na temelju pokazatelja izvedbene uspješnosti, mjere primjenjive u slučaju manjkave ili prijevarne provedbe ugovora u smislu troškova, rokova i rezultata te komunikacijske strategije i pravila u vezi s vlasništvom nad svim materijalnim i nematerijalnim sredstvima. Ti uvjeti moraju biti u skladu s glavama III. i V. ove Uredbe i Financijskom uredbom,
–  zahtijeva sudjelovanje Komisije i, prema potrebi, Agencije na sastancima Odbora Europske svemirske agencije za evaluaciju ponuda koje se odnose na Program,
–  uspostavlja mjere praćenja i kontrole, koje uključuju konkretno sustav predviđanja troškova, sustavno pružanje Komisiji ili, prema potrebi, Agenciji, informacija o troškovima i rokovima te, u slučaju odstupanja od planiranih proračuna, izvedbene uspješnosti i rokova, korektivne mjere kojima se osigurava izvršavanje dodijeljenih zadaća unutar dodijeljenih proračuna i sankcije za Europsku svemirsku agenciju ako se nepodudarnost može izravno pripisati njoj,
–  utvrđuje načela za naknadu Europskoj svemirskoj agenciji, koja je razmjerna težini zadaća koje treba izvršiti, u skladu s tržišnim cijenama i naknadama drugih subjekata sudionika, uključujući Uniju, i koja se može, prema potrebi, temeljiti na pokazateljima izvedbene uspješnosti. Te naknade ne obuhvaćaju opće troškove koji nisu povezani s aktivnostima koje je Unija povjerila Europskoj svemirskoj agenciji.
Amandman 141
Prijedlog uredbe
Članak 31. – stavak 3.
3.  Sklapanje okvirnog sporazuma o financijskom partnerstvu iz stavka 2. ovisi o uspostavljanju u okviru Europske svemirske agencije internih struktura i operativne metode, posebno u pogledu odlučivanja, metoda upravljanja i odgovornosti, kojima se osigurava maksimalna zaštita interesa Unije i poštovanja njezinih odluka, uključujući aktivnosti koje financira Europska svemirska agencija, a koje utječu na program.
Briše se.
Amandman 142
Prijedlog uredbe
Članak 31. – stavak 4.
4.  Ne dovodeći u pitanje okvirni sporazum o financijskom partnerstvu iz stavka 4., Komisija ili Agencija može od Europske svemirske agencije zatražiti da pruži tehničku stručnost i informacije potrebne za obavljanje zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom.
Briše se.
Amandman 143
Prijedlog uredbe
Članak 31.a (novi)
Članak 31.a
Okvirni sporazum o financijskom partnerstvu
1.  Komisija sklapa okvirni sporazum o financijskom partnerstvu s Agencijom i Europskom svemirskom agencijom, kako je predviđeno u [članku 130.] Financijske uredbe. U tom se okvirnom sporazumu o financijskom partnerstvu:
(a)  jasno definiraju uloge, odgovornosti i obveze Komisije, Agencije i Europske svemirske agencije s obzirom na Program;
(b)  jasno definiraju koordinacijski i kontrolni instrumenti za provedbu komponenti Programa, uzimajući u obzir uloge i odgovornosti Komisije za sveobuhvatnu koordinaciju komponenti Programa;
(c)  zahtijeva da Europska svemirska agencija poštuje sigurnosna pravila programa Unije, osobito u pogledu obrade klasificiranih podataka;
(d)  propisuju uvjeti upravljanja sredstvima povjerenima Europskoj svemirskoj agenciji, uključujući primjenu pravila Unije za javnu nabavu,pri javnoj nabavi u ime i za račun Unije, postupke upravljanja, očekivane rezultate na temelju pokazatelja izvedbene uspješnosti, mjere primjenjive u slučaju manjkave ili prijevarne provedbe ugovora u smislu troškova, rokova i rezultata te komunikacijske strategije i pravila u vezi s vlasništvom nad svim materijalnim i nematerijalnim sredstvima; ti uvjeti moraju biti u skladu s glavama III. i V. ove Uredbe i Financijskom uredbom;
(e)  zahtijeva sudjelovanje Komisije i, po potrebi, Agencije na sastancima Odbora Europske svemirske agencije za evaluaciju ponuda koje se odnose na Program, pri čemu Agencija provodi postupak javne nabave u ime i za račun Unije u skladu sa stavkom 1.a;
(f)  uspostavlja mjere praćenja i kontrole, koje uključuju konkretno sustav predviđanja troškova, sustavno pružanje Komisiji ili, prema potrebi, Agenciji, informacija o troškovima i rokovima te, u slučaju odstupanja od planiranih proračuna, izvedbene uspješnosti i rokova, korektivne mjere kojima se osigurava izvršavanje dodijeljenih zadaća unutar dodijeljenih proračuna i sankcije za Europsku svemirsku agenciju ako se nepodudarnost može izravno pripisati njoj;
(g)  utvrđuje načela za naknadu Europskoj svemirskoj agenciji, uzimajući u obzir njezin troškovni model u svojstvu javnog subjekta, koja je razmjerna težini zadaća koje treba izvršiti, u skladu s tržišnim cijenama i naknadama drugih subjekata sudionika, uključujući Uniju, i koja se može, prema potrebi, temeljiti na pokazateljima izvedbene uspješnosti; te naknade ne obuhvaćaju opće troškove koji nisu povezani s aktivnostima koje je Unija povjerila Europskoj svemirskoj agenciji;
(h)  zahtijeva da Europska svemirska agencija zajamči potpunu zaštitu interesa Unije i njezinih odluka, koje mogu dovesti i do toga da Europska svemirska agencija mora prilagoditi svoje metode donošenja odluka i upravljanja te odredbe o odgovornosti.
2.  Ne dovodeći u pitanje okvirni sporazum o financijskom partnerstvu iz članka 31.a, Komisija ili Agencija može od Europske svemirske agencije zatražiti da pruži tehničku stručnost i informacije potrebne za obavljanje zadaća koje su im dodijeljene ovom Uredbom. Uvjeti za takve zahtjeve i njihovu provedbu uzajamno se dogovaraju.
Amandman 144
Prijedlog uredbe
Članak 32. – naslov
Uloga drugih subjekata
Uloga EUMETSAT-a i drugih subjekata
Amandman 145
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Komisija može sporazumom o doprinosima povjeriti, u cijelosti ili djelomično, provedbu komponenti Programa subjektima koji nisu navedeni u članku 30. i 31., uključujući:
1.  Komisija može sporazumom o doprinosima povjeriti, u cijelosti ili djelomično, provedbu sljedećih zadataka subjektima koji nisu navedeni u člancima 30. i 31., uključujući:
Amandman 146
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 1. – točka a
(a)  operativni rad svemirske infrastrukture programa Copernicus ili njezinih dijelova, što se može povjeriti EUMETSAT-u;
(a)  unapređenje i operativni rad svemirske infrastrukture programa Copernicus ili njezinih dijelova, što se može povjeriti EUMETSAT-u;
Amandman 147
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 1. – točka b
(b)  provedbu usluga Copernicusa ili njihovih dijelova relevantnim agencijama, tijelima ili organizacijama.
(b)  provedbu usluga Copernicusa ili njihovih dijelova relevantnim agencijama, tijelima ili organizacijama te upravljanje prikupljanjem relevantnih informacija treće strane.
Amandman 148
Prijedlog uredbe
Članak 32. – stavak 2.a (novi)
2a.  Komisija za provedbu Programa uzima u obzir znanstvene i tehničke savjete Zajedničkog istraživačkog centra.
Amandman 149
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 1. – uvodni dio
Sigurnost Programa temelji se na sljedećim načelima:
(Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
Amandman 150
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 1. – točka a
(a)  uzimanje u obzir iskustva država članica u području sigurnosti i uzimanje njihovih najboljih praksi za primjer;
(a)  uzimanje u obzir iskustva država članica u području sigurnosti i uzimanje njihovih najboljih praksi i nacionalnih zakona za primjer;
Amandman 151
Prijedlog uredbe
Članak 33. – stavak 1. – točka aa (nova)
(aa)  uzimanje u obzir iskustva stečenog u radu Galilea, EGNOS-a i Copernicusa;
Amandman 152
Prijedlog uredbe
Članak 34. – stavak 1. – podstavak 1. – uvodni dio
Komisija u svojem području nadležnosti osigurava visok stupanj sigurnosti, osobito u pogledu:
Komisija i Agencija u svojim područjima nadležnosti osiguravaju visok stupanj sigurnosti, osobito u pogledu:
Amandman 153
Prijedlog uredbe
Članak 34. – stavak 1. – podstavak 2.
U tu svrhu Komisija se mora pobrinuti da se za svaku komponentu Programa provede analiza rizika i prijetnji. Na temelju te analize rizika i prijetnji ona za svaku komponentu Programa provedbenim aktima utvrđuje opće sigurnosne zahtjeve. Komisija pri tome uzima u obzir utjecaj tih zahtjeva na neometano funkcioniranje komponente, posebno u pogledu troškova, upravljanja rizikom i rokova, te osigurava da se njima ne smanji opći stupanj sigurnosti ili ne ugrozi funkcioniranje postojeće opreme koja se temelji na toj komponenti. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.
U tu svrhu Komisija u suradnji s krajnjim korisnicima u državama članicama i relevantnim subjektima koji upravljaju provedbom komponente Programa provodi analizu rizika i prijetnji za komponente programa Copernicus, SST i GOVSATCOM. Agencija provodi analizu rizika i prijetnji komponenti programa Galileo i EGNOS. Na temelju te analize rizika i prijetnji, Komisija uz savjetovanje s krajnjim korisnicima u državama članicama i relevantnim subjektima koji upravljaju provedbom komponente Programa, za svaku komponentu Programa provedbenim aktima utvrđuje opće sigurnosne zahtjeve. Komisija pri tome uzima u obzir utjecaj tih zahtjeva na neometano funkcioniranje komponente, posebno u pogledu troškova, upravljanja rizikom i rokova, te osigurava da se njima ne smanji opći stupanj sigurnosti ili ne ugrozi funkcioniranje postojeće opreme koja se temelji na toj komponenti. Općim sigurnosnim zahtjevima utvrđuju se postupci koje je potrebno slijediti uvijek kada rad komponente može utjecati na sigurnost Unije ili država članica. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.
Amandman 154
Prijedlog uredbe
Članak 34. – stavak 2.
2.  Subjekt odgovoran za upravljanje komponentom Programa odgovoran je za upravljanje sigurnošću te komponente i u tu svrhu provodi analizu rizika i prijetnji i sve potrebne aktivnosti kako bi osigurao i pratio sigurnost te komponente, osobito utvrđivanjem tehničkih specifikacija i operativnih postupaka te praćenjem njihove usklađenosti s općim sigurnosnim zahtjevima iz stavka 1.
2.  Komisija je odgovorna za upravljanje sigurnošću komponenti programa Copernicus, SST i GOVSATCOM. Agencija je odgovorna za upravljanje sigurnošću komponenti Galileo i EGNOS. U tu svrhu one provode sve potrebne aktivnosti kako bi osigurale i pratile sigurnost komponenti za koje su odgovorne, osobito utvrđivanjem tehničkih specifikacija i operativnih postupaka te prate njihovu usklađenost s općim sigurnosnim zahtjevima iz trećeg podstavka stavka 1.
Amandman 155
Prijedlog uredbe
Članak 34. – stavak 3. – uvodni dio
3.  Agencija:
3.  Agencija nadalje:
Amandman 156
Prijedlog uredbe
Članak 34. – stavak 3. – točka da (nova)
(da)  jamčenja kibernetičke sigurnosti Programa;
Amandman 157
Prijedlog uredbe
Članak 34. – stavak 4. – točka a
(a)  poduzimaju mjere koje su barem ekvivalentne onima koje su potrebne za zaštitu europske kritične infrastrukture u smislu Direktive Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite29 te onima koje su potrebne za zaštitu vlastite nacionalne kritične infrastrukture kako bi se osigurala zaštita zemaljske infrastrukture koja čini sastavni dio Programa i koja se nalazi na njihovu državnom području;
(a)  poduzimaju mjere koje su barem ekvivalentne onima koje su potrebne za zaštitu europske kritične infrastrukture u smislu Direktive Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite29 te onima koje su potrebne za zaštitu vlastite nacionalne kritične infrastrukture kako bi se osigurala zaštita zemaljske infrastrukture koja čini sastavni dio Programa i koja se nalazi na njihovu državnom području;
__________________
__________________
29 SL L 345, 23.12.2008., str. 75.
29 SL L 345, 23.12.2008., str. 75.
Amandman 158
Prijedlog uredbe
Članak 34. – stavak 5.
5.  Subjekti koji sudjeluju u Programu poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurali sigurnost Programa.
5.  Subjekti koji sudjeluju u Programu poduzimaju sve potrebne mjere, i u svjetlu problema utvrđenih u analizi rizika, kako bi osigurali sigurnost Programa.
Amandman 159
Prijedlog uredbe
Članak 38. – stavak 2.
2.  Predstavnik Europske svemirske agencije poziva se na sastanke Odbora za sigurnosnu akreditaciju u svojstvu promatrača. Iznimno, predstavnici agencija Unije, trećih zemalja ili međunarodnih organizacija mogu se također pozvati da prisustvuju sastancima kao promatrači za pitanja koja se izravno odnose na te treće zemlje ili međunarodne organizacije, posebno na pitanja koja se odnose na infrastrukturu koja im pripada ili koja je uspostavljena na njihovu državnom području. Mehanizmi za takvo sudjelovanje predstavnika trećih zemalja ili međunarodnih organizacija te uvjeti tih mehanizama utvrđuju se u odgovarajućim sporazumima te moraju biti u skladu s poslovnikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju.
2.  Predstavnik Europske svemirske agencije poziva se na sastanke Odbora za sigurnosnu akreditaciju u svojstvu promatrača. Iznimno, predstavnici agencija Unije, trećih zemalja ili međunarodnih organizacija mogu se također pozvati da prisustvuju sastancima kao promatrači, posebno za pitanja koja se odnose na infrastrukturu koja im pripada ili koja je uspostavljena na njihovu državnom području. Mehanizmi za takvo sudjelovanje predstavnika trećih zemalja ili međunarodnih organizacija te uvjeti tih mehanizama utvrđuju se u odgovarajućim sporazumima te moraju biti u skladu s poslovnikom Odbora za sigurnosnu akreditaciju.
Amandman 160
Prijedlog uredbe
Članak 43. – stavak 1. – točka b
(b)  održavanje, stalno unapređivanje, razvoj i zaštitu zemaljske infrastrukture i upravljanje tom infrastrukturom, što se posebno odnosi na mreže, lokacije i pomoćne objekte, uključujući modernizaciju i upravljanje zastarijevanjem;
(b)  održavanje, stalno unapređivanje, razvoj i zaštitu zemaljske infrastrukture i upravljanje tom infrastrukturom, uključujući infrastrukturu koja se nalazi izvan područja EU-a, ali je potrebna kako bi se programima Galileo i EGNOS omogućilo ostvariti potpunu pokrivenost državnih područja država članica geografski smještenih u Europi, što se posebno odnosi na mreže, lokacije i pomoćne objekte, uključujući modernizaciju i upravljanje zastarijevanjem;
Amandman 161
Prijedlog uredbe
Članak 43. – stavak 1. – točka c
(c)  razvoj budućih generacija sustava i razvoj usluga koje pružaju Galileo i EGNOS, ne dovodeći u pitanje buduće odluke o financijskim perspektivama Unije;
(c)  razvoj budućih generacija sustava i razvoj usluga koje pružaju Galileo i EGNOS, ne dovodeći u pitanje buduće odluke o financijskim perspektivama Unije, uzimajući u obzir potrebe relevantnih dionika;
Amandman 162
Prijedlog uredbe
Članak 43. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  potporu razvoju i daljnjem unapređenju ključnih tehnoloških elemenata kao što su čipsetovi i prijemnici u okviru Galilea;
Amandman 163
Prijedlog uredbe
Članak 43. – stavak 1. – točka cb (nova)
(cb)  potporu razvoju aplikacija koje su niže u lancu u okviru programa Galileo i EGNOS te integriranih aplikacija koje su niže u lancu a upotrebljavaju i programe EGNOS/Galileo i program Copernicus;
Amandman 164
Prijedlog uredbe
Članak 43. – stavak 1. – točka e
(e)  pružanje i tržišni razvoj usluga u okviru Galilea i EGNOS-a;
(e)  pružanje i tržišni razvoj usluga u okviru Galilea i EGNOS-a, prije svega kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećale socioekonomske koristi iz članka 4. stavka 1.;
Amandman 165
Prijedlog uredbe
Članak 45. – stavak 1. – točka c
(c)  usluga za sigurnost života (SoL), bez izravnih troškova za korisnike, koja pruža informacije za određivanje položaja i sinkronizaciju s visokom razinom kontinuiteta, dostupnosti i točnosti, uključujući funkciju ispravnosti kojom se korisnike upozorava na kvar u sustavima Galilea i drugih GNSS-ova koje sustav EGNOS poboljšava u području pokrivenosti ili na signale s nedopuštenim odstupanjem koje emitiraju ti sustavi, a namijenjena je prvenstveno korisnicima za koje je sigurnost ključna, osobito sektoru civilnog zrakoplovstva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi;
(c)  usluga za sigurnost života (SoL), bez izravnih troškova za korisnike, koja pruža informacije za određivanje položaja i vremensku sinkronizaciju s visokom razinom kontinuiteta, dostupnosti i točnosti i cjelovitosti. Ta se usluga pruža u skladu s Uredbom o EASA-i kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima zrakoplovne sigurnosti, uključujući funkciju ispravnosti kojom se korisnike upozorava na kvar u sustavima Galilea i drugih GNSS-ova koje sustav EGNOS poboljšava u području pokrivenosti ili na signale s nedopuštenim odstupanjem koje emitiraju ti sustavi, a namijenjena je prvenstveno korisnicima za koje je sigurnost ključna, osobito sektoru civilnog zrakoplovstva za pružanje usluga u zračnoj plovidbi;
Amandman 166
Prijedlog uredbe
Članak 45. – stavak 2. – podstavak 1.
Usluge iz stavka 1. prioritetno se pružaju na državnim područjima država članica koja su geografski locirana u Europi.
Usluge iz stavka 1. prioritetno se pružaju na državnim područjima država članica koja su geografski locirana u Europi radi pokrivanja kontinentalnih područja do kraja 2023. i svih područja do kraja 2025.
Amandman 167
Prijedlog uredbe
Članak 45. – stavak 3.
3.  Trošak takvog proširenja, uključujući i povezane operativne troškove specifične za te regije, nije pokriven proračunom iz članka 11. To proširenje ne smije uzrokovati kašnjenje u pružanju usluga iz stavka 1. na državnim područjima država članica koja su geografski locirana u Europi.
3.  Trošak takvog proširenja, uključujući i povezane operativne troškove specifične za te regije, nije pokriven proračunom iz članka 11., no Europska komisija razmatra uporabu partnerskih programa i sporazuma te, prema potrebi, razvoj posebnog financijskog instrumenta za njihovu potporu. To proširenje ne smije uzrokovati kašnjenje u pružanju usluga iz stavka 1. na državnim područjima država članica koja su geografski locirana u Europi.
Amandman 168
Prijedlog uredbe
Članak 47. – naslov
Kompatibilnost i interoperabilnost
Kompatibilnost, interoperabilnost i standardizacija
Amandman 169
Prijedlog uredbe
Članak 47. – stavak 2.
2.  Galileo i EGNOS te usluge koje oni pružaju kompatibilni su i interoperabilni s drugim satelitskim navigacijskim sustavima i konvencionalnim načinima radionavigacije, ako su takvi zahtjevi u pogledu kompatibilnosti i interoperabilnosti utvrđeni međunarodnim sporazumima.
2.  Galileo i EGNOS te usluge koje oni pružaju međusobno su kompatibilni i interoperabilni s drugim satelitskim navigacijskim sustavima i konvencionalnim načinima radionavigacije, ako su takvi zahtjevi u pogledu kompatibilnosti i interoperabilnosti utvrđeni međunarodnim sporazumima.
Amandman 170
Prijedlog uredbe
Članak 47. – stavak 2.a (novi)
2a.  Galileo i EGNOS teže usklađenju s međunarodnim standardima i certifikacijama.
Amandman 171
Prijedlog uredbe
Članak 48. – stavak 1.
1.  Copernicus se provodi na temelju prethodnih ulaganja Unije i, prema potrebi, oslanjajući se na nacionalne i regionalne kapacitete država članica te uzimajući u obzir kapacitete komercijalnih pružatelja usporedivih podataka i informacija te potrebu za poticanjem tržišnog natjecanja i razvoja tržišta.
1.  Copernicus se provodi na temelju prethodnih ulaganja Unije, Europske svemirske agencije i EUMETSAT-a i, prema potrebi, oslanjajući se na nacionalne i regionalne kapacitete država članica te uzimajući u obzir kapacitete komercijalnih pružatelja usporedivih podataka i informacija te potrebu za poticanjem tržišnog natjecanja i razvoja tržišta.
Amandman 172
Prijedlog uredbe
Članak 48. – stavak 2.
2.  U okviru Copernicusa podaci i informacije pružaju se u skladu s politikom potpunih, besplatnih i otvorenih podataka.
2.  U okviru Copernicusa pružaju se podaci i informacije utemeljeni na politici potpunih, besplatnih i otvorenih podataka.
Amandman 173
Prijedlog uredbe
Članak 48. – stavak 3. – točka a – alineja 1.
–  razvoj i rad Copernicusovih Sentinela,
–  razvoj i rad satelita Sentinel u okviru programa Copernicus;
Amandman 174
Prijedlog uredbe
Članak 48. – stavak 3. – točka c
(c)  komponenta za pristup podacima i njihovu distribuciju, koja uključuje infrastrukturu i usluge kojima se osiguravaju traženje, distribucija i iskorištavanje podataka i informacija programa Copernicus, uvid u njih i pristup takvim podacima i informacijama;
(c)  komponenta za pristup podacima i njihovu distribuciju, koja uključuje infrastrukturu i usluge kojima se na način prilagođen korisnicima osiguravaju traženje, distribucija i iskorištavanje podataka i informacija programa Copernicus, uvid u njih, dugoročno arhiviranje i pristup takvim podacima i informacijama;
Amandman 175
Prijedlog uredbe
Članak 48. – stavak 3. – točka d
(d)  komponenta za potporu prihvaćenosti među korisnicima i razvoju tržišta u skladu s člankom 29. stavkom 5., koja uključuje povezane aktivnosti, resurse i usluge za promidžbu Copernicusa, njegovih podataka i usluga na svim razinama radi maksimalnog povećanja socioekonomskih koristi iz članka 4. stavka 1.
(d)  komponenta za potporu prihvaćenosti među korisnicima, izgradnju kapaciteta i razvoj tržišta u skladu s člankom 29. stavkom 5., koja uključuje povezane aktivnosti, resurse i usluge za promidžbu Copernicusa, njegovih podataka i usluga na svim razinama radi maksimalnog povećanja socioekonomskih koristi iz članka 4. stavka 1.
Amandman 176
Prijedlog uredbe
Članak 48. – stavak 4.
4.  U okviru Copernicusa promiče se međunarodna koordinacija sustava za promatranje i povezana razmjena podataka radi jačanja njegove globalne dimenzije i komplementarnosti uzimajući u obzir postojeće međunarodne sporazume i postupke koordinacije.
4.  U okviru Copernicusa promiče se međunarodna koordinacija sustava za promatranje i povezana razmjena podataka radi jačanja njegove globalne dimenzije i komplementarnosti uzimajući u obzir postojeće i buduće međunarodne sporazume i postupke koordinacije.
Amandman 177
Prijedlog uredbe
Članak 49. – naslov
Prikupljanje podataka
Prihvatljive mjere
Amandman 178
Prijedlog uredbe
Članak 49. – stavak 1. – točka a
(a)  mjere kojima se osigurava kontinuitet postojećih misija Sentinela te razvoj, lansiranje i održavanje daljnjih Sentinela i upravljanje njima uz proširenje opsega promatranja, pri čemu se prednost daje; promatračkim kapacitetima za praćenje antropogenih emisija CO2 i ostalih stakleničkih plinova, što omogućuje pokrivenost polova i inovativne ekološke primjene u područjima poljoprivrede, šumarstva i upravljanja vodama;
(a)  mjere kojima se osigurava kontinuitet postojećih misija Sentinela te razvoj, lansiranje i održavanje daljnjih Sentinela i upravljanje njima uz proširenje opsega promatranja, kao što su; promatračkim kapacitetima za praćenje antropogenih emisija CO2 i ostalih stakleničkih plinova, što omogućuje pokrivenost polova i inovativne ekološke primjene u područjima poljoprivrede, šumarstva i upravljanja vodama;
Amandman 179
Prijedlog uredbe
Članak 49. – stavak 1. – točka b
(b)  mjere kojima se osigurava pristup podacima treće strane potrebnih za generiranje usluga programa Copernicus ili koje upotrebljavaju institucije, agencije i decentralizirane službe Unije;
(b)  mjere kojima se osigurava pristup podacima treće strane potrebnih za generiranje usluga programa Copernicus ili koje upotrebljavaju temeljni korisnici, pri čemu se prednost daje podacima koje su pružili i/ili financirali javni subjekti u državama članicama, kao što su nacionalne agencije;
Amandman 180
Prijedlog uredbe
Članak 49. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  potporu razvoju relevantnih aplikacija i usluga programa Copernicus koje se nalaze niže u lancu.
Amandman 181
Prijedlog uredbe
Članak 50. – stavak 1. – uvodni dio
Copernicus uključuje mjere za potporu sljedećim uslugama:
Copernicus uključuje mjere za potporu sljedećim temeljnim uslugama:
Amandman 182
Prijedlog uredbe
Članak 50. – stavak 1. – točka a – alineja 3.
–  praćenje kopna i poljoprivrede radi pružanja informacija o pokrovu zemljišta, uporabi zemljišta, prenamjeni zemljišta, gradskim područjima, količini i kvaliteti unutarnjih voda, šumama, poljoprivredi i drugim prirodnim resursima, biološkoj raznolikosti i kriosferi,
–  praćenje kopna i poljoprivrede radi pružanja informacija o pokrovu zemljišta, uporabi zemljišta, prenamjeni zemljišta, kvaliteti tla, dezertifikaciji, lokalitetima kulturne baštine, količini i kvaliteti unutarnjih voda, šumama, osobito njihovu krčenju, poljoprivredi i drugim prirodnim resursima, biološkoj raznolikosti i kriosferi, države članice moći će se služiti tim informacijama i podacima dobivenima praćenjem poljoprivrednog područja u vezi sa stupnjem prekrivenosti zemljišta i iskorištavanjem poljoprivrednog zemljišta kako bi dodatno smanjile administrativno opterećenje pri dodjeljivanju poljoprivrednih subvencija;
Amandman 183
Prijedlog uredbe
Članak 50. – stavak 1. – točka a – alineja 4.a (nova)
–  mapiranje poljoprivrednih zemljišta kojima je potrebno navodnjavanje, predviđanja prinosa usjeva i uporabu zemljišta te jamčenje bolje sigurnosti opskrbe hranom i kvalitete hrane, uz istodobnu zaštitu okoliša;
Amandman 184
Prijedlog uredbe
Članak 50. – stavak 1. – točka a – alineja 4.b (nova)
–  praćenje ribolovnih aktivnosti kako bi se zajamčile bolja sigurnost opskrbe hranom i kvaliteta hrane, uz istodobnu zaštitu okoliša;
Amandman 185
Prijedlog uredbe
Članak 50. – stavak 1. – točka aa (nova)
(aa)  praćenje potpore provedbi politike Unije;
Amandman 186
Prijedlog uredbe
Članak 53. – stavak 1. – uvodni dio
Komponentom SST podupiru se sljedeće aktivnosti:
Program SST usmjeren je na progresivno stjecanje autonomnog kapaciteta Unije za nadzor i praćenje u svemiru.
Komponentom SST podupiru se sljedeće aktivnosti:
Amandman 187
Prijedlog uredbe
Članak 53. – stavak 1. – točka a
(a)  uspostava, razvoj i rad mreže zemaljskih i/ili svemirskih senzora država članica, uključujući senzore koje razvija Europska svemirska agencija i senzore Unije pod nacionalnom kontrolom, radi nadzora i praćenja objekata te izrade europskog kataloga svemirskih objekata prilagođenog potrebama korisnika iz članka 55.;
(a)  uspostava, razvoj i rad mreže zemaljskih i/ili svemirskih senzora država članica ili Unije, uključujući senzore koje razvija Europska svemirska agencija i senzore Unije pod nacionalnom kontrolom, radi nadzora i praćenja objekata te izrade europskog kataloga svemirskih objekata prilagođenog potrebama korisnika iz članka 55.;
Amandman 188
Prijedlog uredbe
Članak 56. – stavak 1. – podstavak 1. – uvodni dio
Države članice koje žele sudjelovati u pružanju usluga SST-a iz članka 54. podnose Komisiji zajednički prijedlog kojim dokazuju da ispunjavaju sljedeće kriterije:
Države članice koje žele sudjelovati u pružanju usluga SST-a iz članka 54. podnose Komisiji samostalno ili zajednički prijedlog kojim dokazuju da ispunjavaju sljedeće kriterije:
Amandman 189
Prijedlog uredbe
Članak 57. – stavak 8.
8.  Komisija putem provedbenih akata donosi detaljna pravila o funkcioniranju organizacijskog okvira za sudjelovanje država članica u SST-u. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.
8.  Komisija u skladu s člankom 105. donosi delegirane akte u pogledu posebnih odredbi i detaljnih pravila o funkcioniranju organizacijskog okvira za sudjelovanje država članica u SST-u. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.
Amandman 190
Prijedlog uredbe
Članak 58.a (novi)
Članak 58.a
Praćenje ponude i potražnje za potrebe SST-a
Komisija do 31. prosinca 2024. provodi evaluaciju provedbe komponente SST, osobito s obzirom na promjene potreba korisnika u pogledu kapaciteta zemaljskih i svemirskih senzora te nadopunjuje proizvodnju europskog kataloga kako je predviđeno člankom 53. stavkom 1.a.
U evaluaciji se osobito istražuje potreba za dodatnom svemirskom i zemaljskom infrastrukturom.
Uz evaluaciju se, ako je to potrebno, prilaže odgovarajući prijedlog za razvoj dodatne svemirske i zemaljske infrastrukture u okviru SST-a.
Amandman 191
Prijedlog uredbe
Članak 60. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  the creation of a European catalogue of NEO.
Amandman 192
Prijedlog uredbe
Članak 61. – stavak 1. – uvodni dio
U okviru komponente GOVSATCOM satelitski komunikacijski kapaciteti i usluge agregiraju se u zajednički udruženi skup Unijinih satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga. Komponenta obuhvaća:
U okviru komponente GOVSATCOM satelitski komunikacijski kapaciteti i usluge agregiraju se u zajednički udruženi skup Unijinih satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga s odgovarajućim sigurnosnim zahtjevima. Komponenta može obuhvaćati:
Amandman 193
Prijedlog uredbe
Članak 61. – stavak 1. – točka a
(a)  razvoj, izgradnju i rad infrastrukture zemaljskog segmenta;
(a)  razvoj, izgradnju i rad infrastrukture zemaljskog i svemirskog segmenta;
Amandman 194
Prijedlog uredbe
Članak 62. – stavak 3.
3.  Komisija provedbenim aktima donosi portfelj usluga za usluge koje se pružaju u okviru GOVSATCOM-a u obliku popisa kategorija satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga te njihovih obilježja, uključujući geografsku pokrivenost, frekvenciju, propusnost, korisničku opremu i sigurnosne karakteristike. Te se mjere temelje na operativnim i sigurnosnim zahtjevima iz stavka 1. i u njima se određuje prioritet prema kojem se usluge pružaju korisnicima na razini Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.
3.  Komisija provedbenim aktima donosi portfelj usluga za usluge koje se pružaju u okviru GOVSATCOM-a u obliku popisa kategorija satelitskih komunikacijskih kapaciteta i usluga te njihovih obilježja, uključujući geografsku pokrivenost, frekvenciju, propusnost, korisničku opremu i sigurnosne karakteristike. Te se mjere temelje na operativnim i sigurnosnim zahtjevima iz stavka 1. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 107. stavka 3.
Amandman 195
Prijedlog uredbe
Članak 62. – stavak 3.a (novi)
3a.  Portfeljem usluga iz stavka 3. uzimaju se u obzir postojeće komercijalno dostupne usluge kako se ne bi narušilo tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.
Amandman 196
Prijedlog uredbe
Članak 63. – stavak 1. – točka b
(b)  pravne osobe s primjerenom akreditacijom za pružanje satelitskih kapaciteta ili usluga u skladu s postupkom za sigurnosnu akreditaciju iz članka 36. na temelju posebnih sigurnosnih zahtjeva za komponentu GOVSATCOM iz članka 34. stavka 1.
(b)  pravne osobe s primjerenom akreditacijom za pružanje satelitskih kapaciteta ili usluga u skladu s postupkom za sigurnosnu akreditaciju iz članka 36.
Amandman 197
Prijedlog uredbe
Članak 63. – stavak 1. – točka ba (nova)
(ba)  Pružatelji satelitskih komunikacijskih kapaciteta ili usluga ove komponente poštuju posebne sigurnosne zahtjeve za komponentu GOVSATCOM utvrđene u skladu s člankom 34. stavkom 1.
Amandman 198
Prijedlog uredbe
Članak 65. – stavak 1.
1.  Udruženi satelitski komunikacijski kapaciteti, usluge i korisnička oprema dijele se i dodjeljuju među sudionicima GOVSATCOM-a prema prioritetu na temelju analize sigurnosnih rizika koju provode korisnici na razini Unije i država članica. U dijeljenju i određivanju prioriteta prednost se daje korisnicima na razini Unije.
1.  Udruženi satelitski komunikacijski kapaciteti, usluge i korisnička oprema dijele se i dodjeljuju među sudionicima GOVSATCOM-a prema prioritetu na temelju analize sigurnosnih rizika koju provode korisnici na razini Unije i država članica.
Amandman 199
Prijedlog uredbe
Članak 66. – stavak 1.a (novi)
1a.  GOVSATCOM-ovim centrima uzimaju se u obzir postojeće komercijalno dostupne usluge kako se ne bi narušilo tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.
Amandman 200
Prijedlog uredbe
Članak 69. – stavak 1.
Komisija mora prije kraja 2024. provesti evaluaciju provedbe komponente GOVSATCOM, osobito s obzirom na promjene potreba korisnika u pogledu satelitskih komunikacijskih kapaciteta. U evaluaciji se osobito istražuje potreba za dodatnom svemirskom infrastrukturom. Uz evaluaciju se, ako je to potrebno, prilaže odgovarajući prijedlog za razvoj dodatne svemirske infrastrukture u okviru GOVSATCOM-a.
Komisija mora prije kraja 2024. u suradnji s odgovornim subjektima provesti evaluaciju provedbe komponente GOVSATCOM, osobito s obzirom na promjene potreba korisnika u pogledu satelitskih komunikacijskih kapaciteta. U evaluaciji se osobito istražuje potreba za dodatnom svemirskom infrastrukturom. Uz evaluaciju se, ako je to potrebno, prilaže odgovarajući prijedlog za razvoj dodatne svemirske infrastrukture u okviru GOVSATCOM-a.
Amandman 201
Prijedlog uredbe
Članak 71. – stavak 1.
Sjedište Agencije nalazi se u Pragu (Češka).
Sjedište Agencije nalazi se u Pragu (Češka). U skladu s potrebama Programa mogu se otvoriti lokalni uredi Agencije, kako je određeno člankom 79. stavkom 2.
Amandman 202
Prijedlog uredbe
Članak 73. – stavak 4.
4.  Članovi i zamjenici članova Upravnog odbora imenuju se na temelju svojeg znanja u području glavnih zadaća Agencije, uzimajući u obzir relevantne upravljačke i administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom. Europski parlament, Komisija i države članice nastoje ne mijenjati svoje predstavnike u Upravnom odboru kako bi se osigurao kontinuitet aktivnosti Odbora. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u Upravnom odboru.
4.  Članovi i zamjenici članova Upravnog odbora imenuju se na temelju svojeg znanja u području zadaća Agencije, uzimajući u obzir relevantne upravljačke i administrativne vještine i vještine upravljanja proračunom. Europski parlament, Komisija i države članice nastoje ne mijenjati svoje predstavnike u Upravnom odboru kako bi se osigurao kontinuitet aktivnosti Odbora. Sve strane nastoje postići uravnoteženu zastupljenost žena i muškaraca u Upravnom odboru.
Amandman 203
Prijedlog uredbe
Članak 73. – stavak 5.
5.  Mandat članova Upravnog odbora i njihovih zamjenika traje četiri godine i može se jednom produljiti.
5.  Mandat članova Upravnog odbora i njihovih zamjenika traje četiri godine i može se produljiti.
Amandman 204
Prijedlog uredbe
Članak 75. – stavak 3.
3.  Upravni odbor održava redovite sastanke dva puta godišnje. Usto, sastaje se na inicijativu predsjednika ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.
3.  Upravni odbor održava redovite sastanke najmanje dva puta godišnje. Usto, sastaje se na inicijativu predsjednika ili na zahtjev najmanje jedne trećine svojih članova.
Amandman 205
Prijedlog uredbe
Članak 75. – stavak 5.
5.  [Kad je riječ o komponentama Programa koje podrazumijevaju korištenje osjetljive nacionalne infrastrukture, samo predstavnici država članica koje posjeduju takvu infrastrukturu i predstavnik Komisije mogu prisustvovati sastancima i raspravama Upravnog odbora i sudjelovati u glasanju. Ako predsjednik Upravnog odbora ne predstavlja državu članicu koja posjeduje takvu infrastrukturu, mijenja ga jedan od predstavnika država članica koje posjeduju takvu infrastrukturu.]
5.  [Kad je riječ o komponentama Programa koje podrazumijevaju korištenje osjetljive nacionalne infrastrukture, predstavnici svih država članica, ali samo onih koje posjeduju takvu infrastrukturu, i predstavnik Komisije mogu prisustvovati sastancima i raspravama Upravnog odbora i sudjelovati u glasanju. Ako predsjednik Upravnog odbora ne predstavlja državu članicu koja posjeduje takvu infrastrukturu, mijenja ga jedan od predstavnika država članica koje posjeduju takvu infrastrukturu.]
Amandman 206
Prijedlog uredbe
Članak 77. – stavak 2. – točka aa (nova)
(aa)  do 30. lipnja prve godine višegodišnjeg financijskog okvira predviđenog člankom 312. Ugovora o funkcioniranju Europske unije usvaja višegodišnji program rada Agencije za razdoblje obuhvaćeno tim višegodišnjim financijskim okvirom, a nakon dodavanja, bez izmjena, odjeljka koji je sastavio Odbor za sigurnosnu akreditaciju u skladu s člankom 80. točkom (a), na temelju dobivenog mišljenja Komisije. Provodi se savjetovanje s Europskim parlamentom o višegodišnjem programu rada;
Amandman 207
Prijedlog uredbe
Članak 77. – stavak 2. – točka da (nova)
(da)  donosi pravila o transparentnosti za industrijske ugovore, o kojima ga redovito informira izvršni direktor;
Amandman 208
Prijedlog uredbe
Članak 79. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  pridržava se pravila o transparentnosti za industrijske ugovore i informira Upravni odbor;
Amandman 209
Prijedlog uredbe
Članak 79. – stavak 2.
2.  Izvršni direktor odlučuje je li za potrebe djelotvornog i učinkovitog izvršenja zadaća Agencije potrebno razmjestiti nekog člana osoblja u neku od država članica. Prije donošenja odluke o osnivanju lokalnog ureda izvršni direktor mora dobiti suglasnost Komisije, Upravnog odbora i predmetnih država članica. U toj se odluci utvrđuje opseg aktivnosti koje će obavljati taj lokalni ured na način da se izbjegnu nepotrebni troškovi i dupliciranje administrativnih zadaća Agencije. Mogao bi biti potreban sporazum o sjedištu s predmetnim državama članicama.
2.  Izvršni direktor odlučuje je li za potrebe djelotvornog i učinkovitog izvršenja zadaća Agencije potrebno razmjestiti nekog člana osoblja u neku od država članica. Prije donošenja odluke o osnivanju lokalnog ureda izvršni direktor mora dobiti suglasnost Upravnog odbora i predmetnih država članica. U toj se odluci utvrđuje opseg aktivnosti koje će obavljati taj lokalni ured na način da se izbjegnu nepotrebni troškovi i dupliciranje administrativnih zadaća Agencije. Mogao bi biti potreban sporazum o sjedištu s predmetnim državama članicama. Ako je moguće, učinak u smislu raspodjele osoblja i proračuna uvrštava se u godišnji program rada, a proračunsko tijelo se svakako obavještava o ovom projektu u skladu s člankom 84. stavkom 11.
Amandman 210
Prijedlog uredbe
Članak 88. – stavak 3.a (novi)
3 a.  Osoblje Agencije prima naknade iz vlastitih sredstava Agencije i, prema potrebi za izvršenje delegiranih zadaća Agencije, uporabom proračunskih sredstava koje je dodijelila Komisija.
Amandman 211
Prijedlog uredbe
Članak 89. – stavak 1. – podstavak 2.
Izvršnog direktora imenuje Upravni odbor na temelju zasluga i dokumentiranih administrativnih i upravljačkih vještina, kao i relevantnog stručnog znanja i iskustva, s popisa kandidata koje je predložila Komisija nakon otvorenog i transparentnog natječaja koji je uslijedio nakon objave poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije ili drugdje.
Izvršnog direktora imenuje Upravni odbor na temelju zasluga i dokumentiranih administrativnih i upravljačkih vještina, kao i relevantnog stručnog znanja i iskustva, s popisa od najmanje tri kandidata koje je predložila Komisija nakon otvorenog i transparentnog natječaja koji je uslijedio nakon objave poziva za iskaz interesa u Službenom listu Europske unije ili drugdje.
Amandman 212
Prijedlog uredbe
Članak 89. – stavak 2. – podstavak 2.
Na osnovu prijedloga Komisije i uzimajući u obzir procjenu iz prvog podstavka, Upravni odbor može jedanput produljiti mandat izvršnom direktoru na razdoblje do četiri godine.
Na osnovu prijedloga Komisije i uzimajući u obzir procjenu iz prvog podstavka, Upravni odbor može jedanput produljiti mandat izvršnom direktoru na razdoblje do pet godina.
Amandman 213
Prijedlog uredbe
Članak 92. – naslov
Sporazum o sjedištu i uvjeti rada
Sporazum o sjedištu i lokalnim uredima i uvjeti rada
Amandman 214
Prijedlog uredbe
Članak 92. – stavak 1.
1.  Potrebni dogovori o smještaju Agencije u državi članici domaćinu i objektima koje ta država članica daje na raspolaganje, zajedno s posebnim pravilima koja se u državi članici domaćinu primjenjuju na izvršnog direktora, članove Upravnog odbora, osoblje Agencije i članove njihovih obitelji, utvrđuju se sporazumom o sjedištu između Agencije i države članice u kojoj se sjedište nalazi, koji se sklapa nakon dobivanja odobrenja Upravnog odbora.
1.  Potrebni dogovori o smještaju Agencije u državama članicama domaćinima i objektima koje ta država članica daje na raspolaganje, zajedno s posebnim pravilima koja se u državama članicama domaćinima primjenjuju na izvršnog direktora, članove Upravnog odbora, osoblje Agencije i članove njihovih obitelji, utvrđuju se sporazumom o sjedištu i lokalnim uredima između Agencije i države članice u kojoj se nalazi sjedište ili lokalna infrastruktura, koji se sklapa nakon dobivanja odobrenja Upravnog odbora.
Amandman 215
Prijedlog uredbe
Članak 98. – stavak 1.
1.  Agencija je otvorena za sudjelovanje trećih zemalja koje su u tu svrhu s Unijom sklopile sporazume.
1.  Agencija je otvorena za sudjelovanje trećih zemalja i međunarodnih organizacija koje su u tu svrhu s Unijom sklopile sporazume.
Amandman 216
Prijedlog uredbe
Članak 101. – stavak 1.a (novi)
1a.   Komisija utvrđuje metodologiju za osiguravanje kvalitativnih pokazatelja za točnu procjenu napretka u ostvarivanju općih ciljeva iz članka 4. stavka 1. točaka (a), (b) i (c). Na temelju te metodologije Komisija dopunjava Prilog najkasnije do 1. siječnja 2021.
Amandman 217
Prijedlog uredbe
Članak 102. – stavak 2.
2.  Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa.
2.  Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije tri godine nakon početka provedbe Programa. Poseban dio ove evaluacije namijenjen je upravljanju Programom s ciljem obavješćivanja o tome jesu li potrebne izmjene zadaća i nadležnosti koje su povjerene različitim subjektima koji sudjeluju u Programu.
Amandman 218
Prijedlog uredbe
Članak 102. – stavak 4.
4.  Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.
4.  Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija te uz evaluaciju po potrebi može priložiti novi zakonodavni prijedlog.
Amandman 219
Prijedlog uredbe
Članak 102. – stavak 6. – podstavak 1.
Komisija do 30. lipnja 2024. i svakih pet godina nakon toga procjenjuje uspješnost Agencije s obzirom na njezine ciljeve, mandat, zadaće i lokaciju u skladu sa smjernicama Komisije. U evaluaciji se posebno razmatra potreba za izmjenom mandata Agencije te financijske posljedice takve izmjene. Razmatraju se i politika Agencije o sukobima interesa te neovisnost i autonomija Odbora za sigurnosnu akreditaciju.
Komisija do 30. lipnja 2024. i svake tri godine nakon toga procjenjuje uspješnost Agencije s obzirom na njezine ciljeve, mandat, zadaće i lokaciju u skladu sa smjernicama Komisije. U evaluaciji se razmatra potreba za izmjenom mandata Agencije, osobito u pogledu mogućnosti povjeravanja dodatnih zadaća Agenciji u skladu s člankom 30., te financijske posljedice takve izmjene. Razmatraju se i politika Agencije o sukobima interesa te neovisnost i autonomija Odbora za sigurnosnu akreditaciju.
Amandman 220
Prijedlog uredbe
Članak 105. – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 52. i 101. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme do 31. prosinca 2028.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 52. i 101. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2028.
Amandman 221
Prijedlog uredbe
Članak 107. – stavak 1.
1.  Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
1.  Komisiji pomaže odbor koji se sastaje u posebnim sastavima/pododborima koji su namijenjeni svakoj od glavnih komponenti Programa (Galileo i EGNOS, Copernicus, SSA, GOVSATCOM). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
Amandman 222
Prijedlog uredbe
Članak 107. – stavak 3.a (novi)
3a.  U skladu s međunarodnim sporazumima koje je sklopila Europska unija i vodeći računa o sigurnosti Unije, predstavnicima trećih zemalja ili međunarodnim organizacijama po potrebi može biti omogućeno sudjelovanje u radu Odbora prema uvjetima utvrđenima u njegovu poslovniku.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0405/2018).


Uspostava programa Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. ***I
PDF 333kWORD 108k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 13. prosinca 2018. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa Digitalna Europa za razdoblje 2021.–2027. (COM(2018) 0434 – C8-0256/2018 – 2018/0227(COD))(1)
P8_TA(2018)0521A8-0408/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Nacrt zakonodavne rezolucije   Izmjena
Amandman 1
Nacrt zakonodavne rezolucije
Pozivanje 3.a (novo)
–   uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. svibnja 2017. o financijskoj tehnologiji: utjecaj tehnologije na budućnost financijskog sektora,
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  U skladu s [upućivanje je potrebno ažurirati u skladu s novom odlukom o PZP-ovima: člankom 88. Odluke Vijeća / /EU53] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) trebali bi ispunjavati uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.
(4)  U skladu s [upućivanje je potrebno ažurirati u skladu s novom odlukom o PZP-ovima: člankom 88. Odluke Vijeća / /EU53] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) trebali bi ispunjavati uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Pri provedbi Programa moraju se uzeti u obzir ograničenja u pogledu sudjelovanja prekomorskih zemalja ili područja, a njihovo učinkovito sudjelovanje u Programu mora se pratiti i redovito ocjenjivati.
_________________
_________________
53 Odluka Vijeća / /EU.
53 Odluka Vijeća / /EU.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.54 potrebno je ocijeniti Program na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za izvješćivanje, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja, osobito za države članice. Ti zahtjevi mogu, ako je to primjenjivo, sadržavati mjerljive pokazatelje kao temelj za procjenu učinka Programa na terenu.
(5)  U skladu sa stavcima 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.54 potrebno je ocijeniti Program na temelju informacija prikupljenih putem posebnih zahtjeva za izvješćivanje, povezanih s postojećim potrebama i u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća54a, izbjegavajući pritom prekomjerne propise i administrativna opterećenja za sve korisnike, osobito za države članice i MSP-ove. Ti bi zahtjevi trebali, ako je to primjenjivo, sadržavati kvantitativne i kvalitativne mjerljive pokazatelje kao temelj za procjenu učinka Programa na terenu.
__________________
__________________
54 Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.; SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
54 Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.; SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
54a Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.a (nova)
(5 a)  Programom bi se trebali zajamčiti potpuna transparentnost, odgovornost i demokratski nadzor nad inovativnim financijskim instrumentima i mehanizmima kojima je obuhvaćen proračun Unije, osobito u pogledu njihova doprinosa, odnosno u pogledu početnih očekivanja i konačnih postignuća u ostvarenju ciljeva Unije.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Na sastanku na vrhu u Tallinnu o digitalnoj budućnosti55 održanom u rujnu 2017. i u zaključcima Europskog vijeća56 od 19. listopada 2017. istaknuta je potreba da Europa ulaže u digitalizaciju svojih gospodarstava i nastoji riješiti problem nedostatka vještina kako bi se održala i poboljšala njezina konkurentnost, kvaliteta života njezinih građana i društvena struktura. Europsko vijeće zaključilo je da digitalna transformacija nudi neizmjerne mogućnosti za inovacije, rast i radna mjesta te da će pridonijeti našoj konkurentnosti na svjetskoj razini i potaknuti kreativnu i kulturnu raznolikost. Za iskorištavanje tih mogućnosti trebamo se zajednički suočiti s nekima od izazova digitalne transformacije te preispitati politike na koje digitalna transformacija utječe.
(6)  Na sastanku na vrhu u Tallinnu o digitalnoj budućnosti55 održanom u rujnu 2017. i u zaključcima Europskog vijeća56 od 19. listopada 2017. istaknuta je potreba da Europa ulaže u učinkovitu digitalizaciju svojih gospodarstava i nastoji riješiti problem nedostatka vještina kako bi se održala i poboljšala njezina konkurentnost i inovativnost, kvaliteta života njezinih građana i društvena struktura. Europsko vijeće zaključilo je da digitalna transformacija nudi neizmjerne mogućnosti za inovacije, rast i radna mjesta te da će pridonijeti našoj konkurentnosti na svjetskoj razini i potaknuti kreativnu i kulturnu raznolikost. Za iskorištavanje tih mogućnosti trebamo se zajednički suočiti s izazovima digitalne transformacije na nekoliko načina, uključujući osiguravanjem postojanja nužnih sastavnica na koje će se nadovezati nove tehnologije te uvođenjem učinkovitih i jednostavno provedivih pravnih pravila, preispitivanjem politika na koje digitalna transformacija utječe i stvaranjem okruženja pogodnog za inovacije u kojemu su interesi korisnika potpuno zaštićeni. Najbolje rješenje jest da se financijska omotnica Programa, koji predstavlja napore na europskoj razini, uvelike poveća sredstvima iz privatnog sektora te doprinosima država članica.
__________________
__________________
55 https://www.eu2017.ee/news/insights/conclusions-after-tallinn-digital-summit
55 https://www.eu2017.ee/news/insights/conclusions-after-tallinn-digital-summit
56 https://www.consilium.europa.eu/media/21620/19-euco-final-conclusions-en.pdf
56 https://www.consilium.europa.eu/media/21620/19-euco-final-conclusions-en.pdf
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.a (nova)
(6 a)  Budućnost europskog društva i europskog gospodarstva snažno će se oslanjati na usklađenu i sustavnu politiku spektra, na 5G infrastrukturu, koja će zahtijevati infrastrukturni cilj u pogledu mreža vrlo velikog kapaciteta, s ciljem pružanja visokokvalitetnih i bržih komunikacijskih usluga; to je preduvjet za dobru provedbu Programa. U tom bi pogledu Program trebao imati koristi od dobre provedbe Instrumenta za povezivanje Europe i posebno inicijative Wif4EU kojom se nastoji promicati povezivost za građane u javnim prostorima Unije; kombinacijom tih dvaju programa postići će se bolji rezultati i ostvariti ciljevi Unije koji podrazumijevaju postizanje pouzdane i sustavne pokrivenosti mrežom velike brzine u cijeloj Uniji.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  Europsko vijeće konkretno je zaključilo da bi Unija trebala hitno razmotriti nove trendove: to podrazumijeva pitanja kao što su umjetna inteligencija i tehnologije distribuirane glavne knjige (engl. „Distributed Ledger Technology (DLT)”), primjerice tehnologija ulančanih blokova (engl. „Blockchain Technology”), pri čemu je istodobno potrebno osigurati visoku razinu zaštite podataka, digitalnih prava i etičkih standarda. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da do početka 2018. predloži europski pristup umjetnoj inteligenciji te joj je uputilo poziv da predloži potrebne inicijative za jačanje okvirnih uvjeta kako bi se EU-u omogućilo da radikalnim inovacijama utemeljenima na riziku istraži nova tržišta i da ponovno potvrdi vodeću ulogu svoje industrije.
(7)  Europsko vijeće konkretno je zaključilo da bi Unija trebala hitno razmotriti nove trendove: to podrazumijeva pitanja kao što su digitalni jaz, umjetna inteligencija, pri čemu je istodobno potrebno osigurati visoku razinu zaštite podataka potpuno u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, pravima, temeljnim pravima i etičkim standardima. Europsko vijeće pozvalo je Komisiju da do početka 2018. predloži europski pristup umjetnoj inteligenciji te joj je uputilo poziv da predloži potrebne inicijative za jačanje okvirnih uvjeta kako bi se EU-u omogućilo da radikalnim inovacijama utemeljenima na riziku istraži nova tržišta i da ponovno potvrdi vodeću ulogu svoje industrije.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.a (nova)
(7a)   Na dan 10. travnja 2018. potpisivanjem sporazuma o suradnji države članice izrazile su da pružaju potporu i da su spremne zajednički surađivati na inicijativama o umjetnoj inteligenciji i infrastrukturnim uslugama tehnologije distribuirane glavne knjige (npr. tehnologija ulančanih blokova).
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.b (nova)
(7b)   Da bi se ovaj Program uspješno proveo, nije dovoljno samo pratiti trendove. Unija se treba posvetiti tehnologijama kojima se osigurava privatnost (odnosno kriptografiji i decentraliziranim aplikacijama (DApps)) te povećati ulaganja u mreže infrastrukture otporne na promjene u budućnosti (optička vlakna) kako bi se omogućilo samoodređeno digitalizirano društvo.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.c (nova)
(7c)   Europa mora odlučno ulagati u svoju budućnost izgradnjom strateških digitalnih kapaciteta kako bi imala koristi od digitalne revolucije. U tu se svrhu na razini EU-a mora zajamčiti znatan proračun (od najmanje 9,2 milijarde EUR), koji mora biti nadopunjen znatnim ulaganjima na nacionalnoj i regionalnoj razini, osobito uz sustavnu i komplementarnu primjenu strukturnih i kohezijskih fondova.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)  U Komunikaciji Komisije „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.”57 među opcijama za budući financijski okvir naveden je program za digitalnu transformaciju Europe koji bi omogućio „veliki napredak prema pametnom rastu u područjima kao što su visokokvalitetna podatkovna infrastruktura, povezivost i kibersigurnost. Njime bi se nastojalo Europi osigurati vodeći položaj u području superračunala, interneta sljedeće generacije, umjetne inteligencije, robotike i velikih podataka. Ojačao bi se konkurentni položaj europske industrije i europskih poduzeća u digitaliziranom gospodarstvu te bi se znatno pridonijelo rješavanju problema nedostatka digitalnih vještina diljem Unije.
(8)  U Komunikaciji Komisije „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.”57 među opcijama za budući financijski okvir naveden je program za digitalnu transformaciju Europe koji bi omogućio „veliki napredak prema pametnom rastu u područjima kao što su visokokvalitetna podatkovna infrastruktura, povezivost, kibersigurnost i digitalizacija javnih uprava. Njime bi se nastojalo Europi osigurati vodeći položaj u području superračunala, interneta sljedeće generacije, umjetne inteligencije, robotike i velikih podataka. Ojačao bi se konkurentni položaj europske industrije i europskih poduzeća u digitaliziranom gospodarstvu te bi se znatno pridonijelo premošćivanju i rješavanju problema nedostatka digitalnih vještina diljem Unije osiguravanjem da europski građani imaju potrebne vještine, kompetencije i znanje za suočavanje s digitalnom transformacijom.
__________________
__________________
57 COM(2018)0098
57 COM(2018)0098
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8a)   S obzirom na kašnjenje pri razvoju strateških digitalnih kapaciteta Unije i napore koje treba poduzeti da bi se taj problem riješio, potrebno je osigurati proračun razmjeran ambicijama tog programa, u iznosu od najmanje 9,2 milijarde EUR.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  U Komunikaciji „Stvaranje zajedničkog europskog podatkovnog prostora”58 razmatra se nova mjera koju je potrebno poduzeti kao ključni korak za stvaranje zajedničkog podatkovnog prostora u EU-u, odnosno neometanog digitalnog područja s kapacitetom dovoljnim da se omogući razvoj novih proizvoda i usluga utemeljenih na podacima.
(9)  U Komunikaciji „Stvaranje zajedničkog europskog podatkovnog prostora”58 razmatra se nova mjera koju je potrebno poduzeti kao ključni korak za stvaranje zajedničkog podatkovnog prostora u EU-u, odnosno neometanog digitalnog područja s kapacitetom dovoljnim da se omoguće razvoj i inovacije novih proizvoda i usluga utemeljenih na podacima.
_________________
_________________
58 COM(2018)0125
58 COM(2018)0125
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.a (nova)
(9a)   Inicijativa interneta sljedeće generacije koju je Europska komisija pokrenula 2017. također bi trebala pružati temelj za provedbu Programa jer se njome nastoji ostvariti pomak prema otvorenijem internetu s boljim uslugama, više inteligencije te s većom uključenošću i sudjelovanjem u pogledu tehnoloških mogućnosti uslijed napretka u raznim područjima istraživanja, od novih mrežnih arhitektura i softverski definiranih infrastruktura do novih koncepata usluga i aplikacija.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  Opći cilj Programa trebao bi biti podupiranje digitalne transformacije industrije i poticanje boljeg iskorištavanja industrijskog potencijala politika u području inovacija, istraživanja i tehnološkog razvoja u korist poduzeća i građana diljem Unije. Okosnicu programa trebali bi činiti sljedećih pet posebnih ciljeva koji odražavaju ključna područja politika: računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, umjetna inteligencija, napredne digitalne vještine i uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost. Programom bi se u svim tim područjima trebao nastojati bolje uskladiti politike na razini Unije, država članica i regija te objediniti privatne i industrijske resurse kako bi se povećala ulaganja i razvile jače sinergije.
(10)  Opći cilj Programa trebao bi biti podupiranje digitalne transformacije industrije i poticanje boljeg iskorištavanja industrijskog potencijala politika u području inovacija, istraživanja i tehnološkog razvoja, kao i modernizacija određenih sektora od javnog interesa, u korist poduzeća, a posebno MSP-ova, i građana diljem Unije. Nadalje, Programom bi se trebale ojačati konkurentnost Unije i otpornost njezina gospodarstva.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10a)   Posebno je bitno podupirati MSP-ove koji žele primijeniti digitalnu transformaciju u svojim proizvodnim postupcima. Istraživanje i inovacije u digitalnom sektoru MSP-ima će omogućiti da pruže doprinos rastu europskog gospodarstva učinkovitom uporabom resursa.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.b (nova)
(10b)  Okosnicu Programa trebali bi činiti sljedećih pet posebnih ciljeva koji odražavaju ključna područja politika: (a) računalstvo visokih performansi, (b) umjetna inteligencija i tehnologije distribuirane glavne knjige, (c) kibersigurnost, (d) napredne digitalne vještine i (e) uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost. Programom bi se u svim tim područjima trebao nastojati bolje uskladiti politike na razini Unije, država članica i regija te objediniti privatne i industrijske resurse kako bi se povećala ulaganja i razvile jače sinergije.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.c (nova)
(10c)  Program bi, s općim ciljem digitalne transformacije, trebao pridonijeti osiguravanju dugoročnih strateških sigurnosnih ciljeva izgradnjom kapaciteta i sposobnosti u Uniji, davanjem prednosti djelovanju kojim se jača strateški potencijal i ograničava ovisnost o dobavljačima i proizvodima iz trećih zemalja, čime se osigurava gospodarska i inovativna konkurentnost Unije.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Središnju ulogu u provedbi Programa trebali bi imati digitalnoinovacijski centri, koji bi trebali poticati šire uvođenje naprednih digitalnih tehnologija u industriji, javnim organizacijama i akademskim ustanovama. Mreža digitalnoinovacijskih centara trebala bi osigurati najširu zemljopisnu pokrivenost diljem Europe59. Prva skupina digitalnoinovacijskih centara bit će odabrana na temelju prijedloga država članica, a mreža će se potom proširiti na temelju otvorenog i natjecateljskog postupka. Digitalnoinovacijski centri služit će kao pristupna točka najnovijim digitalnim kapacitetima, uključujući računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju i kibersigurnost, te ostalim postojećim inovativnim tehnologijama, kao što su ključne razvojne tehnologije, koje su dostupne i u tzv. laboratorijima digitalne fabrikacije (engl. „fablabs”) ili laboratorijima za urbane inovacije (engl. „citylabs”). Djelovat će kao jedinstvene točke za pristup ispitanim i potvrđenim tehnologijama te će promicati otvorene inovacije. Pružat će i potporu u području naprednih digitalnih vještina. Mreža digitalnoinovacijskih centara trebala bi pridonijeti i sudjelovanju najudaljenijih regija na jedinstvenom digitalnom tržištu.
(11)  Središnju ulogu u provedbi Programa trebali bi imati europski digitalnoinovacijski centri, koji bi trebali poticati šire uvođenje naprednih digitalnih tehnologija u industriji, uključujući MSP-ove, javnim organizacijama i akademskim ustanovama. Mreža europskih digitalnoinovacijskih centara trebala bi osigurati najširu zemljopisnu pokrivenost diljem Europe59. Prva skupina europskih digitalnoinovacijskih centara bit će odabrana na temelju prijedloga država članica, a mreža će se potom proširiti na temelju otvorenog, transparentnog i natjecateljskog postupka. Europski digitalnoinovacijski centri služit će kao pristupna točka najnovijim digitalnim kapacitetima, uključujući računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju i kibersigurnost, te ostalim postojećim inovativnim tehnologijama, kao što su ključne razvojne tehnologije, koje su dostupne i u tzv. laboratorijima digitalne fabrikacije (engl. „fablabs”) ili laboratorijima za urbane inovacije (engl. „citylabs”). Djelovat će kao jedinstvene kontaktne točke za pristup ispitanim i potvrđenim tehnologijama te će promicati otvorene inovacije. Pružat će i potporu u području naprednih digitalnih vještina. Mreža europskih digitalnoinovacijskih centara trebala bi pridonijeti i sudjelovanju najudaljenijih regija na jedinstvenom digitalnom tržištu te podupirati digitalnu transformaciju u prekomorskim zemljama i područjima.
__________________
__________________
59 Kako je navedeno u Komunikaciji o digitalizaciji Europske unije (COM(2016)0180)
59 Kako je navedeno u Komunikaciji o digitalizaciji Europske unije (COM(2016)0180)
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.a (nova)
(11 a)  Kako bi se stvorile sinergije između ulaganja u okviru ovoga Programa i ulaganja Unije u istraživanje i razvoj, osobito ulaganja u sklopu programa Obzor Europa, europski digitalnoinovacijski centri trebali bi služiti kao platforma za povezivanje, s jedne strane, industrije, poslovanja i uprava kojima su potrebna nova tehnološka rješenja i, s druge strane, poduzeća, posebno novoosnovanih poduzeća i MSP-ova koji posjeduju rješenja spremna za uvođenje na tržište.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.b (nova)
(11b)  Planiranje, razvoj i javna nabava u okviru Programa trebali bi se provoditi u cilju jačanja kapaciteta i konkurentnosti Unije u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju. Potrebno je dati prednost djelovanju kojim se jačaju strateški potencijal i konkurentnost Unije, čime se nastoji ograničiti ovisnost o dobavljačima i proizvodima iz trećih zemalja. Sudjelovanje trećih zemalja u posebnim ciljevima Programa trebalo bi stoga ovisiti o doprinosu koji te zemlje pružaju Uniji.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Program bi trebalo provoditi na temelju projekata kojima se jačaju ključni digitalni kapaciteti i potiče njihova šira uporaba. To bi trebalo uključivati sufinanciranje država članica i, prema potrebi, privatnog sektora. Za to bi osobito bilo potrebno dostići kritičnu masu u javnoj nabavi kako bi se dobila bolja vrijednost za novac te zajamčilo da dobavljači u Europi zadrže vodeći položaj u području tehnološkog napretka.
(12)  Program bi trebalo provoditi na temelju projekata kojima se jačaju ključni digitalni kapaciteti i strateška autonomija Unije. U tu svrhu u okviru Programa trebalo bi zajamčiti proračunska sredstva EU-a u iznosu od najmanje 9,2 milijarde EUR, nadopunjena sufinanciranjem država članica i/ili privatnog sektora. Za to bi osobito bilo potrebno dostići kritičnu masu u javnoj nabavi kako bi se dobila bolja vrijednost za novac te zajamčilo da dobavljači u Europi dosegnu vodeći položaj u području tehnološkog napretka.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Djelovanja Programa trebalo bi iskoristiti za uklanjanje tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulaganja na proporcionalan način, njima se ne bi smjelo duplicirati ili istisnuti privatna sredstva te bi trebala imati jasnu europsku dodanu vrijednost.
(14)  Djelovanja Programa trebalo bi iskoristiti za osnaživanje i proširivanje digitalne baze Unije, rješavanje najvećih društvenih izazova, dodatno povećanje industrijskih sposobnosti Unije u digitalnom području te za uklanjanje tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulaganja na proporcionalan način, njima se ne bi smjelo duplicirati ili istisnuti privatna sredstva te bi trebala imati jasnu europsku dodanu vrijednost.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Kako bi se postigla najveća moguća fleksibilnost tijekom trajanja programa i razvila sinergija između njegovih sastavnica, svaki posebni cilj može se provoditi putem svih instrumenata dostupnih na temelju Financijske uredbe. Predviđeni provedbeni mehanizmi uglavnom su izravno upravljanje i neizravno upravljanje kada je potrebno kombinirati sredstva Unije s drugim izvorima financiranja ili kada je za izvršavanje potrebno osnovati zajednički upravljane strukture.
(15)  Kako bi se postigla najveća moguća fleksibilnost tijekom trajanja programa i razvila sinergija između njegovih sastavnica, svaki posebni cilj može se provoditi putem svih instrumenata dostupnih na temelju Financijske uredbe. Predviđeni provedbeni mehanizmi uglavnom su izravno upravljanje i neizravno upravljanje kada je potrebno kombinirati sredstva Unije s drugim izvorima financiranja ili kada je za izvršavanje potrebno osnovati zajednički upravljane strukture. U slučaju neizravnog upravljanja, Komisija će osigurati da se održavaju i poštuju svi standardi kvalitete i sigurnosti koji su potrebni za izravno upravljanje programom.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  Računalstvo visokih performansi i povezane sposobnosti obrade podataka u Uniji trebali bi omogućiti širu uporabu računalstva visokih performansi u industriji i općenito u područjima od javnog interesa kako bi se iskoristile jedinstvene mogućnosti koje superračunala donose društvu u pogledu zdravlja, okoliša i sigurnosti te konkurentnosti industrije, osobito malih i srednjih poduzeća.
(16)  Računalstvo visokih performansi i povezane sposobnosti obrade i pohrane podataka u Uniji trebali bi omogućiti širu uporabu računalstva visokih performansi u industriji i općenito u područjima od javnog interesa kako bi se iskoristile jedinstvene mogućnosti koje superračunala donose društvu u pogledu zdravlja, okoliša i sigurnosti te konkurentnosti industrije, osobito malih i srednjih poduzeća. Unija treba nabaviti vrhunska superračunala, osigurati svoj sustav opskrbe i uvesti usluge za simulaciju, vizualizaciju i izradu prototipa te istodobno zajamčiti sustav računalstva visokih performansi (HCP) u skladu s vrijednostima i načelima Unije.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)  Intervenciju Unije u tom području podržali su Vijeće60 i Europski parlament61. Osim toga, 2017. devet država članica potpisalo je Deklaraciju EuroHPC62, međuvladin sporazum kojim se potpisnice sporazuma obvezuju surađivati s Komisijom na izgradnji i uvođenju najnovijeg računalstva visokih performansi i podatkovne infrastrukture u Europi koji bi bili dostupni znanstvenim zajednicama, javnosti i privatnim partnerima diljem Unije.
(17)  Intervenciju unije u tom području podržali su Vijeće60 i Europski parlament61. Osim toga, 2017. devet država članica potpisalo je Deklaraciju EuroHPC62, međuvladin sporazum kojim se potpisnice sporazuma obvezuju surađivati s Komisijom na izgradnji i uvođenju najnovijeg računalstva visokih performansi i podatkovne infrastrukture u Europi koji bi bili dostupni znanstvenim zajednicama, javnosti i privatnim partnerima diljem Unije i jačali dodanu vrijednost EU-a.
__________________
__________________
60
60
61
61
62
62
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.
(18)  Zajednički pothvat smatra se najprikladnijim mehanizmom provedbe za posebni cilj računalstva visokih performansi, osobito za koordinaciju strategije na nacionalnoj razini i na razini Unije te ulaganja u infrastrukturu računalstva visokih performansi i u istraživanja i razvoj, za objedinjavanje sredstava iz javnih i privatnih fondova te za zaštitu ekonomskih i strateških interesa Unije63. Osim toga, centri za kompetencije povezane s računalstvom visokih performansi u državama članicama industriji, akademskoj zajednici i javnim upravama pružat će usluge računalstva visokih performansi.
(18)  Zajednički pothvat smatra se najprikladnijim mehanizmom provedbe za posebni cilj računalstva visokih performansi, osobito za koordinaciju strategije na nacionalnoj razini i na razini Unije te ulaganja u infrastrukturu računalstva visokih performansi i u istraživanja i razvoj, za objedinjavanje sredstava iz javnih i privatnih fondova te za zaštitu ekonomskih i strateških interesa Unije63. Osim toga, centri za kompetencije povezane s računalstvom visokih performansi u državama članicama industriji, uključujući MSP-ove i novoosnovana poduzeća, akademskoj zajednici i javnim upravama s poslovnim nastanom u Uniji pružat će usluge računalstva visokih performansi.
__________________
__________________
63 Procjena učinka uz „Prijedlog uredbe Vijeća o uspostavi zajedničkog pothvata EuroHPC” (https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/proposal-council-regulation-establishing-eurohpc-joint-undertaking-impact-assessment)
63 Procjena učinka uz „Prijedlog uredbe Vijeća o uspostavi zajedničkog pothvata EuroHPC” (https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/proposal-council-regulation-establishing-eurohpc-joint-undertaking-impact-assessment)
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.
(19)  Razvoj kapaciteta povezanih s umjetnom inteligencijom ključni je pokretač digitalne transformacije industrije i javnog sektora. Sve više autonomnih robota primjenjuje se u tvornicama, dubokom moru, domovima, gradovima i bolnicama. Komercijalne platforme za umjetnu inteligenciju prešle su iz faze testiranja na stvarnu primjenu u zdravstvu i okolišu; svi veći proizvođači automobila razvijaju autonomna vozila, a tehnike strojnog učenja osnova su svih glavnih web-platformi i aplikacija utemeljenih na velikim podacima.
(19)  Razvoj kapaciteta povezanih s umjetnom inteligencijom ključni je pokretač digitalne transformacije industrije i javnog sektora. Sve više autonomnih robota primjenjuje se u tvornicama, dubokom moru, domovima, gradovima i bolnicama. Komercijalne platforme za umjetnu inteligenciju prešle su iz faze testiranja na stvarnu primjenu u zdravstvu i okolišu; svi veći proizvođači automobila razvijaju autonomna vozila, a tehnike strojnog učenja osnova su svih glavnih web-platformi i aplikacija utemeljenih na velikim podacima. Kako bi se stvorili najbolji okvirni uvjeti za poticanje tih novih tehnologija u Europi, Unija treba uvesti načelo inovativnosti u svoj postupak donošenja politika.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.a (nova)
(19a)   Europski parlament u svojoj je rezoluciji o digitalizaciji europske industrije od 1. lipnja 2017. istaknuo utjecaj jezičnih prepreka na industriju i njezinu digitalizaciju. U tom je kontekstu ključno razvijati jezične tehnologije velikih razmjera koje se temelje na umjetnoj inteligenciji, kao što su automatsko prevođenje, prepoznavanje govora, analitika teksta na temelju upravljanja velikim podatcima te dijaloški sustavi i sustavi odgovaranja na pitanja radi očuvanja jezične raznolikosti, jamčenja uključivosti i omogućivanja komunikacije između ljudi i komunikacije između ljudi i strojeva.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.b (nova)
(19b)  Ubrzan razvoj robota koji mogu samostalno učiti i umjetne inteligencije, kao i njihova sposobnost da u sekundama povećaju znanje i gradivo, otežava predviđanje svake faze razvoja sve do prekida Programa 2027. Zbog toga bi Komisija posebnu pozornost trebala posvetiti tom digitalnom trendu koji se brzo mijenja i, ako je potrebno, u skladu s time brzo prilagoditi ciljeve programa rada.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.c (nova)
(19c)  S obzirom na povećanu potražnju europske industrije za rješenjima u području robotike zasnovane na umjetnoj inteligenciji i važnosti izbjegavanja znatnih nedostataka ulaganja u ta područja, ciljevima Programa o umjetnoj inteligenciji trebala bi se obuhvatiti robotika koju pokreće umjetna inteligencija.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.d (nova)
(19d)  Proizvodi i usluge koji se temelje na umjetnoj inteligenciji trebali bi biti jednostavni za korištenje, zadano pravno usklađeni i pružati potrošačima više mogućnosti i informacija, osobito o kvaliteti proizvoda i usluga.
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)  Dostupnost skupova podataka velikih razmjera te objekata za testiranje i eksperimentiranje ključna je za razvoj umjetne inteligencije.
(20)  Dostupnost skupova podataka velikih razmjera te objekata za testiranje i eksperimentiranje kojima se osigurava unutarnje tržište gdje se upotrebljava umjetna inteligencija te pristup rudarenju teksta i podataka ključna je za razvoj umjetne inteligencije, uključujući jezične tehnologije.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.a (nova)
(20a)   Komisija se 25. travnja 2018. obvezala predložiti europski pristup izradom nacrta smjernica o umjetnoj inteligenciji u suradnji s dionicima iz saveza za umjetnu inteligenciju i skupinom stručnjaka za umjetnu inteligenciju kako bi se u Europi poduprle aplikacije i poduzeća temeljeni na toj inteligenciji.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.
(21)  U svojoj rezoluciji od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije64 Europski parlament naglasio je važnost zajedničkog pristupa kibersigurnosti u Europi, prepoznao potrebu za jačanjem svijesti i istaknuo kiberotpornost kao ključnu odgovornost poslovnih čelnika i kreatora politike industrijske sigurnosti.
(21)  U svojoj rezoluciji od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije64 Europski parlament naglasio je važnost zajedničkog pristupa kibersigurnosti u Europi, prepoznao potrebu za jačanjem svijesti i istaknuo kiberotpornost kao ključnu odgovornost poslovnih čelnika i kreatora politike industrijske sigurnosti, kao i provedbu integrirane i zadane sigurnosti i privatnosti.
__________________
__________________
64 Dokument s referentnom oznakom A8-0183/2017, dostupan na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2017-0240+0+DOC+XML+V0//HR
64 Dokument s referentnom oznakom A8-0183/2017, dostupan na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2017-0240+0+DOC+XML+V0//HR
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.
(22)  Problemi povezani s kibersigurnosti pristupni su u cijeloj Unije te ih nije primjereno nastaviti rješavati samo rascjepkanim inicijativama na nacionalnoj razini. Potrebno je ojačati europske kapacitete u području kibersigurnosti kako bi se osigurali kapaciteti potrebni za zaštitu europskih građana i poduzeća od kiberprijetnji. Osim toga, potrebno je zaštititi potrošače pri uporabi povezanih proizvoda koji se mogu hakirati i čija sigurnost može biti ugrožena. To bi trebalo postići u suradnji s državama članicama i privatnim sektorom putem razvoja i osiguravanja koordinacije između projekata kojima je svrha ojačati europske kapacitete u području kibersigurnosti i šireg uvođenja najnovijih kibersigurnosnih rješenja u svim područjima gospodarstva te objedinjavanjem kompetencija u tom području kako bi se osigurala kritična masa i izvrsnost.
(22)  Problemi povezani s kibersigurnosti pristupni su u cijeloj Unije te ih nije primjereno nastaviti rješavati samo rascjepkanim inicijativama na nacionalnoj razini. Potrebno je ojačati europske kapacitete u području kibersigurnosti kako bi se osigurali kapaciteti potrebni za zaštitu građana, javnih uprava i poduzeća od kiberprijetnji. Osim toga, potrebno je zaštititi potrošače pri uporabi povezanih proizvoda koji se mogu hakirati i čija sigurnost može biti ugrožena. To bi trebalo postići u suradnji s državama članicama i privatnim sektorom putem razvoja i osiguravanja koordinacije između projekata kojima je svrha ojačati europske kapacitete u području kibersigurnosti i šireg uvođenja najnovijih kibersigurnosnih rješenja u svim područjima gospodarstva te objedinjavanjem kompetencija u tom području kako bi se osigurala kritična masa i izvrsnost.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.
(23)  U rujnu 2017. Komisija je predložila paket inicijativa65 kojima se uspostavlja sveobuhvatni pristup Unije kibersigurnosti radi jačanja sposobnosti odgovaranja na kibernapade i prijetnje u Europi te jačanja tehnoloških i industrijskih kapaciteta u tom području.
(23)  U rujnu 2017. Komisija je predložila paket inicijativa65 kojima se uspostavlja sveobuhvatni pristup Unije kibersigurnosti radi jačanja sposobnosti odgovaranja na kibernapade i prijetnje u Europi, povećanja kiberotpornosti te jačanja tehnoloških i industrijskih kapaciteta u tom području.
_________________
_________________
65 https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/policies/cybersecurity
65 https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/policies/cybersecurity
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.a (nova)
(23 a)  Rješenja u području kibersigurnosti načelno bi trebala sadržavati sigurnosne standarde kao ključne parametre dizajna u skladu s najnovijom dostupnom tehnologijom i načelima „integrirane sigurnosti” i „zadane sigurnosti”.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 24.
(24)  Povjerenje je preduvjet za funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta. Tehnologije kibersigurnosti kao što su digitalni identiteti, kriptografija ili otkrivanje neovlaštenog ulaska te njihova primjena u područjima kao što su financije, industrija 4.0, energetika, prijevoz, zdravstvena skrb ili e-uprava ključne su za osiguravanje zaštite i pouzdanosti mrežnih aktivnosti i prijenosa za građane, javne uprave i poduzeća.
(24)  Povjerenje je preduvjet za funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta. Tehnologije kibersigurnosti kao što su tehnologija distribuirane glavne knjige, digitalni identiteti, kriptografija, šifriranje ili otkrivanje neovlaštenog ulaska te njihova primjena u područjima kao što su financije, industrija 4.0, logistika, energetika, prijevoz, turizam, zdravstvena skrb ili e-uprava ključne su za osiguravanje zaštite, transparentnosti i pouzdanosti mrežnih aktivnosti, uključujući platforme 5G, i prijenosa za građane, javne uprave i poduzeća.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.
(25)  Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 19. listopada 2017. naglasilo da su za uspješnu izgradnju digitalne Europe potrebna osobito tržišta rada u Uniji i sustavi osposobljavanja i obrazovanja koji su prilagođeni digitalnom dobu te ulaganja u digitalne vještine kako bi se svim Europljanima pružile mogućnosti i načini za djelovanje.
(25)  Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 19. listopada 2017. naglasilo da su za uspješnu izgradnju digitalne Europe potrebna osobito tržišta rada u Uniji i sustavi osposobljavanja i obrazovanja koji su prilagođeni digitalnom dobu te ulaganja u razvoj digitalnih vještina i poboljšavanje digitalne pismenosti kako bi se svim Europljanima pružile mogućnosti i načini za djelovanje s pomoću integriranog pristupa.;
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 26.a (nova)
(26a)   S obzirom na potrebu za holističkim pristupom Programom bi također trebalo obuhvatiti područja uključenosti, stjecanja kvalifikacija, osposobljavanja i specijalizacije, koja su uz napredne digitalne kompetencije presudna za stvaranje dodane vrijednosti u društvu znanja.
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.
(27)  U svojoj rezoluciji od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije67 Europski parlament naveo je da su obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje temelj socijalne kohezije u digitalnom društvu.
(27)  U svojoj rezoluciji od 1. lipnja 2017. o digitalizaciji europske industrije67 Europski parlament naveo je da su obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje temelj socijalne kohezije u digitalnom društvu. Nadalje, zahtijevao je da se rodna perspektiva uvrsti u sve digitalne inicijative, naglašavajući potrebu za rješavanjem problema u pogledu vrlo izraženih razlika među spolovima u sektoru IKT-a jer je to ključno za dugoročan rast i blagostanje Europe;
__________________
__________________
67 Dokument s referentnom oznakom A8-0183/2017, dostupan na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2017-0240+0+DOC+XML+V0//HR
67 Dokument s referentnom oznakom A8-0183/2017, dostupan na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2017-0240+0+DOC+XML+V0//HR
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.a (nova)
(27a)  U svojoj rezoluciji od 28. travnja 2016. o jednakosti spolova i osnaživanju žena u digitalnom dobu, Europski parlament naglasio je potrebu za prikupljanjem podataka razvrstanih po spolu o uporabi IKT-a i razvoja ciljeva, pokazatelja i referentnih vrijednosti za praćenje napretka u pristupu žena IKT-u i za promicanje primjera najboljih praksi među poduzećima;
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.b (nova)
(27b)  U svojoj rezoluciji od 19. siječnja 2016. naslovljenoj „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu” Europski parlament potpuno podržava i potiče digitalnu poduzetničku kulturu za žene te njihovu integraciju i sudjelovanje u informacijskom društvu.
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.
(28)  Napredne digitalne tehnologije koje podržava ovaj Program, kao što su računalstvo visokih performansi, kibersigurnost i umjetna inteligencija sada su dovoljno zrele da iz istraživačkog sektora prijeđu u širu uporabu u Uniji te da se njihova provedba i razvoj odvija na razini Unije. Ne samo uvođenje tih tehnologija već i razvoj vještina zahtijeva odgovor na razini Unije. Potrebno je dodatno razviti, povećati i učiniti pristupačnijima mogućnosti osposobljavanja u području naprednih digitalnih vještina. U protivnom bi moglo doći do prepreka nesmetanom uvođenju naprednih digitalnih vještina, što bi moglo imati negativne posljedice za opću konkurentnost Unijina gospodarstva. Djelovanja koja se podupiru ovim programom dopunjavaju ona koja se podupiru ESF-om, EFRR-om i programom Obzor Europa.
(28)  Napredne digitalne tehnologije koje podržava ovaj Program, kao što su računalstvo visokih performansi, kibersigurnost, računalstvo u oblaku, zaštita podataka i upravljanje informacijama i umjetna inteligencija sada su dovoljno zrele da iz istraživačkog sektora prijeđu u širu uporabu u Uniji te da se njihova provedba i razvoj odvija na razini Unije. Ne samo uvođenje tih tehnologija već i razvoj vještina zahtijeva odgovor na razini Unije. Potrebno je dodatno razviti, povećati i učiniti pristupačnijima mogućnosti osposobljavanja i učenja u području naprednih digitalnih vještina. U protivnom bi moglo doći do prepreka nesmetanom uvođenju naprednih digitalnih vještina, što bi moglo imati negativne posljedice za opću konkurentnost Unijina gospodarstva. Djelovanja koja se podupiru ovim programom dopunjavaju ona koja se podupiru ESF-om, EFRR-om, CEF-om i programima ERASMUS i Obzor Europa.
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 29.
(29)  Modernizacija javnih uprava i usluga s pomoću digitalizacije ključna je za smanjenje administrativnog opterećenja za industriju i građane općenito, a to se može postići bržom, praktičnijom i povoljnijom interakcijom s javnim tijelima te pružanjem učinkovitijih i kvalitetnijih usluga građanima i poduzećima. Budući da brojne usluge od javnog interesa već imaju europsku dimenziju, podupiranjem njihove provedbe i uvođenja na razini Unije zajamčilo bi se da građani i poduzeća ostvare korist od pristupa visokokvalitetnim digitalnim uslugama diljem Europe.
(29)  Modernizacija javnih uprava i usluga s pomoću digitalizacije ključna je za smanjenje administrativnog opterećenja za građane i industriju, a to se može postići bržom, praktičnijom i povoljnijom interakcijom s javnim tijelima te pružanjem učinkovitijih, transparentnijih i kvalitetnijih usluga građanima i poduzećima, istodobno povećavajući učinkovitost javne potrošnje. Budući da brojne usluge od javnog interesa već imaju europsku dimenziju, podupiranjem njihove provedbe i uvođenja na razini Unije zajamčilo bi se da građani i poduzeća mogu ostvariti korist od pristupa visokokvalitetnim višejezičnim digitalnim uslugama diljem Europe. Osim toga, važno je te usluge učiniti pristupačnima osobama s invaliditetom.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 29.a (nova)
(29a)   Digitalizacija može olakšati i poboljšati pristupačnost bez prepreka za sve, što podrazumijeva i starije osobe, osobe sa smanjenom pokretljivošću ili s invaliditetom i one u udaljenim ili ruralnim područjima.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 30.
(30)  Digitalna transformacija u područjima od javnog interesa, kao što su zdravstvena skrb68, mobilnost, pravosuđe, praćenje Zemlje/okoliša, obrazovanje i kultura, zahtijeva nastavak i proširenje infrastrukture digitalnih usluga, koja omogućuje sigurnu prekograničnu razmjena podataka i potiče razvoj na nacionalnoj razini. Njihova koordinacija u skladu s ovom Uredbom omogućuje najbolji potencijal za iskorištavanje sinergija.
(30)  Digitalna transformacija u područjima od javnog interesa, kao što su zdravstvena skrb68, mobilnost, pravosuđe, praćenje Zemlje/okoliša, sigurnost, smanjenje emisija ugljika, energetska infrastruktura, obrazovanje, osposobljavanje i kultura, zahtijeva nastavak, unapređenje i proširenje infrastrukture digitalnih usluga, koja omogućuje sigurnu prekograničnu i međujezičnu razmjenu podataka i informacija i potiče razvoj na nacionalnoj razini. Njihova koordinacija u skladu s ovom Uredbom omogućuje najbolji potencijal za iskorištavanje sinergija i stvaranje komplementarnosti. Ipak, u okviru digitalne transformacije trebalo bi uzeti u obzir činjenicu da neki građani zbog različitih razloga ne sudjeluju u njoj, a mreže bi trebalo podržati kako bi se i dalje informirali ti građani, pomažući im da i dalje uživaju svoja prava i sudjeluju u svim socijalnim i građanskim dužnostima.
_________________
_________________
68 http://ec.europa.eu/newsroom/dae/document.cfm?doc_id=51628
68 http://ec.europa.eu/newsroom/dae/document.cfm?doc_id=51628
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 30.a (nova)
(30a)   Digitalnom transformacijom u ovom sektoru mora se u svim slučajevima europskim građanima omogućiti pristup njihovim osobnim podacima, kao i sigurno korištenje i upravljanje njima i preko granica, bez obzira na to gdje se građani ili podaci nalaze.
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 30.b (nova)
(30b)   Uvođenje naprednih tehnologija i pristup njima u područjima od javnog interesa, kao što je obrazovanje, zahtijevaju osposobljavanje o vještinama koje su potrebne za korištenje tim tehnologijama. Stoga bi ciljevi uključeni u posebni cilj br. 8 trebali obuhvaćati i programe osposobljavanja za one osobe koje će se koristiti naprednim tehnologijama.
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 32.
(32)  Modernizacija europskih javnih uprava jedan je od ključnih prioriteta za uspješnu provedbu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. U evaluaciji te strategije sredinom provedbenog razdoblja naglašena je potreba za jačanjem transformacije javnih uprava i za osiguravanjem jednostavnog, pouzdanog i nesmetanog pristupa javnim uslugama za građane.
(32)  Modernizacija europskih javnih uprava jedan je od ključnih prioriteta za uspješnu provedbu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta. U evaluaciji te strategije sredinom provedbenog razdoblja naglašena je potreba za jačanjem transformacije javnih uprava i za osiguravanjem jednostavnog, pouzdanog, sigurnog, nesmetanog i uključivog pristupa javnim uslugama za građane.
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 33.
(33)  Godišnji pregled rasta koji je Komisija objavila 2017.69 pokazuje da kvaliteta europskih javnih uprava izravno utječe na gospodarsko okruženje te da je stoga od ključne važnosti za poticanje produktivnosti, konkurentnosti, ekonomske suradnje, rasta i zapošljavanja. Konkretno, učinkovita i transparentna javna uprava te djelotvorni pravosudni sustavi neophodni su za podupiranje gospodarskog rasta i pružanje visokokvalitetnih usluga poduzećima i građanima.
(33)  Godišnji pregled rasta koji je Komisija objavila 2017.69 pokazuje da kvaliteta europskih javnih uprava izravno utječe na gospodarsko okruženje te da je stoga od ključne važnosti za poticanje produktivnosti, konkurentnosti, ekonomske suradnje, održivog rasta, zapošljavanja i visokokvalitetnog rada. Konkretno, učinkovita i transparentna javna uprava te djelotvorni pravosudni sustavi neophodni su za podupiranje gospodarskog rasta i pružanje visokokvalitetnih usluga poduzećima i građanima.
__________________
__________________
69 COM(2016)0725
69 COM(2016)0725
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 34.
(34)  Interoperabilnost europskih javnih usluga odnosi se na upravu na svim razinama: na razini Unije, na nacionalnoj, na regionalnoj i na lokalnoj razini. Osim što uklanja prepreke funkcioniranju jedinstvenog tržišta, interoperabilnost olakšava uspješnu provedbu politika i nudi veliki potencijal za izbjegavanje prekograničnih elektroničkih prepreka te osigurava nastanak novih zajedničkih javnih usluga na razini Unije odnosno usklađivanje takvih usluga u razvoju. Kako bi se uklonila rascjepkanost europskih usluga te podržale temeljne slobode i operativno međusobno priznavanje u EU-u, potrebno je promicati holistički, međusektorski i prekogranični pristup interoperabilnosti na način koji jamči najveću moguću učinkovitost i agilnost u odnosu na krajnje korisnike. To znači da interoperabilnost treba razumjeti u širem smislu, uzimajući u obzir čitav niz aspekata, od tehničkih do pravnih, te obuhvaćajući elemente politike u tom području. U skladu s tim raspon aktivnosti trebao bi nadilaziti uobičajeni životni ciklus rješenja te uključivati sve elemente intervencija kojima bi se podržali svi potrebni okvirni uvjeti za održivu interoperabilnost u širem smislu.
(34)  Interoperabilnost europskih javnih usluga odnosi se na upravu na svim razinama: na razini Unije, na nacionalnoj, na regionalnoj i na lokalnoj razini. Osim što uklanja prepreke funkcioniranju jedinstvenog tržišta, interoperabilnost olakšava prekograničnu suradnju, usklađivanje zajedničkih standarda, uspješnu provedbu politika i nudi veliki potencijal za izbjegavanje prekograničnih elektroničkih i jezičnih prepreka i smanjenje birokracije te osigurava nastanak novih zajedničkih javnih usluga na razini Unije odnosno usklađivanje takvih usluga u razvoju te sprečavanje nepotrebnog dvostrukog pohranjivanja. Kako bi se uklonila rascjepkanost europskih usluga te podržale temeljne slobode i operativno međusobno priznavanje u EU-u, potrebno je promicati holistički, tehnološki neutralan, međusektorski i prekogranični pristup interoperabilnosti na način koji jamči najveću moguću učinkovitost i agilnost u odnosu na krajnje korisnike te visoku razinu zaštite podataka. To znači da interoperabilnost treba razumjeti u širem smislu, uzimajući u obzir čitav niz aspekata, od tehničkih do pravnih, te obuhvaćajući elemente politike u tom području. U skladu s tim raspon aktivnosti trebao bi nadilaziti uobičajeni životni ciklus rješenja te uključivati sve elemente intervencija kojima bi se podržali svi potrebni okvirni uvjeti za održivu interoperabilnost u širem smislu.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 34.a (nova)
(34a)  Ministri EU-a izjavili su 6. listopada 2017. u Tallinu da se europska digitalna strategija treba temeljiti na suradnji i interoperabilnosti, uključujući primjenu otvorenih politika dodjele dozvola i otvorenih standarda. Programom se stoga trebaju poticati rješenja otvorenog koda kako bi se omogućila ponovna uporaba, povećanje povjerenja i sigurna transparentnost. To će imati pozitivan učinak na održivost financiranih projekata.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 37.
(37)  U travnju 2016. Komisija je donijela inicijativu pod nazivom Digitalizacija europske industrije kako bi osigurala „da svaka industrija u Europi, neovisno o veličini, lokaciji i sektoru, može u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz digitalnih inovacija”.71
(37)  U travnju 2016. Komisija je donijela inicijativu pod nazivom Digitalizacija europske industrije kako bi osigurala „da svaka industrija u Europi, neovisno o veličini, lokaciji i sektoru, može u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz digitalnih inovacija”. Ovo je od osobite važnosti za mala i srednja poduzeća u kulturnim i kreativnim sektorima.
__________________
71
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 39.
(39)  Za postizanje predviđenih ciljeva možda će biti potrebno iskoristiti potencijal komplementarnih tehnologija u području umrežavanja i računalstva, kako je navedeno u Komunikaciji „Digitalizacija europske industrije”73, u kojoj je „dostupnost vrhunske infrastrukture umrežavanja i oblaka” prepoznata kao osnovni element digitalizacije industrije.
(39)  Za postizanje predviđenih ciljeva možda će biti potrebno iskoristiti potencijal komplementarnih tehnologija u području umrežavanja i računalstva, kako je navedeno u Komunikaciji „Digitalizacija europske industrije”73, u kojoj je „dostupnost vrhunske infrastrukture umrežavanja i oblaka” prepoznata kao osnovna sastavnica digitalizacije industrije.
__________________
__________________
73 COM(2016)0180: Digitalizacija europske industrije – iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta.
73 COM(2016)0180: Digitalizacija europske industrije – iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta.
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 40.
(40)  Opća uredba o zaštiti podataka, koja se primjenjuje od svibnja 2018., pruža jedinstven skup pravila izravno primjenjivih u pravnim poredcima država članica, čime će se zajamčiti slobodan protok osobnih podataka među državama članicama EU-a i ojačati povjerenje i sigurnost pojedinaca, a to su dva nezaobilazna elementa za postizanje uistinu jedinstvenog digitalnog tržišta. Ako uključuju obradu osobnih podataka, mjere poduzete u skladu s ovim Programom trebale bi podupirati primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka, primjerice u području umjetne inteligencije i tehnologije ulančanih blokova.
(40)  Uredba (EU) 2016/679 pruža jedinstven skup pravila izravno primjenjivih u pravnim poredcima država članica, čime se jamči slobodan protok osobnih podataka među državama članicama EU-a i ojačava povjerenje i sigurnost pojedinaca, a to su dva nezaobilazna elementa za postizanje uistinu jedinstvenog digitalnog tržišta. Ako uključuju obradu osobnih podataka, sve mjere poduzete u skladu s ovim Programom trebale bi biti potpuno u skladu s tom Uredbom. Njima bi se posebno trebao podupirati razvoj digitalnih tehnologija usklađenih s obvezama „integrirane zaštite podataka” koje su, u skladu s tom Uredbom, obvezujuće u mjeri u kojoj obrada uključuje podatke o elektroničkoj komunikaciji, pri čemu je potrebno poštovati Direktivu 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća1a.
_________________
1a Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 41.
(41)  Program bi trebalo provoditi uz potpuno poštovanje međunarodnog okvira i okvira EU-a za zaštitu i provedbu intelektualnog vlasništva. Učinkovita zaštita intelektualnog vlasništva ima ključnu ulogu u području inovacija te je stoga nužna za učinkovitu provedbu Programa.
(41)  Program bi trebalo provoditi uz potpuno poštovanje međunarodnog okvira i okvira EU-a za zaštitu i provedbu intelektualnog vlasništva. Učinkovita zaštita intelektualnog vlasništva ima ključnu ulogu u području inovacija i u očuvanju europske dodane vrijednosti, te je stoga nužna za učinkovitu provedbu Programa.
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 42.
(42)  Tijela koja provode Program trebala bi se pridržavati odredaba primjenljivih na institucije Unije i nacionalnog zakonodavstva u vezi s postupanjem s osjetljivim dokumentima, posebno s osjetljivim neklasificiranim podacima i klasificiranim podacima EU-a.
(42)  U mjeri u kojoj tijela koja provode Program postupaju s osjetljivim neklasificiranim podacima ili klasificiranim podacima Unije, trebala bi poštovati relevantne odredbe utvrđene u aktima Unije ili nacionalnom zakonodavstvu u vezi s postupanjem s dokumentima, kako je primjenjivo.
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 43.
(43)  Odražavajući važnost rješavanja problema povezanih s klimatskim promjenama u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Program će pridonijeti općim klimatskim mjerama i pomoći u ostvarenju općeg cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za potporu ciljevima u području klime74. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe Programa i preispitati u kontekstu relevantnih evaluacija i postupaka preispitivanja.
(43)  Odražavajući važnost rješavanja problema povezanih s klimatskim promjenama u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i UN-ovih ciljeva održivog razvoja, Program će pridonijeti općim klimatskim mjerama i pomoći u ostvarenju općeg cilja od 25 % proračunskih rashoda EU-a za potporu ciljevima u području klime74. Relevantne mjere trebale bi se utvrditi tijekom pripreme i provedbe Programa i preispitati u kontekstu relevantnih evaluacija i postupaka preispitivanja kako bi se zajamčilo potpuno ispunjavanje tih obveza.
_________________
_________________
74 COM(2018)0321, str. 1.
74 COM(2018)0321 str. 1.
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 44.
(44)  Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti za donošenje programâ rada trebalo bi dodijeliti Komisiji kako bi se ciljevi Programa ostvarili u skladu s prioritetima Unije i država članica, osiguravajući pritom dosljednost, transparentnost i kontinuitet zajedničkog djelovanja Unije i država članica. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 4. Uredbe (EU) 182/201175 o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije.
Briše se.
__________________
75Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 45.
(45)  Programe rada potrebno je u načelu donijeti kao višegodišnje programe rada, obično svake dvije godine, ili, ako je to opravdano zbog potreba povezanih s provedbom programa, kao godišnje programe rada. Oblike financiranja i načine provedbe u skladu s ovom Uredbom trebalo bi odabrati na temelju toga u kojoj je mjeri njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir osobito troškove nadzora, administrativno opterećenje i očekivani rizik od nesukladnosti. To bi trebalo uključivati uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, fiksnih stopa i troškova po jedinici te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.
(45)  Potrebno je donijeti programe rada kako bi se ciljevi Programa ostvarili u skladu s prioritetima Unije i država članica, osiguravajući pritom dosljednost, transparentnost i kontinuitet zajedničkog djelovanja Unije i država članica. Programe rada potrebno je u načelu donijeti svake dvije godine, ili, ako je to opravdano zbog potreba povezanih s provedbom programa, na godišnjoj osnovi. Oblike financiranja i načine provedbe u skladu s ovom Uredbom trebalo bi odabrati na temelju toga u kojoj je mjeri njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir osobito troškove nadzora, administrativno opterećenje i očekivani rizik od nesukladnosti. To bi trebalo uključivati uzimanje u obzir korištenja paušalnih iznosa, fiksnih stopa i troškova po jedinici te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 46.
(46)  Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenama Priloga II. radi preispitivanja i/ili dopune pokazatelja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće morali bi primiti sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te bi njihovi stručnjaci sustavno morali imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave pripremom delegiranih akata.
(46)  Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenama Priloga I. i II. radi preispitivanja i/ili dopune pokazatelja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće morali bi primiti sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te bi njihovi stručnjaci sustavno morali imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave pripremom delegiranih akata.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 46.a (nova)
(46a)   Radi jamčenja, održavanja i razvoja dugoročnog financiranja programa Digitalna Europa potrebna su jasna zajednička pravila u EU-u usmjerena na budućnost i konkurentnost kako bi se poticala ulaganja i inovacije i održala financijska prihvatljivost;
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 47.
(47)  Ova Uredba poštuje temeljna prava i načela priznata u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, osobito ona navedena u člancima [8]., [11]., [16]., [21]., [35]., [38]. i [47]. o zaštiti osobnih podataka, slobodi izražavanja i informiranja, slobodi poslovanja, zabrani diskriminacije, zdravstvenoj skrbi, zaštiti potrošača i pravu na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje. Države članice moraju primjenjivati ovu Uredbu u skladu s tim pravima i načelima.
(47)  Djelovanjima obuhvaćenima područjem primjene Programa trebala bi se poštovati temeljna prava i načela priznata osobito Poveljom o temeljnim pravima Europske unije, osobito ona navedena u člancima [8]., [11]., [16]., [21]., [22], [35]., [38], [41]. i [47]. o zaštiti osobnih podataka, slobodi izražavanja i informiranja, slobodi poslovanja, zabrani diskriminacije, jezičnoj raznolikosti i pravu na komuniciranje na bilo kojem od službenih jezika EU-a, zdravstvenoj skrbi, zaštiti potrošača i pravu na djelotvoran pravni lijek i na pošteno suđenje. Ta djelovanja trebala bi biti u skladu sa svim pravnim obvezama, uključujući međunarodno pravo, i sa svim relevantnim odlukama Komisije, kao i s etičkim načelima, koja obuhvaćaju izbjegavanje bilo kakve povrede istraživačkog integriteta.
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 47.a (nova)
(47a)  U travnju 2018. Komisija se obvezala1a uspostaviti okvir za dionike i stručnjake za razvoj nacrta smjernica o umjetnoj inteligenciji u suradnji s Europskom skupinom za etiku u znanosti i novim tehnologijama; Komisija će podupirati nacionalne i europske organizacije potrošača i nadzorna tijela za zaštitu podataka u uspostavi razumijevanja aplikacija koje pokreće umjetna inteligencija, uz doprinos Europske savjetodavne skupine za pitanje potrošača i Europskog odbora za zaštitu podataka.
__________________
1a Komunikacija od 25.4.2018. o umjetnoj inteligenciji za Europu, COM(2018)0237, dostupna na: http://www.europarl.europa.eu/RegData/docs_autres_institutions/commission_europeenne/com/2018/0237/COM_COM(2018)0237_HR.pdf
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 48.
(48)  Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene u skladu sa Sporazumom o EGP-u, kojim je predviđena provedba programâ na temelju odluke donesene u skladu s tim sporazumom. Trebalo bi uvesti posebnu odredbu u ovoj Uredbi kako bi se dodijelila potrebna prava i pristup koji je nužan odgovornom službeniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu kako bi sveobuhvatno izvršavali svoje ovlasti.
Briše se.
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Članak 1. – stavak 1.
Ovom Uredbom uspostavlja se program Digitalna Europa („Program”).
Ovom Uredbom uspostavlja se program Digitalna Europa („Program”), koji će se provoditi u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027.
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka e
(e)  „digitalnoinovacijski centar” znači pravna osoba određena ili odabrana u otvorenom i konkurentnom postupku kako bi izvršavala zadaće u okviru Programa, osobito pružanje pristupa tehnološkom stručnom znanju i sredstvima za eksperimentiranje, kao što su oprema i softverski alati za omogućivanje digitalne transformacije industrije.
(e)  „europski digitalnoinovacijski centar” znači postojeća ili nova pravna osoba, ili konzorcij pravnih osoba, određena ili odabrana u otvorenom, transparentnom i konkurentnom postupku kako bi izvršavala zadaće u okviru Programa, osobito pružanje pristupa tehnološkom stručnom znanju i sredstvima za eksperimentiranje, kao što su oprema i softverski alati za omogućivanje digitalne transformacije industrije, kao i olakšavanje pristupa financiranju. Europski digitalnoinovacijski centri bit će otvoreni poduzećima svih veličina i oblika, posebno MSP-ovima, rastućim poduzećima i javnim upravama diljem Unije.
Europski digitalnoinovacijski centri djelovat će kao jedinstvene kontaktne točke gdje poduzeća, osobito MSP-ovi, novoosnovana poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, mogu dobiti pomoć kako bi s pomoću digitalne tehnologije poboljšala svoje poslovanje, proizvodne postupke, proizvode i usluge, što bi moglo stvoriti dodanu vrijednost. Centri će stoga stvoriti decentraliziranu mrežu diljem Unije kojom će se pružati potpora poduzećima kako bi se pobrinuli za to da vještine zaposlenika tih poduzeća odgovaraju stručnom znanju potrebnom za rukovanje dostupnom digitalnom tehnologijom. Centri će također djelovati u koordinaciji s pružateljima usluga obrazovanja radi podupiranja osposobljavanja za studente i osposobljavanja na radnom mjestu za zaposlenike.
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka fa (nova)
(fa)   „medijska pismenost” znači analitičke vještine potrebne kako bi se osoba snalazila u digitalnom svijetu.
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka fb (nova)
(fb)  „europsko partnerstvo” znači inicijativa u kojoj se Unija, zajedno s privatnim i/ili javnim partnerima (kao što su industrija, istraživačke organizacije, tijela koja pružaju javne usluge na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini ili organizacije civilnog društva, uključujući zaklade, organizacije MSP-ova), obvezuje zajednički podupirati razvoj i provedbu digitalnih inovacija i aktivnosti tehnološkog uvođenja, uključujući one povezane s prihvaćanjem na tržištu, regulatornim prihvaćanjem ili prihvaćanjem u okviru politika;
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka fc (nova)
(fc)  „mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi” znači mala i srednja poduzeća kako su utvrđena u članku 2. Priloga Preporuci Komisije 2003/361/EZ;
Amandman 73
Prijedlog uredbe
Članak 2. – stavak 1. – točka fd (nova)
(fd)  „konzorcij” znači suradnička skupina poduzeća osnovana radi poduzimanja djelovanja u okviru ovog Programa.
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Opći je cilj Programa sljedeći: podupirati digitalnu transformaciju europskoga gospodarstva i društva te usmjeriti njezine koristi prema europskim građanima i poduzećima. Programom će se:
1.  Opći je cilj Programa sljedeći: podupirati i ubrzati digitalnu transformaciju europskoga gospodarstva, industrije i društva te usmjeriti njezine koristi prema europskim građanima, javnim uslugama i poduzećima, kao i ojačati stratešku autonomiju i koheziju Unije te pritom osigurati konkurentnost i smanjiti digitalni jaz. Programom se:
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1. – točka b
(b)  povećati njihovo širenje i prihvaćanje u područjima od javnog interesa i u privatnom sektoru.
(b)  povećati njihovo širenje i prihvaćanje u privatnom sektoru i u područjima od javnog interesa, poduprijeti njihovu digitalnu transformaciju i osigurati pristup digitalnim tehnologijama;
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka a
(a)  uvođenje, koordinacija na razini Unije i rad integriranih visokokvalitetnih eksaskalarnih77 superračunala i podatkovne infrastrukture u Uniji koji moraju biti dostupni na nekomercijalnoj osnovi javnim i privatnim korisnicima te za potrebe istraživanja financiranih javnim sredstvima;
(a)  uvođenje, koordinacija na razini Unije i rad interoperabilnih visokokvalitetnih eksaskalarnih77 superračunala i podatkovne infrastrukture u Uniji koji moraju biti dostupni javnim i privatnim korisnicima te za potrebe istraživanja financiranih javnim i privatnim sredstvima;
__________________
__________________
77 Milijarde milijardi operacija s pomičnim zarezom u sekundi
77 Milijarde milijardi operacija s pomičnim zarezom u sekundi
Amandman 77
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka b
(b)  uvođenje tehnologije odmah spremne za uporabu / operativne tehnologije koja je rezultat istraživanja i inovacija radi izgradnje integriranog Unijina ekosustava računalstva visokih performansi, što obuhvaća sve segmente znanstvenog i industrijskog vrijednosnog lanca, uključujući hardver, softver, aplikacije, usluge, međupovezanost i digitalne vještine;
(b)  uvođenje tehnologije odmah spremne za uporabu / operativne tehnologije koja je rezultat istraživanja i inovacija radi izgradnje integriranog Unijina ekosustava računalstva visokih performansi, što obuhvaća sve segmente znanstvenog i industrijskog vrijednosnog lanca, uključujući hardver, softver, aplikacije, usluge, međupovezanost i digitalne vještine, uz istodobno osiguravanje visoke razine sigurnosti i zaštite podataka;
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1. – točka c
(c)  uvođenje i rad post-eksaskalarne78 infrastrukture, uključujući integraciju s tehnologijama kvantnog računalstva i razvoj nove istraživačke infrastrukture za računalnu znanost.
(c)  uvođenje i rad post-eksaskalarne78 infrastrukture, uključujući integraciju s tehnologijama kvantnog računalstva i razvoj nove istraživačke infrastrukture za računalnu znanost; poticanje razvoja hardvera i softvera potrebnih za to uvođenje u Uniji, za računalnu znanost.
__________________
__________________
78 Tisuću puta brža od eksaskalarne
78 Tisuću puta brža od eksaskalarne
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1.a (novi)
1a.  Djelovanje u okviru posebnog cilja br. 1 provodi se uglavnom u okviru Zajedničkog poduzeća koje je predložila Komisija i podržalo Vijeće ministara 25. lipnja 2018. u skladu s Uredbom (EU) ... Europskog parlamenta i Vijeća1a.
__________________
1aUredba o osnivanju Zajedničkog poduzeća za europsko računalstvo visokih performansi. 10594/18. Bruxelles, 18. rujna 2018. (OR. en). http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-10594-2018-INIT/hr/pdf
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1. – točka a
(a)  izgradnja i jačanje ključnih kapaciteta umjetne inteligencije u Uniji, uključujući podatkovne resurse i biblioteke algoritama u skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka;
(a)  izgradnja i jačanje ključnih kapaciteta umjetne inteligencije u Uniji, uključujući podatkovne resurse i biblioteke algoritama. U skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka, rješenjima utemeljenima na umjetnoj inteligenciji i dostupnim resursima poštuje se načelo zadane privatnosti i sigurnosti; i jamči se da ljudi ostanu u središtu razvoja i uvođenja umjetne inteligencije;
Amandman 81
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1. – točka b
(b)  osiguravanje pristupa tim kapacitetima za sva poduzeća i javne uprave;
(b)  osiguravanje pristupa tim kapacitetima za sva poduzeća, posebno MSP-ove i novoosnovana poduzeća, i javne uprave te neprofitne organizacije, istraživačke institucije i sveučilišta,
Amandman 82
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1. – točka ca (nova)
(c a)  razvoj i jačanje industrijskih aplikacija i sustava proizvodnje, olakšavanje integracije tehnologija u vrijednosne lance, razvoj inovativnih poslovnih modela i skraćivanje vremena od inovacije do industrijalizacije; poticanje prihvaćanja rješenja utemeljenih na umjetnoj inteligenciji u područjima od javnog interesa i u društvu
Amandman 83
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1.a (novi)
Djelovanja u okviru ovog posebnog cilja Umjetna inteligencija provode se isključivo putem izravnog upravljanja Europske komisije ili izvršne agencije na temelju analize troškova i koristi.
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1.b (novi)
Djelovanje koje se provodi u okviru posebnog cilja br. 2 u skladu je s etičkim načelima i relevantnim nacionalnim, Unijinim i međunarodnim pravom, uključujući Povelju Europske unije o temeljnim pravima te Europsku konvenciju o ljudskim pravima i njezin protokol. Komisija, uzimajući u obzir preporuke skupine stručnjaka na visokoj razini o umjetnoj inteligenciji navodi uvjete povezane s etičkim pitanjima u programima rada u okviru posebnog cilja br. 2. Pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava ili sporazumi o bespovratnim sredstvima obuhvaćaju relevantne uvjete kako su navedeni u programima rada. Tijekom procjene svakog djelovanja provodi se provjera etičnosti svakog projekta. Djelovanja koja nisu etički prihvatljiva ili koja ne ispunjavaju uvjete iz sporazuma nisu prihvatljiva za financiranje.
Amandman 85
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka a
(a)  pružanje potpore, zajedno s državama članicama, javnoj nabavi napredne opreme, alata i podatkovne infrastrukture za kibersigurnost potpuno u skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka;
(a)  pružanje potpore, zajedno s državama članicama, javnoj nabavi napredne opreme, alata i podatkovne infrastrukture za kibersigurnost radi postizanja opće visoke razine kibersigurnosti na europskoj razini potpuno u skladu sa zakonodavstvom o zaštiti podataka i temeljnim pravima te radi osiguranja strateške autonomije EU-a;
Amandman 86
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka b
(b)  potpora najboljoj uporabi europskog znanja, kapaciteta i vještina povezanih s kibersigurnošću;
(b)  potpora najboljoj uporabi i unapređenju europskog znanja, kapaciteta i vještina povezanih s kibersigurnošću; i dijeljenje i uključivanje najboljih praksi;
Amandman 87
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka c
(c)  osiguravanje širokog uvođenja najnovijih rješenja za kibersigurnost u cijelom gospodarstvu;
(c)  osiguravanje širokog uvođenja najnovijih rješenja za kibersigurnost u cijelom gospodarstvu; pridajući posebnu pozornost javnim uslugama i ključnim gospodarskim subjektima poput MSP-ova;
Amandman 88
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka d
(d)  jačanje kapaciteta država članica i privatnog sektora kako bi im se pomoglo uskladiti s Direktivom (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije79.
(d)  jačanje kapaciteta država članica i privatnog sektora kako bi im se pomoglo uskladiti s Direktivom (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije79 , među ostalim s pomoću mjera usmjerenih na razvoj kulture kibersigurnosti unutar organizacija.
__________________
__________________
79 SL L 194, 19.7.2016., str. 1.
79 SL L 194, 19.7.2016., str. 1.
Amandman 89
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1. – točka da (nova)
(d a)  poboljšanje otpornosti na kibernetičke napade kako bi se povećala razina osviještenosti o riziku i poznavanja temeljnih sigurnosnih procesa među korisnicima, posebno pružateljima javnih usluga, MSP-ovima i novoosnovanim poduzećima, kako bi se zajamčilo da društva imaju osnovne razine sigurnosti, kao što su šifriranje podataka s kraja na kraj te komunikacije i ažuriranje softvera i kako bi se potaknula primjena zadanog i integriranog znanja o sigurnosnim procesima te kiberhigijene.
Amandman 90
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 1.a (novi)
Djelovanja u okviru posebnog cilja br. 3 Kibersigurnost i povjerenje provode se ponajprije putem Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreže za stručnost u području kibersigurnosti, u skladu s [Uredbom ...... Europskog parlamenta i Vijeća1a].
__________________
1a Uredba ...... Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju Europskog centra za stručnost u području kibersigurnosti, industrije, tehnologije i istraživanja i Mreže nacionalnih koordinacijskih centara
Amandman 91
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 1. – uvodni dio
Financijskom intervencijom Unije u okviru posebnog cilja br. 4 Napredne digitalne vještine podupire se razvoj naprednih digitalnih vještina u područjima koja se podupiru ovim programom i time pridonosi povećanju europske kadrovske baze, poticanju veće profesionalnosti, osobito u pogledu računalstva visokih performansi, analitike velikih podataka, kibersigurnosti, tehnologija distribuirane glavne knjige, robotike i umjetne inteligencije. Financijskom intervencijom nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:
Financijskom intervencijom Unije u okviru posebnog cilja br. 4 Napredne digitalne vještine podupire se razvoj naprednih digitalnih vještina u područjima koja se podupiru ovim programom i time pridonosi povećanju kadrovske baze Unije, smanjenju digitalnog jaza, poticanju veće profesionalnosti s uravnoteženom zastupljenosti spolova, osobito u pogledu računalstva visokih performansi, analitike velikih podataka, kibersigurnosti, tehnologija distribuirane glavne knjige, robotike, računalstva u oblaku, komunikacijskih sustava i mreža, stručnosti u području zaštite podataka, umjetne inteligencije. Kako bi se potaknulo i poboljšalo tržište rada te specijalizacija u području digitalnih tehnologija i aplikacija, financijskom intervencijom nastoje se postići sljedeći operativni ciljevi:
Amandman 92
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 1. – točka a
(a)  pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi dugotrajnog osposobljavanja i tečajeva za studente, IT profesionalce i radnu snagu;
(a)  pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi visokokvalitetnih dugotrajnih tečajeva osposobljavanja, uključujući kombinirano učenje za studente, profesore, edukatore, IT profesionalce, istraživače i radnu snagu, uključujući javne službenike, u suradnji sa školama, sveučilištima i istraživačkim centrima;
Amandman 93
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 1. – točka b
(b)  pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi kratkotrajnog osposobljavanja i tečajeva za poduzetnike, voditelje malih poduzeća i radnu snagu;
(b)  pružanje potpore osmišljavanju i izvedbi visokokvalitetnog kratkotrajnog osposobljavanja i tečajeva, uključujući kombinirano učenje za poduzetnike, voditelje malih poduzeća i novoosnovanih poduzeća, i radnu snagu, uključujući samozaposlene osobe i javne službenike;
Amandman 94
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 1. – točka c
(c)  pružanje potpore za osposobljavanje na radnom mjestu i pripravništvo za studente, mlade poduzetnike i osobe s visokoškolskom diplomom.
(c)  pružanje potpore za visokokvalitetno osposobljavanje na radnom mjestu, uključujući kombinirano učenje, i pripravništvo za studente, mlade poduzetnike i osobe s visokoškolskom diplomom.
Amandman 95
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 1.a (novi)
Djelovanje u okviru posebnog cilja br. 4 Napredne digitalne vještine ponajprije se provodi izravnim upravljanjem Europske komisije. Europski digitalnoinovacijski centri mogu poticati mogućnosti osposobljavanja, savjetovati poduzeća i surađivati s odgovarajućim centrima za kompetencije kako bi se osigurala najšira zemljopisna pokrivenost u Uniji.
Amandman 96
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – uvodni dio
Financijskom intervencijom Unije u okviru posebnog cilja br. 5 Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost moraju se postići sljedeći operativni ciljevi:
Financijskom intervencijom Unije u okviru posebnog cilja br. 5 Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost moraju se postići sljedeći operativni ciljevi koji nadopunjavaju djelovanje u području digitalne infrastrukture i istodobno smanjuju digitalni jaz:
Amandman 97
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka a
(a)  osiguravanje da javni sektor i područja od javnog interesa, kao što su zdravlje i skrb, obrazovanje, pravosuđe, promet, energetika, okoliš, kulturni i kreativni sektori, mogu upotrebljavati najnovije digitalne tehnologije, osobito računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju i kibersigurnost te imati pristup njima;
(a)  osiguravanje da javni sektor i područja od javnog interesa, kao što su zdravlje i skrb, obrazovanje, pravosuđe, promet, komunikacije, energetika, okoliš, kulturni i kreativni sektori te poduzeća s poslovnim nastanom u Uniji mogu učinkovito upotrebljavati najnovije digitalne tehnologije, i s pomoću osposobljavanja raspolagati potrebnim vještinama za njihovu upotrebu, osobito računalstvo visokih performansi, jezičnu tehnologiju, umjetnu inteligenciju i kibersigurnost te imati pristup njima;
Amandman 98
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka b
(b)  uvođenje, rad i održavanje transeuropskih interoperabilnih infrastruktura za digitalne usluge (uključujući povezane usluge) kao nadopuna nacionalnim i regionalnim aktivnostima;
(b)  uvođenje, rad i održavanje transeuropskih interoperabilnih najnovijih infrastruktura za digitalne usluge diljem Unije (uključujući povezane usluge) kao nadopuna nacionalnim i regionalnim aktivnostima;
Amandman 99
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka c
(c)  olakšavanje razvoja, ažuriranja i uporabe rješenja i okvira od strane europskih javnih uprava, poduzeća i građana, uključujući ponovnu uporabu interoperabilnih rješenja i okvira;
(c)  olakšavanje razvoja, ažuriranja i uporabe rješenja i okvira od strane europskih javnih uprava, poduzeća i građana, uključujući otvoreni kod i ponovnu uporabu interoperabilnih rješenja i okvira;
Amandman 100
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka d
(d)  pružanje pristupa za javne uprave testiranju i pokusnom izvođenju digitalnih tehnologija, uključujući njihovu prekograničnu uporabu;
(d)  pružanje pristupa za javne uprave testiranju, pokusnom izvođenju i širenju digitalnih tehnologija, uključujući njihovu prekograničnu uporabu;
Amandman 101
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka e
(e)  podupiranje prihvaćanja naprednih digitalnih i povezanih tehnologija, uključujući osobito računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost i buduće nove tehnologije od strane industrije Unije, konkretno MSP-ova;
(e)  podupiranje prihvaćanja naprednih digitalnih i povezanih tehnologija, uključujući osobito računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju, tehnologije distribuirane glavne knjige, kibersigurnost, zaštitu podataka, računalstvo u oblaku i upravljanje informacijama i buduće nove tehnologije od strane industrije Unije, konkretno MSP-ova i novoosnovanih poduzeća;
Amandman 102
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka f
(f)  podupiranje osmišljavanja, testiranja, provedbe i uvođenja interoperabilnih digitalnih rješenja za javne usluge na razini EU-a isporučene preko platforme s ponovno upotrebljivim rješenjima utemeljenima na podacima, poticanje inovacija i uspostava zajedničkih okvira kako bi se omogućio puni potencijal usluga javnih uprava za europske građane i poduzeća;
(f)  podupiranje osmišljavanja, održavanja, testiranja, provedbe i uvođenja interoperabilnih digitalnih rješenja za javne usluge na razini EU-a isporučene preko platforme s ponovno upotrebljivim rješenjima utemeljenima na podacima, poticanje inovacija i uspostava zajedničkih okvira kako bi se omogućio puni potencijal usluga javnih uprava za europske građane i poduzeća;
Amandman 103
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka g
(g)  osiguravanje kontinuiranog kapaciteta na razini Unije za promatranje i analizu digitalnih trendova koji se brzo mijenjaju te prilagodbu njima, kao i dijeljenje i uključivanje najboljih praksi;
(g)  osiguravanje kontinuiranog kapaciteta na razini Unije za upravljanje digitalnim razvojem, uz promatranje i analizu digitalnih trendova koji se brzo mijenjaju te prilagodbu njima, kao i dijeljenje i uključivanje najboljih praksi te olakšavanje uzajamnog obogaćivanja između različitih nacionalnih inicijativa, što dovodi do razvoja digitalnog društva zahvaljujući stalnoj suradnji među svim uključenim akterima na razini EU-a;
Amandman 104
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1. – točka h
(h)  podupiranje suradnje usmjerene na postizanje europskog ekosustava za pouzdane infrastrukture s pomoću usluga i aplikacija distribuirane glavne knjige, uključujući potporu za interoperabilnost i standardizaciju te poticanje uvođenja prekograničnih aplikacija EU-a;
(h)  podupiranje suradnje usmjerene na postizanje europskog ekosustava za pouzdane infrastrukture, među ostalim s pomoću usluga i aplikacija distribuirane glavne knjige, uključujući potporu za interoperabilnost i standardizaciju te poticanje uvođenja prekograničnih aplikacija EU-a na temelju integrirane sigurnosti i privatnosti, čime se jamče zaštita podataka i sigurnost potrošača;
Amandman 105
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1.a (novi)
Djelovanja u okviru posebnog cilja br. 5 Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost provode se ponajprije izravnim upravljanjem Europske komisije. Europski digitalnoinovacijski centri i centri za kompetencije mogu olakšati provedbu tih mjera.
Amandman 106
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1.
1.  Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 9 194 000 000 EUR u tekućim cijenama.
1.  Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021.–2027. iznosi 8 192 391 000 EUR u cijenama iz 2018. (9 194 000 000 EUR u tekućim cijenama).
Amandman 107
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2. – točka a
(a)  do 2 698 240 000 EUR za posebni cilj br. 1, Računalstvo visokih performansi
(a)  do 2 404 289 438 EUR u cijenama iz 2018. (2 698 240 000 EUR u tekućim cijenama) za posebni cilj br. 1, Računalstvo visokih performansi
Amandman 108
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2. – točka b
(b)  do 2 498 369 000 EUR za posebni cilj br. 2, Umjetna inteligencija
(b)  do 2 226 192 703 EUR u cijenama iz 2018. (2 498 369 000 EUR u tekućim cijenama) za posebni cilj br. 2, Umjetna inteligencija
Amandman 109
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2. – točka c
(c)  do 1 998 696 000 EUR za posebni cilj br. 3, Kibersigurnost i povjerenje
(c)  do 1 780 954 875 EUR u cijenama iz 2018. (1 998 696 000 EUR u tekućim cijenama) za posebni cilj br. 3, Kibersigurnost i povjerenje
Amandman 110
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2. – točka d
(d)  do 699 543 000 EUR za posebni cilj br. 4, Napredne digitalne vještine
(d)  do 623 333 672 EUR u cijenama iz 2018. (699 543 000 EUR u tekućim cijenama) za posebni cilj br. 4, Napredne digitalne vještine
Amandman 111
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 2. – točka e
(e)  do 1 299 152 000 EUR za posebni cilj br. 5., Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost
(e)  do 1 157 620 312 EUR u cijenama iz 2018. (1 299 152 000 EUR u tekućim cijenama) za posebni cilj br. 5, Uvođenje, najbolja uporaba digitalnih kapaciteta i interoperabilnost
Amandman 112
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 5.
5.  Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog članka. Ako je moguće, ta će se sredstva upotrebljavati u korist predmetne države članice.
5.  Sredstva dodijeljena državama članicama na temelju podijeljenog upravljanja mogu se, na njihov zahtjev, prenijeti u Program. Komisija ta sredstva izvršava u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (a) Financijske uredbe ili neizravno u skladu s točkom (c) tog članka. Ako je moguće, ta će se sredstva u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljavati u korist predmetne države članice.
Amandman 113
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1. – uvodni dio
Program je otvoren:
Briše se.
Amandman 114
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1. – točka 1.
1.  članicama Europskog udruženja za slobodnu trgovinu koje su članice Europskog gospodarskog prostora, u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru;
1.  Program je otvoren članicama Europskog udruženja za slobodnu trgovinu koje su članice Europskog gospodarskog prostora, u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru;
Amandman 115
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1. – točka 2.
2.  zemljama pristupnicama, zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatima u skladu s općim načelima i općim uvjetima njihova sudjelovanja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;
2.  Potpuno ili djelomično pridruživanje programu trećih zemalja koje nisu navedene u stavku 1. temelji se na procjeni posebnih ciljeva na temelju pojedinačnog slučaja, u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu koji obuhvaća sudjelovanje trećih zemalja u bilo kojem programu Unije, pod uvjetom da se tim posebnim sporazumom potpuno poštuju sljedeći kriteriji:
–  sudjelovanje trećih zemlja u interesu je Unije;
–  sudjelovanje pridonosi ostvarenju ciljeva utvrđenih u članku 3;
–  sudjelovanje ne izaziva zabrinutost u području sigurnosti i njime se potpuno poštuju relevantni sigurnosni zahtjevi utvrđeni u članku 12;
–  sporazumom se jamči pravedna ravnoteža u pogledu doprinosa treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;
–  sporazumom se utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti se doprinosi smatraju namjenskim prihodom u skladu s člankom [21. stavkom 5.] [nove Financijske uredbe];
–  sporazumom se trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o programu;
–  sporazumom se jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.
Amandman 116
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1. – točka 2.a (nova)
2 a.  Prilikom pripreme programa rada Europska komisija ili druga relevantna provedbena tijela na temelju pojedinačnog slučaja procjenjuju jesu li ispunjeni uvjeti utvrđeni u sporazumu iz stavka 2. za djelovanje uključeno u programe rada.
Amandman 117
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1. – točka 3.
3.  zemljama na koje se odnosi europska politika susjedstva u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća o pridruživanju ili sličnim ugovorima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;
Briše se.
Amandman 118
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1. – točka 4.
4.  trećim zemljama u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnom sporazumu o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem Unijinu programu ako se tim sporazumom
Briše se.
—  jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije,
—  utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti se doprinosi smatraju namjenskim prihodom u skladu s člankom [21. stavkom 5]. [nove Financijske uredbe];
—  trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o programu,
—  jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.
Amandman 119
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 2.
2.  Suradnja s trećim zemljama i organizacijama spomenutima u stavku 1. u okviru posebnog cilja br. 3 Kibersigurnost i povjerenje podliježe članku [12].
2.  Suradnja s trećim zemljama i organizacijama spomenutima u stavku 1. u okviru posebnih ciljeva br. 1 Računalstvo visokih performansi, br. 2 Umjetna inteligencija i br. 3 Kibersigurnost i povjerenje podliježe članku [12].
Amandman 120
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 5.
5.  Programom rada može se predvidjeti i da sudjelovanje pravnih subjekata s poslovnim nastanom u pridruženim zemljama i pravnih subjekata s poslovnim nastanom u EU-u, ali pod kontrolom iz trećih zemalja u svim ili nekim djelovanjima u okviru posebnog cilja br. 3 nije prihvatljivo zbog sigurnosnih razloga. U takvim slučajevima pozivi na podnošenje prijedloga i pozivi na podnošenje ponuda ograničeni su na subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama ili za koje se smatra da ondje imaju poslovni nastan te na one koji su pod kontrolom država članica i/ili državljana država članica.
5.  Programom rada može se predvidjeti i da sudjelovanje pravnih subjekata s poslovnim nastanom u pridruženim zemljama i pravnih subjekata s poslovnim nastanom u EU-u, ali pod kontrolom iz trećih zemalja u svim ili nekim djelovanjima u okviru posebnih ciljeva br. 1, 2 i 3 nije prihvatljivo zbog strateških i sigurnosnih razloga. U takvim slučajevima pozivi na podnošenje prijedloga i pozivi na podnošenje ponuda ograničeni su na subjekte s poslovnim nastanom u državama članicama ili za koje se smatra da ondje imaju poslovni nastan te na one koji su pod kontrolom država članica i/ili državljana država članica.
Amandman 121
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 5.a (novi)
5 a.  Mjere koje uključuju prijenos tehnologije izvan Unije nisu dopuštene. Kako bi zajamčilo postizanje dugoročnih strateških sigurnosnih ciljeva, provodi se evaluacija prilika za sudjelovanje subjekata čiji je glavni poslovni nastan izvan Unije.
Amandman 122
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 5.b (novi)
5 b.  Komisija ili tijelo za financiranje mogu, prema potrebi, provesti sigurnosne provjere te se djelovanja koja nisu usklađena sa sigurnosnim pravilima mogu u bilo kojem trenutku isključiti ili ukinuti.
Amandman 123
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 1.
1.  Provedba Programa osmišljena je tako da omogućuje sinergiju, kako je detaljnije opisano u Prilogu III., s drugim Unijinim programima financiranja, osobito putem režima za komplementarno financiranje iz programa EU-a gdje to dozvoljavaju načini upravljanja; bilo jedno nakon drugoga, na izmjenjujući način ili putem kombinacije sredstava, uključujući za zajedničko financiranje djelovanja.
1.  Provedba Programa osmišljena je tako da omogućuje sinergiju, kako je detaljnije opisano u Prilogu III., s drugim Unijinim programima financiranja, osobito putem režima za komplementarno financiranje iz programa EU-a gdje to dozvoljavaju načini upravljanja; bilo jedno nakon drugoga, na izmjenjujući način ili putem kombinacije sredstava, uključujući za zajedničko financiranje djelovanja. Komisija osigurava da pri iskorištavanju Programa koji je komplementaran s drugim europskim programima financiranja, posebice ESIF-om, Europskim fondom za regionalni razvoj (EFRR), programom Obzor Europa i Instrumentom za povezivanje Europe (CEF-2), programima investEU i Erasmus, Europskim poljoprivrednim fondom za regionalni razvoj (EAFRD) ostvarivanje posebnih ciljeva od br. 1 do 5 nije otežano.
Komisija ispituje mogućnosti poboljšanja učinkovitosti svih programa koji pružaju sredstva u području digitalizacije.
Amandman 124
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 2.
2.  Uspostavljaju se prikladni mehanizmi koordinacije među relevantnim tijelima i odgovarajući alati za praćenje kako bi se sustavno omogućila sinergija između Programa i svih relevantnih financijskih instrumenata EU-a. Režimi pridonose izbjegavanju dupliciranja i maksimalnom povećanju učinka rashoda.
2.  Uspostavljaju se prikladni mehanizmi koordinacije među relevantnim tijelima i između tijela i Europske komisije te odgovarajući alati za praćenje kako bi se sustavno omogućila sinergija između Programa i svih relevantnih financijskih instrumenata EU-a. Režimi pridonose izbjegavanju dupliciranja i maksimalnom povećanju učinka rashoda.
Amandman 125
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 2.
2.  Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, prije svega uključujući javnu nabavu kao primarni oblik i nagrade. Njime se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.
2.  Programom se može omogućiti financiranje u bilo kojem obliku navedenom u Financijskoj uredbi, prije svega uključujući javnu nabavu Komisije ili tijela za financiranje, korisnika bespovratnih sredstava pojedinačno ili zajednički kao primarni oblik djelovanja i nagrade. Javnom nabavom se u okviru istog postupka može omogućiti dodjeljivanje višestrukih ugovora i mogu odrediti uvjeti mjesta izvršenja, u skladu s relevantnim međunarodnim ugovorima o javnoj nabavi. Programom se može omogućiti financiranje i u obliku financijskih instrumenata u okviru operacija mješovitog financiranja.
Amandman 126
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 1.
Program se može provoditi putem europskih partnerstava. To naročito može uključivati doprinose postojećim ili novim javno-privatnim partnerstvima u obliku zajedničkih poduzeća osnovanih na temelju članka 187. UFEU-a. Za te doprinose primjenjuju se odredbe povezane s europskim partnerstvima na temelju [Uredbe o Obzoru Europa, upućivanje će se dodati].
Program se može provoditi putem europskih partnerstava koje su Komisija i države članice dogovorile u okviru postupka strateškog programiranja. To naročito može uključivati doprinose postojećim ili novim javno-privatnim partnerstvima u obliku zajedničkih poduzeća osnovanih na temelju članka 187. UFEU-a. Za te doprinose primjenjuju se odredbe povezane s europskim partnerstvima na temelju [Uredbe o Obzoru Europa, upućivanje će se dodati].
Amandman 127
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 1.a (novi)
Europska partnerstva:
(a)  uspostavljaju se u slučajevima u kojima mogu djelotvornije ostvariti ciljeve programa Digitalna Europa nego samostalno djelovanje Unije;
(b)  pridržavaju se načela dodane vrijednosti Unije, transparentnosti, otvorenosti, učinka, učinka poluge, dugoročne financijske obveze svih uključenih strana, fleksibilnosti, usklađenosti i komplementarnosti s inicijativama Unije te lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim inicijativama;
(c)  vremenski su ograničena i uključuju uvjete za postupno ukidanje financiranja Programa.
Amandman 128
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 1.b (novi)
Odredbe i kriteriji za njihov odabir, provedbu, praćenje, evaluaciju i postupno ukidanje utvrđeni su u (upućivanje će biti dodano naknadno).
Amandman 129
Prijedlog uredbe
Članak 16. – naslov
Digitalnoinovacijski centri
Europski digitalnoinovacijski centri
Amandman 130
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 1.
1.  Tijekom prve godine provedbe Programa uspostavlja se početna mreža digitalnoinovacijskih centara.
1.  Tijekom prve godine provedbe Programa uspostavlja se početna mreža europskih digitalnoinovacijskih centara na postojećoj infrastrukturi i u svakoj od država članica uspostavlja se barem jedan europski digitalnoinovacijski centar.
Amandman 131
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 2. – uvodni dio
2.  Za potrebe uspostave mreže iz stavka 1. svaka država članica imenuje subjekte kandidate s pomoću otvorenog i konkurentnog postupka na temelju sljedećih kriterija:
2.  Za potrebe uspostave mreže iz stavka 1. svaka država članica imenuje subjekte kandidate s pomoću otvorenog, transparentnog, uključivog i konkurentnog postupka na temelju sljedećih kriterija:
Amandman 132
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 2. – točka a
(a)  odgovarajućih kompetencija povezanih s funkcijama digitalnoinovacijskih centara;
(a)  odgovarajućih kompetencija povezanih s funkcijama europskih digitalnoinovacijskih centara;
Amandman 133
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 2. – točka b
(b)  odgovarajućeg upravljačkog kapaciteta, osoblja i infrastrukture;
(b)  odgovarajućeg upravljačkog kapaciteta, osoblja, infrastrukture i vještina;
Amandman 134
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 2. – točka da (nova)
(d a)  dokazane suradnje s privatnim sektorom radi jamčenja tržišne relevantnosti intervencija u okviru posebnih ciljeva od br. 1 do 5;
Amandman 135
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 2. – točka db (nova)
(d b)  poveznica s postojećim centrima za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju koji su osnovani u okviru programa Obzor 2020., centra EUinvest i Europske poduzetničke mreže;
Amandman 136
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 2.a (novi)
2 a.  Detaljni uvjeti koje je potrebno zadovoljiti kako bi se neki subjekt odredio kao „digitalnoinovacijski centar” i zadatci koje je potrebno izvršiti usklađuju se i pravodobno objavljuju kako bi se omogućila odgovarajuća priprema i provedba mjera.
Amandman 137
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 3. – uvodni dio
3.  Komisija donosi odluku o odabiru subjekata koji čine početnu mrežu. Te subjekte Komisija odabire među subjektima kandidatima koje su države članice odredile na temelju kriterija navedenih u stavku 2. i sljedećih dodatnih kriterija:
3.  Komisija donosi odluku o odabiru subjekata koji čine početnu mrežu. Te subjekte Komisija odabire i jasno određuje među subjektima kandidatima koje su države članice odredile na temelju kriterija navedenih u stavku 2. i sljedećih dodatnih kriterija:
Amandman 138
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 3. – točka b
(b)  potrebe da se početnom mrežom osigura pokrivenost potreba industrije i područja od javnog interesa te sveobuhvatna i uravnotežena zemljopisna pokrivenost.
(b)  potrebe da se početnom mrežom osigura pokrivenost potreba industrije i područja od javnog interesa te sveobuhvatna i uravnotežena zemljopisna pokrivenost radi bolje usklađenosti i pružanja doprinosa u otklanjanju jaza između kohezijskih zemalja i drugih država članica te smanjenja digitalnog jaza u odnosu na zemljopisni položaj.
Amandman 139
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 4.
4.  Dodatni digitalnoinovacijski centri odabiru se na temelju otvorenog i konkurentnog postupka na način kojim se osigurava najveća geografska pokrivenost širom Europe. Broj subjekata u mreži mora biti proporcionalan broju stanovnika određene države članice te mora postojati najmanje jedan digitalnoinovacijski centar po državi članici. Kako bi se pristupilo rješavanju specifičnih ograničenja s kojima se suočavaju najudaljenije regije EU-a, mogu se imenovati posebna tijela za odgovaranje na njihove potrebe.
4.  Dodatni europski digitalnoinovacijski centri odabiru se na temelju otvorenog, transparentnog i konkurentnog postupka na način kojim se osigurava najveća geografska pokrivenost širom Europe. Broj subjekata u mreži mora biti proporcionalan broju stanovnika određene države članice. Kako bi se pristupilo rješavanju specifičnih ograničenja s kojima se suočavaju najudaljenije regije EU-a, u tim se regijama mogu odabrati posebni inovacijski centri.
Amandman 140
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 5.
5.  Digitalnoinovacijski centri mogu primiti financijska sredstva u obliku bespovratnih sredstava.
5.  Europski digitalnoinovacijski centri jasno su identificirani posebnom oznakom i primaju financijska sredstva u obliku bespovratnih sredstava.
Amandman 141
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 6. – uvodni dio
6.  Digitalnoinovacijski centri koji primaju financijska sredstva uključeni su u provedbu Programa kako bi:
6.  Europski digitalnoinovacijski centri koji primaju financijska sredstva uključeni su u provedbu Programa kako bi:
Amandman 142
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 6. – točka a
(a)  pružali usluge digitalne transformacije, uključujući sredstva za testiranje i eksperimentiranje, usmjerene na MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, i u sektorima koji sporo prihvaćaju digitalne i povezane tehnologije;
(a)  pružali usluge digitalne transformacije i stručnost u području tehnologija, uključujući sredstva za testiranje i eksperimentiranje, usmjerene na novoosnovana poduzeća, MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, i u sektorima koji sporo prihvaćaju digitalne i povezane tehnologije;
Amandman 143
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 6. – točka aa (nova)
(a a)  podupirali tvrtke, posebno MSP-ove i novoosnovana poduzeća, organizacije i javne uprave kako bi uporabom novih tehnologija koje su obuhvaćene Programom postali konkurentniji i poboljšali svoje poslovne modele;
Amandman 144
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 6. – točka b
(b)  prenosili stručno znanje i iskustva između regija, osobito umrežavanjem MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije s poslovnim nastanom u jednoj regiji s digitalnoinovacijskim centrima s poslovnim nastanom u drugim regijama koji su najprimjereniji za pružanje relevantnih usluga;
(b)  prenosili stručno znanje i iskustva između regija, osobito umrežavanjem MSP-ova, novoosnovanih poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije s poslovnim nastanom u jednoj regiji s europskim digitalnoinovacijskim centrima s poslovnim nastanom u drugim regijama koji su najprimjereniji za pružanje relevantnih usluga; poticali razmjenu vještina, zajedničkih inicijativa i dobrih praksi;
Amandman 145
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 6. – točka c
(c)  pružali tematske usluge, uključujući usluge povezane s umjetnom inteligencijom, računalstvom visokih performansi te kibersigurnošću i povjerenjem upravama, organizacijama javnog sektora, MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije. Pojedinačni digitalnoinovacijski centri mogu se specijalizirati za posebne tematske usluge i ne moraju pružati sve tematske usluge navedene u ovom stavku;
(c)  pružali tematske usluge, uključujući usluge povezane s umjetnom inteligencijom, računalstvom visokih performansi te kibersigurnošću i povjerenjem upravama, organizacijama javnog sektora, MSP-ovima, poduzećima srednje tržišne kapitalizacije i novoosnovanim poduzećima. Pojedinačni europski digitalnoinovacijski centri mogu se specijalizirati za posebne tematske usluge i ne moraju pružati sve tematske usluge navedene u ovom stavku;
Amandman 146
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 6.a (novi)
6 a.  Europski digitalnoinovacijski centri također mogu surađivati s Europskim institutom za inovacije i tehnologiju, osobito institutom EIT Digital, kao i s digitalnoinovacijskim centrima osnovanima u okviru programa Obzor 2020.
Amandman 147
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 6.b (novi)
6 b.  Europski digitalnoinovacijski centri mogu provoditi aktivnosti digitalnoinovacijskih centara uspostavljenih u okviru okvirnih programa za istraživanja i inovacije, uključujući inovacijske centre instituta EIT Digital.
Amandman 148
Prijedlog uredbe
Članak 17. – stavak 1.
1.  Samo djelovanja kojima se pridonosi ostvarenju ciljeva navedenih u članku [3]. i člancima od [4]. do [8]. prihvatljiva su za financiranje.
1.  Samo djelovanja kojima se pridonosi ostvarenju ciljeva navedenih u članku [3]. i člancima od [4]. do [8]. prihvatljiva su za financiranje u skladu s općim ciljevima iz Priloga I.
Amandman 149
Prijedlog uredbe
Članak 18. – stavak 2. – točka a – podtočka ii.
ii.  trećim zemljama pridruženima Programu;
ii.  trećim zemljama pridruženima Programu u skladu s člancima 10. i 12.;
Amandman 150
Prijedlog uredbe
Članak 18. – stavak 3.
3.  Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje u posebnim djelovanjima ako je to nužno radi ostvarenja ciljeva Programa.
3.  Pravni subjekti osnovani u trećoj zemlji koja nije pridružena Programu iznimno su prihvatljivi za sudjelovanje u posebnim djelovanjima ako je to nužno radi ostvarenja ciljeva Programa i ako to ne podrazumijeva dodatne sigurnosne rizike za Uniju i ne dovodi u pitanje njezinu stratešku autonomiju.
Amandman 151
Prijedlog uredbe
Članak 18. – stavak 4.
4.  Fizičke osobe nisu prihvatljive, osim za bespovratna sredstva dodijeljena u okviru Posebnog cilja br. 4 Napredne digitalne vještine.
4.  Fizičke osobe mogle bi biti prihvatljive za bespovratna sredstva dodijeljena u okviru Posebnog cilja br. 4 Napredne digitalne vještine. Državljani trećih zemalja mogli bi biti prihvatljivi ako borave u Uniji.
Amandman 152
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 1.
Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.
Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe i mogu pokrivati do 100 % prihvatljivih troškova iz odgovarajuće opravdanih razloga, ne dovodeći u pitanje načelo sufinanciranja; i u skladu sa specifikacijama u okviru svakog cilja.
Amandman 153
Prijedlog uredbe
Članak 20. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Kriteriji za dodjelu definiraju se u programima rada i pozivima na podnošenje prijedloga, uzimajući u obzir barem sljedeće elemente:
1.  Kriteriji za dodjelu definiraju se u programima rada i pozivima na podnošenje prijedloga, uzimajući u obzir najmanje sljedeće elemente:
Amandman 154
Prijedlog uredbe
Članak 20. – stavak 1. – točka e
(e)  ako je primjenjivo, gospodarski i društveni utjecaj, utjecaj na klimu i okoliš te dostupnost;
(e)  ako je primjenjivo, gospodarski utjecaj, utjecaj na klimu i okoliš i društveni utjecaj, osobito promicanje dostupnosti i jednakih obrazovnih i profesionalnih prilika;
Amandman 155
Prijedlog uredbe
Članak 20. – stavak 1. – točka g
(g)  ako je primjenjivo, uravnoteženu geografsku raspodjelu u cijeloj Uniji, uključujući najudaljenije regije;
(g)  ako je primjenjivo, uravnoteženu geografsku raspodjelu u cijeloj Uniji, uključujući najudaljenije regije i prekomorske zemlje i područja;
Amandman 156
Prijedlog uredbe
Članak 20. – stavak 1. – točka ha (nova)
(h a)  ako je primjenjivo, slobodu ponovne uporabe i prilagodbe rezultata projekata;
Amandman 157
Prijedlog uredbe
Članak 20. – stavak 1. – točka hb (nova)
(h b)  ako je primjenjivo, javni interes;
Amandman 158
Prijedlog uredbe
Članak 20. – točka 1. – podtočka hc (nova)
(h c)  ako je primjenjivo, smanjenje digitalnog jaza među regijama, građanima ili poduzećima.
Amandman 159
Prijedlog uredbe
Članak 21. – stavak 1.
Operacije mješovitog financiranja donesene na temelju ovog Programa provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.
Operacije mješovitog financiranja donesene na temelju ovog Programa provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe. Iznos potrošnje u okviru ovog programa koji će se stopiti s financijskim instrumentom bespovratan je.
Amandman 160
Prijedlog uredbe
Članak 22. – stavak 2.a (novi)
2 a.  Ako su djelovanju već dodijeljeni doprinosi ili je djelovanje već primilo doprinose u okviru drugog programa Unije ili potporu iz fonda EU-a, taj doprinos ili ta potpora navode se u prijavi za doprinos u okviru Programa.
Amandman 161
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 3.
3.  Prvi višegodišnji program rada usredotočen je na aktivnosti utvrđene u Prilogu i njime se osigurava da se djelovanjima koja se njime podupiru ne istiskuje privatno financiranje. Naknadni programi rada mogu uključivati aktivnosti koje nisu utvrđene u Prilogu pod uvjetom da su u skladu s ciljevima ove Uredbe, kako je utvrđeno u člancima [4.–8].
3.  Programi rada usredotočeni su na aktivnosti utvrđene u Prilogu I. i njima se osigurava da se djelovanjima koja se njima podupiru ne istiskuje privatno financiranje.
Amandman 162
Prijedlog uredbe
Članak 23. – stavak 3.a (novi)
3 a.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 27. za izmjenu Priloga I. kako bi se djelovanja koja su u njemu utvrđena preispitala i dopunila u skladu s ciljevima ove Uredbe kako je utvrđeno u člancima od 4. do 8.
Amandman 163
Prijedlog uredbe
Članak 24. – stavak 1.
1.  Pokazatelji za praćenje provedbe i napretka Programa u ostvarivanju općih i posebnih ciljeva utvrđenih u članku 3. navedeni su u prilogu II.
1.  Mjerljivi pokazatelji za praćenje provedbe i napretka Programa u ostvarivanju općih i posebnih ciljeva utvrđenih u članku 3. navedeni su u Prilogu II.
Amandman 164
Prijedlog uredbe
Članak 24. – stavak 1.a (novi)
1 a.  Komisija utvrđuje metodologiju za osiguravanje mjerljivih pokazatelja za točnu procjenu napretka u ostvarivanju općih ciljeva iz članka 3. stavka 1. Na temelju te metodologije Komisija dopunjava Prilog III. najkasnije do 1. siječnja 2021.
Amandman 165
Prijedlog uredbe
Članak 24. – stavak 2.
2.  Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka Programa prema ostvarivanju ciljeva, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 27. radi izmjena Priloga II. kako bi se revidirali ili dopunili pokazatelji ako je to potrebno i kako bi se ova Uredba dopunila odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.
2.  Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka Programa prema ostvarivanju ciljeva, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 27. radi izmjena Priloga II. kako bi se revidirali ili dopunili mjerljivi pokazatelji ako je to potrebno i kako bi se ova Uredba dopunila odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.
Amandman 166
Prijedlog uredbe
Članak 24. – stavak 3.
3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i države članice.
3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da su podaci za praćenje provedbe programa i rezultati prikladni za detaljnu analizu postignutog napretka i teškoća do kojih je došlo te da se prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i države članice.
Amandman 167
Prijedlog uredbe
Članak 24. – stavak 4.
4.  Službeni statistički podaci EU-a kao što su redovita statistička istraživanja o IKT-u moraju se maksimalno iskoristiti. Nacionalni zavodi za statistiku konzultiraju se i uključuju zajedno s Eurostatom u početno osmišljavanje i kasniji razvoj statističkih pokazatelja koji se upotrebljavaju za praćenje provedbe programa i napredak postignut u pogledu digitalne transformacije.
4.  Službeni statistički podaci EU-a kao što su redovita statistička istraživanja o IKT-u moraju se iskoristiti na najučinkovitiji mogući način, kao i prikupljanje skupova podataka DESI u okviru NUTS-2 kako bi se odgovorilo na nedostatak regionalnih podataka povezanih s programom Digitalna Europa. Nacionalni zavodi za statistiku konzultiraju se i uključuju zajedno s Eurostatom u početno osmišljavanje i kasniji razvoj statističkih pokazatelja koji se upotrebljavaju za praćenje provedbe programa i napredak postignut u pogledu digitalne transformacije.
Amandman 168
Prijedlog uredbe
Članak 25. – naslov
Evaluacija
Evaluacija Programa
Amandman 169
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 1.
1.  Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.
1.  Komisija jamči redovito praćenje i vanjsku evaluaciju Programa, osobito na temelju sustava za izvješćivanje o uspješnosti iz članka 24. stavka 3. Evaluacijama se osigurava i kvalitativna procjena napretka u ostvarivanju općih ciljeva iz članka 3. stavka 1.
Amandman 170
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 2.
2.  Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa.
2.  Osim redovitog praćenja Programa, Komisija donosi izvješće o privremenoj evaluaciji i podnosi ga Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija najkasnije 31. prosinca 2024. Privremena evaluacija predstavlja nalaze koji su potrebni za donošenje odluke o daljnjem djelovanju Programa nakon 2027. i njegovim ciljevima.
Privremena evaluacija podnosi se Europskom parlamentu.
Amandman 171
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 3.
3.  Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku [1]. Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.
3.  Na temelju konačne vanjske i neovisne evaluacije, Komisija donosi izvješće o završnoj evaluaciji Programa, kojim se ocjenjuju njegovi dugoročni učinci i održivost.
Amandman 172
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 4.a (novi)
4a.  Komisija podnosi izvješće o završnoj evaluaciji iz stavka 3. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija najkasnije 31. prosinca 2030.
Amandman 173
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 5.
5.  Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.
Briše se.
Amandman 174
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 4.
4.  Kao dio kontrolnog sustava strategija revizije može se temeljiti na financijskoj reviziji reprezentativnog uzorka rashoda. Taj se reprezentativni uzorak dopunjuje odabirom koji se temelji na procjeni rizika povezanih s rashodima.
4.  Kao dio kontrolnog sustava strategija revizije temelji se na financijskoj reviziji barem reprezentativnog uzorka rashoda. Taj se reprezentativni uzorak dopunjuje odabirom koji se temelji na procjeni rizika povezanih s rashodima.
Amandman 175
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 24. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 23. i 24. dodjeljuje se Komisiji s trajanjem do 31. prosinca 2028.
Amandman 176
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 3.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 24. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 23. i 24. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
Amandman 177
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 6.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 24. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članaka 23. i 24. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Amandman 178
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 1.
1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, istinite, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
Amandman 179
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 2.
2.  Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa, djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku [3].
2.  Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa, djelovanja i rezultata. Također osigurava integrirane informacije, a potencijalnim podnositeljima zahtjeva pristup sredstvima EU-a za digitalni sektor. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku [3].
Amandman 180
Prijedlog uredbe
Prilog 1. – dio 1. – stavak 2. – točka 1.
1.  Zajednički okvir za javnu nabavu za integriranu mrežu vrhunskog računalstva visokih performansi koja uključuje infrastrukturu za eksaskalarna superračunala i podatke. Bit će dostupan na nekomercijalnoj osnovi javnim i privatnim korisnicima te za potrebe istraživanja financiranih javnim sredstvima.
1.  Zajednički okvir za javnu nabavu za integriranu mrežu vrhunskog računalstva visokih performansi koja uključuje infrastrukturu za eksaskalarna superračunala i podatke. Bit će dostupan svim poduzećima i javnim upravama te na nekomercijalnoj osnovi javnim i privatnim korisnicima te za potrebe istraživanja financiranih javnim sredstvima.
Amandman 181
Prijedlog uredbe
Prilog 1. – dio 1. – stavak 2. – točka 6.
6.  Uvođenje tehnologije odmah spremne za uporabu / operativne tehnologije: superračunala kao usluga proizašla iz istraživanja i inovacija radi izgradnje integriranog europskog ekosustava računalstva visokih performansi, koji obuhvaća sve segmente znanstvenog i industrijskog vrijednosnog lanca (hardver, softver, aplikacije, usluge, međupovezanost i napredne digitalne vještine).
6.  Uvođenje tehnologije odmah spremne za uporabu / operativne tehnologije: superračunala kao usluga proizašla iz istraživanja i inovacija, osobito nove tehnologije koje su već ostvarile ili trenutačno ostvaruju korist od financiranja Unije, radi izgradnje integriranog europskog ekosustava računalstva visokih performansi, koji obuhvaća sve segmente znanstvenog i industrijskog vrijednosnog lanca (hardver, softver, aplikacije, usluge, međupovezanost i napredne digitalne vještine).
Amandman 182
Prijedlog uredbe
Prilog 1. – dio 2. – stavak 1.
S pomoću Programa izgrađuju se i jačaju temeljni kapaciteti umjetne inteligencije u Europi, uključujući podatkovne resurse i repozitorije algoritama te ih se čini dostupnima svim poduzećima i javnim upravama, ali i jačaju i umrežavaju postojeća sredstva za testiranje umjetne inteligencije i eksperimentiranje s njome u državama članicama.
S pomoću Programa izgrađuju se i jačaju temeljni kapaciteti umjetne inteligencije i tehnologija distribuirane glavne knjige u Europi, uključujući podatkovne resurse i repozitorije algoritama te ih se čini dostupnima svim poduzećima i javnim upravama, ali i jačaju i umrežavaju postojeća sredstva za testiranje umjetne inteligencije i eksperimentiranje s njome u državama članicama.
Amandman 183
Prijedlog uredbe
Prilog 1. – dio 4. – stavak 1.
Programom se podupire jednostavan pristup naprednim digitalnim vještinama, osobito u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, distribuiranih glavnih knjiga (npr. ulančanih blokova) i kibersigurnosti za sadašnju i buduću radnu snagu pružanjem studentima, nedavno diplomiranima i postojećim radnicima, bez obzira na to gdje se nalaze, sredstava za stjecanje i razvoj tih vještina.
Programom se podupire jednostavan pristup naprednim digitalnim vještinama i pružanje prilika za osposobljavanje u tom području, osobito u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, distribuiranih glavnih knjiga (npr. ulančanih blokova) i kibersigurnosti za sadašnju i buduću radnu snagu pružanjem studentima, nedavno diplomiranima, građanima svih uzrasta kojima je potrebno stjecanje dodatnih vještina, tražiteljima zaposlenja i postojećim radnicima, bez obzira na to gdje se nalaze, sredstava za stjecanje i razvoj tih vještina.
Amandman 184
Prijedlog uredbe
Prilog 1. – dio 4. – stavak 2. – točka 1.
1.  Pristup osposobljavanju na radnom mjestu sudjelovanjem u pripravništvu u centrima za kompetencije i poduzećima koja upotrebljavaju napredne tehnologije.
1.  Pristup osposobljavanju na radnom mjestu i prilikama za kombinirano učenje sudjelovanjem u pripravništvu u centrima za kompetencije i poduzećima koja upotrebljavaju napredne tehnologije.
Amandman 185
Prijedlog uredbe
Prilog 1. – dio 4. – stavak 4.
Sve intervencije bit će osmišljene i provedene primarno putem digitalnoinovacijskih centara, kako je utvrđeno u članku 15.
Sve intervencije bit će osmišljene i provedene primarno putem digitalnoinovacijskih centara, kako je utvrđeno u članku 16.
Amandman 186
Prijedlog uredbe
Prilog 1. – dio 5. – pododjeljak I. – točka 1. – podtočka 1.2.
1.2.  Potpora osmišljavanju, pokusnom izvođenju, uvođenju, održavanju i promociji usklađenog ekosustava infrastrukture za prekogranične digitalne usluge te olakšavanje neometanih, sigurnih, interoperabilnih, višejezičnih prekograničnih ili međusektorskih rješenja s kraja na kraj i zajedničkih okvira unutar javne uprave. Bit će uključene i metodologije za procjenu učinka i koristi.
1.2.  Potpora osmišljavanju, pokusnom izvođenju, uvođenju, održavanju, širenju i promociji usklađenog ekosustava infrastrukture za prekogranične digitalne usluge te olakšavanje neometanih, sigurnih, interoperabilnih, višejezičnih prekograničnih ili međusektorskih rješenja s kraja na kraj i zajedničkih okvira unutar javne uprave. Bit će uključene i metodologije za procjenu učinka i koristi.
Amandman 187
Prijedlog uredbe
Prilog 1. – dio 5. – pododjeljak I. – točka 2. – podtočka 2.1.
2.1.  Osiguravanje da građani EU-a mogu sigurno i prekogranično pristupiti svojim osobnim zdravstvenim podacima, dijeliti ih, upotrebljavati i upravljati njima neovisno o svojoj lokaciji ili lokaciji podataka. Dovršenje infrastrukture za digitalne usluge e-zdravstva te njezino proširenje novim digitalnim uslugama, podupiranje uvođenja europskog formata za razmjenu elektroničkih zdravstvenih evidencija.
2.1.  Osiguravanje da građani EU-a mogu sigurno i prekogranično te na način kojim im se jamči privatnost pristupiti svojim osobnim zdravstvenim podacima, dijeliti ih, upotrebljavati i upravljati njima neovisno o svojoj lokaciji ili lokaciji podataka. Dovršenje infrastrukture za digitalne usluge e-zdravstva te njezino proširenje novim digitalnim uslugama, podupiranje uvođenja europskog formata za razmjenu elektroničkih zdravstvenih evidencija.
Amandman 188
Prijedlog uredbe
Prilog 1. – dio 5. – pododjeljak I. – točka 3.
3.  Pravosudni sustav: Omogućivanje neometane i sigurne prekogranične elektroničke komunikacije unutar pravosudnog sustava te između pravosudnog sustava i drugih nadležnih tijela u području građanskog i kaznenog pravosuđa. Poboljšanje pristupa pravosuđu i pravnim informacijama i postupcima za građane, poduzeća, pravosudne djelatnike i članove pravosudnog sustava s pomoću semantički interoperabilne međupovezanosti s nacionalnim bazama podataka i registrima te olakšavanjem izvansudskog rješavanja sporova preko interneta. Promicanje razvoja i provedbe inovativnih tehnologija za sudove i pravosudne djelatnike na temelju rješenja umjetne inteligencije za koje je vjerojatno da će pojednostavniti i ubrzati postupke (na primjer „pravne tehnološke” aplikacije).
3.  Pravosudni sustav: Omogućivanje neometane i sigurne prekogranične elektroničke komunikacije unutar pravosudnog sustava te između pravosudnog sustava i drugih nadležnih tijela u području građanskog i kaznenog pravosuđa. Poboljšanje pristupa pravosuđu i pravnim informacijama i postupcima za građane, poduzeća, pravosudne djelatnike i članove pravosudnog sustava s pomoću semantički interoperabilne međupovezanosti s bazama podataka i registrima te olakšavanjem izvansudskog rješavanja sporova preko interneta. Promicanje razvoja i provedbe inovativnih tehnologija za sudove i pravosudne djelatnike na temelju rješenja umjetne inteligencije za koje je vjerojatno da će pojednostavniti i ubrzati postupke (na primjer „pravne tehnološke” aplikacije).
Amandman 189
Prijedlog uredbe
Prilog 1. – dio 5. – pododjeljak I. – točka 4
4.  Promet, energija i okoliš: Uvođenje decentraliziranih rješenja i infrastruktura potrebnih za opsežne digitalne aplikacije kao što su pametni gradovi ili pametna ruralna područja za potporu prometnih, energetskih i okolišnih politika.
4.  Promet, energija i okoliš: Uvođenje decentraliziranih rješenja i infrastruktura potrebnih za opsežne digitalne aplikacije kao što su pametni gradovi, pametna ruralna područja ili najudaljenije regije za potporu prometnih, energetskih i okolišnih politika.
Amandman 190
Prijedlog uredbe
Prilog 1. – dio 5. – pododjeljak II. – naslov
II. Početne aktivnosti povezane s digitalizacijom industrije:
II. (Ne odnosi se na hrvatsku verziju.)
Amandman 191
Prijedlog uredbe
Prilog 2. – dio 2. – točka 2.2.
2.2.  Broj poduzeća i organizacija koje upotrebljavaju umjetnu inteligenciju
2.2.  Broj poduzeća i organizacija koje eksperimentiraju s umjetnom inteligencijom i ispituju je u suradnji s digitalnoinovacijskim centrima
Amandman 192
Prijedlog uredbe
Prilog 2. – dio 2. – točka 2.2.a (nova)
2.2a   Broj konkretnih primjena umjetne inteligencije koje se podupiru programom, a koje su trenutačno u postupku komercijalizacije.
Amandman 193
Prijedlog uredbe
Prilog 2. – dio 4. – točka 4.1.
4.1.  Broj osposobljenih i zaposlenih specijalista za IKT
4.1.  Broj osposobljenih i zaposlenih specijalista za IKT svake godine u Uniji
Amandman 194
Prijedlog uredbe
Prilog 2. – dio 4. – točka 4.2.
4.2.  Broj poduzeća koja imaju poteškoća u zapošljavanju specijalista za IKT
4.2.  Broj poduzeća koja imaju poteškoća u zapošljavanju specijalista za IKT svake godine u Uniji
Amandman 195
Prijedlog uredbe
Prilog 2. – dio 4. – točka 4.2.b (nova)
4.2b   Broj studenata, osoba koje su nedavno stekle sveučilišnu diplomu i nezaposlenih čiji se status poboljšao nakon osposobljavanja osiguranog u okviru programa.
Amandman 196
Prijedlog uredbe
Prilog 2. – dio 5. – točka 5.1.
5.1.  Prihvaćanje digitalnih javnih usluga
5.1.  Učestalost prihvaćanja digitalnih javnih usluga
Amandman 197
Prijedlog uredbe
Prilog 2. – dio 5. – točka 5.2.
5.2.  Poduzeća s visokom razinom digitalnog intenziteta
5.2.  Broj poduzeća s visokom razinom digitalnog intenziteta
Amandman 198
Prijedlog uredbe
Prilog 2. – dio 5. – točka 5.3.
5.3.  Usklađivanje nacionalnih okvira za interoperabilnost s europskim okvirom za interoperabilnost
5.3.  Razmjer usklađivanja nacionalnih okvira za interoperabilnost s europskim okvirom za interoperabilnost
Amandman 199
Prijedlog uredbe
Prilog 3. – točka 1. – podtočka ba (nova)
(ba)   Program Digitalna Europa aktivno uspostavlja sinergije s programom Obzor Europa u pogledu održivosti podataka koji potječu iz istraživačkih projekata;
Amandman 200
Prijedlog uredbe
Prilog 3. – točka 1. – podtočka c
(c)  Ulaganja u okviru programa Digitalna Europa ići će u i. izgradnju digitalnih kapaciteta u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, kibersigurnosti i naprednih digitalnih vještina; i ii. u nacionalno i regionalno uvođenje unutar okvira EU-a za digitalne kapacitete i najnovije digitalne tehnologije u područjima od javnog interesa (kao što su zdravstvo, javna uprava, pravosuđe i obrazovanje) ili tržišnog neuspjeha (kao što su digitalizacija poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća);
(c)  Ulaganja u okviru programa Digitalna Europa ići će u i. izgradnju digitalnih kapaciteta u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, kibersigurnosti i naprednih digitalnih vještina; i ii. u nacionalno, regionalno i lokalno uvođenje unutar okvira EU-a za digitalne kapacitete i najnovije digitalne tehnologije u područjima od javnog interesa (kao što su zdravstvo, javna uprava, pravosuđe i obrazovanje) ili tržišnog neuspjeha (kao što su digitalizacija poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća);
Amandman 201
Prijedlog uredbe
Prilog 3. – točka 3. – podtočka c
(c)  Ulaganja u okviru programa Digitalna Europa ići će u i. izgradnju digitalnih kapaciteta u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, kibersigurnosti i naprednih digitalnih vještina; i ii. u nacionalno i regionalno uvođenje unutar okvira EU-a za digitalne kapacitete i najnovije digitalne tehnologije u područjima od javnog interesa (kao što su zdravstvo, javna uprava, pravosuđe i obrazovanje) ili tržišnog neuspjeha (kao što su digitalizacija poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća);
(c)  Ulaganja u okviru programa Digitalna Europa ići će u i. izgradnju digitalnih kapaciteta u području računalstva visokih performansi, umjetne inteligencije, tehnologije distribuirane glavne knjige, kibersigurnosti i naprednih digitalnih vještina; i ii. u nacionalno i regionalno uvođenje unutar okvira EU-a za digitalne kapacitete i najnovije digitalne tehnologije u područjima od javnog interesa (kao što su zdravstvo, javna uprava, pravosuđe i obrazovanje) ili tržišnog neuspjeha (kao što su digitalizacija poduzeća, osobito malih i srednjih poduzeća);

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0408/2018).


Sporazum o suradnji u području reguliranja sigurnosti u civilnom zrakoplovstvu između SAD-a i EU-a ***
PDF 114kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Europske unije, izmjene Sporazuma između Sjedinjenih Američkih Država i Europske zajednice o suradnji u području reguliranja sigurnosti u civilnom zrakoplovstvu (07482/2018 – C8-0157/2018 – 2016/0343(NLE))
P8_TA(2018)0522A8-0432/2018

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir nacrt odluke Vijeća (07482/2018),

–  uzimajući u obzir nacrt izmjene br. 1 Sporazuma o suradnji u području reguliranja sigurnosti u civilnom zrakoplovstvu između Sjedinjenih Američkih Država i Europske zajednice (07236/2017),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 100. stavkom 2. i člankom 218. stavkom 6. podstavkom 2. točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0157/2018),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za promet i turizam (A8-0432/2018),

1.  daje suglasnost za sklapanje Sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Sjedinjenih Američkih Država.


Zajednički sustav poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga *
PDF 205kWORD 68k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga (COM(2018)0148 – C8-0137/2018 – 2018/0073(CNS))
P8_TA(2018)0523A8-0428/2018

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2018)0148),

–  uzimajući u obzir članak 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0137/2018),

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja danskog Parlamenta, irskog Parlamenta, malteškog Parlamenta i nizozemskog Zastupničkog doma, podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da Nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0428/2018),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
(1)   Globalno gospodarstvo ubrzano se digitalizira, što je dovelo do pojavljivanja novih načina poslovanja. Digitalna poduzeća karakterizira činjenica da je njihovo poslovanje snažno povezano s internetom. Konkretno, digitalni poslovni modeli u velikoj se mjeri oslanjaju na mogućnost obavljanja aktivnosti na daljinu i s ograničenom ili nikakvom fizičkom prisutnošću te na doprinos krajnjih korisnika za stvaranje vrijednosti, kao i na važnost nematerijalne imovine.
(1)   Globalno gospodarstvo ubrzano se digitalizira, što je dovelo do pojavljivanja novih načina poslovanja. Digitalna poduzeća karakterizira činjenica da je njihovo poslovanje snažno povezano s internetom. Konkretno, digitalni poslovni modeli u velikoj se mjeri oslanjaju na mogućnost obavljanja aktivnosti na daljinu i s ograničenom ili nikakvom fizičkom ili oporezivom prisutnošću u određenoj zemlji te na doprinos krajnjih korisnika za stvaranje vrijednosti, kao i na važnost nematerijalne imovine.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)   Važeća pravila oporezivanja dobiti uglavnom su razvijena tijekom 20. stoljeća za tradicionalna poduzeća. Temelje se na ideji da bi se oporezivanje trebalo odvijati na mjestu na kojem se stvara vrijednost. Međutim, primjena važećih pravila na digitalno gospodarstvo dovela je do neusklađenosti mjesta oporezivanja dobiti i mjesta na kojem se stvara vrijednost, posebno za modele poslovanja koji se uvelike oslanjaju na sudjelovanje korisnika. Stoga je postalo jasno da važeća pravila o porezu na dobit nisu prikladna za oporezivanje dobiti digitalnoga gospodarstva i da ih je potrebno preispitati.
(2)   Važeća pravila oporezivanja dobiti uglavnom su razvijena tijekom 20. stoljeća za tradicionalna poduzeća. Temelje se na ideji da bi se oporezivanje trebalo odvijati na mjestu na kojem se stvara vrijednost. Međutim, primjena važećih pravila na digitalno gospodarstvo dovela je do neusklađenosti mjesta oporezivanja dobiti i mjesta na kojem se stvara vrijednost, posebno za modele poslovanja koji se uvelike oslanjaju na sudjelovanje korisnika. Digitalizacija je promijenila ulogu korisnika i omogućila im da sve više sudjeluju u procesu stvaranja vrijednosti. Stoga je postalo jasno da važeća pravila o porezu na dobit za oporezivanje dobiti digitalnoga gospodarstva ne uzimaju u obzir taj novi čimbenik i da ih je potrebno hitno preispitati.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.a (nova)
(2a)  Cilj je premostiti jaz između oporezivanja digitalnih prihoda i tradicionalnih prihoda. Trenutačno su, u prosjeku, digitalna poduzeća suočena s efektivnom poreznom stopom od samo 9,5 %, u usporedbi s 23,2 % za tradicionalne poslovne modele1a. Sustav oporezivanja mora biti pravedan i koristan za društvo u cjelini. Moraju postojati jednaki uvjeti za sva poduzeća koja posluju na jedinstvenom tržištu.
_________________
1a Izvor: Izračuni iz procjene učinka Europske komisije na temelju dokumenta ZEW-a (2016. i 2017.) i ZEW-a i dr. (2017.).
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.
(3)   To je preispitivanje važan element jedinstvenog digitalnog tržišta3, imajući u vidu da je potreban moderan i stabilan porezni okvir za jedinstveno digitalno tržište kako bi se u digitalnom gospodarstvu poticale inovacije, riješio problem rascjepkanosti tržišta i svim dionicima omogućilo iskorištavanje nove tržišne dinamike u pravednim i ujednačenim uvjetima.
(3)   To je preispitivanje važan element jedinstvenog digitalnog tržišta3, imajući u vidu da je potreban pravedan, moderan i stabilan porezni okvir za jedinstveno digitalno tržište kako bi se u digitalnom gospodarstvu poticale inovacije i uključiv rast, riješio problem rascjepkanosti tržišta i svim dionicima omogućilo iskorištavanje nove tržišne dinamike u pravednim i ujednačenim uvjetima. Digitalizacija utječe na cijelo gospodarstvo, što nadilazi uspostavu poreza na digitalne usluge; stoga bi trebalo izmijeniti porezna pravila. Ad hoc mjerama sadržanim u ovoj Direktivi ne bi se smio odgoditi rad na oporezivanju znatne digitalne prisutnosti te na uvrštavanju takvog oporezivanja u okvir zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit.
__________________
__________________
3 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu (COM(2015)0192 od 6.5.2015.).
3 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu (COM(2015)0192 od 6.5.2015.).
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)   Budući da je pitanje oporezivanja digitalnoga gospodarstva globalne prirode, optimalno bi bilo doći do multilateralnog međunarodnog rješenja tog pitanja. Komisija iz tog razloga aktivno sudjeluje u međunarodnoj raspravi. Rad u okviru OECD-a je u tijeku. Međutim, napredak na međunarodnoj razini je otežan. Stoga se poduzimaju mjere za prilagodbu pravila o porezu na dobit na razini Unije6 i za poticanje sporazuma s jurisdikcijama izvan Unije7, kako bi se okvir oporezivanja dobiti prilagodio novim digitalnim poslovnim modelima.
(5)   Budući da je pitanje oporezivanja digitalnoga gospodarstva globalne prirode, optimalno bi bilo doći do multilateralnog međunarodnog rješenja tog pitanja. Komisija iz tog razloga aktivno sudjeluje u međunarodnoj raspravi. U tijeku je rad u okviru OECD-a, Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Ujedinjenih naroda (UN) i Grupe Svjetske banke (WBG), koji čine platformu za suradnju u području poreza. Međutim, napredak na međunarodnoj razini je otežan. Stoga se poduzimaju mjere za prilagodbu pravila o porezu na dobit na razini Unije6 i za poticanje sporazuma s jurisdikcijama izvan Unije7, kako bi se okvir oporezivanja dobiti prilagodio novim digitalnim poslovnim modelima. Potrebno je osigurati usklađenost sa sveobuhvatnim okvirom za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti (BEPS) kako bi se zajamčilo da nema odstupanja od međunarodnih standarda i izbjegla veća složenost.
__________________
__________________
6 Prijedlog direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (COM(2018)0147).
6 Prijedlog direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (COM(2018)0147).
7 Preporuka Komisije o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (C(2018)1650).
7 Preporuka Komisije o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (C(2018)1650).
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 6.
(6)   U međuvremenu do donošenja i provedbe tih mjera, što može potrajati, države članice suočene su s nužnošću djelovanja u pogledu tog pitanja zbog rizika od znatnog postupnog smanjivanja njihovih poreznih osnovica. Neusklađene mjere koje pojedinačno poduzimaju države članice mogu dovesti do fragmentiranja jedinstvenog tržišta i narušavanja tržišnog natjecanja, čime se ometa razvoj novih digitalnih rješenja i konkurentnost EU-a općenito. Zato je potrebno donijeti usklađen pristup s privremenim rješenjem kojim će se ciljano urediti to pitanje u međuvremenu do donošenja sveobuhvatnog rješenja.
(6)   U međuvremenu do donošenja i provedbe tih mjera, što može potrajati, države članice suočene su s nužnošću djelovanja u pogledu tog pitanja zbog rizika od znatnog postupnog smanjivanja njihovih poreznih osnovica. Neusklađene mjere koje pojedinačno poduzimaju države članice mogu dovesti do fragmentiranja jedinstvenog tržišta i narušavanja tržišnog natjecanja, čime se ometa razvoj novih digitalnih rješenja i konkurentnost EU-a općenito. Zato je potrebno donijeti usklađen pristup s privremenim rješenjem kojim će se ciljano urediti to pitanje u međuvremenu do donošenja sveobuhvatnog rješenja. Privremeno rješenje trebalo bi vremenski ograničiti kako bi se izbjeglo da ono slučajno ne postane trajno. Stoga bi trebalo uvesti klauzulu o vremenskom ograničenju valjanosti kako bi ova Direktiva automatski istekla nakon uspostave sveobuhvatnog rješenja, po mogućnosti na međunarodnoj razini. Ako se do 31. prosinca 2020. ne postigne dogovor o sveobuhvatnom rješenju, Komisija bi trebala razmotriti podnošenje prijedloga na temelju članka 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prema kojem Europski parlament i Vijeće djeluju u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom. Ključno je bez odgađanja postići dogovor kako bi se izbjeglo da države članice umnožavaju jednostrane nacionalne digitalne poreze.
Amandman 7
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 7.
(7)   Tim bi se privremenim rješenjem trebao uspostaviti zajednički sustav poreza na digitalne usluge („PDU”) kojim bi se oporezivali prihodi koji proizlaze iz određenih digitalnih usluga koje pružaju određeni subjekti. Ta bi mjera trebala biti jednostavna za provedbu i usmjerena na prihode koji proizlaze iz pružanja digitalnih usluga u kojima korisnici znatno doprinose procesu stvaranja vrijednosti. Takav čimbenik (stvaranje vrijednosti od strane korisnika) također ide u prilog mjerama u pogledu pravila oporezivanja dobiti, kako je opisano u uvodnoj izjavi 5.
(7)   Tim bi se privremenim rješenjem trebao uspostaviti zajednički sustav poreza na digitalne usluge („PDU”), kojim bi se oporezivali prihodi koji proizlaze iz određenih digitalnih usluga, uključujući internetski sadržaj koji pružaju određeni subjekti. Ta bi mjera trebala biti jednostavna za provedbu i usmjerena na prihode koji proizlaze iz pružanja digitalnih usluga u kojima korisnici i nematerijalna imovina znatno doprinose procesu stvaranja vrijednosti. Takvi čimbenici (stvaranje vrijednosti od strane korisnika i snažno oslanjanje na nematerijalnu imovinu) također idu u prilog mjerama u pogledu pravila oporezivanja dobiti, kako je opisano u uvodnoj izjavi 5.
Amandman 8
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
(9)   PDU bi trebalo primijeniti samo na prihode koji proizlaze iz pružanja određenih digitalnih usluga. Digitalne usluge trebale bi biti one usluge koje u velikoj mjeri ovise o korisniku za stvaranje vrijednosti i u kojima je obično najveća razlika između mjesta na kojem se dobit oporezuje i mjesta u kojem korisnici imaju nastan. Trebalo bi oporezivati prihode dobivene od obrade doprinosa korisnika, a ne sudjelovanje korisnika samo po sebi.
(9)   PDU bi trebalo primijeniti na prihode koji proizlaze iz pružanja digitalnih usluga koje u velikoj mjeri ovise o korisniku za stvaranje vrijednosti te o njegovoj sposobnosti da pruži usluge bez fizičke prisutnosti ili s vrlo ograničenom fizičkom prisutnošću. U tim je slučajevima obično najveća razlika između mjesta na kojem se dobit oporezuje i mjesta u kojem korisnici imaju nastan.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
(10)   Konkretno, oporezivi prihodi trebali bi biti prihodi koji proizlaze iz pružanja sljedećih usluga: i. stavljanja na digitalno sučelje oglašavanja usmjerenog na korisnike tog sučelja; ii. stavljanja višestranog digitalnog sučelja na raspolaganje korisnicima kojim se korisnicima omogućuje pronalaženje drugih korisnika i njihova međusobna interakcija te kojim se usto može omogućiti pružanje odnosnih isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima (koje se ponekad nazivaju „usluge posredovanja”) te iii. prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima. Ako pružanjem takvih usluga nisu ostvareni prihodi, usluge ne bi trebale podlijegati PDU-u. Ostali prihodi koje subjekt ostvaruje, ali ne proizlaze izravno iz takvog pružanja usluga također ne bi trebali biti obuhvaćeni područjem primjene tog poreza.
(10)   Konkretno, oporezivi prihodi trebali bi biti prihodi koji proizlaze iz pružanja sljedećeg: i. stavljanja na digitalno sučelje oglašavanja usmjerenog na korisnike tog sučelja; ii. stavljanja višestranog digitalnog sučelja na raspolaganje korisnicima kojim se korisnicima omogućuje pronalaženje drugih korisnika i njihova međusobna interakcija te kojim se usto može omogućiti pružanje odnosnih isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima (koje se ponekad nazivaju „usluge posredovanja”); iii. obrade, prijenosa i prodaje prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih takvim aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima te iv. isporuke digitalnog sadržaja, kao što su videozapisi, zvučni sadržaj, igre ili tekstovi. Ako pružanjem takvog sadržaja, robe i usluga nisu ostvareni prihodi, ne bi se trebao primjenjivati PDU. Ostali prihodi koje subjekt ostvaruje, ali ne proizlaze izravno iz takvog pružanja usluga također ne bi trebali biti obuhvaćeni područjem primjene tog poreza.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 13.
(13)   U slučajevima koji uključuju višestrana digitalna sučelja kojima se omogućuje odnosna isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima sučelja, odnosne transakcije i prihodi ostvareni tim transakcijama trebali bi ostati izvan područja primjene tog poreza. Izvan područja primjene PDU-a trebali bi biti i prihodi koji proizlaze iz maloprodajnih djelatnosti koje se sastoje od prodaje robe ili usluga ugovorene na internetu s pomoću internetske stranice dobavljača te robe ili usluga, te ako dobavljač ne djeluje kao posrednik, jer prodavatelj ostvaruje dodatnu vrijednost na temelju isporučene robe ili usluga, a digitalno sučelje se upotrebljava samo kao sredstvo komunikacije. Prodaje li dobavljač robu ili usluge na internetu za vlastiti račun ili pruža usluge posredovanja određivalo bi se uzimajući u obzir pravni i ekonomski sadržaj transakcije, kako je vidljivo iz sporazuma relevantnih stranaka. Primjerice, u slučajevima u kojima se na raspolaganje stavlja roba treće strane moglo bi se reći da pružatelj digitalnog sučelja pruža uslugu posredovanja (to jest stavlja na raspolaganje višestrano digitalno sučelje) u kojoj nisu preuzeti znatni rizici u pogledu zaliha ili u kojoj treća strana zapravo utvrđuje cijenu te robe.
(13)   U slučajevima koji uključuju višestrana digitalna sučelja kojima se omogućuje odnosna isporuka robe ili usluga izravno među korisnicima sučelja, odnosne transakcije i prihodi ostvareni tim transakcijama trebali bi ostati izvan područja primjene tog poreza. Izvan područja primjene PDU-a trebali bi biti i prihodi koji proizlaze iz maloprodajnih djelatnosti koje se sastoje od prodaje robe ili usluga ugovorene na internetu s pomoću internetske stranice dobavljača te robe ili usluga, te ako dobavljač ne djeluje kao posrednik. Međutim, s obzirom na to da se podaci korisnika mogu obrađivati putem digitalnog sučelja i time stvoriti dodatna vrijednost iz transakcije te s obzirom na to da izostanak fizičke prisutnosti može stvoriti priliku za agresivno porezno planiranje, tijekom preispitivanja ove Direktive trebalo bi razmotriti mogućnost proširenja područja primjene tih usluga.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 14.
(14)   Usluge koje se sastoje od isporuke digitalnog sadržaja koje subjekt pruža s pomoću digitalnog sučelja trebale bi biti isključene iz područja primjene poreza, neovisno o tome je li digitalni sadržaj u vlasništvu tog subjekta ili je taj subjekt stekao prava na distribuciju tog sadržaja. Čak i ako je dopuštena određena vrsta interakcije među primateljima digitalnog sadržaja, na temelju čega se može smatrati da pružatelj takvih usluga stavlja na raspolaganje višestrano digitalno sučelje, manje je jasno da korisnik ima središnju ulogu u stvaranju vrijednosti za poduzeće koje isporučuje digitalni sadržaj. Umjesto toga, sa stajališta stvaranja vrijednosti težište je na samom digitalnom sadržaju koji isporučuje subjekt. Stoga prihodi ostvareni takvim isporukama ne bi trebali biti obuhvaćeni područjem primjene poreza.
(14)   Usluge koje se sastoje od isporuke digitalnog sadržaja koje subjekt pruža s pomoću digitalnog sučelja trebale bi biti uključene u područje primjene poreza, neovisno o tome je li digitalni sadržaj u vlasništvu tog subjekta ili je taj subjekt stekao prava na distribuciju tog sadržaja. Prihode ostvarene takvim isporukama Komisija bi trebala evaluirati u roku od ... [dvije godine od stupanja na snagu ove Direktive].
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.
(15)   Digitalni sadržaj trebalo bi definirati tako da se pod tim pojmom podrazumijevaju podaci koji se isporučuju u digitalnom obliku, kao što su računalni programi, aplikacije, igre, glazba, video zapis ili tekst, neovisno o tome pristupa li im se preuzimanjem podataka ili izravnim internetskim prijenosom (streaming), a koji nisu podaci koji predstavljaju sučelje samo po sebi. Na taj se način obuhvaćaju različiti oblici digitalnog sadržaja koje korisnik može steći, čime se ne mijenja činjenica da je sa stajališta korisnika isključiva ili glavna svrha stjecanje digitalnog sadržaja.
(15)   Digitalni sadržaj trebalo bi definirati tako da se pod tim pojmom podrazumijevaju podaci koji se isporučuju u digitalnom obliku, kao što su računalni programi, aplikacije, igre, glazba, video zapis ili tekst, neovisno o tome pristupa li im se preuzimanjem podataka ili izravnim internetskim prijenosom (streaming), a koji nisu podaci koji predstavljaju sučelje samo po sebi.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15.a)  Digitalna poduzeća najčešće ulažu manje u zgrade i strojeve nego obična poduzeća.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 16.
(16)  Usluge opisane u uvodnoj izjavi 14. trebalo bi razlikovati od usluga koje se sastoje od stavljanja na raspolaganje višestranog digitalnog sučelja s pomoću kojeg korisnici mogu učitati i razmjenjivati digitalni sadržaj s drugim korisnicima, ili od stavljanja na raspolaganje sučelja kojim se omogućuje odnosna isporuka digitalnog sadržaja izravno među korisnicima. Potonje usluge čine uslugu posredovanja pa bi stoga trebale biti obuhvaćene područjem primjene PDU-a, neovisno o prirodi odnosnih transakcija.
Briše se.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 17.
(17)   Oporezive usluge koje se sastoje od prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima trebale bi obuhvaćati samo podatke koji su stvoreni aktivnostima takvih korisnika u digitalnim sučeljima, ali ne i podatke koji su dobiveni iz senzora ili drugim sredstvima te zatim digitalno prikupljeni. To je zato što bi područjem primjene PDU-a trebalo obuhvatiti usluge u kojima se digitalno sučelje upotrebljava kao način stvaranja doprinosa korisnika koji se zatim monetizira, a ne usluge u kojima se sučelja upotrebljavaju samo za prijenos podataka dobivenih na neki drugi način. PDU stoga ne bi trebao biti porez na prikupljanje podataka ili upotrebu podataka koje poduzeće prikuplja za svoje unutarnje potrebe ni porez na razmjenu prikupljenih podataka s drugim stranama bez naknade. Područje primjene PDU-a trebalo bi biti usmjereno na prihode od prijenosa podataka ostvarene u okviru vrlo specifičnih aktivnosti (aktivnosti korisnika na digitalnim sučeljima).
(17)   Oporezive usluge koje se sastoje od obrade, prijenosa ili prodaje prikupljenih podataka o korisnicima trebale bi obuhvaćati podatke koji su stvoreni aktivnostima takvih korisnika u digitalnim sučeljima. Te oporezive usluge trebale bi biti one koje upotrebljavaju digitalna sučelja kao način stvaranja doprinosa korisnika koji se zatim monetizira. PDU nije porez na prikupljanje podataka u tom smislu, Područje primjene PDU-a trebalo bi biti usmjereno na prihode od obrade, prodaje ili prijenosa trećoj strani tih podataka ostvarene u okviru vrlo specifičnih aktivnosti (aktivnosti korisnika na digitalnim sučeljima).
Amandman 16
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 22.
(22)   Samo bi se određeni subjekti trebali smatrati obveznicima PDU-a, neovisno o tome imaju li nastan u državi članici ili u jurisdikciji izvan Unije. Konkretno, subjekt bi se trebao smatrati poreznim obveznikom samo ako ispunjava oba sljedeća uvjeta: i. ukupni iznos prihoda na svjetskoj razini koje je subjekt prijavio za zadnju potpunu financijsku godinu, za koju je dostupan financijski izvještaj, veći je od 750 000 000 EUR te ii. ukupni iznos oporezivih prihoda koje je subjekt ostvario unutar Unije tijekom te financijske godine veći je od 50 000 000 EUR.
(22)   Samo bi se određeni subjekti trebali smatrati obveznicima PDU-a, neovisno o tome imaju li nastan u državi članici ili u jurisdikciji izvan Unije. Konkretno, subjekt bi se trebao smatrati poreznim obveznikom samo ako ispunjava oba sljedeća uvjeta: i. ukupni iznos prihoda na svjetskoj razini koje je subjekt prijavio za zadnju potpunu financijsku godinu, za koju je dostupan financijski izvještaj, veći je od 750 000 000 EUR te ii. ukupni iznos oporezivih prihoda koje je subjekt ostvario unutar Unije tijekom te financijske godine veći je od 40 000 000 EUR.
Amandman 17
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 23.
(23)   Prvim pragom (ukupni godišnji prihod na svjetskoj razini) trebalo bi ograničiti primjenu PDU-a na poduzeća određene veličine, to jest na poduzeća koja su uglavnom u mogućnosti pružiti te digitalne usluge u kojima doprinos korisnika ima ključnu ulogu i koje u velikoj mjeri ovise o velikim mrežama korisnika, velikom prometu korisnika i iskorištavanju snažne pozicije na tržištu. Takvi poslovni modeli, koji se oslanjaju na korisnike za stvaranje vrijednosti kako bi se ostvarili prihodi i koji su održivi samo ako ih primjenjuju poduzeća određene veličine, odgovorni su za veću razliku između mjesta na kojem se dobit oporezuje i mjesta na kojem se stvara vrijednost. Štoviše, veća poduzeća imaju veće mogućnosti za agresivno porezno planiranje. Iz tog je razloga isti prag predložen i u drugim inicijativama Unije9. Takav je prag usto namijenjen ostvarivanju pravne sigurnosti s obzirom na to da bi poduzećima i poreznim tijelima bilo lakše i jeftinije utvrditi podliježe li subjekt PDU-u. Njime se usto isključuju mala poduzeća i novoosnovana poduzeća na koje bi opterećenje usklađivanja s novim porezom vjerojatno imalo nerazmjeran učinak.
(23)   Prvim pragom (ukupni godišnji prihod na svjetskoj razini) trebalo bi ograničiti primjenu PDU-a na poduzeća određene veličine, to jest na poduzeća koja su uglavnom u mogućnosti pružiti te digitalne usluge uvelike se oslanjajući na mobilnu nematerijalnu i/ili digitalnu imovinu, u kojima doprinos korisnika ima ključnu ulogu i koje u velikoj mjeri ovise o velikim mrežama korisnika, velikom prometu korisnika i iskorištavanju snažne pozicije na tržištu. Takvi poslovni modeli, koji se oslanjaju na korisnike za stvaranje vrijednosti kako bi se ostvarili prihodi i koji su održivi samo ako ih primjenjuju poduzeća određene veličine, odgovorni su za veću razliku između mjesta na kojem se dobit oporezuje i mjesta na kojem se stvara vrijednost. Štoviše, veća poduzeća imaju veće mogućnosti za agresivno porezno planiranje. Prag usto namijenjen ostvarivanju pravne sigurnosti s obzirom na to da bi poduzećima i poreznim tijelima bilo lakše i jeftinije utvrditi podliježe li subjekt PDU-u. Njime se usto isključuju mala poduzeća i novoosnovana poduzeća na koje bi opterećenje usklađivanja s novim porezom vjerojatno imalo nerazmjeran učinak.
__________________
9 Vidjeti članak 2. Prijedloga direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit (CCCTB) (COM(2016) 683 final).
Amandman 18
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 27.
(27)   Kako bi se ublažili mogući slučajevi dvostrukog oporezivanja istih prihoda koji podliježu i porezu na dobit i PDU-u, očekuje se da će države članice omogućiti poduzećima odbitak plaćenog PDU-a kao troška od osnovice poreza na dobit na njihovom državnom području, neovisno o tome plaćaju li se oba poreza u istoj državi članici ili u različitim državama članicama.
(27)   Kako bi se ublažili mogući slučajevi dvostrukog oporezivanja istih prihoda koji podliježu i porezu na dobit i PDU-u, u budućnosti će se morati pronaći rješenje na razini Unije kojim će se poduzećima omogućiti odbitak plaćenog PDU-a kao troška od osnovice poreza na dobit na njihovom državnom području, neovisno o tome plaćaju li se oba poreza u istoj državi članici ili u različitim državama članicama.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 29.
(29)   Ako se korisnici u odnosu na određenu oporezivu uslugu nalaze u različitim državama članicama ili jurisdikcijama izvan Unije, relevantne oporezive prihode ostvarene tom uslugom trebalo bi razmjerno raspodijeliti svakoj državi članici na temelju određenih posebnih faktora raspodjele. Te faktore potrebno je utvrditi ovisno o prirodi svake oporezive usluge i specifičnim elementima iz kojih proizlazi primitak prihoda u korist pružatelja takve usluge.
(29)   Ako se korisnici u odnosu na određenu oporezivu uslugu nalaze u različitim državama članicama ili jurisdikcijama izvan Unije, relevantne oporezive prihode ostvarene tom uslugom trebalo bi razmjerno raspodijeliti svakoj državi članici na temelju određenih posebnih faktora raspodjele. Te faktore potrebno je utvrditi ovisno o prirodi svake oporezive usluge i specifičnim elementima iz kojih proizlazi primitak prihoda u korist pružatelja takve usluge. Ako ključ raspodjele dovede do neuravnotežene raspodjele kojom se ne odražava gospodarska djelatnost, takva se situacija može ispraviti mehanizmom za rješavanje sporova. U svjetlu navedenog Komisija bi trebala procijeniti mogućnost uspostave mehanizma za rješavanje sporova kako bi se osiguralo pravilno rješavanje sporova kada su uključene različite države članice.
Amandman 20
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 30.
(30)   Za oporezive usluge koje se sastoje od stavljanja oglašavanja na digitalno sučelje, broj pojavljivanja oglasa na uređaju korisnika u poreznom razdoblju u državi članici trebalo bi uzeti u obzir za potrebe utvrđivanja udjela oporezivih prihoda koji će se toj državi članici dodijeliti za to porezno razdoblje.
(30)   Za oporezive usluge koje se sastoje od stavljanja oglašavanja ili isporuke sadržaja na digitalnom sučelju, ili broja pojavljivanja oglasa ili digitalnog sadržaja na uređaju korisnika u poreznom razdoblju u državi članici trebalo bi uzeti u obzir za potrebe utvrđivanja udjela oporezivih prihoda koji će se toj državi članici dodijeliti za to porezno razdoblje.
Amandman 22
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 32.
(32)   Kad je riječ o prijenosu prikupljenih podataka o korisnicima, za potrebe dodjele oporezivih prihoda državi članici u poreznom razdoblju trebalo bi uzeti u obzir broj korisnika čiji su podaci preneseni u tom razdoblju stvoreni tako da je korisnik upotrijebio uređaj u toj državi članici.
(32)   Kad je riječ o obradi, prodaji ili prijenosu prikupljenih podataka o korisnicima, za potrebe dodjele oporezivih prihoda državi članici u poreznom razdoblju trebalo bi uzeti u obzir broj korisnika čiji su podaci iskorišteni, prodani ili preneseni u tom razdoblju stvoreni tako da je korisnik upotrijebio uređaj u toj državi članici.
Amandman 23
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 34.
(34)   Svaka obrada osobnih podataka koja se obavlja u pogledu PDU-a trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća10, uključujući obrade koje mogu biti potrebne u pogledu adresa internetskog protokola (IP adrese) ili drugih sredstava geolociranja. Konkretno, potrebno je imati u vidu potrebu provedbe odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera radi usklađivanja s pravilima koja se odnose na zakonitost i sigurnost obrade, pružanje informacija te prava osoba čiji se podaci obrađuju. Kad god je to moguće, osobne podatke trebalo bi anonimizirati.
(34)   Svaka obrada osobnih podataka koja se obavlja u pogledu PDU-a trebala bi se provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća10, uključujući obrade koje mogu biti potrebne u pogledu adresa internetskog protokola (IP adrese) ili drugih sredstava geolociranja, bez omogućavanja identifikacije korisnika. Porezna tijela država članica obavještavaju se o metodi korištenoj pri utvrđivanju lokacije korisnika. Konkretno, potrebno je imati u vidu potrebu provedbe odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera radi usklađivanja s pravilima koja se odnose na zakonitost i sigurnost obrade, a posebice s načelima potrebnosti i proporcionalnosti, pružanje informacija te prava osoba čiji se podaci obrađuju. Kad god je to moguće, osobne podatke trebalo bi anonimizirati.
_________________
_________________
10 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
10 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
Amandman 24
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 35.
(35)   Oporezivi prihodi trebali bi biti jednaki ukupnim bruto prihodima koje je ostvario porezni obveznik, bez poreza na dodanu vrijednost i drugih sličnih poreza. Trebalo bi smatrati da je porezni obveznik u trenutku njihova dospijeća ostvario oporezive prihode, neovisno o tome jesu li do tada stvarno plaćeni. PDU bi se trebao naplaćivati u državi članici na udio oporezivih prihoda koje je porezni obveznik ostvario u poreznom razdoblju, a koji se smatraju ostvarenima u toj državi članici te bi se trebali izračunavati primjenom stope PDU-a na taj udio. Kako bi se izbjeglo narušavanje jedinstvenog tržišta, trebalo bi uvesti jedinstvenu stopu PDU-a na razini Unije. Stopu PDU-a trebalo bi odrediti na razini od 3 %, čime se ostvaruje odgovarajuća ravnoteža između prihoda od poreza te u obzir uzima diferencijalni učinak PDU-a na poduzeća s različitim maržama.
(35)   Oporezivi prihodi trebali bi biti jednaki ukupnim bruto prihodima koje je ostvario porezni obveznik, bez poreza na dodanu vrijednost i drugih sličnih poreza. Trebalo bi smatrati da je porezni obveznik u trenutku njihova dospijeća ostvario oporezive prihode, neovisno o tome jesu li do tada stvarno plaćeni. PDU bi se trebao naplaćivati u državi članici na udio oporezivih prihoda koje je porezni obveznik ostvario u poreznom razdoblju, a koji se smatraju ostvarenima u toj državi članici te bi se trebali izračunavati primjenom stope PDU-a na taj udio. Kako bi se izbjeglo narušavanje jedinstvenog tržišta, trebalo bi uvesti jedinstvenu stopu PDU-a na razini Unije. Stopom PDU-a od 3 % treba se ostvariti odgovarajuća ravnoteža između prihoda od poreza te u obzir uzima diferencijalni učinak PDU-a na poduzeća s različitim maržama.
Amandman 26
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 37.
(37)   Države članice trebale bi biti u mogućnosti propisati računovodstvene obveze, obveze vođenja evidencije ili druge obveze u cilju djelotvorne naplate PDU-a, kao i druge mjere za sprječavanje utaje, izbjegavanja plaćanja poreza i zlouporabe.
(37)   Države članice trebale bi biti u mogućnosti propisati računovodstvene obveze, obveze vođenja evidencije ili druge obveze u cilju djelotvorne naplate PDU-a, kao i druge mjere za sprječavanje utaje izbjegavanja plaćanja poreza i zlouporabe, uključujući kazne i sankcije.
Amandman 27
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 37.a (nova)
(37.a)  Ukupni porez na digitalne usluge koji plaća porezni obveznik po državi članici trebao bi biti dio sustava izvješćivanja po zemljama.
Amandman 28
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 38.a (nova)
(38.a)  U slučaju da je oporezivi subjekt podložan PDU-u u više od jedne države članice, Komisija bi svake tri godine trebala provesti reviziju prijave PDU-a koja je podnesena državi članici identifikacije.
Amandman 29
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 40.a (nova)
(40.a)  PDU je privremena mjera za koju se čeka trajno rješenje, no to ni u kojem slučaju ne bi smjelo odgoditi stupanje na snagu trajnog rješenja. Ova Direktiva trebala bi isteći donošenjem prvog od sljedećih akata: direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti ili direktiva Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit i o zajedničkoj osnovici poreza na dobit, uključujući trajni digitalni poslovni nastan kako je predloženo u zakonodavnim rezolucijama Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit ili direktive kojom se provodi politički dogovor postignut u međunarodnim forumima kao što su OECD ili UN.
Amandman 30
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 40.b (nova)
(40.b)  Države članice trebale bi redovito izvješćivati Komisiju o plaćanju PDU-a od strane subjekata, funkcioniranju jedinstvene kontaktne točke i suradnji s drugim državama članicama u pogledu naplate i plaćanja poreza.
Amandman 31
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 40.c (nova)
(40.c)  Dvije godine od ... [datuma stupanja na snagu ove Direktive] Komisija bi trebala provesti ocjenu primjene ove Direktive i podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, kojemu će po potrebi priložiti prijedloge za njezinu reviziju u skladu s načelima pravednog oporezivanja digitalnog sektora.
Amandman 32
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 41.
(41)   Ovom se Direktivom želi zaštititi cjelovitost jedinstvenog tržišta, osigurati njegovo pravilno funkcioniranje i izbjeći narušavanje tržišnog natjecanja. Budući da te ciljeve zbog njihove prirode ne mogu dostatno ostvariti države članice, već se oni mogu na bolji način ostvariti na razini Europske unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvire potrebne za ostvarenje tih ciljeva,
(41)   Ovom se Direktivom želi zaštititi cjelovitost jedinstvenog tržišta, osigurati njegovo pošteno i pravilno funkcioniranje i izbjeći narušavanje tržišnog natjecanja. Budući da te ciljeve zbog njihove prirode ne mogu dostatno ostvariti države članice, već se oni mogu na bolji način ostvariti na razini Europske unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ovom se Direktivom ne prelazi okvire potrebne za ostvarenje tih ciljeva,
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1. – točka 7.a (nova)
(7.a)  „obrada podataka” znači svaki postupak ili skup postupaka koji se obavljaju na osobnim podacima ili na skupovima osobnih podataka, bilo automatiziranim bilo neautomatiziranim sredstvima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obavljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, širenjem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje;
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka c
(c)   prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima.
(c)   obrade i prijenosa prikupljenih podataka o korisnicima i podataka nastalih aktivnostima korisnika na digitalnim sučeljima;
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  stavljanja korisnicima na raspolaganje sadržaja na digitalnom sučelju, kao što su videozapisi, zvučni zapisi, igre ili tekstovi, s pomoću digitalnog sučelja.
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 3. – stavak 4. – točka a
(a)   stavljanje na raspolaganje digitalnog sučelja, ako je isključiva ili glavna namjena stavljanja sučelja na raspolaganje ta da subjekt na njemu pruža korisnicima digitalni sadržaj ili komunikacijske usluge, ili da korisnicima pruža usluge platnog prometa;
(a)   stavljanje na raspolaganje digitalnog sučelja, ako je isključiva ili glavna namjena stavljanja sučelja na raspolaganje ta da subjekt na njemu pruža korisnicima komunikacijske usluge, ili da korisnicima pruža usluge platnog prometa, dok god se na temelju obrade, prijenosa ili prodaje korisničkih podataka ne stvaraju dodatni prihodi;
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 1. – točka b
(b)   ukupni iznos oporezivih prihoda koje je subjekt ostvario unutar Unije tijekom relevantne financijske godine veći je od 50 000 000 EUR.
(b)   ukupni iznos oporezivih prihoda koje je subjekt ostvario unutar Unije tijekom relevantne financijske godine veći je od 40 000 000 EUR.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 2. – točka ca (nova)
(ca)  za usluge obuhvaćene odredbama članka 3. stavka 1. točke (ca), ako se predmetni digitalni sadržaj pojavljuje na korisnikovu uređaju u trenutku u kojem se taj uređaj u toj državi članici u tom poreznom razdoblju upotrebljava za pristup digitalnom sučelju.
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 6.
6.   Podaci koji se mogu prikupljati od korisnika za potrebe primjene ove Direktive ograničuju se na podatke o državi članici u kojoj se korisnici nalaze te se pritom ne omogućuje identifikacija tih korisnika.
6.   Podaci koji se mogu prikupljati od korisnika za potrebe primjene ove Direktive ograničuju se na podatke o državi članici u kojoj se korisnici nalaze te se pritom ne omogućuje identifikacija tih korisnika. Svaka obrada osobnih podataka koja se obavlja u pogledu PDU-a provodi se u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, uključujući obradu koja može biti potrebna u pogledu adresa internetskog protokola (IP adrese) ili drugih sredstava geolociranja.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 6.a (novi)
6.a  Komisija analizira bi li se uspostavom mehanizma za rješavanje sporova dodatno povećala učinkovitost i djelotvornost pri rješavanju sporova između država članica. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja izvješće o tome, a potrebi i zakonodavni prijedlog.
Amandman 41
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 1.
Stopa PDU-a je 3 %.
Stopa PDU-a utvrđuje se na 3 %.
Amandman 42
Prijedlog direktive
Članak 10. – stavak 3. – podstavak 1.a (novi)
Ako se primjenjuje točka (b) ovog stavka, Komisija svake tri godine provodi reviziju prijave DST-a podnesene državi članici identifikacije.
Amandman 43
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 2.
2.   Međutim, ako porezni obveznik više ne podliježe PDU-u u toj državi članici identifikacije odabranoj u skladu s člankom 10. stavkom 3. točkom (b), porezni obveznik mijenja državu članicu identifikacije u skladu sa zahtjevima iz članka 10.
2.   Međutim, ako porezni obveznik više ne podliježe PDU-u u toj državi članici identifikacije odabranoj u skladu s člankom 10. stavkom 3. točkom (b), porezni obveznik mijenja državu članicu identifikacije u skladu sa zahtjevima iz članka 10., ne dovodeći u pitanje stavak 2.a.
Amandman 44
Prijedlog direktive
Članak 13. – stavak 2.a (novi)
2.a  Ako porezni obveznik više ne podliježe PDU-u u državi članici identifikacije odabranoj u skladu s člankom 10. stavkom 3. točkom (b), porezni obveznik može odlučiti zadržati početno odabranu državu članicu identifikacije s obzirom na to da porezni obveznik u sljedećem poreznom razdoblju može ponovno podlijegati PDU-u u toj državi članici. Ako porezni obveznik ne podliježe PDU-u dulje od dva uzastopna porezna razdoblja, mijenja državu članicu identifikacije u skladu sa zahtjevima iz članka 10.
Amandman 45
Prijedlog direktive
Članak 17. – stavak 2.
2.   Izmjene iz stavka 1. podnose se elektroničkim putem državi članici identifikacije u roku od tri godine od datuma na koji je trebala biti podnesena prvotna prijava. Izmjene nakon tog razdoblja uređuju se pravilima i postupcima primjenjivim u svakoj državi članici u kojoj postoji obveza plaćanja PDU-a.
2.   Izmjene iz stavka 1. podnose se elektroničkim putem državi članici identifikacije u roku od dvije godine od datuma na koji je trebala biti podnesena prvotna prijava. Izmjene nakon tog razdoblja uređuju se pravilima i postupcima primjenjivim u svakoj državi članici u kojoj postoji obveza plaćanja PDU-a.
Amandman 46
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 3.
3.   Države članice mogu donijeti mjere za sprečavanje utaje i izbjegavanja plaćanja poreza te zlouporabe u odnosu na PDU.
3.   Države članice moraju donijeti mjere za sprečavanje utaje i izbjegavanja plaćanja poreza, uključujući sankcije i kazne, te zlouporabe u odnosu na PDU.
Amandman 47
Prijedlog direktive
Članak 18. – stavak 5.a (novi)
5.a  Nakon donošenja ove Direktive, Komisija donosi zakonodavni prijedlog kako bi se u Direktivu 2013/34/EU uključilo objavljivanje informacija o PDU-u određenih poduzeća i podružnica, kojima se osigurava ukupni iznos poreza na digitalne usluge koji porezni obveznik plaća različitim državama članicama koji će se dodati popisu obveznih standarda izvješćivanja po zemljama.
Amandman 48
Prijedlog direktive
Poglavlje 4. – naslov
ADMINISTRATIVNA SURADNJA
ADMINISTRATIVNA SURADNJA I OBVEZNA RAZMJENA INFORMACIJA
Amandman 49
Prijedlog direktive
Članak -20. (novi)
Članak -20.
Automatska i obvezna razmjena informacija
Kako bi porezna tijela ispravno i ujednačeno procijenila dugovani porez i kako bi se zajamčila ispravna primjena ove Direktive, obvezna je automatska razmjena informacija u pogledu oporezivanja, kako je predviđeno Direktivom Vijeća 2011/16/EU. Kako bi se osigurala puna provedba ove Direktive, države članice svojim nacionalnim poreznim tijelima dodjeljuju dovoljan broj zaposlenika, stručno znanje i proračunska sredstva te sredstva za obuku zaposlenika poreznih uprava s naglaskom na prekograničnu suradnju te na automatsku razmjenu informacija.
Amandman 50
Prijedlog direktive
Članak 24.a (novi)
Članak 24.a
Izvješće i preispitivanje
Dvije godine od ... [datuma stupanja na snagu ove Direktive] Komisija provodi ocjenu primjene ove Direktive i podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, kojemu će po potrebi priložiti prijedloge za njezinu reviziju u skladu s načelima pravednog oporezivanja digitalnog sektora.
Komisija posebno ocjenjuje:
(a)  povećanje stope PDU-a s 3 % na 5 % zajedno s odgovarajućim poreznim olakšicama kako bi se ograničile razlike efektivnih poreznih stopa između tradicionalnih i digitalnih poduzeća;
(b)  područje primjene PDU-a, uključujući proširenje tog područja primjene kako bi se obuhvatila prodaja robe ili usluga koje se putem digitalnih sučelja ugovaraju na internetu;
(c)  iznos poreza plaćenog u svakoj državi članici;
(d)  vrstu digitalnih aktivnosti u okviru područja primjene ove Direktive;
(e)  moguće prakse planiranja poreza koje su primijenili subjekti kako bi izbjegli plaćanje PDU-a.
(f)  funkcioniranje jedinstvene kontaktne točke, suradnju između država članica i
(g)  sveukupni učinak na unutarnje tržište uzimajući u obzir moguće narušavanje tržišnog natjecanja.
Amandman 51
Prijedlog direktive
Članak 24.b (novi)
Članak 24.b
Obveze izvješćivanja
Države članice svake godine izvješćuju Komisiju o relevantnim brojkama i informacijama o plaćanju PDU-a od strane subjekata, funkcioniranju jedinstvene kontaktne točke i suradnji s drugim državama članicama u pogledu naplate i plaćanja poreza.
Amandman 52
Prijedlog direktive
Članak 25.a (novi)
Članak 25.a
Klauzula o vremenskom ograničenju valjanosti uvjetovana trajnim mjerama
PDU je privremena mjera za koju se čeka trajno rješenje; stoga ova Direktiva prestaje važiti donošenjem prvog od sljedećih akata:
(a)  direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti;
(b)  direktiva Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit i o zajedničkoj osnovici poreza na dobit, uključujući trajni digitalni poslovni nastan kako je predloženo u zakonodavnim rezolucijama Europskog parlamenta od 15. ožujka 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i o Prijedlogu direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit ili
(c)  direktive kojom se provodi politički dogovor postignut u međunarodnim forumima kao što su OECD ili UN.

Oporezivanje dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti *
PDF 185kWORD 60k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. o Prijedlogu direktive Vijeća o utvrđivanju pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava od znatne digitalne prisutnosti (COM(2018)0147 – C8-0138/2018 – 2018/0072(CNS))
P8_TA(2018)0524A8-0426/2018

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog koji je Komisija uputila Vijeću (COM(2018)0147),

–  uzimajući u obzir članak 115. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0138/2018),

–  uzimajući u obzir obrazložena mišljenja danskog Parlamenta, irskog Parlamenta, malteškog Parlamenta i nizozemskog Zastupničkog doma podnesena u okviru Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u kojima se izjavljuje da Nacrt zakonodavnog akta nije u skladu s načelom supsidijarnosti,

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku (A8-0426/2018),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije s predloženim izmjenama;

2.  poziva Komisiju da shodno tomu izmijeni svoj Prijedlog u skladu s člankom 293. stavkom 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;

3.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

4.  poziva Vijeće da se ponovno savjetuje s Parlamentom ako namjerava bitno izmijeniti Prijedlog Komisije;

5.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.
(1)  Brza transformacija globalne ekonomije kao rezultat digitalizacije donosi nove pritiske na sustave oporezivanja dobiti trgovačkih društava na razini Unije i na međunarodnoj razini te dovodi u pitanje sposobnost određivanja mjesta na kojem bi digitalna poduzeća trebala plaćati porez i koliko bi trebala platiti. Iako su i tijela na međunarodnoj razini, kao što je G20, prepoznala potrebu da se pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava prilagode za digitalno gospodarstvo, postizanje dogovora na globalnoj razini vjerojatno će biti zahtjevno.
(1)  Brza transformacija globalne ekonomije kao rezultat digitalizacije donosi nove pritiske na sustave oporezivanja dobiti trgovačkih društava na razini Unije i na međunarodnoj razini te dovodi u pitanje sposobnost određivanja mjesta na kojem bi digitalna poduzeća trebala plaćati porez i koliko bi trebala platiti. Iako su i tijela na međunarodnoj razini, kao što je G20, prepoznala potrebu da se pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava prilagode za digitalno gospodarstvo, postizanje dogovora na globalnoj razini vjerojatno će biti zahtjevno i neće se dogoditi u skoroj budućnosti.
Amandman 2
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1.a)   U digitalnom dobu, u kojem su podaci postali novi gospodarski resurs, uz rad i tradicionalne resurse iz prošlosti, i u kojem multinacionalna poduzeća koja se u velikoj mjeri oslanjaju na digitalne aktivnosti vrlo često pribjegavaju poreznima aranžmanima koji im omogućuju izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza, potrebno je razviti novi pristup kako bismo imali pravedan i održiv sustav digitalnog oporezivanja kojim će se zajamčiti da digitalna poduzeća porez plaćaju ondje gdje se odvija njihova stvarna gospodarska aktivnost.
Amandman 3
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 2.
(2)  U Izvješću o 1. mjeri za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti (BEPS) „Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu” koje je OECD objavio u listopadu 2015. izneseni su različiti pristupi za oporezivanje digitalnoga gospodarstva koji su dalje ispitani u privremenom izvješću OECD-a iz 2018. pod naslovom „Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije”. S ubrzavanjem digitalne transformacije gospodarstva raste potreba za pronalaženjem rješenja za osiguravanje pravednog i djelotvornog oporezivanja digitalnih poduzeća.
(2)  U Izvješću o 1. mjeri za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti (BEPS) „Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu” koje je OECD objavio u listopadu 2015. izneseni su različiti pristupi za oporezivanje digitalnoga gospodarstva koji su dalje ispitani u privremenom izvješću OECD-a iz 2018. pod naslovom „Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije”. S ubrzavanjem digitalne transformacije gospodarstva raste hitna potreba za pronalaženjem rješenja za osiguravanje pravednog i djelotvornog oporezivanja digitalnih poduzeća. Međutim, u radu OECD-a na oporezivanju digitalnog gospodarstva dosad nije ostvaren dovoljan napredak, što pokazuje da se tim pitanjem treba pozabaviti na razini Unije. Bez obzira na poteškoće u postizanju globalnog dogovora i na mjere koje Unija poduzima ovom Direktivom, i dalje bi svim snagama trebalo nastaviti raditi na postizanju globalnog dogovora. U nedostatku zajedničkog pristupa Unije, međutim, države članice donosit će unilateralna rješenja, što će dovesti do regulatorne nesigurnosti i otežati situaciju za poduzeća koja posluju prekogranično i za porezna tijela. Kao što su zatražili Istražni odbor Europskog parlamenta za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza (PANA) te njegov Posebni odbor za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE2), trebalo bi uspostaviti ovlašteno porezno tijelo UN-a koje će služiti kao forum za rasprave o globalnom dogovoru i drugim pitanjima povezanima s međunarodnim poreznim sustavom.
Amandman 4
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 3.a (nova)
(3.a)  Europski parlament zaključio je u konačnim izvješćima Istražnog odbora za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza i Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka da je potrebno riješiti pitanje oporezivanja u digitalnom gospodarstvu.
Amandman 5
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 4.
(4)  U Zaključcima Europskog vijeća od 19. listopada 2017. naglašena je potreba za djelotvornim i pravednim sustavom oporezivanja koji je prikladan za digitalno razdoblje te je navedeno da se odgovarajući prijedlozi Komisije iščekuju početkom 2018.15 U zaključcima Vijeća ECOFIN od 5. prosinca 2017. naglašeno je da bi i globalno prihvaćena definicija stalne poslovne jedinice i povezana pravila o transfernim cijenama i pripisivanju dobiti trebali ostati okosnica u rješavanju izazova oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva te se potiče bliska suradnja EU-a, OECD-a i drugih međunarodnih partnera u odgovoru na izazove oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva.16 U tom bi se pogledu od država članica trebalo zahtijevati da uključe pravila u svoje nacionalne sustave poreza na dobit kako bi mogle ostvarivati svoje pravo oporezivanja. Stoga bi trebalo pojasniti razne primjenjive poreze na dobit trgovačkih društava u državama članicama. Tim bi pravilima trebalo proširiti definiciju stalne poslovne jedinice i utvrditi oporezivu sponu za znatnu digitalnu prisutnost u njihovim jurisdikcijama. Uz to, trebala bi se utvrditi opća načela za dodjelu oporezive dobiti toj digitalnoj prisutnosti. U načelu, ta bi se pravila trebala primjenjivati na sva trgovačka društva koja su porezni obveznici bez obzira na to gdje su rezidenti u porezne svrhe, bilo u Uniji ili izvan nje.
(4)  U Zaključcima Europskog vijeća od 19. listopada 2017. naglašena je potreba za djelotvornim i pravednim sustavom oporezivanja koji je prikladan za digitalno razdoblje te je navedeno da se odgovarajući prijedlozi Komisije iščekuju početkom 2018.15 U zaključcima Vijeća ECOFIN od 5. prosinca 2017. naglašeno je da bi i globalno prihvaćena definicija stalne poslovne jedinice i povezana pravila o transfernim cijenama i pripisivanju dobiti trebali ostati okosnica u rješavanju izazova oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva te se potiče bliska suradnja EU-a, OECD-a i drugih međunarodnih partnera u odgovoru na izazove oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva.16 U tom bi se pogledu od država članica trebalo zahtijevati da uključe pravila u svoje nacionalne sustave poreza na dobit kako bi mogle ostvarivati svoje pravo oporezivanja. Stoga bi trebalo pojasniti razne primjenjive poreze na dobit trgovačkih društava u državama članicama. Tim bi pravilima trebalo proširiti definiciju stalne poslovne jedinice i utvrditi oporezivu sponu za znatnu digitalnu prisutnost u njihovim jurisdikcijama. Uz to, trebala bi se utvrditi opća načela za dodjelu oporezive dobiti toj digitalnoj prisutnosti. U načelu, ta bi se pravila trebala primjenjivati na sva trgovačka društva koja su porezni obveznici bez obzira na njihovu veličinu i na to gdje su rezidenti u porezne svrhe, bilo u Uniji ili izvan nje. Nadalje, zajedničkim pravilima utvrđenima u ovoj Direktivi poziva se na šire usklađivanje osnovice poreza na dobit u Uniji za sva trgovačka društva. Zbog toga ova Direktiva ne bi smjela sprečavati ili odgoditi rad na prijedlogu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit.
_________________
_________________
15 Sastanak Europskog vijeća (19. listopada 2017.) – Zaključci EUCO 14/17.
15 Sastanak Europskog vijeća (19. listopada 2017.) – Zaključci EUCO 14/17.
16 Zaključci Vijeća (5. prosinca 2017.) – Odgovor na izazove oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva (FISC 346 ECOFIN 1092).
16 Zaključci Vijeća (5. prosinca 2017.) – Odgovor na izazove oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva (FISC 346 ECOFIN 1092).
Amandman 6
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 5.
(5)  Međutim, ta se pravila ne bi trebala primjenjivati na subjekte koji su porezni rezidenti u jurisdikciji izvan Unije s kojom država članica znatne digitalne prisutnosti ima ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je na snazi, osim ako taj ugovor sadržava odredbe o znatnoj digitalnoj prisutnosti kojima se stvaraju prava i obveze u odnosu na jurisdikciju izvan Unije slične onima koji su uspostavljeni ovom Direktivom. Time se izbjegava proturječnost s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s jurisdikcijama izvan Unije, s obzirom na to da pravo Unije općenito ne obvezuje te jurisdikcije.
(5)  Međutim, ta se pravila ne bi trebala primjenjivati na subjekte koji su porezni rezidenti u jurisdikciji izvan Unije s kojom država članica znatne digitalne prisutnosti ima ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je na snazi, osim ako taj ugovor sadržava odredbe o znatnoj digitalnoj prisutnosti kojima se stvaraju prava i obveze u odnosu na jurisdikciju izvan Unije slične onima koji su uspostavljeni ovom Direktivom. Time se izbjegava proturječnost s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s jurisdikcijama izvan Unije, s obzirom na to da pravo Unije općenito ne obvezuje te jurisdikcije. Međutim, kako bi odredbe sadržane u ovom tekstu bile u potpunosti djelotvorne, države članice trebalo bi pozvati da, prema potrebi, prilagode svoje trenutačno važeće ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kako bi se u njih uključile odredbe o znatnoj digitalnoj prisutnosti kojima se stvaraju prava i obveze u odnosu na jurisdikciju izvan Unije slične onima koji su uspostavljeni ovom Direktivom. Komisija bi mogla sastaviti prijedlog o amandmanu o uvođenju modela Unije za porezne ugovore kojim bi se prilagodile tisuće bilateralnih ugovora koje je zaključila svaka država članica.
Amandman 9
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.
(8)  Ključni je cilj ove Direktive poboljšati otpornost unutarnjeg tržišta kao cjeline kako bi se odgovorilo na izazove oporezivanja digitalnog gospodarstva. Taj se cilj ne može u dovoljnoj mjeri ostvariti pojedinačnim djelovanjem država članica jer digitalna poduzeća mogu prekogranično poslovati bez fizičke prisutnosti u nekoj jurisdikciji te su stoga potrebna pravila kako bi se osiguralo da plaćaju poreze u jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit. S obzirom na tu prekograničnu dimenziju inicijativa na razini Unije stvara dodanu vrijednost u usporedbi s onim što se bi se moglo ostvariti mnoštvom nacionalnih mjera. Zajednička inicijativa na cijelom unutarnjem tržištu potrebna je da bi se osigurala usklađena primjena pravila o znatnoj digitalnoj prisutnosti u Uniji. Jednostrani i različiti pristupi država članica mogli bi biti nedjelotvorni i fragmentirati jedinstveno tržište stvaranjem oprečnih nacionalnih politika, narušavanja tržišta i poreznih prepreka za poduzeća u Uniji. Budući da se ciljevi ove Direktive mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(8)  Ključni je cilj ove Direktive poboljšati otpornost unutarnjeg tržišta kao cjeline kako bi se odgovorilo na izazove oporezivanja digitalnog gospodarstva, uz poštovanje načela porezne neutralnosti, ali i slobode kretanja usluga unutar jedinstvenog tržišta te bez diskriminacije između poduzeća iz Unije i onih izvan nje. Taj se cilj ne može u dovoljnoj mjeri ostvariti pojedinačnim djelovanjem država članica jer digitalna poduzeća mogu prekogranično poslovati bez fizičke prisutnosti ili s vrlo malom fizičkom prisutnošću u nekoj jurisdikciji te su stoga potrebna pravila kako bi se osiguralo da plaćaju poreze u jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit. S obzirom na tu prekograničnu dimenziju inicijativa na razini Unije stvara dodanu vrijednost u usporedbi s onim što se bi se moglo ostvariti mnoštvom nacionalnih mjera. Zajednička inicijativa na cijelom unutarnjem tržištu potrebna je da bi se osigurala usklađena primjena pravila o znatnoj digitalnoj prisutnosti u Uniji. Jednostrani i različiti pristupi država članica mogli bi biti nedjelotvorni i fragmentirati jedinstveno tržište stvaranjem oprečnih nacionalnih politika, narušavanja tržišta i poreznih prepreka za poduzeća u Uniji. Potrebno je posebno voditi računa o tome da pristup Unije bude pravedan i da se njime se ne diskriminira bilo koju državu članicu. Budući da se ciljevi ove Direktive mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
Amandman 10
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.a (nova)
(8.a)  Kako bi se uspostavio ujednačen i dosljedan okvir za porez na dobit za sva društva u Uniji, pojam znatne digitalne prisutnosti i rješenja predstavljena u ovoj Direktivi trebali bi isto tako postati sastavni dio Direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit.
Amandman 40
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 8.b (nova)
(8b)  Ako ovaj prijedlog ne dovede do dogovora i stoga ne uspije otkloniti narušavanje tržišnog natjecanja i porezne prepreke za poduzeća u Uniji, Komisija bi trebala izdati novi prijedlog koji se temelji na članku 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prema kojem Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, donose potrebne direktive.
Amandman 11
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 9.
(9)  Svaka bi se obrada osobnih podataka koja se provodi u okviru ove Direktive trebala provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća17, uključujući obveze pružanja odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera za usklađivanje s obvezama koje su uvedene tom Uredbom, posebno onih koje se odnose na zakonitost obrade, sigurnost aktivnosti obrade, pružanja informacija te prava ispitanika, tehničku i integriranu zaštitu podataka. Osobni bi se podaci trebali anonimizirati kad god je to moguće.
(9)  Svaka bi se obrada osobnih podataka koja se provodi u okviru ove Direktive trebala provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća17, uključujući obveze pružanja odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera za usklađivanje s obvezama koje su uvedene tom Uredbom, posebno onih koje se odnose na zakonitost obrade, sigurnost aktivnosti obrade, pružanja informacija te prava ispitanika, tehničku i integriranu zaštitu podataka, vodeći računa o načelima nužnosti i proporcionalnosti. Osobni bi se podaci trebali anonimizirati kad god je to moguće. Podatke koji se u svrhu primjene ove Direktive smiju prikupljati od korisnika trebalo bi ograničiti isključivo na podatke o tome u kojoj se državi članici korisnici nalaze, a da se pritom ne omogućuje identifikacija korisnika.
__________________
__________________
17 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
17 Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
Amandman 12
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.
(10)  Komisija bi trebala ocijeniti provedbu ove Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za to ocjenjivanje. Trebalo bi osnovati savjetodavni odbor DigiTax koji će ispitati pitanja o primjeni Direktive.
(10)  Komisija bi trebala ocijeniti provedbu ove Direktive [tri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] i o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće, posebno o administrativnom opterećenju i dodatnim troškovima za poduzeća, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP-ove), učinku sustava oporezivanja predviđenog ovom Direktivom na prihode država članica, učinku na osobne podatke korisnika i učinku na unutarnje tržište u cjelini, s posebnim naglaskom na moguće narušavanje tržišnog natjecanja između poduzeća koja podliježu novim pravilima iz ove Direktive. Tim preispitivanjem trebalo bi također ispitati treba li mijenjati vrste usluga koje su obuhvaćene ovom Direktivom ili definiciju znatne digitalne prisutnosti. Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za to ocjenjivanje. Trebalo bi osnovati savjetodavni odbor DigiTax koji će ispitati pitanja o primjeni Direktive. Dnevni red toga odbora trebao bi biti javno dostupan, a prije izbora njegovih članova trebalo bi zajamčiti da oni nisu u sukobu interesa. Na sastanke tog odbora trebalo bi pozivati promatrača Europskog parlamenta.
Amandman 13
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 10.a (nova)
(10.a)  S obzirom na administrativne troškove koje podrazumijeva znatna digitalna prisutnost, trebalo bi osigurati da se MSP-ovi nenamjerno ne obuhvate područjem primjene ove Direktive. Komisija bi u okviru postupka preispitivanja trebala ispitati u kojoj mjeri ova Direktiva negativno utječe na MSP-ove.
Amandman 14
Prijedlog direktive
Uvodna izjava 12.a (nova)
(12.a)   Budući da je svrha odredbi iz ove Direktive osigurati trajno i sveobuhvatno rješenje za problem digitalnog oporezivanja, privremeno rješenje u obliku poreza na digitalne usluge, kako je predviđeno u Direktivi o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga, automatski prestaje vrijediti nakon što se počnu primjenjivati odredbe utvrđene u ovoj Direktivi.
Amandman 15
Prijedlog direktive
Članak 2. – stavak 1.
Ova Direktiva primjenjuje se na subjekte neovisno o tome jesu li za potrebe poreza na dobit rezidenti u državi članici ili u trećoj zemlji.
Ova Direktiva primjenjuje se na subjekte neovisno o njihovoj veličini i o tome jesu li za potrebe poreza na dobit rezidenti u državi članici ili u trećoj zemlji.
Amandman 19
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 6.
6.  Država članica u kojoj se upotrebljava korisnikov uređaj određuje se upućivanjem na internetski protokol (IP adresu) uređaja ili bilo kojom drugom metodom geolokacije ako je točnija.
6.  Država članica u kojoj se upotrebljava korisnikov uređaj određuje se upućivanjem na internetski protokol (IP adresu) uređaja ili bilo kojom drugom metodom geolokacije ako je točnija, no pritom se, u skladu s Uredbom (EU) 2016/679, ne smije omogućiti identifikacija korisnika. Porezna tijela država članica obavještavaju se o metodi korištenoj pri utvrđivanju lokacije korisnika.
Amandman 21
Prijedlog direktive
Članak 4. – stavak 7.a (novi)
7.a   Od poreznog obveznika zahtijeva se da poreznim tijelima otkrije sve informacije u vezi s utvrđivanjem znatne digitalne prisutnosti u skladu s ovim člankom.
Amandman 23
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 5. – točka a
(a)  prikupljanje, pohranu, obradu, analizu, razvoj i prodaju podataka na razini korisnika;
(a)  prikupljanje, pohranu, obradu, analizu, iskorištavanje, prosljeđivanje, razvoj i prodaju podataka na razini korisnika;
Amandman 25
Prijedlog direktive
Članak 5. – stavak 6.a (novi)
6.a   Države članice svojim nacionalnim poreznim upravama dodjeljuju odgovarajuće osoblje, stručno znanje i proračunska sredstva kao i resurse za osposobljavanje osoblja, kako bi mogle utvrditi dobit stalnih poslovnih jedinica i na odgovarajući način odraziti digitalne aktivnosti u pojedinoj državi članici.
Amandman 26
Prijedlog direktive
Članak 5.a (novi)
Članak 5.a
1.  Do ... [datum stupanja na snagu ove Direktive] Komisija izdaje smjernice za porezna tijela o načinu na koji će se utvrđivati, mjeriti i oporezivati znatna digitalna prisutnost i digitalne usluge. Ta pravila trebaju biti usklađena na cijelom području Unije i izdana na svim službenim jezicima Unije.
2.  Na temelju smjernica iz prvog stavka Komisija izdaje smjernice s jasnom metodologijom za postupak na temelju kojeg poduzeća mogu sama procijeniti smatraju li se njihove aktivnosti znatnom digitalnom prisutnošću i koje su to aktivnosti. Te se smjernice izdaju na svim službenim jezicima Unije i dostupne su na internetskim stranicama Komisije.
Amandman 27
Prijedlog direktive
Članak 5.b (novi)
Članak 5.b
Administrativna suradnja
Kako bi se zajamčila ujednačena primjena Direktive u Europskoj uniji, razmjena informacija u pogledu oporezivanja obvezna je i automatska, kako je predviđeno Direktivom Vijeća 2011/16/EU.
Amandman 28
Prijedlog direktive
Članak 6. – naslov
Preispitivanje
Izvješće o provedbi i preispitivanje provedbe
Amandman 29
Prijedlog direktive
Članak 6. – stavak 1.
1.  Komisija ocjenjuje provedbu ove Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvješćuje Vijeće.
1.  Komisija ocjenjuje provedbu ove Direktive [tri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] i o tome izvješćuje Europski parlament i Vijeće. U tom bi izvješću poseban naglasak trebalo staviti na administrativno opterećenje i dodatne troškove za poduzeća, a posebno za MSP-ove, učinak sustava oporezivanja predviđenog ovom Direktivom na prihode država članica, učinak na osobne podatke korisnika i učinak na unutarnje tržište u cjelini, uz posebnu pozornost na moguće narušavanje tržišnog natjecanja između poduzeća koja podliježu novim pravilima iz ove Direktive. Tim preispitivanjem također će se ispitati treba li mijenjati vrste usluga koje su obuhvaćene ovom Direktivom ili definiciju znatne digitalne prisutnosti.
Amandman 30
Prijedlog direktive
Članak 6.a (novi)
Članak 6.a
Izvršavanje delegiranja ovlasti
1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima ovim člankom.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od [datuma stupanja na snagu ove Direktive].
3.  Delegiranje ovlasti Vijeće može opozvati u bilo kojem trenutku. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.  Čim donese delegirani akt, Komisija obavješćuje Vijeće.
5.  Doneseni delegirani akt stupa na snagu samo ako Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako je prije isteka tog roka Vijeće obavijestilo Komisiju da neće podnijeti prigovor. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Vijeća.
Amandman 31
Prijedlog direktive
Članak 6.b (novi)
Članak 6.b
Žalba
Poduzeća, kako iz Unije tako i izvan nje, mogu u skladu s nacionalnim pravom podnijeti žalbu na odluku da se usluge koje pružaju smatraju digitalnim uslugama.
Amandman 32
Prijedlog direktive
Članak 6.c (novi)
Članak 6.c
Obavješćivanje Europskog parlamenta
Komisija obavješćuje Europski parlament o donošenju delegiranih akata, o bilo kojem prigovoru u vezi s njima i o opozivu delegiranja ovlasti od strane Vijeća.
Amandman 33
Prijedlog direktive
Članak 6.d (novi)
Članak 6.d
Mandat Europskoj komisiji za pregovore o poreznim sporazumima s trećim zemljama
Države članice Komisiji delegiraju ovlast da u njihovo ime vodi pregovore o reviziji ili usvajanju poreznih sporazuma s trećim zemljama u skladu s pravilima iz ove Direktive, posebno u pogledu uključivanja definicije znatne digitalne prisutnosti u porezne svrhe.
Amandman 34
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 2.
2.  Odbor DigiTax sastoji se od predstavnika država članica i Komisije. Predsjednik Odbora je predstavnik Komisije. Usluge tajništva Odboru osigurava Komisija.
2.  Odbor DigiTax sastoji se od predstavnika država članica i Komisije te promatrača iz Europskog parlamenta. Predsjednik Odbora je predstavnik Komisije. Usluge tajništva Odboru osigurava Komisija. Dnevni red odbora objavljuje se, a za sve koji sudjeluju u njegovu radu prije njihova odabira potvrđuje se da nisu u sukobu interesa. Dionici, uključujući socijalne partnere, na predmetnim sastancima smiju sudjelovati kao promatrači.
Amandman 35
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 4.
4.  Odbor DigiTax ispituje pitanja o primjeni ove Direktive, koje je postavio predsjednik Odbora, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev predstavnika države članice, i obavješćuje Komisiju o svojim zaključcima.
4.  Odbor DigiTax ispituje pitanja o primjeni ove Direktive, koje je postavio predsjednik Odbora, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev Europskog parlamenta ili predstavnika države članice, i obavješćuje Komisiju o svojim zaključcima.
Amandman 36
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 4. – podstavak 1.a (novi)
Odbor DigiTax sastavlja godišnje izvješće o svojim aktivnostima i otkrićima te ga prosljeđuje Parlamentu, Vijeću i Komisiji.
Amandman 37
Prijedlog direktive
Članak 7. – stavak 4.a (novi)
4.a  Odbor DigiTax provjerava i nadzire provode li poduzeća ovu Direktivu na ispravan način. Odbor može prikupljati podatke od nacionalnih poreznih tijela i koristiti ih kako bi provjerio provode li se pravila o znatnoj digitalnoj prisutnosti ispravno i kako bi ispunio ulogu tijela koje olakšava suradnju između nacionalnih poreznih tijela kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri uklonila mogućnost dvostrukog oporezivanja i dvostrukog neoporezivanja.
Amandman 38
Prijedlog direktive
Članak 8. – stavak 1.
Podaci koji se mogu prikupiti od korisnika u svrhu primjene ove Direktive ograničavaju se na navođenje podataka o tome u kojoj se državi članici korisnici nalaze, a da se pritom ne omogućuje identifikacija korisnika.
Podaci koji se mogu prikupiti od korisnika u svrhu primjene ove Direktive ograničavaju se na navođenje podataka o tome u kojoj se državi članici korisnici nalaze, a da se pritom ne omogućuje identifikacija korisnika. Svaka obrada osobnih podataka koja se provodi u svrhu primjene ove Direktive u potpunosti je sukladna s Uredbom (EU) 2016/679.
Amandman 39
Prijedlog direktive
Članak 9.a (novi)
Članak 9.a
Povezanost s porezom na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi
Početkom primjene ove Direktive automatski prestaje važiti Direktiva Vijeća o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga.

Iran, posebno slučaj Nasrin Sotoudeh
PDF 128kWORD 52k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. o Iranu, posebno o slučaju Nasrin Sotoudeh (2018/2967(RSP))
P8_TA(2018)0525RC-B8-0562/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Iranu,

–  uzimajući u obzir izjavu od 29. studenoga 2018. koju su podnijeli posebni izvjestitelj za položaj boraca za ljudska prava, posebni izvjestitelj za neovisnost sudaca i odvjetnika, predsjednik i izvjestitelj radne skupine za samovoljno oduzimanje slobode, predsjednik radne skupine za pitanje diskriminacije žena u zakonodavstvu i u praksi te posebnog izvjestitelja o stanju ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu,

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o smrtnoj kazni, mučenju i drugom okrutnom postupanju, slobodi izražavanja na internetu i izvan njega te o braniteljima ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir izvješće od 27. rujna 2018. posebnog izvjestitelja o stanju ljudskih prava u Islamskoj Republici Iranu;

–  uzimajući u obzir činjenicu da je 2012. Nasrin Sotoudeh primila Nagradu Saharov za slobodu mišljenja i izražavanja,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima iz 1966. te Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966., čija je stranka i Iran,

–  uzimajući u obzir Povelju o građanskim pravima iranskog predsjednika,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da je Nasrin Sotoudeh, istaknuta iranska odvjetnica u području ljudskih prava, 13. lipnja 2018. uhićena nakon što je zastupala ženu kojoj je prijetila zatvorska kazna zbog toga što je skidanjem hidžaba u javnosti mirno prosvjedovala protiv iranskog zakona o njegovu obveznom nošenju; budući da se Nasrin Sotoudeh otada nalazi u ženskom odjelu zatvora Evin te da je 26. studenoga 2018. započela sa svojim trećim štrajkom glađu kojime prosvjeduje protiv činjenice da iranske vlasti odbijaju pružiti bolničko liječenje Farhadu Meysamiju;

B.  budući da je Nasrin Sotoudeh obaviještena da je zatvorena zbog petogodišnje zatvorske kazne koju joj je sudac Revolucionarnog suda izrekao 2015. u njezinoj odsutnosti; budući da je optužena za „prikrivenu špijunažu”;

C.  budući da je Nasrin Sotoudeh 2012. u odsutnosti primila Nagradu Saharov za slobodu mišljenja za svoj rad i predanost ljudskim pravima; budući da je Nasrin Sotoudeh vodila dugu i neumornu kampanju za ljudska prava u Iranu, zbog čega je već provela nekoliko godina u zatvoru; budući da njezin progon i optužbe protiv nje pokazuju u kojoj mjeri iransko pravosuđe kriminalizira aktivizam u području ljudskih prava;

D.  budući da je Nasrin Sotoudeh u nekoliko navrata javno govorila o nedostacima u provedbi vladavine prava u Iranu kao i o manjkavostima njegova pravosuđa; budući da je uhićenje Nasrin Sotoudeh dio intenzivne represije koja se provodi protiv boraca za prava žena u Iranu; budući da su borci za ljudska prava koji se aktivno zalažu za osnaživanje žena i povećanje njihovih prava izloženi uznemiravanju, proizvoljnim uhićenjima i pritvaranjima te se krše njihova prava na pravedno suđenje i pravični postupak;

E.  budući da je u rujnu 2018. Reza Khandan, muž Nasrin Sotoudeh, uhićen zbog mirnog prosvjedovanja za njezino oslobođenje, te je, među ostalim, optužen za „širenje propagande protiv sustava” i „poticanje prakse pojavljivanja u javnosti bez vela”;

F.  budući da je u Iranu došlo do porasta prosvjeda civilnog društva protiv siromaštva, inflacije, korupcije i političke autoritarnosti, koje su iranske vlasti dočekale s oštrom represijom; budući da je iranska obavještajna služba povećala svoju represiju protiv zaposlenika civilnog društva i boraca za ljudska prava, odvjetnika, ekoloških aktivista, boraca za prava žena, studenata, učitelja, vozača kamiona i miroljubivih aktivista; budući da su iranske vlasti 2018. povećale svoju represiju nad onima koji žele mirno uživati prava na slobodu izražavanja, udruživanja i mirnog okupljanja te su zatvorile stotine ljudi na temelju općenitih i nejasno sročenih optužbi povezanih s nacionalnom sigurnosti;

G.  budući da su stručnjaci UN-a za ljudska prava pozvali Iran da zajamči prava boraca za ljudska prava i odvjetnika koji su zatvoreni zbog javnog podupiranja prosvjeda protiv obveznog nošenja hidžaba u Iranu;

H.  budući da je posebni izvjestitelj o stanju ljudskih prava u Iranu ponovio ozbiljne razloge za zabrinutost koje su u pogledu kontinuiranih pogubljenja maloljetnih prijestupnika u Iranu prethodno izrazili glavni tajnik Ujedinjenih naroda, visoka povjerenica UN-a za ljudska prava, kao i njezin prethodnik;

I.  budući da su u izvješćima posebnog izvjestitelja o stanju ljudskih prava u Iranu i glavnog tajnika Ujedinjenih naroda opisane teške povrede prava vjerskih i etničkih manjina u Iranu, među ostalim optužbe za diskriminaciju protiv vjerskih manjina, uključujući kršćane i bahaiste;

J.  budući da iranski sudovi ne jamče pravični postupak i pošteno suđenje, uskraćuju pristup pravnom zastupanju, osobito tijekom razdoblja istraživanja, te ne dopuštaju konzularne posjete, kao ni posjete UN-a ili humanitarnih organizacija; budući da se presude iranskog pravosuđa često temelje na nejasnim ili nekonkretnim optužbama povezanima s nacionalnom sigurnošću i špijunažom;

K.  budući da postoje brojni navodi o neljudskim i ponižavajućim uvjetima u zatvorima te o manjku odgovarajućeg pristupa liječničkoj skrbi u pritvoru u cilju zastrašivanja, kažnjavanja ili iznuđivanja priznanja od pritvorenika, čime se krše Standardna minimalna pravila UN-a za postupanje sa zatvorenicima;

L.  budući da je 12. travnja 2018. Vijeće do 13. travnja 2019. produljilo svoje restriktivne mjere koje su odgovor na ozbiljne povrede ljudskih prava u Iranu, uključujući zamrzavanje imovine i zabranu izdavanja viza za pojedince i subjekte odgovorne za teške povrede ljudskih prava, kao i zabranu izvoza u Iran opreme koja bi se mogla koristiti za internu represiju i opreme za praćenje telekomunikacija;

M.  budući da su 26. studenoga 2018. u Bruxellesu EU i Iran održali četvrti sastanak u okviru političkog dijaloga na visokoj razini; budući da su rasprave o ljudskim pravima održane kao sastavni dio političkog dijaloga EU-a i Irana te kao nastavak redovitih razmjena održanih u studenom 2017. i veljači 2016.;

N.  budući da bi stvarna provedba Povelje o građanskim pravima bila korak prema poboljšanju građanskih prava iranskog naroda;

1.  poziva vladu Irana da smjesta i bezuvjetno oslobodi Nasrin Sotoudeh; pohvaljuje Nasrin Sotoudeh zbog njezine hrabrosti i predanosti; poziva iranski pravosudni sustav da poštuje pravični postupak i da razotkri informacije o optužbama protiv Nasrin Sotoudeh;

2.  poziva iranske vlasti da se pobrinu da se prema Nasrin Sotoudeh u pritvoru postupa u skladu sa Skupom načela za zaštitu svih osoba u bilo kojem obliku pritvora ili zatvora, koji je usvojen Rezolucijom 43/173 Opće skupštine UN-a od 9. prosinca 1988.; ističe da iranske vlasti moraju zajamčiti sigurnost i dobrobit svih pritvorenika, među ostalim pružanjem odgovarajuće liječničke skrbi; poziva iranske vlasti da istraže sve navode o lošem postupanju u pritvoru te da počinitelje privedu pravdi; osuđuje sustavno mučenje koje se odvija u iranskim zatvorima te poziva na to da se smjesta ukinu svi oblici mučenja i lošeg postupanja prema svim zatvorenicima; poziva Iran da i zakonodavstvom i u praksi osigura da nitko ne bude podvrgnut mučenju i drugim oblicima okrutnog, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja;

3.  poziva vladu Irana da poštuje ljudska prava i temeljne slobode, među ostalim slobodu mišljenja i izražavanja; poziva na oslobođenje svih osoba pritvorenih zbog miroljubivog uživanja prava na slobodu okupljanja, mišljenja i izražavanja, uključujući Rezu Khandana, kao i druge borce za ljudska prava, ekološke aktiviste, sindikaliste, borce za prava žena i zatvorenike savjesti; poziva iranske vlasti da u potpunosti poštuju univerzalna ljudska prava svih osoba, posebno pravo na slobodu izražavanja na internetu i izvan njega; poziva iranske vlasti da poštuju i štite pravo na mirno okupljanje te da ne pribjegavaju nasilju u rastjerivanju okupljanja koja nisu mirna;

4.  izražava slaganje i solidarnost s kampanjom protiv obveznih pravila odijevanja u zemlji; osuđuje pritvaranje žena koje su u okviru kampanje skinule pokrov s glave te poziva na to da ih se smjesta i bezuvjetno oslobodi;

5.  izražava solidarnost s Irancima koji prosvjeduju kako bi poboljšali svoje socijalno i gospodarsko stanje te se bore za socijalna i gospodarska prava;

6.  izražava duboku zabrinutost zbog uhićenja dvojnih državljana EU-a i Irana pri ulasku u Iran; ističe da ta uhićenja onemogućuju prilike za kontakt među narodima te poziva iranske vlasti da svim Irancima omoguće sigurno putovanje u zemlju u kojoj su rođeni;

7.  poziva iranske vlasti da osiguraju pravo svih optuženika na pravnog zastupnika po njihovu izboru u svim sudskim predmetima bez nepotrebnih ograničenja, kao i na pošteno suđenje, u skladu s međunarodnim obvezama Irana u skladu s Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima; poziva iransku vladu da osigura pravo na pravični postupak svim građanima pritvorenima u Iranu te da im omogući pošteno suđenje;

8.  poziva iranske vlasti da zajamče vjersku slobodu u skladu s ustavom Irana i njegovim međunarodnim obvezama te da prekinu diskriminaciju protiv vjerskih manjina i nevjernika; osuđuje sustavan progon bahaističke manjine; poziva, nadalje, iranske vlasti da se pobrinu da sve osobe s prebivalištem u zemlji imaju jednaku zaštitu pred zakonom, neovisno o etničnosti, vjeri ili uvjerenju;

9.  poziva iranske vlasti da u svim okolnostima zajamče da svi borci za ljudska prava u Iranu mogu provoditi svoje legitimne aktivnosti povezane s ljudskim pravima bez straha od odmazde i bez ikakvih restrikcija, uključujući oduzimanje slobode, zastrašivanje i sudsko uznemiravanje; poziva iranske vlasti da prestanu sa zastrašivanjem i odmazdom protiv boraca za ljudska prava, među ostalim zbog komunikacije s dužnosnicima EU-a i UN-a i nezavisnim organizacijama ljudskih prava;

10.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i Komisiju da poduzmu više napora u pružanju potpore laureatima Nagrade Saharov kojima prijeti opasnost, među kojima su i Nasrin Sotoudeh i druge osobe uhićene, osuđene ili kojima prijete smrtna kazna ili očigledno nepošteno suđenje u trećim zemljama;

11.  poziva države članice EU-a s diplomatskim misijama na terenu da u potpunosti provode Smjernice EU-a o borcima za ljudska prava te da pruže svu odgovarajuću potporu Nasrin Sotoudeh i drugim borcima za ljudska prava, uključujući zatvorske posjete, nadziranje suđenja i pružanje pravne ili bilo kakve druge pomoći koja im je potrebna;

12.  snažno osuđuje smrtnu kaznu, uključujući njezino korištenje protiv maloljetnih prijestupnika te poziva iranske vlasti da hitno uvedu moratorij na smrtnu kaznu kao korak prema njezinu ukidanju; prima na znanje izmjene zakona o trgovini drogom, kojima bi se trebalo smanjiti korištenje smrtne kazne;

13.  ponovno poziva Iran da više sudjeluje u međunarodnim mehanizmima za ljudska prava tako da surađuje s posebnim izvjestiteljima i posebnim mehanizmima, među ostalim odobravanjem zahtjeva za pristup zemlji nositeljima mandata; ističe potrebu za užom suradnjom s Vijećem za ljudska prava;

14.  poziva EU, uključujući potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, i države članice da tijekom javnih i privatnih bilateralnih i multilateralnih susreta s iranskim vlastima sustavno otvaraju pitanja ljudskih prava, uključujući položaj političkih zatvorenika i boraca za ljudska prava te slobodu izražavanja i udruživanja, kao temeljni preduvjet za dodatni napredak u gospodarskim i političkim odnosima; izražava potporu raspravama o ljudskim pravima; međutim, naglašava potrebu za formalnim dijalogom o ljudskim pravima između EU-a i Irana koji se temelji na univerzalnim ljudskim pravima;

15.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku, vladama i parlamentima država članica, glavnom tajniku Ujedinjenih naroda i vladi i parlamentu Irana.


Egipat, posebno položaj boraca za ljudska prava
PDF 140kWORD 58k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. o Egiptu te posebice o položaju boraca za ljudska prava (2018/2968(RSP))
P8_TA(2018)0526RC-B8-0568/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Egiptu, osobito rezoluciju od 8. veljače 2018. o smaknućima u Egiptu(1), od 10. ožujka 2016. o Egiptu, posebno slučaju Giulija Regenija(2), onu od 17. prosinca 2015. o Ibrahimu Halawiju, kojemu prijeti smrtna kazna(3) i onu od 15. siječnja 2015. o situaciji u Egiptu(4),

–  uzimajući u obzir smjernice EU-a o smrtnoj kazni, mučenju, slobodi izražavanja i o braniteljima ljudskih prava,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća EU-a za vanjske poslove o Egiptu iz kolovoza 2013. i veljače 2014.,

–  uzimajući u obzir Sporazum o pridruživanju između EU-a i Egipta iz 2001. koji je stupio na snagu 2004. i koji je osnažen Akcijskim planom iz 2007. godine, uzimajući u obzir i Prioritete partnerstva između EU-a i Egipta u razdoblju 2017. – 2020., donesene 25. srpnja 2017. i zajedničku izjavu nakon Vijeća za pridruživanje EU-a i Egipta i zajedničku izjavu nakon 5. sjednice pododbora EU-a i Egipta o političkim pitanjima, ljudskim pravima i demokraciji u siječnju 2018.,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Federice Mogherini, potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, i glavnog tajnika Vijeća Europe, od 10. listopada 2017. o Europskom i Svjetskom danu borbe protiv smrtne kazne i izjavu glasnogovornice ESVD-a od 2. studenoga 2018. o napadu na koptske kršćanske hodočasnike u Egiptu,

–  uzimajući u obzir zajedničku izjavu Nilsa Melzera, posebnog izvjestitelja za mučenje i druge oblike okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja od 26. siječnja 2018. u kojoj poziva egipatska tijela da zaustave predstojeća smaknuća te izjavu Leilani Farha, posebne izvjestiteljice UN-a za odgovarajući smještaj, Michela Forsta, posebnog izvjestitelja UN-a od 4. prosinca 2018. o položaju boraca za ljudska prava i izjavu visoke povjerenice UN-a za ljudska prava Michelle Bachelet od 9. rujna 2018. u kojoj osuđuju smrtne kazne koje su masovno izrečene za 75 osoba,

–  uzimajući u obzir Ustav Egipta, posebno članke 52. o slobodi mišljenja i izražavanja, 73. o slobodi okupljanja i 93. o obvezujućem karakteru međunarodnog prava o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Protokol 6 i Protokol 13 uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Afrička načela i smjernice o pravu na pravično suđenje i pravnu pomoć, kojima se zabranjuju vojna suđenja civilima u svim okolnostima,

–  uzimajući u obzir novi Strateški okvir i Akcijski plan EU-a za ljudska prava kojemu je cilj da zaštita i praćenje stanja ljudskih prava budu u središtu svih politika EU-a,

–  uzimajući u obzir Konvenciju protiv mučenja i drugog okrutnog, neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, Konvenciju o pravima djeteta i Arapsku povelju o ljudskim pravima, koje je Egipat ratificirao,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, čiji je potpisnik Egipat, a posebno njegov članak 14. i 18. te drugi fakultativni protokol o smrtnoj kazni,

–  uzimajući u obzir odluku talijanskog donjeg doma, Zastupničkog doma, o obustavi odnosa s egipatskim parlamentom zbog izostanka napretka u istrazi o smrti talijanskog studenta Giulija Regenija,

–  uzimajući u obzir utjecaj na ljudska prava, na nacionalnoj i na regionalnoj razini, koji su imale sankcije koje su Kataru uvele Saudijska Arabija, Egipat, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati u lipnju 2017. te izvješće o utjecaju zaljevske krize na ljudska prava koje je objavio Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava u prosincu 2017.,

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4 Poslovnika,

A.  budući da je egipatska vlada pojačala represivno djelovanje protiv organizacija civilnog društva, boraca za ljudska prava, mirnih aktivista, odvjetnika, blogera, novinara, boraca za radnička prava i sindikalista, među ostalim uhićenjem i nestajanjem nekoliko njih te sve češće korištenjem protuterorizma i izvanrednog stanja; budući da je od kraja listopada 2018. najmanje 40 boraca za ljudska prava, odvjetnika i političkih aktivista uhićeno, od kojih su neki prisilno nestali; budući da se žene koje se bore za ljudska prava i aktivisti koji se bore za prava pripadnika LGBTQI zajednice u Egiptu i dalje suočavaju s raznim oblicima uznemiravanja koje provodi država, posebice u obliku klevetničkih kampanja i sudskog progona;

B.  budući da se odvjetnik za ljudska prava Ezzat Ghoneim, predsjednik Egipatske koordinacije za prava i slobodu nalazi u istražnom pritvoru od ožujka 2018. i da je optužen za „terorizam ljudskim pravima”; budući da se ne zna gdje se nalazi otkad je sud 4. rujna 2018. naložio njegovo puštanje; budući da je odvjetnik za ljudska prava Ibrahim Metwally Hegazy, suosnivač Lige obitelji nestalih, podvrgnut prisilnom nestanku i mučen, nakon čega je naloženo njegovo proizvoljno pretvaranje, te je i dalje u samici; budući da je centar El Nadeem prisilno zatvoren 2017. godine;

C.  budući da je borkinji za ljudska prava Amal Fathy izrečena dvogodišnja zatvorska kazna u rujnu 2018., na temelju optužbi „širenja lažnih vijesti” s namjerom nanošenja štete egipatskoj državi i „nedoličnog ponašanja u javnosti” zbog objave video isječka na društvenim medijima u kojem se kritizira neuspjeh vlade u suzbijanju seksualnog nasilja; budući da je gđa Fathy u istražnom pritvoru za vrijeme istrage još jednog niza optužbi povezanih s optužbama povezanima s nacionalnom sigurnošću;

D.  budući da se Ola al-Qaradawi, katarska državljanka, i njezin muž Hosam Khalaf, egipatski državljanin, nalaze u pritvoru u groznim uvjetima u Egiptu od 30. lipnja 2017., a da protiv nijednog od njih nije izrečena optužnica; budući da je Radna skupina UN-a o samovoljnom oduzimanju slobode u lipnju 2018. ustanovila da su podvrgnuti okrutnom, neljudskom ili ponižavajućem postupanju koje se može protumačiti kao mučenje, proglasila njihov pritvor proizvoljnim i pozvala egipatsku vladu da ih pusti na slobodu;

E.  budući da je 2. veljače 2016. tijelo Giulija Regenija, koji je nestao u Kairu 25. siječnja, pronađeno sa znakovima groznog mučenja i nasilne smrti; budući da egipatska tijela još uvijek nisu otkrila istinu u pogledu njegove smrti i nisu privela počinitelje pravdi; budući da je Egipat ponovno odbio zahtjev ureda talijanskog tužitelja da otkrije počinitelje umiješane u nestanak i smrt Regenija;

F.  budući da su Reporteri bez granica zabilježili barem 38 medijskih djelatnika koji se trenutačno nalaze u pritvoru u Egiptu zbog svojeg rada kao posljedica političkog progona i nakon višestrukih kršenja pravila pravičnog postupka; budući da su strani medijski djelatnici isto tako bili cilj takvih radnji i da je nekolika dopisnika međunarodnih medija deportirano ili im je zabranjen ulazak u Egipat; budući da je fotoreporter Mahmoud „Shawkan” Abu Zeid dobio kaznu u trajanju od pet godina u masovnom suđenju zbog svojih legitimnih profesionalnih aktivnosti i da još uvijek odslužuje šestomjesečnu kaznu jer nije platio vrlo visoku novčanu kaznu; budući da je Ismail al-Iskandarani, istaknuti novinar i jedan od rijetkih novinara koji izvještava o kršenjima ljudskih prava na Sinajskom poluotoku, pritvoren u studenom 2015. i da mu je vojni sud u svibnju 2018. izrekao desetogodišnju zatvorsku kaznu;

G.  budući da je u srpnju 2018. donesen novi zakon o medijima kojim se proširuje definicija tiska kako bi se obuhvatili svi računi društvenih medija s više od 5000 sljedbenika, tako da ti računi mogu biti predmet kaznenog progona zbog objavljivanja „lažnih vijesti” ili bilo čega što bi se moglo smatrati poticanjem na kršenje zakona; budući da je poštovanje građanskih sloboda, uključujući slobodu izražavanja i slobodu medija, ključan dio temelja demokratskog društva te bi novinari trebali moći slobodno obavljati svoje zanimanje bez straha od progona ili zatvora;

H.  budući da poduzeća sa sjedištem u nekoliko država članica i dalje Egiptu isporučuju tehnologiju za nadzor te tako olakšavaju hakiranje i upotrebu zloćudnih softvera, kao i ostale oblike napada na borce za ljudska prava i aktiviste civilnog društva na društvenim medijima; budući da je to dovelo do zatiranja slobode izražavanja na internetu;

I.  budući da je Egipat prošle godine pokrenuo pravnu bitku protiv nevladinih organizacija uz pomoć zakona kojim se traži da njihovo domaće ili inozemno financiranje odobravaju službe državne sigurnosti, čime se praktički te organizacije zabranjuju; budući da je 15. studenog 2018. predsjednik al-Sisi pozvao na reviziju Zakona o nevladinim organizacijama kako bi taj Zakon postao „uravnoteženiji” te je Parlament zadužio da ga revidira; budući da je ponovno suđenje 16 optuženika iz „slučaja inozemnog financiranja” 173/2011 predviđeno za 20. prosinca 2018. i da se optuženici suočavaju s optužbama za osnivanje i rad podružnica međunarodnih organizacija bez dozvole vlade;

J.  budući da je u Egiptu izvanredno stanje koje je na snazi od travnja 2017. i produljeno je za tri mjeseca počevši od 21. listopada 2018.; budući da je prema državnim medijima izvanredno stanje uvedeno kako bi se pomoglo u borbi protiv „opasnosti i financiranja terorizma”; budući da su predsjedniku i svima koji djeluju u njegovo ime dodijeljene ovlasti da u trajanju tog tromjesečnog razdoblja civile upućuje pred izvanredne sudove za državnu sigurnost; budući da je Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava Michelin Bachelet kritizirala pokušaje da se uvede imunitet od progona za zločine koje su navodno počinili pripadnici snaga sigurnosti, čime se ugrožava vjera egipatskog naroda u sposobnost vlade da svima omogući pravdu;

K.  budući da se u Zakonu o borbi protiv terorizma iz 2015. koristi široka definicija terorizma koja uključuje „kršenje javnog reda, ugrožavanje sigurnosti, interesa ili sigurnosti društva, ometanje propisa Ustava i zakona ili nanošenje štete nacionalnom jedinstvu, socijalnom miru ili nacionalnoj sigurnosti”, čime se omogućuje da miroljubivi neistomišljenici, prodemokratski aktivisti i branitelji ljudskih prava budu označeni kao teroristi i osuđeni na smrtnu kaznu;

L.  budući da su pod vladavinom predsjednika al-Sisija egipatski sudovi preporučili najmanje 2443 nepravomoćne smrtne kazne, koje su se među ostalim odnosile na najmanje 12 djece, te da su potvrdili najmanje 1451 smrtnu kaznu; budući da je najmanje 926 smrtnih kazni rezultat masovnih suđenja za 15 osoba ili više njih istodobno; budući da je u istom razdoblju Egipat izvršio najmanje 144 pogubljenja; budući da se smrtna kazna, posebno u masovnim suđenjima, često primjenjuje protiv osoba koje ostvaruju svoja temeljna prava, uključujući slobodu okupljanja;

M.  budući da je u kolovozu sud u Egiptu potvrdio kazne za više od 739 osoba u vezi s prosvjedima koji su se održali na trgu Raba nakon državnog udara 2013.; budući da je sud ratificirao 75 smrtnih kazni i potvrdio kazne zatvora još za 47 osoba; budući da su tijekom suđenja prijavljene brojne nepravilnosti te da je Visoka povjerenica UN-a za ljudska prava to opisala kao ozbiljan pravni propust;

N.  budući da je krajem studenog Egipat najavio uspostavu „Visokog stalnog povjerenstva za ljudska prava”, navodno radi „odgovora na tvrdnje” o stanju ljudskih prava u Egiptu i „formuliranja jedinstvene egipatske vizije”; budući da su glavni članovi tog povjerenstva predstavnici ministarstava vanjskih i unutarnjih poslova, vojske i obavještajnih službi;

O.  budući da je unatoč tome što se u Ustavu koptska kultura priznaje kao jedan od „stupova” zemlje, od 2011. godine poraslo nasilje nad Egipćanima koptskog podrijetla te njihova diskriminacija, a oni čine većinu od devet milijuna egipatskih kršćana; budući da koptski kršćani koji čine oko 10 % pretežno muslimanskog stanovništva Egipta najviše trpe zbog sektaškog nasilja; budući da je u napadu koji su 2. studenog 2018. islamski militanti izveli na autobus s koptskim kršćanskim hodočasnicima u Miniji ubijeno sedam i ranjeno 19 osoba, što pokazuje sigurnosne izazove s kojima se Egipat suočava;

P.  budući da se Vijeće za pridruživanje EU-a i Egipta treba sastati 20. prosinca 2018.; budući da je prije sjednice Vijeća za pridruživanje predviđeno službeno putovanje Pododbora Europskog parlamenta za ljudska prava u Egipat; budući da Egipat nije službeno uputio poziv tom izaslanstvu;

Q.  budući da je od revolucije iz 2011. Egipat prošao više teških razdoblja te da mu međunarodna zajednica daje podršku kako bi se riješili gospodarski, politički i sigurnosni problemi; budući da u Egiptu postoje ozbiljni sigurnosni izazovi, posebno na Sinajskom poluotoku, gdje su terorističke skupine izvodile napade na sigurnosne snage; budući da se u Egiptu dogodilo više razornih terorističkih napada;

R.  budući da se novi Prioriteti partnerstva između EU-a i Egipta u razdoblju 2017. – 2020., doneseni u srpnju 2017. vode zajedničkim snažnim zalaganjem za univerzalne vrijednosti demokracije, vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava, te predstavljaju obnovljeni okvir za politički angažman i pojačanu suradnju, među ostalim u područjima sigurnosti, pravosudne reforme i borbe protiv terorizma, na temelju poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda; budući da je Pododbor za politička pitanja, ljudska prava i demokraciju Sporazuma o pridruživanju između Egipta i Europske unije održao svoj peti sastanak u Kairu 10. i 11. siječnja 2018. te je raspravljao o suradnji u području ljudskih prava, demokracije i vladavine prava; budući da je šesti sastanak Odbora za pridruživanje Egipta i EU-a održan 8. studenog 2018.;

S.  budući da je EU prvi gospodarski partner Egipta i njegov glavni izvor stranih ulaganja; budući da bilateralna pomoć EU-a Egiptu u okviru Europskog instrumenta za susjedstvo za razdoblje 2017. – 2020. iznosi oko 500 milijuna EUR; budući da je 21. kolovoza 2013. Vijeće za vanjske poslove EU-a Visoku predstavnicu zadužilo za reviziju pomoći koju EU pruža Egiptu; budući da je Vijeće odlučilo da će se suradnja EU-a s Egiptom prilagoditi u skladu s razvojem događaja na terenu;

T.  budući da je tijekom cijelog razdoblja predsjedničkih izbora 2018. nije postojala mogućnost za mirnu političku oporbu te da je egipatskim biračima bilo masivno uskraćeno pravo na političko sudjelovanje;

U.  budući da se u zaključcima Vijeća za vanjske poslove od 21. kolovoza 2013. navodi da su se „države članice složile i o obustavi dozvola za izvoz opreme u Egipat koja bi se mogla upotrijebiti za unutarnju represiju, o ponovnom ocjenjivanju dozvola za izvoz oružja, koje su obuhvaćene Zajedničkim stajalištem 2008/944/ZVSP te o preispitivanju svoje pomoći Egiptu namijenjene sigurnosnom sektoruˮ; budući da je Vijeće za vanjske poslove u veljači 2014. ponovilo te zaključke; budući da je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica u pisanom odgovoru od 27. listopada 2015. potvrdila da ti zaključci predstavljaju „političku obvezu da se Egiptu ne pruža nikakva vojna pomoć”;

1.  snažno osuđuje kontinuirana ograničavanja temeljnih demokratskih prava, osobito slobode izražavanja, na internetu i izvan njega, slobode udruživanja i okupljanja, političkog pluralizma i vladavine prava u Egiptu; poziva da se okončaju sva nasilna djelovanja, poticanje na nasilje, govor mržnje, zlostavljanje, zastrašivanje, prisilni nestanci i cenzura usmjereni protiv boraca za ljudska prava, odvjetnika, prosvjednika, novinara, autora blogova, sindikalista, studenata, boraca za prava žena, pripadnika zajednice LGBTI, organizacija civilnog društva, političkih protivnika i manjina, uključujući Nubijce, a koje provode državne vlasti, snage i službe sigurnosti te ostale skupine u Egiptu; osuđuje prekomjernu uporabu sile protiv prosvjednika; poziva na neovisnu i transparentnu istragu svih slučajeva kršenja ljudskih prava i na to da se počinitelji privedu pravdi;

2.  poziva egipatsku vladu da smjesta i bezuvjetno oslobodi branitelje ljudskih prava Ahmada Amashu, Hanan Badr el-Din, Amal Fathy, Ezzata Ghoneima, Hodu Abdelmoneim, Ibrahima Metwallyja Hegazyja i Azzouza Mahgouba te medijske djelatnike Mahmouda „Shawkana” Abu Zeida, Hishama Gaafara, Mohammeda „Oxygena” Ibraima, Ismaila Iskandaranija, Adela Sabrija, Ahmeda Tareka Ibrahima Ziadu, Alau Abdelfattaha, Shadyja Abu Zaida, Mostafu al-Aasara, Hassana al-Bannaanda i Moataza Wadnana i svih ostalih pritvorenih isključivo zbog mirnog korištenja slobode izražavanja, čime se krši egipatski ustav i međunarodne obveze; poziva Egipat da im do njihova puštanja na slobodu omogući potpuni pristup obiteljima, odvjetnicima po njihovu izboru i odgovarajućoj zdravstvenoj skrbi te da provede vjerodostojne istrage navoda o zlostavljanju ili mučenju; poziva EU da u potpunosti provede svoje kontrole izvoza u odnosu na Egipat s obzirom na robu koja bi se mogla koristiti za mučenje ili izvršenje smrtne kazne;

3.  podsjeća egipatsku vladu da dugotrajno blagostanje Egipta i njegova naroda ide ukorak sa zaštitom univerzalnih ljudskih prava i uspostavljanjem odnosno utemeljenjem demokratskih i transparentnih institucija koje se zalažu za zaštitu temeljnih prava građana; stoga poziva egipatske vlasti da u potpunosti provedu načela međunarodnih konvencija čiji je Egipat potpisnik;

4.  poziva egipatske vlasti da odbace sve postojeće neutemeljene kaznene istrage protiv nevladinih organizacija, što se odnosi i na „slučaj stranog financiranja”, te da ukinu drakonski zakon o nevladinim organizacijama; potiče njegovu zamjenu novim zakonodavnim okvirom, koji je izrađen u okviru istinskog savjetovanja s organizacijama civilnog društva te u skladu s domaćim i međunarodnim obvezama zaštite slobode udruživanja;

5.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog masovnih suđenja na egipatskim sudovima i zbog velikog broja izrečenih smrtnih kazni i dugotrajnih zatvorskih kazni; poziva egipatske sudske vlasti da prestanu primjenjivati smrtnu kaznu na pojedince, uključujući i osobe mlađe od 18 godina u trenutku počinjenja navodnog kaznenog djela, te da poštuju Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, čiji je Egipat potpisnik, a posebno njegov članak 14. o pravu na pošteno i pravovremeno suđenje na temelju jasnih optužbi i jamčenju poštovanja prava optuženika;

6.  ponavlja svoj poziv Egiptu da potpiše i ratificira Drugi fakultativni protokol uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima čiji je cilj ukidanje smrtne kazne te Međunarodnu konvenciju UN-a o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka; potiče egipatsku vladu da uputi otvoreni poziv relevantnim posebnim izvjestiteljima UN-a da posjete zemlju;

7.  poziva egipatski Parlament da preispita egipatski kazneni zakon, zakon o kaznenom postupku, zakonodavstvo o borbi protiv terorizma i vojni zakonik; poziva egipatske vlasti da obustave suđenja civilima pred vojnim sudovima;

8.  izražava duboku zabrinutost zbog odmazde protiv osoba koje surađuju ili nastoje surađivati s međunarodnim organizacijama za zaštitu prava ili tijelima Ujedinjenih naroda za ljudska prava, kao što je to slučaj s posebnom izvjestiteljicom Ujedinjenih naroda za primjereno stanovanje; podsjeća egipatske vlasti na njihove obveze preuzete u okviru UN-a da se suzdrže od takvih radnji;

9.  osuđuje nastavak progona manjinskih skupina u Egiptu; ponovno ističe svoju predanost slobodi savjesti i vjeroispovijedi u Egiptu te poziva na promicanje međunarodne suradnje, uključujući neovisnu istragu Ujedinjenih naroda o procjeni situacije koptskih kršćana u Egiptu; poziva Egipat da revidira svoje zakone o blasfemiji i da zajamči zaštitu vjerskih manjina od tog zakona;

10.  snažno potiče egipatsku vladu da obustavi sve diskriminirajuće mjere uvedene nakon lipnja 2017. protiv katarskih državljana, posebno Ole al-Qaradawi i Hosama Khalafa;

11.  podržava težnje većine egipatskog naroda koja želi uspostaviti slobodnu, stabilnu, prosperitetnu, uključivu i demokratsku državu koja će poštovati svoje nacionalne i međunarodne obveze u pogledu ljudskih prava i temeljnih sloboda; podsjeća na to da je, važno poštovanje mirnog izražavanja mišljenja i kritika;

12.  upućuje najiskreniju sućut obiteljima žrtava terorizma; izražava solidarnost s egipatskim narodom i ponovno potvrđuje svoju predanost borbi protiv širenja radikalnih ideologija i terorističkih skupina;

13.  snažno potiče egipatsku vladu da osigura da se sve operacije na Sinaju provode u skladu s međunarodnim standardima u području ljudskih prava, da detaljno istraže sve oblike zlostavljanja, da smjesta omoguće pristup sjevernom Sinaju nezavisnim promatračima i novinarima, da osiguraju osnovne potrebe stanovništva i da omoguće neovisnim humanitarnim organizacijama da osiguraju pomoć osobama kojima je potrebna;

14.  poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da kao prioritet postavi stanje boraca za ljudska prava u Egiptu i da osudi zabrinjavajuće stanje u pogledu ljudskih prava u Egiptu, uključujući primjenu smrtne kazne; snažno potiče ESVD da odgovori na nedavne događaje u Egiptu i iskoristi sva sredstva utjecaja koja su mu na raspolaganju da izvrši pritisak na Egipat da poboljša stanje u vezi s ljudskim pravima i zaustavi predstojeća pogubljenja, da pozove na brzo oslobađanje pritvorenih osoba i da potiče egipatske vlasti da poštuju svoje obveze u pogledu međunarodnih normi i zakona;

15.  ističe koliki značaj EU pridaje suradnji s Egiptom kao važnom susjednom zemljom i partnerom; stoga snažno potiče Egipat da poštuje svoju obvezu preuzetu u okviru Prioriteta partnerstva između EU-a i Egipta koji su doneseni 27. srpnja 2017. kako bi se promicali demokracija, temeljne slobode i ljudska prava, u skladu s njegovim Ustavom i međunarodnim standardima; ističe da su Prioriteti partnerstva s Egiptom sklopljeni 2017. unatoč stalnom nazadovanja u području ljudskih prava, demokracije i vladavine prava; snažno potiče potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da dodatno surađuju s Egiptom pod uvjetom da poštuju ljudska prava i da u sve pregovore s egipatskim vlastima uključuju pitanja ljudskih prava te posebno tri utvrđena prioriteta; ponavlja da se ljudska prava ne smiju ugroziti djelovanjem na području upravljanja migracijama ili borbe protiv terorizma;

16.  podsjeća egipatske vlasti na to da bi se razina suradnje EU-a s Egiptom trebala temeljiti na poticajima u skladu s načelom Europske politike susjedstva „više za više” i ovisiti o napretku u reformi demokratskih institucija, vladavini prava i ljudskim pravima;

17.  snažno potiče potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i države članice da održe snažan i ujedinjen stav o stajalištu EU-a o ljudskim pravima na predstojećem Vijeću za pridruživanje EU-a s Egiptom zakazanom za 20. prosinca 2018., s obzirom na to da bi to trebao biti slučaj na svim forumima o ljudskim pravima te na bilateralnim i multilateralnim sastancima, kao i da jasno navede posljedice s kojima će egipatska vlada suočiti ako opet nastavi sa zlouporabama, kao što su ciljane sankcije protiv osoba odgovornih za kršenja ljudskih prava; također poziva EU da na sljedećoj sjednici Vijeća UN-a za ljudska prava izda snažnu izjavu uzimajući u obzir preporuke za univerzalni periodični pregled UN-a za 2019. godinu;

18.  podsjeća na svoju trajnu ogorčenost zbog mučenja i ubojstva talijanskog istraživača Giulija Regenija; naglašava da će i dalje vršiti pritisak na nadležna europska tijela da surađuju sa svojim egipatskim kolegama sve dok se ne utvrdi istina o tom slučaju i počinitelji ne budu dovedeni pred lice pravde; podsjeća egipatske vlasti na njihovu odgovornost za sigurnost talijanskog i egipatskog pravnog tima koji istražuje slučaj Giulija Regenija;

19.  ponovno poziva države članice EU-a da obustave izvoz u Egipat tehnologije za nadzor i sigurnosne opreme koje mogu olakšati napade na borce za ljudska prava i aktiviste civilnog društva, među ostalim na društvene medije;

20.  duboko žali zbog nespremnosti egipatskih vlasti da organiziraju službeno putovanje Pododbora za ljudska prava Europskog parlamenta u Kairo; očekuje od EU-a da osudi stalno odbijanje egipatskih vlasti da odobre ovaj posjet;

21.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, parlamentima i vladama država članica te egipatskoj vladi i parlamentu.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0035.
(2) SL C 50, 9.2.2018., str. 42.
(3) SL C 399, 24.11.2017., str. 130.
(4) SL C 300, 18.8.2016., str. 34.


Tanzanija
PDF 124kWORD 52k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. o Tanzaniji (2018/2969(RSP))
P8_TA(2018)0527RC-B8-0570/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Tanzaniji, uključujući onu od 12. ožujka 2015.(1),

–  uzimajući u obzir izjavu koju je 15. studenoga 2018. u ime EU-a dala Visoka predstavnica Federica Mogherini o odnosima između EU-a i Tanzanije,

–  uzimajući u obzir lokalnu izjavu EU-a od 23. veljače 2018. o porastu politički motiviranog nasilja i zastrašivanja u Tanzaniji,

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 16. lipnja 2016. o ravnopravnosti pripadnika skupine LGBTI,

–  uzimajući u obzir izjavu koju je 2. studenoga 2018. dala Michele Bachelet, visoka povjerenica UN-a za ljudska prava, o kaznenom progonu i uhićenjima pripadnika skupine LGBT u Tanzaniji,

–  uzimajući u obzir paket instrumenata Vijeća EU-a namijenjen promicanju i zaštiti ostvarivanja svih ljudskih prava lezbijki, homoseksualaca, biseksualaca i transrodnih osoba (paket instrumenata LGBT),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima i Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o pravima djeteta,

–  uzimajući u obzir Afričku povelju o ljudskim pravima i pravima naroda,

–  uzimajući u obzir Sporazum o partnerstvu AKP-EU (Sporazum iz Cotonoua),

–  uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A.  budući da se, nakon što je 2015. John Pombe Magufulli izabran za predsjednika Tanzanije, temeljna prava u toj zemlji potkopavaju represivnim zakonima i dekretima; budući da se kritički nastrojeni novinari, oporbeni političari i gorljivi aktivisti civilnog društva suočavaju s prijetnjama, proizvoljnim pritvaranjem i uznemiravanjem;

B.  budući da se u posljednje dvije godine u toj zemlji bilježi sve veća stigmatizacija, nasilje i ciljana uhićenja usmjerena na pripadnike skupine LGBTI; budući da, u skladu s tanzanijskim pravom, istospolne veze predstavljaju kaznena djela za koje je propisana zatvorska kazna u trajanju od 30 godina pa sve do doživotnog zatvora; budući da je zakon protiv homoseksualnosti u Tanzaniji među najstrožima u svijetu;

C.  budući da se u Tanzaniji osobe za koje se sumnja da su homoseksualci podvrgava prisilnim analnim pregledima, što je diskreditirana metoda „dokazivanja” homoseksualnosti koju su Ujedinjeni narodi i Afrička komisija za ljudska prava i prava naroda okarakterizirali kao mučenje;

D.  budući da je Paul Makonda, regionalni povjerenik Dar Es Salaama, istaknuti zagovornik represije; budući da je na tiskovnoj konferenciji održanoj 31. listopada 2018. najavio osnivanje radne skupine za razotkrivanje homoseksualaca, prostitutki i osoba koje se bave lažnim prikupljanjem sredstava na društvenim mrežama; budući da je pozvao javnost da vlastima prijavi osobe za koje sumnja da su homoseksualci;

E.  budući da je Ministarstvo zdravlja privremeno obustavilo pružanje usluga povezanih s HIV-om i AIDS-om na razini zajednice te je zatvorilo u centre za pomoć najugroženijim skupinama stanovništva, koje uključuju homoseksualce; budući da je 17. veljače 2017. zatvorilo 40 zdravstvenih centara zbog navodnog poticanja na homoseksualnost; budući da je više organizacija izvijestilo da je represija nad zajednicom LGBTI dovela do toga da HIV pozitivni muškarci nemaju pristup antiretrovirusnom liječenju, dok su se drugi prestali testirati i koristiti usluge prevencije;

F.  budući da je u studenom 2018. na Zanzibaru uhićeno deset muškaraca zbog sumnje da su predvodili obred sklapanja istospolnog braka; budući da je 17. listopada 2018. uhićeno 13 aktivista u području zdravlja i ljudskih prava zbog sudjelovanja na sastanku na kojemu se raspravljalo o zakonu kojim se ograničava pristup pripadnika skupine LGBTI nekim zdravstvenim uslugama;

G.  budući da su brojna djeca i adolescenti, posebno djevojčice, izloženi kršenjima ljudskih prava i štetnim praksama, uključujući rašireno seksualno nasilje, tjelesno kažnjavanje, dječje brakove i tinejdžerske trudnoće, što im otežava ili onemogućuje školovanje; budući da tanzanijska vlada ometa pristup uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja i uznemiruje organizacije koje pružaju informacije o toj vrsti usluga;

H.  budući da je 22. lipnja 2018. predsjednik Magufuli izdao deklaraciju kojom se trudnim djevojčicama zabranjuje pohađanje nastave; budući da vlasti zastrašuju organizacije civilnog društva koje se zalažu za pravo trudnih djevojčica da se vrate u školu;

I.  budući da tanzanijska Komisija za ljudska prava i dobro upravljanje već neko vrijeme nije operativna; budući da predsjednik Magufuli nije imenovao povjerenike ili druge nositelje dužnosti u toj komisiji;

J.  budući da je vlada zatvorila radiostanice i novine u privatnom vlasništvu ili im je prijetila te budući da je prekinula prijenos parlamentarnih rasprava uživo; budući da su lokalni kanali i dekoderi koji prenose lokalne kanale ugašeni;

K.  budući da je Narodna skupština Tanzanije 2015. donijela zakon o kibernetičkom kriminalu, a u rujnu 2018. propise o internetskom sadržaju s ciljem kontroliranja sadržaja koji se koristi na društvenim medijima; budući da se u Zakonu o statistici, koji je donesen 2015. godine, navodi da nije dopušteno raspravljati o određenim statističkim podacima koje je objavila vlada, niti ih dovoditi u pitanje;

L.  budući da se redovito provode uhićenja vodećih članova oporbe zbog optužbi koje se kreću od navodnog vrijeđanja predsjednika do davanja lažnih informacija i ugrožavanja nacionalne sigurnosti; budući da je u srpnju 2018. uhićeno 20 članova glavne oporbene stranke u Tanzaniji zbog tvrdnji da izazivaju probleme; budući da je od početka 2018. nekoliko političkih oporbenih zastupnika i parlamentaraca nasilno napadnuto i čak ubijeno; budući da je 22. veljače 2018. Godfrey Luena, član glavne tanzanijske oporbene stranke Chama Cha Demokrasia na Maendeleo (CHADEMA) i gorljivi branitelj prava na zemljište, ubijen mačetama ispred svojeg doma; budući da su u studenom 2018. koordinatorica programa Odbora za zaštitu novinara (CPJ) u Africi Angela Quintal i njezin kolega Muthoki Mumo uhićeni i pušteni nakon pritiska međunarodnih institucija;

M.  budući da je razvoj turizma posljednjih godina doveo do povećanja aktivnosti, posebno u regiji Serengeti u kojoj živi narod Masai; budući da je kontrola nad obradivom ili rijetkom zemljom u spekulativne svrhe dovela do jakih napetosti u tom području;

N.  budući da je voditelj Delegacije EU-a Roeland van de Geer bio prisiljen napustiti zemlju nakon što su tanzanijske vlasti vršile povećani pritisak na njega; budući da su, nakon izbora predsjednika Magufulija, čelnici organizacije UN Women, UNDP-a i UNESCO-a redom protjerani iz Tanzanije;

O.  budući da je visoka predstavnica EU-a Federica Mogherini najavila sveobuhvatnu reviziju odnosa Unije s Tanzanijom;

1.  izražava zabrinutost zbog pogoršanja političkog stanja u Tanzaniji koje je obilježeno sve manjim javnim prostorom zbog strožih ograničenja aktivnosti organizacija civilnog društva, branitelja ljudskih prava, medija i mnogih političkih stranaka; posebno je zabrinut zbog pogoršanja položaja LGBTI osoba;

2.  osuđuje svako raspirivanje mržnje i nasilja na temelju spolne orijentacije; apelira na vlasti Tanzanije da osiguraju da Paul Makonda zaustavi svoje provokacije uperene protiv LGBTI zajednice te da ga se privede pravdi zbog poticanja na nasilje;

3.  traži da se provedu neovisne istrage o slučajevima napada i nasrtaja na novinare, pripadnike zajednice LGBTI, borce za ljudska prava i članove oporbenih stranaka, u cilju privođenja počinitelja pred lice pravde;

4.  podsjeća vladu Tanzanije na njezinu obvezu, uključujući obveze preuzete u okviru Sporazuma iz Cotonoua, na zaštitu prava, dostojanstva i fizičkog integriteta svih svojih građana u svim okolnostima;

5.  poziva Tanzaniju na to da stavi izvan snage zakone kojima se kriminalizira homoseksualnost;

6.  apelira na Europsku uniju i njezine države članice da u potpunosti iskoriste paket instrumenata LGBT kako bi se potaknule treće zemlje na dekriminalizaciju homoseksualnosti, davanje doprinosa smanjenju nasilja i diskriminacije te zaštitu boraca za ljudska prava pripadnika skupine LGBTI;

7.  poziva tanzanijske vlasti na to da izmijene sve restriktivne odredbe u Zakonu o kibernetičkom kriminalu, propisima o elektroničkim i poštanskim komunikacijama (propisi o internetskom sadržaju) i Zakonu o medijskim uslugama te da ih zamijene odredbama kojima će se jamčiti sloboda izražavanja i sloboda medija u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava;

8.  poziva tanzanijske vlasti da stave izvan snage sve zakone, politike ili druge prepreke kojima se ženama, djevojčicama i mladim majkama onemogućuje pristup uslugama i informacijama koje su im potrebne za zdrav život, a osobito deklaraciju predsjednika Magufulija prema kojoj se djevojčice koje rode dijete ne smiju vratiti u školu, uključujući stavljanje izvan snage propisa kojima isključenje trudnih djevojčica iz škole postaje zakonito;

9.  apelira na predsjednika Tanzanije da što prije osposobi za rad povjerenstvo za ljudska prava, imenuje povjerenike za praćenje kršenja ljudskih prava te da poduzme mjere za podupiranje tanzanijskih građana koji rade u inozemstvu;

10.  poziva vlasti Tanzanije da oslobode političke zatvorenike;

11.  izražava ozbiljnu zabrinutost zbog pritiska vlade Tanzanije na voditelja Delegacije EU-a Roelanda van de Geera; pozdravlja odluku Europske unije i njezinih država članica o provedbi sveobuhvatnog preispitivanja politika EU-a prema Tanzaniji; insistira na važnosti političkog dijaloga kako bi se tanzanijska tijela vlasti navela na opipljivu privrženost stvaranju poticajnog okruženja za djelovanje civilnog društva, političkih stranaka i medija; poziva Komisiju da zajamči da se u budući sporazum o partnerstvu između AKP-a i EU-a u razdoblju nakon 2020. uključi izričito upućivanje na nediskriminaciju na temelju spolne orijentacije;

12.  izražava zabrinutost zbog položaja naroda Masai; osuđuje upotrebu sile nadležnih tijela i snaga sigurnosti;

13.  poziva vlasti Tanzanije da djeluju odlučno kako bi se zaštitila prava organizacija civilnog društva, boraca za ljudska prava, novinara, zdravstvenih radnika i političkih aktivista u skladu s tanzanijskim ustavom, Afričkom poveljom o ljudskim pravima i pravima naroda te međunarodnim i regionalnim dužnostima i obvezama Tanzanije;

14.  poziva EU da i dalje pomno prati stanje ljudskih prava u Tanzaniji, posebno redovnim izvješćima svoje delegacije; poziva Delegaciju Europske unije i države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi se pružila hitna zaštita i potpora ugroženim braniteljima ljudskih prava;

15.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Europske komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, Vijeću ministara AKP-a i EU-a, institucijama Afričke unije, institucijama Istočnoafričke zajednice te predsjedniku, vladi i parlamentu Tanzanije.

(1) SL C 316, 30.8.2016., str. 122.


Tehnologija lanaca blokova: trgovinska politika usmjerena na budućnost
PDF 176kWORD 61k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. o tehnologiji lanaca blokova: trgovinska politika usmjerena na budućnost (2018/2085(INI))
P8_TA(2018)0528A8-0407/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 207. stavak 3. i članak 218. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir Opći sporazum o trgovini uslugama,

–  uzimajući u obzir Sporazum o informacijskoj tehnologiji Svjetske trgovinske organizacije (WTO),

–  uzimajući u obzir Program rada WTO-a o e-trgovini,

–  uzimajući u obzir Sporazum WTO-a o olakšavanju trgovine,

–  uzimajući u obzir Revidiranu konvenciju iz Kyota Svjetske carinske organizacije,

–  uzimajući u obzir svoju rezoluciju od 26. svibnja 2016. o virtualnim valutama(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 5. srpnja 2016. o novoj, inovativnoj i budućnosti okrenutoj strategiji za trgovinu i ulaganja(2),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2017. naslovljenu „Ususret strategiji digitalne trgovine”(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 16. svibnja 2017. o procjeni vanjskih aspekata djelovanja i vođenja carinskih službi kao sredstva za olakšavanje trgovine i borbu protiv nezakonite trgovine(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. rujna 2017. o utjecaju međunarodne trgovine i trgovinskih politika EU-a na globalne vrijednosne lance(5),

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu o trgovini i ekonomskom osnaživanju žena s Ministarske konferencije WTO-a održane u Buenos Airesu u prosincu 2017.(6),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(7),

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije o horizontalnim odredbama za prekogranični protok podataka u pogledu zaštite osobnih podataka (u trgovinskim i investicijskim sporazumima EU-a),

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije o provedbi strategije trgovinske politike upućeno Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija i naslovljeno „Trgovina za sve: Osiguravanje napredne trgovinske politike za svladavanje globalizacije” (COM(2017)0491),

–  uzimajući u obzir izvješće glavnog znanstvenog savjetnika Ureda Vlade Ujedinjene Kraljevine za znanost iz 2016. naslovljeno „Tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija: Više od lanaca blokova” (engl. Distributed Ledger Technology: beyond blockchain)(8),

–  uzimajući u obzir dokument „Bijela knjiga o tehničkoj primjeni lanaca blokova” koji je 2018. izradio UN-ov Centar za unapređivanje trgovine i elektroničkog poslovanja,

–  uzimajući u obzir izjavu 21 države članice EU-a i Norveške od 10. travnja 2018. o uspostavi europskog partnerstva za lance blokova(9), nakon koje se partnerstvu pridružilo još pet država članica, što je dovelo do trenutačnog broja od 27 država potpisnica,

–  uzimajući u obzir činjenicu da je Komisija 1. veljače 2018. pokrenula Opservatorij i forum EU-a za lance blokova(10),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. listopada 2017.(11),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu i mišljenja Odbora za industriju, istraživanje i energetiku i Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0407/2018),

A.  budući da će se u ovom izvješću pod lancem blokova podrazumijevati, osim ako se ne naznači drugačije, privatna tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija s ograničenim pristupom koja sadrži bazu podataka sastavljenu od niza blokova podataka koji se dodaju uz konsenzus mrežnih operatora;

B.  budući da će razne studije slučaja i industrije na različite načine iskoristiti mješavinu privatnih i javnih lanaca blokova te onih kojima je pristup ograničen i neograničen;

C.  budući da svaki blok u lancu blokova sadrži kriptografski otisak (en. hash) koji provjerava podatke na prethodnim blokovima, tehnologija lanaca blokova omogućuje transakcije između različitih strana uz veću razinu povjerenja i odgovornosti jer se podaci koji su pohranjeni u takav sustav vođenja evidencije transakcija ne mogu lako krivotvoriti;

D.  budući da je tehnologija lanaca blokova otvorenog koda osnova za sve veći broj lanaca blokova s ograničenim pristupom diljem svijeta, čime se doprinosi podizanju razine povjerenja sudionika u određenu poslovnu mrežu;

E.  budući da bi lanac blokova određenim administratorima mogao omogućiti jasno definiranje uloga sudionika kao i njihovih odgovornosti, razina pristupa i prava na validaciju;

F.  budući da se globalna trgovina temelji na sektoru lanca opskrbe čija je procijenjena vrijednost 16 bilijuna EUR i u kojemu visoki transakcijski troškovi i opterećujuća papirologija postupke čine složenima, a sustave podložnima pogrešci;

G.  budući da su pokrenute probne inicijative s obećavajućim potencijalom za smanjenje troškova prijevoza, stvaranje ekološki prihvatljivije industrije i jačanje gospodarskih rezultata;

H.  budući da su u 45 zemalja svijeta zabilježene najmanje 202 inicijative vlada u području lanaca blokova te da posebno gospodarstva u regijama Azije i Pacifika, u Sjevernoj i Južnoj Americi te na Bliskom istoku ulažu u tehnologije lanaca blokova u trgovinske svrhe;

I.  budući da se tehnologijom lanaca blokova mogu unaprijediti i poboljšati trgovinske politike EU-a, poput sporazuma o slobodnoj trgovini, sporazuma o međusobnom priznavanju, osobito onih koje sklapaju ovlašteni gospodarski subjekti, odluka o primjerenosti podataka te mjera trgovinske zaštite;

J.  budući da tehnologija lanaca blokova ima veliki potencijal za poboljšanje transparentnosti i sljedivosti u cijelom lancu opskrbe, povećanje razine povjerenja sudionika u određenu mrežu, pojednostavnjenje carinskih provjera i usklađenosti propisa, smanjenje troškova transakcija, jačanje nepromjenjivosti i sigurnosti podataka te potencijal da djeluje kao sredstvo za borbu protiv korupcije; budući da ta tehnologija uz potencijalne koristi sa sobom nosi i niz izazova, primjerice u području kibersigurnosti;

K.  budući da tehnologija lanaca blokova može pružiti okvir za transparentnost u lancu opskrbe, smanjiti korupciju, otkriti utaju poreza, omogućiti praćenje nezakonitih plaćanja i riješiti problem pranja novca u trgovini; budući da postoje rizici povezani s uporabom aplikacija lanaca blokova s neograničenim pristupom u svrhu počinjenja kaznenih djela, uključujući utaju poreza, izbjegavanje plaćanja poreza i pranje novca u trgovini; budući da Komisija i države članice moraju pratiti i hitno rješavati ta pitanja;

L.  budući da se tehnologija lanaca blokova još uvijek razvija u području međunarodne trgovine i da je stoga nužno zauzeti poticajan pristup koji je pogodan za inovacije i kojim se pruža pravna sigurnost, no da se istodobno mora promicati zaštita potrošača, ulagača i okoliša, povećati socijalna vrijednost tehnologije, smanjiti digitalni jaz te da se moraju poboljšati digitalne vještine građana;

M.  budući da tehnologija lanaca blokova svim stranama uključenima u trgovinu, bez obzira na to jesu li javne ili privatne, može omogućiti stalan pristup u stvarnom vremenu nepromjenjivoj, vremenski označenoj bazi podataka s dokumentima koji se odnose na transakcije, čime će se pomoći u izgradnji povjerenja, izbjegavanju problema usklađenosti i rješavanju problema uporabe krivotvorene robe ili lažnih dokumenata;

N.  budući da su neka regionalna i velegradska područja EU-a već počela razvijati tu tehnologiju s pomoću posebnih projekata i programa, na temelju svojih vlastitih obilježja, te stvarati mreže za širenje najboljih praksi;

Trgovinska politika EU-a

1.  smatra da, unatoč prethodnim trgovinskim uspjesima, sporazumi o slobodnoj trgovini EU-a imaju velik neiskorišteni potencijal i tek se moraju u potpunosti iskoristiti s obzirom na to da u prosjeku samo 67 % izvoznika iz EU-a i 90 % uvoznika u EU koristi povlaštene carinske stope i u EU-u i u partnerskim zemljama ili regijama tako da podržava analizu tehničkih rješenja kojima bi se mogla povećati uporaba sporazuma o slobodnoj trgovini i izvoz; napominje da izvoznici mogu sve svoje dokumente učitati u aplikaciju javnog tijela koja se temelji na tehnologiji lanaca blokova i dokazati da ispunjavaju uvjete povlaštenog tretmana koji je odobren na temelju sporazuma o slobodnoj trgovini, kao što su kvalifikacije za pravila o povlaštenom podrijetlu, sanitarna i fitosanitarna pravila te odredbe o trgovini i održivom razvoju; vjeruje da bi se zahvaljujući tehnologiji lanaca blokova mogle poboljšati odredbe o kumulaciji u sporazumima o slobodnoj trgovini;

2.  smatra se da su postupci za dobivanje certifikata i za pravila o povlaštenom i za pravila o nepovlaštenom podrijetlu skupi i složeni za poduzeća; drži da, u slučaju pravila o povlaštenom podrijetlu, tehnologija lanaca blokova može pomoći pri utvrđivanju gospodarske nacionalnosti robe; smatra, osim toga, da bi u slučaju pravila o nepovlaštenom podrijetlu, tehnologija lanaca blokova mogla doprinijeti razmjernom korištenju instrumenata trgovinske zaštite koje Unija primjenjuje jer bi se omogućila transparentnost u pogledu podrijetla robe koja ulazi na europsko tržište i pregled priljeva uvezene robe kako bi se osigurali pravedniji uvjeti za poduzeća;

3.  naglašava da tehnologija lanaca blokova ima potencijal za podupiranje programa trgovine i održivog razvoja pružanjem povjerenja u podrijetlo sirovina i robe, transparentne proizvodne procese i lance opskrbe te u njihovu usklađenost s međunarodnim pravilima u području radničkih, socijalnih i okolišnih prava, pri čemu se posebna pozornost posvećuje mineralima iz područja pogođenih sukobima, nezakonitoj trgovini kulturnim dobrima, kontroli izvoza i korupciji; naglašava da bi tehnologija lanaca blokova mogla doprinijeti naporima poduzeća u pogledu održivosti i promicati odgovorno poslovno ponašanje;

4.  smatra da se sporazumima o uzajamnom priznavanju ovlaštenih gospodarskih subjekata poduzećima omogućuje da diversificiraju svoje opskrbne lance zahvaljujući kraćem vremenu i smanjenim troškovima povezanima s prekograničnom carinom; napominje da postoje pitanja u vezi s provedbom koje treba riješiti; smatra da tehnologija lanaca blokova s pomoću neometane razmjene podataka može doprinijeti smanjivanju nesigurnosti povezane s provedbom sporazuma o međusobnom priznavanju ovlaštenih gospodarskih subjekta;

Vanjski aspekti carine i olakšavanje trgovine

5.  snažno pozdravlja sporazum o olakšavanju trgovine; smatra da je taj sporazum temelj s pomoću kojeg članice WTO-a mogu istražiti dodatne načine za olakšavanje trgovine, između ostalog i primjenom tehnologije lanaca blokova; pozdravlja napore koje je EU uložio u održavanje i jačanje WTO-a i njegovu predanost trgovinskom sustavu temeljenom na pravilima radi osiguravanja jednakih uvjeta za sve i provedbe globalnih trgovinskih pravila;

6.  smatra da bi tehnologija lanaca blokova carinskim tijelima mogla omogućiti automatsko pribavljanje informacija potrebnih za carinsku deklaraciju, smanjenje potrebe za ručnim provjerama i papirnatim tragovima te bi svim relevantnim stranama istovremeno mogla dati uvid u precizno ažuriranje statusa i karakteristika robe koja ulazi u EU i na taj način poboljšati mogućnosti praćenja i sljedivosti kao i transparentnost;

7.  vjeruje da će digitalizacija omogućiti učinkovitiju i transparentniju razmjenu informacija; smatra da tehnologija lanaca blokova može proizvođačima, laboratorijima, logističkim operatorima, regulatornim tijelima i potrošačima omogućiti pristup svim potrebnim informacijama u vezi s, na primjer, podrijetlom, ispitivanjem, certificiranjem i licenciranjem, kao i dijeljenje tih informacija; napominje da bi tehnologija lanaca blokova mogla pomoći i u tome da se e-potvrde izdaju na odgovarajući način; smatra da je digitalizacija i upotreba aplikacija duž lanaca opskrbe i preduvjet za potpuno funkcioniranje lanaca blokova, i njegova dopuna; napominje da postoje znatne razlike među državama članicama u pogledu digitalizacije;

8.  smatra da usvajanje tehnologija lanaca blokova u cijelom lancu opskrbe može povećati učinkovitost, brzinu i obujam globalne trgovine ograničavanjem troškova koji se odnose na međunarodne transakcije i pružanjem pomoći poduzećima u utvrđivanju novih trgovinskih partnera te dovesti do veće zaštite potrošača i povjerenja u digitalnu trgovinu;

9.  ističe da su primjene tehnologije lanaca blokova sljedeće:

   (a) jačanje sigurnosti u pogledu i podrijetla robe i prava intelektualnog vlasništva povezanog s njome, čime se smanjuje rizik da u lanac opskrbe uđe nezakonita roba, uključujući lažnu i krivotvorenu robu;
   (b) pružanje točnih informacija vlastima o tome kada je roba mogla biti oštećena ili se s njome moglo neovlašteno rukovati u lancima opskrbe,
   (c) poboljšanje transparentnosti i sljedivosti tako što se svim sudionicima omogućuje da bilježe svoje transakcije i dijele te informacije unutar mreže,
   (d) podupiranje zaštite i povjerenja potrošača tako što im se pružaju detaljne informacije o robi te se doprinosi održivosti poslovanja poduzeća,
   (e) smanjenje troškova upravljanja opskrbnim lancem uklanjanjem potrebe za posrednicima i troškovima povezanima s njima, zajedno s fizičkim zahtjevom za proizvodnju, prijevoz i obradu dokumentacije u papirnatom obliku,
   (f) poboljšanje primjene ispravnih plaćanja carina i PDV-a te prikupljanja prihoda u okviru trgovinske politike i
   (g) smanjenje ukupnog vremena isporuke robe automatizacijom zadataka koji se u pravilu izvršavaju ručnim radom; prima na znanje povezanu korist, posebno za lance opskrbe „točno na vrijeme”, u pogledu smanjenja i troškova i ugljičnog otiska u sektoru logistike;

10.  napominje da kriminalci mogu manipulirati zakonitom trgovinom kako bi prikrili svoje nezakonite aktivnosti, kao što je pranje novca u trgovini, na način da neovlašteno mijenjaju traženu dokumentaciju s pomoću lažnog izvještavanja tako da dođe do precjenjivanja ili umanjivanja vrijednosti predmetne robe; smatra da lanci blokova mogu omogućiti carinskim i drugim tijelima da pravovremeno te na brz i koordiniran način poduzmu potrebne mjere kako bi razotkrili nezakonite financijske tokove;

Prekogranični protok podataka i zaštita podataka

11.  smatra da je prekogranični protok podataka sastavna funkcija međunarodne trgovine robom i uslugama, kao i dizajna strukture lanaca blokova;

12.  naglašava područje djelovanja lanaca blokova koje se odnosi na validaciju transakcija u međunarodnom opskrbnom lancu na način da se definiraju razine pristupa i postupci validacije za sudionike;

13.  podsjeća na vezu između lanaca blokova i prekograničnog protoka podataka u kontekstu trgovine; napominje da privatna mreža za međusobno vođenje evidencije transakcija o ograničenim pristupom može stvoriti povjerenje među platformama integriranjem podataka iz više izvora; prepoznaje važnost prekograničnog protoka podataka za rast i radna mjesta; skreće pozornost na razliku između osobnih i neosobnih podataka u okviru lanaca blokova;

14.  svjestan je da odnos između tehnologije lanaca blokova i provedbe Opće uredbe o zaštiti podataka predstavlja izazov; ističe da bi provedba lanaca blokova trebala biti usklađena sa svim postojećim i budućim zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka i pravilima o privatnosti; ističe da tehnologija lanaca blokova može pružiti rješenja za odredbe o „tehničkoj zaštiti podataka” u provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka na temelju njihovih zajedničkih načela pružanja sigurnih podataka koji upravljaju samima sobom; naglašava ograničeni učinak Opće uredbe o zaštiti podataka na trgovinske transakcije zbog nedostatka osobnih podataka o privatnim lancima blokova s ograničenim pristupom; prepoznaje, međutim, potrebu za nužnim zaštitnim mjerama i regulatornim nadzorom; ističe da se Opća uredba o zaštiti podataka primjenjuje samo u slučaju osobnih podataka; poziva Komisiju da dodatno razmotri to pitanje;

15.  smatra da je potrebno da se lanci blokova osmisle u skladu s pravom na zaborav i napominje da bi provjereni korisnici lanaca blokova i aplikacija koje se temelje na lancima blokova trebali u svakom trenutku imati pristup svim podacima o transakcijama u koje su uključeni, u skladu sa svojim pravima pristupa;

16.  ponavlja poziv na donošenje odredbi kojima bi se omogućilo potpuno funkcioniranje digitalnog ekosustava i promicanje prekograničnog protoka podataka u sporazumima o slobodnoj trgovini; u tom pogledu napominje da se odlukama o primjerenosti ne unapređuje slobodan protok neosobnih podataka; stoga poziva Komisiju da pregovara o obvezujućim i provedivim obvezama u pogledu prijenosa podataka u sporazumima o slobodnoj trgovini, uključujući neosobne podatke;

17.  naglašava da lanac blokova predstavlja novu paradigmu pohrane podataka i upravljanja podacima koja može decentralizirati načine ljudske interakcije kao i tržišta, bankarstvo i međunarodnu trgovinu; ističe da rast tehnologije lanaca blokova predstavlja i prilike i izazove u pogledu zaštite podataka, transparentnosti i financijskog kriminala s obzirom na to da su podaci nepromjenjivi jednom kad ih se unese i da ih se dijeli sa svim sudionicima, čime se također jamči njihova sigurnost i integritet; zahtijeva da se učini sve što je moguće, među ostalim na nacionalnoj razini, kako bi se zajamčio nepromjenjiv karakter tehnologije koju je nemoguće krivotvoriti te kako bi se zajamčilo da temeljno pravo na zaštitu podataka nije ugroženo;

18.  prepoznaje izazov koji predstavlja veza između tehnologije lanaca blokova i provedbe okvira EU-a o zaštiti podataka, osobito Opće uredbe o zaštiti podataka, te podsjeća da bi ta veza stoga mogla otkriti neslaganje između zaštite temeljnih prava s jedne, i poticanja inovacija s druge strane; smatra da se treba pobrinuti za to da tehnologija lanaca blokova bude u potpunosti u skladu s okvirom EU-a o zaštiti podataka i s načelima utvrđenima zakonodavstvom EU-a, posebno u vezi s obradom osobnih podataka kao temeljnim pravom utvrđenim člankom 8. stavkom 1. Povelje o temeljnim pravima i člankom 16. stavkom 1. UFEU-a;

19.  naglašava, nadalje, da se, djelomično kao rezultat gore navedenog neslaganja, lancima blokova nikako automatski ne podupire suverenost podataka te da se stoga moraju posebno osmisliti kako bi se to ispunilo, uzme li se u obzir da također mogu predstavljati rizik za zaštitu podataka;

20.  naglašava da bi, ako je osmišljena na odgovarajući način, tehnologija lanaca blokova trebala biti u skladu s načelom „tehničke zaštite podataka”, čime se osobama čiji se podaci obrađuju daje veća kontrola nad njihovim podacima u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka; štoviše, naglašava da osobni podaci u lancu blokova obično nisu anonimni, zbog čega ulaze u područje primjene Opće uredbe o zaštiti podataka; inzistira na tome da bi lanci blokova trebali biti u potpunosti u skladu sa zakonodavstvom EU-a, među ostalim i onda kada se koriste za obradu osobnih podataka; u tom pogledu preporučuje da se u lance blokova i aplikacije integriraju mehanizmi kojima se osigurava potpuna anonimnost podataka, čime se jamči da se pohranjuju samo podaci koji se ne odnose na fizičku osobu čiji je identitet utvrđen ili se može utvrditi;

21.  ističe da bi u buduće primjene lanaca blokova trebalo uvesti mehanizme kojima se štite osobni podaci i privatnost korisnika i jamči potpuna anonimnost podataka; poziva Komisiju i države članice na financiranje istraživanja, posebno onih akademskih, i inovacija u području novih tehnologija lanaca blokova koje su kompatibilne s Općom uredbom o zaštiti podataka i koje se temelje na načelu tehničke zaštite podataka, kao što je, na primjer, metoda zk-SNARK (zero-knowledge Succinct Non-Interactive Arguments of Knowledge);

22.  smatra da se, kako bi se izbjeglo kršenje temeljnog prava na zaštitu osobnih podataka, tehnologija lanaca blokova ne bi smjela koristiti za obradu osobnih podataka dok predmetna organizacija koja je provodi ne zajamči sukladnost s Općom uredbom o zaštiti podataka, odnosno točnije dok ne zajamči da su prava na ispravak podataka i njihovo brisanje zaštićena;

23.  ističe činjenicu da korisnici lanaca blokova mogu istodobno biti i voditelji obrade podataka, za osobne podatke koje unose u evidenciju transakcija, i izvršitelji obrade podataka jer cjelokupnu kopiju te evidencije pohranjuju na vlastitom računalu;

24.  napominje da je, u slučajevima u kojima lanac blokova sadrži osobne podatke, nepromjenjivi karakter nekih tehnologija lanaca blokova vjerojatno u suprotnosti s „pravom na brisanje” utvrđenim člankom 17. Opće uredbe o zaštiti podataka;

25.  sa zabrinutošću napominje da je, u slučajevima u kojima lanac blokova sadrži osobne podatke, širenje kopija podataka u lancu blokova vjerojatno u suprotnosti s načelom smanjenja količine podataka iz članka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka;

26.  poziva Europski odbor za zaštitu podataka da izda smjernice i preporuke kako bi se osigurala sukladnost tehnologije lanaca blokova s pravom EU-a;

27.  sa zabrinutošću primjećuje nedostatak ikakvog ukazivanja na ozbiljne posljedice u vezi s načinom primjene tehnologije lanaca blokova, posebno u područjima kao što je borba protiv pranja novca, utaje poreza i financiranja terorizma; smatra da za svaku upotrebu tehnologija lanaca blokova treba unaprijed utvrditi što će se pohranjivati u lancu i izvan njega, pri čemu osobne podatke treba pohranjivati izvan lanca;

Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi)

28.  smatra da se inovacijama i promocijom u pogledu lanaca blokova mogu stvoriti gospodarske prilike za internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća i za namirivanje troškova povezanih s izvozom, tako da im se olakša interakcija s potrošačima, carinskim tijelima, međunarodnim i domaćim regulatornim tijelima i drugim poduzećima uključenima u opskrbni lanac; dodaje da infrastruktura lanaca blokova može pomoći da se proizvodi i usluge stave na tržište u kratkom roku i bez velikih troškova;

29.  ističe prednosti koje bi lanci blokova mogli imati za MSP-ove jer bi se, zahvaljujući njima, omogućila komunikacija među subjektima iste razine, pružili alati za suradnju i omogućila sigurna plaćanja te olakšalo poslovanje i smanjio rizik od neplaćanja i troškova sudskih postupaka povezanih s izvršenjem ugovora primjenom pametnih ugovora; prepoznaje potrebu da se osigura da razvoj lanaca blokova u međunarodnoj trgovini uključuje mala i srednja poduzeća; ističe da pametni ugovori trenutačno možda nisu dovoljno razrađeni da bi se mogli smatrati pravno izvršivima u okviru bilo kojeg sektorskog propisa te da je potrebna daljnja procjena rizika;

30.  uviđa prilike, među ostalim i za MSP-ove, koje proizlaze iz uvođenja tehnologije lanaca blokova kao dijela trgovinske politike EU-a i koje bi između ostaloga mogle dovesti do nižih transakcijskih troškova i veće učinkovitosti; smatra, osim toga, da tehnologija lanaca blokova nudi potencijal za povećanje povjerenja u postojeći trgovinski sustav pružanjem nepromjenjive evidencije transakcija; priznaje, međutim, da u slučajevima koji ne ulaze u područje primjene trgovinske politike EU-a primjena ove tehnologije može predstavljati rizik od pranja novca i olakšati financiranje organiziranog kriminala;

Interoperabilnost, prilagodljivost i međudjelovanje s povezanim tehnologijama

31.  razmatra izazove koji se odnose na mogućnost prilagođavanja i koji su povezani s provedbom sustava lanaca blokova u kontekstu širenja međunarodnih trgovinskih mreža;

32.  primjećuje da se pojavljuje sve više različitih lanaca blokova u kojima se podaci za transakciju bilježe u različite privatne i javne sustave evidencije transakcija; prepoznaje da postoji sve veća potreba za razvojem globalnih standarda interoperabilnosti za integraciju transakcija među lancima blokova u vezi s kretanjem određenog predmeta duž opskrbnog lanca kako bi se potaknula interoperabilnost sustava, uključujući i postojeće operativne sustave; poziva Komisiju da pojača suradnju s Međunarodnom organizacijom za normizaciju (ISO) i drugim relevantnim tijelima za normizaciju;

33.  razmatra moguću interakciju tehnologije lanaca blokova s drugim međunarodnim trgovinskim inovacijama; ističe potrebu da se analiziraju mogućnosti i izazovi povezani s razvojem tehnologija lanaca blokova; poziva na daljnje istraživanje o njihovoj primjenjivosti na digitalnu transformaciju i automatizaciju međunarodne trgovine, kao i na javni sektor, posebno u okviru programa Digitalna Europa;

Zaključci

34.  poziva Komisiju da prati razvoj događaja u području lanaca blokova, ponajprije aktualne pilot-projekte i inicijative u međunarodnom opskrbnom lancu, kao i vanjske aspekte carinskih i regulatornih procesa; poziva Komisiju da izradi horizontalni strateški dokument koji bi uključivao relevantne glavne uprave, a odnosio se na usvajanje tehnologija lanaca blokova u području trgovine i upravljanja opskrbnim lancem, kao i u području intelektualnog vlasništva, a posebno u pogledu borbe protiv krivotvorenja; poziva Komisiju da ocijeni pravosudne i upravljačke aspekte lanaca blokova, kao i to nudi li lanac blokova bolja rješenja za postojeće i nove tehnologije koje mogu odgovoriti na trenutačne izazove u trgovinskoj politici EU-a; poziva Komisiju da prati razvoj događaja u području lanaca blokova, ponajprije aktualne pilot-projekte i inicijative u međunarodnom opskrbnom lancu; poziva Komisiju da izradi strateški dokument koji će se baviti usvajanjem tehnologije lanaca blokova u trgovini i upravljanju opskrbnim lancem; smatra da cilj mora biti dodjela potpore subjektima koji sudjeluju u tehnologiji lanaca blokova za projekte i inicijative u međunarodnom lancu opskrbe te provođenje zajedničkih projekata, koji će uključivati identitet, podrijetlo i pohranu podataka raznih partnera;

35.  poziva Komisiju da razvije skup vodećih načela za primjenu lanaca blokova u međunarodnoj trgovini, kako bi se industriji te carinskim i regulatornim tijelima zajamčila dostatna razina pravne sigurnosti koja će poticati na primjenu tehnologije lanaca blokova i inovacije u tom području; ističe da bi se zakonskim uređivanjem tehnologije koja je osnova za aplikacije ograničili inovacije i stvaranje novih aplikacija; ističe da je važno da EU, a posebno europska industrija, pokaže vodstvo i odgovornost u području tehnologija lanaca blokova i da osigura jednake uvjete u pogledu globalnog tržišnog natjecanja te u područjima razvoja i regulatornog okruženja; ističe važnost dijaloga i razmjene praksi, kao i izgradnje kompetencija i digitalnih vještina; poziva Komisiju da surađuje s državama članicama na pokretanju i nadzoru pilot-projekata koji koriste tehnologiju lanaca blokova u međunarodnoj trgovini kako bi testirala njezine prednosti;

36.  potiče Komisiju da surađuje s državama članicama kako bi se pojednostavnio i poboljšao prijenos informacija u pogledu olakšavanja trgovine, između ostalog, primjenom odgovarajućih informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

37.  poziva Komisiju da u sklopu Glavne uprave za trgovinu uspostavi savjetodavnu skupinu za lance blokova i da razvije konceptualni sažetak za privatne pilot-projekte s ograničenim pristupom o upotrebi lanaca blokova u svim fazama lanca opskrbe te da uključi carinska i druga prekogranična tijela i vodi računa o pravima intelektualnog vlasništva i borbi protiv krivotvorenja; uviđa da je tehnologija lanaca blokova još uvijek u ranoj fazi razvoja, ali da postoji potreba za industrijskom strategijom o učinkovitoj provedbi lanaca blokova;

38.  poziva Komisiju da ispita načine na koje lanci blokova mogu poduprijeti trgovinu i održivi razvoj; podsjeća na stajalište Parlamenta da bi mjere kojima se podupire strategija digitalne trgovine EU-a trebale biti u potpunosti u skladu s ciljevima održivog razvoja i doprinositi njihovu ostvarenju, uključujući cilj održivog razvoja br. 5 koji se odnosi na jednakost spolova i osnaživanje žena; podsjeća na stajalište Parlamenta o važnosti promicanja sudjelovanja žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (STEM) te smanjenja razlika među spolovima u pristupu novim tehnologijama i njihovoj uporabi;

39.  poziva Komisiju da u svojim politikama provede istrage o tome kako tehnologija lanaca blokova može modernizirati politike trgovinske zaštite Unije kako bi se ojačala njihova legitimnost i provedba;

40.  poziva Komisiju da ispita koliko je optimalna struktura lanaca blokova koja privatne podatke ne drži u lancu;

41.  poziva Komisiju da procijeni kako tehnologija lanaca blokova može doprinijeti lakšoj i sigurnijoj trgovini, uključujući koncept ovlaštenih gospodarskih subjekata;

42.  poziva Komisiju da sudjeluje u radu međunarodnih organizacija i da ga podupire te da da svoj doprinos aktualnim projektima izrade niza standarda i načela kojima bi se poduprlo zakonodavstvo kojemu je cilj olakšati primjenu lanaca blokova;

43.  poziva Europsku uniju i njezine države članice da preuzmu vodeću ulogu u procesu normizacije i sigurnosti lanaca blokova te da surađuju s međunarodnim partnerima i svim relevantnim dionicima i industrijama u cilju razvoja standarda lanaca blokova, uključujući terminologiju, razvoj i uvođenje tehnologije u trgovinu i upravljanje lancem opskrbe; naglašava da je kibersigurnost ključna za aplikacije koje se temelje na lancima blokova, uključujući međunarodnu trgovinu; poziva Komisiju da istraži sigurnosne izazove, procijeni tehnološke rizike poput kvantnih računalnih uređaja i poduzme mjere u vezi s tim izazovima;

44.  poziva Komisiju da surađuje s relevantnim dionicima kako bi preispitala i izradila okvir za rješavanje izazova koji ometaju interoperabilnost i kompatibilnost sustava lanaca blokova;

45.  pozdravlja pokretanje Opservatorija i foruma EU-a za lance blokova i potiče ga da prouči aplikacije kojima je cilj pospješiti međunarodnu trgovinu; zahtijeva od Komisije da istraži mogućnost proširenja mandata Opservatorija i foruma EU-a za lance blokova radi uključivanja relevantnih lokalnih i globalnih dionika u rješavanje budućih izazova te pružanje podrške donositeljima odluka;

46.  poziva Komisiju da preuzme vodeću ulogu u procjeni i daljnjem razvoju tehnologija lanaca blokova, uključujući u određenim sektorima, kao što su oni obuhvaćeni trgovinskom politikom EU-a, te da uspostavi savjetodavnu skupinu o lancima blokova koja bi trebala uključivati stručnjake za borbu protiv pranja novca, utaje poreza i organiziranog kriminala te stručnjake za zaštitu podataka;

47.  podsjeća Komisiju da EU ima priliku postati vodeći akter u području lanaca blokova i međunarodne trgovine te da bi trebao biti utjecajan sudionik u oblikovanju razvoja te tehnologije na svjetskoj razini, zajedno s međunarodnim partnerima;

o
o   o

48.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te potpredsjednici Komisije / visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i ESVD-u.

(1) SL C 76, 28.2.2018., str. 76.
(2) SL C 101, 16.3.2018., str. 30.
(3) SL C 369, 11.10.2018., str. 22.
(4) SL C 307, 30.8.2018., str. 44.
(5) SL C 337, 20.9.2018., str. 33.
(6) https://www.wto.org/english/thewto_e/minist_e/mc11_e/genderdeclarationmc11_e.pdf
(7) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
(8) https://assets.publishing.service.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/492972/gs-16-1-distributed-ledger-technology.pdf
(9) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/european-countries-join-blockchain-partnership
(10) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-18-521_en.htm
(11) https://www.consilium.europa.eu/media/21612/19-euco-final-conclusions-hr.pdf


Adekvatnost zaštite osobnih podataka u Japanu
PDF 155kWORD 59k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. o primjerenosti zaštite osobnih podataka koju pruža Japan (2018/2979(RSP))
P8_TA(2018)0529B8-0561/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, Ugovor o funkcioniranju Europske unije i članke 6., 7., 8., 11., 16., 47. i 52. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)(1) i ostalu relevantnu pravnu stečevinu Europske unije u području zaštite podataka,

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 6. listopada 2015. u predmetu C-362/14 (Maximillian Schrems protiv Data Protection Commissioner)(2),

–  uzimajući u obzir presudu Suda Europske unije od 21. prosinca 2016. u spojenim predmetima C-203/15 (Tele2 Sverige AB protiv Post- och telestyrelsen) i C-698/15 (Secretary of State for the Home Department protiv Toma Watsona i drugih)(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 12. prosinca 2017. naslovljenu „Ususret strategiji digitalne trgovine”(4),

–  uzimajući u obzir dokument Radne skupine iz članka 29. pod naslovom „Referentni dokument o primjerenosti” od 6. veljače 2018.(5), u kojem se Komisiji i Europskom odboru za zaštitu podataka u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka pružaju smjernice za procjenu razine zaštite podataka u trećim zemljama i međunarodnim organizacijama,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskog odbora za zaštitu podataka od 5. prosinca 2018. o Nacrtu odluke o primjerenosti između EU-a i Japana;

–  uzimajući u obzir Nacrt provedbene odluke Komisije u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća o primjerenoj zaštiti osobnih podataka koju pruža Japan (COM(2018)XXXX),

–  uzimajući u obzir rezultate posjeta ad hoc izaslanstva Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Japanu u listopadu 2017. koji je organiziran u kontekstu pregovora o primjerenosti kako bi se izaslanstvo susrelo s relevantnim japanskim tijelima vlasti i dionicima te razgovaralo o ključnim elementima koje Komisija treba uzeti u obzir pri donošenju svoje odluke o primjerenosti,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavak 2. Poslovnika,

A.  budući da se Opća uredba o zaštiti podataka primjenjuje od 25. svibnja 2018.; budući da se člankom 45. stavkom 2. Opće uredbe o zaštiti podataka utvrđuju elementi koje Komisija treba uzeti u obzir prilikom procjene primjerenosti stupnja zaštite u trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji;

B.  budući da je Komisija dužna osobito uzeti u obzir vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, relevantno zakonodavstvo, i opće i sektorsko, što uključuje zakonodavstvo o javnoj sigurnosti, obrani, nacionalnoj sigurnosti, kaznenom pravu i pristupu tijela javne vlasti osobnim podacima, postojanje i djelotvorno funkcioniranje jednog neovisnog nadzornog tijela ili više njih te međunarodne obveze koje je dotična treća zemlja ili međunarodna organizacija preuzela;

C.  budući da je Sud Europske unije u svojoj presudi od 6. listopada 2015. u predmetu C-362/14 (Maximillian Schrems protiv Data Protection Commissioner) pojasnio da se izraz „odgovarajuća razina zaštite” u trećoj zemlji mora shvatiti kao „bitno ekvivalentna” onoj zaštiti koja se jamči u okviru Europske unije na temelju Direktive 95/46/EZ, tumačene u svjetlu Povelje;

D.  budući da je Japan jedan od ključnih trgovinskih partnera EU-a s kojim je EU nedavno sklopio Sporazum o gospodarskom partnerstvu kojim su obuhvaćene zajedničke vrijednosti i načela te se pruža zaštita osjetljivim aspektima obaju partnera; budući da je zajedničko priznavanje temeljnih prava, uključujući privatnost i zaštitu podataka, važan temelj za odluku o primjerenosti kojom će se pružiti pravna osnova za prijenos osobnih podataka iz EU-a u Japan;

E.  budući da je ad hoc izaslanstvo Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove u Japan upoznato s interesom japanskih vlasti i dionika ne samo za primjenu pravila nove Opće uredbe o zaštiti podataka nego i za razvoj čvrstog mehanizma na visokoj razini za prijenos osobnih podataka između EU-a i Japana koji bi ispunjavao uvjete utvrđene pravnim okvirom EU-a u pogledu razine zaštite koja se smatra bitno ekvivalentnoj razini koja se pruža zakonodavstvom EU-a o zaštiti podataka;

F.  budući da su u svjetlu sve veće digitalizacije globalnog gospodarstva prijenosi osobnih podataka u komercijalne svrhe između EU-a i Japana važan element njihovih međusobnih odnosa; budući da bi te prijenose trebalo obavljati na temelju punog poštovanja prava na zaštitu osobnih podataka i prava na privatnost; budući da je jedan od osnovnih ciljeva EU-a zaštita temeljnih prava utvrđenih u Povelji Europske unije o temeljnim pravima;

G.  budući da su EU i Japan u siječnju 2017. pokrenuli razgovore radi olakšavanja prijenosa osobnih podataka u komercijalne svrhe na temelju prvih „zaključaka o uzajamnoj primjerenosti”; budući da Europski parlament u svojoj Rezoluciji od 12. prosinca 2017. naslovljenoj „Ususret strategiji digitalne trgovine” izričito „priznaje da su odluke o primjerenosti [...] temeljni mehanizam zaštite prijenosa osobnih podataka iz EU-a u treću zemlju”;

H.  budući da bi odluka o primjerenosti za prijenos osobnih podataka u Japan bila prva takva odluka donesena u skladu s novim i strožim pravilima Opće uredbe o zaštiti podataka;

I.  budući da je Japan nedavno modernizirao i ojačao svoje zakonodavstvo o zaštiti podataka kako bi ga uskladio s međunarodnim standardima, osobito sa zaštitnim mjerama i pravima pojedinca predviđenima u novom europskom pravnom okviru za zaštitu podataka; budući da se japanski pravni okvir za zaštitu podataka sastoji od različitih stupova, pri čemu je Zakon o zaštiti osobnih podataka središnji dio zakonodavstva;

J.  budući da je vlada Japana 12. lipnja 2018. izdala nalog kojim se Povjerenstvu za zaštitu osobnih podataka, kao tijelu nadležnom za upravljanje i provedbu Zakona o zaštiti osobnih podataka, delegira ovlast da na temelju članka 6. tog Zakona poduzima potrebne mjere za premošćivanje razlika u sustavima i operacijama između Japana i predmetne strane zemlje kako bi se zajamčilo odgovarajuće postupanje s osobnim podacima primljenima iz te zemlje; budući da se u toj odluci navodi da to uključuje ovlast za uspostavu pojačane zaštite tako što će Povjerenstvo za zaštitu osobnih podataka donijeti stroža pravila koja dopunjavaju i nadilaze pravila utvrđena u Zakonu o zaštiti osobnih podataka i nalogu vlade; budući da bi u skladu s navedenom odlukom ta stroža pravila bila obvezujuća i pravovaljana za japanske poslovne subjekte;

K.  budući da Prilog I. Nacrtu provedbene odluke Komisije o primjerenoj zaštiti osobnih podataka koju pruža Japan čine Dodatna pravila koja je Povjerenstvo za zaštitu osobnih podataka usvojilo 15. lipnja 2018. i koja se temelje na članku 6. Zakona o zaštiti osobnih podataka, kojim se izričito dopušta da Povjerenstvo za zaštitu osobnih podataka donese stroža pravila, među ostalim radi olakšavanja međunarodnih prijenosa podataka; budući da Dodatna pravila još nisu javno dostupna;

L.  budući da bi svrha tih Dodatnih pravila bila rješavanje pitanja relevantnih razlika između zakonodavstva Japana i EU-u o zaštiti podataka kako bi se osiguralo odgovarajuće postupanje s osobnim podacima primljenima iz EU-a na temelju odluke o primjerenosti, posebno u pogledu osobnih podataka s kojima je potrebno postupati s posebnom pažnjom („osjetljivi podaci”), pohranjenih osobnih podataka, pri čemu se navodi svrha uporabe, ograničenja u vezi s prosljeđivanjem trećoj strani u stranoj zemlji te anonimno obrađenih informacija;

M.  budući da će Dodatna pravila biti pravno obvezujuća za sve poslovne subjekte koji obrađuju osobne podatke i koji primaju osobne podatke prenesene iz EU-a na temelju odluke o primjerenosti te ih stoga oni moraju poštovati, isto kao i sva pripadajuća prava i obveze, te da će biti izvršiva i od strane Povjerenstva za zaštitu osobnih podataka i japanskih sudova;

N.  budući da se, radi osiguravanja bitno ekvivalentne razine zaštite osobnih podataka koji se iz EU-a prenose u Japan, Dodatnim pravilima stvara dodatna zaštita koja će se primjenjivati na osnovi strožih uvjeta ili ograničenja za obradu osobnih podataka koji se prenose iz EU-a, na primjer u slučajevima kad je s osobnim podacima potrebno postupati s posebnom pažnjom te u slučajevima daljnjih prijenosa, anonimnih podataka i ograničenja svrhe;

O.  budući da u japanskom pravnom okviru za zaštitu podataka postoji razlika između „osobnih informacija” i „osobnih podataka” te se u nekim slučajevima upućuje na posebnu kategoriju osobnih podataka, odnosno na „pohranjene osobne podatke”;

P.  budući da u skladu s člankom 2. stavkom 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka koncept „osobnih informacija” obuhvaća sve informacije u vezi sa živim pojedincem koje omogućuju njegovu identifikaciju; budući da se u definiciji razlikuju dvije kategorije osobnih informacija: (i) identifikacijski kodovi pojedinca i (ii) ostale osobne informacije na temelju kojih se određeni pojedinac može identificirati; budući da potonja kategorija uključuje informacije koje same po sebi ne omogućuju identifikaciju, ali mogu, u kombinaciji s ostalim informacijama, omogućiti identifikaciju određenog pojedinca;

Q.  budući da u skladu s člankom 2. stavkom 4. Zakona o zaštiti osobnih podataka „osobni podaci” znače osobne informacije koje među ostalim čine bazu podataka osobnih informacija; budući da se u članku 2. stavku 1. Zakona o zaštiti osobnih podataka navodi da su informacije u takvim bazama podataka sustavno raspoređene, što je slično konceptu sustava pohrane u skladu s člankom 2. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka; budući da u skladu s člankom 4. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka „osobni podaci” znače sve informacije u vezi s fizičkom osobom koja je identificirana ili se može identificirati; budući da je „fizička osoba koja se može identificirati” osoba koju se može identificirati izravno ili neizravno, osobito upotrebom identifikatora kao što su ime, identifikacijski broj, podaci o lokaciji ili internetski identifikatori ili jednog ili više čimbenika svojstvenih fizičkom, fiziološkom, genetskom, mentalnom, ekonomskom, kulturnom ili socijalnom identitetu te fizičke osobe; budući da bi se, kako bi se odredilo može li se utvrditi identitet fizičke osobe, u obzir trebala uzeti sva sredstva, poput primjerice selekcije, za koja se može očekivati da će ih voditelj obrade ili bilo koja druga osoba upotrijebiti u svrhu izravnog ili neizravnog utvrđivanja identiteta fizičke osobe;

R.  budući da u skladu s člankom 2. stavkom 7. Zakona o zaštiti osobnih podataka „pohranjeni osobni podaci” znače osobne podatke koje poslovni subjekt koji obrađuje osobne informacije ima pravo objaviti, ispraviti, dodati ili izbrisati njihov sadržaj, prestati koristiti, obrisati ili ih prestati prosljeđivati trećoj strani, i koji nisu osobni podaci za koje je vlada odredila da vjerojatno mogu naštetiti javnom ili drugom interesu ako se objavi njihovo postojanje ili odsutnost, niti podaci koji se odlukom vlade u roku od najviše jedne godine moraju izbrisati; budući da se Dodatnim pravilima usklađuje pojam „pohranjenih osobnih podataka” s pojmom „osobnih podataka” kako bi se osiguralo da se određena ograničenja prava pojedinca u vezi s pohranjenim osobnim podacima ne primjenjuju na podatke koji se prenose iz EU-a;

S.  budući da je iz područja primjene japanskog zakonodavstva o zaštiti podataka, koje je predmet Nacrta provedbene odluke, isključeno nekoliko sektora prilikom obrade osobnih podataka u posebne svrhe; budući da se Nacrt provedbene odluke neće primjenjivati na prijenos osobnih podataka iz EU-a primatelju koji je obuhvaćen navedenim izuzećima predviđenima japanskim zakonodavstvom o zaštiti podataka;

T.  budući da se u vezi s daljnjim prijenosima osobnih podataka dobivenih EU-a iz Japana u treću zemlju Nacrtom provedbene odluke isključuje upotreba instrumenata za daljnji prijenos kojima se ne uspostavlja obvezujući odnos između izvoznika japanskih podataka i uvoznika podataka iz treće zemlje niti se jamči potrebna razina zaštite; budući da bi do toga došlo, primjerice, u slučaju sustava Prekograničnih pravila za zaštitu privatnosti organizacije Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (Cross Border Privacy Rules – CBPR APEC), čiji je sudionik i japansko gospodarstvo, jer u tom sustavu zaštita nije rezultat obvezujućeg sporazuma izvoznika i uvoznika u kontekstu njihova bilateralnog odnosa te je očito niže razine od one zajamčene Zakonom o zaštiti osobnih podataka zajedno s Dodatnim pravilima;

U.  budući da Europski odbor za zaštitu podataka u mišljenju od 5. prosinca 2018. ocjenjuje, na temelju dokumenata koje je Komisija stavila na raspolaganje, pruža li japanski pravni okvir za zaštitu podataka dovoljna jamstva za odgovarajuću razinu zaštite podataka pojedinaca; budući da Europski odbor za zaštitu podataka pozdravlja napore Komisije i japanskog Povjerenstva za zaštitu osobnih podataka prema konvergenciji japanskog i europskog pravnog okvira kako bi se olakšao prijenos osobnih podataka; budući da Europski odbor za zaštitu podataka navodi da su poboljšanja Dodatnih pravila radi uklanjanja nekih razlika među navedenim pravnim okvirima vrlo važna i dobro prihvaćena; budući da napominje da je niz problema još uvijek prisutan, na primjer zaštita osobnih podataka prenesenih iz EU-a u Japan tijekom njihova životnog ciklusa, te preporučuje da Komisija dostavi dodatne dokaze i objašnjenja o postavljenim pitanjima te da budno prati stvarnu provedbu pravila;

V.  budući da je uz Nacrt provedbene odluke kao Prilog II. Provedbenoj odluci priložen i dopis ministra pravosuđa od 14. rujna 2018. koji se odnosi na dokument koji su Ministarstvo pravosuđa i nekoliko ministarstava i agencija sastavili o „prikupljanju i upotrebi osobnih informacija od strane japanskih tijela javne vlasti za provedbu kaznenog progona i u svrhe nacionalne sigurnosti”, a koji sadrži pregled mjerodavnog pravnog okvira i Komisiji pruža službene izjave, jamstva i obveze koje su potpisane na najvišoj ministarskoj razini i razini Agencije;

1.  prima na znanje detaljnu analizu koju je u svojem Nacrtu provedbene odluke o primjerenosti dala Komisija u vezi sa zaštitnim mjerama, uključujući mehanizme nadzora i pravne zaštite, koje se primjenjuju na obradu podataka od strane komercijalnih subjekata te na pristup podacima od strane japanskih tijela javne vlasti, osobito u području izvršavanja zakonodavstva i nacionalne sigurnosti;

2.  prima na znanje činjenicu da Japan istodobno priprema priznavanje razine zaštite osobnih podataka koji se iz Japana prenose u EU u skladu s člankom 23. Zakona o zaštiti osobnih podataka, što bi dovelo do prvog zaključka o dvosmjernoj primjerenosti na globalnoj razini, a rezultat bi bio stvaranje najvećeg svjetskog područja slobodnog i sigurnog protoka podataka;

3.  pozdravlja taj razvoj događaja kao izraz globalnog širenja visokih standarda zaštite podataka; međutim, ističe da to ni na koji način na smije voditi do pristupa koji se temelji na uzvraćanju istom mjerom u pogledu odluka EU-a o primjerenosti; podsjeća da za donošenje odluke o primjerenosti u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka Komisija mora objektivno ocijeniti pravnu i praktičnu situaciju u trećoj zemlji, teritoriju, sektoru ili međunarodnoj organizaciji;

4.  naglašava da se u presudi Suda Europske unije navodi da se izrazom „odgovarajuća razina zaštite” ne zahtijeva identična razina zaštite onoj koja se jamči u EU-u, nego da se ona mora shvatiti na način da je treća zemlja dužna osigurati, temeljem domaćeg zakonodavstva ili međunarodnih obveza, razinu zaštite temeljnih prava i sloboda koja je bitno ekvivalentna onoj zaštiti koja se jamči u Europskoj uniji na temelju Opće uredbe o zaštiti podataka tumačene u svjetlu Povelje;

5.  napominje da je pravo na privatnost i na zaštitu osobnih podataka zajamčeno na ustavnoj razini i u Japanu i u EU-u, no da potpuno usklađivanje pravila EU-a i Japana neće biti moguće s obzirom na razlike u ustavnom ustrojstvu i kulturi;

6.  prima na znanje amandmane na Zakon o zaštiti osobnih podataka koji su stupili na snagu 30. svibnja 2017. te pozdravlja njegova znatna poboljšanja;

7.  napominje da su kategorije poslovnih aktivnosti i aktivnosti obrade koje su isključene iz materijalnog područja primjene Zakona o zaštiti osobnih podataka izrijekom isključene iz područja primjene zaključka o primjerenosti;

8.  smatra da nakon donošenja izmijenjenog Zakona o zaštiti osobnih podataka i Opće uredbe o zaštiti podataka 2016. godine japanski sustav za zaštitu podataka kao i sustav EU-a za zaštitu podataka imaju visoku razinu konvergencije kad je riječ o načelima, zaštitnim mjerama i pravima pojedinca te mehanizmima nadzora i provedbe; posebno ističe uspostavu neovisnog nadzornog tijela, Povjerenstva za zaštitu osobnih podataka, u sklopu izmijenjenog Zakona o zaštiti osobnih podataka;

9.  međutim, napominje da Povjerenstvo za zaštitu osobnih podataka smatra da unatoč visokoj razini konvergencije između dvaju sustava ipak postoje neke bitne razlike; napominje i da je Povjerenstvo za zaštitu osobnih podataka 15. lipnja 2018. donijelo Dodatna pravila kako bi se pružila viša razina zaštite osobnih podataka koji se prenose iz EU-a;

10.  pozdravlja niz važnih pojašnjenja u Dodatnim pravilima, uključujući usklađivanje „anonimiziranih osobnih informacija” iz Zakona o zaštiti osobnih podataka s definicijom „anonimnih informacija” iz Opće uredbe o zaštiti podataka;

11.  smatra da su dodatnom zaštitom iz Dodatnih pravila obuhvaćeni samo prijenosi na temelju odluka o primjerenosti; podsjeća da će se s obzirom na područje primjene odluke o primjerenosti neki podaci prenijeti u okviru tih drugih dostupnih mehanizama;

12.  priznaje da je dodatna zaštita utvrđena u Dodatnim pravilima ograničena na osobne podatke koji se prenose iz Europe zbog čega će poslovni subjekti koji moraju istodobno obrađivati japanske i europske osobne podatke morati poštovati Dodatna pravila te osigurati, primjerice, tehnička („označivanje”) ili organizacijska sredstva (npr. „čuvanje u posebnoj bazi podataka”) kako bi se takvi osobni podaci mogli identificirati tijekom njihova „životnog ciklusa”; poziva Komisiju da prati situaciju kako bi spriječila potencijalne rupe u zakonu kojima bi subjekti mogli zaobići obveze utvrđene u Dodatnim pravilima prijenosom podataka preko trećih zemalja;

13.  napominje da su iz definicije „osobnih podataka” u Zakonu o zaštiti osobnih podataka isključeni podaci koje odlukom propisuje vlada jer postoji mala vjerojatnost da bi mogli naštetiti pravima i interesima pojedinca s obzirom na njihovu metodu korištenja; apelira na Komisiju da ocijeni je li pristup koji se temelji na mogućoj šteti u skladu s pristupom EU-a u okviru kojeg su sve obrade osobnih podataka obuhvaćene područjem primjene zakonodavstva o zaštiti podataka; pritom napominje da bi se taj pristup ipak primjenjivao u vrlo malom broju slučajeva;

14.  nadalje, napominje da je u Zakonu o zaštiti osobnih podataka definicija „osobnih informacija” ograničena na informacije na temelju kojih se određeni pojedinac može identificirati; napominje i da ta definicija ne obuhvaća pojašnjenja predviđena Općom uredbom o zaštiti podataka da bi se osobnim informacijama trebali smatrati i osobni podaci kad se mogu koristiti samo za to da se osoba „izdvoji”, kako je jasno utvrdio Sud Europske unije;

15.  zabrinut je zbog toga što uža definicija „osobnih podataka” (koja se zasniva na definiciji „osobnih informacija”) u Zakonu o zaštiti osobnih podataka možda neće zadovoljiti kriterij „bitno ekvivalentne” zaštite onoj iz Opće uredbe o zaštiti podataka i iz sudske prakse Suda Europske unije; stoga dovodi u pitanje izjavu iz Nacrta provedbene odluke da će podaci EU-a u okviru Zakona o zaštiti osobnih podataka uvijek biti u kategoriji „osobnih podataka”; poziva Komisiju da pomno prati praktične posljedice različitih koncepata tijekom provedbe odluke o primjerenosti i njezina redovitog preispitivanja;

16.  poziva Komisiju da pruži dodatna pojašnjenja te da, prema potrebi, od japanskih vlasti zatraži daljnja obvezujuća dodatna pravila kako bi se osiguralo da su svi osobni podaci zaštićeni u smislu Opće uredbe o zaštiti podataka kad se prenose u Japan;

17.  sa zabrinutošću primjećuje da u pogledu automatiziranog donošenja odluka i izrade profila, za razliku od prava EU-a, ni Zakon o zaštiti osobnih podataka ni smjernice Povjerenstva za zaštitu osobnih podataka ne sadrže pravne odredbe i da se to pitanje obrađuje samo u nekim sektorskim pravilima bez pružanja sveobuhvatnog općeg pravnog okvira sa snažnom sveobuhvatnom zaštitom od automatiziranog donošenja odluka i izrade profila; poziva Komisiju da pokaže na koji je način to pitanje riješeno u japanskom okviru za zaštitu podatka da bi se osigurala ekvivalentna razina zaštite; smatra da je to posebno važno s obzirom na nedavne slučajeve izrade profila u sklopu slučajeva Facebook / Cambridge Analytica;

18.  smatra da u svjetlu Referentnog dokumenta o primjerenosti Europskog odbora za zaštitu podataka treba tražiti dodatna detaljna pojašnjenja u pogledu izravnog marketinga s obzirom na to da u Zakonu o zaštiti osobnih podataka nema konkretnih odredbi, a kako bi se pokazala ekvivalentna razina zaštite osobnih podataka u Japanu;

19.  prima na znanje mišljenje Europskog odbora za zaštitu podataka, u kojem se navodi nekoliko pitanja koja izazivaju zabrinutost, primjerice zaštita osobnih podataka prenesenih iz EU-a u Japan tijekom njihova životnog ciklusa; poziva Komisiju da u provedbenoj odluci da odgovarajući odgovor i pruži dodatne dokaze i objašnjenja kojima se pokazuje postojanje odgovarajućih zaštitnih mehanizama;

20.  poziva Komisiju da pojasni, kad je riječ o daljnjim prijenosima, rješenje predviđeno Dodatnim pravilima, koje se sastoji od toga da se traži prethodna suglasnost ispitanika iz EU-a za odobrenje daljnjeg prijenosa trećoj strani u stranoj zemlji, ne postoje određeni bitni elementi koji bi ispitanicima omogućili da daju svoju suglasnost jer nije izričito definirano što je obuhvaćeno izrazom „informacije o okolnostima u vezi s prijenosom za [ispitanika] kako bi donio odluku o pristanku”, u skladu s člankom 13. Opće uredbe o zaštiti podataka, kao što je treća zemlja koja je odredište daljnjeg prijenosa; poziva Komisiju da, osim toga, pojasni posljedice za ispitanika u slučaju odbijanja davanja suglasnosti za daljnji prijenos svojih osobnih podataka;

21.  žali što, kad je riječ o učinkovitoj provedbi Zakona o zaštiti osobnih podataka, razina mogućih novčanih kazni koje bi izrekla kaznena tijela nije dovoljna da se zajamči stvarno pridržavanje Zakona jer se ne čini razmjernom, djelotvornom ili odvraćajućom u odnosu na težinu povrede; međutim, napominje da su u Zakonu o zaštiti osobnih podataka propisane i kaznene sankcije, uključujući zatvorsku kaznu; poziva Komisiju da pruži informacije o stvarnoj primjeni administrativnih kazni i kaznenih sankcija u prošlosti;

22.  napominje da, iako Povjerenstvo za zaštitu osobnih podatka nema nadzor nad aktivnostima sektora kaznenog progona u vezi s obradom podataka, postoje drugi mehanizmi nadzora, uključujući nadzor koji provodi neovisno Povjerenstvo za javnu sigurnost pojedine prefekture; napominje da Odbor za pregled otkrivanja i zaštite osobnih podataka također ima određenu nadležnost u tom području, koja se među ostalim odnosi na pregled zahtjeva za pristup i objavljivanje mišljenja, no ističe da te ovlasti nisu pravno obvezujuće; pozdravlja činjenicu da su se EU i Japan dogovorili da će uspostaviti poseban mehanizam pravne zaštite koji će se primjenjivati na obradu osobnih podataka u sektorima kaznenog progona i nacionalne sigurnosti, a kojim će upravljati Povjerenstvo za zaštitu osobnih podatka te ga nadzirati;

23.  napominje da u skladu s japanskim Zakonom o zaštiti osobnih podataka koje posjeduju administrativna tijela (APPIHAO), poslovni subjekti mogu predati podatke tijelima kaznenog progona na „dobrovoljnoj osnovi”; ističe da to nije predviđeno ni u Općoj uredbi o zaštiti podataka ni u Direktivi o policiji te poziva Komisiju da ocijeni je li to u skladu sa standardom „bitno ekvivalentne” zaštite iz Opće uredbe o zaštiti podataka;

24.  svjestan je medijskih izvješća o japanskoj Upravi za prikupljanje informacija elektroničkim izviđanjem (DFS) u kojoj je zaposleno 1700 osoba i koja raspolaže s najmanje šest objekata za nadzor u kojima se neprekidno nadziru telefonski pozivi, elektronička pošta i ostala komunikacija(6); zabrinut je zbog toga što taj element neselektivnog masovnog nadzora nije ni spomenut u Nacrtu provedbene odluke; poziva Komisiju da pruži više informacija o japanskom masovnom nadzoru; ozbiljno je zabrinut da taj masovni nadzor neće zadovoljiti kriterije koje je utvrdio Sud Europske unije u presudi u predmetu Schrems (predmet C-362/14);

25.  žali zbog toga što dokument „Prikupljanje i upotreba osobnih informacija od strane japanskih tijela javne vlasti za potrebe kaznenog progona i u svrhe nacionalne sigurnosti” koji je dio Priloga II. Nacrtu provedbene odluke nema isti pravno obvezujući učinak kao i Dodatna pravila;

Zaključci

26.  poziva Komisiju da pruži dodatne dokaze i objašnjenja u vezi s navedenim pitanjima, uključujući i ona koja je Europski odbor za zaštitu podataka istaknuo u svom mišljenju od 5. prosinca 2018., kako bi se pokazalo da japanski pravni okvir za zaštitu podataka jamči odgovarajuću razinu zaštite koja je bitno ekvivalentna razini zaštite iz europskog pravnog okvira za zaštitu podataka;

27.  smatra da se tom odlukom o primjerenosti može, osim toga, poslati snažan signal zemljama u cijelom svijetu da konvergencija s visokim standardima EU-a za zaštitu podataka nudi vrlo opipljive rezultate; s tim u vezi naglašava važnost odluke o primjerenosti kao presedana za buduća partnerstva s drugim zemljama koje su usvojile moderne zakone o zaštiti podataka;

28.  nalaže svojem Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove da nastavi pratiti kretanja u ovom području, među ostalim u vezi s predmetima koji su pokrenuti pred Sudom Europske unije, te da prati daljnje mjere poduzete u vezi s preporukama iz ove Rezolucije;

o
o   o

29.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, Europskom odboru za zaštitu podataka, europskom nadzorniku za zaštitu podataka, odboru osnovanom u skladu s člankom 93. stavkom 1. Opće uredbe o zaštiti podataka, Vijeću Europe i vladi Japana.

(1) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
(2) ECLI:EU:C:2015:650.
(3) ECLI:EU:C:2016:970.
(4) SL C 369, 11.10.2018., str. 22.
(5) http://ec.europa.eu/newsroom/article29/item-detail.cfm?item_id=614108; Europski odbor za zaštitu podataka odobrio ga je na svojoj prvoj plenarnoj sjednici.
(6) Ryan Gallagher, „The Untold Story of Japan’s Secret Spy Agency”, The Intercept, 19. svibnja 2018., https://theintercept.com/2018/05/19/japan-dfs-surveillance-agency/


Sukob interesa i zaštita proračuna EU-a u Češkoj Republici
PDF 169kWORD 49k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. o sukobima interesa i zaštiti proračuna EU-a u Češkoj Republici (2018/2975(RSP))
P8_TA(2018)0530RC-B8-0582/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne odluke i rezolucije o razrješnici Komisiji(1) za godine 2014., 2015. i 2016.,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije(2) (nova Financijska uredba), a posebno njezin članak 61. o sukobima interesa,

–  uzimajući u obzir pitanja koja je Komisiji poslala češka Piratska stranka 2. kolovoza 2018.,

–  uzimajući u obzir službenu pritužbu koju je 19. rujna 2018. Komisiji podnio češki ogranak organizacije Transparency International,

–  uzimajući u obzir mišljenje pravne službe Komisije od 19. studenoga 2018. naslovljeno „Utjecaj članka 61. nove Financijske uredbe (sukob interesa) na plaćanja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova”,

–  uzimajući u obzir izlaganje Glavne uprave Komisije za proračun održano 20. studenoga 2018. na sjednici Odbora Parlamenta za proračunski nadzor pod nazivom „Pravila o sukobu interesa u Financijskoj uredbi iz 2018.”,

–  uzimajući u obzir članak 123. stavke 2. i 4. Poslovnika,

A.  budući da se odredba o sukobu interesa iz Financijske uredbe iz 2012. nije izričito primjenjivala na zajedničko upravljanje, već su države članice bile obvezne osigurati efektivnu unutarnju kontrolu, uključujući izbjegavanje sukoba interesa;

B.  budući da se pravilima o javnoj nabavi države članice obvezuju na izbjegavanje sukoba interesa (članak 24. Direktive 2014/24/EU(3)), uključujući izravne ili neizravne osobne interese, a pravila već postoje za situacije koje se smatraju sukobom interesa ili posebnim obvezama u okviru zajedničkog upravljanja (npr. Uredba (EU) br. 1303/2013(4));

C.  budući da je Vijeće usvojilo svoje stajalište o novoj Financijskoj uredbi 16. srpnja 2018., a završni je akt potpisan 18. srpnja 2018.; budući da je članak 61. Financijske uredbe, kojim se zabranjuju sukobi interesa, stupio na snagu 2. kolovoza 2018.;

D.  budući da se člankom 61. stavkom 1. Financijske uredbe (u vezi s člankom 61. stavkom 3.) utvrđuje:

   i. negativna obveza financijskih izvršitelja da spriječe situacije sukoba interesa u odnosu na proračun EU-a;
   ii. pozitivna obveza financijskih izvršitelja da poduzmu odgovarajuće mjere kojima će spriječiti da iz funkcija u njihovoj odgovornosti proisteknu sukobi interesa i rješavati situacije koje se objektivno mogu smatrati sukobom interesa;

E.  budući da, u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije(5) „sukob interesa predstavlja, objektivno i sam po sebi, ozbiljnu nepravilnost, a da pri tome nema potrebe da ga se definira tako što će se uzeti u obzir namjere zainteresiranih stranaka i to jesu li one postupale u dobroj ili lošoj vjeri”; budući da je Komisija obvezna obustaviti plaćanja u slučajevima u kojima postoje ozbiljne manjkavosti u funkcioniranju sustava upravljanja i kontrole i kada na vidjelo izađu ozbiljne nepravilnosti u vezi sa sukobom interesa koje dotad nisu bile otkrivene niti se o njima izvijestilo;

F.  budući da je 19. rujna 2018. češki ogranak organizacije Transparency International podnio službenu pritužbu Komisiji ustvrdivši da je češki premijer Andrej Babiš ustrajno kršio zakon EU-a i češki zakon o sukobima interesa;

G.  budući da se otkrilo da je g. Babiš stvarni vlasnik tvrtke Agrofert, koja kontrolira grupaciju Agrofert, uključujući, među ostalim, određeni broj važnih čeških medija, s pomoću uzajamnih fondova AB I i AB II čiji je on osnivač i istovremeno jedini korisnik;

H.  budući da je g. Babiš također predsjednik Vijeća Češke za europske strukturne i investicijske fondove;

I.  budući da poduzeća koja pripadaju grupaciji Agrofert sudjeluju u projektima koji se subvencioniraju iz programa za ruralni razvoj Češke Republike, koji se pak financira iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj;

J.  budući da su tvrtke koje pripadaju grupaciji Agrofert primile znatne iznose iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014. - 2020., u rasponu od 42 milijuna EUR 2013. do 82 milijuna EUR 2017.;

K.  budući da se u mišljenju pravne službe Komisije navodi da je prema izjavi o prihodima čeških javnih dužnosnika g. Babiš od grupacije Agrofert preko svojih uzajamnih fondova dobio prihod od 3,5 milijuna EUR tijekom prvih šest mjeseci 2018.;

L.  budući da je Parlament u više navrata u svojim rezolucijama o razrješnicama pozvao Komisiju na ubrzanje postupka izdavanja potvrde o sukladnosti s ciljem dobivanja informacija o riziku od sukoba interesa u pogledu Državnog poljoprivrednog intervencijskog fonda u Češkoj Republici; budući da je Parlament naglasio da bi nepoduzimanje potrebnih mjera za sprečavanje sukoba interesa moglo rezultirati u obvezi češkog nadležnog tijela da povuče akreditaciju agencije za plaćanja te dovesti do primjene financijske korekcije od strane Komisije;

M.  budući da je u rujnu 2018. Odbor Parlamenta za proračunski nadzor odlučio rješavati to pitanje u sklopu svojeg godišnjeg postupka davanja razrješnice, i to u okviru saslušanja s najrelevantnijim povjerenicima;

N.  budući da zastupnici u Europskom parlamentu na tim saslušanjima nisu dobili jasne i dostatne odgovore o stanju u vezi s mogućim sukobom interesa češkog premijera;

O.  budući da su 1. prosinca 2018. europski mediji poput dnevnika The Guardian, Le Monde, De Standaard i Süddeutsche Zeitung objavili informacije o pravnom mišljenju koje je izdala Pravna službe Komisije potvrdivši postojanje sukoba interesa g. Babiša;

1.  duboko je zabrinut zbog toga što se Češka Republika u pogledu sukoba interesa svojeg premijera i njegove veze s grupacijom Agrofert ne pridržava članka 61. stavka 1. Financijske uredbe;

2.  izražava žaljenje zbog svakog sukoba interesa koji bi mogao ugroziti izvršenje proračuna EU-a i ugroziti povjerenje građana EU-a u ispravno upravljanje novcem poreznih obveznika u EU-u; poziva Komisiju da se u pogledu sukoba interesa bilo kojeg političara EU-a pobrine za primjenu politike nulte tolerancije i nekorištenje dvostrukih standarda te da ne traži nikakve izlike za kašnjenje kada štiti financijske interese Unije;

3.  podsjeća na svoju rezoluciju od 27. travnja 2017. o razrješnici za financijsku godinu 2015.(6), u kojoj „napominje da je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) pokrenuo administrativne istrage [...] u vezi s projektom u Češkoj Republici poznatim kao „Stork Nest” na osnovi navodnih nepravilnosti“ te „poziva Komisiju da nakon dovršetka istraga smjesta o tome obavijesti nadležni odbor“; podsjeća na svoju rezoluciju od 18. travnja 2018. o razrješnici za financijsku godinu 2016.(7), u kojoj „pozdravlja činjenicu da je OLAF završio administrativnu istragu o češkom projektu „rodino gnijezdo“ i „izražava žaljenje što je OLAF ustanovio ozbiljne nepravilnosti“;

4.  prima na znanje odgovor koji je 29. studenoga 2018. dao povjerenik Oettinger u okviru postupka davanja razrješnice za 2017. na pisano pitanje 51., u kojem je obavijestio Parlament da su češke vlasti, u skladu s OLAF-ovom preporukom o slučaju „Stork Nest“, donesenom u prosincu 2017., povukle projekt koji je istraživao OLAF iz posljednjeg zahtjeva Regionalnog operativnog programa za središnju Češku i da u tu operaciju nisu uplaćena nikakva sredstva EU-a; napominje, osim toga, da je OLAF nacionalnim pravosudnim tijelima preporučio da pokrenu kaznenu istragu o pitanjima koja se ne otkriju istragom OLAF-a te da su sada ona nadležna za ovaj slučaj;

5.  naglašava da su, s obzirom na izravnu primjenjivost članka 61. stavka 1. Financijske uredbe o sukobu interesa, sve osobe koje sudjeluju u izvršenju proračuna EU-a, uključujući šefove vlade, odgovorne za ispunjavanje obveze sprečavanja sukoba interesa te za rješavanje situacija koje se objektivno mogu smatrati sukobima interesa;

6.  žali zbog činjenice da je Komisija tijekom dugog razdoblja i dalje bila pasivna unatoč snažnim naznakama od 2014. da je g. Babiš u sukobu interesa u njegovoj ulozi ministra financija, a kasnije kao premijer;

7.  podsjeća na obvezu nacionalnih tijela da osiguraju primjenu zakonodavstva Unije o sukobima interesa u svim slučajevima i na sve građane;

8.  poziva Komisiju da uspostavi kontrolni mehanizam za rješavanje sukoba interesa u državama članicama te da aktivno izbjegavanje sukoba interesa postavi kao jedan od svojih prioriteta; poziva Komisiju da intervenira odlučno, pogotovo kada nacionalna tijela propuste spriječiti sukobe interesa svojih najviših predstavnika;

9.  poziva Komisiju da bez odgađanja poduzme daljnje mjere u vezi s tim pitanjem na temelju mišljenja koje je njezina pravna služba izdala slijedom pritužbe češkog ogranka organizacije Transparency International, te da provede potrebne korektivne mjere i postupke za izmjenu bilo kakvog nezakonitog stanja, uključujući mjeru obustave svih sredstava EU-a za grupaciju Agrofert dok se sukob interesa u potpunosti ne istraži i ne riješi;

10.  poziva sve nacionalne vlasti i vladine dužnosnike da na proaktivan način primijene novu Financijsku uredbu, naročito njezin članak 61. o sukobima interesa, kako bi spriječili situacije koje škode ugledu Unije, ugledu njezinih država članica, demokraciji i financijskim interesima EU-a te da vlastitim primjerom pokažu da rade za javno dobro, a ne vlastiti probitak;

11.  poziva nacionalne parlamente država članica da se pobrinu za to da ni jedan nacionalni zakon o sprječavanju sukoba interesa ne bude protivan slovu i duhu nove Financijske uredbe;

12.  prima na znanje mišljenje koje je sastavila pravna služba Komisije o mogućem sukobu interesa aktualnog češkog premijera g. Babiša tijekom njegova obnašanja funkcije ministra financija 2014.; zahtijeva od Komisije da u potpunosti istraži zakonitost svih subvencija EU-a isplaćenih grupaciji Agrofert od razdoblja kada se g. Babiš pridružio češkoj vladi, uzimajući u obzir prethodnu Financijsku uredbu koja se primjenjivala prije 2. kolovoza 2018. i njezin dio o sukobima interesa;

13.  traži od Komisije da objavi sve njoj dostupne dokumente povezane s mogućim sukobom interesa češkog premijera i ministra poljoprivrede te da objasni koje korake namjerava poduzeti kako bi popravila trenutačnu situaciju;

14.  apelira na Komisiju da osigura povrat svih sredstava koja su isplaćena nezakonito ili nepravilno;

15.  inzistira na potpunoj transparentnosti svih veza koje bi g. Babiš mogao imati s grupacijom Agrofert, kao i na tome da se one ni na koji način ne smiju miješati s njegovom ulogom premijera Češke Republike;

16.  poziva Vijeće da poduzme sve potrebne i odgovarajuće mjere za sprečavanje sukoba interesa u kontekstu pregovora o budućem proračunu EU-a i sljedećem višegodišnjem financijskom okviru u skladu s člankom 61. stavkom 1. Financijske uredbe;

17.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Komisiji, Vijeću te vladi i parlamentu Češke Republike.

(1) SL L 246, 14.9.2016., str. 1., SL L 252, 29.9.2017., str. 1. i SL L 248, 3.10.2018., str. 1.
(2) SL L 193, 30.7.2018., str. 1.
(3) SL L 94, 28.3.2014., str. 65.
(4) SL L 347, 20.12.2013., str. 320.
(5) Ismeri Europa Srl protiv Revizorskog suda, presuda od 15.6.1999., predmet T-277/97, ECLI:EU:T:1999:124.
(6) SL L 252, 29.9.2017., str. 28.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0121.


Djelovanje Europskog ombudsmana tijekom 2017.
PDF 156kWORD 62k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. o godišnjem izvješću o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2017. godine (2018/2105(INI))
P8_TA(2018)0531A8-0411/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir godišnje izvješće o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2017. godine,

–  uzimajući u obzir članke 9., 11., 15., 24. i 228. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članke 11., 35., 37., 41., 42. i 43. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 1 Ugovorima o ulozi nacionalnih parlamenata u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir Protokol br. 2 Ugovorima o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD),

–  uzimajući u obzir Odluku Europskog parlamenta 94/262/EZUČ, EZ, Euratom od 9. ožujka 1994. o propisima i općim uvjetima koji uređuju obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana(1),

–  uzimajući u obzir Europski kodeks dobrog administrativnog postupanja, koji je Parlament usvojio 6. rujna 2001.,

–  uzimajući u obzir Okvirni sporazum o suradnji zaključen 15. ožujka 2006. između Parlamenta i Europskog ombudsmana, koji je stupio na snagu 1. travnja 2006.,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o djelovanju Europskog ombudsmana,

–  uzimajući u obzir članak 52. i članak 220. stavak 1. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke (A8-0411/2018),

A.  budući da je godišnje izvješće o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2017. godine službeno predano predsjedniku Europskog parlamenta 22. svibnja 2018. i da ga je ombudsmanica gđa Emily O'Reilly predstavila Odboru za predstavke 16. svibnja 2018. u Bruxellesu;

B.  budući da je člancima 24. i 228. UFEU-a Europski ombudsman ovlašten primati pritužbe u vezi s nepravilnostima u djelovanju institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, s iznimkom Suda Europske unije u izvršavanju njegovih pravosudnih ovlasti;

C.  budući da je člankom 10. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji utvrđeno da „svaki građanin ima pravo sudjelovati u demokratskom životu Unije” i da se „odluke donose na što otvoreniji način i na razini što je moguće bližoj građanima”;

D.  budući da se u članku 15. UFEU-a navodi da „institucije, tijela, uredi i agencije Unije, radi promicanja dobrog upravljanja i osiguranja sudjelovanja civilnog društva, pri svome radu koliko je god to moguće poštuju načelo otvorenosti djelovanja” i da „svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili sjedištem u nekoj državi članici ima pravo pristupa dokumentima institucija, tijela, ureda i agencija Unije”;

E.  budući da se člankom 41. Povelje o temeljnim pravima, koji se odnosi na pravo na dobru upravu, među ostalim propisuje da „svatko ima pravo da institucije, tijela, uredi i agencije Unije njegove predmete obrađuju nepristrano, pravično i u razumnom roku”;

F.  budući da u članku 43. Povelje piše da: „svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili sjedištem u nekoj državi članici ima pravo obratiti se Europskom ombudsmanu u vezi s nepravilnostima u djelovanju institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, s iznimkom Suda Europske unije u izvršavanju njegovih pravosudnih ovlasti”;

G.  budući da se člankom 298. stavkom 1. UFEU-a utvrđuje da „u obavljanju svojih zadaća institucije, tijela, uredi i agencije Unije imaju potporu otvorene, učinkovite i neovisne europske administracije”;

H.  budući da 2017. godine Europski ombudsman otvorio 447 istraga, od kojih su se 433 temeljile na pritužbama, a 14 istraga bilo je na vlastitu inicijativu, te je zatvorio 363 istrage (348 na temelju pritužbi i 15 istraga na vlastitu inicijativu); budući da se većina istraga odnosila na Komisiju (256 istraga ili 57,3 %), nakon koje slijede agencije EU-a (35 istraga ili 7,8 %), Europski ured za odabir osoblja (EPSO) (34 istrage ili 7,6 %), Parlament (22 istrage ili 4,9 %), Europska služba za vanjsko djelovanje (ESVD) (17 istraga ili 3,8 %), Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (16 istraga ili 3,6 %) i druge institucije (67 istraga ili 15 %);

I.  budući da su tri najvažnija pitanja u istragama koje je Europski ombudsman zatvorio 2017. bila: transparentnost, odgovornost i javni pristup informacijama i dokumentima (20,6 %); kultura usluga (16,8 %) i poštovanje postupovnih prava (16,5 %); budući da su ostala pitanja obuhvaćala etička pitanja, sudjelovanje javnosti u donošenju odluka EU-a, pravilnu uporabu diskrecijskog prava, među ostalim u postupcima zbog povrede, dobro financijsko upravljanje natječajnim postupcima, bespovratnim sredstvima i ugovorima EU-a, zapošljavanje i dobro upravljanje pitanjima u vezi s osobljem EU-a;

J.  budući da je u okviru svog strateškog rada tijekom 2017. Ured ombudsmana zatvorio četiri strateške istrage i otvorio četiri nove o transparentnosti Vijeća; o pitanju „rotirajućih vrata”, koje se odnosi na bivše povjerenike Europske komisije; o dostupnosti internetskih stranica Komisije osobama s invaliditetom i o aktivnostima prije podnošenja zahtjeva povezanih s procjenom lijeka koju radi Europska agencija za lijekove (EMA); budući da je 2017. Europski ombudsman otvorio osam strateških inicijativa, među ostalim, o transparentnosti lobiranja Europskog vijeća, poboljšanju europske građanske inicijative i pravilima rotirajućih vrata u različitim institucijama i tijelima EU-a te zatvorio šest strateških inicijativa;

K.  budući da se EU i dalje suočava s najgorom gospodarskom, društvenom i političkom krizom od svog osnivanja; budući da se neučinkovitim pristupom koji su primjenjivale institucije EU-a za rješavanje pitanja netransparentnosti u postupku donošenja odluka EU-a i u sklopu aktivnosti lobiranja, uz druga značajna etička pitanja unutar institucija, doprinosi daljnjem narušavanju predodžbe o EU-u;

L.  budući da se 2017. najveći udio istraga Europskog ombudsmana odnosio na odbijanje pristupa dokumentima EU-a i s tim povezana pitanja transparentnosti;

M.  budući da je s obzirom na aktualnost zahtjeva za pristup dokumentima Europski ombudsman pokrenuo probnu fazu za ubrzani postupak;

N.  budući da Europski ombudsman ima ključnu ulogu u jamčenju potpune odgovornosti institucija EU-a te maksimalne transparentnosti i nepristranosti administracije i postupaka donošenja odluka u EU-u radi uspješne zaštite prava građana, čime se povećava njihovo povjerenje, angažman i sudjelovanje u demokratskom životu Unije;

O.  budući da je Sud Europske unije utvrdio da su načela javnosti i transparentnosti svojstvena zakonodavnom postupku EU-a te da se učinkovitošću i integritetom zakonodavnog postupka ne smiju narušiti načela javnosti i transparentnosti na kojima se taj postupak temelji; budući da je Sud Europske unije dao jasne smjernice o tom pitanju, kao na primjer u svojoj presudi od 22. ožujka 2018. u predmetu T-540/15;

P.  budući da je Europski ombudsman proveo jednogodišnju istragu na temelju pritužbi o članstvu predsjednika ESB-a u skupini G30, privatnoj organizaciji u čije se članove ubrajaju predstavnici banaka koje ESB izravno ili neizravno nadzire; budući da je Europski ombudsman preporučio da predsjednik ESB-a suspendira svoje članstvo u skupini G30;

Q.  budući da je Europski ombudsman istražio pritužbe na postupanje Komisije u vezi sa zapošljavanjem bivših povjerenika nakon isteka njihova mandata; budući da je Europski ombudsman već zaključio da nedonošenje posebne odluke Komisije u slučaju bivšeg predsjednika Komisije Barrosa predstavlja nepravilnost; budući da je Odbor za etiku u slučaju Barroso zaključio da ne postoji dovoljno temelja za utvrđivanje povrede pravnih obveza, uzimajući u obzir pisanu izjavu bivšeg predsjednika u kojoj navodi da nije sudjelovao u lobiranju uime društva Goldman Sachs i da mu to nije bila namjera;

R.  budući da je financijska kriza prouzročila gospodarsku i društvenu krizu, zbog čega su se pojavile sumnje u institucije EU-a;

S.  budući da je 25. listopada 2017. održan sastanak na kojem su sudjelovali bivši predsjednik Komisije Barroso i aktualni potpredsjednik Komisije, koji je zabilježen kao službeni sastanak s društvom Goldman Sachs; budući da je Europski ombudsman naveo da nije jasna točna priroda tog sastanka; budući da je Europski ombudsman naglasio da postoji razumljiva zabrinutost da se bivši predsjednik koristi nekadašnjim statusom i kontaktima s bivšim kolegama kako bi ostvario utjecaj i prikupio informacije; budući da se zbog tog slučaja javljaju sustavna pitanja o cjelokupnom pristupu Komisije kad je riječ o postupanju u takvim slučajevima i stupnju neovisnosti Odbora za etiku; ističe da su stoga potrebna stroža pravila na razini EU-a kako bi se spriječili i sankcionirali svi sukobi interesa u institucijama i agencijama EU-a;

T.  budući da je Europski ombudsman u ožujku 2017. otvorio stratešku istragu o otvorenosti i odgovornosti Vijeća; budući da je Europski ombudsman utvrdio nepravilnosti u djelovanju Vijeća zbog toga što nije evidentiralo koje države članice zauzimaju stajalište u zakonodavnom postupku te zbog nedostatka transparentnosti u Vijeću u pogledu javnog pristupa zakonodavnim dokumentima Vijeća, kao što je primjerice praksa da se na dokumente nerazmjerno stavlja oznaka „LIMITE”, odnosno nije da daljnje dijeljenje; budući da je 17. svibnja 2018. Europski ombudsman Parlamentu podnio posebno izvješće o svojoj strateškoj istrazi odgovornosti i transparentnosti zakonodavnog rada Vijeća;

U.  budući da bi se većom otvorenošću prema stajalištima nacionalnih vlada mogla smanjiti pojava da je za odluke kriv Bruxelles, pri čemu se iskrivljuje način na koji se donosi zakonodavstvo EU-a te rasplamsava euroskepticizam i protueuropski osjećaj;

V.  budući da je Europski ombudsman istražio neusklađenost s pravilima EU-a i međunarodnim pravilima o politici transparentnosti EIB-a koja se odnosi na pristup dokumentima;

W.  budući da je odgovarajuće sprečavanje sukoba interesa u institucijama, agencijama i tijelima EU-a ključno za jamčenje dobre uprave i povećanja povjerenja građana u postupak donošenja odluka EU-a; budući da je Europski ombudsman pokrenuo stratešku istragu o načinu na koji Komisija provodi procjene sukoba interesa za svoje posebne savjetnike, koji često istodobno rade u privatnom sektoru;

X.  budući da je Europski ombudsman istražio pritužbe građana u kojima tvrde da Komisija nije donijela pravovremenu odluku u slučajevima povrede koji se odnose na zlouporabu ugovora o radu na određeno vrijeme; budući da je tijekom godina u nekoliko država članica došlo do znatnog porasta nestandardnih i privremenih ugovora o radu, kojima je u pitanje dovedena provedba europskog prava u području zapošljavanja i sudske prakse Suda Europske unije;

Y.  budući da bi institucije, agencije i uredi EU-a u svojim stajalištima osobito trebali biti usmjereni na građane i biti uslužni kad je riječ o odlukama koje se odnose na zaštitu zdravlja ljudi ili sigurnosti ljudi, životinja ili biljaka te da bi trebali pravilno otkloniti zabrinutost javnosti u pogledu potpune transparentnosti, neovisnosti i točnosti u prikupljanju i procjenjivanju znanstvenih dokaza; budući da su u pogledu znanstvenih dokaza i postupaka koji se upotrebljavaju na razini EU-a i s pomoću kojih su, među ostalim, odobreni genetski modificirani organizmi, pesticidi i glifosati, upućene znatne primjedbe te da je pokrenut niz javnih rasprava;

Z.  budući da Komisija još ne provodi preporuke Europskog ombudsmana u vezi s njezinim odnosom s duhanskom industrijom te stoga ne uspijeva osigurati potpunu transparentnost u skladu sa svojim obvezama na temelju Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom (WHO FCTC);

AA.  budući da je Europski ombudsman objavio jasne i praktične preporuke o načinu interakcije javnih službenika s lobistima i uložio napore u podizanje razine osviještenosti Vijeća i Komisije u vezi s time;

AB.  budući da je Europski ombudsman dio okvira EU-a predviđenog Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, čija je zadaća zaštita, promicanje i praćenje provedbe Konvencije na razini institucija EU-a;

AC.  budući da je Europski ombudsman proveo istragu o tome kako je Martin Selmayr, tadašnji voditelj kabineta predsjednika Komisije, imenovan glavnim tajnikom Komisije; budući da je Europski ombudsman naglasio da je Komisija umjetno stvorila osjećaj da hitno treba popuniti mjesto glavnog tajnika kako bi opravdala neobjavljivanje oglasa za slobodno radno mjesto glavnog tajnika i organizirala postupak odabira za zamjenika glavnog tajnika ne zato da bi to radno mjesto izravno popunila, već da bi Martin Selmayr u dva brza koraka bio imenovan na tu funkciju; budući da je Europski ombudsman pri imenovanju Martina Selmayra utvrdio četiri primjera nepravilnosti jer Komisija nije ni u slovu ni u duhu poštovala relevantna pravila;

AD.  budući da rad Europskog ombudsmana savršeno dopunjava rad nacionalnih i regionalnih pučkih pravobranitelja; budući da je razmjena i koordinacija njihova rada u okviru Europske mreže pučkih pravobranitelja pod pokroviteljstvom Europskog ombudsmana vrlo pozitivan dio nastojanja da se osigura da u EU-u svi njegovi građani i rezidenti uživaju pravo na dobru upravu na svim razinama;

AE.  budući da je sadašnji statut Europskog ombudsmana posljednji put ažuriran prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona; budući da su se od tada među građanima EU-a pojavila nova očekivanja u pogledu dobre uprave i uloge Europskog ombudsmana da osigura takvu upravu, posebno u pogledu pristupa dokumentima, zviždanja i uznemiravanja, te da osigura da Komisija pravedno i nepristrano postupa u vezi s dopuštenosti europskih građanskih inicijativa;

1.  odobrava godišnje izvješće za 2017. godinu koje je podnio Europski ombudsman; napominje da je njegovo izvješće jasno i lako čitljivo te da se u njemu navode najvažnije činjenice i brojke o radu Europskog ombudsmana 2017. godine;

2.  čestita gđi Emily O’Reilly na njezinu izvrsnom radu i konstruktivnim naporima koje ulaže u poboljšanje kvalitete administracije EU-a te dostupnosti i kvalitete usluga koje EU nudi građanima; ponovno izražava snažnu potporu aktivnostima koje Europski ombudsman provodi za građane i europsku demokraciju;

3.  pozdravlja petogodišnju strategiju Europskog ombudsmana naslovljenu „Ususret 2019.” čiji je cilj povećati učinak i vidljivost svojeg ureda te stvoriti snažne veze s institucijama, agencijama i organizacijama EU-a u korist građana;

4.  s velikom zabrinutošću napominje da se najveći udio istraga Europskog ombudsmana 2017. i dalje odnosio na transparentnost i odgovornost, uključujući istrage o pristupu informacijama i dokumentima, a nakon toga na pritužbe u vezi s agencijama i drugim tijelima EU-a;

5.  pozdravlja napore Europskog ombudsmana da osoblju institucija EU-a dodijeli Nagradu za dobru upravu 2017., prvenstveno osoblju Glavne uprave za zdravlje (Komisija) zbog njihova zauzimanja za pacijente s rijetkim bolestima;

6.  ističe važnost maksimalne transparentnosti i poboljšanog javnog pristupa dokumentima institucija EU-a; naglašava strukturiran rad Europskog ombudsmana na otkrivanju nepravilnosti s pomoću pristupa u kojem se svaki slučaj razmatra pojedinačno te na pokretanju sve većeg broja istraga na vlastitu inicijativu;

7.  zahvalan je zbog dobre suradnje Europskog ombudsmana i njegova tima s Odborom za predstavke, čije su značajke poštovanje i detaljnost sadržaja;

8.  naglašava činjenicu da bi zakonodavstvo EU-a koje se odnosi na pristup dokumentima trebalo ažurirati; ponavlja svoj poziv za reviziju Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije(2) kako bi se olakšao rad Europskog ombudsmana u nadgledanju odobravanja pristupa dokumentima Parlamenta, Vijeća i Komisije; pozdravlja činjenicu da je Europski ombudsman uveo ubrzani postupak za podnošenje pritužbi radi rješavanja upita o pristupu dokumentima;

9.  naglašava da građani moraju imati mogućnost da izravnije sudjeluju u demokratskom životu EU-a i detaljno prate postupak odlučivanja u institucijama EU-a te pristup svim relevantnim informacijama radi potpunog ostvarivanja svojih demokratskih prava;

10.  ističe ulogu Europskog ombudsmana u radu na većoj transparentnosti i odgovornosti u zakonodavnom postupku EU-a kako bi se povećalo povjerenje građana, ne samo u pogledu zakonitosti pojedinačnog akta nego i u pogledu legitimnosti procesa odlučivanja u cjelini;

11.  poziva na reviziju unutarnjih smjernica Vijeća o dokumentima s oznakom „LIMITE”, za što nema čvrste pravne osnove, kako bi se poštovalo načelo prema kojem se status „LIMITE” može dati samo preliminarnom nacrtu koji još nema autora i ne utječe na zakonodavni postupak;

12.  prepoznaje potrebu za maksimalnom transparentnošću u postupku odlučivanja EU-a i pohvaljuje istragu Europskog ombudsmana o uobičajenoj praksi neslužbenih pregovora između triju glavnih institucija EU-a (tzv. trijalog); podržava objavljivanje svih dokumenata u okviru trijaloga u skladu s presudama Suda Europske unije;

13.  snažno vjeruje da je preporuke Europskog ombudsmana o politici transparentnosti EIB-a potrebno provesti bez daljnje odgode; podsjeća na činjenicu da se ta politika temelji na pretpostavci objavljivanja podataka te da svatko može pristupiti dokumentima i informacijama EIB-a;

14.  poziva Grupu EIB-a da politikom objave podataka osigura sve veću razinu transparentnosti u pogledu načela kojima se uređuju njezina politika određivanja cijena i upravljačka tijela; poziva da objavljivanje zapisnika sa sastanaka Upravnog odbora Grupe EIB-a;

15.  naglašava da se stajališta država članica u Vijeću tijekom zakonodavnog postupka EU-a moraju zabilježiti i da javnost treba imati pravovremen i lako dostupan pristup toj evidenciji te da, kao u svakom sustavu koji počiva na načelu demokratske legitimnosti, suzakonodavci moraju odgovarati javnosti za svoje djelovanje; smatra da bi veća odgovornost u Vijeću u pogledu stajališta koja nacionalne vlade zauzimaju o zakonodavstvu EU-a, među ostalim proaktivnim omogućivanjem dostupnosti dokumenata javnosti dok je zakonodavni postupak u tijeku, pomoglo u rješavanju pomanjkanja transparentnosti u donošenju odluka i ublažilo kulturu da se Bruxelles okrivljuje za odluke koje su u konačnici donijele same vlade; poziva Vijeće da u skladu s člankom 15. stavkom 3. UFEU-a revidira svoju politiku povjerljivosti kako bi zajamčilo najvišu razinu transparentnosti svoga rada;

16.  poziva Komisiju da zajamči potpunu transparentnost i pristup dokumentima i informacijama o postupcima EU Pilot, barem u vezi sa zaprimljenim predstavkama, te potpunu transparentnost i potpun pristup već zaključenim postupcima EU Pilot i postupcima zbog povrede;

17.  potiče Europskog ombudsmana da nastavi pratiti provedbu reforme sustava stručnih skupina koju je osmislila Komisija radi jamčenja potpune usklađenosti s pravno obvezujućim pravilima i maksimalne transparentnosti djelovanja svih stručnih skupina te da istraži sve moguće slučajeve sukoba interesa i izvijesti o njima; smatra da je potrebna pozorna procjena svih stručnih skupina i informacija o njima da bi se razumio stupanj njihove neovisnosti i da bi se pri oblikovanju politika EU-a djelovalo u javnom interesu i da bi se ostvarivala dodana vrijednost; smatra da svi članovi stručnih skupina moraju biti u registru transparentnosti;

18.  ponavlja svoj poziva za uspostavu središnje točke za transparentnost za sve institucije i agencije EU-a;

19.  podupire snažno zalaganje Europskog ombudsmana za poboljšanje transparentnosti lobiranja EU-a; naglašava da je važno donijeti odgovarajući zakonodavni akt kako bi registar transparentnosti EU-a postao obvezan i pravno obvezujući za sve institucije i agencije EU-a te za predstavnike interesa, čime bi se osigurala potpuna transparentnost lobiranja;

20.  naglašava važnost redovitog ažuriranja i znatnog poboljšanja točnosti podataka u registru transparentnosti EU-a, uključujući obvezu odvjetničkih društava koja lobiraju da navedu sve svoje klijente; naglašava potrebu za besplatnim pristupom svim informacijama o utjecaju lobista, koje trebaju biti lako dostupne javnosti u potpuno razumljivom obliku; smatra da se mora zajamčiti potpuna transparentnost financiranja svih predstavnika interesa; poziva na to da se iz registra transparentnosti suspendiraju organizacije koje prekrše pravila rotirajućih vrata;

21.  ističe nalaze Europskog ombudsmana da je daljnje članstvo predsjednika ESB-a u skupini G30 nepravilnost jer se u javnosti pojavio stav da bi neovisnost ESB-a mogla biti ugrožena privatnim financijskim interesima; tome da bi se članovi Izvršnog odbora ESB-a trebali suzdržati od istovremenog članstva u forumima ili drugim organizacijama u koje uključeni rukovoditelji banaka pod nadzorom ESB-a; prima na znanje preporuke Europskog ombudsmana od 15. siječnja 2018. o uključenosti predsjednika ESB-a i članova njegovih tijela koja donose odluke u skupinu G30 te apelira na ESB da izmijeni relevantna pravila kako bi osigurao da će se u praksi primjenjivati najviši etički standardi i standardi odgovornosti;

22.  smatra da Komisija nije poštovala načelo transparentnosti, etike i vladavine prava u postupku koji je primijenila za imenovanje Martina Selmayra novim glavnim tajnikom; duboko žali zbog odluke Komisije da Martina Selmayra potvrdi za svojeg novog glavnog tajnika te da nije u obzir uzela snažne i raširene kritike građana EU-a i štetu koja je prouzročena ugledu EU-a u cjelini; naglašava da Martin Selmayr mora dati ostavku na mjesto glavnog tajnika te poziva Komisiju da donese novi postupak za imenovanje glavnog tajnika kojim će se osigurati poštovanje najviših standarda transparentnosti, etike i vladavine prava;

23.  poziva Europskog ombudsmana da nastavi raditi na jačanju pravila o etičkom postupanju unutar institucija EU-a radi rješavanja pitanja rotirajućih vrata te jamčenja potpune transparentnosti svih informacija u vezi s takvim slučajevima, uključujući brzo objavljivanje imena svih upletenih viših dužnosnika EU-a; sa zanimanjem iščekuje analizu Europskog ombudsmana u pogledu načina na koji Komisija provodi njegove smjernice i prijedloge za poboljšanje rješavanja situacija rotirajućih vrata, uključujući mogućnost za donošenje zakonodavnih pravila za sprečavanje i sankcioniranje takvih situacija i mogućih zloupotreba;

24.  snažno vjeruje da bi se u institucijama, agencijama i tijelima EU-a trebala brzo provoditi stroža, jasna i jednostavno primjenjiva moralna i etička pravila i standardi kako bi se zajamčilo poštovanje integriteta i diskrecije te spriječio sukob interesa u privatnom sektoru; smatra da se ta pravila i standardi moraju temeljiti na zakonodavnom aktu; prima na znanje ažurirani kodeks ponašanja povjerenika koji je stupio na snagu u veljači 2018. i kojim su uvedena stroža razdoblja mirovanja; međutim, smatra da bi trebalo povećati razdoblje za obavješćivanje nakon prestanka obnašanja dužnosti;

25.  naglašava da je hitno potrebno stvarno modernizirati postojeći Kodeks dobrog administrativnog postupanja tako da se o tome donesu obvezujući propisi;

26.  vjeruje da je susretom bivšeg predsjednika Komisije Barrosoa i aktualnog potpredsjednika Komisije, koji je zabilježen kao službeni sastanak s društvom Goldman Sachs, još više izašla na vidjelo hitna potreba za revizijom postojećih pravila i praksi radi jačanja zahtjeva u pogledu integriteta povjerenika tijekom i nakon njihova mandata;

27.  ponovno poziva Komisiju da zajamči proaktivno objavljivanje i potpunu transparentnost u pogledu radnih mjesta bivših povjerenika Komisije nakon prestanka obnašanja dužnosti; poziva Komisiju da zajamči potpunu neovisnost i odgovornost Odbora za etiku i potiče Europskog ombudsmana da nastavi procjenjivati sve moguće slučajeve sukoba interesa članova Odbora za etiku i izvještavati o njima;

28.  čestita Europskom ombudsmanu na njegovoj strateškoj istrazi o transparentnosti zakonodavnog procesa Vijeća (OI/2/2017/TE), no žali zbog toga što Vijeće nije odgovorilo na nalaze u zadanom roku; napominje da je to nažalost stalna teme koja se konstantno odražava u pritužbama podnesenim Europskom ombudsmanu; povrh toga, vjeruje da bi se to trebalo smatrati pitanjem od velike važnosti za demokratski život Unije i učinkovito sudjelovanje građana diljem kontinenta jer sprečava ostvarivanje ustavnih ugovora i Povelje o temeljnim pravima; s tim u vezi napominje da je Europski ombudsman u nedavnom predmetu (1272/2017/LP – odbijanje Vijeća da omogući javni pristup mišljenju svoje pravne službe u vezi Međuinstitucijskim sporazumom o registru transparentnosti) utvrdio da to pitanje ugrožava institucijsku ravnotežu i da je u suprotnosti s temeljnom praksom iskrene međusobne suradnje; ističe da nakon odbijanja zahtjeva nije moguće provesti ex post provjere na ad hoc osnovi;

29.  ističe potrebu za donošenjem velikih poboljšanja pravila o sukobu interesa posebnih savjetnika; posebno poziva Komisiju da s tim u vezi u potpunosti provede preporuke Europskog ombudsmana usvajanjem maksimalne transparentnosti i proaktivnog pristupa za procjenu svih mogućih slučajeva sukoba interesa prije i nakon imenovanja posebnih savjetnika te jamčenjem potpunog pristupa građana svim relevantnim informacijama;

30.  pozdravlja stalan interes Europskog ombudsmana za pitanja koja se odnose na osoblje institucija te naglašava da je važno smanjiti svaku vrstu diskriminacije do koje bi moglo doći zbog različitog statusa; ponovno ističe važnost nalaza Europskog ombudsmana u pogledu neplaćenog pripravničkog staža u delegacijama EU-a ESVD-a (predmet 454/2014/PMC) i preporučuje da ESVD u skladu s načelom nediskriminacije svojim pripravnicima isplati odgovarajuću naknadu; žali zbog toga što institucije EU-a slijede istu praksu neplaćanja, zbog čega se mladima ne pružaju poštene prilike niti im se nudi posao koji je jednak onome koji obavljaju zaposlenici te mladi stručnjaci stoga ne mogu zaraditi za život jer za svoj posao nisu dovoljno plaćeni; ističe da su nedostaci u statusu pripravnika zabilježeni i u drugim područjima, na primjer nepostojanje mehanizma za prijavu spolnog uznemiravanja u agencijama Unije; stoga poziva Europskog ombudsmana da otvori opću stratešku istragu o statusu pripravnika;

31.  apelira na Komisiju da učini svoj rad potpuno transparentnim objavljivanjem na internetu podataka o svim sastancima s lobistima duhanske industrije ili s njihovim pravnim zastupnicima, kao i zapisnika s tih sastanaka, u skladu s obvezama na temelju Okvirne konvencije Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom (WHO FCTC);

32.  potiče Europskog ombudsmana da prati provedbu preporuka koje se odnose na javne službenike EU-a pri njihovoj interakciji s predstavnicima interesa te da osposobljavanjem, seminarima i povezanim mjerama potpore nastavi podizati razinu osviještenosti o tim preporukama među članovima osoblja EU-a u svim institucijama EU-a;

33.  izražava duboko žaljenje zbog kašnjenja Komisije u pogledu postupaka zbog povrede koji se odnose na zlouporabu ugovora o radu na određeno vrijeme i u privatnom i u javnom sektoru, što je omogućilo zlouporabu i krštenje prava radnika u državama članicama; poziva Europskog ombudsmana da prati to pitanje kako bi se učinkovito zaštitila prava građana;

34.  podupire ulogu Europskog ombudsmana u oblikovanju proaktivne i transparentne politike u svim agencijama EU-a; potiče Europskog ombudsmana da nastavi pratiti rad svih agencija EU-a kako bi se osiguralo da ispunjavaju najviše standarde transparentnosti i omogućuju javni pristup dokumentima i informacijama, s posebnim naglaskom na postupcima i aktivnostima koje se odnose na zaštitu zdravlja ljudi;

35.  apelira na Europskog ombudsmana da pokrene stratešku istragu radi procjene jamče li institucije, uredi i agencije EU-a, kao što su Europska agencija za kemikalije (ECHA), Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) i Europska agencija za lijekove (EMA), da je prikupljanje, ispitivanje i objavljivanje znanstvenih dokaza potpuno neovisno, transparentno, nepristrano i točno te da ne postoji sukob interesa, kao i radi procjene jesu li osmišljene odgovarajuće politike i odgovarajuća postupovna jamstva, prije svega kad je riječ o genetski modificiranim organizmima, pesticidima, fitosanitarnim i biocidnim proizvodima te lijekovima; s tim u vezi predlaže dodatnu istragu sastava i postupaka odabira znanstvenih odbora i panela tih agencija kako bi se osigurala njihova potpuna neovisnost te kako bi se uspostavili najstroži mehanizmi za sprečavanje mogućeg sukoba interesa;

36.  pozdravlja stratešku istragu Europskog ombudsmana o liječenju osoba s invaliditetom u okviru Zajedničkog sustava zdravstvenog osiguranja Komisije i o dostupnosti internetskih stranica i alata Komisije osobama s invaliditetom; potiče Europskog ombudsmana da učini sve što je u njegovoj moći kako bi se zajamčilo da administracija EU-a potpuno i dosljedno provodi Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom;

37.  pozdravlja snažan angažman Europskog ombudsmana za otvorenost i transparentnost tijekom pregovora o Brexitu; ističe pozitivan odgovor Vijeća i Komisije na nalaze Europskog ombudsmana koji su priznali važnost transparentnosti; poziva i vladu Ujedinjene Kraljevine da se na to obveže;

38.  potiče Europskog ombudsmana na nastavak suradnje s nacionalnim pučkim pravobraniteljima u okviru Europske mreže pučkih pravobranitelja;

39.  poziva Europsku mrežu pučkih pravobranitelja da pozornije prate da javna tijela odmah reagiraju na slučajeve policijske brutalnosti, rasizma i antisemitizma i pritom poštuju ljudskih prava i demokratsko upravljanje;

40.  poziva da se Uredu pravobranitelja dodijeli više financijskih i ljudskih resursa kako bi se mogao nositi s trenutačnim i budućim radnim opterećenjem te i dalje obavljati tu važnu dužnost jačanja dobrih administrativnih praksi u EU-u, što je usluga od ključne važnosti za građane Unije;

41.  pozdravlja godišnju konferenciju Europske mreže pučkih pravobranitelja održanu 19. lipnja 2017. koja je bila posvećena posljedicama Brexita i sve većeg populizma u Europi na prava građana;

42.  pozdravlja Nagradu Europskog ombudsmana za dobru upravu kojom se priznaju napori javne uprave EU-a za pronalazak novih inovativnih načina za provedbu politika koje su prilagođene potrebama građana;

43.  naglašava svoju spremnost da ažurira Statut Europskog ombudsmana(3) i s njim povezanih dijelova pravne stečevine kako bi se njegova uloga prilagodila aktualnim potrebama i očekivanjima građana EU-a u pogledu dobre uprave;

44.  ističe potrebu za poboljšanjem socijalnog dijaloga;

45.  naglašava da je u svjetlu trenutačnih gospodarskih teškoća povjerenje između građana i institucija iznimno važno;

46.  ističe da Europski ombudsman treba istražiti sukob interesa između uloge Komisije u Trojki i njezine odgovornosti kao čuvarice Ugovora i pravne stečevine

47.  poziva Europskog ombudsmana da se pobrine za to da Komisija pomogne u stvaranju infrastrukture za europsku građansku inicijativu te pruži pravno savjetovanje i pravni okvir kojim se štite njezini članovi;

48.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju i izvješće Odbora za predstavke proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom ombudsmanu, vladama i parlamentima država članica te njihovim pučkim pravobraniteljima ili sličnim mjerodavnim tijelima.

(1) SL L 113, 4.5.1994., str. 15.
(2) SL L 145, 31.5.2001., str. 43.
(3) Nacrt odluke Europskog parlamenta usvojen 22. travnja 2008. o izmjeni Odluke 94/262/EZUČ, EZ, Euratom od 9. ožujka 1994. o propisima i općim uvjetima koji uređuju obnašanje dužnosti Europskog ombudsmana (SL C 259 E, 29.10.2009., str. 116.).


Ishod razmatranja Odbora za predstavke 2017.
PDF 155kWORD 61k
Rezolucija Europskog parlamenta od 13. prosinca 2018. o ishodu razmatranja Odbora za predstavke tijekom 2017. godine (2018/2104(INI))
P8_TA(2018)0532A8-0404/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o ishodu razmatranja Odbora za predstavke,

–  uzimajući u obzir članke 10. i 11. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članke 24. i 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) koji odražavaju važnost koja se Ugovorom pridaje pravu građana i rezidenata EU-a na izražavanje svoje zabrinutosti Parlamentu,

–  uzimajući u obzir članak 228. UFEU-a,

–  uzimajući u obzir članak 44. Povelje Europske unije o temeljnim pravima o pravu na podnošenje predstavki Europskom parlamentu,

–  uzimajući o obzir odredbe UFEU-a u vezi s postupkom zbog povrede, posebno njegove članke 258. i 260.,

–  uzimajući u obzir članak 52. i članke 215. i 216. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za predstavke (A8-0404/2018),

A.  budući da je 2017. zaprimljena 1271 predstavka, u usporedbi s 1569 predstavki zaprimljenih 2016., od kojih je njih 776 (60,2 %) ocijenjeno dopuštenima;

B.  budući da je 15 540 korisnika internetskog portala Parlamenta za predstavke tijekom 2017. podržalo jednu predstavku ili više njih, u usporedbi s njih 902 tijekom 2015. odnosno 6132 korisnika tijekom 2016.; budući da je ukupan broj klikova podrške predstavkama bio 21 955, u usporedbi s 18 810 tijekom 2016. i 1329 tijekom 2015.; budući da je taj novi oblik javnog sudjelovanja u podnesenim predstavkama sve uobičajeniji i da bi se trebao uzeti u obzir;

C.  budući da je gotovo 250 identičnih ili vrlo sličnih predstavki o tri različite teme predanih tijekom 2017. razmatrano zajedno u skupinama po temi;

D.  budući da je među predstavkama podnesenim tijekom 2017. njih 67 supotpisao jedan građanin ili više njih, 25 više od 100 građana, 10 više od 10 000 građana te dvije više od 100 000 građana;

E.  budući da je broj zaprimljenih predstavki skroman u usporedbi s ukupnim brojem stanovnika EU-a; budući da bi to moglo upućivati na činjenicu da velik dio građana i rezidenata EU-a ne koristi pravo na podnošenje predstavki zbog neznanja, uzimajući u obzir mnoga moguća pitanja ili očekivanja u različitim područjima aktivnosti Unije; budući da je potrebno učiniti više kako bi se promicalo pravo na podnošenje predstavki Europskom parlamentu;

F.  budući da je samo mali broj građana i rezidenata EU-a upoznat s pravom na podnošenje predstavki, što potvrđuje potrebu za većim naporima i odgovarajućim mjerama za podizanje razine osviještenosti javnosti i postizanje znatnog poboljšanja kad je riječ o ostvarivanju tog prava;

G.  budući da prema kriterijima za dopuštenost predstavki iz članka 227. UFEU-a i članka 215. Poslovnika Parlamenta predstavke moraju zadovoljiti formalne uvjete za dopuštenost, odnosno moraju se odnositi na pitanja koja su u području djelovanja Europske unije i koja utječu na podnositelja predstavke, koji mora biti građanin ili rezident EU-a; budući da je 495 predstavki proglašeno nedopuštenima jer nisu zadovoljavale uvjete dopuštenosti;

H.  budući da pravo na podnošenje predstavki Parlamentu omogućuje građanima i rezidentima EU-a da se na formalan način obrate svojim izravno izabranim predstavnicima; budući da bi pravo na predstavke trebalo biti ključan element aktivnog sudjelovanja građana i rezidenata EU-a u područjima djelatnosti EU-a te bi se stoga trebalo promicati na najbolji mogući način; budući da je potpuno ostvarenje prava na predstavke povezano s potrebom da institucije EU-a i države članice čim brže nađu učinkovita rješenja za pitanja koja postavljaju podnositelji predstavki te tako osiguraju potpunu zaštitu njihovih temeljnih prava;

I.  budući da je Parlament već dugo ima vodeću ulogu u oblikovanju postupka podnošenja predstavki na međunarodnoj razini te ima najotvoreniji i najtransparentniji postupak podnošenja predstavki u Europi koji podnositeljima predstavki omogućuje da u potpunosti sudjeluju u njegovim aktivnostima;

J.  budući da je aktivno sudjelovanje moguće samo pod uvjetom da postoji demokratski i transparentni postupak kojim se Parlamentu i Odboru za predstavke omogućuje da svoj približe svoj rad građanima i učine ga razumljivim; budući da je za to potrebno stalno poboljšanje interakcije s podnositeljima predstavki, praćenje i iskorištavanje, među ostalim aspektima, provedbe novih tehnoloških dostignuća, te s ostalim zainteresiranim građanima i rezidentima, poput onih koji predstavke podržavaju preko internetskog portala za predstavke;

K.  budući da su predstavke koristan alat za otkrivanje povreda prava EU-a te nedostataka, nedosljednosti i mogućih rupa u tom pravu kad je riječ o osiguravanju najviših standarda socijalne pravde i potpune zaštite temeljnih prava svih građana; budući da predstavke omogućuju Parlamentu i drugim institucijama EU-a da ocijene prijenos i primjenu prava EU-a te stvarni učinak njegove nepravilne provedbe na građane i rezidente EU-a; budući da se predstavkama može skrenuti pozornost na područja djelovanja EU-a u kojima nedostaju regulatorne odredbe te bi EU u tim područjima mogao donositi zakonodavstvo;

L.  budući da su predstavke dodatno jamstvo za građane i rezidente EU-a, u usporedbi s pritužbama upućenim izravno Komisiji, jer u postupak uključuju Parlament i omogućuju bolji nadzor nad istražnim zadaćama Komisije i transparentne rasprave o temama, uz nazočnost podnositelja predstavki, zastupnika u Europskom parlamentu i Komisije te po potrebi svih drugih uključenih tijela;

M.  budući da se predstavkama često pružaju korisne informacije iz različitih područja politike EU-a drugim odborima Parlamenta, među ostalim u vezi s njihovim zakonodavnim aktivnostima; budući da se zauzvrat očekuje da će odbori nadležni za teme predstavke na raspolaganje staviti svoje stručno znanje kako bi se omogućila pravilna obrada predstavke i smisleni odgovor Parlamenta; budući da je Parlament u cjelini odgovoran za ispunjavanje temeljnog prava na predstavke odgovarajućom obradom predstavki;

N.  budući da bi se svaka predstavka trebala pažljivo procijeniti i obraditi; budući da podnositelj predstavke ima pravo u razumnom roku dobiti informacije o odluci o dopuštenosti koju donosi Odbor za predstavke te pravo na to da se njegovo pitanje u potpunosti riješi isto u razumnom roku;

O.  budući da se o znatnom broju predstavki javno raspravlja na sjednicama Odbora za predstavke; budući da podnositelji predstavki imaju pravo predstaviti svoje predstavke i često ravnopravno sudjeluju u raspravi te tako aktivno doprinose radu Odbora; budući da se tijekom 2017. na sjednicama odbora raspravljalo o 248 predstavki, a prisustvovalo im je 208 podnositelja predstavki, pri čemu je 59 podnositelja predstavki aktivno sudjelovalo svojim govorom;

P.  budući da su informacije koje građani i rezidenti iznose u predstavkama i tijekom sjednica Odbora, a koje su dopunjene stručnim mišljenjem koje pružaju Komisija, države članice i druga tijela, ključne za rad Odbora; budući da bi radi izbjegavanja socioekonomske diskriminacije podnositelji predstavki o čijim će se predstavkama raspravljati na javnim sjednicama Odbora i koji žele sudjelovati u raspravi, trebali imati pravo na povrat s tim povezanih troškova u razumnim granicama;

Q.  budući da su se glavni razlozi zabrinutosti izneseni u predstavkama tijekom 2017. odnosili na pitanja zaštite okoliša (posebno na pitanja upravljanja vodama i gospodarenja otpadom te očuvanja), temeljna prava (osobito glasačka prava i prava djeteta), pitanja ukradenih beba, slobodno kretanje osoba, socijalna pitanja (radni uvjeti), različite oblike diskriminacije i imigracije, uz mnoga druga područja djelatnosti;

R.  budući da bi se revizijom Poslovnika Parlamenta trebao poboljšati postupak za podnošenje predstavki te da bi se relevantnim pravilima trebala optimizirati sposobnost Odbora za predstavke da istraži zabrinutost građana kako bi se osigurala potpuna zaštita i učinkovitije ostvarivanje prava na predstavke;

S.  budući da je tijekom 2017. godine 69,1 % primljenih predstavki (878 predstavki) podneseno preko internetskog portala Parlamenta za predstavke, u usporedbi sa 68 % (1067 predstavki) tijekom 2016.; budući da se očekuje da će visoki udio tog formata tijekom vremena rasti, što bi moglo omogućiti bržu početnu obradu tih predstavki ;

T.  budući da se sažeci predstavki sad mogu ranije učitati na portal, oko tjedan dana nakon što Odbor za predstavke donese odluku o dopuštenosti; budući da je krajem 2017. uvedeno automatsko učitavanje dnevnog reda sjednica, zapisnika i odgovora Komisije u vezi s predstavkama, čime su ti dokumenti postali javno dostupni te je povećana transparentnost rada Odbora za predstavke; budući da sve te značajke odražavaju snažno zalaganje Parlamenta za to da se omogući interaktivnije iskustvo i komunikacija u stvarnom vremenu s podnositeljima predstavki; budući da su često postavljana pitanja (FAQ) i značajke izjava o privatnosti revidirani kako bi se u obzir uzele promjene odredbi o povjerljivosti u Poslovniku; budući da je došlo i do tehničkih poboljšanja, uključujući daljnja poboljšanja funkcije pretraživanja i uvođenje stranice „pročitati prije nastavka” prije nego što se predstavka može podnijeti, na kojoj su sadržane informacije i savjeti za podnositelje predstavki; budući da je velik broj pojedinačnih zahtjeva za potporu uspješno obrađen;

U.  budući da Odbor za predstavke smatra da je europska građanska inicijativa važan instrument izravne i participativne demokracije koji bi, ako se shvati ozbiljno, trebao građanima omogućiti da se aktivno uključe u oblikovanje europskih politika i zakonodavstva;

V.  budući da su tijekom 2017. obavljena četiri posjeta u svrhu utvrđivanja činjenica u skladu s člankom 216.a Poslovnika: jedan Švedskoj zbog teškoća s kojima se susreću građani EU-a pri pribavljanju identifikacijskog broja neophodnog za pristup većini usluga koje su im potrebne tijekom privremenog preseljenja u Švedsku; jedan Španjolskoj zbog predstavki koje se odnose na tvrdnje o novorođenčadi ukradenoj iz bolnica tijekom i nakon Francove diktature; jedan Tarantu (Italija) zbog utjecaja lokalne tvornice čelika i rafinerije na okoliš te načina na koji je to prouzročilo onečišćenje zraka, zemlje i vode i jedan Larnaci (Cipar) zbog utjecaja novoizgrađene industrijske luke u gradu na okoliš i zdravlje;

W.  budući da je u skladu s Poslovnikom Odbor za predstavke odgovoran za odnose s Europskim ombudsmanom koji istražuje pritužbe zbog nepravilnosti u institucijama i tijelima Europske unije; budući da je trenutačna Europska ombudsmanica Emily O’Reilly Odboru za predstavke predstavila svoje Godišnje izvješće za 2016. na sjednici održanoj 30. svibnja 2017. i da se godišnje izvješće Odbora za predstavke djelomično temelji na godišnjem izvješću Europskog ombudsmana ili na posebnim izvješćima koja se podnose Parlamentu, od kojih je posljednje bilo izvješće o transparentnosti donošenja odluka u Vijeću;

X.  budući da je Odbor za predstavke član Europske mreže pučkih pravobranitelja kojom su obuhvaćeni Europski ombudsman, nacionalni i regionalni pravobranitelji te slična tijela država članica EU-a, zemalja kandidatkinja za članstvo u EU-u te drugih zemalja Europskog gospodarskog prostora, čiji je cilj promicanje razmjene informacija o pravu i politikama EU-a te razmjena najboljih praksi;

1.  skreće pozornost na temeljnu ulogu Odbora za predstavke kao mosta između građana i rezidenata EU-a te institucija EU-a preko kojih građani i rezidenti EU-a mogu formalno upozoriti Parlament na nepravilnu primjenu prava EU-a te svojim izabranim predstavnicima skrenuti pozornost na svoju zabrinutost i ideje, čime se omogućuju pravodobno ispitivanje i rješavanje zahtjeva podnositelja predstavki kad god je to moguće; ističe da način na koji se rješavaju zabrinutosti podnositelja predstavki ima velik učinak na građane kad je riječ o stvarnom poštovanju njihova prava na predstavke utvrđenog u pravu EU-a i na njihovo mišljenje o institucijama EU-a; podsjeća Komisiju da su predstavke jedinstven način za utvrđivanje situacija u kojima se ne poštuje pravo EU-a te za istragu takvih situacija uz pomoć političkog nadzora Europskog parlamenta;

2.  ističe da su predstavke prilika i izazov za Parlament i druge institucije EU-a jer omogućuju uspostavu izravnog dijaloga s građanima i rezidentima EU-a, posebno ako na njih utječe primjena prava EU-a te ako traže učinkovit i efikasan mehanizam pravne zaštite; ističe da institucije EU-a i države članice moraju učiniti sve što je u njihovoj moći i u okviru njihovih područja nadležnosti kako bi se brzo i učinkovito riješila pitanja koja postavljaju podnositelji predstavki;

3.  naglašava važnost podizanja razine osviještenosti preko kontinuirane javne rasprave te sveobuhvatnih informacija o stvarnim nadležnostima EU-a, njegovu funkcioniranju i potrebi za budućim poboljšanjima kako bi se osiguralo da su građani i rezidenti dobro informirani o razinama na kojima se donose odluke tako da se mogu uključiti u rasprave o mogućim reformama i da se može spriječiti pojava da se okrivljuje Bruxelles koju koriste neke neodgovorne države članice; smatra da bi se širom javnom raspravom o EU-u te boljim informiranjem i obrazovanjem i dosljednijim svakodnevnim izvješćivanjem medija smanjio broj nedopuštenih predstavki jer bi građani i rezidenti bili bolje upoznati s nadležnostima EU-a; napominje da tema nedopuštene predstavke može imati određenu ulogu u oblikovanju politika, čak i ako je izvan područja nadležnosti Odbora;

4.  naglašava potrebu za pojačanom suradnjom između Komisije te ostalih institucija EU-a i nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela država članica u osiguravanju donošenja i provedbe odredbi EU-a kojima se nastoje postići najviši standardi socijalne pravde te potpuna i učinkovita zaštita ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava svih građana; naglašava potrebu za aktivnijom suradnjom s predstavnicima država članica na sjednicama Odbora i za bržim daljnjim postupanjem u vezi sa zahtjevima koje je poslao Odbor; stoga poziva sva uključena tijela na nacionalnoj i europskoj razini da se snažno zalažu za to da obrada i rješavanje predstavki budu prioritet; još jednom napominje da je Komisija na brojne predstavke dala površne odgovore;

5.  snažno poziva Komisiju da na odgovarajući način iskoristi svoje ovlasti koje proizlaze iz njezine uloge čuvarice Ugovora s obzirom na to da je ta uloga od iznimne važnosti za funkcioniranje EU-a kad je riječ o građanima i europskim zakonodavcima; poziva na pravodobnu obradu postupaka zbog povrede prava kako bi se bez odgode stalo na kraj situacijama u kojima se ne poštuje zakonodavstvo EU-a;

6.  ponavlja da je suradnja s drugim parlamentarnim odborima ključna za sveobuhvatnu obradu predstavki; napominje da je 2017. godine 18 predstavki poslano u druge parlamentarne odbore radi mišljenja i 357 radi obavijesti; pozdravlja činjenicu da je od parlamentarnih odbora zaprimljeno 21 mišljenje o predstavkama; potiče promicanje dijaloga između različitih parlamentarnih odbora kako bi se prava pozornost usmjerila na probleme koje iznose građani EU-a;

7.  skreće pozornost na pokretanje mreže za predstavke 21. ožujka 2017., kojem su prisustvovali članovi svih parlamentarnih odbora, na kojem su predstavljene smjernice mreže te je iznesena njezina svrha i uloga njezinih članova; uvjeren je da je mreža za predstavke, ako se shvati ozbiljno, koristan alat za bolje daljnje djelovanje u vezi s predstavkama u parlamentarnom i zakonodavnom radu; naglašava važnost mreže u podizanju razine osviještenosti među zastupnicima o pitanjima koja građani upućuju Parlamentu u okviru predstavki te u raspravi o mogućim postupovnim poboljšanjima i dijeljenju najboljih praksi; ističe da se bližim kontaktom između odbora može povećati učinkovitost u planiranju saslušanja i parlamentarnih istraživanja o sličnim temama; sa zanimanjem iščekuje objavljivanje studije Resornog odjela C Parlamenta o sadašnjem funkcioniranju suradnje različitih odbora s Odborom za predstavke; naglašava činjenicu da bi pojačana suradnja s parlamentarnim odborima u vezi s pitanjima koja su iznijeli podnositelji predstavki trebala Parlamentu omogućiti da znatno brže predvidi bolje i individualizirano daljnje postupanje u vezi s predstavkama te da brže i efikasnije odgovara na zabrinutosti građana, dajući dodanu vrijednost životima građana i rezidenata EU-a te djelovanju Parlamenta i Europe u cjelini;

8.  naglašava važne doprinose predstavki podnesenih prije pregovora o Brexitu koje su podnijeli time pogođeni građani i rezidenti; skreće pozornost na zajedničko javno saslušanje koje su 11. svibnja 2017. održali Odbor za predstavke te Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), Odbor za ustavna pitanja (AFCO) i Odbor za zapošljavanje i socijalna pitanja (EMPL) o pravima građana i rezidenata nakon Brexita, kako bi se osiguralo da ta prava budu jedan od glavnih prioriteta Parlamenta u pregovorima o Brexitu;

9.  smatra da bi Odboru za predstavke i njegovu tajništvu trebalo dodijeliti više resursa kako bi se osigurala potpuna usklađenosti u obradi različitih predstavki; naglašava činjenicu da smjernice Odbora, donesene u siječnju 2016., čine obradu predstavki i proces donošenja odluka transparentnima i jasnima;

10.  podsjeća da se predstavke ispituju u skladu s člankom 227. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojim je propisano da svaki građanin EU-a i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili registriranim sjedištem u državi članici Unije Europskom parlamentu može podnijeti predstavku o pitanjima koja su u djelokrugu Europske unije; podsjeća da je postupak obrade predstavki utvrđen Poslovnikom Europskog parlamenta;

11.  napominje da bi se odbijanjem detaljnog i pravodobnog ispitivanja pritužbi građana, uključujući pojedinačne slučajeve, u skladu s pristupom Komisije iz njezine komunikacije naslovljene „Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata”(1) moglo spriječiti brzo razumijevanje mogućih ozbiljnih sistemskih nedostataka, čime se nastavlja kršenje višestrukih prava na štetu brojnih građana, pri čemu se nacionalnim sudovima prepušta većina odgovornosti za nadzor mogućih kršenja zakonodavstva EU-a, osim u slučaju sustavnih povreda; smatra da postoji prevelika dvosmislenost u tumačenju tog pojma te da je posebno taj pristup štetan u području zakonodavstva o okolišu; smatra da je to nazadovanje u usporedbi s prethodnom pristupom provedbi zakonodavstva EU-a o okolišu te da općenito sprečava Komisiju kao čuvaricu Ugovora u izvršenju njezinih dužnosti;

12.  ističe da su razmatranja predstavki o nesigurnim radnim uvjetima pokazala da su u određenim državama članicama mnogi radnici žrtve nedopuštenih i diskriminatornih praksi, što upućuje na to da u brojnim slučajevima ne postoje učinkoviti preventivni mehanizmi i kazne; žali zbog činjenice da je Komisija nagomilala znatan broj neriješenih predmeta koji se odnose na kršenja radnog prava EU-a koje provode određene države članice, čime se omogućuje da se kršenja prava radnika nastave godinama;

13.  ponovno poziva Komisiju da sustavno obavještava Odbor za predstavke o tekućim postupcima EU Pilot i postupcima zbog povrede koji su povezani s predstavkama te o pristupu dokumentima koji su razmijenjeni tijekom postupaka nakon što su oni zatvoreni primjenom sudske prakse Suda Europske unije, osobito kad su u potpunosti ili djelomično otvoreni na temelju predstavki; pozdravlja centraliziranu platformu koju je Komisija uspostavila 2014. i na kojoj se objavljuju odluke o povredama;

14.  očekuje da će Komisija biti uvijek propisno zastupana tijekom javnih rasprava u Odboru za predstavke, odnosno da će je zastupati visoki dužnosnici koji mogu pružiti dodatne informacije i odgovoriti na zahtjeve podnositelja predstavki i zastupnika u Europskom parlamentu, po potrebi izvan opsega prethodno pruženog pisanog odgovora;

15.  pozdravlja sve veći trend Odbora za predstavke da se o pitanjima raspravlja na plenarnoj sjednici, na temelju usmenih pitanja, rezolucija ili kratkih prijedloga rezolucija u skladu s člankom 216. stavkom 2. Poslovnika; skreće pozornost na svoje rezolucije koje su usvojene nakon objavljivanja godišnjeg izviješća o aktivnostima Odbora za predstavke u 2016.(2), Godišnjeg izvješća o djelovanju Europskog ombudsmana tijekom 2016.(3) i Izvješća o građanstvu za 2017.(4); skreće pozornost na svoju Rezoluciju od 15. ožujka 2017. o preprekama slobodnom kretanju i radu građana EU-a na unutarnjem tržištu(5);

16.  prima na znanje saslušanja o brojnim i različitim temama koje je tijekom 2017. organizirao Odbor za predstavke, samostalno ili u suradnji s drugim odborima, odnosno saslušanja o borbi protiv diskriminacije i zaštiti manjina od 4. svibnja, o stanju i pravima građana EU-a u Ujedinjenoj Kraljevini nakon Brexita od 11. svibnja zajedno s odborima LIBE i EMPL, o ponovnoj uspostavi povjerenja građana u europski projekt od 22. lipnja, o apatridnosti od 29. lipnja zajedno s odborom LIBE, o europskoj građanskoj inicijativi naslovljenoj „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida” od 20 studenoga te o zaštiti prava radnika na privremenim ili nesigurnim radnim mjestima od 22. studenoga; pozdravlja činjenicu i da je godišnja radionica o zaštiti prava osoba s invaliditetom održana 12. listopada 2017.;

17.  napominje da je Odbor za predstavke izrazio svoje mišljenje o različitim pitanjima koja su postavljena u predstavkama u nekoliko doprinosa parlamentarnim izvješćima, na primjer o Europskom aktu o pristupačnosti(6), o tumačenju i provedbi Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva(7), o Uredbi Bruxelles II.a(8), o Marakeškom ugovoru(9), o praćenju primjene zakonodavstva EU-a 2015.(10), o upotrebi energije iz obnovljivih izvora(11), o Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom(12), o Godišnjem izvješću o stanju temeljnih prava u Europskoj uniji u 2016. godini(13) te o reviziji Uredbe (EU) br. 211/2011 o građanskoj inicijativi(14);

18.  napominje da su pitanja u pogledu okoliša bila glavno područje zabrinutosti za podnositelje predstavki 2017.; skreće pozornost na posebno izvješće Eurobarometra 468 objavljeno u studenom 2017.(15), u kojem se dokazuje da je okoliš jedna od glavnih zabrinutosti europskih građana; naglašava da je važno ostvariti očekivanja građana i rezidenata EU-a u pogledu odgovarajućeg zakonodavstva o okolišu te o provedbi donesenih pravila i politika; izražava žaljenje zbog činjenice da pravila o zaštiti okoliša nisu uvijek pravilno provedena u državama članicama, kako se opisuje u predstavkama; apelira na Komisiju kao čuvaricu Ugovora da zajedno s državama članicama osigura pravilnu primjenu prava EU-a;

19.  naglašava da Komisija treba osigurati provedbu detaljnih i sveobuhvatnih analiza usklađenosti s pravom EU-a u pogledu ekoloških procjena koje provode države članice radi odobravanja infrastrukturnih projekata u pogledu kojih su podnositelji predstavki izrazili zabrinutost s obzirom na ozbiljne rizike za ljusko zdravlje i okoliš;

20.  izražava duboko žaljenje zbog činjenice da probleme kvalitete zraka na koje upozoravaju podnositelji predstavki u nizu država članica dodatno pogoršava onečišćenje koje nastaje zbog 43 milijuna dizelskih vozila koja nisu u skladu s pravilima EU-a o homologaciji i emisijama za osobna i laka gospodarskih vozila;

21.  skreće pozornost na rad Odbora za predstavke u vezi s predstavkama koje se odnose na pitanja u vezi s invaliditetom; napominje da je 2017. godine predano manje predstavki o pitanjima u vezi s invaliditetom; naglašava da su pristup prometu te izgrađeno okružje i diskriminacija, posebno u zapošljavanju, među glavnim izazovima za osobe s invaliditetom; napominje da je posebna pažnja posvećena raspravama o predstavkama o pitanjima u vezi s invaliditetom, kao što su podrška obiteljskim skrbnicima osoba s invaliditetom i brza ratifikacija, provedba i primjena Marakeškog ugovora;

22.  naglašava zaštitnu ulogu Odbora za predstavke kao dijela okvira EU-a Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom; upućuje na radionicu o zaštiti prava osoba s invaliditetom koja je održana na sjednici Odbora 12. listopada 2017., koja je obuhvaćala predstavljanje studije o uključivom obrazovanju; poziva institucije EU-a da s tim u vezi budu primjer i osiguraju da nacionalna tijela bez odgode pravilno provode zakonodavstvo usvojeno u tom području;

23.  upućuje na rezoluciju o preprekama slobodnom kretanju i radu građana EU-a na unutarnjem tržištu donesenu 15. ožujka 2017.; ponavlja svoj poziv Europskoj komisiji da pojasni, ažurira i proširi svoje smjernice za bolje prenošenje i primjenu Direktive 2004/38/EZ posebice radi obuhvaćanja nedavnih presuda Suda Europske unije (predmeti C-456/12 i 457/12); preporučuje upotrebu planova za prenošenje i provedbu (TIPS) u svrhu osiguravanja potpune i pravilne primjene; potiče države članice da poštuju Direktivu 2004/38/EZ, kao i postojeću sudsku praksu Suda Europske unije u pogledu slobode kretanja osoba, jer u protivnom izravno krše temeljno pravo građana Unije;

24.  uvažava posao koji je obavila Radna skupina za pitanja dobrobiti djece osnovane pod okriljem Odbora za predstavke i prima na znanje konačno izvješće i prepreke donesene 3. svibnja 2017.; čvrsto vjeruje da bi Komisija, Vijeće i države članice trebali osigurati dosljedno i učinkovito praćenje preporuka iz završnog izvješća Radne skupine; poziva institucije EU-a i države članice da poštuju europsko zakonodavstvo i da istinski promiču i poboljšaju prekograničnu suradnju u području obiteljskih pitanja omogućujući osposobljavanje za suce i stručnjake, informacije o pravnoj pomoći i dvojezične odvjetnike;

25.  ponavlja svoje mišljenje da zbog pretjerano uskog i nedosljednog tumačenja članka 51. Povelje Europske unije o temeljnim pravima građani otuđuju od EU-a; traži od Komisije da predstavi mjere kojima će se osigurati dosljedna i opsežna primjena područja primjene članka 51.;

26.  potiče Komisiju da potakne države članice da pronađu rješenje za problem gubitka glasačkih prava i oduzimanja glasačkih prava građanima EU-a koji se slobodno kreću i borave unutar Europske unije, kao i oduzimanja glasačkih prava osoba s dugotrajnim boravkom; izražava razočaranje što u Nacrtu sporazuma o povlačenju između Europske unije i Ujedinjene Kraljevine nema pozivanja na politička prava građana;

27.  naglašava da bi europska građanska inicijativa trebala biti transparentna i djelotvorna kako bi poslužila kao važan instrument aktivnog građanstva i sudjelovanja javnosti; žali što to u prošlosti nije bio slučaj i što nije došlo do konkretnih zakonodavnih rezultata prethodnih uspješnih inicijativa; prima na znanje prijedlog Komisije o reviziji Uredbe (EU) br. 211/2011 o europskoj građanskoj inicijativi(16), objavljen 13. rujna 2017.; ističe najnoviju uspješnu inicijativu građana podnesenu pod nazivom „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida”; podsjeća na javno saslušanje o toj inicijativi održano u Parlamentu 20. studenoga 2017.; očekuje sukladan odgovor Komisije u pogledu njezina sadržaja; potvrđuje predanost Odbora za predstavke proaktivnom sudjelovanju u organizaciji javnih saslušanja za uspješne inicijative; obvezuje se da će na institucionalnoj razini dati prednost djelotvornosti tog participativnog postupka i jamčenju popratnih zakonodavnih mjera;

28.  ističe da je, u vezi s javnim saslušanjem o europskoj građanskoj inicijativi nazvanoj „Zabrana glifosata i zaštita ljudi i okoliša od toksičnih pesticida” i pri razmatranju predstavki o toj temi, utvrđeno da se postupci EU-a za odobravanje tvari kao što su glifosat, genetski modificirani organizmi i pesticidi dovode u pitanje zbog manjka neovisnosti, nedovoljne transparentnosti i netočnosti u prikupljanju i ocjeni znanstvenih dokaza;

29.  primjećuje veliki broj predstavki o dobrobiti životinja; skreće pozornost na studiju „Dobrobit životinja u Europskoj uniji” i njezino predstavljanje na sjednici Odbora održanoj 23. ožujka 2017., nakon kojeg je uslijedila rasprava o nizu predstavki o tom pitanju; smatra da je od ključne važnosti pokrenuti novu strategiju na razini EU-a kako bi se premostili svi postojeći propusti, uskladilo zakonodavstvo i osigurala potpuna i učinkovita zaštita dobrobiti životinja, uključujući prijevoz životinja, s pomoću jasnog i sveobuhvatnog zakonodavnog okvira koji u potpunosti ispunjava obveze iz članka 13. UFEU-a;

30.  ističe važnu ulogu mreže SOLVIT koja građanima i poduzećima omogućuje da izraze svoju zabrinutost zbog mogućih kršenja zakonodavstva EU-a od strane tijela javne vlasti u drugim državama članicama; poziva Komisiju i države članice da promiču mrežu SOLVIT kako bi je učinile korisnijom i vidljivijom za građane; u tom pogledu pozdravlja akcijski plan za jačanje mreže SOLVIT koji je objavila Komisija u svibnju 2017.; poziva Komisiju da Europski parlament izvijesti o rezultatima tog akcijskog plana;

31.  ističe važnost daljnjeg razvoja portala za predstavke i potrebu da on bude dvosmjerni komunikacijski kanal i lako dostupan interaktivni alat koji bi građanima svih država članica EU-a omogućio pristup svim osnovnim informacijama o predstavkama i njihovoj obradi, otvaranju kanala za komunikaciju i stvaranju tematskih zajednica za razmjenu dokumentacije i najboljih praksi; naglašava da je potrebno dodatno smanjiti administrativno opterećenje povezano s obradom predstavki; ističe da portal služi i kao javni registar predstavki; ponavlja da se tehnički kapacitet portala mora poboljšati kako bi se omogućio nesmetan postupak podnošenja predstavki; naglašava potrebu za boljom komunikacijom s podnositeljima predstavki koja će se postići slanjem obavijesti o napretku njihove predstavke na njihovu jeziku; smatra da zagovornici koji su podržali predstavku ili izrazili interes za nju imaju jednako pravo da im se pošalju povratne i ostale informacije kao i sam podnositelj predstavke, posebno kada je riječ o raspravama u Parlamentu ili odgovorima Komisije; ponavlja važnost jačanja napora kako bi se osiguralo da podnositelji predstavki budu prisutni tijekom rasprave o njihovim predstavkama u Odboru;

32.  poziva na fokusiraniju i aktivniju medijsku i komunikacijsku službu i na veću prisutnost na društvenim mrežama, kako bi Odbor u svom radu postao reaktivniji na probleme građana;

33.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju i izvješće Odbora za predstavke proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskom ombudsmanu, vladama i parlamentima država članica EU-a, njihovim odborima za predstavke, pučkim pravobraniteljima ili sličnim mjerodavnim tijelima.

(1) SL C 18, 19.1.2017., str. 10.
(2) SL C 369, 11.10.2018., str. 105.
(3) SL C 356, 4.10.2018., str. 77.
(4) SL C 369, 11.10.2018., str. 11.
(5) SL C 263, 25.7.2018., str. 98.
(6) Mišljenje doneseno 24. siječnja 2017.
(7) Mišljenje doneseno 24. siječnja 2017.
(8) Mišljenje doneseno 25. travnja 2017.
(9) Mišljenja donesena 24. siječnja 2017.
(10) Mišljenje doneseno 22. ožujka 2017.
(11) Mišljenje doneseno 7. rujna 2017.
(12) Mišljenje doneseno 7. rujna 2017.
(13) Mišljenje doneseno 22. studenoga 2017.
(14) Mišljenje doneseno 7. rujna 2017.
(15) Posebno izvješće Eurobarometra 468: Stavovi europskih građana o okolišu, studeni 2017.: http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/SPECIAL/surveyKy/2156
(16) SL L 65, 11.3.2011., str. 1.

Pravna napomena