Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/0206(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0461/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0461/2018

Rasprave :

PV 15/01/2019 - 20
CRE 15/01/2019 - 20

Glasovanja :

PV 16/01/2019 - 12.7
CRE 16/01/2019 - 12.7
Objašnjenja glasovanja
PV 04/04/2019 - 6.18

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0020
P8_TA(2019)0350

Usvojeni tekstovi
PDF 1044kWORD 138k
Srijeda, 16. siječanja 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Europski socijalni fond plus (ESF+) ***I
P8_TA-PROV(2019)0020A8-0461/2018

Amandmani koje je usvojio Europski parlament 16. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o Europskom socijalnom fondu plus (ESF+) (COM(2018)0382 – C8-0232/2018 – 2018/0206(COD))(1)

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava -1. (nova)
(-1)  U skladu s člankom 3. UEU-a, u uspostavi unutarnjeg tržišta Unija nastoji postići visoko konkurentno socijalno tržišno gospodarstvo, u cilju ostvarivanja pune zaposlenosti i društvenog napretka, promicanja ravnopravnosti žena i muškaraca, međugeneracijske solidarnosti i zaštite prava djeteta te suzbijanja socijalne isključenosti i diskriminacije. U skladu s člankom 9. UFEU-a, pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti Unija treba uzeti u obzir zahtjeve povezane s, među ostalim, promicanjem visoke razine zaposlenosti, jamstvom dostatne socijalne zaštite, borbom protiv društvene isključenosti te visokom razinom obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja ljudi.
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Europski parlament, Vijeće i Komisija 17. studenoga 2017. zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava kao odgovor na socijalne izazove u Europi. Dvadeset ključnih načela stupa podijeljeno je u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada; pravedni radni uvjeti; socijalna zaštita i uključenost. Tih dvadeset načela europskog stupa socijalnih prava trebalo bi poslužiti kao smjernice za djelovanja u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Kako bi se pridonijelo provedbi europskog stupa socijalnih prava, ESF-om plus trebala bi se podupirati ulaganja u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti te tako poduprijeti ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u skladu s člankom 174.
(1)  Europski parlament, Vijeće i Komisija 17. studenoga 2017. zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava kao odgovor na socijalne izazove u Europi. Dvadeset ključnih načela stupa podijeljeno je u tri kategorije: jednake mogućnosti i pristup tržištu rada; pravedni radni uvjeti; socijalna zaštita i uključenost. Tih dvadeset načela europskog stupa socijalnih prava trebalo bi poslužiti kao smjernice za djelovanja u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+). Kako bi se pridonijelo provedbi europskog stupa socijalnih prava, ESF-om plus trebala bi se podupirati ulaganja u ljude i sustave u politikama zapošljavanja, javnih usluga, zdravstva, obrazovanja i socijalne uključenosti te tako poduprijeti ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija u skladu s člancima 174. i 175. UFEU-a. Pri svim djelovanjima u okviru ESF-a plus treba poštovati Povelju Europske unije o temeljnim pravima („Povelja”) i Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te voditi računa o Konvenciji UN-a o pravima osoba s invaliditetom, čije su stranke Europska unija i sve njezine države članice.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  UFEU-a. Na razini Unije europski semestar koordinacije europskih politika okvir je za utvrđivanje nacionalnih prioriteta reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima reformi. Te bi se strategije trebale predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi radi utvrđivanja i koordinacije prioritetnih projekata ulaganja koji trebaju potporu u obliku nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije. Trebale bi služiti i usklađenoj upotrebi sredstava Unije i povećanju dodane vrijednosti financijske potpore koja se dobiva prije svega iz programa koje podupire Unija u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, prema potrebi.
(2)  UFEU-a. Na razini Unije europski semestar koordinacije europskih politika okvir je za utvrđivanje nacionalnih prioriteta reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice izrađuju vlastite višegodišnje strategije ulaganja za potporu tim prioritetima reformi. Te bi se strategije trebale razviti u partnerstvu između nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, uključivati rodnu perspektivu te se predstaviti uz godišnje nacionalne programe reformi radi utvrđivanja i koordinacije prioritetnih projekata ulaganja koji trebaju potporu u obliku nacionalnih sredstava i/ili sredstava Unije. Trebale bi služiti i usklađenoj upotrebi sredstava Unije i povećanju dodane vrijednosti financijske potpore koja se dobiva prije svega iz programa koje podupire Unija u okviru Europskog fonda za regionalni razvoj, Kohezijskog fonda, Europskog socijalnog fonda plus, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, prema potrebi.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Vijeće je na sastanku […] donijelo revidirane smjernice za politike zapošljavanja država članica izmijenjene kako bi se tekst uskladio s načelima europskog stupa socijalnih prava radi poboljšanja konkurentnosti Europe te kako bi Europa postala privlačnija za ulaganja, otvaranje radnih mjesta i poticanje socijalne kohezije. Radi osiguravanja potpunog usklađivanja ESF-a plus s ciljevima tih smjernica, posebno u vezi sa zapošljavanjem, obrazovanjem, osposobljavanjem i borbom protiv socijalne isključenosti, siromaštva i diskriminacije, ESF-om plus trebala bi se pružiti potpora državama članicama, uzimanjem u obzir relevantnih integriranih smjernica, relevantnih preporuka po državama članicama donesenih u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te prema potrebi, na nacionalnoj razini, nacionalnih programa reformi koji se temelje na nacionalnim strategijama. ESF+ trebao bi pridonijeti i relevantnim aspektima provedbe ključnih inicijativa i aktivnosti Unije, posebice Programa vještina za Europu i europskog prostora obrazovanja, relevantnih preporuka Vijeća i drugih inicijativa poput Garancije za mlade, Oblika usavršavanja i integracije dugotrajno nezaposlenih.
(3)  Vijeće je u skladu s člankom 148. stavkom 2. UFEU-a donijelo smjernice za politike zapošljavanja država članica, točnije: povećanje potražnje za radnom snagom, poboljšanje ponude radne snage: pristup zapošljavanju, vještine i kompetencije, poboljšanje funkcioniranja tržišta rada i učinkovitosti socijalnog dijaloga te promicanje jednakih mogućnosti za sve, poticanje socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva, uključujući poboljšane javne usluge u zdravstvenom i drugim sektorima, koje zajedno s općim gospodarskim smjernicama usvojenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a čine integrirane smjernice na kojima se temelji strategija Europa 2020. Vijeće je na sastanku […] donijelo revidirane smjernice za politike zapošljavanja država članica izmijenjene kako bi ih se uskladilo s načelima europskog stupa socijalnih prava radi poticanja otvaranja radnih mjesta i socijalne kohezije, čime se poboljšava konkurentnost Europe te se Unija čini privlačnijom za ulaganja. Radi osiguravanja potpunog usklađivanja ESF-a plus s ciljevima smjernica za politike zapošljavanja, države članice trebaju planirati potporu u okviru ESF-a plus koja je za njih relevantna, vodeći računa o tim smjernicama kao i o relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 148. stavkom 4. i člankom 121. stavkom 2. UFEU-a te, na nacionalnoj razini, zapošljavanju i socijalnim aspektima nacionalnih programa reformi koji se temelje na nacionalnim strategijama. ESF+ trebao bi pridonijeti i relevantnim aspektima provedbe ključnih inicijativa i aktivnosti Unije, posebice Programa vještina za Europu i europskog prostora obrazovanja, relevantnih preporuka Vijeća i drugih inicijativa poput Ulaganje u djecu: prekidanje kruga nepovoljnog položaja, Oblika usavršavanja, Integracije dugotrajno nezaposlenih, Kvalitativnog okvira za stažiranje i pripravništvo te Akcijskog plana za integraciju državljana trećih zemalja.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.
(4)  Vijeće je 20. lipnja 2017. poduprlo Unijin odgovor na Program održivog razvoja UN-a do 2030. – održiva europska budućnost. Vijeće je naglasilo važnost uravnoteženog i integriranog ostvarenja održivog razvoja u tri dimenzije (gospodarska, socijalna i dimenzija okoliša). Ključno je da se održivi razvoj uključi u sve unutarnje i vanjske politike Unije i da Unija bude ambiciozna u primjeni politika za rješavanje globalnih izazova. Vijeće je podržalo Komunikaciju Komisije pod nazivom „Budući koraci za održivu europsku budućnost” od 22. studenoga 2016. kao prvi korak u uključivanju ciljeva održivog razvoja u ostala područja i primjeni održivog razvoja kao temeljnog vodećeg načela za sve politike Unije, među ostalim putem instrumenata financiranja.
(4)  Vijeće je 20. lipnja 2017. poduprlo Unijin odgovor na Program održivog razvoja UN-a do 2030. – održiva europska budućnost. Vijeće je naglasilo važnost uravnoteženog i integriranog ostvarenja održivog razvoja u tri dimenzije (gospodarska, socijalna i dimenzija okoliša). Ključno je da se održivi razvoj uključi u sve unutarnje i vanjske politike Unije i da Unija bude ambiciozna u primjeni politika za rješavanje globalnih izazova. Vijeće je podržalo Komunikaciju Komisije pod nazivom „Budući koraci za održivu europsku budućnost” od 22. studenoga 2016. kao prvi korak u uključivanju ciljeva održivog razvoja u ostala područja i primjeni održivog razvoja kao temeljnog vodećeg načela za sve politike Unije, među ostalim putem instrumenata financiranja. ESF+ trebalo bi se pridonijeti provedbi ciljeva održivog razvoja tako da se, među ostalim, iskorijene ekstremni oblici siromaštva (cilj 1.), promiču kvalitetno i uključivo obrazovanje (cilj 4.), promiče rodna ravnopravnost (cilj 5.), promiču kontinuiran, uključiv i održiv gospodarski rast, puno i produktivno zapošljavanje i pristojna radna mjesta za sve (cilj 8.), smanji nejednakost (cilj 10.).
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.a (nova)
(4a)  Unija i njezine države članice, imajući na umu Europsku socijalnu povelju, potpisanu u Torinu 18. listopada 1961., među svojim ciljevima trebaju imati promicanje zapošljavanja, bolje životne i radne uvjete, u cilju trajno visokih razina zapošljavanja i borbe protiv isključenosti, u skladu s člankom 151. UFEU-a.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 4.b (nova)
(4b)  Brojni socijalni izazovi i dalje su prisutni u europskom društvu. Više od 100 milijuna građana živi u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti, nezaposlenost mladih i dalje je više nego dvostruko veća od ukupne stope nezaposlenosti te je potrebna bolja integracija državljana trećih zemalja. Ti izazovi ne samo da ugrožavaju dobrobit građana na koje neposredno utječu, već i stvaraju gospodarski i socijalni pritisak na cijelo europsko društvo.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  Unija se suočava sa strukturnim izazovima koji proizlaze iz gospodarske globalizacije, upravljanja migracijskim tokovima i povećanih sigurnosnih prijetnji, prelaska na čistu energiju, tehnoloških promjena i sve starije radne snage te sve većih manjaka vještina i radne snage u nekim sektorima i regijama, koje posebice osjećaju MSP-ovi. Uzimajući u obzir promjenjivu stvarnost svijeta rada, Unija bi se trebala pripremiti na trenutačne i buduće izazove ulaganjem u odgovarajuće vještine, uključivijim rastom te poboljšanjem politika zapošljavanja i socijalnih politika, među ostalim u pogledu mobilnosti radne snage.
(5)  Unija se suočava sa strukturnim izazovima koji proizlaze iz gospodarske globalizacije, društvenih nejednakosti, upravljanja migracijskim tokovima i povezanih izazova integracije, čiste energije i pravednog prijelaza, tehnoloških promjena, demografskog pada, nezaposlenosti općenito i nezaposlenosti mladih, i sve starijeg društva i radne snage te sve većih manjaka vještina i radne snage u nekim sektorima i regijama, koje posebice osjećaju MSP-ovi. Uzimajući u obzir promjenjivu stvarnost svijeta rada, Unija bi se trebala pripremiti na trenutačne i buduće izazove ulaganjem u odgovarajuće vještine, obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje uključivijim rastom te poboljšanjem kompetencija i znanja, politika zapošljavanja i socijalnih politika, među ostalim u pogledu mobilnosti radne snage u Uniji i rješavanja problema sve većih zdravstvenih nejednakosti između i unutar država članica.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Uredbom (EU) br. […] uspostavlja se okvir za djelovanje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fonda za azil i migracije (FAMI), Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrumenta za upravljanje granicama i vize kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama te ponajprije utvrđuju ciljevi politika i pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode pod podijeljenim upravljanjem. Stoga je nužno da se utvrde opći ciljevi ESF-a plus i posebne odredbe o vrsti aktivnosti koje se mogu financirati iz ESF-a plus.
(6)  Uredbom (EU) br. […] uspostavlja se okvir za djelovanje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), Kohezijskog fonda, Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), Fonda za azil i migracije (FAMI), Fonda za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrumenta za upravljanje granicama i vize kao dijela Fonda za integrirano upravljanje granicama te ponajprije utvrđuju ciljevi politika i pravila o programiranju, praćenju i evaluaciji, upravljanju i kontroli fondova Unije koji se provode pod podijeljenim upravljanjem. Stoga je nužno da se utvrde opći ciljevi ESF-a plus i njegova koordinacija s drugim fondovima, kao i posebne odredbe o vrsti aktivnosti koje se mogu financirati iz ESF-a plus.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  Uredbom (EU, Euratom) br. [nova financijska uredba] („Financijska uredba”) utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima. Kako bi se osigurala usklađena provedba programa Unije za financiranje, Financijska uredba treba se primjenjivati na mjere koje se provode pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru ESF-a plus.
(7)  Uredbom (EU, Euratom) br. [nova financijska uredba] („Financijska uredba”) utvrđuju se pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi, neizravnom izvršenju, financijskoj pomoći, financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima i sinergijama između financijskih instrumenata. Kako bi se osigurala usklađena provedba programa Unije za financiranje, Financijska uredba treba se primjenjivati na mjere koje se provode pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru ESF-a plus. U ovoj se Uredbi trebaju utvrditi operativni ciljevi i propisati posebne odredbe o prihvatljivim aktivnostima koje se mogu financirati iz ESF+ pod izravnim i neizravnim upravljanjem.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)  Oblici financiranja i metode provedbe u okviru ove Uredbe trebaju se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik povezan s nepoštovanjem pravila. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to bi se trebalo odnositi i na razmatranje upotrebe jednokratnih plaćanja, paušalnih iznosa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je predviđeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Radi provedbe mjera povezanih sa socioekonomskom integracijom državljana trećih zemalja i u skladu s člankom 88. Uredbe o zajedničkim odredbama Komisija može državama članicama nadoknaditi troškove upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, uključujući primjenu jednokratnih iznosa.
(8)  Oblici financiranja i metode provedbe u okviru ove Uredbe trebaju se odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve mjera i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik povezan s nepoštovanjem pravila. Kad je riječ o bespovratnim sredstvima, to bi se trebalo odnositi i na razmatranje upotrebe jednokratnih plaćanja, paušalnih iznosa i jediničnih troškova te financiranja koje nije povezano s troškovima kako je predviđeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Radi provedbe mjera povezanih sa socioekonomskim uključenjem državljana trećih zemalja i u skladu s člankom 88. Uredbe o zajedničkim odredbama Komisija može državama članicama nadoknaditi troškove upotrebom pojednostavnjenih mogućnosti obračuna troškova, uključujući primjenu jednokratnih iznosa.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 9.
(9)  Kako bi se pojednostavnile mogućnosti financiranja i stvorile dodatne prilike za sinergije integriranim pristupom financiranju, mjere za koje su izdvajana sredstva iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i Programa djelovanja Unije u području zdravlja trebale bi se integrirati u jedan fond, odnosno ESF+. ESF+ trebao bi stoga uključivati tri tematska područja: tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije i tematsko područje Zdravlje. To bi trebalo pridonijeti smanjenju administrativnog opterećenja povezanog s upravljanjem različitim fondovima, posebice za države članice, a istodobno bi se zadržala jednostavnija pravila za jednostavnije operacije kao što su podjela hrane i/ili osnovne materijalne pomoći.
(9)  Kako bi se pojednostavnile mogućnosti financiranja i stvorile dodatne prilike za sinergije integriranim pristupom financiranju, mjere za koje su izdvajana sredstva iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i Programa djelovanja Unije u području zdravlja trebale bi se integrirati u jedan fond, odnosno ESF+. ESF+ trebao bi stoga uključivati tri tematska područja: tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije i tematsko područje Zdravlje pod izravnim i neizravnim upravljanjem. To bi trebalo pridonijeti smanjenju administrativnog opterećenja povezanog s upravljanjem različitim fondovima, posebice za države članice i korisnike, a istodobno bi se zadržala jednostavnija pravila za jednostavnije operacije kao što su podjela hrane i/ili osnovne materijalne pomoći.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  S obzirom na to šire područje primjene ESF-a plus primjereno je predvidjeti da se ciljevi povećanja djelotvornosti tržišta rada i promicanja pristupa kvalitetnim radnim mjestima, poboljšanja pristupa i kvalitete obrazovanja i osposobljavanja te promicanja socijalne uključenosti i zdravlja, kao i smanjenja siromaštva ne provode samo pod podijeljenim upravljanjem, nego i pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje za mjere potrebne na razini Unije.
(10)  Unija bi trebala doprinijeti politikama zapošljavanja država članica poticanjem suradnje i dopunjavanjem njihovih aktivnosti. S obzirom na to šire područje primjene ESF-a plus primjereno je predvidjeti da će se ciljevi povećanja djelotvornosti uključivog, otvorenog i pravednog tržišta rada za sve rodove, promicanja pristupa kvalitetnim radnim mjestima, poboljšanja pristupa i kvalitete obrazovanja i osposobljavanja, pružanja pomoći u ponovnoj integraciji u obrazovne sustave, promicanja cjeloživotnog učenja te promicanja socijalne uključenosti i zdravlja, kao i iskorjenjivanja siromaštva, nastaviti provoditi uglavnom pod podijeljenim upravljanjem i, gdje je primjereno, dopunjavati pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje za mjere potrebne na razini Unije.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Integracijom Programa djelovanja Unije u području zdravlja u ESF+ stvorit će se sinergije između razvoja i ispitivanja inicijativa i politika radi poboljšanja djelotvornosti, otpornosti i održivosti zdravstvenih sustava u okviru tematskog područja Zdravlje programa ESF+ i njihove provedbe u državama članicama putem alata koje omogućuju druga tematska područja Uredbe o ESF-u plus.
(11)  Integracijom Programa djelovanja Unije u području zdravlja u ESF+ stvorit će se sinergije između razvoja i ispitivanja inicijativa i politika radi poboljšanja djelotvornosti, dostupnosti, otpornosti i održivosti zdravstvenih sustava u okviru tematskog područja Zdravlje programa ESF+ i njihove provedbe u državama članicama, na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, putem alata koje omogućuju druga tematska područja Uredbe o ESF-u plus.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za ESF+. Dijelovi te financijske omotnice trebali bi se iskoristiti za mjere koje se provode pod izravnim i neizravnim upravljanjem u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje.
(12)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za ESF+. Njome bi se trebala utvrditi dodijeljena sredstva za aktivnosti koje se provode pod podijeljenim upravljanjem i dodijeljena sredstva za mjere koje se provode pod izravnim i neizravnim upravljanjem.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.
(13)  Cilj ESF-a plus trebao bi biti promicanje zapošljavanja aktivnom intervencijom koja omogućuje (re)integraciju na tržište rada, posebice mladih, dugotrajno nezaposlenih i neaktivnih, te promicanjem samozapošljavanja i socijalne ekonomije. Trebalo bi se nastojati poboljšati funkcioniranje tržišta rada podupiranjem modernizacije njegovih institucija poput javnih službi za zapošljavanje kako bi se povećao njihov kapacitet pružanja intenzivnog ciljanog savjetovanja i usmjeravanja tijekom potrage za poslom i prelaska u svijet rada te kako bi se poboljšala mobilnost radnika. Sredstvima iz ESF-a plus trebalo bi se promicati sudjelovanje žena na tržištu rada mjerama kojima se želi, među ostalim, osigurati bolja ravnoteža poslovnog i privatnog života i bolji pristup skrbi za djecu. Trebalo bi se nastojati pružiti zdravo i prilagođeno radno okruženje kako bi se odgovorilo na zdravstvene rizike povezane s promjenjivim oblicima rada i potrebama radne snage koja stari.
(13)  Cilj ESF-a plus, u uskoj suradnji s državama članicama, trebao bi biti promicanje zapošljavanja aktivnom intervencijom koja omogućuje integraciju i (re)integraciju na tržište rada, posebice mladih, dugotrajno nezaposlenih, pružatelja skrbi, gospodarski neaktivnih i marginaliziranih skupina, kao i promicanjem samozapošljavanja, poduzetništva i socijalne ekonomije. Trebalo bi se nastojati poboljšati politike zapošljavanja i funkcioniranje tržišta rada podupiranjem modernizacije njegovih institucija poput javnih službi za zapošljavanje kako bi se povećao njihov kapacitet pružanja intenzivnog ciljanog i, prema potrebi, personaliziranog savjetovanja i usmjeravanja tijekom potrage za poslom i prelaska u svijet rada, uz posebnu pozornost na marginalizirane skupine, te kako bi se olakšala mobilnost radnika i kako bi se njihove usluge pružale na nediskriminirajući način. Sredstvima iz ESF-a plus trebalo bi se promicati sudjelovanje žena na tržištu rada mjerama kojima se želi, među ostalim, osigurati bolja ravnoteža poslovnog i privatnog života i jednostavan pristup cjenovno pristupačnoj ili besplatnoj kvalitetnoj skrbi za djecu i starije osobe i drugim visokokvalitetnim uslugama skrbi ili potpore. Trebalo bi se nastojati pružiti sigurno, zdravo i prilagođeno radno okruženje kako bi se odgovorilo na zdravstvene rizike povezane s radom kao i promjenjivim oblicima rada i potrebama radne snage koja stari. ESF-om plus trebale bi se također podržavati mjere kojima se mladima želi olakšati prijelaz iz obrazovnog sustava na tržište rada.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13a)  U cilju podupiranja i oslobađanja potencijala za stvaranje radnih mjesta u socijalnoj ekonomiji, ESF+ trebao bi doprinijeti poboljšanju integracije poduzeća socijalne ekonomije u nacionalnim planovima zapošljavanja i socijalnih inovacija, kao i u njihovim nacionalnim programima reformi. Definicija poduzeća socijalne ekonomije trebala bi slijediti definicije iz zakona o socijalnoj ekonomiji država članica i zaključaka Vijeća od 7. prosinca 2015. o promicanju socijalne ekonomije kao ključnog pokretača gospodarskog i društvenog razvoja u Europi.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.
(14)  Sredstvima iz ESF-a plus trebala bi se pružiti potpora za poboljšanje kvalitete, djelotvornosti i relevantnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada kako bi se olakšalo stjecanje ključnih kompetencija, posebice u pogledu digitalnih vještina koje svatko treba imati za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. ESF+ bi trebao pomoći u napretku u obrazovanju i osposobljavanju te prelasku u svijet rada, podupirati cjeloživotno učenje i zapošljivost te pridonijeti konkurentnosti, društvenim i ekonomskim inovacijama podupiranjem prilagodljivih i održivih inicijativa u tim područjima. To bi se moglo postići, primjerice, učenjem kroz rad i naukovanjem, cjeloživotnim usmjeravanjem, predviđanjem vještina u suradnji s industrijom, ažuriranim materijalima za osposobljavanje, projekcijama i praćenjem osoba s diplomom, osposobljavanjem predavača, vrednovanjem ishoda učenja i priznavanjem kvalifikacija.
(14)  S obzirom na to da je ESF+ vodeći instrument Unije usmjeren na zapošljavanje, vještine i socijalnu uključenost, ključno je da može doprinijeti socijalnoj, ekonomskoj i teritorijalnoj koheziji u svim dijelovima Unije. U tu svrhu trebao bi pružiti potporu za poboljšanje kvalitete, nediskriminacije, dostupnosti, uključivosti, djelotvornosti i relevantnosti sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada kako bi se olakšalo stjecanje ključnih kompetencija, posebice u pogledu jezičnih, poduzetničkih i digitalnih vještina, uključujući zaštitu podataka i vještine upravljanja informacijama, koje svatko treba imati za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. U slučaju dugotrajno nezaposlenih osoba i osoba koje dolaze s nepovoljnog društvenog položaja posebna bi se pažnja trebala posvetiti njihovu ohrabrivanju. ESF+ trebao bi pomoći u napretku u obrazovanju i osposobljavanju te prelasku u svijet rada i ponovnoj integraciji na tržište rada, podupirati cjeloživotno učenje i zapošljivost za sve te pridonijeti uključivosti, konkurentnosti, smanjenju horizontalne i vertikalne segregacije te društvenim i ekonomskim inovacijama podupiranjem prilagodljivih i održivih inicijativa u tim područjima. To bi se moglo postići, primjerice, ulaganjima u strukovno obrazovanje, učenjem kroz rad i naukovanjem, fokusiranjem posebno na dokazani dvojni sustav kojim se kombiniraju poučavanje i radno iskustvo, cjeloživotnim usmjeravanjem, predviđanjem vještina u suradnji sa socijalnim partnerima, ažuriranim materijalima za osposobljavanje, projekcijama i praćenjem osoba s diplomom, osposobljavanjem predavača, potporom za informalno i neformalno učenje, vrednovanjem ishoda učenja i priznavanjem kvalifikacija. ESF+ trebao bi promicati pristup manjina nastavničkoj struci s ciljem bolje integracije marginaliziranih skupina kao što su Romi, manjine i migranti.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.a (nova)
(14a)  ESF+ trebao bi pružiti potporu mjerama koje su uključene u nacionalne planove država članica u cilju iskorjenjivanja energetskog siromaštva i promicanja energetske učinkovitosti u zgradama s kućanstvima u osjetljivom položaju, uključujući ona zahvaćena energetskim siromaštvom i, kada je to primjereno, socijalne stanove, u skladu s komunikacijom Komisije pod naslovom „Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti: europski okvir za socijalnu i teritorijalnu koheziju” i u skladu s Uredbom (XX/XX) Europskog parlamenta i Vijeća o upravljanju energetskom unijom i Direktivom (XX/XX) Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.b (nova)
(14b)  U budućnosti bi dodjela sredstava iz ESF-a + trebala biti uvjetovana pružanjem dokaza o efektivnom sudjelovanju u projektima za uvođenje ili poboljšanje, u kontekstu Garancije za mlade, dvojnog sustava u kojem se kombiniraju poučavanje i radno iskustvo.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Potpora iz ESF-a plus trebala bi se iskoristiti za promicanje jednakog pristupa za sve, posebice za skupine u nepovoljnom položaju, kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju bez segregacije, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, te time potaknuti propusnost između sektora obrazovanja i osposobljavanja, spriječiti rano napuštanje školovanja, poboljšati zdravstvenu pismenost, ojačati veze s neformalnim i informalnim učenjem te olakšati mobilnost u svrhu učenja za sve. U tom kontekstu trebale bi se podupirati sinergije s programom Erasmus, prije svega kako bi se olakšalo sudjelovanje učenika u nepovoljnom položaju u mobilnosti u svrhu učenja.
(15)  Potpora iz ESF-a plus trebala bi se iskoristiti za promicanje jednakog pristupa za sve, posebice za skupine u nepovoljnom položaju, kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju bez segregacije, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (s posebnim naglaskom na djecu koja dolaze iz nepovoljne društvene situacije, kao što su djeca zbrinuta u institucijama i djeca koja žive u beskućništvu) preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te ponovne integracije u obrazovni sustav do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, te time spriječiti prenošenje siromaštva kroz generacije, potaknuti propusnost između sektora obrazovanja i osposobljavanja, smanjiti i spriječiti rano napuštanje školovanja i socijalnu isključenost, poboljšati zdravstvenu pismenost, ojačati veze s neformalnim i informalnim učenjem te olakšati mobilnost u svrhu učenja za sve. Ti oblici neformalnog učenja ne bi trebali zamijeniti pristup redovitom obrazovanju, osobito predškolskom i osnovnoškolskom. U tom kontekstu trebale bi se stvoriti sinergije, komplementarnost i usklađenost politike s programom Erasmus kako bi se na odgovarajući način i aktivno pristupilo učenicima u nepovoljnom položaju i pripremilo ih na iskustva mobilnosti u inozemstvu te kako bi u većoj mjeri sudjelovali u prekograničnoj mobilnosti u svrhu učenja.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.a (nova)
(15a)   Potpora u okviru prioriteta ulaganja „lokalni razvoj pod vodstvom zajednice” doprinosi ciljevima utvrđenima ovom Uredbom. Strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice koje dobivaju potporu iz ESF-a plus trebale bi biti uključive u odnosu na osobe u nepovoljnom položaju koje žive na zadanom području, kako u pogledu upravljanja lokalnim akcijskim skupinama, tako i u pogledu sadržaja strategije. ESF-om se trebaju moći podupirati strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice u urbanim i ruralnim područjima te integrirana teritorijalna ulaganja.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.b (nova)
(15b)  Dodana vrijednost kohezijske politike Unije posebno je sadržana u pristupu koji uključuje teritorijalnu dimenziju uz usmjerenost na konkretna područja, višerazinskom upravljanju, višegodišnjem planiranju te zajedničkim i mjerljivim ciljevima, integriranom razvojnom pristupu i konvergenciji prema europskim standardima u administrativnim sposobnostima.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.c (nova)
(15c)  Komisija i države članice trebaju se pobrinuti za to da rodna ravnopravnost i integracija rodne perspektive budu obvezujuće načelo u svim fazama programiranja, od oblikovanja prioriteta operativnih programa do provedbe, praćenja i evaluacije, te da ključne aktivnosti za rodno osviještene politike primaju potporu.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.d (nova)
(15d)   ESF+ bi trebao podupirati obrazovne programe koji odraslima s niskom razinom vještina omogućuju stjecanje najmanje razine pismenosti te računanja i digitalne kompetencije u skladu s preporukom Vijeća od 19. prosinca 2016. o oblicima usavršavanja: nove prilike za odrasle1a.
__________________
1a SL C 484, 24.12.2016., str. 1.
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  ESF-om plus trebale bi se promicati fleksibilne mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve ljude, posebice digitalne vještine i ključne razvojne tehnologije, kako bi se ljudima pružile vještine prilagođene digitalizaciji, tehnološkim promjenama, inovacijama te socijalnim i gospodarskim promjenama, olakšale promjene radnog mjesta i mobilnost te pružila potpora posebice niskokvalificiranim odraslima, u skladu s Programom vještina za Europu.
(16)  ESF-om plus trebale bi se promicati fleksibilne mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve ljude, uzimajući u obzir izazove različitih skupina u nepovoljnom položaju, posebice poduzetničke i digitalne vještine i ključne razvojne tehnologije, kako bi se ljudima i lokalnim zajednicama pružile vještine, kompetencije i znanje prilagođeni digitalizaciji, tehnološkim promjenama, inovacijama te socijalnim i gospodarskim promjenama, kao što su one potaknute prijelazom na niskougljično gospodarstvo, olakšali prijelaz iz obrazovnog sustava na tržište rada i mobilnost te pružila potpora, posebice osobama s niskom razinom vještina, osobama s invaliditetom i/ili niskokvalificiranim odraslima, u skladu s Programom vještina za Europu i u koordinaciji s programom Digitalna Europa, koji služi kao njegova dopuna.
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)  Sinergije s programom Obzor Europa trebale bi osigurati da se potporom iz ESF-a plus mogu uvesti i proširiti inovativni nastavni planovi i programi koje podupire Obzor Europa kako bi se ljudima pružile vještine i kompetencije koje trebaju za poslove budućnosti.
(17)  Sinergije s programom Obzor Europa trebale bi osigurati da se potporom iz ESF-a plus mogu uvesti i proširiti inovativni nastavni planovi i programi koje podupire Obzor Europa kako bi se ljudima pružile vještine i kompetencije koje trebaju za svoj osobni i profesionalni razvoj i poslove budućnosti te kako bi se riješili aktualni i budući društveni izazovi. Komisija bi trebala osigurati sinergije između tematskog područja Zdravlje i programa Obzor Europa kako bi se poboljšali rezultati u području zaštite zdravlja i prevencije bolesti.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.a (nova)
(17a)   Sinergije s programom o pravima i vrijednostima trebale bi osigurati da ESF plus omogući uključivanje u politike i povećanje obujma mjera za sprečavanje i borbu protiv diskriminacije, rasizma, ksenofobije, antisemitizma, islamofobije i drugih oblika netolerancije, kao i jamčenje posebnih mjera za sprečavanje mržnje, segregacije i stigmatizacije, uključujući vršnjačko nasilje, zlostavljanje i postupanje s nepoštovanjem.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.b (nova)
(17b)   S pomoću sinergija koje su stvorene zahvaljujući europskoj teritorijalnoj suradnji, uključujući na regionalnoj i prekograničnoj razini, uspostavljeni su projekti suradnje za poboljšanje zapošljavanja, uključivanje najranjivijih društvenih skupina stanovništva, rješavanje demografskih izazova, poboljšanje zdravstva i obrazovanja, ne samo u Uniji, nego sa zemljama u pretpristupnoj fazi i susjednim zemljama, u kojima suradnja Unije pruža dodanu vrijednost. ESF-om plus trebalo bi poboljšati financiranje takvih projekata i osigurati prijenos znanja među njima kao i zakonodavni postupak za poboljšanje europskog regulatornog okvira te poticati razmjenu dobrih praksi među teritorijima Unije.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.
(18)  Sredstvima iz ESF-a plus trebala bi se poduprijeti nastojanja država članica da smanje siromaštvo kako bi se prekinuo krug nepovoljnog položaja kroz generacije i promicala socijalna uključenost osiguravanjem jednakih mogućnosti za sve, suzbijanjem diskriminacije i uklanjanjem nejednakosti u području zdravlja. To podrazumijeva pokretanje niza politika koje su usmjerene na ljude u najnepovoljnijem položaju bez obzira na njihovu dob, uključujući djecu, marginalizirane zajednice poput romske zajednice i siromašnih radnika. ESF+ bi trebao promicati aktivno uključivanje ljudi udaljenih od tržišta rada kako bi se osigurala njihova socioekonomska integracija. ESF+ bi se trebao iskoristiti i za omogućivanje većeg, pravodobnog i jednakog pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama kao što su zdravstvena i dugotrajna skrb, posebice usluge obiteljske skrbi i skrbi u zajednici. Trebao bi pridonijeti modernizaciji sustava socijalne zaštite, posebice radi promicanja njihove dostupnosti.
(18)  Sredstvima iz ESF-a plus trebala bi se poduprijeti nastojanja država članica na svim razinama vlasti, uključujući regionalnu i lokalnu razinu, da iskorijene siromaštvo, uključujući energetsko siromaštvo, u skladu s navedenim u nedavno usvojenim propisima o upravljanju energetskom unijom [umetnuti broj Uredbe nakon objave] kako bi se prekinuo krug nepovoljnog položaja kroz generacije i promicala socijalna uključenost osiguravanjem jednakih mogućnosti za sve, uklanjanjem prepreka, borbom protiv diskriminacije i uklanjanjem nejednakosti u području društva i zdravlja. To podrazumijeva, među ostalim, pokretanje niza proaktivnih i reaktivnih politika i strategija koje su usmjerene na ljude u najnepovoljnijem položaju bez obzira na njihovu dob, uključujući djecu, marginalizirane zajednice poput romske zajednice, osoba s invaliditetom, osoba koje žive u beskućništvu, državljana trećih zemalja, uključujući migrante, i siromašnih radnika. ESF+ bi trebao promicati aktivno uključivanje ljudi udaljenih od tržišta rada kako bi se osigurala njihova socioekonomska integracija, uključujući putem usmjerene potpore socijalnoj ekonomiji. Države članice trebale bi promicati aktivnosti u okviru ESF-a + kojima se dopunjuju nacionalne mjere u skladu s preporukom Komisije od 3. listopada 2008. o aktivnom uključenju ljudi isključenih s tržišta rada1a, uključujući mjere za odgovarajuću potporu dohotku. ESF+ bi se trebao iskoristiti i za unaprjeđenje pravodobnog i jednakog pristupa pristupačnim, održivim i visokokvalitetnim uslugama kao što su zdravstvena skrb usmjerena na pojedinca, povezana i dugotrajna skrb, posebice usluge obiteljske skrbi i skrbi u zajednici, kao i usluge kojima se omogućava pristup pristojnom socijalnom i pristupačnom stanovanju. To uključuje usluge promicanja zdravlja i prevencije bolesti kao dio usluga primarne zdravstvene zaštite. Trebao bi pridonijeti modernizaciji sustava socijalne zaštite, posebice radi promicanja njihove dostupnosti, uključivosti i učinkovitosti u odgovoru na promjenjivu stvarnost svijeta rada. ESF-om bi se trebalo obuhvatiti i ruralno siromaštvo koje proizlazi iz specifičnih nedostataka prisutnih u ruralnim područjima, kao što su nepovoljna demografska situacija, slabo tržište rada, ograničen pristup obrazovanju i uslugama osposobljavanja ili zdravstvenim i socijalnim uslugama.
______________
1a Preporuka Komisije od 3. listopada 2008. o aktivnom uključenju osoba isključenih iz tržišta rada (SL L 307, 18.11.2008., str.11.).
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.
(19)  Sredstvima iz ESF-a plus trebalo bi se pridonijeti smanjenju siromaštva poticanjem nacionalnih programa za ublažavanje oskudice hrane i materijalne oskudice te promicati socijalnu integraciju ljudi kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti te najpotrebitijih. Kako bi se na razini Unije izdvojilo najmanje 4 % sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za potporu najpotrebitijima, države članice trebale bi izdvojiti najmanje 2 % svojih nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za suzbijanje svih oblika krajnjeg siromaštva s najvećim učinkom na socijalnu isključenost, koji uključuju beskućništvo, siromaštvo djece i oskudicu hrane. S obzirom na prirodu operacija i vrstu primatelja pomoći, nužno je da se na potporu kojom se suzbija materijalna oskudica najpotrebitijih primjenjuju jednostavnija pravila.
(19)  Sredstvima iz ESF-a plus trebalo bi se pridonijeti iskorjenjivanju siromaštva poticanjem nacionalnih programa za ublažavanje oskudice hrane i materijalne oskudice te promicati socijalnu integraciju ljudi koji žive u siromaštvu ili kojima prijeti rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti te najpotrebitijih. Države članice trebale bi izdvojiti najmanje 3 % svojih nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za borbu protiv svih oblika krajnjeg siromaštva s najvećim učinkom na socijalnu isključenost, koji uključuju beskućništvo, siromaštvo djece i starijih osoba i oskudicu hrane. S obzirom na prirodu operacija i vrstu primatelja pomoći, nužno je da se na potporu kojom se suzbija materijalna oskudica najpotrebitijih primjenjuju najjednostavnija moguća pravila.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.a (nova)
(19a)   ESF+ trebao bi nastojati riješiti problem siromaštva među starijim ženama diljem Unije, uzimajući u obzir da rodne nejednakosti u mirovinama, koje iznose 40 %, predstavljaju ozbiljan rizik za pogoršanje siromaštva među starijim ženama, osobito onima koje žive bez partnera, te tako ispuniti obveze preuzete u zaključcima Vijeća iz 2015. o mogućnostima za ostvarivanje jednakih prihoda za žene i muškarce: uklanjanje rodnog jaza u mirovinama.1a Siromaštvo među starijim ženama također se pogoršava zbog povećanja neposrednih izdataka za zdravstvenu skrb i lijekove koje moraju snositi stariji pacijenti, osobito žene koje dulje žive s bolestima nego muškarci zbog duljeg očekivanog životnog vijeka.
_________________
1a http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-9302-2015-INIT/en/pdf.
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.b (nova)
(19b)  U cilju borbe protiv siromaštva i jačanja socijalne uključenosti, potrebno je s pomoću fonda ESF+ poticati aktivno sudjelovanje specijaliziranih nevladinih organizacija i organizacija osoba koje žive u siromaštvu, kako u osmišljavanju tako i u provedbi posebnih programa.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)  S obzirom na trajnu potrebu da se poboljša upravljanje migracijskim tokovima u cijeloj Uniji i kako bi se osigurala usklađena, snažna i dosljedna potpora za solidarnost i nastojanja pod podijeljenom odgovornošću, trebala bi se osigurati potpora iz ESF-a plus za promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja kojom bi se dopunile aktivnosti koje se financiraju u okviru Fonda za azil i migracije.
(20)  S obzirom na trajnu potrebu da se poboljša upravljanje migracijskim tokovima u cijeloj Uniji i kako bi se osigurala usklađena, snažna i dosljedna potpora za solidarnost i poštena nastojanja pod podijeljenom odgovornošću, trebala bi se osigurati potpora iz ESF-a plus za promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante, koja bi mogla uključivati inicijative na lokalnoj razini i kojom bi se dopunile aktivnosti koje se financiraju u okviru Fonda za azil i migracije, Europskog fonda za regionalni razvoj i onih fondova koji mogu pozitivno djelovati na uključivanje državljana trećih zemalja.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.a (nova)
(20a)   Tijela država članica odgovorna za planiranje i provedbu ESF-a plus trebala bi se koordinirati s tijelima koja su države članice odredile za upravljanje intervencijama Fonda za azil i migracije radi promicanja integracija državljana trećih zemalja na najbolji mogući način preko strategija koje provode uglavnom lokalne i regionalne vlasti i nevladine organizacije te najprimjerenijim mjerama prilagođenima posebnom položaju državljana trećih zemalja. Područje primjene mjera integracije trebalo bi biti usmjereno na državljane trećih zemalja koji zakonito borave u državi članici ili su, kada je to primjenjivo, u postupku stjecanja zakonitog boravka u državi članici, uključujući osobe pod međunarodnom zaštitom.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.
(21)  Sredstvima iz ESF-a plus trebale bi se podupirati reforme politika i sustava u području zapošljavanja, socijalne uključenosti, zdravstvene i dugoročne skrbi te obrazovanja i osposobljavanja. Kako bi se potaklo usklađivanje s europskim semestrom, države članice trebale bi izdvojiti odgovarajući iznos svojih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za provedbu relevantnih preporuka po državama članicama koje se odnose na strukturne izazove koje je primjereno rješavati višegodišnjim ulaganjima koja su obuhvaćena područjem primjene ESF-a plus. Komisija i države članice trebale bi osigurati usklađenost, koordinaciju i komplementarnost između tematskog područja pod podijeljenim upravljanjem i tematskog područja Zdravlje u okviru ESF-a plus te programa potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu. Komisija i države članice posebice bi trebale osigurati, u svim fazama postupka, djelotvornu koordinaciju kako bi se očuvale dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergije među izvorima financiranja, uključujući tehničku pomoć.
(21)  Sredstvima iz ESF-a plus trebale bi se podupirati reforme politika i sustava u području zapošljavanja, socijalne uključenosti, iskorjenjivanja siromaštva, zdravstvene i dugoročne skrbi te obrazovanja i osposobljavanja. Kako bi se potaklo usklađivanje s europskim semestrom, države članice trebale bi izdvojiti odgovarajući iznos svojih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za provedbu relevantnih preporuka po državama članicama koje se odnose na strukturne izazove koje je primjereno rješavati višegodišnjim ulaganjima koja su obuhvaćena područjem primjene ESF-a plus. Komisija i države članice trebale bi uključiti lokalna i regionalna tijela kako bi se osigurala usklađenost, koordinacija i komplementarnost između tematskog područja pod podijeljenim upravljanjem i tematskog područja Zdravlje u okviru ESF-a plus te programa potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu. Komisija i države članice posebice bi trebale osigurati, u svim fazama postupka, djelotvornu koordinaciju kako bi se očuvale dosljednost, usklađenost, komplementarnost i sinergije među izvorima financiranja, uključujući tehničku pomoć, uzimajući u obzir načela i prava navedena u europskom stupu socijalnih prava, pregled socijalnih pokazatelja u okviru europskog semestra, Program za dostojanstven rad Međunarodne organizacije kao i regionalne posebnosti, čime se doprinosi ciljevima Unije navedenima u članku 174. UFEU-a u pogledu jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 21.a (nova)
(21a)  S obzirom na različite razine razvoja u regijama i različite društvene stvarnosti diljem Unije, stupanj fleksibilnosti ESF-a plus trebao bi biti dovoljan da se uzmu u obzir regionalne i teritorijalne posebnosti.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.
(22)  Kako bi se osiguralo da se propisno istakne socijalna dimenzija Europe, kako je utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, i da se odredi minimalni iznos sredstava za najpotrebitije, države članice bi trebale izdvojiti najmanje 25 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za poticanje socijalne uključenosti.
(22)  Kako bi se osiguralo da se propisno istakne socijalna dimenzija Europe, kako je utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, i da se odredi minimalni iznos sredstava za najpotrebitije, države članice bi trebale izdvojiti najmanje 27 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za poticanje socijalne uključenosti i iskorjenjivanja siromaštva. Taj bi postotak trebao biti dopuna nacionalnim sredstvima za suzbijanje ekstremnog siromaštva.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.a (nova)
(22a)  Sve države članice ratificirale su Konvenciju UN-a o pravima djeteta koja predstavlja standard u promicanju i zaštiti prava djeteta. Promicanje prava djeteta izričit je cilj politika Unije (članak 3. Ugovora iz Lisabona), a Povelja zahtijeva da najbolji interesi djeteta budu glavni cilj u svim djelovanjima Unije. Unija i države članice trebaju na odgovarajući način iskoristiti ESF plus kako bi se prekinuo ciklus nepovoljnih okolnosti za djecu koja žive u siromaštvu i socijalnoj isključenosti, kao što je definirano preporukom Komisije iz 2013. o ulaganju u djecu. U okviru ESF-a plus trebale bi se podupirati mjere kojima se promiču učinkovite intervencije za doprinos ostvarivanju prava djece.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.b (nova)
(22b)  S obzirom na kontinuirano visoku razinu siromaštva i socijalne isključenosti djece u Uniji (26,4 % u 2017.) te na europski stup socijalnih prava u kojem se navodi da djeca imaju pravo na zaštitu od siromaštva, a djeca u nepovoljnom položaju i pravo na posebne mjere radi pružanja jednakih mogućnosti, države članice trebale bi najmanje 5 % sredstava pod podijeljenim upravljanjem u okviru ESF-a plus dodijeliti sustavu Europskog jamstva za djecu radi doprinosa jednakim pravima djece na besplatnu zdravstvenu skrb, besplatno obrazovanje, besplatnu skrb za djecu, pristojan smještaj i adekvatnu prehranu u cilju iskorjenjivanja siromaštva i socijalne isključenosti djece. Rano ulaganje u djecu donosi znatan povrat za tu djecu i društvo u cjelini te je ključno za prekidanje ciklusa nepovoljnih okolnosti u ranim godinama. Potpora djeci u razvoju vještina i sposobnosti omogućuje im da razviju svoj puni potencijal, donosi najbolje rezultate kad je riječ o obrazovanju i zdravlju, te im pomaže da postanu aktivni članovi društva i da, kao mladi ljudi, poboljšaju svoje šanse na tržištu rada.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.
(23)  U kontekstu trajno visokih razina nezaposlenosti i neaktivnosti mladih u nizu država članica i regija, posebice mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, potrebno je da te države članice nastave ulagati dovoljno sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u aktivnosti za promicanje zapošljavanja mladih, među ostalim provedbom programa Garancije za mlade. Nadovezujući se na aktivnosti za koje je izdvojena potpora iz Inicijative za zapošljavanje mladih u programskom razdoblju 2014.–2020. namijenjena pojedincima, države članice trebale bi dodatno promicati ponovno uključivanje na radna mjesta i u obrazovanje te mjere informiranja mladih stavljanjem, prema potrebi, dugotrajno nezaposlenih i neaktivnih mladih te mladih u nepovoljnom položaju na prvo mjesto, među ostalim kroz rad s mladima. Države članice bi trebale ulagati i u mjere kojima je cilj olakšavanje prelaska iz škole na posao te reformirati i prilagoditi usluge zapošljavanja kako bi se mladima pružila prilagođena potpora. Predmetne države članice stoga bi trebale izdvojiti najmanje 10 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za potporu zapošljivosti mladih.
(23)  U kontekstu trajno visokih razina nezaposlenosti i neaktivnosti mladih u nizu država članica i regija, posebice mladih koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a njihov je broj još veći u slučaju mladih koji dolaze s nepovoljnog društvenog položaja, potrebno je da te države članice nastave ulagati dovoljno sredstava iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u aktivnosti za promicanje zapošljavanja mladih, posebno provedbom programa Garancije za mlade. Nadovezujući se na aktivnosti za koje je izdvojena potpora iz Inicijative za zapošljavanje mladih u programskom razdoblju 2014.–2020. namijenjena pojedincima, države članice trebale bi dodatno promicati ponovno uključivanje na kvalitetna radna mjesta i u obrazovanje te učinkovite mjere informiranja mladih stavljanjem na prvo mjesto, prema potrebi, dugotrajno nezaposlenih i neaktivnih mladih, mladih u nepovoljnom položaju, mladih do kojih je najteže doprijeti i mladih u osjetljivom položaju, među ostalim kroz rad s mladima. Države članice bi trebale ulagati i u mjere kojima je cilj olakšavanje prelaska iz škole na posao te reformirati i prilagoditi usluge zapošljavanja kako bi se mladima pružila prilagođena potpora te usluge zapošljavanja bez bilo kakve diskriminacije. Predmetne države članice stoga bi trebale izdvojiti najmanje 3 % nacionalnih sredstava iz tematskog područja ESF-a plus kako bi poduprle politike u području zapošljivosti mladih, kontinuiranog obrazovanja, kvalitetnog zapošljavanja, naukovanja i pripravništva. Države članice čija je stopa osoba koje nisu zaposlene, ne školuju se i ne osposobljavaju viša od prosjeka Unije, ili viša od 15 %, trebaju izdvojiti najmanje 15 % svojih nacionalnih sredstava ESF-a plus za potporu politikama u tom području, djelujući na odgovarajućoj teritorijalnoj razini.
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.a (nova)
(23a)  Razlike rastu na subregionalnoj razini, uključujući u prosperitetnijim regijama gdje postoje određena područja zahvaćena siromaštvom.
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.b (nova)
(23b)   S obzirom na širenje područja primjene ESF-a plus, dodatne zadaće trebaju biti popraćene većim proračunom kako bi se ispunili ciljevi Programa. Više je sredstava potrebno za borbu protiv nezaposlenosti, osobito nezaposlenosti mladih, siromaštva te za pružanje potpore profesionalnom razvoju i usavršavanju, osobito na digitalnim radnim mjestima, u skladu s načelima utvrđenima u europskom stupu socijalnih prava.
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 23.c (nova)
(23c)  EURES treba ojačati na dugoročnoj osnovi, osobito putem sveobuhvatnog razvoja internetske platforme i aktivnog sudjelovanja država članica. Države članice trebale bi se učinkovitije koristiti tim modelom i u sustavu EURES objavljivati detalje o svim slobodnim radnim mjestima.
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 24.
(24)  Države članice bi trebale osigurati koordinaciju i komplementarnost među aktivnostima koje se podupiru sredstvima iz tih fondova.
(24)  Države članice i Komisija trebali bi osigurati koordinaciju i komplementarnost te iskoristiti sinergije između mjera koje se podupiru ESF-om plus te drugih programa i instrumenata Unije kao što su Europski fond za prilagodbu globalizaciji, Europski fond za regionalni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, Erasmus, Fond za azil i migracije, Obzor Europa, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, program Digitalna Europa, InvestEU, Kreativna Europa ili Europske snage solidarnosti.
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.
(25)  U skladu s člankom 349. UFEU-a i člankom 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. najudaljenije regije i sjeverne slabo naseljene regije imaju pravo na posebne mjere u okviru zajedničkih politika i programa EU-a. Zbog stalnih ograničenja tim je regijama potrebna posebna potpora.
(25)  U skladu s člancima 349. i 174. UFEU-a i člankom 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. najudaljenije regije, sjeverne slabo naseljene regije i otoci imaju pravo na posebne mjere u okviru zajedničkih politika i programa EU-a. Zbog ozbiljnih i trajnih prirodnih hendikepa, tim je regijama potrebna posebna potpora.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.a (nova)
(25a)  U skladu s člankom 174. UFEU-a, države članice i Komisija trebaju se pobrinuti za to da ESF plus doprinosi razvoju i provedbi posebnih politika za rješavanje ograničenja i poteškoća s kojima se suočavaju regije koje su izložene ozbiljnim i trajnim demografskim poteškoćama, kao što su regije u kojima je zabilježena depopulacija i koje su slabo naseljene.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 26.
(26)  Učinkovita i djelotvorna provedba mjera koje se podupiru sredstvima iz ESF-a plus ovisi o dobrom upravljanju i partnerstvu svih aktera na odgovarajućim teritorijalnim razinama te socioekonomskih aktera, posebice socijalnih partnera i civilnog društva. Stoga je ključno da države članice podupiru sudjelovanje socijalnih partnera i civilnog društva u provedbi ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.
(26)  Učinkovita i djelotvorna provedba mjera koje se podupiru sredstvima iz ESF-a plus ovisi o dobrom upravljanju i partnerstvu između institucija Unije i lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela te socioekonomskih aktera, posebice socijalnih partnera i civilnog društva. Stoga je ključno da države članice u partnerstvu s regionalnim i lokalnim tijelima osiguraju značajno sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva, tijela za ravnopravnost, nacionalnih institucija za ljudska prava i drugih relevantnih ili reprezentativnih organizacija u izradi programa i realizaciji ESF-a plus, od određivanja prioriteta za operativne programe do provedbe, nadzora i ocjene rezultata i učinka u skladu s europskim kodeksom ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova, utvrđenim Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 240/20141a. Nadalje, u svrhu osiguravanja nediskriminacije i jednakih mogućnosti, tijela za ravnopravnost i nacionalne institucije za ljudska prava također trebaju sudjelovati u svim fazama.
____________
1a Delegirana uredba Komisije (EU) br. 240/2014 оd 7. siječnja 2014. o europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (SL L, 74, 14.3.2014., str. 1.).
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 26.a (nova)
(26a)  Dobro upravljanje i partnerstvo između upravljačkih tijela i partnera iziskuje učinkovitu i djelotvornu upotrebu izgradnje kapaciteta za dionike, kojima bi države članice trebale dodijeliti odgovarajući iznos sredstava iz ESF-a plus. Budući da ulaganja u institucionalne kapacitete i u učinkovitost javne uprave i javnih usluga na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini u cilju provedbe reformi, bolje regulative i dobrog upravljanja, više nisu dio operativnog cilja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, nego su uključena u Program potpore strukturnim reformama, Komisija i države članice trebaju osigurati učinkovitu suradnju između tih dvaju instrumenata.
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.
(27)  Potpora socijalnim inovacijama ključna je za bolji odgovor politika na socijalne promjene te poticanje i potporu inovativnih rješenja. Ispitivanje i evaluacija inovativnih rješenja prije njihova razvoja posebno su važni za unaprjeđenje učinkovitosti politika i stoga opravdavaju posebnu potporu iz ESF-a plus.
(27)  Potpora socijalnim inovacijama i socijalnoj ekonomiji ključna je za bolji odgovor politika na socijalne promjene te poticanje i potporu inovativnih rješenja, uključujući na lokalnoj razini. Ispitivanje i evaluacija inovativnih rješenja prije njihova razvoja posebno su važni za unaprjeđenje učinkovitosti politika i stoga opravdavaju posebnu potporu iz ESF-a plus.
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 27.a (nova)
(27a)  Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal međusektorske suradnje, kako bi se poboljšali sinergija i usklađenost s drugim područjima politike u svrhu ostvarenja njegovih općih ciljeva, ESF-om plus trebalo bi se poduprijeti inovativne mjere koje kroz sport i fizičku aktivnost i kulturu potiču socijalnu uključenost, borbu protiv nezaposlenosti mladih, posebno za skupine u nepovoljnom položaju, poboljšavaju socijalnu uključenost marginaliziranih skupina i promiču zdravlje i prevenciju bolesti.
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.
(28)  Države članice i Komisija trebale bi osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus doprinosi promicanju ravnopravnosti muškaraca i žena u skladu s člankom 8. UFEU-a kako bi se potakli jednako postupanje prema muškarcima i ženama i njihove jednake mogućnosti u svim područjima, među ostalim u pogledu sudjelovanja na tržištu rada, uvjeta zapošljavanja i napretka u karijeri. Trebale bi isto tako osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus promiču jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije, u skladu s člankom 10. UFEU-a te uključivanje u društvo osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima. Tim bi se sredstvima trebalo pridonijeti i provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Ta bi se načela trebala uzeti u obzir u svim dimenzijama i svim fazama pripreme, praćenja, provedbe i evaluacije programa, pravodobno i dosljedno, i trebalo bi se osigurati da se poduzmu posebne mjere za promicanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. ESF-om plus trebao bi se promicati prelazak sa skrbi sa smještajem/institucijske skrbi na obiteljsku skrb i skrb u zajednici, posebice za one koji su suočeni s višestrukom diskriminacijom. Sredstvima iz ESF-a plus ne bi se trebale podupirati mjere koje pridonose segregaciji ili socijalnoj isključenosti. Uredbom (EU) br. [buduća Uredba o zajedničkim odredbama] predviđa se da pravila o prihvatljivosti rashoda treba utvrditi na nacionalnoj razini, uz određene iznimke za koje je potrebno utvrditi posebne odredbe koje se odnose na tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.
(28)  Države članice i Komisija trebale bi osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus doprinosi promicanju ravnopravnosti muškaraca i žena u skladu s člankom 8. UFEU-a kako bi se potakli jednako postupanje prema muškarcima i ženama i njihove jednake mogućnosti u svim područjima, među ostalim u pogledu sudjelovanja na tržištu rada, uvjeta zapošljavanja i napretka u karijeri. Rodne aspekte treba uzeti u obzir u svim provedenim programima tijekom njihove pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije. Osim toga, ESF plus bi se prije svega trebao pridržavati članka 21. Povelje o temeljnim pravima Europske unije navodi da je zabranjena svaka diskriminacija temeljena na bilo kojoj osnovi kao što su spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetska obilježja, jezik, vjera ili uvjerenje, političko mišljenje ili bilo koje drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija; nadalje, također bi trebalo zabraniti svaku diskriminaciju na temelju spolnih obilježja ili rodnog identiteta i na temelju nacionalnosti. Države članice i Komisija trebale bi osigurati da se sredstvima iz ESF-a plus promiče uključivanje u društvo osoba s invaliditetom na ravnopravnoj osnovi s drugima, kao i da se njima doprinosi provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, vodeći računa o, među ostalim, obrazovanju, radu, zapošljavanju i univerzalnoj dostupnosti. Tim bi se sredstvima trebalo pridonijeti i provedbi Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom. Ta bi se načela trebala uzeti u obzir u svim dimenzijama i svim fazama pripreme, praćenja, provedbe i evaluacije programa, pravodobno i dosljedno, i trebalo bi se osigurati da se poduzmu posebne mjere za promicanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. ESF-om plus trebao bi se promicati prelazak s institucijske skrbi na obiteljsku skrb i skrb u zajednici, posebice za one koji su suočeni s višestrukim, isprepletenim oblicima diskriminacije. Sredstvima iz ESF-a plus ne bi se trebale podupirati mjere koje pridonose segregaciji ili socijalnoj isključenosti. Uredbom (EU) br. [buduća Uredba o zajedničkim odredbama] predviđa se da pravila o prihvatljivosti rashoda trebaju biti u skladu s Poveljom i da ih treba utvrditi na nacionalnoj razini, uz određene iznimke za koje je potrebno utvrditi posebne odredbe koje se odnose na tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.a (nova)
(28a)  Treba razmotriti upotrebu regionalnih pokazatelja kako bi se omogućilo bolje uzimanje u obzir podregionalnih nejednakosti.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 28.b (nova)
(28b)   Sredstvima fonda ESF + trebalo bi se podupirati i učenje jezika za poticanje međusobnog razumijevanja i izgradnju uključivog društva, među ostalim i širom primjenom u državama članicama alata za jezičnu potporu za izbjeglice koje je razvilo Vijeće Europe.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 29.
(29)  Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje prikupljanja podataka, države članice trebale bi, ako su podaci dostupni u registrima, dopustiti upravljačkim tijelima da prikupe podatke iz registara.
(29)  Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje prikupljanja podataka, države članice trebale bi, ako su podaci, po mogućnosti rodno raščlanjeni, dostupni u registrima, dopustiti upravljačkim tijelima da prikupe podatke iz registara poštujući pritom zaštitu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) br. 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća1a. Preporučljivo je poticati nastavak elektroničkog prijenosa podataka jer se time doprinosi smanjenju administrativnog opterećenja.
__________________
1a Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 31.
(31)  U socijalnim eksperimentima testiraju se projekti manjeg opsega, što omogućuje prikupljanje dokaza o izvedivosti socijalnih inovacija. Trebalo bi biti moguće provesti izvedive ideje na širem području ili u drugim kontekstima uz financijsku potporu iz ESF-a plus i drugih izvora.
(31)  U socijalnim eksperimentima testiraju se projekti manjeg opsega, što omogućuje prikupljanje dokaza o izvedivosti socijalnih inovacija. Trebalo bi omogućiti i poticati ispitivanje ideja na lokalnoj razini te, kada je izvedivo njihovo provođenje na širem području, kada je to prikladno, ili njihovo prenošenje u druge kontekste u različitim regijama ili državama članicama uz financijsku potporu iz ESF-a plus ili u kombinaciji s drugim izvorima.
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 32.
(32)  Uredbom o ESF-u plus utvrđuju se odredbe kojima je cilj postizanje slobode kretanja radnika na nediskriminirajućoj osnovi osiguravanjem bliske suradnje središnjih službi za zapošljavanje u državama članicama jednih s drugima i s Komisijom. Europska mreža službi za zapošljavanje trebala bi promicati bolje funkcioniranje tržišta rada olakšavanjem prekogranične mobilnosti radnika i većom transparentnošću informacija na tržištima rada. Područje primjene ESF-a plus uključuje razvoj i potporu ciljanih programa mobilnosti radi popunjavanja slobodnih radnih mjesta ondje gdje su utvrđeni manjkovi kandidata na tržištu rada.
(32)  Uredbom o ESF-u plus utvrđuju se odredbe kojima je cilj postizanje slobode kretanja radnika na nediskriminirajućoj osnovi osiguravanjem bliske suradnje javnih službi za zapošljavanje u državama članicama, Komisije i socijalnih partnera. Europska mreža službi za zapošljavanje, uz sudjelovanje socijalnih partnera, trebala bi promicati bolje funkcioniranje tržišta rada olakšavanjem prekogranične mobilnosti radnika i većom transparentnošću informacija na tržištima rada. Područje primjene ESF-a plus uključuje razvoj i potporu ciljanih programa mobilnosti radi popunjavanja slobodnih radnih mjesta ondje gdje su utvrđeni manjkovi kandidata na tržištu rada. ESF plus obuhvaća prekogranična partnerstva između regionalnih javnih službi za zapošljavanje i socijalnih partnera te njihovih aktivnosti u cilju promicanja mobilnosti, kao i transparentnosti i integracije prekograničnih tržišta rada putem informacija, savjeta i angažmana. U mnogim pograničnim regijama ona imaju važnu ulogu u razvoju istinskog europskog tržišta rada.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 33.
(33)  Nedostatak pristupa financiranju za mikropoduzeća, socijalnu ekonomiju i socijalna poduzeća jedna je glavnih prepreka u osnivanju poduzeća, posebice za ljude koji su najudaljeniji od tržišta rada. Uredbom o ESF-u plus utvrđuju se odredbe za stvaranje tržišnog ekosustava kako bi se povećali ponuda financiranja i pristup financiranju za socijalna poduzeća te kako bi se ispunila potražnja onih kojima je to najpotrebnije, posebice nezaposlenih, žena i ranjivih osoba koji žele osnovati ili razviti mikropoduzeće. Taj će se cilj postići financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima u okviru dijela za socijalna ulaganja i politiku u području vještina fonda InvestEU.
(33)  Nedostatak pristupa financiranju za mikropoduzeća, socijalnu ekonomiju i poduzeća socijalne ekonomije jedna je glavnih prepreka u osnivanju poduzeća, posebice za ljude koji su najudaljeniji od tržišta rada. Uredbom o ESF-u plus utvrđuju se odredbe za stvaranje tržišnog ekosustava kako bi se povećali ponuda financiranja i pristup financiranju i potpori za poduzeća socijalne ekonomije, među ostalim u kulturnom i kreativnom sektoru, te kako bi se ispunila potražnja onih kojima je to najpotrebnije, posebice nezaposlenih, žena i ranjivih skupina koji žele osnovati ili razviti mikropoduzeće. Taj će se cilj postići financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima u okviru dijela za socijalna ulaganja i politiku u području vještina fonda InvestEU.
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 33.a (nova)
(33a)  Komisija bi na razini Unije trebala uvesti „europsku oznaku socijalne ekonomije” za socijalna i solidarna poduzeća, temeljenu na jasnim kriterijima osmišljenima kako bi se naglasila posebna obilježja tih poduzeća i njihov društveni učinak, povećala njihova vidljivost, stvorili poticaji za ulaganja, olakšao pristup financiranju te jedinstvenom tržištu za one koji se žele proširiti na nacionalnoj razini ili na druge države članice, na način koji je u skladu s različitim pravnim oblicima i okvirima u sektoru i u državama članicama.
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 34.
(34)  Dionici tržišta za socijalna ulaganja, uključujući filantrope, mogu imati ključnu ulogu u ostvarenju nekoliko ciljeva ESF-a plus jer nude financiranje te inovativne i komplementarne pristupe suzbijanju socijalne isključenosti i siromaštva, smanjenju nezaposlenosti i doprinosu ciljevima UN-a za održivi razvoj. Stoga prema potrebi u mjere ESF-a plus treba uključiti filantropske dionike poput zaklada i donatora, posebice u mjere kojima je cilj razvoj tržišnog ekosustava za socijalna ulaganja.
(34)  Dionici tržišta za socijalna ulaganja, uključujući filantrope, mogu imati ključnu ulogu u ostvarenju nekoliko ciljeva ESF-a plus jer nude financiranje te inovativne i komplementarne pristupe suzbijanju socijalne isključenosti i siromaštva, smanjenju nezaposlenosti i doprinosu ciljevima UN-a za održivi razvoj. Stoga prema potrebi u mjere ESF-a plus treba uključiti filantropske dionike poput zaklada i donatora, sve dok oni nemaju političke ili društvene namjere koje su u suprotnosti s idealima Unije, a posebice u mjere kojima je cilj razvoj tržišnog ekosustava za socijalna ulaganja.
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 34.a (nova)
(34a)  Transnacionalna suradnja ima znatnu dodatnu vrijednost i stoga bi je trebale podupirati sve države članice osim u opravdanim slučajevima, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti. Također je potrebno ojačati ulogu Komisije u omogućavanju razmjena iskustava i koordinaciji provedbe relevantnih inicijativa.
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 35.a (nova)
(35a)   Komisija bi trebala povećati sudjelovanje država članica i nedovoljno zastupljenih organizacija tako što će maksimalno smanjiti prepreke za sudjelovanje, uključujući administrativno opterećenje pri podnošenju zahtjeva za sredstva i dobivanju sredstava.
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 35.b (nova)
(35b)   Jedan od glavnih ciljeva Unije je ojačati zdravstvene sustave podržavanjem digitalne transformacije zdravstvene skrbi i skrbi za pacijente razvijanjem održivog zdravstvenog informacijskog sustava, kao i potporom za nacionalne reformske procese za učinkovitije, pristupačnije i otpornije sustave zdravstva.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 36.
(36)  Održavanje zdravlja ljudi, poticanje njihove dulje aktivnosti i ohrabrenje da preuzmu aktivnu ulogu u upravljanju svojim zdravljem imat će pozitivan utjecaj na zdravlje, zdravstvene nejednakosti, kvalitetu života, produktivnost, konkurentnost i uključivost te smanjiti pritisak na nacionalne proračune. Komisija se obvezala pomoći državama članicama u ostvarenju ciljeva održivog razvoja, posebice 3. cilja „Osigurati zdrav život i promicati dobrobit za sve bez obzira na dobnu skupinu”.17
(36)  Potrebno je uložiti kontinuirani napor kako bi se ispunili zahtjevi iz članka 168. UFEU-a. Održavanje zdravlja svih ljudi i poticanje njihove aktivnosti na nediskriminirajući način i ohrabrenje da preuzmu aktivnu ulogu u upravljanju svojim zdravljem imat će pozitivan utjecaj na zdravlje, zdravstvene nejednakosti, kvalitetu života, produktivnost, konkurentnost i uključivost te smanjiti pritisak na nacionalne proračune. Podrškom inovacijama koje imaju utjecaj na zdravlje i njihovim prepoznavanjem, uključujući socijalne inovacije, pomaže se u rješavanju problema održivosti u zdravstvenom sektoru u kontekstu suočavanja s izazovima demografskih promjena. Osim toga, djelovanja u cilju smanjenja nejednakosti u području zdravlja važna su za postizanje „uključivog rasta”. Komisija se obvezala pomoći državama članicama u ostvarenju ciljeva održivog razvoja, posebice 3. cilja „Osigurati zdrav život i promicati dobrobit za sve bez obzira na dobnu skupinu”.17
_________________
_________________
17 COM (2016) 739 final
17 COM (2016) 739 final
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 36.a (nova)
(36a)  Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, „Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili iznemoglosti”. Kako bi se poboljšalo zdravlje stanovništva Unije, ključno je ne usredotočiti se samo na fizičko zdravlje i društveno blagostanje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, problemi mentalnog zdravlja čine gotovo 40 % godina života s invaliditetom. Problemi s mentalnim zdravljem također su opsežni, dugotrajni i predstavljaju izvor diskriminacije te znatno doprinose nejednakosti u području zdravlja. Uz to, gospodarska kriza utječe na čimbenike koji određuju mentalno zdravlje jer zaštitni čimbenici slabe, a čimbenici rizika se povećavaju.
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 37.
(37)  Dokazi i zajedničke vrijednosti i načela u zdravstvenim sustavima Europske unije kako su utvrđeni u zaključcima Vijeća od 2. lipnja 2006. trebali bi podupirati postupke donošenja odluka za planiranje inovativnih, učinkovitih i otpornih zdravstvenih sustava i upravljanje tim sustavima, promicanje alata za osiguravanje univerzalnog pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i dobrovoljnu širu provedbu najboljih praksi.
(37)  Dokazi i zajedničke vrijednosti i načela u zdravstvenim sustavima Europske unije kako su utvrđeni u zaključcima Vijeća od 2. lipnja 2006. trebali bi podupirati postupke donošenja odluka za planiranje inovativnih, učinkovitih i otpornih zdravstvenih sustava i upravljanje tim sustavima, promicanje alata za osiguravanje univerzalnog pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi koja je usredotočena na čovjeka i povezanoj skrbi i dobrovoljnu širu provedbu najboljih praksi. To uključuje usluge promicanja zdravlja i prevencije bolesti kao dio usluga primarne zdravstvene zaštite.
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 37.a (nova)
(37a)  Prethodni programi djelovanja Unije u području javnog zdravlja (2003. – 2008.) i u području zdravlja (2008. – 2013. i 2014. – 2020.) koji su doneseni Odlukom br. 1786/2002/EZ1a odnosno Odlukom br. 1350/2007/EZ1b i Uredbom (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća1c („prethodni zdravstveni programi”) ocijenjeni su pozitivno u smislu da donose niz važnih razvojnih događaja i poboljšanja. Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi se izgraditi na postignućima prethodnih zdravstvenih programa.
____________________
1a Odluka br. 1786/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. rujna 2002. o usvajanju programa djelovanja Zajednice u području javnog zdravlja (2003. – 2008.) (SL L 271, 9.10.2002., str. 1.).
1b Odluka br. 1350/2007/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2007. o uspostavljanju drugog programa aktivnosti Zajednice u području zdravstva (2008. – 2013.) (SL L 301, 20.11.2007., str. 3.).
1c Uredba (EU) br. 282/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi trećeg Programa djelovanja Unije u području zdravlja (2014.–2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1350/2007/EZ (SL L 86, 21.3.2014., str. 1.).
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 37.b (nova)
(37b)   Tematskim područjem Zdravlje ESF-a plus trebala bi se promicati djelovanja u područjima u kojima postoji dodana vrijednost Unije koja se može pokazati na temelju sljedećeg: razmjene dobrih praksi među državama članicama i regijama; podupiranja mreža za razmjenu znanja ili uzajamno učenje; podupiranja kvalifikacija zdravstvenih djelatnika; rješavanja prekograničnih prijetnji kako bi se smanjili njihovi rizici i ublažile njihove posljedice; rješavanja pojedinih pitanja koja se odnose na unutarnje tržište u kojima Unija ima značajan legitimitet za osiguravanje visokokvalitetnih rješenja u državama članicama; oslobađanja potencijala za inovacije u zdravstvu, djelovanja koja bi mogla dovesti do sustava vrednovanja u cilju omogućavanja informiranog donošenja odluka na razini Unije; poboljšanja učinkovitosti izbjegavanjem rasipanja resursa zbog udvostručavanja i optimiziranjem uporabe financijskih sredstava.
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 38.
(38)  Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi pridonijeti prevenciji bolesti tijekom životnog vijeka građana Unije i promicanju zdravlja rješavanjem faktora rizika za zdravlje kao što su konzumacija duhana i pasivno pušenje, štetno uživanje alkohola, konzumacija nedopuštenih droga, smanjenjem štetnog djelovanja droga na zdravlje, nezdravih prehrambenih navika i fizičke neaktivnosti te poticanjem okruženjâ koja omogućuju zdrav način života kako bi se dopunile mjere država članica u skladu s relevantnim strategijama. Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi uvesti djelotvorne modele prevencije, inovativne tehnologije i nove poslovne modele i rješenja kako bi se pridonijelo inovativnim, učinkovitim i održivim zdravstvenim sustavima država članica i olakšao pristup boljoj i sigurnijoj zdravstvenoj skrbi za europske građane.
(38)  Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi pridonijeti prevenciji bolesti, ranoj dijagnozi tijekom životnog vijeka ljudi koji žive u Uniji i promicanju zdravlja rješavanjem faktora rizika za zdravlje kao što su konzumacija duhana, pušenje i pasivno pušenje, štetno uživanje alkohola, faktori rizika povezani sa zdravljem okoliša, konzumacija nedopuštenih droga, smanjenjem štetnog djelovanja droga na zdravlje, pretilosti i nezdravih prehrambenih navika povezanih i sa siromaštvom i fizičkom neaktivnosti. Osim toga, trebalo bi poticati okruženja koja omogućuju zdrav način života, veću osviještenost javnosti o faktorima rizika, dobro osmišljene javnozdravstvene intervencije za smanjivanje opterećenja i učinka infekcija i zaraznih bolesti, među ostalim s pomoću cijepljenja, na ukupno zdravlje tijekom životnog vijeka kako bi se dopunile mjere država članica u skladu s relevantnim strategijama. U tom bi kontekstu posebnu pozornost trebalo posvetiti zdravstvenom obrazovanju jer pomaže pojedincima i zajednicama da poboljšaju svoje zdravlje, povećaju svoje znanje i utječu na stavove. Trenutačni zdravstveni izazovi mogu se učinkovito rješavati samo suradnjom na razini Unije i kontinuiranim djelovanjem Unije u području zdravlja. Tematsko područje Zdravlje ESF-a plus trebalo bi poduprijeti provedbu relevantnog zakonodavstva Unije, uvesti djelotvorne modele prevencije i podizanja razine osviještenosti svih, inovativne tehnologije i nove poslovne modele i rješenja kako bi se pridonijelo inovativnim, dostupnim, učinkovitim i održivim zdravstvenim sustavima država članica i olakšao pristup boljoj i sigurnijoj zdravstvenoj skrbi za ljude koji žive u Uniji u urbanim i ruralnim područjima.
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 38.a (nova)
(38a)   Kako bi provela djelovanja u okviru tematskog područja Zdravlje, Komisija bi trebala podržati osnivanje Upravljačkog odbora za zdravlje. Osim toga, Komisija bi trebala predložiti načine i metodologiju za usklađivanje aktivnosti povezanih sa zdravljem s postupkom europskog semestra, koji je sada ovlašten za preporučivanje reformi zdravstvenih sustava (kao i drugih socijalnih čimbenika koji utječu na zdravlje) u cilju postizanja veće pristupačnosti i održivosti zdravstvene skrbi i odredbi o socijalnoj zaštiti u državama članicama EU-a.
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 39.
(39)  Nezarazne bolesti uzrokuju više od 80 % slučajeva prerane smrti u Uniji, a djelotvorna prevencija uključuje višestruke prekogranične aspekte. Usporedno s time, Europski parlament i Vijeće istaknuli su potrebu da se smanje posljedice ozbiljnih prekograničnih prijetnji na javno zdravlje, primjerice zaraznih bolesti i drugih bioloških, kemijskih, ekoloških i nepoznatih prijetnji, poticanjem pripravnosti i izgradnje kapaciteta za odgovor.
(39)  Nezarazne bolesti uzrokuju više od 80 % slučajeva prerane smrti u Uniji, a djelotvorna prevencija uključuje višestruka prekogranična djelovanja i prekogranične aspekte. Usporedno s time, Europski parlament i Vijeće istaknuli su potrebu da se smanje posljedice ozbiljnih prekograničnih zdravstvenih prijetnji za javno zdravlje, kao što su nenadane i kumulativne emisije u okoliš i onečišćenje, zarazne bolesti i druge biološke, kemijske, ekološke i nepoznate prijetnje, poticanjem pripravnosti i izgradnje kapaciteta za odgovor.
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 39.a (nova)
(39a)   Kontinuirana ulaganja u inovativne pristupe temeljene na zajednici kojima se rješava problem prekograničnih bolesti poput epidemija HIV-a/AIDS-a, tuberkuloze i virusnog hepatitisa ključna su jer je socijalna dimenzija bolesti važan čimbenik koji utječe na sposobnost hvatanja u koštac s tim bolestima kao epidemijama u Uniji i susjednim zemljama. Ambicioznije političko vodstvo te odgovarajuća tehnička i financijska sredstva za pružanje održivog regionalnog odgovora na borbu protiv HIV-a/AIDS-a, tuberkuloze i hepatitisa u Europi bit će ključni za postizanje ciljeva održivog razvoja koji se odnose na te bolesti.
Amandman 73
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 40.
(40)  Za učinkovitost zdravstvenih sustava i zdravlje građana nužno je smanjiti teret rezistentnih infekcija i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi te osigurati dostupnost djelotvornih antimikrobnih sredstava.
(40)  Za učinkovitost zdravstvenih sustava i zdravlje građana nužno je smanjiti teret rezistentnih infekcija i infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi te osigurati dostupnost djelotvornih antimikrobnih sredstava, pritom ipak smanjujući njihovu upotrebu kako bi se doprinijelo borbi protiv antimikrobne otpornosti.
Amandman 74
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 42.
(42)  S obzirom na posebnu prirodu nekih od ciljeva obuhvaćenih tematskim područjem Zdravlje ESF-a plus i aktivnostima u okviru tog tematskog područja, pojedina nadležna tijela država članica u najboljem su položaju za provedbu povezanih aktivnosti. Ta tijela, koja imenuju same države članice, trebala bi se stoga smatrati utvrđenim korisnicima za potrebe članka [195.] [nove financijske uredbe] i trebala bi im se dodijeliti bespovratna sredstva bez prethodne objave poziva na podnošenje prijedloga.
(42)  S obzirom na posebnu prirodu nekih od ciljeva obuhvaćenih tematskim područjem Zdravlje ESF-a plus i aktivnostima u okviru tog tematskog područja, pojedina nadležna tijela država članica u najboljem su položaju za provedbu povezanih aktivnosti, uz aktivnu potporu civilnog društva. Ta tijela, koja imenuju same države članice, a uz njih po potrebi i organizacije civilnog društva, trebala bi se stoga smatrati utvrđenim korisnicima za potrebe članka [195.] [nove financijske uredbe] i trebala bi im se dodijeliti bespovratna sredstva bez prethodne objave poziva na podnošenje prijedloga.
Amandman 75
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 42.a (nova)
(42a)   Kako bi se povećala učinkovitost praćenja programa u pogledu neučinkovitosti i nedostataka, Komisija bi trebala implementirati i upotrebljavati pokazatelje praćenja za programe i konkretna djelovanja kako bi osigurala ostvarenje ciljeva programa.
Amandman 76
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 42.b (nova)
(42b)   Program ESF+ trebao bi riješiti problem postojećih prepreka sudjelovanju civilnog društva, primjerice pojednostavnjenjem postupaka prijave i smanjenjem financijskih kriterija tako što će se u nekim slučajevima ukinuti postotak sufinanciranja, ali i kroz izgradnju kapaciteta pacijenata, njihovih organizacija i drugih dionika putem osposobljavanja i obrazovanja. Cilj programa također je omogućiti funkcioniranje na razini Unije za mreže i organizacije civilnog društva koje doprinose ostvarivanju njegovih ciljeva, uključujući organizacije na razini Unije.
Amandman 77
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 42.c (nova)
(42c)   U provedbi tematskog područja Zdravlje ESF-a plus trebale bi se poštovati odgovornosti država članica za utvrđivanje svoje zdravstvene politike te za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite. Poštujući obveze iz Ugovora i ulogu država članica kao primarnog sugovornika u postupku donošenja odluka u Uniji, nadležna tijela na podnacionalnoj razini trebala bi se angažirati kako bi osigurala djelotvoran i trajan učinak zdravstvene politike Unije svojom integracijom sa socijalnim politikama na terenu.
Amandman 78
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 44.
(44)  Zakonodavstvo EU-a u području zdravstva ima izravan utjecaj na živote građana, učinkovitost i otpornost zdravstvenih sustava i dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Regulatorni okvir za medicinske proizvode i tehnologije (medicinski proizvodi, uređaji i tvari ljudskog podrijetla), zakonodavstvo o duhanskim proizvodima, prava pacijenata na prekograničnu zdravstvenu zaštitu i za ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju ključan je za zaštitu zdravlja u EU-u. Ova Uredba, njezina primjena i provedba, moraju ići ukorak s inovacijama i napretkom u istraživanju te s društvenim promjenama u tom području te moraju ispunjavati zdravstvene ciljeve. Stoga je potrebno stalno razvijati bazu dokaza potrebnu za provedbu zakonodavstva tako znanstvene prirode.
(44)  Zakonodavstvo EU-a u području zdravstva ima izravan utjecaj na živote građana, učinkovitost i otpornost zdravstvenih sustava i dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Regulatorni okvir za medicinske proizvode i tehnologije (medicinski proizvodi, uređaji i tvari ljudskog podrijetla), zakonodavstvo o duhanskim proizvodima, prava pacijenata na prekograničnu zdravstvenu zaštitu i za ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju ključan je za zaštitu zdravlja u EU-u. Osim toga, mnogi drugi zakonski akti Unije imaju znatan utjecaj na zdravlje, poput onih koji se odnose na hranu i označivanje hrane, onečišćenje zraka, endokrine disruptore i pesticide. U nekim slučajevima, kumulativni utjecaji okolišnih čimbenika rizika nisu sasvim jasni, što bi moglo dovesti do neprihvatljivih rizika za zdravlje građana.
Amandman 79
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 44.a (nova)
(44a)   Regulativa koja ima utjecaj na zdravlje, kao i njezina provedba i izvršenje, mora ići ukorak s inovacijskim i istraživačkim postignućima i društvenim promjenama u tom području te se pritom i dalje temeljiti na načelu predostrožnosti, kako je utvrđeno u ugovorima EU-a. Stoga je potrebno stalno razvijati bazu dokaza potrebnu za provedbu zakonodavstva takve znanstvene prirode te, kako bi se osigurala mogućnost neovisnog nadzora i time ponovno steklo povjerenje javnosti u procese EU-a, zajamčiti najvišu razinu transparentnosti jer je dijeljenje tih dokaza samo po sebi u javnom interesu.
Amandman 80
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 44.b (nova)
(44b)   Zdravstveni sektor ne može se sam suočiti sa zdravstvenim izazovima jer na zdravlje utječu mnogi čimbenici izvan njega. Stoga je, kako je navedeno u Ugovorima iz Maastrichta i Amsterdama, važno uključiti zdravlje u sve politike kako bi se Unija mogla suočiti s budućim izazovima. Međutim, osvješćivanje drugih sektora o učincima njihovih odluka na zdravlje i integriranje zdravlja u njihove politike jedan je od najvećih izazova s kojima je europski zdravstveni sektor trenutačno suočen. Dosad su zahvaljujući politikama u sektorima kao što su obrazovanje, promet, prehrana, poljoprivreda, rad i planiranje zabilježeni važni pomaci u području zdravlja. Primjerice, zabilježena su značajna poboljšanja u pogledu zdravlja srca zahvaljujući promjenama u politikama i propisima u vezi s kvalitetom hrane, povećanjem fizičke aktivnosti i smanjenjem pušenja.
Amandman 81
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 46.
(46)  Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se programom pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe fonda te će se ponovno procijeniti u okviru njegove evaluacije.
(46)  Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, ovim će se fondom pridonijeti uključivanju klimatske politike u politike Unije i postizanju općeg cilja da se 25 % rashoda proračuna EU-a namijeni klimatskim ciljevima tijekom VFO-a u razdoblju 2021. – 2027. te godišnjeg cilja od 30 % koji je potrebno ostvariti što prije, a najkasnije do 2027. Relevantne mjere utvrdit će se tijekom pripreme i provedbe fonda te će se ponovno procijeniti u okviru njegove evaluacije.
Amandman 82
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 47.
(47)  U skladu s člankom [94. Odluke Vijeća 2013/755/EU19] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.
(47)  U skladu s člankom [94. Odluke Vijeća 2013/755/EU19] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima (PZP-ovi) ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani. Program će morati omogućiti posebna ograničenja koja utječu na osobe i subjekte s poslovnim nastanom u tim područjima kako bi se osigurao odgovarajući pristup tim tematskim područjima.
__________________
__________________
19Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
19Odluka Vijeća 2013/755/EU od 25. studenoga 2013. o pridruživanju prekomorskih zemalja i područja Europskoj uniji („Odluka o prekomorskom pridruživanju”) (SL L 344, 19.12.2013., str. 1.).
Amandman 83
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 48.
(48)  Treće zemlje koje su članice Europskoga gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programa odlukom na temelju tog sporazuma. U ovu bi se Uredbu trebala uključiti posebna odredba kojom se dodjeljuju nužna prava i pristup odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara i Europskom revizorskom sudu kako bi u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti.
(48)  Pod uvjetom da potpuno ispunjavanju sva mjerodavna pravila i odredbe, treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene Sporazumom o EGP-u, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke prema tome sporazumu. U ovu bi se Uredbu trebala uključiti posebna odredba kojom se dodjeljuju nužna prava i pristup odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara i Europskom revizorskom sudu kako bi u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti.
Amandman 84
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 50.a (nova)
(50a)   Važno je osigurati dobro i pravedno financijsko upravljanje Fondom kako bi se jamčila njegova što jasnija, učinkovitija i lakša primjena, pri čemu je također potrebno jamčiti pravnu sigurnost i njezinu dostupnost svim sudionicima. Aktivnosti fonda ESF plus izvršavaju se u okviru podijeljenoga upravljanja te države članice ne bi trebale dodavati dopunska pravila ili mijenjati pravila tijekom primjene jer bi time uporaba sredstava postala složena za korisnike i to bi moglo dovesti do kašnjenja u plaćanju računa.
Amandman 85
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 51.
(51)  S obzirom na to da cilj ove Uredbe, tj. poboljšanje djelotvornosti tržišta rada i promicanje pristupa kvalitetnom zapošljavanju, poboljšanje pristupa obrazovanju i osposobljavanju te njihove kvalitete, promicanje socijalne uključenosti i zdravlja te smanjenje siromaštva, kao i aktivnosti u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
(51)  S obzirom na to da cilj ove Uredbe, tj. poboljšanje djelotvornosti i pravednosti tržišta rada i promicanje pristupa kvalitetnom zapošljavanju, poboljšanje pristupa obrazovanju, osposobljavanju i skrbi te njihove kvalitete, promicanje socijalne uključenosti, jednakih mogućnosti i zdravlja te iskorjenjivanje siromaštva, kao i aktivnosti u okviru tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
Amandman 86
Prijedlog uredbe
Članak 1.
Članak 1.
Članak 1.
Predmet
Predmet
Ovom se Uredbom uspostavlja Europski socijalni fond plus (ESF+).
Ovom se Uredbom uspostavlja Europski socijalni fond plus (ESF+). ESF+ sastoji se od tri elementa: tematsko područje pod podijeljenim upravljanjem, tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije i tematsko područje Zdravlje.
Njome se određuju ciljevi ESF-a plus, proračun za razdoblje 2021.–2027., metode provedbe, oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.
Tom se Uredbom određuju ciljevi ESF-a plus, proračun za razdoblje 2021.–2027., metode provedbe, oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja, kao dopuna općim pravilima koja su primjenjiva na ESF plus u okviru Uredbe (EU) br. [Uredba o utvrđivanju zajedničkih odredbi].
Amandman 87
Prijedlog uredbe
Članak 2.
Članak 2.
Članak 2.
Definicije
Definicije
1.  Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1.  Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(1)  „popratne mjere” znači aktivnosti koje su dodatno pružene uz podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći s ciljem ublažavanja socijalne isključenosti poput upućivanja na socijalne službe i pružanja socijalnih usluga ili savjetovanja o upravljanju kućnim proračunom;
(1)  „popratne mjere” znači aktivnosti koje su dodatno pružene uz podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći s ciljem ublažavanja socijalne isključenosti i iskorjenjivanja siromaštva poput upućivanja na socijalne službe i psihološku pomoć te njihova pružanja, pružanja relevantnih informacija o javnim službama ili savjetovanja o upravljanju kućnim proračunom;
(2)  „pridružena zemlja” znači treća zemlja koja je stranka sporazuma s Unijom o sudjelovanju u tematskim područjima ESF-a plus Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje u skladu s člankom 30.;
(2)  „pridružena zemlja” znači treća zemlja koja je stranka sporazuma s Unijom o sudjelovanju u tematskim područjima ESF-a plus Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje u skladu s člankom 30.;
(3)  „osnovna materijalna pomoć” znači roba koja ispunjava osnovne potrebe osobe za dostojanstven život, kao što su odjeća, higijenske i školske potrepštine;
(3)  „osnovna materijalna pomoć” znači roba koja ispunjava osnovne potrebe osobe za dostojanstven život, kao što su odjeća, higijenske potrepštine, uključujući proizvode za žensku higijenu, te školske potrepštine;
(4)  „operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;
(4)  „operacije mješovitog financiranja” znači djelovanja financirana iz proračuna Unije, među ostalim u okviru mehanizama za mješovito financiranje u skladu s člankom 2. stavkom 6. Financijske uredbe, u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore i/ili financijski instrumenti iz proračuna Unije i povratni oblici potpore iz razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagatelja;
(5)  „zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata” znači zajednički pokazatelji rezultata kojima su obuhvaćeni učinci u roku od četiri tjedna od dana kad sudionik napusti operaciju (datum izlaska);
(5)  „zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata” znači zajednički pokazatelji rezultata kojima su obuhvaćeni učinci u roku od četiri tjedna od dana kad sudionik napusti operaciju (datum izlaska);
(6)  „zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata” znači zajednički pokazatelji rezultata kojima su obuhvaćeni učinci šest mjeseci nakon što sudionik napusti operaciju;
(6)  „zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata” znači zajednički pokazatelji rezultata kojima su obuhvaćeni učinci šest i dvanaest mjeseci nakon što sudionik napusti operaciju;
(7)  „troškovi nabave hrane i/ili osnovne materijalne pomoći” znači stvarni troškovi povezani s nabavom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći koju obavlja korisnik koji nisu ograničeni na cijenu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći;
(7)  „troškovi nabave hrane i/ili osnovne materijalne pomoći” znači stvarni troškovi povezani s nabavom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći koju obavlja korisnik koji nisu ograničeni na cijenu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći;
(7a)  „prekogranična partnerstva” u tematskom području Zapošljavanje i socijalne inovacije znači stalne strukture suradnje između javnih službi za zapošljavanje, civilnog društva ili socijalnih partnera u najmanje dvije države članice;
(8)  „primatelj pomoći” znači najpotrebitija osoba ili osobe koje primaju potporu kako je određeno u članku 4. stavku 1. točki xi.;
(8)  „primatelj pomoći” znači najpotrebitija osoba ili osobe koje primaju potporu kako je određeno u članku 4. stavku 1. točki xi.;
(9)  „zdravstvena kriza” znači bilo koja kriza koja se općenito smatra prijetnjom, koja ima zdravstvenu dimenziju i za koju je potrebno hitno djelovanje nadležnih tijela u uvjetima nesigurnosti;
(9)  „zdravstvena kriza” znači bilo koja kriza koja se općenito smatra prijetnjom, koja ima zdravstvenu dimenziju i za koju je potrebno hitno djelovanje nadležnih tijela u uvjetima nesigurnosti;
(10)  „pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili bilo koja pravna osoba osnovana i prepoznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, a koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze;
(10)  „pravni subjekt” znači bilo koja fizička osoba ili bilo koja pravna osoba osnovana i prepoznata kao takva u skladu s nacionalnim pravom, pravom Unije ili međunarodnim pravom, a koja ima pravnu osobnost i koja može, djelujući u svoje ime, izvršavati prava i preuzimati obveze;
(11)  „mikrofinanciranje” uključuje jamstva, mikrokredite, vlasnički i kvazivlasnički kapital u kombinaciji s popratnim uslugama poslovnog razvoja kao što su individualno savjetovanje, osposobljavanje i mentorstvo, proširenima na osobe i mikropoduzeća koji imaju poteškoće pri pristupu kreditima za profesionalne aktivnosti i/ili aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi;
(11)  „mikrofinanciranje” uključuje jamstva, mikrokredite, vlasnički i kvazivlasnički kapital u kombinaciji s popratnim uslugama poslovnog razvoja kao što su individualno savjetovanje, osposobljavanje i mentorstvo, proširenima na osobe i mikropoduzeća koji imaju poteškoće pri pristupu kreditima za profesionalne aktivnosti i/ili aktivnosti kojima se ostvaruju prihodi;
(12)  „mikropoduzeće” znači poduzeće s manje od 10 zaposlenika čiji je godišnji promet ili ukupna godišnja bilanca ispod 2 000 000 EUR;
(12)  „mikropoduzeće” znači poduzeće s manje od 10 zaposlenika čiji je godišnji promet ili ukupna godišnja bilanca ispod 2 000 000 EUR;
(13)  „najpotrebitije osobe” znači fizičke osobe, bilo pojedinci, obitelji, kućanstva ili skupine sastavljene od takvih osoba, čija je potreba za pomoći utvrđena prema objektivnim kriterijima koje su utvrdila nacionalna nadležna tijela uz savjetovanje s odgovarajućim dionicima, uz izbjegavanje sukoba interesa, i koje su odobrila ta nacionalna nadležna tijela te koji mogu uključivati elemente koji omogućuju usmjeravanje na najpotrebitije osobe u određenim zemljopisnim područjima;
(13)  „najpotrebitije osobe” znači fizičke osobe, bilo pojedinci, obitelji, kućanstva ili skupine sastavljene od takvih osoba, uključujući djecu i beskućnike, čija je potreba za pomoći utvrđena prema objektivnim kriterijima koje su utvrdila nacionalna nadležna tijela uz savjetovanje s odgovarajućim dionicima, uz izbjegavanje sukoba interesa, i koje su odobrila ta nacionalna nadležna tijela te koji mogu uključivati elemente koji omogućuju usmjeravanje na najpotrebitije osobe u određenim zemljopisnim područjima;
(14)  „referentna vrijednost” znači vrijednost za postavljanje ciljeva za zajedničke pokazatelje i pokazatelje rezultata karakteristične za program koja se temelji na postojećim ili prethodnim sličnim intervencijama;
(14)  „referentna vrijednost” znači vrijednost za postavljanje ciljeva za zajedničke pokazatelje i pokazatelje rezultata karakteristične za program koja se temelji na postojećim ili prethodnim sličnim intervencijama;
(15)  „socijalno poduzeće” znači poduzetnik, bez obzira na pravni oblik, ili fizička osoba
(15)  „socijalno poduzeće” znači poduzetnik u socijalnoj ekonomiji, bez obzira na pravni oblik, ili fizička osoba
(a)  koji u skladu s ugovorom o osnivanju, statutima ili drugim pravnim dokumentom koji bi mogao dovesti do odgovornosti na temelju pravila države članice u kojoj ima sjedište, kao glavni cilj ima postizanje mjerljivih i pozitivnih društvenih učinaka, a ne stvaranje dobiti za druge svrhe i koji pruža usluge ili isporučuje robu koji stvaraju društveni prinos i/ili primjenjuje metode proizvodnje dobara ili usluga sa socijalnim ciljevima;
(a)  koji u skladu s ugovorom o osnivanju, statutima ili drugim pravnim dokumentom koji bi mogao dovesti do odgovornosti na temelju pravila države članice u kojoj ima sjedište, kao glavni cilj ima postizanje mjerljivih i pozitivnih društvenih učinaka, uključujući okolišne učinke, a ne stvaranje dobiti za druge svrhe i koji pruža usluge ili isporučuje robu koji stvaraju društveni prinos i/ili primjenjuje metode proizvodnje dobara ili usluga sa socijalnim ciljevima;
(b)  koji prihode koristi prvo i osnovno za postizanje svojih primarnih socijalnih ciljeva i posluje u skladu s unaprijed određenim postupcima i pravilima za raspodjelu prihoda kako bi se osiguralo da ta raspodjela ne dovodi u pitanje primarne socijalne ciljeve;
(b)  koji prihode ulaže prvo i osnovno za postizanje svojih primarnih socijalnih ciljeva i posluje u skladu s unaprijed određenim postupcima i pravilima za raspodjelu prihoda kako bi se osiguralo da ta raspodjela ne dovodi u pitanje primarne socijalne ciljeve;
(c)  kojim se upravlja poduzetnički, odgovorno i transparentno, u prvom redu uključivanjem radnika, klijenata i dionika povezanih s njegovom poslovnom djelatnošću;
(c)  kojim se upravlja poduzetnički, demokratski, participativno, odgovorno i transparentno, u prvom redu uključivanjem radnika, klijenata i dionika povezanih s njegovom poslovnom djelatnošću;
(15a)  „poduzeće socijalne ekonomije” znači različite vrste poduzeća i subjekata u okviru socijalne ekonomije, kao što su zadruge, uzajamna društva, udruge, zaklade, socijalna poduzeća i drugi oblici poduzeća regulirani zakonima pojedine države članice i koji se temelje na nadređenosti pojedinačnih i socijalnih ciljeva u odnosu na kapital, demokratsko upravljanje, solidarnost i reinvestiranje većine dobiti ili viškova;
(16)  „socijalne inovacije” znači aktivnosti koje su socijalne kad je riječ o svrsi i sredstvima te koje se posebno odnose na razvoj i provedbu novih ideja (s obzirom na proizvode, usluge i modele) koje istovremeno ispunjavaju socijalne potrebe i stvaraju nove socijalne veze ili suradnje od kojih korist ima društvo i koje povećavaju njegovu sposobnost djelovanja;
(16)  „socijalne inovacije” znači aktivnosti, uključujući kolektivne aktivnosti, koje su socijalne kad je riječ o svrsi i sredstvima te koje se posebno odnose na razvoj i provedbu novih ideja (s obzirom na proizvode, usluge, prakse i modele) koje istovremeno ispunjavaju socijalne potrebe i stvaraju nove socijalne veze ili suradnje, uključujući između javnih organizacija i organizacija trećeg sektora, kao što su volonterske organizacije i organizacije zajednice te poduzeća socijalne ekonomije, od kojih korist ima društvo i koje povećavaju njegovu sposobnost djelovanja;
(17)  „socijalni eksperimenti” znači intervencije politike koje nude inovativna rješenja za socijalne potrebe i koje se provode u malim razmjerima i u uvjetima koji omogućuju mjerenje njihova utjecaja prije nego što se provedu u drugim kontekstima ili na široj razini ako se rezultati pokažu uvjerljivima;
(17)  „socijalni eksperimenti” znači intervencije politike koje nude inovativna rješenja za socijalne potrebe i koje se provode u malim razmjerima i u uvjetima koji omogućuju mjerenje njihova utjecaja prije nego što se provedu u drugim kontekstima, uključujući geografske i sektorske kontekste, ili na široj razini ako se rezultati pokažu uvjerljivima;
(18)  „ključne kompetencije” znači znanje, vještine i kompetencije koje svatko mora imati u bilo kojem trenutku života za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Ključne su kompetencije: pismenost; višejezičnost; matematika, znanost, tehnologija i inženjerstvo; digitalne vještine; osobne i socijalne vještine te učenje o tome kako učiti; građanstvo; poduzetništvo; kulturna svijest i izričaj.
(18)  „ključne kompetencije” znači znanje, vještine i kompetencije koje svatko mora imati u bilo kojem trenutku života za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo. Ključne su kompetencije: pismenost; višejezičnost; matematika, znanost, tehnologija, umjetnost i inženjerstvo; digitalne vještine; medijska pismenost; osobne i socijalne vještine te učenje o tome kako učiti; građanstvo; poduzetništvo; (među)kulturna svijest i izražavanje te kritičko razmišljanje;
(19)  „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Europske unije.
(19)  „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Europske unije.
(19a)  „skupine u nepovoljnom položaju” znači ciljne skupine s velikim brojem osoba koje su izložene siromaštvu, diskriminaciji ili socijalnoj isključenosti ili su u opasnosti od njih, uključujući, među ostalim, etničke manjine poput Roma, državljane trećih zemalja, uključujući migrante, starije osobe, djecu, samohrane roditelje, osobe s invaliditetom ili osobe s kroničnim bolestima;
(19b)  „cjeloživotno učenje” znači učenje u svim njegovim oblicima (formalno, neformalno i informalno učenje) koje se odvija u svim fazama života, uključujući rano i predškolsko obrazovanje, opće obrazovanje, strukovno obrazovanje i osposobljavanje, visoko obrazovanje i obrazovanje odraslih, te dovodi do unapređenja znanja, vještina, kompetencija i mogućnosti sudjelovanja u društvu.
2.  Definicije iz članka [2.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] primjenjuju se i na tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.
2.  Definicije iz članka [2.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] primjenjuju se i na tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.
2a.  Odredbe u članku 2. Uredbe (EU) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije1a primjenjuju se i na tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje pod izravnim i neizravnim upravljanjem.
________________
1a Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
Amandman 88
Prijedlog uredbe
Članak 3.
Članak 3.
Članak 3.
Opći ciljevi i metode provedbe
Opći ciljevi i metode provedbe
Cilj je ESF-a plus poduprijeti države članice u ostvarenju visokog stupnja zaposlenosti, pravedne socijalne zaštite te izgradnji vješte i otporne radne snage koja je spremna za budući svijet rada, u skladu s načelima utvrđenima u europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017.
ESF-om plus podupiru se države članice na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i Unija u ostvarenju uključivih društava, visokog stupnja kvalitetne zaposlenosti, otvaranja radnih mjesta, kvalitetnog i uključivog obrazovanja i osposobljavanja, jednakih mogućnosti, iskorjenjivanja siromaštva, uključujući siromaštvo djece, socijalne uključenosti i integracije, socijalne kohezije, socijalne zaštite i izgradnje vješte i otporne radne snage koja je spremna za budući svijet rada.
ESF plus u skladu je s Ugovorima Europske unije i Poveljom te se njime ostvaruju načela utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili 17. studenoga 2017., čime se doprinosi ciljevima Unije u pogledu jačanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije, u skladu s člankom 174. UFEU-a te predanosti Unije i njezinih država članica postizanju ciljeva održivog razvoja i obveza preuzetih u okviru Pariškog sporazuma.
ESF+ služi kao potpora, dopuna i dodana vrijednost politikama država članica kako bi se osigurali jednake prilike, pristup tržištu rada, pravedni radni uvjeti, socijalna zaštita i uključenost te visoka razina zaštite ljudskog zdravlja.
ESF+ služi kao potpora, dopuna i dodana vrijednost politikama država članica kako bi se osigurali jednake prilike, ravnopravan pristup tržištu rada, cjeloživotno obrazovanje, visokokvalitetni radni uvjeti, socijalna zaštita, integracija i uključenost, ulaganje u djecu i mlade, nediskriminacija, ravnopravnost spolova, pristup osnovnim uslugama te visoka razina zaštite ljudskog zdravlja.
Provodi se:
Provodi se:
a)  pod podijeljenim upravljanjem za dio pomoći koji odgovara konkretnim ciljevima navedenima u članku 4. stavku 1. („tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem”) i
a)  pod podijeljenim upravljanjem za dio pomoći koji odgovara konkretnim ciljevima navedenima u članku 4. stavku 1. („tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem”) i
b)  pod izravnim i neizravnim upravljanjem za dio pomoći koji odgovara ciljevima navedenima u članku 4. stavku 1. i članku 23. („tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije”) i za dio pomoći koji odgovara ciljevima navedenima u članku 4. stavcima 1. i 3. i članku 26. („tematsko područje Zdravlje”).
b)  pod izravnim i neizravnim upravljanjem za dio pomoći koji odgovara ciljevima navedenima u članku 4. stavku 1. i članku 23. („tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije”) i za dio pomoći koji odgovara ciljevima navedenima u članku 4. stavcima 1. i 3. i članku 26. („tematsko područje Zdravlje”).
Amandman 89
Prijedlog uredbe
Članak 4.
Članak 4.
Članak 4.
Posebni ciljevi
Posebni ciljevi
1.  ESF+ služi za potporu sljedećim posebnim ciljevima u politikama zapošljavanja, obrazovanja, socijalne uključenosti i zdravstva te tako doprinosi političkom cilju nazvanom „Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava” utvrđenom u članku [4.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama]:
1.  ESF+ služi za potporu sljedećim posebnim ciljevima u politikama zapošljavanja, obrazovanja, mobilnosti, socijalne uključenosti, iskorjenjivanja siromaštva i zdravstva te tako doprinosi političkom cilju nazvanom „Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava” utvrđenom u članku [4.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama]:
(i)   veći pristup zaposlenju za sve tražitelje zaposlenja, posebice mlade i dugotrajno nezaposlene, te za neaktivne osobe, promicanje samozapošljavanja i socijalne ekonomije;
i.   veći pristup kvalitetnom zaposlenju i poticajnim mjerama za sve tražitelje zaposlenja, posebno konkretne mjere za mlade, osobito provedbom jamstva za mlade, dugotrajno nezaposlene, ekonomski neaktivne osobe i skupine u nepovoljnom položaju, uz usredotočenje na osobe koje su najudaljenije od tržišta rada te promicanje zapošljavanja, samozapošljavanja, poduzetništva i socijalne ekonomije;
(ii)   modernizacija institucija i usluga tržišta rada radi procjene i predviđanja potreba za vještinama te osiguravanja pravodobne i prilagođene pomoći i potpore usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada, prelascima i mobilnosti;
ii.   modernizacija institucija i usluga tržišta rada radi procjene i predviđanja potreba za vještinama te osiguravanja pravodobne i prilagođene pomoći i potpore usklađivanju ponude i potražnje na tržištu rada, prelascima i mobilnosti;
(iii)   promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada, bolja ravnoteža poslovnog i privatnog života, uključujući pristup skrbi za djecu, zdravo i prilagođeno radno okruženje u kojem se uzimaju u obzir zdravstveni rizici, prilagodba radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama te aktivno i zdravo starenje;
iii.   promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada i napredovanja u karijeri, promicanje načela jednake plaće za jednak rad, bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života, s posebnim naglaskom na samohrane roditelje, uključujući pristup cjenovno pristupačnoj, uključivoj i kvalitetnoj skrbi za djecu, predškolsko obrazovanje, skrb za starije osobe i druge usluge skrbi i potpore; te zdravog i prilagođenog radnog okruženja u kojem se uzimaju u obzir zdravstveni rizici i rizici od bolesti, prilagodba radnika, poduzeća i poduzetnika promjenama, profesionalne reorijentacije te aktivnog i zdravog starenja;
(iv)   veća kvaliteta, djelotvornost i relevantnost sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, radi potpore stjecanju ključnih kompetencija, uključujući digitalne vještine;
iv.   veća kvaliteta, uključivost, djelotvornost i relevantnost sustava obrazovanja i osposobljavanja za tržište rada, radi potpore stjecanju ključnih kompetencija, uključujući poduzetničke i digitalne vještine te priznavanje neformalnog i informalnog učenja, promicanje e-uključenosti i olakšavanje prijelaza iz obrazovnog sustava na tržište rada kako bi se uzeli u obzir socijalni i gospodarski zahtjevi;
(v)   promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka posebice kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, uključujući olakšavanje mobilnosti u svrhu učenja za sve;
v.   promicanje jednakog pristupa visokokvalitetnom, pristupačnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka posebice kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju i skrbnicima, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, obrazovanja i učenja odraslih, uz rješavanje problema ranog napuštanja školovanja, promicanje uvođenja sustava dualnog osposobljavanja, naukovanja, mobilnosti u svrhu učenja za sve i pristupa osobama s invaliditetom;
(vi)   promicanje cjeloživotnog učenja, posebice fleksibilnih mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve ljude, uzimajući u obzir digitalne vještine, boljim predviđanjem promjena i novih uvjeta u pogledu vještina na temelju potreba tržišta rada, lakša promjena radnog mjesta i promicanje profesionalne mobilnosti;
vi.   promicanje cjeloživotnog učenja, posebice fleksibilnih mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve ljude, uzimajući u obzir poduzetničke i digitalne vještine, boljim predviđanjem promjena i novih uvjeta u pogledu vještina na temelju potreba tržišta rada, lakša promjena radnog mjesta i promicanje profesionalne mobilnosti i potpunog sudjelovanja u društvu;
(vii)   poticanje aktivnog uključivanja radi promicanja jednakih prilika i aktivnog sudjelovanja, te poboljšanje mogućnosti zapošljavanja;
vii.   poticanje aktivnog uključivanja radi promicanja jednakih prilika, nediskriminacije i aktivnog sudjelovanja, te poboljšanje mogućnosti zapošljavanja, posebno za skupine u nepovoljnom položaju;
(viii)   promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja i marginaliziranih zajednica poput romske zajednice;
viii.   Promicanje dugoročne socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante;
viii.a borba protiv diskriminacije i promicanje socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica poput romske zajednice;
(ix)   poboljšanje jednakog i pravodobnog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama; modernizacija sustava socijalne zaštite, uključujući promicanje pristupa socijalnoj zaštiti; poboljšanje dostupnosti, djelotvornosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi i usluga dugoročne skrbi;
ix.   poboljšanje jednakog i pravodobnog pristupa kvalitetnim, održivim, dostupnim i cjenovno pristupačnim uslugama, uključujući usluge za pristup stanovanju i zdravstvenu skrb usredotočenu na čovjeka te povezanu skrb; modernizacija institucija za socijalnu sigurnost, usluga javnih službi za zapošljavanje, sustava socijalne zaštite i socijalne uključenosti, uključujući promicanje pristupa jednakoj socijalnoj zaštiti, s posebnim naglaskom na djecu i skupine u nepovoljnom položaju te najugroženije osobe; poboljšanje dostupnosti, djelotvornosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi i usluga dugoročne skrbi, uključujući za osobe s invaliditetom;
ix.a  povećanje pristupa za osobe s invaliditetom kako bi se poboljšala njihova uključenost u rad, obrazovanje i osposobljavanje;
(x)   promicanje socijalne integracije osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, uključujući najpotrebitije i djecu;
x.   promicanje socijalne integracije osoba koje žive u siromaštvu ili socijalnoj isključenosti ili izloženih riziku od siromaštva i/ili socijalne isključenosti, uključujući najpotrebitije i djecu;
(xi)   suzbijanje materijalne oskudice osiguravanjem hrane i/ili osnovne materijalne pomoći za najpotrebitije, uključujući popratne mjere.
xi.   suzbijanje materijalne oskudice osiguravanjem hrane i osnovne materijalne pomoći za najpotrebitije, uključujući popratne mjere, u cilju osiguravanja njihove socijalne uključenosti, s naglaskom na djecu u ranjivim situacijama.
2.  Mjerama provedenima u okviru tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem radi ostvarenja posebnih ciljeva iz stavka 1. ESF+ će pridonijeti i drugim ciljevima politika navedenima u članku [4.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama], posebice onima koji se odnose na:
2.  Mjerama provedenima u okviru tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem radi ostvarenja posebnih ciljeva iz stavka 1. ESF+ ima za cilj pridonijeti i drugim ciljevima politika navedenima u članku [4.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama], posebice onima koji se odnose na:
1.  pametniju Europu – razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, vještina za ključne razvojne tehnologije, industrijskom tranzicijom, sektorskom suradnjom o vještinama i poduzetništvu, osposobljavanjem istraživača, aktivnostima umrežavanja i partnerstvima između ustanova visokog obrazovanja, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, istraživačkih i tehnoloških centara i poduzeća te klastera, potporom mikropoduzećima, te malim i srednjim poduzećima i socijalnoj ekonomiji;
1.  pametniju Europu – razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, vještina za ključne razvojne tehnologije, industrijskom tranzicijom, sektorskom suradnjom o vještinama i poduzetništvu, osposobljavanjem istraživača, aktivnostima umrežavanja i partnerstvima između ustanova visokog obrazovanja, ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, istraživačkih i tehnoloških centara, zdravstvenih centara, i poduzeća te klastera, potporom mikropoduzećima, te malim i srednjim poduzećima i socijalnoj ekonomiji, uzimajući u obzir zakone o socijalnoj ekonomiji i okvire uspostavljene u državama članicama;
2.  zeleniju Europu s niskom razinom emisija ugljika – poboljšanjem sustava obrazovanja i osposobljavanja potrebnih za prilagodbu vještina i kvalifikacija, usavršavanjem svih ljudi, uključujući radnu snagu, stvaranjem novih radnih mjesta u sektorima povezanima s okolišem, klimom i energijom, te biogospodarstvom.
2.  zeleniju Europu s niskom razinom emisija ugljika – poboljšanjem sustava obrazovanja i osposobljavanja potrebnih za prilagodbu vještina i kvalifikacija, podizanjem razine osviještenosti među stanovništvom o održivom razvoju i životnom stilu, usavršavanjem svih ljudi, uključujući radnu snagu, stvaranjem novih radnih mjesta u sektorima povezanima s okolišem, klimom i energijom, kružnim gospodarstvom i biogospodarstvom;
2a.  Uniju koja je bliža građanima s pomoću mjera za smanjenje siromaštva i socijalnu uključenost, uzimajući u obzir posebnosti urbanih, ruralnih i obalnih regija u cilju uklanjanja socioekonomskih nejednakosti u gradovima i regijama;
2b.  u okviru tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije, ESF-om plus podupire se razvoj, provedba, praćenje i ocjenjivanje instrumenata, politika i odgovarajućeg zakonodavstva Unije te se promiče oblikovanje politika temeljenih na dokazima, socijalna inovacija i društveni napredak, u suradnji sa socijalnim partnerima, organizacijama civilnog društva i javnim i privatnim tijelima (poseban cilj 1); njime se promiče dobrovoljna geografska mobilnost radnika na pravednoj osnovi i povećanje mogućnosti zapošljavanja (poseban cilj 2); njime se promiče zapošljavanje i socijalna uključenost povećanjem dostupnosti i pristupačnosti mikrofinanciranja za mikropoduzeća i poduzeća socijalne ekonomije, posebno za ranjive osobe (posebni cilj 3);
3.  U okviru tematskog područja Zdravlje ESF+ osigurava potporu za promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, doprinosi djelotvornosti, pristupačnosti i otpornosti zdravstvenih sustava, čime zdravstvena skrb postaje sigurnija, smanjuju se nejednakosti u području zdravlja, građani se štite od prekograničnih prijetnji zdravlju i podupire se zakonodavstvo EU-a u području zdravstva.
3.  U okviru tematskog područja Zdravlje ESF+ doprinosi visokoj razini zaštite zdravlja i prevenciji bolesti, među ostalim promicanjem tjelesne aktivnosti i zdravstvenog odgoja, doprinosi djelotvornosti, pristupačnosti i otpornosti zdravstvenih sustava, čime zdravstvena skrb postaje sigurnija, smanjuju se nejednakosti u području zdravlja, povećava se očekivani životni vijek u trenutku rođenja, građani se štite od prekograničnih prijetnji zdravlju, potiče se prevencija bolesti i uspostava ranih dijagnoza te promicanje zdravlja tijekom cijelog životnog vijeka, jača se i podupire zakonodavstvo EU-a u području zdravstva, uključujući područje zdravlja okoliša, te se pitanja zdravlja uključuju u sve politike Unije. Zdravstvena politika Unije vođena je ciljevima održivog razvoja kako bi se osiguralo da EU i države članice postignu potciljeve cilja održivog razvoja br. 3. „osiguranje zdravog života i promicanje dobrobiti za sve bez obzira na dobnu skupinu”.
Amandman 90
Prijedlog uredbe
Članak 5.
Članak 5.
Članak 5.
Proračun
Proračun
1.  Ukupna financijska omotnica za ESF+ za razdoblje 2021.–2027. iznosi 101 174 000 000 EUR u tekućim cijenama.
1.  Ukupna financijska omotnica za ESF+ za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 106 781 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (120 457 000 000 EUR u tekućim cijenama).
2.  Dio financijske omotnice za tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u okviru cilja „Ulaganje u rast i radna mjesta” iznosi 100 000 000 000 EUR u tekućim cijenama, odnosno 88 646 194 590 EUR u cijenama iz 2018., od čega se 200 000 000 EUR u tekućim cijenama ili 175 000 000 EUR u cijenama iz 2018. dodjeljuje za potporu inovativnim rješenjima u okviru transnacionalne suradnje, kako je navedeno u članku 23. točki i., i 400 000 000 EUR u tekućim cijenama, odnosno 376 928 934 EUR u cijenama iz 2018. kao dodatna sredstva za najudaljenije regije utvrđene u članku 349. UFEU-a i regije razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije iz članka 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.
2.  Dio financijske omotnice za tematsko područje ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem u okviru cilja „Ulaganje u rast i radna mjesta” iznosi 105 686 000 000 EUR u cijenama iz 2018., odnosno 119 222 000 000 EUR u tekućim cijenama, od čega se 200 000 000 EUR u tekućim cijenama ili 175 000 000 EUR u cijenama iz 2018. dodjeljuje za potporu inovativnim rješenjima u okviru transnacionalne suradnje, kako je navedeno u članku 23. točki i., 5 900 000 000 EUR dodjeljuje se za mjere u okviru europskog jamstva za djecu iz članka 10.a, te 400 000 000 EUR u tekućim cijenama, odnosno 376 928 934 EUR u cijenama iz 2018. kao dodatna sredstva za najudaljenije regije utvrđene u članku 349. UFEU-a i regije razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije iz članka 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.
3.  Financijska omotnica za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije za razdoblje 2021.–2027. iznosi 1 174 000 000 EUR u tekućim cijenama.
3.  Financijska omotnica za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije za razdoblje 2021.–2027. iznosi 1 095 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (1 234 000 000 EUR u tekućim cijenama).
4.  Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 3.:
4.  Indikativna raspodjela iznosa iz stavka 3.:
(a)  761 000 000 EUR za provedbu tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije;
(a)  675 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (761 000 000 EUR u tekućim cijenama) za provedbu tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije;
(b)  413 000 000 EUR za provedbu tematskog područja Zdravlje.
(b)  420 000 000 EUR u cijenama iz 2018. (473 000 000 EUR u tekućim cijenama ili 0,36 % VFO-a 2021. – 2027.) za provedbu tematskog područja Zdravlje.
5.  Iznosi navedeni u stavcima 3. i 4. mogu se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu programâ, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.
5.  Iznosi navedeni u stavcima 3. i 4. mogu se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć za provedbu programâ, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.
Amandman 91
Prijedlog uredbe
Članak 6.
Članak 6.
Članak 6.
Ravnopravnost muškaraca i žena te jednake mogućnosti i nediskriminacija
Ravnopravnost muškaraca i žena te jednake mogućnosti i nediskriminacija
Ravnopravnost muškaraca i žena te jednake mogućnosti i nediskriminacija
Rodna ravnopravnost te jednake mogućnosti i nediskriminacija
1.  Svi programi koji se provode u okviru tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem i operacije koje primaju potporu iz tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje pripremat će se, provoditi, pratiti i evaluirati uz poštovanje ravnopravnosti muškaraca i žena. U njima će se tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije promicati jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije na osnovi spola, rase ili etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.
1.  Svi programi koji se provode u okviru ESF-a plus pripremat će se, provoditi, pratiti i evaluirati uz poštovanje rodne ravnopravnosti. U njima će se tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije podržavati konkretne mjere usmjerene na povećanje sudjelovanja žena u poslovnom životu i njihov profesionalni razvoj te usklađivanje poslovnog i privatnog života, promicati jednake mogućnosti za sve, bez diskriminacije na osnovi spola, rase ili etničkog podrijetla, vjeroispovijesti ili uvjerenja, invaliditeta ili zdravstvenog stanja, dobi ili spolne orijentacije, uključujući pristup osobama s invaliditetom i u pogledu informacijskih i komunikacijskih tehnologija, čime se jača socijalna uključenost i smanjuju nejednakosti.
2.  Države članice i Komisija podupiru posebne ciljane mjere za promicanje načela iz stavka 1. u okviru svih ciljeva ESF-a plus, uključujući prelazak sa skrbi sa smještajem/institucijske skrbi na obiteljsku skrb ili skrb u zajednici.
2.  Države članice i Komisija podupiru posebne ciljane mjere za promicanje načela iz stavka 1. u okviru svih ciljeva ESF-a plus, uključujući prelazak s institucijske skrbi na obiteljsku skrb ili skrb u zajednici, uz poboljšanje univerzalne dostupnosti osobama s invaliditetom.
Amandman 92
Prijedlog uredbe
Članak 7.
Članak 7.
Članak 7.
Dosljednost i tematska koncentracija
Dosljednost i tematska koncentracija
1.  Države članice koncentriraju sredstva iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem na intervencije kojima se rješavaju izazovi utvrđeni u njihovim nacionalnih programima reformi, u europskom semestru te u relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i člankom 148. stavkom 4.
1.  Države članice koncentriraju sredstva iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem na intervencije kojima se rješavaju izazovi utvrđeni u njihovim nacionalnih programima reformi, u europskom semestru te u relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a, te uzimaju u obzir načela i prava utvrđena u europskom stupu socijalnih prava, pregled socijalnih pokazatelja u okviru europskog semestra i regionalne posebnosti, čime doprinose ostvarivanju ciljeva Unije iz članka 174. UFEU-a u pogledu jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije koji su u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom i UN-ovim ciljevima održivog razvoja.
Države članice i, prema potrebi, Komisija potiču sinergije i osiguravaju koordinaciju, komplementarnost i usklađenost ESF-a plus s drugim fondovima, programima i instrumentima Unije kao što su Erasmus, Fond za azil i migracije i program potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu, u fazi planiranja i tijekom provedbe. Države članice i, prema potrebi, Komisija optimiziraju mehanizme koordinacije kako bi se izbjeglo udvostručavanje aktivnosti i osigurala bliska suradnja odgovornih za provedbu da bi provedene aktivnosti bile usklađene i pojednostavnjene.
Države članice i, prema potrebi, Komisija potiču sinergije i osiguravaju koordinaciju, komplementarnost i usklađenost ESF-a plus s drugim fondovima, programima i instrumentima Unije kao što su Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski fond za prilagodbu globalizaciji (EGF), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo, InvestEU, Kreativna Europa, Instrument za prava i vrijednosti, Erasmus, Fond za azil i migracije, Okvir EU-a za nacionalne strategije integracije Roma nakon 2020. i program potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu, u fazi planiranja i tijekom provedbe. Države članice i, prema potrebi, Komisija optimiziraju mehanizme koordinacije kako bi se izbjeglo udvostručavanje aktivnosti i osigurala bliska suradnja upravljačkih tijela odgovornih za provedbu kako bi se ostvarili integrirani pristupi te usklađene i pojednostavnjene aktivnosti potpore.
2.  Države članice izdvajaju odgovarajući iznos svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za rješavanje izazova utvrđenih u relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te u europskom semestru koji su obuhvaćeni područjem primjene ESF-a plus kako je utvrđeno u članku 4.
2.  Države članice izdvajaju odgovarajući iznos svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za rješavanje izazova utvrđenih u relevantnim preporukama po državama članicama donesenima u skladu s člankom 121. stavkom 2. i člankom 148. stavkom 4. UFEU-a te u europskom semestru koji su obuhvaćeni područjem primjene ESF-a plus kako je utvrđeno u članku 4.
3.  Države članice izdvajaju najmanje 25 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebne ciljeve u području politike socijalne uključenosti koji su utvrđeni u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do xi., uključujući promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja.
3.  Države članice izdvajaju najmanje 27% svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebne ciljeve u području politike socijalne uključenosti koji su utvrđeni u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do x., uključujući promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja.
3a.  U okviru posebnih ciljeva u području politike socijalne uključenosti koji su utvrđeni u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do x. države članice izdvajaju najmanje 5 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za ciljane aktivnosti usmjerene na provedbu europskog jamstva za djecu, kako bi se pridonijelo jednakom pristupu svoj djeci besplatnoj zdravstvenoj skrbi, obrazovanju i skrbi za djecu, dostojnom smještaju i odgovarajućoj prehrani.
4.  Države članice izdvajaju najmanje 2 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebni cilj suzbijanja materijalne oskudice utvrđen u članku 4. stavku 1. točki xi.
4.  Osim izdvajanja najmanje 27 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebne ciljeve koji su utvrđeni u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do x., države članice izdvajaju najmanje 3 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za posebni cilj rješavanja pitanja socijalne uključenosti najugroženijih i/ili suzbijanja materijalne oskudice kako je utvrđeno u članku 4. stavku 1. točkama x. i xi.
U propisno opravdanim slučajevima sredstva izdvojena za posebni cilj iz članka 4. stavka 1. točke x. namijenjena najpotrebitijima mogu se uzeti u obzir za provjeru usklađenosti s uvjetom minimalne dodjele od najmanje 2 % utvrđenim u prvom podstavku ovog stavka.
5.  Države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2019. na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 10 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za razdoblje 2021.–2025. za ciljane aktivnosti i strukturne reforme radi potpore zapošljavanju mladih i prelasku iz škole na posao, ponovno uključivanje u obrazovanje ili osposobljavanje i drugim prilikama za obrazovanje, posebice u kontekstu provedbe programa Garancije za mlade.
5.  Države članice dodjeljuju najmanje 53% svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za ciljane aktivnosti i strukturne reforme radi potpore zapošljavanju mladih i prelasku iz škole na posao, ponovno uključivanje u obrazovanje ili osposobljavanje i drugim prilikama za obrazovanje, posebice u kontekstu provedbe programa Garancije za mlade.
Države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2019. ili gdje god je ta stopa iznad 15 % na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 15 % svojih sredstava iz ESF-a+ pod zajedničkim upravljanjem za godine od 2021. do 2025. u programskom razdoblju za spomenute aktivnosti i mjere u području strukturnih reformi, pri čemu se posebna pozornost posvećuje onim regijama koje su više pogođene uzimajući u obzir razlike među njima.
Pri programiranju sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za 2026. i 2027. na sredini razdoblja u skladu s člankom [14.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2024. na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 10 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za te aktivnosti u godinama 2026. i 2027.
Pri programiranju sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za 2026. i 2027. na sredini razdoblja u skladu s člankom [14.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] države članice sa stopom mladih u dobi između 15 i 29 godina koji nisu zaposleni, ne školuju se i ne osposobljavaju, a koja je iznad prosjeka Unije 2024. ili u kojima je ta stopa iznad 15 % na temelju podataka Eurostata, dodjeljuju najmanje 15 % svojih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za te aktivnosti ili mjere strukturnih reformi u godinama 2026. i 2027.
Najudaljenije regije koje ispunjavaju uvjete iz prvog i drugog podstavka u svojim programima dodjeljuju najmanje 15 % sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za ciljane aktivnosti utvrđene u prvom podstavku. Ta se dodjela uzima u obzir pri provjeri usklađenosti s uvjetom minimalnog postotka na nacionalnoj razini koji je utvrđen u prvom i drugom podstavku.
Najudaljenije regije koje ispunjavaju uvjete iz drugog i trećeg podstavka u svojim programima dodjeljuju najmanje 15 % sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za ciljane aktivnosti utvrđene u prvom podstavku. Ta se dodjela uzima u obzir pri provjeri usklađenosti s uvjetom minimalnog postotka na nacionalnoj razini koji je utvrđen u prvom i drugom podstavku. Ta dodjela ne zamjenjuje financiranje potrebno za infrastrukturu i razvoj najudaljenijih regija.
Pri provedbi tih aktivnosti države članice daju prednost neaktivnim i dugotrajno nezaposlenim mladima i donose ciljane mjere informiranja.
Pri provedbi tih aktivnosti države članice daju prednost neaktivnim i dugotrajno nezaposlenim mladima i donose ciljane mjere informiranja.
6.  Stavci od 2. do 5. ne primjenjuju se na posebnu dodatnu dodjelu sredstava najudaljenijim regijama i regijama razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.
6.  Stavci od 2. do 5. ne primjenjuju se na posebnu dodatnu dodjelu sredstava najudaljenijim regijama i regijama razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994.
7.  Stavci od 1. do 5. ne primjenjuju se na tehničku pomoć.
7.  Stavci od 1. do 5. ne primjenjuju se na tehničku pomoć.
Amandman 93
Prijedlog uredbe
Članak 7.a (novi)
Članak 7.a
Poštovanje temeljnih prava
Države članice i Komisija osiguravaju poštovanje temeljnih prava i sukladnost s Poveljom tijekom provedbe fondova.
Troškovi djelovanja koji nisu u skladu s Poveljom nisu prihvatljivi, u skladu s člankom 58. stavkom 2. Uredbe o zajedničkim odredbama xx/xx i Delegiranom uredbom (EU) br. 240/2014.
Amandman 94
Prijedlog uredbe
Članak 8.
Članak 8.
Članak 8.
Partnerstvo
Partnerstvo
1.  Svaka država članica osigurava odgovarajuće sudjelovanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva u provedbi politika zapošljavanja, obrazovanja i socijalne uključenosti za koje se pruža potpora iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.
1.  U skladu s člankom 6. [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] i Delegiranom Uredbom (EU) br. 240/2014 svaka država članica osigurava, u partnerstvu s lokalnim i regionalnim vlastima, značajno sudjelovanje socijalnih partnera, organizacija civilnog društva, tijela za jednakost, nacionalnih institucija za ljudska prava i drugih relevantnih ili predstavničkih organizacija u programiranju i provedbi politika i inicijativa zapošljavanja, obrazovanja, nediskriminacije i socijalne uključenosti za koje se pruža potpora iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem. Takvo značajno sudjelovanje mora biti uključivo i dostupno osobama s invaliditetom.
2.  Države članice u svakom programu izdvajaju odgovarajući iznos sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.
2.  Države članice izdvajaju najmanje 2 % sredstava iz ESF-a plus za izgradnju kapaciteta socijalnih partnera i organizacija civilnog društva na razini Unije i na nacionalnoj razini u obliku osposobljavanja, mjera umrežavanja i jačanja socijalnog dijaloga i za zajedničke aktivnosti socijalnih partnera.
Amandman 95
Prijedlog uredbe
Članak 9.
Članak 9.
Članak 9.
Suzbijanje materijalne oskudice
Suzbijanje materijalne oskudice
Sredstva iz članka 7. stavka 4. programiraju se u okviru posebnog prioriteta ili programa.
Sredstva iz članka 7. stavka 4. u pogledu socijalne uključenosti najpotrebitijih i/ili materijalne oskudice programiraju se u okviru posebnog prioriteta ili programa. Stopa sufinanciranja za taj prioritet ili program utvrđuje se na najmanje 85 %.
Amandman 96
Prijedlog uredbe
Članak 10.
Članak 10.
Članak 10.
Potpora zapošljavaju mladih
Potpora zapošljavanju mladih
Potpora u skladu s člankom 7. stavkom 5. programira se u okviru posebnog prioriteta i njome se podupire posebni cilj utvrđen u članku 4. stavku 1. točki i.
Potpora u skladu s člankom 7. stavkom 5. programira se u okviru posebnog prioriteta ili programa i njome se podupire posebni cilj utvrđen u članku 4. stavku 1. točki i.
Amandman 97
Prijedlog uredbe
Članak 10.a (novi)
Članak 10.a
Potpora europskom jamstvu za djecu
Potpora u skladu s člankom 7. stavkom 3.a programira se u okviru posebnog prioriteta ili programa koji odražava preporuku Europske komisije o ulaganju u djecu iz 2013. Podupire se rješavanje problema siromaštva djece i socijalne isključenosti u okviru posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1. točkama od vii. do x.
Amandman 98
Prijedlog uredbe
Članak 11.
Članak 11.
Članak 11.
Potpora odgovarajućim preporukama po državama članicama
Potpora odgovarajućim preporukama po državama članicama
Mjere za rješavanje izazova utvrđenih u odgovarajućim preporukama po državama članicama i u europskom semestru, kako je utvrđeno u članku 7. stavku 2. programiraju se u okviru jednog ili više posebnih prioriteta.
Mjere za rješavanje izazova utvrđenih u odgovarajućim preporukama po državama članicama i u europskom semestru, kako je utvrđeno u članku 7. stavku 2. programiraju se u okviru bilo kojeg posebnog cilja iz članka 4. stavka 1. Države članice osiguravaju komplementarnost, usklađenost, koordinaciju i sinergije s europskim stupom socijalnih prava.
Osigurava se dostatna fleksibilnost na razini upravljačkog tijela kako bi se utvrdili prioriteti i područja za ulaganja u sklopu ESF-a plus u skladu s posebnim lokalnim ili regionalnim izazovima.
Amandman 99
Prijedlog uredbe
Članak 11.a (novi)
Članak 11.a
Integrirani teritorijalni razvoj
1.  ESF+ može podupirati integrirani teritorijalni razvoj unutar programa u okviru oba cilja iz članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama] u skladu s poglavljem II. glave III. te Uredbe [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
2.  Države članice provode integrirani teritorijalni razvoj, uz potporu ESF-a plus, isključivo putem oblika navedenih u članku [22.] Uredbe (EU) 2018/xxxx [nova Uredba o zajedničkim odredbama].
Amandman 100
Prijedlog uredbe
Članak 11.b (novi)
Članak 11.b
Transnacionalna suradnja
1.  Države članice mogu podupirati aktivnosti transnacionalne suradnje u okviru posebnih prioriteta.
2.  Aktivnosti transnacionalne suradnje mogu se programirati u okviru bilo kojeg od posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1. točkama od i. do x.
3.  Najveća stopa sufinanciranja za te prioritete može se povećati na 95 % za dodjelu najviše 5 % nacionalnih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem tim prioritetima.
Amandman 101
Prijedlog uredbe
Članak 12.
Članak 12.
Članak 12.
Područje primjene
Područje primjene
Ovo se poglavlje primjenjuje na potporu ESF-a plus iz članka 4. stavka 1. točaka od i. do x. kad se ta potpora dodjeljuje pod podijeljenim upravljanjem („opća potpora tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem”).
Ovo se poglavlje primjenjuje na potporu ESF-a plus iz članka 4. stavka 1. točaka od i. do x. kad se ta potpora dodjeljuje pod podijeljenim upravljanjem („opća potpora tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem”). Osim toga, članak 13. primjenjuje se i na potporu iz ESF-a plus opisanu u članku 4. stavku 1. točki xi.
Amandman 102
Prijedlog uredbe
Članak 13.
Članak 13.
Članak 13.
Inovativne aktivnosti
Socijalne inovativne aktivnosti
1.  Države članice podupiru aktivnosti socijalnih inovacija i eksperimenata ili jačaju pristup „odozdo prema gore” koji se temelji na partnerstvima s javnim tijelima, privatnim sektorom i civilnim društvom kao što su lokalne akcijske skupine koje osmišljavaju i provode strategije lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.
1.  Države članice podupiru aktivnosti socijalnih inovacija i/ili eksperimenata, uključujući one sa sociokulturnom komponentom, koje se koriste pristupom „odozdo prema gore” koji se temelji na partnerstvima s javnim tijelima, socijalnim partnerima, poduzećima socijalne ekonomije, privatnim sektorom i civilnim društvom.
1a.  Države članice utvrđuju, bilo u svojim operativnim programima ili kasnije tijekom provedbe, područja socijalnih inovacija i eksperimenata koja odgovaraju posebnim potrebama država članica.
2.  Države članice mogu podupirati unaprjeđenje inovativnih pristupa koji se ispituju na manjoj razini (socijalni eksperimenti), a razvijaju u okviru tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije i drugih programa Unije.
2.  Države članice mogu podupirati unaprjeđenje inovativnih pristupa koji se ispituju na manjoj razini (socijalne inovacije i eksperimenti, uključujući one sa sociokulturnom komponentom) a razvijaju u okviru tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije i drugih programa Unije.
3.  Inovativne aktivnosti i pristupi mogu se programirati u okviru bilo kojeg od posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1. točkama od i. do x.
3.  Inovativne aktivnosti i pristupi mogu se programirati u okviru bilo kojeg od posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. stavku 1.
4.  Svaka država članica mora namijeniti najmanje jedan prioritet za provedbu stavaka 1. ili 2. ili oba. Najveća stopa sufinanciranja za te prioritete može se povećati na 95 % za dodjelu najviše 5 % nacionalnih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem tim prioritetima.
4.  Svaka država članica mora namijeniti najmanje jedan prioritet za provedbu stavaka 1. ili 2. ili oba. Najveća stopa sufinanciranja za te prioritete može se povećati na 95 % za dodjelu najviše 5 % nacionalnih sredstava iz ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem.
Amandman 103
Prijedlog uredbe
Članak 14.
Članak 14.
Članak 14.
Prihvatljivost
Prihvatljivost
1.  Osim troškova navedenih u članku [58.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] sljedeći troškovi nisu prihvatljivi u okviru opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem:
1.  Osim troškova navedenih u članku [58.] [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] sljedeći troškovi nisu prihvatljivi u okviru opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem:
(a)  kupnja zemljišta i nekretnina i stavljanje na raspolaganje infrastrukture te
(a)  kupnja zemljišta i nekretnina i kupnja infrastrukture te
(b)  kupnja namještaja, opreme i vozila osim ako je ta kupnja potrebna za postizanje cilja operacije ili ako su ti artikli u potpunosti amortizirani ili ako je kupnja tih artikala najekonomičnija opcija.
(b)  kupnja namještaja, opreme i vozila osim ako je ta kupnja apsolutno potrebna za postizanje cilja operacije ili ako su ti artikli u potpunosti amortizirani ili ako je kupnja tih artikala najekonomičnija opcija.
2.  Doprinosi u naravi u obliku naknada ili plaća koje pokriva treća strana u korist sudionika operacije mogu biti prihvatljivi za doprinos iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem pod uvjetom da su doprinosi u naravi nastali u skladu s nacionalnim pravilima, uključujući računovodstvena pravila, te da ne premašuju trošak koji snosi treća strana.
2.  Doprinosi u naravi u obliku naknada ili plaća koje pokriva treća strana u korist sudionika operacije mogu biti prihvatljivi za doprinos iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem pod uvjetom da su doprinosi u naravi nastali u skladu s nacionalnim pravilima, uključujući računovodstvena pravila, te da ne premašuju trošak koji snosi treća strana.
3.  Posebna dodatna dodjela sredstava najudaljenijim regijama i regijama razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. iskorištava se za potporu ostvarenju posebnih ciljeva iz članka 4. stavka 1.
3.  Posebna dodatna dodjela sredstava najudaljenijim regijama i regijama razine NUTS 2 koje ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. Protokola br. 6 uz Akt o pristupanju iz 1994. iskorištava se za potporu ostvarenju posebnih ciljeva iz članka 4. stavka 1.
4.  Izravni troškovi osoblja prihvatljivi su za doprinos iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem pod uvjetom da njihov iznos nije viši od 100 % uobičajene plaće za predmetnu profesiju u državi članici prema podacima Eurostata.
4.  Izravni troškovi osoblja prihvatljivi su za doprinos iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem. Ako se primjenjuje kolektivni ugovor, oni se određuju u skladu s tim ugovorom. Ako se ne primjenjuje kolektivni ugovor, njihov iznos nije viši od 100 % uobičajene plaće za predmetnu profesiju ili posebnu stručnost u državi članici ili regiji prema relevantnom dokumentiranom opravdanju koje izdaje predmetno upravljačko tijelo i/ili podacima Eurostata.
Amandman 104
Prijedlog uredbe
Članak 15.
Članak 15.
Članak 15.
Pokazatelji i izvješćivanje
Pokazatelji i izvješćivanje
1.  Za programe za koje se izdvajaju sredstva iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem upotrebljavaju se zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako je utvrđeno u Prilogu I. ovoj Uredbi radi praćenja napretka u provedbi. Za te se programe mogu primijeniti i pokazatelji karakteristični za pojedine programe.
1.  Za programe za koje se izdvajaju sredstva iz opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem upotrebljavaju se zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako je utvrđeno u Prilogu I. ovoj Uredbi radi praćenja napretka u provedbi ili Prilogu II.a za aktivnosti usmjerene na socijalnu uključenost najpotrebitijih u okviru članka 4. stavka 1. točke x.. Za te se programe mogu primijeniti i pokazatelji karakteristični za pojedine programe i pojedine mjere.
2.  Za zajedničke pokazatelje ostvarenja i pokazatelje ostvarenja pojedinih programa osnovne vrijednosti postavljaju se na nulu. Ako je to važno zbog naravi operacija koje se podupiru, kumulativne kvantificirane etape i ciljne vrijednosti za te pokazatelje utvrđuju se u apsolutnim iznosima. Prijavljene vrijednosti za pokazatelje ostvarenja izražavaju se u apsolutnim iznosima.
2.  Za zajedničke pokazatelje ostvarenja i pokazatelje ostvarenja pojedinih programa osnovne vrijednosti postavljaju se na nulu. Ako je to važno zbog naravi operacija koje se podupiru, kumulativne kvantificirane etape i ciljne vrijednosti za te pokazatelje utvrđuju se u apsolutnim iznosima. Prijavljene vrijednosti za pokazatelje ostvarenja izražavaju se u apsolutnim iznosima.
3.  Referentna vrijednost za zajedničke pokazatelje rezultata i pokazatelje rezultata pojedinih programa za koju su utvrđeni kumulativna kvantificirana etapa za 2024. i ciljna vrijednost za 2029. utvrđuje se primjenom zadnjih dostupnih podataka ili drugih relevantnih izvora informacija. Ciljne vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata utvrđuju se u apsolutnim vrijednostima ili kao postotak. Pokazatelji rezultata pojedinih programa i povezane ciljne vrijednosti mogu se izraziti u obliku količine ili kvalitete. Prijavljene vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata izražavaju se u apsolutnim iznosima.
3.  Referentna vrijednost za zajedničke pokazatelje rezultata i pokazatelje rezultata pojedinih programa za koju su utvrđeni kumulativna kvantificirana etapa za 2024. i ciljna vrijednost za 2029. utvrđuje se primjenom zadnjih dostupnih podataka ili drugih relevantnih izvora informacija. Ciljne vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata utvrđuju se u apsolutnim vrijednostima ili kao postotak. Pokazatelji rezultata pojedinih programa i povezane ciljne vrijednosti mogu se izraziti u obliku količine ili kvalitete. Prijavljene vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata izražavaju se u apsolutnim iznosima.
4.  Podaci o pokazateljima za sudionike šalju se samo kad su dostupni svi podaci koji se zahtijevaju u točki (1a) Priloga I., a koji se odnose na tog sudionika.
4.  Podaci o pokazateljima za sudionike šalju se samo kad su dostupni svi podaci koji se zahtijevaju u točki (1a) Priloga I., a koji se odnose na tog sudionika.
4a.  Podaci iz stavka 3. obuhvaćaju procjenu rodnog učinka kako bi se pratila provedba programa ESF-a plus u odnosu na rodnu ravnopravnost, raščlanjenu po spolu.
5.  Ako su podaci dostupni u registrima ili jednakovrijednim izvorima podataka, države članice omogućavaju upravljačkim tijelima i drugim tijelima zaduženima za prikupljanje podataka koji su potrebni za praćenje i evaluaciju opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem da prikupe te podatke iz registara podataka ili jednakovrijednih izvora, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkama (c) i (e) Uredbe (EU) 2016/679.
5.  Ako su podaci dostupni u registrima ili jednakovrijednim izvorima podataka, države članice mogu omogućiti upravljačkim tijelima i drugim tijelima zaduženima za prikupljanje podataka koji su potrebni za praćenje i evaluaciju opće potpore tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem da prikupe te podatke iz registara podataka ili jednakovrijednih izvora, u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkama (c) i (e) Uredbe (EU) 2016/679.
6.  Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi izmjene pokazatelja iz Priloga I. ako se to smatra potrebnim za osiguranje djelotvorne procjene napretka u provedbi programa.
6.  Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi izmjene pokazatelja iz Priloga I. i II.a ako se to smatra potrebnim za osiguranje djelotvorne procjene napretka u provedbi programa.
Amandman 105
Prijedlog uredbe
Članak 17.
Članak 17.
Članak 17.
Načela
Načela
1.   Potpora ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice može se upotrijebiti samo kao potpora za podjelu hrane i robe koje su u skladu s pravom Unije o sigurnosti potrošačkih proizvoda.
1.   Potpora ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice može se upotrijebiti samo kao potpora za podjelu hrane i robe koje su u skladu s pravom Unije o sigurnosti potrošačkih proizvoda.
2.   Države članice i korisnici biraju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć na temelju objektivnih kriterija povezanih s potrebama najpotrebitijih osoba. U kriterijima za odabir prehrambenih proizvoda, i prema potrebi robe, također se uzimaju u obzir klimatski aspekti i aspekti zaštite okoliša, posebno u pogledu smanjenja rasipanja hrane. Prema potrebi, odabir vrsta prehrambenih proizvoda koji će se dijeliti provodi se uzimajući u obzir njihov doprinos uravnoteženoj prehrani najpotrebitijih osoba.
2.   Države članice i korisnici biraju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć na temelju objektivnih kriterija povezanih s potrebama najpotrebitijih osoba. U kriterijima za odabir prehrambenih proizvoda, i prema potrebi robe, također se uzimaju u obzir klimatski aspekti i aspekti zaštite okoliša, posebno u pogledu smanjenja rasipanja hrane i plastike za jednokratnu upotrebu. Prema potrebi, odabir vrsta prehrambenih proizvoda koji će se dijeliti provodi se uzimajući u obzir njihov doprinos uravnoteženoj prehrani najpotrebitijih osoba.
Hrana i/ili osnovna materijalna pomoć može se pružiti izravno najpotrebitijim osobama ili neizravno putem elektroničkih vaučera ili kartica, pod uvjetom da se mogu iskoristiti samo za hranu i/ili materijalnu pomoć kako je utvrđeno u članku 2. stavku 3.
Hrana i/ili osnovna materijalna pomoć može se pružiti izravno najpotrebitijim osobama ili neizravno putem elektroničkih vaučera ili kartica, pod uvjetom da se mogu iskoristiti samo za hranu i/ili materijalnu pomoć kako je utvrđeno u članku 2. stavku 3. te da se njima ne zamjenjuje nikakva postojeća socijalna naknada.
Hrana za najpotrebitije može se pribaviti od korištenja, prerade ili prodaje proizvoda koji su prodani u skladu s člankom 16. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013, pod uvjetom da je to ekonomski najpovoljniji odabir i da nepotrebno ne odgađa isporuku prehrambenih proizvoda najpotrebitijima.
Hrana za najpotrebitije može se pribaviti od korištenja, prerade ili prodaje proizvoda koji su prodani u skladu s člankom 16. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1308/2013, pod uvjetom da je to ekonomski najpovoljniji odabir i da nepotrebno ne odgađa isporuku prehrambenih proizvoda najpotrebitijima.
Bilo koja količina koja proizlazi iz takve transakcije iskorištava se u korist najpotrebitijih osoba, uz količinu koja je već na raspolaganju u okviru programa.
Bilo koja količina koja proizlazi iz takve transakcije iskorištava se u korist najpotrebitijih osoba, uz količinu koja je već na raspolaganju u okviru programa.
3.   Komisija i države članice osiguravaju da se pomoći pruženom u okviru potpore ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice poštuje dostojanstvo i sprječava stigmatizacija najpotrebitijih osoba.
3.   Komisija i države članice osiguravaju da se pomoći pruženom u okviru potpore ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice poštuje dostojanstvo i sprječava stigmatizacija najpotrebitijih osoba.
4.   Osim isporuke hrane i/ili materijalne pomoći, pomoć se može odnositi na upućivanje nadležnim službama i druge popratne mjere kojima je cilj socijalna uključenost najpotrebitijih osoba.
4.   Isporuka hrane i/ili materijalne pomoći dopunjuje se upućivanjem nadležnim službama i drugim popratnim mjerama kojima je cilj socijalna uključenost najpotrebitijih osoba.
Amandman 106
Prijedlog uredbe
Članak 20.
Članak 20.
Članak 20.
Prihvatljivost troškova
Prihvatljivost troškova
1.   Prihvatljivi su troškovi potpore ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice:
1.   Prihvatljivi su troškovi potpore ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice:
(a)   troškovi nabave hrane i/ili osnovne materijalne pomoći, uključujući troškove povezane s prijevozom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći korisnicima koji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć primateljima pomoći;
(a)   troškovi nabave hrane i/ili osnovne materijalne pomoći, uključujući troškove povezane s prijevozom hrane i/ili osnovne materijalne pomoći korisnicima koji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć primateljima pomoći;
(b)   ako prijevoz hrane i/ili osnovne materijalne pomoći korisnicima koji ih dijele primateljima pomoći nije obuhvaćen točkom (a), troškovi koje snosi tijelo za nabavu povezani s prijevozom hrane i/ili materijalne pomoći do skladišta i/ili korisnikâ i troškovi skladištenja po paušalnoj stopi od 1 % troškova iz točke (a) ili, u propisno opravdanim slučajevima, troškovi koji su stvarno nastali i plaćeni;
(b)   ako prijevoz hrane i/ili osnovne materijalne pomoći korisnicima koji ih dijele primateljima pomoći nije obuhvaćen točkom (a), troškovi koje snosi tijelo za nabavu povezani s prijevozom hrane i/ili materijalne pomoći do skladišta i/ili korisnikâ i troškovi skladištenja po paušalnoj stopi od 1 % troškova iz točke (a) ili, u propisno opravdanim slučajevima, troškovi koji su stvarno nastali i plaćeni;
(c)   troškovi administracije, prijevoza i skladištenja koje snose korisnici uključeni u podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći najpotrebitijima po paušalnoj stopi od 5 % troškova iz točke (a); ili 5 % vrijednosti prodanih prehrambenih proizvoda u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1308/2013;
(c)   troškovi administracije, prijevoza i skladištenja koje snose korisnici uključeni u podjelu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći najpotrebitijima po paušalnoj stopi od 5 % troškova iz točke (a); ili 5 % vrijednosti prodanih prehrambenih proizvoda u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1308/2013;
(d)   troškovi prikupljanja, prijevoza, skladištenja i podjele donacija u hrani te izravno povezanih aktivnosti podizanja razine osviještenosti;
(d)   troškovi prikupljanja, prijevoza, skladištenja i podjele donacija u hrani te izravno povezanih aktivnosti podizanja razine osviještenosti;
(e)   troškovi popratnih mjera koje poduzimaju korisnici ili koje se poduzimaju u njihovo ime i koje prijavljuju korisnici koji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć najpotrebitijim osobama po paušalnoj stopi od 5 % troškova iz točke (a).
(e)   troškovi popratnih mjera koje poduzimaju korisnici ili koje se poduzimaju u njihovo ime i koje prijavljuju korisnici koji isporučuju hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć najpotrebitijim osobama po paušalnoj stopi od 5,5% troškova iz točke (a).
2.   Smanjenje prihvatljivih troškova iz stavka 1. točke (a) jer tijelo odgovorno za nabavu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći nije poštovalo primjenjivo pravo ne dovodi do smanjenja prihvatljivih troškova iz stavka 1. točaka (c) i (e).
2.   Smanjenje prihvatljivih troškova iz stavka 1. točke (a) jer tijelo odgovorno za nabavu hrane i/ili osnovne materijalne pomoći nije poštovalo primjenjivo pravo ne dovodi do smanjenja prihvatljivih troškova iz stavka 1. točaka (c) i (e).
3.   Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi:
3.   Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi:
(a)   kamata na dug;
(a)   kamata na dug;
(b)   pružanje infrastrukture;
(b)   kupnja infrastrukture;
(c)   troškovi rabljene robe.
(c)   troškovi rabljene robe smanjene kvalitete.
Amandman 107
Prijedlog uredbe
Članak 21.
Članak 21.
Članak 21.
Pokazatelji i izvješćivanje
Pokazatelji i izvješćivanje
1.   U prioritetima za suzbijanje materijalne oskudice primjenjuju se zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako je utvrđeno u Prilogu II. ovoj Uredbi radi praćenja napretka u provedbi. Za te se programe mogu primijeniti i pokazatelji karakteristični za pojedine programe.
1.   U prioritetima za suzbijanje materijalne oskudice primjenjuju se zajednički pokazatelji ostvarenja i rezultata, kako je utvrđeno u Prilogu II. ovoj Uredbi radi praćenja napretka u provedbi. Za te se programe mogu primijeniti i pokazatelji karakteristični za pojedine programe.
2.   Utvrđuju se referentne vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata i pokazatelje rezultata pojedinih programa.
2.   Utvrđuju se referentne vrijednosti za zajedničke pokazatelje rezultata i pokazatelje rezultata pojedinih programa. Zahtjevi u pogledu izvješćivanja moraju biti što je moguće jednostavniji.
3.   Do 30. lipnja 2025. i 30. lipnja 2028. upravljačka tijela izvješćuju Komisiju o rezultatima strukturirane ankete među primateljima pomoći koja je provedena u prethodnoj godini. Ta anketa temelji se na predlošku koji utvrđuje Komisija putem provedbenog akta.
3.   Do 30. lipnja 2025. i 30. lipnja 2028. upravljačka tijela izvješćuju Komisiju o rezultatima strukturirane anonimne ankete među krajnjim primateljima pomoći koja je provedena u prethodnoj godini, uz stavljanje naglaska na njihove životne uvjete i prirodu njihove materijalne oskudice. Ta anketa temelji se na predlošku koji utvrđuje Komisija putem provedbenog akta.
4.   Komisija donosi provedbeni akt kojim se uspostavlja predložak za strukturiranu anketu primatelja pomoći u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 39. stavka 2. radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka.
4.   Komisija donosi provedbeni akt kojim se uspostavlja predložak za strukturiranu anketu krajnjih primatelja pomoći u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 39. stavka 2. radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ovog članka.
5.   Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi izmjene pokazatelja iz Priloga II. ako se to smatra potrebnim za osiguravanje djelotvorne procjene napretka u provedbi programa.
5.   Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi izmjene pokazatelja iz Priloga II. ako se to smatra potrebnim za osiguravanje djelotvorne procjene napretka u provedbi programa.
Amandman 108
Prijedlog uredbe
Članak 22. – stavak 1.
Revizija operacije može obuhvatiti sve faze njezine provedbe i sve razine lanca distribucije, uz jedinu iznimku kontrole stvarnih primatelja pomoći, osim ako se u procjeni rizika ne utvrdi poseban rizik od nepravilnosti ili prijevare.
Revizija operacije može obuhvatiti sve faze njezine provedbe i sve razine lanca distribucije, uz jedinu iznimku kontrole stvarnih primatelja pomoći, osim ako se u procjeni rizika ne utvrdi poseban rizik od nepravilnosti ili prijevare. Revizija operacija uključuje više kontrola u ranim fazama provedbe kako bi se u slučaju rizika od prijevara sredstva mogla preusmjeriti na druge projekte.
Amandman 109
Prijedlog uredbe
Članak 23.
Članak 23.
Članak 23.
Operativni ciljevi
Operativni ciljevi
Tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije ima sljedeće operativne ciljeve:
Tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije ima sljedeće operativne ciljeve:
a)   razviti kvalitetno komparativno analitičko znanje kako bi se osiguralo da se politike kojima se postižu posebni ciljevi iz članka 4. temelje na čvrstim dokazima i relevantni su za potrebe, izazove i uvjete u pridruženim zemljama;
(a)   razviti kvalitetno komparativno analitičko znanje kako bi se osiguralo da se politike kojima se postižu posebni ciljevi iz članka 4. temelje na čvrstim dokazima i relevantni su za potrebe, izazove i uvjete u pridruženim zemljama;
b)   olakšati djelotvorno i uključivo dijeljenje informacija, uzajamno učenje, istorazinske ocjene i dijalog o politikama u područjima iz članka 4. kako bi se pridruženim zemljama pomoglo u poduzimanju odgovarajućih mjera politike;
(b)   olakšati djelotvorno i uključivo dijeljenje informacija, uzajamno učenje, istorazinske ocjene i dijalog o politikama u područjima iz članka 4. kako bi se pridruženim zemljama pomoglo u poduzimanju odgovarajućih mjera politike;
c)   podupirati socijalne eksperimente u područjima iz članka 4. i izgraditi kapacitet dionika za provedbu, transfer ili unaprjeđenje ispitanih inovacija u području socijalne politike;
(c)   podupirati socijalne eksperimente u područjima iz članka 4. i izgraditi kapacitet dionika za pripremu, osmišljavanje i provedbu, transfer ili unaprjeđenje ispitanih inovacija u području socijalne politike s posebnim fokusom na promicanje i širenje lokalnih projekata koje razvijaju gradovi, lokalna i regionalna tijela, socijalni partneri, organizacije civilnog društva i socioekonomski akteri u području prihvata i socijalne uključenosti te integracije državljana trećih zemalja;
d)   pružiti posebne usluge potpore poslodavcima i tražiteljima zaposlenja radi razvoja integriranog europskog tržišta rada, od pripreme prije zapošljavanja do pomoći nakon zapošljavanja kako bi se popunila slobodna radna mjesta u određenim sektorima, zemljama, pograničnim regijama ili za određene skupine (npr. ranjive osobe);
(d)   razviti i pružiti posebne usluge potpore poslodavcima i tražiteljima zaposlenja radi razvoja integriranog europskog tržišta rada, od pripreme prije zapošljavanja do pomoći nakon zapošljavanja kako bi se popunila slobodna radna mjesta u određenim sektorima, zemljama, pograničnim regijama ili za određene skupine (npr. osobe u ranjivim situacijama);
(da)  podupirati prekogranična partnerstva između javnih službi za zapošljavanje, civilnog društva i socijalnih partnera radi promicanja prekograničnog tržišta rada i prekogranične mobilnosti s adekvatnim uvjetima;
(db)  podupirati pružanje usluga EURES-a za pronalaženje te kvalitetno i održivo zapošljavanje radnika uravnoteženjem ponude i potražnje radnih mjesta, uključujući prekograničnim partnerstvima;
(dc)  olakšati dobrovoljnu geografsku mobilnost radnika s adekvatnim socijalnim uvjetima i povećati prilike za zapošljavanje razvojem visokokvalitetnih i uključivih tržišta rada u Uniji koja su otvorena i pristupačna svima, poštujući pritom prava radnika diljem Unije;
e)   podupirati razvoj tržišnog ekosustava povezanog s pružanjem mikrofinanciranja za mikropoduzeća u fazama osnivanja i razvoja, posebice onih koja zapošljavaju ranjive osobe;
(e)   podupirati razvoj tržišnog ekosustava povezanog s pružanjem mikrofinanciranja, kao i njegove dostupnosti i pristupačnosti za mikropoduzeća, poduzeća socijalne ekonomije i ranjive osoba u fazama osnivanja i razvoja, posebice onih koja zapošljavaju osobe u ranjivim situacijama, uključujući skupine u nepovoljnom položaju;
f)   podupirati umrežavanje na razini Unije i dijalog među relevantnim dionicima u područjima iz članka 4. te pridonijeti izgradnji institucijskog kapaciteta tih dionika, uključujući javne službe za zapošljavanje, ustanove socijalne sigurnosti, ustanove za mikrofinanciranje i ustanove koje pružaju financijska sredstva socijalnim poduzećima i socijalnoj ekonomiji;
(f)   podupirati umrežavanje na razini Unije i dijalog među relevantnim dionicima u područjima iz članka 4. te pridonijeti izgradnji institucijskog kapaciteta uključenih dionika, uključujući javne službe za zapošljavanje, ustanove socijalne sigurnosti, civilno društvo, ustanove za mikrofinanciranje i ustanove koje pružaju financijska sredstva poduzećima socijalne ekonomije i socijalnoj ekonomiji;
g)   podupirati razvoj socijalnih poduzeća i nastajanje tržišta za socijalna ulaganja, olakšati javne i privatne interakcije i sudjelovanje zaklada i filantropskih dionika na tom tržištu;
(g)   podupirati razvoj poduzeća socijalne ekonomije i nastajanje tržišta za socijalna ulaganja, olakšati javne i privatne interakcije i sudjelovanje zaklada i filantropskih dionika na tom tržištu;
h)   pružiti smjernice za razvoj socijalne infrastrukture (uključujući stanovanje, skrb za djecu, obrazovanje i osposobljavanje, zdravstvenu i dugoročnu skrb) koja je potrebna za provedbu europskog stupa socijalnih prava;
(h)   pružiti smjernice za razvoj socijalne infrastrukture (uključujući stanovanje, obrazovanje i skrb za malu djecu, skrb za starije, zahtjevi u pogledu pristupačnosti i prelazak s institucijske skrbi na obiteljsku skrb ili skrb u zajednici, uključujući zahtjeve u pogledu pristupačnosti za osobe s invaliditetom, obrazovanje i osposobljavanje te skrb za djecu, zdravstvenu i dugotrajnu skrb) koja je potrebna za provedbu europskog stupa socijalnih prava;
i)   podupirati transnacionalnu suradnju kako bi se ubrzao prijenos i olakšao razvoj inovativnih rješenja, posebice u područjima zapošljavanja, vještina i socijalne uključenosti diljem Europe;
(i)   podupirati transnacionalnu suradnju kako bi se ubrzao prijenos i olakšao razvoj inovativnih rješenja, posebice u područjima suprotstavljanja siromaštvu, zapošljavanja, vještina i socijalne uključenosti diljem Europe;
j)   podupirati provedbu relevantnih međunarodnih socijalnih standarda i standarda rada u kontekstu iskorištavanja globalizacije i vanjske dimenzije politika Unije u područjima iz članka 4.
(j)   podupirati provedbu relevantnih međunarodnih socijalnih standarda i standarda rada u kontekstu iskorištavanja globalizacije i vanjske dimenzije politika Unije u područjima iz članka 4.
Amandman 110
Prijedlog uredbe
Članak 23.a (novi)
Članak 23.a
Tematska koncentracija i financiranje
Dio financijske omotnice ESF-a plus za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije iz članka 5. stavka 4. točke (a) dodjeljuje se tijekom cijelog razdoblja konkretnim ciljevima utvrđenima u članku 4. stavku 2.b u skladu sa sljedećim indikativnim postocima:
(a)  55 % za konkretni cilj 1;
(b)  18 % za konkretni cilj 2;
(c)  18 % za konkretni cilj 3.
Amandman 111
Prijedlog uredbe
Članak 24.
Članak 24.
Članak 24.
Prihvatljiva djelovanja
Prihvatljiva djelovanja
1.   Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u člancima 3. i 4. prihvatljiva su za financiranje.
1.   Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u člancima 3. i 4. prihvatljiva su za financiranje.
2.   Tematskim područjem Zapošljavanje i socijalne inovacije mogu se podupirati sljedeće aktivnosti:
2.   Tematskim područjem Zapošljavanje i socijalne inovacije mogu se podupirati sljedeće aktivnosti:
(a)   analitičke aktivnosti, među ostalim u vezi s trećim zemljama, posebice:
(a)   analitičke aktivnosti, među ostalim u vezi s trećim zemljama, posebice:
i.   ankete, studije, statistički podaci, metodologije, klasifikacije, mikrosimulacije, pokazatelji, potpora opservatorijima i mjerilima na europskoj razini;
i.   ankete, studije, statistički podaci, metodologije, klasifikacije, mikrosimulacije, pokazatelji, potpora opservatorijima i mjerilima na europskoj razini;
ii.   socijalni eksperimenti kojima se evaluiraju socijalne inovacije;
ii.   socijalni eksperimenti kojima se evaluiraju socijalne inovacije;
iii.   praćenje i ocjena prijenosa i primjene prava Unije;
iii.   praćenje i ocjena prijenosa i primjene prava Unije;
(b)   provedba politike, posebice:
(b)   provedba politike, posebice:
i.   prekogranična partnerstva i usluge potpore u prekograničnim regijama;
i.   prekogranična partnerstva i usluge potpore u prekograničnim regijama;
ii.   ciljani program mobilnosti radne snage na razini Unije kako bi se popunila slobodna radna mjesta ondje gdje su utvrđeni manjkovi kandidata na tržištu rada;
ii.   ciljani program mobilnosti radne snage na razini Unije kako bi se popunila slobodna radna mjesta ondje gdje je utvrđen manjak kandidata na tržištu rada;
iii.   potpora mikrofinanciranju i socijalnim poduzećima, među ostalim operacijama mješovitog financiranja kao što su asimetrična podjela rizika ili smanjenje transakcijskih troškova, te potpora razvoju socijalne infrastrukture i vještina;
iii.   potpora mikrofinanciranju i poduzećima socijalne ekonomije, među ostalim operacijama mješovitog financiranja kao što su asimetrična podjela rizika ili smanjenje transakcijskih troškova, te potpora razvoju socijalne infrastrukture i vještina;
iv.   potpora transnacionalnoj suradnji i partnerstvu kako bi se prenijela i unaprijedila inovativna rješenja;
iv.   potpora transnacionalnoj suradnji i partnerstvu kako bi se prenijela i unaprijedila inovativna rješenja;
(c)   izgradnja kapaciteta, posebice:
(c)   izgradnja kapaciteta, posebice:
i.   mreža na razini Unije koje se odnose na područja iz članka 4. stavka 1.;
i.   mreža na razini Unije koje se odnose na područja iz članka 4. stavka 1.;
ii.   nacionalnih kontaktnih točaka koje pružaju smjernice, informacije i pomoć povezane s provedbom tog tematskog područja;
ii.   nacionalnih kontaktnih točaka koje pružaju smjernice, informacije i pomoć povezane s provedbom tog tematskog područja;
iii.   upravnih tijela zemalja sudionica, ustanova socijalne sigurnosti i službi za zapošljavanje odgovornih za promicanje mobilnosti radne snage, ustanova za mikrofinanciranje i ustanova koje pružaju financijska sredstva socijalnim poduzećima ili drugim akterima u području socijalnih ulaganja te umrežavanja;
iii.   upravnih tijela zemalja sudionica, ustanova socijalne sigurnosti i službi za zapošljavanje odgovornih za promicanje mobilnosti radne snage, ustanova za mikrofinanciranje i ustanova koje pružaju financijska sredstva poduzećima socijalne ekonomije ili drugim akterima u području socijalnih ulaganja te umrežavanja;
iv.   dionika radi transnacionalne suradnje;
iv.   socijalnih partnera i dionika radi transnacionalne suradnje;
(d)   aktivnosti komunikacije i širenja, posebice:
(d)   aktivnosti komunikacije i širenja, posebice:
i.   uzajamno učenje razmjenom dobrih praksi, inovativnih pristupa, rezultata analitičkih aktivnosti, istorazinskih ocjena i određivanja mjerila;
i.   uzajamno učenje razmjenom dobrih praksi, inovativnih pristupa, rezultata analitičkih aktivnosti, istorazinskih ocjena i određivanja mjerila;
ii.   vodiči, izvješća, informativni materijal i medijska pokrivenost inicijativa povezanih s područjima iz članka 4. stavka 1.;
ii.   vodiči, izvješća, informativni materijal i medijska pokrivenost inicijativa povezanih s područjima iz članka 4. stavka 1.;
iii.   informacijski sustavi kojima se šire dokazi povezani s područjima iz članka 4. stavka 1.;
iii.   informacijski sustavi kojima se šire dokazi povezani s područjima iz članka 4. stavka 1.;
iv.   događaji, konferencije i seminari koje organizira predsjedništvo Vijeća.
iv.   tehnička i administrativna pomoć za provedbu programa rada, kao što su aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije, uključujući informatičke sustave.
Amandman 112
Prijedlog uredbe
Članak 25. – stavak 1. – točka b
(b)   svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili svaka međunarodna organizacija.
(b)   svaki pravni subjekt osnovan u skladu s pravom Unije ili relevantna međunarodna organizacija.
Amandman 113
Prijedlog uredbe
Članak 25.a (novi)
Članak 25.a
Upravljanje
1.  Komisija se savjetuje s dionicima unutar Unije, a posebno sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva o radnim programima za zapošljavanje i socijalne inovacije, o njihovim prioritetima i strateškom usmjerenju te njihovoj provedbi.
2.  Komisija uspostavlja potrebne veze s Odborom za zapošljavanje, Odborom za socijalnu zaštitu, Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu, skupinom glavnih direktora za industrijske odnose i Savjetodavnim odborom za slobodu kretanja radnika kako bi osigurala da su redovno i na odgovarajući način obavješteni o napretku u provedbi tih programa. Komisija također obavješćuje druge odbore koji se bave politikama, instrumentima i djelovanjima važnima za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije.
Amandman 114
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka -a (nova)
(-a)  potpora strategiji Unije o javnom zdravstvu čiji je cilj:
i.  pružiti potporu državama članicama u njihovim naporima da zaštite i poboljšaju javno zdravlje i
ii.  promicati misiju Unije u području zdravlja u skladu s člankom 168. UFEU-a, u kojem se navodi da se u definiranju i provedbi svih politika i aktivnosti Unije osigurava visok stupanj zaštite zdravlja ljudi.
Amandman 115
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka a – uvodni dio
(a)   jačanje pripravnosti na krizu, upravljanje i odgovor Unije radi zaštite građana od prekograničnih prijetnji zdravlju;
(a)   jačanje pripravnosti na krizu, upravljanje i odgovor Unije radi rješavanja prekograničnih prijetnji zdravlju;
Amandman 116
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka a – podtočka iv.a (nova)
iv.a  dobro osmišljene javnozdravstvene intervencije za smanjenje opterećenja i učinka zaraza i zaraznih bolesti koje je moguće spriječiti;
Amandman 117
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka a – podtočka iv.b (nova)
iv.b  potpora razvoju vještina i alata za učinkovito obavještavanje o rizicima
Amandman 118
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka i.
(i)  ulaganje u promicanje zdravlja i prevenciju bolesti;
i.  ulaganje u promicanje zdravlja i prevenciju bolesti, među ostalim kroz zdravstvenu pismenost i obrazovne programe te promicanjem tjelesne aktivnosti;
Amandman 119
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka i.a (nova)
i.a  ulaganje u ranu dijagnozu i preglede;
Amandman 120
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka ii.
(ii)  potpora digitalnoj transformaciji zdravstva i skrbi;
ii.  potpora digitalnoj transformaciji zdravstva i skrbi kojom se odgovara na potrebe i brige pacijenata i građana, osobito uspostavljanjem veza s programima kojima se podupiru medijska pismenost i digitalne vještine;
Amandman 121
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka ii.a (nova)
ii.a  potpora razvoju digitalnih javnih usluga u područjima poput zdravstva;
Amandman 122
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka ii.b (nova)
ii.b  jačanje sigurnosti i kvalitete zdravstvenih informacija;
Amandman 123
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka ii.
ii.   potpora razvoju održivog zdravstvenog informacijskog sustava Unije;
ii.   potpora razvoju održivog, transparentnog i pristupačnog zdravstvenog informacijskog sustava Unije, uz istodobno osiguravanje zaštite privatnih podataka;
(U prijedlogu Komisije brojevi točaka u članku 26. točki /b) nisu točni, dvije točke imaju broj (ii.)).
Amandman 124
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka iii.
iii.   potpora državama članicama u prijenosu znanja korisnom za postupke nacionalnih reformi radi uspostave djelotvornijih, pristupačnijih i otpornijih zdravstvenih sustava i boljeg promicanja zdravlja te prevencije bolesti, kojima se prije svega rješavaju izazovi utvrđeni u europskom semestru;
iii.   potpora državama članicama u prijenosu znanja i provedbi koja je korisna za postupke nacionalnih reformi radi uspostave djelotvornijih, pristupačnijih, otpornijih, uključivijih i pravednijih zdravstvenih sustava koji su u većoj mjeri nediskriminirajući i kojima se suzbijaju socijalne nejednakosti te boljeg promicanja zdravlja i prevencije bolesti, čime se prije svega rješavaju izazovi utvrđeni u europskom semestru; to uključuje i potporu nacionalnim registrima visoke kvalitete koji sadrže usporedive podatke.
Amandman 125
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka iv.a (nova)
iv.a  potpora prijelazu na skrb usmjerenu na osobe, zdravstvene i socijalne usluge u blizini te integriranu skrb u zajednici, osobito promicanjem organizacijskih modela utemeljenih na međustrukovnom timskom radu i umrežavanju raznih dionika;
Amandman 126
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka iv.b (nova)
iv.b  osiguranje uključivanja svih relevantnih dionika u navedena djelovanja, na razini Unije i/ili na nacionalnoj razini, ovisno što je primjereno;
Amandman 127
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka b – podtočka iv.c (nova)
iv.c  izrada i primjena instrumenata i strategija za sprečavanje i suzbijanje nejednakosti u području zdravstva te promicanje socijalne uključenosti, osnaživanja građana i sudjelovanja u zajednici
Amandman 128
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka c – podtočka i.
i.   potpora provedbi zakonodavstva o medicinskim proizvodima i uređajima;
i.   potpora provedbi zakonodavstva o medicinskim proizvodima, o pristupu tim proizvodima diljem Unije i o medicinskim uređajima;
Amandman 129
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka c – podtočka vi.
(vi)  potpora Komisijinim znanstvenim odborima za zaštitu potrošača i za zdravstvene, okolišne i nove rizike;
vi.  potpora razvoju tematskog područja Zdravlje u svim politikama i uvođenje procesa prema kojima se zdravstvene posljedice mogu razmotriti i uzeti u obzir u svim politikama;
Amandman 130
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka ca (nova)
(ca)  potpora praćenju i provedbi ostalog zakonodavstva i ostalih politika Unije s posljedicama za zdravlje i njihovo jačanje kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi, što između ostalog uključuje:
i.  onečišćenje zraka
ii.  endokrine disruptore i druge kemikalije sa štetnim svojstvima
iii.  ostatke pesticida u hrani, vodi i zraku
iv.  hranu i označivanje hrane, uključujući informacije o transmasnim kiselinama, označivanje alkohola, aditive i materijale koji dolaze u dodir s hranom
Amandman 131
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka d – podtočka ii.
ii.   potpora razvoju suradnje u procjeni zdravstvenih tehnologija pri pripremi novih usklađenih pravila;
ii.   potpora razvoju suradnje i izgradnji kapaciteta u procjeni zdravstvenih tehnologija pri pripremi novih usklađenih pravila;
Amandman 132
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka d – podtočka iii.a (nova)
iii.a  potpora primjeni programa i najboljih praksi u području obrazovanja o spolnom i reproduktivnom zdravlju te kampanja za mlade;
Amandman 133
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka d – podtočka iii.b (nova)
iii.b  potpora organizacijama civilnog društva na razini Unije koje se bave zdravljem i temama povezanima sa zdravljem;
Amandman 134
Prijedlog uredbe
Članak 26. – stavak 2. – točka d – podtočka iii.c (nova)
iii.c  potpora uspostavljanju Upravnog odbora za zdravlje za provedbu djelovanja u tematskom području Zdravlje;
Amandman 135
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 1.
1.   Samo djelovanja kojima se provode ciljevi navedeni u člancima 3. i 26. prihvatljiva su za financiranje.
1.   Samo djelovanja povezana sa zdravljem kojima se provode ciljevi navedeni u člancima 3., 4. i 26. prihvatljiva su za financiranje.
Amandman 136
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2. – točka a – podtočka i.a (nova)
i.a  aktivnosti namijenjene praćenju kumulativnih učinaka okolišnih faktora rizika na zdravlje, uključujući one koji proizlaze iz kontaminanata u hrani, vodi, zraku i drugim izvorima;
Amandman 137
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2. – točka a – podtočka i.b (nova)
i.b  aktivnosti praćenja zdravstvenih učinaka prava Unije, kao što su farmakovigilancija i slično;
Amandman 138
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2. – točka a – podstavak 1.a (novi)
Rezultati analitičkih aktivnosti, nakon što one budu završene, javno su dostupni.
Amandman 139
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2. – točka b – podtočka i.
(i)  prekogranična suradnja i partnerstva, među ostalim u prekograničnim regijama;
i.  prekogranična suradnja i partnerstva, među ostalim u pograničnim regijama i u vezi s onečišćenjem zraka i drugom prekograničnom kontaminacijom okoliša;
Amandman 140
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2. – točka c – podtočka i.
i.   prijenosom među državama članicama, prilagodbom i provedbom najboljih praksi sa stabilnom dodanom vrijednošću na razini Unije;
i.   razmjenom i prijenosom najboljih praksi sa utvrđenom dodanom vrijednošću na razini Unije među državama članicama te prilagodbom i provedbom tih praksi;
Amandman 141
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2. – točka c – podtočka ii.
(ii)  stvaranjem mreža na razini EU-a koje su navedene u članku 26.;
ii.  stvaranjem mreža na razini EU-a koje su navedene u članku 26. na trajan i održiv način, čime se osigurava prisutnost aktivnog civilnog društva na razini Unije;
Amandman 142
Prijedlog uredbe
Članak 27. – stavak 2. – točka c – podtočka iv.
(iv)  uspostavom nacionalnih kontaktnih točaka koje pružaju smjernice, informacije i pomoć povezane s provedbom programa;
iv.  uspostavom regionalnih, podnacionalnih i nacionalnih kontaktnih točaka koje pružaju smjernice, informacije i pomoć povezane s provedbom programa;
Amandman 143
Prijedlog uredbe
Članak 29. – stavak 1.
Komisija će se savjetovati sa zdravstvenim tijelima država članica u Upravljačkoj skupini za promicanje zdravlja, prevenciju bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima ili u drugim relevantnim stručnim skupinama Komisije ili sličnim subjektima o planovima rada utvrđenima za tematsko područje Zdravlje i njegovim prioritetima te strateškoj orijentaciji i provedbi, kao i o perspektivi zdravstva u drugim politikama i mehanizmima potpore, te tako povećati cjelokupnu koordinaciju i dodanu vrijednost.
Komisija će se savjetovati sa zdravstvenim tijelima država članica u Upravljačkoj skupini za promicanje zdravlja, prevenciju bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima ili u drugim relevantnim stručnim skupinama Komisije ili sličnim subjektima, kao što su stručne udruge u zdravstvenom sektoru, o godišnjim planovima rada utvrđenima za tematsko područje Zdravlje i njegovim prioritetima te strateškoj orijentaciji i provedbi, kao i o perspektivi zdravstva u drugim politikama i mehanizmima potpore, te tako povećati cjelokupnu koordinaciju i dodanu vrijednost. Snažnim političkim vodstvom i odgovarajućom upravljačkom strukturom namijenjenom zdravlju osigurat će se zaštita i promicanje zdravlja u svim portfeljima Komisije, u skladu s člankom 168. stavkom 1. UFEU-a.
Amandman 144
Prijedlog uredbe
Članak 29.a (novi)
Članak 29.a
Upravljački odbor za zdravlje
1.  Komisija osniva Upravljački odbor za zdravlje („Upravljački odbor”) za provedbu mjera iz tematskog područja Zdravlje.
2.  Upravljački odbor fokusirat će se na stvaranje sinergija između tematskog područja Zdravlje i drugih programa koji obuhvaćaju dimenziju zdravlja, i to koordinacijom i suradnjom, promicanjem uključivanja pacijenata i društva te davanjem znanstvenih savjeta i preporuka. Tim mjerama osiguravaju se zdravstvena djelovanja usmjerena na vrijednost, održivost, bolja zdravstvena rješenja te se jača pristup i smanjuju nejednakosti u području zdravlja. 
3.  Upravljački odbor daje sveobuhvatnu strategiju i upravlja razvojem planova rada u okviru tematskog područja Zdravlje. 
4.  Upravljački odbor je neovisna skupina dionika, sastavljena od aktera iz relevantnih sektora javnog zdravlja, dobrobiti i socijalne zaštite, u kojoj sudjeluju predstavnici regija i lokalnih zdravstvenih tijela, predstavnici pacijenata i građani. 
5.  Upravljački odbor sastoji se od 15 do 20 pojedinaca s funkcijama na visokoj razini iz raznih disciplina i djelatnosti navedenih u stavku 4. Članove Upravljačkog odbora imenuje Komisija nakon otvorenog poziva za podnošenje kandidatura ili iskaz interesa ili oboje. 
6.  Predsjednika Upravljačkog odbora imenuje Komisija iz redova članova Upravljačkog odbora. 
7.  Upravljački odbor: 
i.  doprinosi izradi godišnjih planova rada za tematsko područje Zdravlje na temelju prijedloga Komisije;
ii.  sastavlja plan za usmjeravanje koordinacije i suradnje između tematskog područja Zdravlje i drugih programa koji obuhvaćaju zdravstvenu dimenziju.
Plan omogućava vidljivost i koordinaciju svih postojećih financijskih mehanizama relevantnih za zdravlje i pomaže u usmjeravanju koordinacije i suradnje. 
Amandman 145
Prijedlog uredbe
Članak 29.b (novi)
Članak 29.b
Međunarodna suradnja
Kako bi se maksimalno povećale djelotvornost i učinkovitost djelovanja na razini Unije i međunarodnoj razini, Komisija radi provedbe tematskog područja Zdravlje razvija suradnju s relevantnim međunarodnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi i njihove specijalizirane agencije, posebice Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Vijeće Europe i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).
Amandman 146
Prijedlog uredbe
Članak 31.
Članak 31.
Članak 31.
Oblici financiranja EU-a i metode provedbe
Oblici financiranja EU-a i metode provedbe
1.   Iz tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje mogu se izdvojiti sredstva u bilo kojem obliku utvrđenom u Financijskoj uredbi, posebice bespovratna sredstva, nagrade, javna nabava i dobrovoljna plaćanja međunarodnim organizacijama kojih je Unija članica ili u čijem radu sudjeluje.
1.   Iz tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje mogu se izdvojiti sredstva u bilo kojem obliku utvrđenom u Financijskoj uredbi, posebice bespovratna sredstva, nagrade, javna nabava, doprinosi i dobrovoljna plaćanja međunarodnim organizacijama kojih je Unija članica ili u čijem radu sudjeluje.
2.   Tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje provode se izravno kako je predviđeno Financijskom uredbom ili neizravno s tijelima iz članka [61. stavka 1. točke (c)] Financijske uredbe.
2.   Tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje provode se izravno kako je predviđeno Financijskom uredbom ili neizravno s tijelima iz članka [61. stavka 1. točke (c)] Financijske uredbe.
Pri dodjeli bespovratnih sredstava odbor za ocjenjivanje iz članka [150.] Financijske uredbe može se sastojati od vanjskih stručnjaka.
Pri dodjeli bespovratnih sredstava odbor za ocjenjivanje iz članka [150.] Financijske uredbe može se sastojati od vanjskih stručnjaka.
3.   Operacije mješovitog financiranja iz tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.
3.   Operacije mješovitog financiranja iz tematskog područja Zapošljavanje i socijalne inovacije provode se u skladu s [Uredbom o fondu InvestEU] i glavom X. Financijske uredbe.
4.   U okviru tematskog područja Zdravlje izravna bespovratna sredstva mogu se dodjeljivati bez poziva na podnošenje prijedloga za financiranje djelovanja koja imaju jasnu dodanu vrijednost Unije, a koja sufinanciraju nadležna tijela odgovorna za zdravlje u državama članicama ili trećim zemljama pridruženima Programu ili tijela javnog sektora i nevladina tijela, zasebno ili u mreži, kojima su ovlast dodijelila ta nadležna tijela.
4.   U okviru tematskog područja Zdravlje izravna bespovratna sredstva mogu se dodjeljivati bez poziva na podnošenje prijedloga za financiranje djelovanja koja imaju jasnu dodanu vrijednost Unije, a koja sufinanciraju nadležna tijela odgovorna za zdravlje u državama članicama ili trećim zemljama pridruženima Programu ili tijela javnog sektora i nevladina tijela, zasebno ili u mreži, kojima su ovlast dodijelila ta nadležna tijela.
5.   U okviru tematskog područja Zdravlje izravna bespovratna sredstva mogu se dodjeljivati bez poziva na podnošenje prijedloga europskim referentnim mrežama koje kao mreže odobrava odbor država članica europskih referentnih mreža prema postupku odobravanja utvrđenom u Provedbenoj odluci Komisije 2014/287/EU od 10. ožujka 2014. o određivanju kriterija za osnivanje i ocjenjivanje europskih referentnih mreža i njihovih članova te za olakšavanje razmjene informacija i stručnih spoznaja u vezi s osnivanjem i ocjenjivanjem tih mreža.
5.   U okviru tematskog područja Zdravlje izravna bespovratna sredstva mogu se dodjeljivati bez poziva na podnošenje prijedloga europskim referentnim mrežama koje kao mreže odobrava odbor država članica europskih referentnih mreža prema postupku odobravanja utvrđenom u Provedbenoj odluci Komisije 2014/287/EU od 10. ožujka 2014. o određivanju kriterija za osnivanje i ocjenjivanje europskih referentnih mreža i njihovih članova te za olakšavanje razmjene informacija i stručnih spoznaja u vezi s osnivanjem i ocjenjivanjem tih mreža.
Amandman 147
Prijedlog uredbe
Članak 32.
Članak 32.
Članak 32.
Program rada i koordinacija
Program rada i koordinacija
Tematska područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje provode se prema programima rada iz članka [108.] Financijske uredbe. U programima rada navodi se, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.
Komisija u skladu s člankom 38. donosi delegirane akte kako bi dopunila tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije i tematsko područje Zdravlje uspostavom programa rada kako je navedeno u članku [108.] Financijske uredbe. U tim se programima rada utvrđuje, prema potrebi, cjelokupni iznos namijenjen operacijama mješovitog financiranja.
Komisija će poticati sinergije i osigurati djelotvornu koordinaciju između tematskog područja Zdravlje u okviru ESF-a plus te programa potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu.
Komisija će poticati sinergije i osigurati djelotvornu koordinaciju između tematskog područja Zdravlje u okviru ESF-a plus te programa potpore reformama, uključujući instrument za provedbu reformi i instrument za tehničku potporu.
Amandman 148
Prijedlog uredbe
Članak 33.
Članak 33.
Članak 33.
Praćenje i izvješćivanje
Praćenje i izvješćivanje
1.   Utvrđuju se pokazatelji za praćenje provedbe i napretka tematskih područja prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 4. i operativnih ciljeva iz članaka 23. i 26.
1.   Utvrđuju se pokazatelji za praćenje provedbe i napretka tematskih područja prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 4. i operativnih ciljeva iz članaka 23. i 26.
2.   Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe tematskih područja i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i, ako je potrebno, države članice.
2.   Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe tematskih područja i rezultati prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije i, ako je potrebno, države članice.
3.   Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi dopune ili izmjene pokazatelja iz Priloga III. ako se to smatra potrebnim za osiguravanje djelotvorne procjene napretka u provedbi tematskih područja.
3.   Komisija ima ovlast donositi delegirane akte u skladu s člankom 38. radi dopune ili izmjene pokazatelja iz Priloga II.b i III. ako se to smatra potrebnim za osiguravanje djelotvorne procjene napretka u provedbi tematskih područja.
3a.  Radi redovitog praćenja tematskih područja i uvođenja potrebnih prilagodbi u pogledu njihove politike i prioriteta u financiranju, Komisija sastavlja početno kvalitativno i kvantitativno izvješće kojim se obuhvaća prva godina, a zatim tri izvješća kojima se obuhvaćaju uzastopna dvogodišnja razdoblja, te šalje ta izvješća Europskom parlamentu i Vijeću. Ta se izvješća također radi obavijesti prosljeđuju Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. Izvješća uključuju rezultate tematskih područja i razmjer u kojem su primijenjena načela ravnopravnosti žena i muškaraca i rodno osviještene politike, kao i način na koji je kroz njihove aktivnosti odgovoreno na razmatranja povezana s borbom protiv diskriminacije, uključujući pitanje pristupačnosti. Ta se izvješća objavljuju kako bi se povećala transparentnost tematskih područja.
Amandman 149
Prijedlog uredbe
Članak 35.
Članak 35.
Članak 35.
Evaluacija
Evaluacija
1.   Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.
1.   Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.
2.   Privremena evaluacija tematskih područja može se provesti nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njihovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe tih tematskih područja.
2.   Komisija do 31. prosinca 2024. provodi evaluaciju tematskih područja na sredini programskog razdoblja u cilju:
(a)  mjerenja, na kvalitativnoj i kvantitativnoj osnovi, napretka postignutog u ispunjavanju ciljeva tematskog područja;
(b)  odgovaranja na socijalno okruženje u Uniji i sve velike promjene uvedene pravom Unije;
(c)  utvrđivanja toga jesu li sredstva tematskih područja korištena na učinkovit način i radi procjene njihove dodane vrijednosti Unije.
Rezultati evaluacije na sredini programskog razdoblja podnose se Europskom parlamentu i Vijeću.
3.   Na kraju razdoblja provedbe, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 5. Komisija provodi završnu evaluaciju tematskih područja.
3.   Na kraju razdoblja provedbe, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 5. Komisija provodi završnu evaluaciju tematskih područja.
4.   Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.
4.   Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.
Amandman 150
Prijedlog uredbe
Članak 37.
Članak 37.
Članak 37.
Informiranje, komunikacija i promidžba
Informiranje, komunikacija i promidžba
1.   Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
1.   Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
2.   Komisija provodi aktivnosti informiranja i komunikacije u pogledu tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje, njihovih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni tematskim područjima Zapošljavanje i inovacije te Zdravlje također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u člancima 4., 23. i 26.
2.   Komisija provodi aktivnosti informiranja i komunikacije u pogledu tematskih područja Zapošljavanje i socijalne inovacije te Zdravlje, njihovih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni tematskim područjima Zapošljavanje i inovacije te Zdravlje također pridonose priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u člancima 4., 23. i 26.
Amandman 151
Prijedlog uredbe
Članak 38.
Članak 38.
Članak 38.
Postupak delegiranja
Postupak delegiranja
1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5. i članka 33. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5., članka 32. i članka 33. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno razdoblje počevši od datuma stupanja na snagu ove Uredbe.
3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5. i članka 33. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5., članka 32. i članka 33. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.28
4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.28
5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5. i članka 33. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 15. stavka 6., članka 21. stavka 5., članka 32. i članka 33. stavka 3. stupa na snagu samo ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
_________________________________
_________________________________
28 SL L 123, 12.5.2016., str. 13.
28 SL L 123, 12.5.2016., str. 13.
Amandman 152
Prijedlog uredbe
Članak 40.
Članak 40.
Članak 40.
Odbor na temelju članka 163. UFEU-a
Odbor na temelju članka 163. UFEU-a
1.   Komisiji pomaže Odbor osnovan na temelju članka 163. UFEU-a („Odbor za ESF+”).
1.   Komisiji pomaže Odbor osnovan na temelju članka 163. UFEU-a („Odbor za ESF+”).
2.   Svaka država članica imenuje po jednog predstavnika vlade, jednog predstavnika organizacija radnika, jednog predstavnika organizacija poslodavaca i jednog zamjenika za svakog člana za razdoblje od najviše sedam godina. U odsustvu člana zamjenik ima automatsko pravo sudjelovati u postupcima.
2.   Svaka država članica imenuje po jednog predstavnika vlade, jednog predstavnika organizacija radnika, jednog predstavnika organizacija poslodavaca, jednog predstavnika civilnog društva, jednog predstavnika tijela za promicanje ravnopravnosti ili drugih neovisnih institucija za zaštitu ljudskih prava u skladu s člankom 6. stavkom 1. točkom (c) [buduće Uredbe o zajedničkim odredbama] i jednog zamjenika za svakog člana za razdoblje od najviše sedam godina. U odsustvu člana zamjenik ima automatsko pravo sudjelovati u postupcima.
3.   Odbor za ESF+ uključuje jednog predstavnika svake organizacije koja predstavlja organizacije radnika i organizacije poslodavaca na razini Unije.
3.   Odbor za ESF+ uključuje po jednog predstavnika svake organizacije koja predstavlja organizacije radnika, organizacije poslodavaca i organizacije civilnog društva na razini Unije.
3a.  Odbor za ESF+ može na svoje sastanke pozvati predstavnike Europske investicijske banke i Europskog investicijskog fonda.
3b.  U okviru ESF-a plus štite se rodna ravnopravnost i primjereno predstavništvo manjinskih i drugih isključenih skupina.
4.   Odbor za ESF+ konzultira se o planiranoj upotrebi tehničke pomoći u slučaju potpore iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, kao i o drugim pitanjima koja utječu na provedbu strategija relevantnih za ESF+ na razini Unije.
4.   Odbor za ESF+ konzultira se o planiranoj upotrebi tehničke pomoći u slučaju potpore iz tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem, kao i o drugim pitanjima koja utječu na provedbu strategija relevantnih za ESF+ na razini Unije.
5.   Odbor za ESF+ može dati mišljenja o:
5.   Odbor za ESF+ može dati mišljenja o:
(a)   pitanjima o doprinosu iz ESF-a plus za provedbu europskog stupa socijalnih prava, uključujući preporuke po državama članicama i prioritete povezane sa semestrom (nacionalni programi reformi itd.);
(a)   pitanjima o doprinosu iz ESF-a plus za provedbu europskog stupa socijalnih prava, uključujući preporuke po državama članicama i prioritete povezane sa semestrom (nacionalni programi reformi itd.);
(b)   pitanjima povezanima s [budućom Uredbom o zajedničkim odredbama] relevantnima za ESF+;
(b)   pitanjima povezanima s [budućom Uredbom o zajedničkim odredbama] relevantnima za ESF+;
(c)   pitanjima u vezi s ESF-om plus koja mu je proslijedila Komisija, a koja ne spadaju u pitanja iz stavka 4.
(c)   pitanjima u vezi s ESF-om plus koja mu je proslijedila Komisija, a koja ne spadaju u pitanja iz stavka 4.
Mišljenja Odbora za ESF+ donose se apsolutnom većinom valjano danih glasova i prosljeđuju se Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija radi informacije. Komisija obavješćuje Odbor za ESF+ o načinu na koji je njegova mišljenja uzela u obzir.
Mišljenja Odbora za ESF+ donose se apsolutnom većinom valjano danih glasova i prosljeđuju se Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija radi informacije. Komisija u pisanom obliku obavješćuje Odbor za ESF+ o načinu na koji je njegova mišljenja uzela u obzir.
6.   Odbor za ESF+ može osnovati radne skupine za svako tematsko područje ESF-a plus.
6.   Odbor za ESF+ može osnovati radne skupine za svako tematsko područje ESF-a plus.
Amandman 153
Prijedlog uredbe
Prilog I.
PRILOG I.1
PRILOG I.1
Zajednički pokazatelji za opću potporu tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem
Zajednički pokazatelji za opću potporu tematskog područja ESF-a plus pod podijeljenim upravljanjem
Svi osobni podaci raščlanjuju se po spolu (ženski, muški, „nebinarni”). Ako određene rezultate nije moguće dobiti, podaci o tim rezultatima ne trebaju se prikupljati i priopćavati.
Svi osobni podaci raščlanjuju se po spolu (ženski, muški, „nebinarni”). Ako određeni rezultati nisu dostupni, podaci o tim rezultatima ne trebaju se prikupljati i priopćavati. Osjetljivi osobni podaci prikupljaju se anonimno.
(1)   Zajednički pokazatelji ostvarenja povezani s operacijama namijenjenima građanima:
(1)   Zajednički pokazatelji ostvarenja povezani s operacijama namijenjenima građanima:
(1a)   Zajednički pokazatelji ostvarenja za sudionike
(1a)   Zajednički pokazatelji ostvarenja za sudionike
–   Zajednički pokazatelji ostvarenja za sudionike su sljedeći:
–   Zajednički pokazatelji ostvarenja za sudionike su sljedeći:
–   nezaposleni, uključujući dugotrajno nezaposlene*,
–   nezaposleni, uključujući dugotrajno nezaposlene*,
–   dugotrajno nezaposleni*,
–   dugotrajno nezaposleni*,
–   neaktivni*,
–   neaktivni*,
–   zaposleni, uključujući samozaposlene*,
–   zaposleni, uključujući samozaposlene*,
–  ne obrazuju se niti osposobljavaju (NEET)*,
–   mlađi od 30 godina*,
–   djeca mlađa od 18 godina*,
–  mladi u dobi između 18 i 29 godina*,
–   stariji od 54 godine*,
–   stariji od 54 godine*,
–   s najviše nižim sekundarnim obrazovanjem (ISCED 0–2)*,
–   s najviše nižim sekundarnim obrazovanjem (ISCED 0–2)*,
–   s višim srednjim (ISCED 3) ili visokoškolskim obrazovanjem (ISCED 4)*,
–   s višim srednjim (ISCED 3) ili visokoškolskim obrazovanjem (ISCED 4)*,
–   s tercijarnim obrazovanjem (ISCED 5–8)*.
–   s tercijarnim obrazovanjem (ISCED 5–8)*.
Ukupan broj sudionika izračunava se automatski na temelju zajedničkih pokazatelja ostvarenja povezanih s radnim statusom.
Ukupan broj sudionika izračunava se automatski na temelju zajedničkih pokazatelja ostvarenja povezanih s radnim statusom.
(1b)   Drugi zajednički pokazatelji ostvarenja
(1b)   Drugi zajednički pokazatelji ostvarenja
Ako se podaci za te pokazatelje ne prikupljaju iz registara podataka, vrijednosti tih pokazatelja mogu se odrediti prema utemeljenim procjenama korisnika.
Ako se podaci za te pokazatelje ne prikupljaju iz registara podataka, vrijednosti tih pokazatelja mogu se odrediti prema utemeljenim procjenama korisnika. Sudionici podatke uvijek pružaju na dobrovoljnoj osnovi.
–   sudionici s invaliditetom**,
–   sudionici s invaliditetom**,
–  sudionici mlađi od 18 godina*,
–   državljani trećih zemalja*,
–   državljani trećih zemalja*,
–   sudionici stranog podrijetla*,
–   sudionici stranog podrijetla*,
–   manjine (uključujući marginalizirane zajednice poput romske zajednice)**,
–   manjine (osim romske zajednice)**,
–  sudionici iz romske zajednice**,
–   beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja*,
–   beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja*,
–   sudionici iz ruralnih područja*.
–   sudionici iz ruralnih područja*,
–  sudionici iz geografskih područja s visokim razinama siromaštva i socijalne isključenosti*,
–  sudionici koji prelaze s institucijske skrbi na skrb unutar obitelji ili u zajednici**.
(2)   Zajednički pokazatelji ostvarenja za subjekte su sljedeći:
(2)   Zajednički pokazatelji ostvarenja za subjekte su sljedeći:
–   broj javnih uprava ili javnih službi na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini kojima je dana potpora,
–   broj javnih uprava ili javnih službi na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini kojima je dana potpora,
–   broj mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća kojima je dana potpora (uključujući zadružna poduzeća i socijalna poduzeća).
–   broj mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća kojima je dana potpora (uključujući zadružna poduzeća i socijalna poduzeća).
(3)   Zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata za sudionike su sljedeći:
(3)   Zajednički pokazatelji trenutačnih rezultata za sudionike su sljedeći:
–   sudionici koji traže posao nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici koji traže posao nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici koji se obrazuju/osposobljavaju nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici koji se obrazuju/osposobljavaju nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici koji stječu kvalifikaciju nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici koji stječu kvalifikaciju nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, nakon prestanka sudjelovanja*.
–   sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, nakon prestanka sudjelovanja*.
(4)   Zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata za sudionike:
(4)   Zajednički dugoročniji pokazatelji rezultata za sudionike:
–   sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, šest mjeseci nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici koji imaju posao, uključujući samozaposlene, šest i 12 mjeseci nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici s poboljšanom situacijom na tržištu rada šest mjeseci nakon prestanka sudjelovanja*,
–   sudionici s poboljšanom situacijom na tržištu rada šest i 12 mjeseci nakon prestanka sudjelovanja*,
Minimalni je uvjet da se ti podaci prikupljaju na temelju reprezentativnog uzorka sudionika u okviru svakog posebnog cilja. Osigurava se interna valjanost uzorka tako da se podaci mogu uopćavati na razini posebnog cilja.
Minimalni je uvjet da se ti podaci prikupljaju na temelju reprezentativnog uzorka sudionika u okviru svakog posebnog cilja. Osigurava se interna valjanost uzorka tako da se podaci mogu uopćavati na razini posebnog cilja.
________________________________
__________________________________
1 Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom * osobni su podaci u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679.
1 Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom * osobni su podaci u skladu s člankom 4. stavkom 1. Uredbe (EU) 2016/679.
Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom ** posebna su kategorija podataka u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2016/679.
Podaci prijavljeni za pokazatelje koji su obilježeni znakom ** posebna su kategorija podataka u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2016/679.
Amandman 154
Prijedlog uredbe
Prilog II.
PRILOG II.
PRILOG II.
Zajednički pokazatelji za potporu ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice
Zajednički pokazatelji za potporu ESF-a plus za suzbijanje materijalne oskudice
(1)   Pokazatelji ostvarenja
(1)   Pokazatelji ostvarenja
(a)   Ukupna novčana vrijednost podijeljene hrane i robe
(a)  Ukupna novčana vrijednost podijeljene hrane i robe
i.   ukupna vrijednost potpore u hrani;
i.   ukupna vrijednost potpore u hrani;
i.a   ukupna novčana vrijednost hrane za djecu;
i.a   ukupna novčana vrijednost hrane za djecu;
i.b   ukupna novčana vrijednost hrane za beskućnike;
i.b   ukupna novčana vrijednost hrane za beskućnike;
i.c   ukupna novčana vrijednost hrane za druge ciljne skupine;
i.c   ukupna novčana vrijednost hrane za druge ciljne skupine;
ii.   ukupna vrijednost podijeljene robe;
ii.   ukupna vrijednost podijeljene robe;
ii.a   ukupna novčana vrijednost robe za djecu;
ii.a   ukupna novčana vrijednost robe za djecu;
ii.b   ukupna novčana vrijednost robe za beskućnike;
ii.b   ukupna novčana vrijednost robe za beskućnike;
ii.c   ukupna novčana vrijednost robe za druge ciljne skupine.
ii.c   ukupna novčana vrijednost robe za druge ciljne skupine.
(b)   Ukupna količina podijeljene potpore u hrani (u tonama)
(b)   Ukupna količina podijeljene potpore u hrani (u tonama)
Od toga2:
Od toga2:
(a)   udio hrane za koju su iz programa plaćeni samo prijevoz, podjela i skladištenje (u %);
(a)   udio hrane za koju su iz programa plaćeni samo prijevoz, podjela i skladištenje (u %);
(b)   udio prehrambenih proizvoda sufinanciranih iz ESF-a plus u ukupnom volumenu hrane podijeljene korisnicima (u %).
(b)   udio prehrambenih proizvoda sufinanciranih iz ESF-a plus u ukupnom volumenu hrane podijeljene korisnicima (u %).
(3)  Zajednički pokazatelji rezultata3
(3)  Zajednički pokazatelji rezultata3
Broj primatelja pomoći u hrani
Broj primatelja pomoći u hrani
–   broj djece u dobi od 18 godina ili manje,
–   broj djece u dobi od 18 godina ili manje,
–   broj mladih u dobi od 18 do 29 godina,
–   broj mladih u dobi od 18 do 29 godina,
–   broj primatelja pomoći u dobi od 54 godine ili više,
–   broj primatelja pomoći u dobi od 54 godine ili više,
–   broj primatelja pomoći s invaliditetom,
–   broj primatelja pomoći s invaliditetom,
–   broj državljana trećih zemalja,
–   broj državljana trećih zemalja,
–   broj primatelja pomoći koji su stranog podrijetla i pripadnici manjina (uključujući marginalizirane zajednice poput romske zajednice),
–   broj primatelja pomoći koji su stranog podrijetla i pripadnici manjina (osim romske zajednice),
–  sudionici iz romske zajednice,
–   broj primatelja pomoći koji su beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja.
–   broj primatelja pomoći koji su beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja.
Broj primatelja materijalne pomoći
Broj primatelja materijalne pomoći
–   broj djece u dobi od 18 godina ili manje,
–   broj djece u dobi od 18 godina ili manje,
–   broj mladih u dobi od 18 do 29 godina,
–   broj mladih u dobi od 18 do 29 godina,
–   broj primatelja pomoći u dobi od 54 godine ili više,
–   broj primatelja pomoći u dobi od 54 godine ili više,
–   broj primatelja pomoći s invaliditetom,
–   broj primatelja pomoći s invaliditetom,
–   broj državljana trećih zemalja,
–   broj državljana trećih zemalja,
–   broj primatelja pomoći koji su stranog podrijetla i pripadnici manjina (uključujući marginalizirane zajednice poput romske zajednice),
–   broj primatelja pomoći koji su stranog podrijetla i pripadnici manjina (osim romske zajednice),
–  sudionici iz romske zajednice,
–   broj primatelja pomoći koji su beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja.
–   broj primatelja pomoći koji su beskućnici ili osobe pogođene isključenošću u pogledu stanovanja.
_________________________________
_________________________________
2 Vrijednosti tih pokazatelja utvrđuju se prema utemeljenim procjenama korisnika.
2 Vrijednosti tih pokazatelja utvrđuju se prema utemeljenim procjenama korisnika.
3 Vidjeti prethodnu bilješku.
3 Vidjeti prethodnu bilješku.
Amandman 155
Prijedlog uredbe
Prilog II.a (novi)
PRILOG II.a
Zajednički pokazatelji za potporu ESF-a plus za promicanje socijalne uključenosti za najpotrebitije
Pokazatelji ostvarenja
(1)  Ukupan broj osoba koje primaju pomoć za socijalnu uključenost.
Od toga:
(a)  broj djece u dobi od 15 godina ili manje;
(b)  broj osoba u dobi od 65 godina ili više;
(c)  broj žena;
(d)  broj osoba stranog podrijetla i pripadnika manjina (osim romske zajednice);
(e)  sudionici iz romske zajednice;
(f)  broj beskućnika.
Amandman 156
Prijedlog uredbe
Prilog II.b (novi)
PRILOG II.b
Pokazatelji za tematsko područje Zapošljavanje i socijalne inovacije
1.  Razina prijavljene koristi od boljeg razumijevanja politika i zakonodavstva Unije
(1)  Broj analitičkih aktivnosti,
(2)  Broj aktivnosti zajedničkog učenja, razvijanja svijesti i širenja informacija,
(3)  Potpora glavnim akterima
2.  Razina aktivne suradnje i partnerstva između upravnih institucija EU-a, država članica i pridruženih zemalja
(1)  Broj analitičkih aktivnosti,
(2)  Broj aktivnosti zajedničkog učenja, razvijanja svijesti i širenja informacija,
(3)  Potpora glavnim akterima
3.  Prijavljeno korištenje inovacijama u području socijalne politike u provedbi socijalnih preporuka za pojedinu zemlju i rezultata eksperimentiranja u području socijalne politike za donošenje politika
(1)  Broj analitičkih aktivnosti,
(2)  Broj aktivnosti zajedničkog učenja, razvijanja svijesti i širenja informacija,
(3)  Potpora glavnim akterima
4.  Broj posjeta platformi EURES-a
5.  Broj otvorenih radnih mjesta za mlade koji je ostvaren ili kojemu je pružena potpora u okviru pripremne aktivnosti „Tvoj prvi posao preko EURES-a” te u okviru ciljanih programa mobilnosti
6.  Broj pojedinačnih osobnih kontakata savjetnika EURES-a s osobama koje traže posao, osobama koje mijenjaju posao i poslodavcima
7.  Broj stvorenih ili konsolidiranih poduzeća koja su imala koristi od potpore Unije
8.  Udio nezaposlenih korisnika ili onih koji pripadaju skupinama u nepovoljnom položaju, koji su stvorili ili dodatno razvili posao s pomoću mikrofinanciranja Unije.
Amandman 157
Prijedlog uredbe
Prilog III. – točka 2.
2.   Broj zajedničkih kliničkih procjena zdravstvenih tehnologija
2.   Broj korisnika (stručnjaci, građani, pacijenti) na koje utječu rezultati programa
Amandman 158
Prijedlog uredbe
Prilog III. – točka 3.
3.   Broj prenesenih najboljih praksi
3.   Broj zajedničkih kliničkih procjena zdravstvenih tehnologija
Amandman 159
Prijedlog uredbe
Prilog III. – točka 4.
4.   Stupanj upotrebe rezultata programa u nacionalnoj zdravstvenoj politici kako je izmjeren u upitniku o upotrebi prije i poslije
4.   Broj prenesenih najboljih praksi
Amandman 160
Prijedlog uredbe
Prilog III. – točka 4.a (nova)
4a.  Stupanj upotrebe rezultata programa u regionalnim i nacionalnim zdravstvenim politikama ili instrumentima kako je izmjeren validiranim metodama.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0461/2018).

Posljednje ažuriranje: 18. siječanja 2019.Pravna napomena