Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2095(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0416/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0416/2018

Rasprave :

PV 14/01/2019 - 22
CRE 14/01/2019 - 22

Glasovanja :

PV 15/01/2019 - 8.14
CRE 15/01/2019 - 8.14
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0014

Usvojeni tekstovi
PDF 464kWORD 64k
Utorak, 15. siječanja 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Ravnopravnost spolova i politike oporezivanja u EU-u
P8_TA-PROV(2019)0014A8-0416/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u (2018/2095(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 8., 10., 11., 153. i 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 23. i članak 33. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju iz 2015. godine,

–  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 16. lipnja 2016. o rodnoj ravnopravnosti (00337/2016),

–  uzimajući u obzir Europski pakt za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. – 2020. priložen Zaključcima Vijeća od 7. ožujka 2011. (07166/2011),

–  uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP), a osobito njezin članak 14. o zabrani diskriminacije,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te izvješće UN-a od 15. siječnja 2016. naslovljeno „Final study on illicit financial flows, human rights and the 2030 Agenda for Sustainable Development” („Završna studija o nezakonitim financijskim tokovima, ljudskim pravima i Programu za održivi razvoj do 2030.”), koje je sastavio neovisni stručnjak, o učincima stranog duga i drugih povezanih međunarodnih financijskih obveza država na puno uživanje svih ljudskih prava, posebno gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) od 18. prosinca 1979.,

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje, koje su usvojene 15. rujna 1995. na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama, i zaključne dokumente koji su iz njih proizašli, a koji su usvojeni na posebnim sjednicama Ujedinjenih naroda: Peking +5 (2000.), Peking +10 (2005.), Peking +15 (2010.) i Peking +20 (2015.),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) i njezin članak 3., u kojemu se „rod” definira na sljedeći način: „društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce”, te Međuameričku konvenciju o sprečavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama (Konvencija iz Beléma do Pará) iz 1994. godine,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a 70/1 od 25. rujna 2015. naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”,

–  uzimajući u obzir ključne konvencije Međunarodne organizacije rada (ILO) o rodnoj ravnopravnosti, posebno Konvenciju o jednakosti plaća (br. 100), Konvenciju o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje (br. 111), Konvenciju o radnicima s obiteljskim obvezama (br. 156) i Konvenciju o zaštiti majčinstva (br. 183),

–  uzimajući u obzir zajednički podnesak uz Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) naslovljen „Švicarska odgovornost za izvanteritorijalne utjecaje zlouporabe poreza na prava žena”, koji su predstavili Centar za ekonomska i socijalna prava, Alliance Sud, Global Justice Clinic at New York University School of Law, Public Eye i Tax Justice Network, a u kojem se ističe nerazmjerno porezno opterećenje žena, osobito žena s niskim primanjima i žena u zemljama u razvoju, koje je posljedica gubitka javnih prihoda zbog prekogranične zlouporabe poreza,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 3. prosinca 2015. naslovljen „Strateška suradnja za rodnu ravnopravnost 2016. – 2019.” (SWD(2015)0278),

–  uzimajući u obzir strategiju Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast, koju je sastavila Komisija,

–  uzimajući u obzir izvješća za pojedinu zemlju koja Komisija sastavlja u okviru europskog semestra 2018.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije iz 2017. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Trendovi oporezivanja u Europskoj uniji – Podaci za države članice EU-a, Island i Norvešku, izdanje 2018.”,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 8. svibnja 2018. o razvoju ustanova za skrb o maloj djeci radi povećanja sudjelovanja žena na tržištu rada, uspostavljanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života za zaposlene roditelje te ostvarivanja održivog i uključivog rasta u Europi („ciljevi iz Barcelone”) COM(2018)0273),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga,

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Vijeća od 18. siječnja 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost (COM(2018)0020),

–  uzimajući u obzir Indeks ravnopravnosti spolova Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE),

–  uzimajući u obzir izvješće organizacije UN Women iz 2015. naslovljeno „Progress of the world’s women 2015-2016. Transforming economies, realising rights” („Napredak žena u svijetu u razdoblju 2015. – 2016.: preobrazba ekonomija, ostvarenje prava”),

–  uzimajući u obzir završno izvješće skupine stručnjaka Vijeća Europe o uključivanju rodne perspektive u proračunsko planiranje kojim se takvo proračunsko planiranje definira kao „rodno utemeljena procjena proračuna uz uključivanje rodne perspektive u sve razine proračunskog postupka i restrukturiranje prihoda i rashoda radi promicanja rodne ravnopravnosti”,

–  uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja iz 2015. „Bringing transparency, coordination and convergence to corporate tax policies in the European Union - I - Assessment of the magnitude of aggressive corporate tax planning” („Jačanje transparentnosti, koordinacije i konvergencije politika poreza na dobit u Europskoj uniji – I. – Ocjena razmjera agresivnog planiranja poreza na dobit”),

–  uzimajući u obzir zaključna zapažanja Odbora CEDAW-a o izvanteritorijalnim obvezama u vezi s rodnim utjecajem nezakonitih financijskih tokova i izbjegavanja plaćanja poreza na dobit u Švicarskoj 2016. i Luksemburgu 2018.(1),

–  uzimajući u obzir informativno izvješće Instituta za razvojne studije pod nazivom „Redistributing Unpaid Care Work – Why Tax Matters for Women’s Rights” („Preraspodjela neplaćenog pružanja skrbi – Zbog čega je porez važan za prava žena”) iz 2016. godine,

–  uzimajući u obzir studiju Resornog odjela C Europskog parlamenta za prava građana i ustavna pitanja iz travnja 2017. naslovljenu „Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji”,

–  uzimajući u obzir izvješće organizacije UN Women iz travnja 2018. naslovljeno „Rod, oporezivanje i ravnopravnost u zemljama u razvoju”

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2012. o ulozi žena u zelenom gospodarstvu(2),

–  uzimajući u obzir Izvješće OECD-a o provedbi rodnih preporuka OECD-a (lipanj 2017.) te modele poreza i naknada iz 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca nakon 2015.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016. o radnicama i njegovateljicama u kućanstvu u EU-u(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o siromaštvu: rodna perspektiva(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2017. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2014. – 2015.(6),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza(7),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajednička razmatranja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za prava žena i jednakost spolova u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0416/2018),

A.  budući da su člancima 2. i 3. UEU-a nediskriminacija i ravnopravnost žena i muškaraca priznate kao dva ključna elementa vrijednosti i ciljeva na kojima je Unija zasnovana; budući da se člancima 8. i 10. UFEU-a Europska unija obvezuje da teži uklanjanju nejednakosti, promicanju rodne ravnopravnosti i suzbijanju diskriminacije pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti; budući da Povelja o temeljnim pravima sadrži prava i načela koja se odnose na zabranu izravne i neizravne diskriminacije (članak 21. stavak 1.) i ravnopravnost muškaraca i žena (članak 23.); budući da su prava navedena u Povelji izravno relevantna za države članice pri primjeni prava Unije (članak 51.);

B.  budući da su diljem Europske unije žene i dalje nedovoljno zastupljene na tržištu rada te da je ukupna stopa zaposlenosti žena još uvijek gotovo 12 % niža od stope zaposlenosti muškaraca; budući da u EU-u 31,5 % zaposlenih žena radi na nepuno radno vrijeme, dok ta brojka za zaposlene muškarce iznosi 8,2 %;

C.  budući da je iznimno važno riješiti problem razlika u stopi zaposlenosti među spolovima i smanjiti razliku u mirovini među spolovima koja u prosjeku u EU-u iznosi gotovo 40 %, a posljedica je nejednakosti koje su se akumulirale tijekom života žena i razdoblja njihove odsutnosti s tržišta rada;

D.  budući da razlika u plaćama među spolovima u EU-u iznosi 16 %, što znači da žene u EU-u na razini cijelog gospodarstva prosječno zarađuju 16 % manje po satu od muškaraca;

E.  budući da ukupni učinak višestrukih razlika koje pogađaju žene (razlika u plaći i stopama zaposlenosti među spolovima, prekidi karijere radi skrbi o djeci, rad na puno radno vrijeme / rad na nepuno radno vrijeme) znatno pridonosi razlici u plaćama i mirovinama među spolovima, što žene dovodi u veću opasnost od izloženosti siromaštvu i socijalnoj isključenosti, pri čemu se negativni utjecaji proširuju i na njihovu djecu i obitelji;

F.  budući da se u Pekinškoj platformi za djelovanje naglašava potreba za analizom različitih poreznih politika, uključujući politike oporezivanja, iz rodne perspektive i za njihovom prilagodbom, ako je to potrebno, kako bi se potaknula pravednija raspodjela sredstava za proizvodnju, bogatstva, mogućnosti, prihoda i usluga;

G.  budući da se CEDAW-om zahtijeva da se obitelji temelje na načelima ravnopravnosti, pravde i osobnog ispunjenja svakog člana i da se žene tretiraju jednako kao i muškarci i u smislu poreznog prava, kao pojedinci i autonomni građani, a ne kao uzdržavanici muškaraca;

H.  budući da su se države članice kao potpisnice Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima obvezale na to da će poštovati obvezu mobilizacije najveće dostupne količine resursa kako bi se osigurala dostupnost financijskih sredstava za postupno ostvarivanje gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava;

I.  budući da propisi o porezu na osobni dohodak, kojima se žene implicitno stavljaju u nepovoljniji položaj u vezi s pristupom zaposlenju i uvjetima zaposlenja ili mirovina koje pruža poslodavac, mogu kršiti odredbe članka 14. Direktive 2006/54/EZ(8) Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada(9);

J.  budući da su u radnom dokumentu službi Komisije naslovljenom „Strateška suradnja za rodnu ravnopravnost 2016. – 2019.” utvrđena ključna područja za rodnu ravnopravnost, uključujući politike oporezivanja, ali nedostaju obvezujuće odredbe ili poziv na preuzimanje obveza u vezi s rodno osviještenom politikom na razini država članica;

K.  budući da politike oporezivanja mogu sadržavati eksplicitne ili implicitne rodne predrasude; budući da eksplicitne predrasude znače da je porezna odredba izravno usmjerena na muškarce ili žene na poseban način, dok implicitne predrasude znače da se odredba nominalno jednako primjenjuje na sve, ali u stvarnosti i dalje postoji diskriminacija jer politika djeluje u interakciji s obrascima ponašanja / dohotka i tako na različit način utječe na spolove; budući da je većina država članica ukinula porezne propise kojima se pravi eksplicitna razlika između muškaraca i žena, ali implicitne porezne predrasude i dalje su raširene diljem EU-a, s obzirom na to da porezni propisi djeluju u interakciji sa socioekonomskim okolnostima;

L.  budući da politički odabiri o povećanju i preraspodjeli prihoda mogu nerazmjerno utjecati na dohodak i ekonomsku sigurnost žena i smanjiti njihov pristup kvalitetnim javnim uslugama, ugrožavajući njihovu sposobnost ostvarivanja gospodarskih i socijalnih prava i napretka prema rodnoj ravnopravnosti;

M.  budući da nedostatak rodne perspektive u nacionalnim i europskim politikama oporezivanja povećava postojeće razlike između spolova (kad je riječ o zapošljavanju, dohotku, neplaćenom radu, mirovinama, siromaštvu, bogatstvu i sl.), odvraća žene od ulaska na tržište rada i ostanak na njemu, te reproducira tradicionalne rodne uloge i stereotipe;

N.  budući da je oblikovanje poreznih politika ključna značajka strategije Europa 2020.; budući da je glavni cilj europskog semestra i dalje usklađenost s Paktom o stabilnosti i rastu i budući da se rodna pitanja uglavnom ne uzimaju u obzir u prioritetima i preporukama, posebno u onima koji se odnose na oporezivanje;

O.  budući da su negativne promjene u oporezivanju rada, potrošnje i bogatstva te porezu na dobit, uočene posljednjih desetljeća u svim državama članicama, dovele do slabljenja moći preraspodjele poreznih sustava i doprinijele trendu porasta nejednakosti dohotka; budući da je ta strukturna promjena u području oporezivanja usmjerila porezno opterećenje prema skupinama s niskim dohotkom, a time osobito na žene zbog nejednakosti u raspodjeli dohotka između žena i muškaraca, malog udjela žena među osobama s najvećim dohotkom, iznadprosječne stope potrošnje žena kad je riječ o osnovnoj robi i uslugama te relativno visokog udjela dohotka od rada i relativno niskog udjela dohotka od kapitala u ukupnom dohotku žena(10);

P.  budući da osobito žene mogu biti žrtve ekonomskih nejednakosti zbog nejednake raspodjele dohotka između žena i muškaraca, malog udjela žena među osobama s najvećim dohotkom te relativno visokog udjela dohotka od rada i relativno niskog udjela dohotka od kapitala u ukupnom dohotku žena(11);

Q.  budući da su stope poreza na dobit od 80-ih godina prošlog stoljeća u prosjeku dramatično smanjene, s više od 40 % na 21,9 % 2018. godine, dok je, za razliku od toga, stopa poreza na potrošnju (u kojemu velik udio čini PDV) od 2009. povećana i 2016. godine je iznosila 20,6 %(12);

R.  budući da bi se u postojećim makroekonomskim politikama trebala jače odražavati važnost neplaćene skrbi i rada u kućanstvu i budući da dokazi upućuju na to da u 80 % slučajeva skrb u EU-u pružaju neformalni neplaćeni skrbnici, od kojih su 75 % žene; budući da određene politike oporezivanja, nedovoljno financirane javne usluge i pristup socijalnim uslugama nerazmjerno utječu na skupine s niskim prihodima, a posebno na žene jer one često popunjavaju praznine u obavljanju poslova koji se odnose na njegu, obrazovanje i druge oblike potpore obitelji, obično bez naknade, čime se nastavlja nerazmjerna odgovornost žena za pružanje skrbi; budući da se najsiromašnije i najranjivije žene u državama članicama EU-a suočavaju s dvostrukim teretom neformalnog rada u području skrbi i slabo plaćenih nesigurnih radnih mjesta(13);

S.  budući da su gotovo sve države članice uvele dvojni sustav poreza na dohodak primjenom više granične porezne stope na dohodak primatelja drugog dohotka i uvođenjem jedinstvenih poreznih stopa za većinu vrsta dohotka od kapitala; budući da je nerazmjerno veliko porezno opterećenje primatelja drugog dohotka u kućanstvu u većini država članica, kao posljedica programa izravnog progresivnog oporezivanja koji se primjenjuje na dohodak od rada, jedna od glavnih mjera kojima se žene odvraćaju od uključivanja u tržište rada(14), uz druge zajedničke odredbe u području poreza i naknada, ali i troškove i nedostatak univerzalnih usluga skrbi o djeci;

T.  budući da su razine zamke neaktivnosti (trenutačno 40 %) i zamke niske plaće koje nerazmjerno utječu na žene i odvraćaju ih od punog sudjelovanja u zapošljavanju znatnim dijelom određene odredbama o izravnom oporezivanju, uz gubitak naknada;

U.  budući da u nekim državama članicama obitelji mogu i dalje koristiti porezne olakšice ako imaju uzdržavanog supružnika ili naknade za vjenčane parove i/ili porezne kredite za parove s jednim dohotkom, čime se povećavaju asimetrije s obiteljima sa samohranim roditeljem, a to su u većini slučajeva žene, te se ne priznaje raznolikost obiteljskih situacija koje postoje u EU-u; budući da takve porezne olakšice obično odvraćaju udane žene od pristupa tržištu rada te izravno ili neizravno prouzročuju prijelaz žena s plaćenog na neplaćeni rad;

V.  budući da je utjecaj oporezivanja na razliku među spolovima u pogledu korporativnog bogatstva, osobnog bogatstva i imovine nedovoljno razvijeno područje istraživanja i budući da je prijeko potrebno zajamčiti dostupnost podataka razvrstanih po spolu u tim područjima;

1.  poziva Komisiju da pruži potporu rodnoj ravnopravnosti u svim poreznim politikama i da državama članicama izda posebne smjernice i preporuke, s obzirom na rodnu ravnopravnost, kako bi se uklonile rodne predrasude u oporezivanju i kako bi se osiguralo da nema novih poreza odnosno zakona, programa ili praksi u vezi s potrošnjom kojima se povećavaju rodne razlike u tržišnim prihodima ili prihodima nakon oporezivanja;

2.  naglašava da, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 3. UEU-a, države članice mogu utvrditi pravila za svoje porezne politike, uz uvjet da su u skladu s pravilima EU-a; nadalje, ističe da je za odluke EU-a o poreznim pitanjima potreban jednoglasan dogovor svih država članica;

3.  poziva Komisiju da promiče ratifikaciju CEDAW-a od strane Europske unije, kao što je to činila za Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i Istanbulsku konvenciju;

4.  potiče Komisiju da poboljša status strateške suradnje za rodnu ravnopravnost na način da je usvoji kao komunikaciju(15) i da u nju uključi jasne ciljeve i ključne mjere za poboljšanje ravnopravnosti žena i muškaraca putem sektorske analize svih mjera EU-a, uključujući porezne aspekte; poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se zakonodavstvo EU-a o suzbijanju neizravne i izravne rodne diskriminacije pravilno provodi i da se sustavno prati njegov napredak, kako bi se zajamčilo da su muškarci i žene jednaki akteri;

Izravno oporezivanje

Oporezivanje osobnog dohotka

5.  napominje da porezne politike različito utječu na različite vrste kućanstava (npr. kućanstva s dva dohotka, kućanstvo s jednim (muškim ili ženskim) primateljem dohotka itd.); ističe negativne posljedice nepoticanja zapošljavanja žena i njihove ekonomske neovisnosti i skreće pozornost na veće razlike u mirovinama među spolovima kao posljedice zajedničkog oporezivanja; smatra da se porezni sustavi više ne bi smjeli temeljiti na pretpostavci da su kućanstva jedna cjelina i da jednako dijele svoja sredstva i da je pojedinačno oporezivanje neophodno za postizanje porezne pravednosti za žene; smatra da je ključno da muškarci i žene budu jednaki u pogledu zarađivanja dohotka i pružanja skrbi; potiče sve države članice da postupno prijeđu na pojedinačno oporezivanje i da istovremeno osiguraju potpuno očuvanje svih financijskih i drugih naknada povezanih s roditeljstvom u postojećim sustavima zajedničkog oporezivanja; priznaje da u nekim državama članicama mogu biti potrebna prijelazna razdoblja za prelazak na pojedinačni sustav oporezivanja; poziva da se tijekom tih prijelaznih razdoblja ukinu svi porezni rashodi na temelju zajedničkog dohotka i ističe potrebu za time da se zajamči da se sve porezne i novčane olakšice te javne usluge u naravi daju pojedincima kako bi se zajamčila njihova financijska i društvena autonomija;

6.  prima na znanje komunikaciju komisije od 20. studenoga 2017. naslovljenu „Akcijski plan EU-a za razdoblje 2017. – 2019. – Borba protiv razlike u plaćama između spolova” (COM(2017)0678), u kojoj se prepoznaje osam područja djelovanja i poziva države članice da pojačaju svoje napore za djelotvorno suzbijanje razlike u plaćama kako bi se poboljšala ekonomska situacija žena i kako bi se zaštitila njihova ekonomska neovisnost;

7.  napominje da su prosječne porezne stope za primatelje drugog dohotka s dvoje djece u prosjeku dosegle 31 % za države članice EU-a koje su članice OECD-a i 28 % za sve zemlje OECD-a u 2014.; poziva Komisiju da kontinuirano prati i jača primjenu načela jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti u državama članicama kako bi se osiguralo iskorjenjivanje nejednakosti, kako u sektoru tržišta rada tako i u sektoru oporezivanja; poziva Komisiju i države članice da rade na uklanjanju horizontalne i vertikalne segregacije na tržištu rada uklanjanjem rodnih nejednakosti i diskriminacije u zapošljavanju i poticanjem djevojčica i žena, osobito putem obrazovanja i podizanja razine osviještenosti među njima, da odaberu studij, posao i karijeru u sektorima inovativnog rasta, među ostalim i u područjima IKT-a i STEM-a;

8.  poziva države članice da se pobrinu za to da se poreznim poticajima povezanima sa zapošljavanjem i samozapošljavanjem ne diskriminira na temelju spola i da razmotre porezne poticaje i druge porezne olakšice ili usluge za primatelje drugog dohotka i samohrane roditelje; nadalje, poziva države članice da razmotre različite načine rješavanja pitanja nedovoljne zastupljenosti žena na tržištu rada i da riješe potencijalne odvraćajuće ekonomske mjere za primatelje drugog dohotka pri ulasku na tržište rada; napominje da do rodnih predrasuda može doći i u poreznim odbicima i izuzećima povezanim sa zaposlenjem, kao što je povlašteni porezni tretman u slučaju prekovremenih sati, od čega koristi imaju uglavnom profesije koje trenutačno obavljaju muškarci;

9.  poziva države članice da ne smanjuju progresivnost svojih sustava oporezivanja osobnog dohotka, primjerice tako da pokušaju pojednostaviti oporezivanje osobnog dohotka;

10.  poziva da se porez na osobni dohodak (struktura poreznih stopa, izuzeća, odbici, naknade, krediti itd.) osmisli na način kojim bi se aktivno promicao jednak udio plaćenog i neplaćenog rada, dohotka i mirovinskih prava između žena i muškaraca, ali i ukinuli poticaji kojima se održavaju nejednake rodne uloge;

11.  smatra da, kao posljedica nejednakosti na tržištu rada, porezne politike mogu nerazmjerno utjecati na žene; vjeruje da je pravi način za rješavanje tog problema reforma instrumenata tržišta rada kako bi se riješilo pitanje ekonomske neovisnosti žena; poziva države članice i institucije Unije da promiču provedbu studija o učincima razlika u mirovinama muškaraca i žena i ekonomskoj neovisnosti žena, uzimajući u obzir pitanja kao što su starenje stanovništva, rodne razlike u zdravstvenom stanju i očekivanom životnom vijeku, promjene u strukturi obitelji i povećanje broja jednočlanih kućanstava te različite osobne situacije žena;

Oporezivanje dobiti

12.  poziva države članice koje su u europskom semestru istaknute zbog odredbi o agresivnom poreznom planiranju da što prije izmijene svoje zakonodavstvo i ukinu te odredbe(16); zabrinut je zbog rizika da bi, dok rade na koordinaciji svojih osnovica poreza na dobit, države članice mogle pronaći nove odredbe za olakšavanje agresivnog poreznog planiranja trgovačkih društava, što znači da će države članice morati pronaći druge izvore oporezivanja (uključujući poreze na potrošnju) koji imaju nerazmjeran učinak na žene;

13.  poziva države članice da racionaliziraju porezne poticaje ili olakšice koje daju trgovačkim društvima kako bi se pobrinule za to da se tim poticajima i olakšicama uglavnom koriste mala poduzeća i da od njih koristi imaju istinske inovacije, kao i da ex ante i naknadno ocijene mogući učinak tih poticaja na rodnu ravnopravnost;

Oporezivanje kapitala i bogatstva

14.  napominje da porezi na dobit i bogatstvo imaju ključnu ulogu u smanjenju nejednakosti preraspodjelom unutar poreznog sustava i osiguravanjem prihoda za financiranje socijalnih usluga i socijalnih prijenosa;

15.  napominje da su nedostupnost, iznimno visoki troškovi i nedostatak infrastrukture za kvalitetnu skrb o djeci i dalje najznačajnija prepreka u prvom redu ravnopravnom sudjelovanju žena u svim aspektima društva, uključujući zapošljavanje; poziva države članice da unaprijede porezne politike kako bi se poboljšala dostupnost i pristupačnost cjenovno povoljnih i visokokvalitetnih usluga skrbi za djecu s pomoću poreznih poticaja s ciljem smanjenja prepreka ženama pri stupanju u plaćeni radni odnos i doprinošenja ravnomjernijoj podjeli plaćenog i neplaćenog rada u kućanstvima, čime bi se smanjile razlike u plaćama i mirovinama žena i muškaraca; naglašava da bi te politike trebale omogućiti integraciju žena na tržište rada i da bi trebale biti usmjerene posebno na obitelji s niskim primanjima, obitelji sa samohranim roditeljem i druge skupine u nepovoljnom položaju;

16.  poziva države članice da u potpunosti provedu Direktivu Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga, kojom se, između ostalog, suzbija i zabranjuje diskriminacija na temelju spola u pružanju financijskih dobara i usluga u osiguranju i povezanim područjima; poziva na prikupljanje podataka kako bi se dobile precizne informacije o mogućim nedostacima u postupku provedbe; ističe da vlasništvo nad imovinom podliježe načelu supsidijarnosti i da u EU-u ne postoji pravo vlasništva nad imovinom koje bi diskriminiralo žene ili muškarce jer je vlasnik nositelj prava na imovinu;

17.  žali zbog činjenice da je, ukupno gledajući, doprinos poreza na bogatstvo ukupnim prihodima od poreza i dalje ograničen, odnosno doseže 5,8 % ukupnih prihoda od poreza u EU-15 i 4,3 % u EU-28(17);

18.  žali zbog toga što je udio poreza na kapital u opadanju od 2002. kao posljedica, među ostalim, opće tendencije da se na dohodak od kapitala više ne primjenjuje redovni program oporezivanja osobnog dohotka, nego se koristi oporezivanje po relativno umjerenim paušalnim stopama u mnogim državama članicama(18);

Neizravno oporezivanje

19.  napominje da se udio poreza na potrošnju u Uniji od 2009. do 2016. godine povećao; napominje da PDV obično iznosi između dvije trećine i tri četvrtine poreza na potrošnju u državama članicama i da je PDV dosegnuo prosječni udio od otprilike jedne petine ukupnih prihoda od poreza u EU-u(19);

20.  napominje da do rodno uvjetovanih predrasuda dolazi kada se područje primjene poreznog zakonodavstva preklapa s područjem rodnih odnosa, normi i ekonomskog ponašanja; napominje da PDV sadrži rodno uvjetovane predrasude zbog obrazaca potrošnje žena, koji se razlikuju od obrazaca potrošnje muškaraca jer žene kupuju više proizvoda i usluga za poboljšanje zdravlja, obrazovanja i prehrane(20); zabrinut je da navedeno, u kombinaciji s nižim dohotkom žena, dovodi do toga da žene snose veći teret kad je riječ o PDV-u; poziva države članice da predvide izuzeća od PDV-a, snižene stope i nulte stope poreza na proizvode i usluge s pozitivnim društvenim, zdravstvenim i/ili okolišnim učincima, u skladu s trenutačnom revizijom Direktive EU-a o PDV-u;

21.  smatra da je nemogućnost kupovanja ženskih higijenskih proizvoda zbog neimaštine (tzv. period poverty) trajan problem u EU-u i da si, prema procjenama organizacije Plan International UK, svaka deseta djevojčica ne može priuštiti sanitarne proizvode; žali zbog toga što se higijenski proizvodi za žene te proizvodi i usluge za njegu namijenjeni djeci, starijim osobama ili osobama s invaliditetom još uvijek ne smatraju osnovnim proizvodima u svim državama članicama; poziva sve države članice da ukinu takozvani „porez na njegu i tampone”, iskoriste fleksibilnost uvedenu Direktivom o PDV-u i primijene izuzeće ili stopu PDV-a od 0 % na te osnovne proizvode; priznaje da bi smanjenje cijene zbog izuzeća od PDV-a na te proizvode bilo nemjerljivo korisno za mlade žene; podržava korake poduzete u cilju promicanja raširene dostupnosti sanitarnih potrepština i potiče države članice da predvide dodatne zalihe ženskih higijenskih potrepština u određenim (javnim) prostorima kao što su škole, sveučilišta i prihvatilišta za beskućnike, kao i za žene s niskim primanjima, u cilju potpunog iskorjenjivanja nemogućnosti kupnje ženskih higijenskih proizvoda zbog neimaštine u javnim WC-ima diljem EU-a;

Učinak utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza na rodnu ravnopravnost

22.  napominje da utaja poreza i izbjegavanje plaćanja poreza uvelike doprinose rodnoj neravnopravnosti u Uniji i svijetu jer ograničavaju resurse dostupne vlastima za povećanje ravnopravnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini(21);

23.  podsjeća na preporuke od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza(22) te na preporuke prethodnih posebnih odbora (TAX i TAX2) sastavljene radi borbe protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza u EU-u; poziva države članice da što prije usvoje javno izvješćivanje po zemljama, zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit (CCCTB) za EU i reviziju Direktive o kamatama i licencijama;

24.  poziva Komisiju i države članice da potiču reforme s ciljem rodne ravnopravnosti u području oporezivanja u svim međunarodnim forumima, uključujući OECD i UN, te da podrže stvaranje međuvladinog poreznog tijela UN-a s univerzalnim članstvom, jednakih pravima glasa i ravnopravnim sudjelovanjem žena i muškaraca; ističe da bi to tijelo trebalo biti odgovarajuće osposobljeno za razvoj posebnih stručnih znanja u području oporezivanja s obzirom na spol;

25.  napominje da ugovori o dvostrukom oporezivanju između država članica i zemalja u razvoju obično ne promiču oporezivanje u državi izvora, od čega koristi imaju multinacionalne korporacije na štetu mobilizacije domaćih resursa u zemljama u razvoju; napominje da zbog izostanka mobilizacije domaćih resursa u tim zemljama izostaje puno financiranje javnih usluga kao što su zdravstvena skrb ili obrazovanje, što nerazmjerno pogađa žene i djevojčice; potiče države članice da ovlaste Komisiju za preispitivanje postojećih ugovora o dvostrukom oporezivanju kako bi se ti problemi razmotrili i riješili, ali i za to da se pobrine da budući ugovori o dvostrukom oporezivanju uz opće odredbe o suzbijanju zlouporaba uključuju odredbe o rodnoj ravnopravnosti;

26.  poziva posebni odbor TAX3 da u svoje preporuke uključi i rodnu perspektivu;

Uključivanje načela rodne ravnopravnosti u porezne politike

27.  poziva Komisiju i države članice da provode redovne procjene utjecaja fiskalnih politika iz perspektive rodne ravnopravnosti, fokusirajući se na multiplikacijski učinak i implicitne predrasude, kako bi se zajamčilo da ni u jednoj fiskalnoj politici EU-a nema ni izravne ni neizravne diskriminacije;

28.  poziva države članice da dijele najbolje prakse o ustrojstvu svojih tržišta rada i sustava oporezivanja kako bi se doprinijelo smanjenju razlika u plaćama i mirovinama između spolova, što bi moglo dovesti do veće pravednosti i ravnopravnosti u poreznom tretmanu muškaraca i žena;

29.  podsjeća da, otkad je Ugovorom iz Lisabona Povelja o temeljnim pravima uvrštena u primarno pravo, Komisija ima pravnu obvezu promicati rodnu ravnopravnost u svojim aktivnostima i mjerama;

30.  priznaje da se mnoge interesne skupine i skupine iz civilnog društva osjećaju marginalizirano u okviru rasprava o poreznoj politici zbog manjka stručnog znanja i da su stoga industrijske i financijske skupine previše zastupljene u savjetodavnim proračunskim postupcima u mnogim državama članicama; poziva države članice da taj problem riješe osiguravanjem obrazovanja o proračunskim procesima i da pruže mogućnost istinskog savjetovanja sa civilnim društvom;

31.  poziva Komisiju da ispuni svoju pravnu obvezu promicanja rodne ravnopravnosti , među ostalim i u sklopu ocjene izrade temeljne politike u području oporezivanja ; naglašava da pregled poreznih sustava država članica u okviru europskog semestra, kao i preporuke po državama članicama, iziskuju temeljitu analizu učinaka u tom pogledu;

32.  poziva Komisiju da koristi prioritete strategije Europa 2020. u cilju borbe protiv strukturnih nedostataka u europskom gospodarstvu, rješavanja problema rodnih razlika u plaćama i mirovinama, poboljšanja konkurentnosti i produktivnosti EU-a i podupiranja održivog socijalnog tržišnog gospodarstva koje pogoduje svim ženama i muškarcima;

33.  podsjeća na svoje stajalište o Prijedlogu direktive o javnom izvješćivanju po zemljama(23), kojim se predlažu ambiciozne mjere kojima se nastoje unaprijediti porezna transparentnost i javni nadzor multinacionalnih poduzeća, a to bi široj javnosti omogućilo pristup informacijama o njihovoj dobiti, primljenim subvencijama i porezima koje plaćaju u jurisdikcijama u kojima obavljaju djelatnosti; preporučuje uključivanje sveobuhvatne rodne analize u središte svih postojećih i budućih razina istraživanja i politika o poreznoj pravdi kako bi se postigla veća porezna transparentnost i odgovornost; poziva Vijeće na postizanje općeg sporazuma o prijedlogu za pokretanje pregovora s drugim institucijama u cilju uvođenja zahtjeva u pogledu javnog izvješćivanja po zemljama, što je jedna od ključnih mjera za postizanje veće transparentnosti u pogledu poreznih podataka poduzeća za sve građane; podsjeća na to da bi države članice trebale provoditi redovite analize materijalnog učinka prelijevanja tih mjera, uključujući analizu rodno uvjetovanih predrasuda povezanih s poreznim politikama i njihove sposobnosti povećanja domaćih prihoda za financiranje prava žena, na druge države članice i zemlje u razvoju, pri čemu priznaje da su poduzeti određeni koraci u tom pogledu u okviru Platforme za dobro porezno upravljanje;

34.  napominje da rodna ravnopravnost nije samo temeljno ljudsko pravo, nego i da bi njezino ostvarivanje doprinijelo uključivijem i održivijem rastu; naglašava da bi analiza proračuna s obzirom na rodnu perspektivu omogućila bolje informacije o distribucijskom učinku javnih ulaganja na muškarce i žene; poziva Komisiju i države članice da uvedu izradu proračuna kojom se u obzir uzima rodna perspektiva na način kojim se izričito prati koji je udio javnih sredstava namijenjen ženama i kojim se jamči da sve mjere za mobiliziranje sredstava i raspodjelu rashoda promiču rodnu ravnopravnost;

35.  poziva Komisiju da promiče najbolje prakse u području poreznih politika kojima se u obzir uzima učinak na spolove i promiče rodna ravnopravnost, naročito u pogledu oporezivanja dohotka kućanstava i PDV-a; poziva Komisiju da u svoje godišnje izvješće o trendovima oporezivanja u Europskoj uniji uključi rodnu analizu;

36.  podsjeća da unatoč zajedničkoj izjavi o rodno osviještenoj politici priloženoj Uredbi o VFO-u 2014. – 2020. u tom području nije došlo do većeg napretka te da Komisija nije uzela u obzir njezinu provedbu u reviziji VFO-a na sredini razdoblja; traži da se u godišnjim proračunskim postupcima ocijeni i integrira učinak politika EU-a na rodnu ravnopravnost (izrada proračuna kojom se u obzir uzima rodna perspektiva); očekuje da se Parlament, Vijeće i Komisija ponovno obvežu na rodno osviještenu politiku u sljedećem VFO-u te na njezino efikasno praćenje, pa i tijekom revizije VFO-a u sredini razdoblja i da propisno uzmu u obzir načelo ravnopravnosti žena i muškaraca utvrđeno u članku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU);

37.  poziva države članice da poštuju svoju pravnu obvezu u skladu s Poveljom o temeljnim pravima u pogledu promicanja rodne ravnopravnosti pri provedbi prava EU-a i nacionalnih politika koje su uređene pravom EU-a;

38.  ističe da su potrebna daljnja istraživanja i bolja zbirka podataka razvrstanih po spolu kad je riječ o rodno diferenciranim učincima sustava oporezivanja odnosno njegovim učincima na dodjelu sredstava; osobito poziva države članice da prikupljaju porezne podatke na pojedinačnoj osnovi, a ne samo na osnovi kućanstva i da uklone razliku u podacima između spolova o obrascima potrošnje i korištenju sniženih stopa, o raspodjeli poduzetničkog dohotka i povezanih poreznih plaćanja te raspodjeli neto bogatstva, dohotka od kapitala i povezanih poreznih plaćanja;

39.  žali zbog toga što većina država članica ne prikuplja niti ne evaluira individualizirane podatke o porezu na dohodak i što mnoge države članice i dalje prikupljaju podatke na razini kućanstva samo preko odredbi o zajedničkom oporezivanju;

40.  potiče države članice da osmisle odgovarajuću strukturu poticaja u području poreznih olakšica diljem političkih mjera kojom bi se migrantice poticale da se (ponovno) uključe u osposobljavanje ili da se zaposle;

o
o   o

41.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) CEDAW/C/CHE/CO/4-5, stavci 40.-43. (Švicarska 2016.); CEDAW/C/LUX/CO/6-7, stavci 10., 15., 16. (Luksemburg 2018.).
(2) SL C 353E, 3.12.2013., str. 38.
(3) SL C 407, 4.11.2016, str. 2.
(4) SL C 66, 21.2.2018., str. 30.
(5) SL C 76, 28.2.2018., str. 93.
(6) SL C 263, 25.7.2018., str. 49.
(7) SL C 369, 11.10.2018., str. 132.
(8) SL L 204, 26.7.2006., str. 23.
(9) Resorni odjel C Europskog parlamenta, Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, 2017.
(10) Resorni odjel C Europskog parlamenta, Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, 2017.
(11) Resorni odjel C Europskog parlamenta, Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, 2017.
(12) Europska komisija, Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju, Trendovi oporezivanja u Europskoj uniji – Podaci za države članice EU-a, Island i Norvešku, izdanje 2018.
(13) Institut za razvojne studije, Preraspodjela neplaćenog pružanja skrbi – Zbog čega je porez važan za prava žena. Informativno izvješće, br. 109., siječanj 2016.
(14) Resorni odjel C Europskog parlamenta, Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, 2017.
(15) Kako je zatraženo u Zaključcima Vijeća od 16. lipnja 2016. o rodnoj ravnopravnosti.
(16) Europska komisija, Europski semestar: izvješća po zemljama, 7. ožujka 2018.
(17) Resorni odjel C Europskog parlamenta, Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, 2017.
(18) Resorni odjel C Europskog parlamenta, Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, 2017.
(19) Resorni odjel C Europskog parlamenta, Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, 2017.
(20) La Fiscalidad en España desde una Perspectiva de Género (2016) - Institut per a l’estudi i la transformació d ela vida quotidiana / Ekona Consultoría.
(21) „Završna studija UN-a o nezakonitim financijskim tokovima, ljudskim pravima i Programu za održivi razvoj do 2030.” iz 2016., koju je sastavio neovisni stručnjak, o učincima stranog duga i drugih povezanih međunarodnih financijskih obveza država na puno uživanje svih ljudskih prava, posebno gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava.
(22) SL C 369, 11.10.2018., str. 132.
(23) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0284.

Posljednje ažuriranje: 16. siječanja 2019.Pravna napomena