Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2089(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0425/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0425/2018

Rasprave :

PV 14/01/2019 - 23
CRE 14/01/2019 - 23

Glasovanja :

PV 15/01/2019 - 8.5
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0005

Usvojeni tekstovi
PDF 169kWORD 63k
Utorak, 15. siječnja 2019. - Strasbourg Završno izdanje
Autonomna vožnja u europskom prometu
P8_TA(2019)0005A8-0425/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2019. o autonomnoj vožnji u europskom prometu (2018/2089(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. svibnja 2018. naslovljenu „Na putu prema automatiziranoj mobilnosti: strategija EU-a za mobilnost budućnosti” (COM(2018)0283),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. studenog 2016. naslovljenu „Europska strategija za kooperativne inteligentne prometne sustave, važan korak prema kooperativnoj, povezanoj i automatiziranoj mobilnosti” (COM(2016)0766),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2017. naslovljenu „Internetska povezivost za rast, konkurentnost i koheziju: europsko gigabitno društvo i 5G”(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave(2),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za pravna pitanja, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0425/2018),

A.  budući da je Europska strategija za povezanu i automatiziranu mobilnost usko povezana s političkim prioritetima Komisije, posebno s programima za radna mjesta, rast i ulaganja, istraživanja i inovacije, okoliš i klimatske promjene, čistu i sigurnu mobilnost i promet, sigurnost na cestama i smanjenje gužvi u prometu, jedinstveno digitalno tržište i energetsku uniju;

B.  budući da brz razvoj tehnologije u sektoru prometa, kao i u sektoru robotike i umjetne inteligencije, znatno utječe na gospodarstvo i društvo; budući da će autonomna vozila uvelike promijeniti naš svakodnevni život, odrediti budućnost globalnog cestovnog prometa, smanjiti troškove prijevoza, povećati sigurnost na cestama, povećati mobilnost i smanjiti utjecaj na okoliš; budući da bi sektor cestovnog prijevoza mogao otvoriti vrata novim uslugama i načinima prijevoza, čime bi se zadovoljila sve veća potražnja za individualnom mobilnošću i prijevozom robe, te da bi mogao i pridonijeti revolucionarnoj preobrazbi urbanističkog planiranja;

C.  budući da je u skladu s ciljevima „vizije nula nesreća” cilj Komisije da se godišnji broj smrtno stradalih u cestovnom prometu u EU-u do 2020. upola smanji u odnosu na 2010.; budući da se čini da napredak u smanjenju ukupnog broja žrtava i ozlijeđenih osoba stagnira s obzirom na to da je 2016. više od 25 000 osoba izgubilo život na cestama u EU-u, pri čemu je dodatnih 135 000 osoba teško ozlijeđeno; budući da postoje znatni problemi u pogledu mobilnosti u našim gradovima te dodatni problemi povezani s onečišćenjem i klimatskim promjenama;

D.   budući da se već pokazalo kako napredni sustavi za pomoć u vožnji, kao što su upozorenja o napuštanju prometne trake i automatsko kočenje u nuždi, pridonose sigurnosti na cestama i smanjuju broj teških nesreća;

E.  budući da je velika većina nesreća na cesti uzrokovana ljudskom pogreškom i da stoga postoji prijeka potreba da se smanji mogućnost takvih nesreća obveznim korištenjem sustava za pomoć u vožnji, kojima se poboljšava sigurnost uz istodobno zadržavanje osobne mobilnosti;

F.  budući da se usporio pozitivan trend u sigurnosti u cestovnom prometu u EU-u, koji je obilježio posljednje desetljeće; budući da je cestovni promet i dalje uzrok većine prometnih emisija, odnosno emisija stakleničkih plinova i tvari koje onečišćuju zrak;

G.  budući da u svijetu raste potreba i za putničkim i za teretnim prijevozom, u kontekstu osvještavanja o ograničenim resursima naše planete, te da će stoga učinkovitost prijevoza biti sve važnija tema;

H.  budući da bi EU trebao poticati i dodatno razvijati digitalne tehnologije za automatiziranu mobilnost radi kompenziranja ljudskih pogrešaka i smanjenja broja prometnih nesreća i poginulih na cestama;

I.  budući da će se automatizacijom i uvođenjem novih tehnologija povećati sigurnost u prometu i prometnim sustavima te ukloniti neki od ljudskih čimbenika; budući da je uz automatizaciju potrebno uzeti u obzir raznolikost i stanje prometnih sustava u različitim državama članicama; budući da je prije automatizacije potrebno izgraditi nove prometne sustave te opremiti i postojeće i nove sustave sigurnosnim zaštitama;

J.  budući da postoje razine automatizacije, pri čemu su razine 1 i 2 već na tržištu, ali da se razine uvjetne i visoke te potpune automatizacije, to jest autonomne vožnje, očekuju tek u razdoblju 2020. – 2030. te budući da su zbog toga sustavi za pomoć u vožnji važni kao temeljna tehnologija na putu prema potpunoj automatizaciji;

K.  budući da su potrebna ulaganja i u istraživačkoj fazi i potom u razvojnoj fazi kako bi se poboljšale dostupne tehnologije te uvela sigurna i pametna prometna infrastruktura;

L.  budući da nekoliko zemalja diljem svijeta, kao što su SAD, Australija, Japan, Koreja i Kina, brzo napreduje prema tržišnoj dostupnosti i povezane i automatizirane mobilnosti; budući da Europa mora puno proaktivnije odgovoriti na brze promjene u tom sektoru, poticati inicijative i promicati stroge sigurnosne zahtjeve za sve sudionike prometa koji putuju morem, plovnim putovima, cestovnim, zračnim ili željezničkim prometom, ili kombiniranim prijevozom;

M.  budući da Komisija očekuje eksponencijalni rast novog tržišta automatiziranih i povezanih vozila, pri čemu se procjenjuje da će prihodi do 2025. premašiti 620 milijardi EUR za automobilsku industriju u EU-u odnosno 180 milijardi EUR za sektor elektronike u EU-u;

N.  budući da je Deklaracijom iz Amsterdama (2016.) utvrđen okvir suradnje država članica, Komisije i industrije u području povezane i automatizirane vožnje;

O.  budući da autonomni promet obuhvaća sve vrste daljinski upravljanog, automatiziranog i autonomnog cestovnog, željezničkog, zračnog i pomorskog prometa te prometa unutarnjim plovnim putovima;

P.  budući da komunikacija Komisije o putu prema automatiziranoj mobilnosti predstavlja važan korak u strategiji EU-a za povezanu i automatiziranu mobilnost;

Q.  budući da se mora staviti naglasak na autonomnu mobilnost, s obzirom na to da će potpuno autonomna vozila donijeti znatne koristi u pogledu cestovne sigurnosti te će moći funkcionirati bez značajki povezivosti; budući da bi za pomoćne sposobnosti i usluge i dalje mogla biti potrebna digitalna komunikacija;

R.  budući da će uvođenje autonomnih vozila, koje se očekuje već 2020., donijeti znatne koristi, no da ono podrazumijeva i niz novih rizika, posebice u vezi s pitanjima sigurnosti cestovnog prometa, građanske odgovornosti i osiguranja, kibersigurnosti, prava intelektualnog vlasništva, zaštite podataka i pristupa podacima, tehničke infrastrukture, standardizacije i zapošljavanja; budući da nije moguće predvidjeti u kojoj će mjeri autonomna mobilnost dugoročno utjecati na radna mjesta i okoliš; budući da je od ključne važnosti osigurati da se pravnim okvirom EU-a može na prikladan način odgovoriti na te izazove i povećati javna osviještenost i prihvaćanje autonomnih vozila;

S.  budući da je zbog etičkih implikacija korištenja tih tehnologija potrebno razviti smjernice za primjenu umjetne inteligencije te sustave jamstva kako bi se ta pitanja riješila na dosljedan način;

Opća načela

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije o putu prema automatiziranoj mobilnosti, u kojoj se predstavlja pristup na temelju kojeg bi se EU trebao prometnuti u svjetskog predvodnika u uvođenju sigurnih sustava automatizirane mobilnosti, čime bi se povećao stupanj cestovne sigurnosti i učinkovitosti, smanjile bi se gužve, potrošnja energije i emisije u prometu te bi se postupno ukinulo korištenje fosilnih goriva;

2.  prepoznaje prve korake koje su poduzele Komisija i države članice u pogledu automatizirane mobilnosti budućnosti i pozdravlja zakonodavne inicijative povezane s Direktivom o inteligentnim prometnim sustavima(3) te predložene revizije Direktive o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture(4) i Uredbe o općoj sigurnosti motornih vozila(5);

3.  potvrđuje važnu ulogu kooperativnih inteligentnih prometnih sustava (C-ITS) u osiguravanju povezivosti za automatizirana/autonomna vozila razine 2 i 3, a možda i 4 Udruženja inženjera automobilske industrije (SAE); poziva države članice i industriju na daljnju provedbu C-ITS-a te Komisiju da podupre države članice i industriju u uvođenju usluga C-ITS-a, osobito putem Instrumenta za povezivanje Europe, europskih strukturnih i investicijskih fondova i programa InvestEU;

4.  ističe inovacijski potencijal svih autonomnih oblika cestovnog, željezničkog, vodnog i zračnog prometa; ističe potrebu da se europski akteri ujedine kako bi dosegli i zadržali vodeći položaj u autonomnom prijevozu na svjetskoj razini; primjećuje da napredak autonomne mobilnosti, osobito u sektoru cestovnog prometa, zahtijeva sinergijsku suradnju mnogih sektora europskog gospodarstva, uključujući proizvodnju vozila i digitalne sektore;

5.  uviđa znatan potencijal automatizirane mobilnosti za mnoge sektore jer on nudi nove poslovne prilike za start-up poduzeća, mala i srednja poduzeća (MSP) te cjelokupnu industriju i poduzetništvo, posebno u pogledu stvaranja novih usluga mobilnosti i mogućnosti zapošljavanja;

6.  ističe potrebu za razvojem autonomnih vozila dostupnih osobama s invaliditetom i osobama sa smanjenom pokretljivošću;

7.  poziva Komisiju da predstavi strategiju, posebice u pogledu podataka, pristupa podacima i kibersigurnosti, u skladu s Rezolucijom Parlamenta od 13. ožujka 2018. o Europskoj strategiji za C-ITS, kojom se jamči tehnološki neutralan pristup spreman za uvođenje na tržište; prima na znanje prilike koje se pružaju u okviru Preporuka Komisije o pristupu podacima i resursima u vozilu;

8.  potvrđuje da je potrebno istražiti zakonodavno djelovanje da bi se određenim trećim stranama zajamčio pravedan, siguran i tehnološki neutralan pristup podacima u vozilu u stvarnom vremenu; smatra da bi takav pristup trebao krajnjim korisnicima i trećim stranama zajamčiti korist od digitalizacije i osigurati jednake uvjete i sigurnost u pogledu pohranjivanja podataka u vozilu;

9.  napominje da će se pojaviti slična pitanja u vezi s pravima intelektualnog vlasništva i odgovarajućim pravima na korištenje koja se odnose na umjetnu inteligenciju za potrebe autonomne mobilnosti, kao i na druga područja, kao što su prava na kod, podatke i izume koje stvori sama umjetna inteligencija; međutim, smatra da je na ta pitanja potrebno pronaći što općenitije odgovore;

10.  skreće pozornost na činjenicu da je pri sastavljanju novog zakonodavnog okvira o regulaciji autonomne mobilnosti potrebno osigurati da se nadiđe svaka prepreka daljnjem tehnološkom napretku, istraživanju i inovacijama;

11.  ističe da u komunikaciji Komisije o putu prema automatiziranoj mobilnosti nedostaju analiza autonomnih vozila u svim vrstama prometa i prijedlozi u vezi s njima; poziva Komisiju da se pobrine za posebne analize i strategije za različite vrste prometa, među ostalim i u područjima intermodalnog prometa i mobilnosti;

12.  poziva Komisiju i države članice da prošire svoje politike za autonomnu vožnju i njima obuhvate zajednički prijevoz, te da prošire svoju viziju kako bi obuhvatile sve vrste prijevoza;

13.  pozdravlja napore u području autonomne vožnje poduzete na sastancima Vijeća na visokoj razini te smatra da bi ga trebalo proširiti i na druge vrste prometa osim cestovnog;

14.  ističe da bi se tehnički standardi za vozila i infrastrukturu (npr. prometni znakovi, cestovne oznake, sustavi za signalizaciju i C-ITS) trebali razvijati i usklađivati na međunarodnoj, europskoj i nacionalnoj razini, nadovezujući se na dosadašnji rad i forume u području sprečavanja udvostručavanja, na temelju načela otvorenog, transparentnog i tehnološki neutralnog pristupa, povećanja cestovne sigurnosti i osiguravanja neometane prekogranične interoperabilnosti;

15.  napominje da su pouzdani podaci u vozilu i podaci o putovima temeljni gradivni elementi i za autonomnu i za povezanu vožnju u jedinstvenom europskom prometnom prostoru, kao i za konkurentne usluge za krajnje korisnike; stoga poziva Komisiju da osigura da se uklone prepreke korištenju takvih podataka te da se u tom pogledu do 1. siječnja 2020. uspostavi stabilan regulatorni sustav kojim će se zajamčiti ista kvaliteta i dostupnost podataka u svim državama članicama;

16.  napominje da treba hitno osigurati pravnu sigurnost kako za korisnike tako i za dionike u pogledu sukladnosti autonomnih vozila s ključnim postojećim zakonodavstvom, posebno onim u vezi s e-privatnosti i Općom uredbom o zaštiti podataka(6); poziva Komisiju da odredi koje će se kategorije informacija koje generiraju autonomna vozila tretirati kao otvoreni podaci i staviti na raspolaganje u stvarnom vremenu, a koje će se tretirati kao povjerljive;

17.  ističe da je važno zajamčiti da korisnici imaju kontrolu i nad svojim osobnim podacima i nad podacima u vozilu koje proizvode, prikupljaju i prenose autonomna vozila, kao i pristup tim podacima; naglašava da potrošačima mora biti ponuđena najviša razina kibernetičke zaštite;

18.  ukazuje na očekivano ogromno povećanje broja podataka koje proizvode, prikupljaju i prenose autonomna vozila i naglašava da je potrebno da se ti podaci, prije svega oni neosobni i anonimizirani, koriste kako bi se olakšalo stavljanje u upotrebu autonomnih vozila te nadalje razvijale inovacije u okviru novih rješenja za mobilnost; ističe da bi zaštita privatnosti i osjetljivih podataka koje generiraju autonomna vozila trebala biti apsolutni prioritet;

19.  ističe da će narednih godina na tržištu biti dostupna potpuno ili visoko automatizirana vozila i da što je prije moguće mora biti dostupan prikladan regulatorni okvir, kojim će se zajamčiti njihov siguran rad i predvidjeti jasan program odgovornosti, radi prilagodbe promjenama koje iz toga proizlaze, uključujući interakciju između autonomnih vozila i infrastrukture te drugih korisnika;

20.  napominje da postojeća pravila o odgovornosti, kao što su ona iz Direktive Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o približavanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode(7) (Direktiva o odgovornosti za proizvod) i iz Direktive br. 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti(8) (Direktiva o osiguranju motornih vozila), nisu namijenjena rješavanju problema koje predstavlja upotreba autonomnih vozila i ističe da postoji sve više dokaza da trenutačni regulatorni okvir, posebno u pogledu odgovornosti, osiguranja, registracije i zaštite osobnih podataka, više neće biti dovoljan ili prikladan za nove rizike koji proizlaze iz sve veće automatizacije, povezanosti i složenosti vozila;

21.  smatra da je, u svjetlu dinamičnih tehnoloških promjena u tom sektoru, potrebno razjasniti tko bi trebao snositi odgovornost za štetu u slučaju nesreća koje prouzroče potpuno autonomna vozila te da se kad je razina autonomije takva da se vozilo može pokretati ili potpuno samostalno ili uz pomoć vozača mora sa sigurnošću utvrditi tko je odgovorna strana u svakom konkretnom scenariju; naglašava da je naročito potrebno ispitati bi li se stajalištem prema kojem se vrlo mali udio svih nesreća dosad mogao pripisati tehničkim čimbenicima mogao opravdati prijenos odgovornosti na proizvođača koji se, kao čimbenik rizika neovisan o nemaru, može jednostavno povezati s rizikom koji predstavlja uvođenje autonomnog vozila na tržište; naglašava i da postoji daljnja potreba da se razmotri može li se taj prijenos odgovornosti na odgovarajući način kompenzirati konkretnim obvezama vlasnika vozila u pogledu sigurnosti prometa na cestama i obvezama u pogledu davanja uputa koje se primjenjuju na vozača; stoga poziva Komisiju da provede detaljnu procjenu, prilagodi postojeći pravni okvir EU-a te da po potrebi uvede nova pravila na temelju kojih će se određivati odgovornost i obveze; također poziva Komisiju da procijeni i prati mogućnost uvođenja dodatnih instrumenata EU-a kako bi se išlo ukorak s razvojem umjetne inteligencije,

22.  smatra da tehnologije koje se temelje na globalnom navigacijskom satelitskom sustavu (GNSS) i projekt Galileo imaju važnu ulogu u poboljšanju interakcije i interoperabilnosti digitalnih sustava u vozilu i na mreži; poziva da se što prije dovrše i lansiraju preostali sateliti kako bi se europski sustav pozicioniranja Galileo mogao upotrebljavati kao zadani sustav pozicioniranja u automatiziranim vozilima;

23.  napominje da univerzalni pristup tehnologijama automatizirane mobilnosti neće biti moguć bez pristupa brzom internetu i 5G mrežama; žali zbog toga što postoje regije u kojima uvođenje sljedeće generacije 4G mreža i dalje zaostaje za očekivanjima, osobito u ruralnim područjima;

Cestovni promet

24.  podsjeća na nova sigurnosna pravila sadržana u vodećim načelima za sučelje čovjek-stroj predložena u završnom izvješću skupine GEAR 2030.;

25.  ističe potrebu za zakonodavstvom o cestovnoj sigurnosti na razini Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) i EU-a te na nacionalnim razinama kako bi se mogle čim prije podržati tehnološke inovacije i autonomna vožnja radi smanjenja broja ljudskih pogrešaka, prometnih nesreća i žrtava na cesti;

26.  ističe važnost donošenja ambiciozne nove Uredbe o općoj sigurnosti motornih vozila s obzirom na to da je u kratkom roku moguće da se obaveznom instalacijom novih tehnologija za sigurnost vozila spase životi, a te će se tehnologije nadalje koristiti za buduće stavljanje u upotrebu povezanih i automatiziranih vozila;

27.  podsjeća da je razvoj povezanih i automatiziranih vozila prije svega motiviran razvojem tehnologije; ističe potrebu da se prouče i prepoznaju ljudski i društveni aspekti tog razvoja te da se pri njihovoj upotrebi zajamči potpuno poštovanje društvenih, ljudskih i ekoloških vrijednosti i ciljeva;

28.  imajući na umu važnost mobilnosti u EU-u, poziva Komisiju i države članice da se dogovore oko zajedničkog stajališta i surađuju kako bi EU mogao zauzeti i zadržati vodeću ulogu u međunarodnom tehničkom usklađivanju automatiziranih vozila u okviru UNECE-a i Bečke konvencije, a posebno u svim raspravama Svjetskog foruma UNECE-a o usklađivanju pravilnika o vozilima (Radna skupina 29) i Radne skupine za automatizirana/autonomna i povezana vozila (GRVA);

29.  naglašava da bi postupci nadzora nad tržištem povezani s automatiziranim vozilima tijekom njihova vijeka trajanja trebali biti što je više moguće standardizirani, transparentni i provjerljivi te da bi trebali obuhvaćati prekogranična ispitivanja provedena na otvorenim cestama i u stvarnim uvjetima vožnje, kao i ispitivanja o periodičnim tehničkim pregledima;

30.  ističe potrebu za jasnim zakonodavstvom koje se redovito revidira te ažurira i usklađuje, kojim se uvodi obveza ugrađivanja sustava za snimanje podataka u skladu s revidiranom Uredbom o općoj sigurnosti kako bi se poboljšale istrage o nesrećama, razjasnili problemi odgovornosti i što ranije omogućilo njihovo rješavanje; napominje da su ti sustavi za snimanje podataka potrebni za utvrđivanje odgovornosti različitih sudionika u slučaju nesreće;

31.  naglašava važnost uključivanja zaštitnih sustava već od prijelazne faze, tijekom koje će istodobno postojati povezana i automatizirana vozila te ona koja to nisu; ističe važnu ulogu sustava za pomoć u vožnji na putu prema potpuno automatiziranoj vožnji kako bi se već sada aktivnim sigurnosnim sustavima spriječile nesreće u cestovnom prometu, odnosno kako bi se ublažio razmjer nesreća s pomoću pasivnih sigurnosnih sustava;

32.  poziva države članice da se pobrinu za sigurnu i visokokvalitetnu cestovnu infrastrukturu koja će omogućiti korištenje automatiziranim i autonomnim vozilima;

33.  poziva Komisiju i države članice da zajamče interoperabilnost svih sustava koji obuhvaćaju digitalno objavljene informacije o cestovnom prometu;

34.  ističe novi problem pretjeranog povjerenja korisnika u vozila za koja je potreban određen stupanj intervencije vozača; poziva na bolje razjašnjenje definicije i razlikovanja zahtjeva „vozila s naprednim sustavima za pomoć u vožnji” (SAE razina 1 do 3) u usporedbi s „automatiziranim vozilima” (SAE razina 4 do 5) u okviru zakonodavstva o cestovnoj sigurnosti te na provođenje dodatnih studija o mogućnosti praktične upotrebe i sigurnosti automatiziranih vozila 3. razine, posebice u pogledu problema signaliziranja vozaču da je potrebna njegova intervencija i opasnosti koje mogu nastati zbog njegove zakašnjele reakcije;

35.  poziva Komisiju da uspostavi jasne etičke smjernice za umjetnu inteligenciju;

36.  poziva Komisiju da razvije kriterije odgovornosti i sustave za zaštitu ljudi kako bi se omogućio usklađeni pristup etičkim problemima povezanim s autonomnim sustavima za automatizirana vozila;

37.  naglašava da zakonodavac mora riješiti etička pitanja povezana s autonomnim vozilima prije nego što se ona u potpunosti prihvate i stave na raspolaganje u prometu; stoga ističe da automatizirana vozila moraju proći prethodnu procjenu koja će obuhvaćati etičke aspekte;

38.  ističe očekivane izazove za urbanu mobilnost koje će predstavljati zagušenja prometa, a koji će nastati zbog raširene upotrebe autonomnih vozila; smatra da bi autonomna vozila i rješenja poput zajedničkog korištenja automobila i drugih vrsta prijevoza trebala doprinijeti rješavanju tih izazova; poziva tijela da razviju politike kojima će se zajamčiti da autonomna vozila poboljšaju mogućnosti putovanja, uključujući javni prijevoz i druga rješenja, za sve građane;

39.  ističe da vožnja u konvoju ima svijetlu budućnost jer dovodi do uštede goriva i energije kao i poboljšanja sigurnosti u cestovnom prometu te stoga poziva države članice, Komisiju i industriju da provedu mjere utvrđene u Deklaraciji iz Amsterdama; poziva Komisiju da predloži regulatorni okvir za promicanje povezivosti vozila s okolinom (V2X) za visokoautomatizirana i potpuno automatizirana vozila (npr. vožnja u konvoju), posebno za prijevoz na duge pruge;

40.  tvrdi da pasivne i aktivne sigurnosne značajke imaju važnu ulogu u smanjenju broja sudara te ozljeda i smrti prouzročenih sudarima, budući da će sudari i dalje biti mogući, prije svega tijekom prijelazne faze mješovitog prometa; poziva Komisiju i države članice da povećaju cestovnu sigurnost;

41.  naglašava rizike koji se odnose na rastući trend mješovitog prometa s tradicionalnim i autonomnim vozilima te poziva na učestalija testiranja na licu mjesta kako bi se podržali istraživanje i razvoj prilagođeni budućnosti koje provode javna i privatna poduzeća i tijela, ali i kako bi se osigurali konkretni podaci za odgovarajući prilagodbu pravila o građanskopravnoj odgovornosti;

42.  ističe da bi moguće rješenje za postojeće nedostatke i propuste mogla biti uspostava okvira za osiguranje bez obzira na postojanje odgovornosti (engl. no-fault) za štetu koju prouzroče autonomna vozila;

43.  naglašava da, kako je navedeno u Rezoluciji od 16. veljače 2017. o pravilima građanskog prava o robotici(9), kako bi se žrtvama zajamčila odgovarajuća zaštita, ne bi trebalo ograničiti odgovornost u vezi s prirodom i opsegom štete koju treba nadoknaditi;

Zračni promet

44.  ističe nedavno donesenu Uredbu o EASA-i(10) s ažuriranim pravilima o sigurnosti zračnog prometa koja, između ostalog, uključuju odredbe koje pružaju čvrstu zakonsku osnovu za prvi skup sveobuhvatnih pravila za sve vrste civilnih bespilotnih letjelica; podsjeća da je postojala velika potreba za donošenjem Uredbe o EASA-i, s obzirom na to da se na europskom nebu pojavljuju nove tehnologije, kao što su bespilotne letjelice, i da je za to potrebna prilagodba trenutačnog zakonodavnog okvira EU-a i različitih nacionalnih propisa;

45.  poziva Komisiju da isto tako bez odgode predstavi detaljna pravila za automatizirane letjelice za koje su potrebni posebni prilagođeni propisi, s obzirom na to da jedinstveni operativni pristup za bespilotne letjelice nije prikladan kako bi se osigurala sigurna integracija automatiziranih letjelica u zračni prostor koji dijele s letjelicama s posadom; podsjeća da će za bespilotne letjelice biti potrebni siguran i, kada je to prikladno, certificiran inteligentni sustav, kao i posebno okruženje za upravljanje zračnim prostorom; ističe da se takvim pravilima za bespilotne letjelice trebaju također uzeti u obzir priroda i opasnost operacije ili aktivnosti, operativne karakteristike bespilotne letjelice i karakteristike područja u kojem se operacije provode, kao što su gustoća naseljenosti, karakteristike terena i postojanje zgrada i drugih osjetljivih infrastruktura;

46.  ukazuje na važnost zaštite osobnih podataka u slučaju kada se automatizirane letjelice koriste u sektoru zrakoplovstva;

47.  podsjeća na Varšavsku deklaraciju o bespilotnim letjelicama iz 2016. kao pokretač otvaranja radnih mjesta i novih poslovnih prilika; ponavlja važnost planiranih akcija za razvoj ekosustava EU-a za bespilotne letjelice, za koji se očekuje da će biti u funkciji do 2019., i za daljnje razvijanje načela Deklaracije iz Rige;

48.  ističe važnost koordiniranog razvoja tehnologija i operativnih koncepata kojima će se omogućiti da se letjelice sigurno uvedu za potrebe usluga upravljanja zračnim prometom u skladu s ciljevima plana U-Space – programa Zajedničkog poduzeća za istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR); prima na znanje aktivnosti koje je do danas provelo Zajedničko poduzeće SESAR, a koje je potrebno i dalje podupirati;

49.  podsjeća da se financiranje tekućih programa za istraživanje i ispitivanja u području bespilotnih letjelica, kao što je U-Space, u sljedećim proračunskim razdobljima mora povećati; prima na znanje da ta ispitivanja, koja danas omogućuju testiranje uvođenja velike flote bespilotnih letjelica u stvarnim uvjetima, jamčeći pritom maksimalnu sigurnost u upravljanju zračnim prometom i poštovanje njegovih sigurnosnih uvjeta, mogu biti primjer za eksperimentiranje u području autonomnih vozila u cestovnom prometu;

50.  napominje da je nužno stvoriti odgovarajuća područja za testiranje tehnologija autonomnih zrakoplova, uključujući bespilotne letjelice, u cilju pružanja sigurnih uvjeta za simuliranje novih tehnoloških rješenja prije njihove konačne provedbe;

Pomorski prijevoz i prijevoz unutarnjim plovnim putovima

51.  ističe potencijal i dodanu vrijednost autonomnih brodova, posebice za unutarnje vodne putove i pomorski promet na kraćim relacijama, što može rezultirati smanjenjem broja nesreća na moru i unutarnjim plovnim putovima, koje se većinom događaju zbog ljudske pogreške;

52.  ističe da se automatizacijom može ukloniti dio ljudskih pogrešaka i omogućiti osoblju na mostu više vremena za optičko promatranje, posebno u uskim morskim putovima i lučkim područjima; međutim, naglašava da su razmjena informacija i komunikacija od ključne važnosti za sigurnost, posebno pri velikoj blizini s drugim plovilima, te je stoga potrebno osigurati osoblje na mostu;

53.  pozdravlja rad radne skupine PIANC-a o pametnim rješenjima u pomorskom prometu te rad Međunarodne mreže za autonomna plovila;

54.  poziva Komisiju da izradi okvir i definira razine automatizacije za plovidbu unutarnjim vodnim putovima i pomorsku plovidbu te zajedničke standarde, među ostalim i za luke, kako bi se uskladilo i potaknulo korištenje autonomnih plovila u interakciji s automatiziranim i neautomatiziranim korisnicima i infrastrukturom;

55.  ističe da je važno razviti i proširiti digitalne centre i međusobno povezane koridore transeuropske prometne mreže (TEN-T) poboljšanjem terminalnih objekata i učinkovitih sustava za upravljanje prometom, kao što su riječni informacijski servisi (RIS) i informacijski sustav luka na Rajni (RPIS), kako bi se ostvario potpuno multimodalan i autonoman prometni sustav;

56.  poziva Komisiju da razvije sveobuhvatnu strategiju u cilju poticanja daljnje automatizacije unutarnjih plovnih putova i njihove infrastrukture, otvorenih dijelova luke i upravljanja prometom te razvoja automatiziranih luka, uzimajući u obzir ulogu luka na unutarnjim plovnim putovima kao multimodalnih centara u pripremi digitalnog područja unutarnjih plovnih putova (DINA);

57.  poziva na veću podršku i promicanje prekograničnih testnih područja, kao i na više projekata kao što su projekti NOVIMAR i MUNIN, čiji je suosnivač EU u okviru Sedmog okvirnog programa i programa Obzor 2020., kako bi se u EU-u dodatno razvile autonomne pomorske tehnologije i tehnologije automatizirane infrastrukture;

58.  ističe da bi se standardi za plovila trebali razviti i uskladiti s Međunarodnom pomorskom organizacijom kako bi se uspostavio međunarodni pravni okvir za sigurnu plovidbu;

Željeznički promet

59.  poziva Komisiju da uz savjetovanje i koordinaciju sa sektorom i drugim dionicima uvede zajedničke protokole i standarde za autonomne željezničke sustave i sustave lake željeznice;

60.  poziva na poboljšanje okvirnih uvjeta za autonomna vozila u željezničkom prometu i na ubrzanje prelaska na digitalni željeznički sektor; napominje da Europski sustav upravljanja i nadzora vlakova (ETCS) služi kao temelj za automatizaciju u željezničkom sektoru, koja se ostvaruje povezivanjem ETCS-a s automatskim upravljanjem vlakovima; potiče Komisiju da ubrza pokretanje ETCS-a i da ga postavi kao prioritet u okviru postojećih i budućih programa financiranja EU-a;

61.  ističe važnost digitalnog povezivanja kao novog važnog koraka za poticanje digitalizacije željezničke infrastrukture te poziva Komisiju i države članice da podrže njegovo pokretanje;

62.  poziva Komisiju da nastavi razvijati program Shift2Rail radi daljnjeg napretka prema ostvarivanju digitalne željezničke mreže i u potpunosti automatiziranog upravljanja vlakovima, uključujući razvoj standarda za automatsko upravljanje vlakovima u okviru ETCS-a te kibersigurnosti;

63.  ističe sve veće izazove za urbanu mobilnost koji proizlaze iz zagušenja, kao i prilike za suočavanje s tim izazovima koje donose automatizirani sustavi željezničkog javnog prijevoza; poziva Komisiju i države članice da promiču i podupiru projekte za rješavanje tih izazova putem inovacija u automatiziranju željezničkog javnog prijevoza;

Prava potrošača i uvjeti tržišnog natjecanja

64.  poziva Komisiju da uspostavi sveobuhvatne propise o odgovornostima i pravima proizvođača, vozača i operatera na svakoj razini automatizacije i za sve vrste prometa; ističe da se o vozači i operateri o tim odgovornostima moraju obavijestiti na jasan i sam po sebi razumljiv način u obliku komercijalnog označivanja ili drugih vrsta komunikacije; smatra ključnim da se osigura sigurnost vozila i njihovo redovito održavanje tijekom cijelog vijeka trajanja te u tom pogledu ističe važnu ulogu pravednog tržišnog pristupa podacima i resursima u vozilu za relevantne dionike;

65.  poziva Komisiju da se pobrine za to da se svi sustavi u autonomnim vozilima programiraju na način da omogućuju vlasnicima vozila ili korisnicima da slobodno biraju između konkurentskih pružatelja usluga kako ne bi morali ovisiti isključivo o uslugama proizvođača vozila;

66.  ističe da je potrebno zajamčiti pošteni pristup tržištu neovisnim pružateljima usluga u automobilskom sektoru u području servisiranja i popravka autonomnih vozila; podsjeća na to da su ti subjekti, posebno proizvođači dijelova, male radionice i servisni centri, važan element tržišnog natjecanja na automobilskom tržištu i da imaju pozitivan učinak na dostupnost i cijene tih usluga;

67.  napominje da će se na digitaliziranom tržištu automobilskih usluga izravnim i pravovremenim pristupom podacima i funkcijama u vozilu utvrđivati podliježe li tržište za usluge automatizirane i kombinirane mobilnosti poštenom tržišnom natjecanju; podsjeća na to da neovisni operateri imaju vrlo važnu ulogu u cijelom opskrbnom lancu u automobilskom sektoru;

68.  predviđa da bi se tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu u sektoru servisiranja autonomnih vozila moglo ugroziti ako proizvođači neovisnim serviserima otežaju pristup sustavima ugrađenima u ta vozila; ističe da bi taj segment tržišta trebao biti podložan odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 461/2010(11);

69.  ističe da bi potrošači trebali biti unaprijed obaviješteni o vozilima koja kupuju i o uslugama popravka kojima mogu pristupiti;

70.  zauzima stajalište da prelazak na automatizirana vozila, osim pozitivnog utjecaja na sigurnost na cesti, potrošnju goriva, okoliš i stvaranje novih radnih mjesta u telekomunikacijskom i automobilskom sektoru, može također dovesti do gubitka radnih mjesta u prometnom sektoru te imati negativne posljedice u sektoru osiguranja, što je potrebno čim prije riješiti kako bi se ostvario neometan prelazak;

Potrebe u pogledu istraživanja i obrazovanja

71.  ističe da je u EU-u potrebno razviti ključne autonomne tehnologije (npr. formalizacija i simulacija ljudskog mozga i kognicije pri vožnji, sustavi percipiranja okoline i umjetna inteligencija) kako bi se održao korak s globalnom konkurencijom i otvorila nova radna mjesta;

72.  naglašava činjenicu da će automatizirana vozila imati znatan utjecaj na distribuciju i potrošnju dobara kada postanu dostupna na tržištu; stoga smatra da postoji hitna potreba za procjenom tog utjecaja i osiguravanjem mjera za podržavanje pogođenih sektora i osoba;

73.  poziva da se inicira sastavljanje pregleda i rješavanje pitanja promjena u pogledu ponude i potražnje na tržištu rada s obzirom na potrebu za novim i specijaliziranim vještinama i u proizvodnji vozila i u profesionalnoj uporabi u obliku prilagodbe obrazovanja (primjerice osposobljavanjem i tečajevima) kako bi se olakšao prelazak na nove oblike mobilnosti;

74.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama predloži inicijative kojima se promiču vještine, obrazovanje i osposobljavanje potrebni da bi EU imao vodeći položaj u sektoru autonomnog prometa; naglašava da je važno da države članice te nove trendove uzmu u obzir u svojim obrazovnim programima kako bi odgovorile na potrebu za visokokvalificiranom i vještom radnom snagom u različitim prometnim sektorima;

75.  podsjeća na iznos od 300 milijuna EUR predviđen u okviru programa Obzor 2020. za istraživačke i inovacijske programe za automatizirana vozila od 2014. do 2020. i preporučuje da se ti programi nastave i prošire za sve vrste prijevoza u sljedećem višegodišnjem financijskom razdoblju 2021. – 2027. (Obzor Europa);

76.  ističe važnost kolaborativnog istraživanja za osiguravanje brzog napretka automatizacije prometa uz uključivanje cijelog inovacijskog ekosustava;

77.  poziva Komisiju da uspostavi zajedničko poduzeće kao što su Shift2Rail za željeznički promet i CleanSky za zrakoplovnu industriju u cilju stvaranja strateške inicijative za autonomni prijevoz vođene industrijom, koja bi trebala biti privlačna europskim građanima, imati znatan komercijalni značaj, poticati potencijal EU-a u pogledu istraživanja i inovacija na temelju široke suradnje industrijskog, javnog i akademskog svijeta te na usklađen i interoperabilan način poticati razvoj i uvođenje tehnologija kako bi se stvorio prilagodljiv multimodalni prometni sustav za autonomni prijevoz;

78.  naglašava potrebu za stvarnim mjestima za testiranje diljem EU-a kako bi se temeljito ispitale i razvile nove tehnologije; poziva sve države članice da do 2020. odrede gradska i izvangradska područja gdje se mogu ispitati autonomna vozila u stvarnim prometnim uvjetima, održavajući pritom sigurnost cestovnog prometa na tim područjima, te da zajamče stvaranje prekograničnih i interoperabilnih testnih okvira EU-a;

79.  ističe da su neki građani EU-a izrazili nepovjerenje prema automatiziranoj mobilnosti; stoga naglašava da zakonodavci moraju uzeti u obzir etičku dimenziju kako bi se u tom pogledu povećalo javno prihvaćanje; poziva na ulaganje u opsežna istraživanja u području umjetne inteligencije i druge dimenzije automatizirane mobilnosti;

80.  poziva na opsežna istraživanja dugoročnih učinaka autonomnog prometa na pitanja kao što su prilagodba potrošača, prihvaćanje u društvu, fiziološke reakcije, fizički odgovori i društvena mobilnost, smanjenje broja nesreća i općenito unapređenje prometa;

81.  poziva sve dionike, uključujući proizvođače vozila, dobavljače sastavnih dijelova te pružatelje softverskih i dizajnerskih usluga, kao i države članice i uključena tijela na suradnju u cilju poticanja inovacija, osiguravanja ulaganja u infrastrukturu prikladnu za automatiziranu mobilnost na autocestama i gradskim prometnicama te olakšavanja prekograničnog testiranja; naglašava da je potrebno povećati ulaganja u prilagodbu postojeće infrastrukture, izgradnju nove infrastrukture i poboljšanje međusobne povezanosti europskih cesta; ističe da se može primijetiti nepovjerenje europskih građana prema automatiziranoj vožnji i da bi trebalo pokrenuti kampanje osvještavanja kako bi se povećalo njihovo povjerenje; poziva na ulaganje u opsežna istraživanja u području umjetne inteligencije i etičke dimenzije autonomnog i povezanog prometa;

o
o   o

82.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 307, 30.8.2018., str. 144.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0063.
(3) SL L 207, 6.8.2010., str. 1
(4) COM(2018)0274.
(5) COM(2018)0286.
(6) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
(7) SL L 210, 7.8.1985., str. 29.
(8) SL L 263, 7.10.2009., str. 11.
(9) SL C 252, 18.7.2018., str. 239.
(10) SL L 212, 22.8.2018., str. 1.
(11) SL L 129, 28.5.2010., str. 52.

Posljednje ažuriranje: 13. prosinca 2019.Pravna napomena