Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/0229(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0482/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0482/2018

Rasprave :

PV 15/01/2019 - 16
CRE 15/01/2019 - 16
PV 17/04/2019 - 26
CRE 17/04/2019 - 26

Glasovanja :

PV 16/01/2019 - 21.3
CRE 16/01/2019 - 21.3
Objašnjenja glasovanja
PV 18/04/2019 - 10.13
CRE 18/04/2019 - 10.13

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0026
P8_TA(2019)0433

Usvojeni tekstovi
PDF 379kWORD 123k
Srijeda, 16. siječanja 2019. - Strasbourg Završno izdanje
Uspostava programa InvestEU ***I
P8_TA(2019)0026A8-0482/2018
Tekst
 Pročišćeni tekst

Amandmani koje je usvojio Europski parlament 16. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa InvestEU (COM(2018)0439 – C8-0257/2018 – 2018/0229(COD))(1)
AMANDMANI EUROPSKOG PARLAMENTA(2)
na Prijedlog Komisije
---------------------------------------------------------

(Redovni zakonodavni postupak prvo čitanje)

(1) Predmet se vraća nadležnim odborima na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0482/2018).
(2)* Amandmani: novi ili izmijenjeni tekst označava se podebljanim kurzivom; a brisani tekst oznakom ▌.


Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o uspostavi programa InvestEU

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 173. i članak 175. stavak treći,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(-1)  Europski fond za strateška ulaganja pokazao se vrijednim alatom za mobilizaciju privatnih ulaganja putem uporabe jamstva EU-a i vlastitih sredstava Grupacije EIB.

(1)  Aktivnosti ulaganja u infrastrukturu u Uniji 2016. bile su oko 20 % niže od stopa ulaganja prije globalne financijske krize, tj. iznosile su 1,8 % BDP-a EU-a u odnosu na 2,2 % 2009. Stoga, iako se udio ulaganja u BDP-u zamjetno oporavio, još je ispod razine koja se može očekivati u razdoblju snažnog oporavka i nije dovoljan da nadoknadi godine nedovoljne razine ulaganja. Štoviše, u kontekstu tehnoloških promjena i globalne konkurentnosti postojeće razine i predviđanja javnih i privatnih ulaganja ne mogu zadovoljiti potrebe Unije za strukturnim ulaganjima za održivi dugoročni rast, među ostalim u inovacije, vještine, infrastrukturu, mala i srednja poduzeća („MSP”), niti omogućiti suočavanje s ključnim društvenim izazovima, kao što su održivost ili starenje stanovništva. Stoga je potrebna kontinuirana potpora za uklanjanje tržišnih nedostataka i rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja kako bi se smanjio nedostatak ulaganja u ciljne sektore i ostvarili ciljevi politika Unije.

(2)  U evaluacijama je istaknuto da je raznolikost financijskih instrumenata provedenih na temelju višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2014.–2020. uzrokovala određena preklapanja. Ta je raznolikost uzrokovala složenost posrednicima i krajnjim primateljima koji su se suočavali s različitim pravilima o prihvatljivosti i izvješćivanju. Nepostojanje usklađenih pravila otežalo je kombiniranje sredstava iz nekoliko fondova Unije, iako bi takvo kombiniranje koristilo projektima kojima su potrebne razne vrste financiranja. Stoga bi trebalo osnovati jedinstveni fond InvestEU kako bi se krajnjim primateljima pružila učinkovitija potpora integriranjem i pojednostavnjivanjem financijske ponude u okviru jedinstvenog sustava proračunskih jamstava, čime bi se poboljšao učinak intervencija Unije i istodobno smanjio trošak za proračun Unije.

(3)  Posljednjih godina Unija je donijela ambiciozne strategije za dovršetak jedinstvenog tržišta i poticanje održivog i uključivog rasta i zapošljavanja kao što su strategija Europa 2020., unija tržišta kapitala, strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, Europska agenda za kulturu, paket „Čista energija za sve Europljane”, akcijski plan Unije za kružno gospodarstvo, strategija za mobilnost s niskom razinom emisije te ▌svemirska strategija za Europu i Europski stup socijalnih prava. U okviru fonda InvestEU trebalo bi iskoristiti i ojačati sinergije međusobno poticajnih strategija pružanjem potpore ulaganjima i pristupu financiranju.

(4)  Na razini Unije, europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika predstavlja okvir za određivanje prioriteta nacionalnih reformi i praćenje njihove provedbe. Države članice u suradnji s lokalnim i regionalnim nadležnim tijelima izrađuju vlastite nacionalne višegodišnje strategije ulaganja kojima se ti prioriteti reformi podupiru. Strategije bi trebale biti predstavljene zajedno s godišnjim nacionalnim programima reformi kako bi se okvirno definirali i koordinirali prioritetni projekti ulaganja kojima će se pružiti potpora u obliku nacionalnog financiranja ili financiranja Unije, ili oboje. Trebale bi poslužiti i za dosljedno korištenje sredstava EU-a i kako bi se povećala dodana vrijednost financijske potpore, posebno iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, europske funkcije stabilizacije ulaganja i fonda InvestEU, ovisno o slučaju.

(5)  Fond InvestEU trebao bi pridonijeti poboljšanju konkurentnosti i socioekonomskoj konvergenciji Unije, među ostalim u području inovacija▌, digitalizacije, učinkovite uporabe resursa u skladu s kružnim gospodarstvom, održivosti i uključivosti gospodarskog rasta i socijalne otpornosti Unije ▌te integracije Unijinih tržišta kapitala, uključujući rješenja kojima će se riješiti problem njihove rascjepkanosti te diversificirati izvori financiranja za poduzeća Unije. Time bi se gospodarstvo i financijski sustav Unije učinili otpornijima te bi se povećala sposobnost Unije da reagira na cikličke padove. U tu bi svrhu trebalo fondom InvestEU podupirati projekte koji su tehnički▌, ekonomski i socijalno održivi uspostavom okvira za uporabu dužničkih i vlasničkih instrumenata te instrumenata podjele rizika osiguranih jamstvom iz proračuna Unije i prema potrebi financijskim doprinosima partnera u provedbi. Trebao bi se temeljiti na potražnji te bi potpora u okviru fonda InvestEU trebala istovremeno biti usmjerena na ostvarivanje strateških, dugoročnih koristi u ključnim područjima politike Unije koja se inače ne bi financirala ili bi bila nedostatno financirana te time pridonijeti ostvarivanju ciljeva politika Unije.

(5a)  Komisija i partneri u provedbi trebaju zajamčiti da se programom InvestEU iskorištavaju sve komplementarnosti i sinergije u pogledu financiranja bespovratnim sredstvima i druga djelovanja u okviru područja politika za koje pruža potporu, u skladu s ciljevima drugih programa Unije, kao što su Obzor Europa, Instrument za povezivanje Europe, program Digitalna Europa, program jedinstvenog tržišta, europski svemirski program, Europski socijalni fond+, Kreativna Europa te program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE).

(5b)  Kulturni i kreativni sektori spadaju među otporne i brzo rastuće gospodarske sektore u Uniji koji od intelektualnog vlasništva i kreativnosti pojedinca stvaraju i gospodarsku i kulturnu vrijednost. Međutim, zbog nematerijalne prirode njihove imovine ograničen im je pristup privatnom financiranju, što je ključno za ulaganja, rast i konkurentnost na međunarodnoj razini. Namjenskim jamstvenim instrumentom uspostavljenim u okviru programa Kreativna Europa uspješno su ojačani financijski kapaciteti i konkurentnost poduzeća u kulturnim i kreativnim sektorima. Stoga bi se u okviru programa InvestEU trebao nastaviti olakšavati pristup financiranju za MSP-ove iz kulturnih i kreativnih sektora.

(6)  Fond InvestEU trebao bi biti potpora ulaganjima u materijalnu i nematerijalnu imovinu, uključujući kulturno nasljeđe, u cilju poticanja održivog i uključivog rasta, ulaganja i zapošljavanja i tako pridonijeti poboljšanju blagostanja i ravnopravnijoj raspodjeli dohotka te većoj ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji u Uniji. Projekti financirani u okviru fonda InvestEU trebaju zadovoljiti socijalne i okolišne standarde Unije, kao što su poštovanje prava radnika i klimatski prihvatljiva potrošnja energije te upravljanje otpadom. Intervencije u okviru fonda InvestEU trebale bi nadopunjavati potporu Unije koja se pruža u obliku bespovratnih sredstava.

(7)  Unija je podržala ciljeve utvrđene u Programu Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. i njegove ciljeve održivog razvoja te Pariški sporazum iz 2015., kao i Okvir iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa za razdoblje 2015.–2030. Kako bi se ostvarili dogovoreni ciljevi, uključujući one koji su dio politika okoliša Unije, djelovanje u cilju održivog razvoja treba znatno povećati. Stoga bi načela održivog razvoja i sigurnosti trebala biti temelj uspostave fonda InvestEU te se ulaganja povezana s fosilnim gorivima ne bi trebala podupirati osim ako to nije opravdano time da ona doprinose ciljevima energetske unije.

(8)  Program InvestEU trebao bi pridonijeti izgradnji održivog sustava financiranja u Uniji kojim se podupire preusmjeravanje privatnog kapitala u socijalna i održiva ulaganja u skladu s ciljevima navedenima u Akcijskom planu Komisije o financiranju održivog rasta(3).

(8a)   U okviru poticanja dugoročnog financiranja i održivog rasta, trebale bi se poduprijeti strategije dugoročnih ulaganja osiguravajućih društava putem revizije uvjeta solventnosti u pogledu doprinosa namijenjenih financiranju projekata ulaganja osiguranih jamstvom EU-a u okviru programa InvestEU. Kako bi se uskladili poticaji osiguravatelja s ciljem Unije u pogledu dugoročnog održivog rasta i otklonila prepreka ulaganjima u okviru programa InvestEU, Komisija bi trebala uzeti u obzir tu reviziju kao dio revizije iz članka 77.f stavka 3. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(4).

(9)  Kako bi se uzela u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama koje je Unija preuzela u pogledu provedbe Pariškog sporazuma i ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, program InvestEU pridonijet će uključivanju mjera u području klime i ostvarivanju ukupne ciljne vrijednosti od 25 % za rashode iz proračuna Unije namijenjene klimatskim ciljevima tijekom VFO-a za razdoblje 2021.–2027. te godišnjeg cilja od 30 % što je ranije moguće, a najkasnije do 2027. godine. Djelovanjima u okviru programa InvestEU kojima se pridonosi ostvarivanju klimatskih ciljeva trebalo bi biti namijenjeno najmanje 40 % cjelokupne financijske omotnice programa InvestEU. Relevantno djelovanje utvrdit će se tijekom izrade i provedbe programa InvestEU te ponovno ocijeniti u kontekstu odgovarajućih evaluacija i postupaka preispitivanja.

(10)  Doprinos fonda InvestEU ostvarenju ciljne vrijednosti u području klime i sektorskih ciljnih vrijednosti uvrštenih u okvir klimatske i energetske politike do 2030. pratit će se s pomoću sustava EU-a za praćenje klimatske politike koji je Komisija izradila u suradnji s partnerima u provedbi i odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja(5)] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva. Programom InvestEU također se treba pridonijeti provedbi drugih dimenzija ciljeva održivog razvoja (SDG).

(11)  Prema Izvješću o globalnim rizicima 2018. Svjetskog ekonomskog foruma, pola od deset najkritičnijih rizika koji prijete globalnom gospodarstvu tiču se okoliša. Ti rizici obuhvaćaju zagađenje zraka, tla, kopnenih voda i oceana, ekstremne vremenske uvjete, gubitke u biološkoj raznolikosti i neuspjehe u ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi njima. Načela zaštite okoliša sastavni su dio Ugovora i mnogih politika Unije. Stoga bi se uključivanje okolišnih ciljeva trebalo poticati u operacijama povezanima s fondom InvestEU. Trebalo bi u pripremu i provedbu ulaganja integrirati zaštitu okoliša te povezano sprečavanje rizika i upravljanje njime. Osim toga, EU bi trebao pratiti svoje rashode koji se odnose na biološku raznolikost i kontrolu onečišćenja zraka kako bi ispunio obveze izvješćivanja na temelju Konvencije o biološkoj raznolikosti i Direktive (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća(6). Ulaganja namijenjena ostvarivanju ciljeva u pogledu okolišne održivosti trebala bi se stoga pratiti primjenom zajedničkih metodologija usklađenih s metodologijom koja je izrađena u okviru drugih programa Unije koji se odnose na upravljanje klimom, biološkom raznolikošću i onečišćenjem zraka kako bi se omogućilo ocjenjivanje pojedinačnog i kombiniranog učinka ulaganja na ključne sastavnice prirodnog kapitala, uključujući zrak, vodu, tlo i biološku raznolikost.

(12)  Projekti ulaganja koji primaju znatnu potporu Unije, posebno u području infrastrukture, trebali bi podlijegati provjeri održivosti u skladu sa smjernicama koje bi Komisija trebala izraditi u bliskoj suradnji s partnerima u provedbi u okviru programa InvestEU nakon provedbe otvorenog javnog savjetovanja i odgovarajućom primjenom kriterija utvrđenih [Uredbom o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja] kako bi se odredilo je li gospodarska aktivnost okolišno održiva i usklađena sa smjernicama izrađenima za druge programe Unije. U skladu s načelom proporcionalnosti, te bi smjernice trebale sadržavati odgovarajuće odredbe kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje, a projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama trebali bi se isključiti iz provjere održivosti.

(13)  Niske stope ulaganja u infrastrukturu u Uniji tijekom financijske krize umanjile su kapacitete Unije za poticanje održivog rasta, konkurentnosti i konvergencije. Ulaganja u europsku infrastrukturu, osobito u pogledu međusobne povezanosti i energetske učinkovitosti i stvaranja jedinstvenog europskog prometnog prostora, ključna su za postizanje ciljeva održivosti Unije, uključujući obveze Unije u pogledu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja te energetske i klimatske ciljeve za 2030. Stoga bi potpora iz fonda InvestEU trebala biti usmjerena na ulaganja u promet, energetiku, uključujući energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, mjere u području okoliša i klime te pomorsku i digitalnu infrastrukturu dajući potporu, primjerice, razvoju i širenju pametnih prometnih sustava. U okviru programa InvestEU prednost bi trebalo dati područjima u koja se nedovoljno ulaže i u kojima su potrebna dodatna ulaganja, uključujući održivu energetsku učinkovitost mobilnosti, te mjere kojima se doprinosi ostvarivanju dugoročnih klimatskih i energetskih ciljeva za razdoblje do 2030. godine. Kako bi se maksimalno povećao učinak i dodana vrijednost financijske potpore Unije, primjereno je promicati jednostavnije postupke ulaganja koji omogućuju vidljivost portfelja projekata i maksimalno povećavaju sinergije relevantnih programa Unije u području prometa, energetike i digitalizacije. Imajući u vidu prijetnje sigurnosti, u projektima ulaganja koji primaju potporu Unije trebalo bi uzeti u obzir načela zaštite građana na javnim mjestima. To bi trebala biti nadopuna nastojanjima u okviru drugih fondova Unije, kao što je Europski fond za regionalni razvoj kojim se pruža potpora sigurnosnim aspektima ulaganja u javna mjesta, promet, energetiku i drugu ključnu infrastrukturu.

(13a)   Programom InvestEU trebalo bi se osnažiti građane i zajednice koji žele ulagati u održivije društvo, bez otisaka ugljikovog dioksida, te u energetsku tranziciju. Budući da se [revidiranom Direktivom o obnovljivim izvorima energije] i [revidiranom Direktivom o električnoj energiji] sada priznaje i pruža potpora zajednicama koje se bave proizvodnjom energije iz obnovljivih izvora i zajednicama građana koje se bave proizvodnjom energije te potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora kao ključnim akterima u energetskoj tranziciji Unije, u okviru fonda InvestEU trebalo bi potaknuti njihovo sudjelovanje na tržištu. [Am. 3]

(13b)  Program InvestEU prema potrebi bi trebao doprinijeti ciljevima [revidirane Direktive o obnovljivim izvorima energije] i [Uredbe o upravljanju] te promicati energetsku učinkovitost u okviru odluka o ulaganju. Njime bi se trebalo pridonijeti i dugoročnoj strategiji obnove zgrada koju su države članice dužne uspostaviti u okviru [Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada]. Programom bi se trebalo ojačati jedinstveno digitalno tržište i doprinijeti smanjenju digitalnog jaza uz istodobno povećanje pokrivenosti i povezanosti diljem Unije.

(13c)   Jamčenje sigurnosti sudionika u cestovnom prometu velik je izazov u razvoju prometnog sektora, a poduzetim mjerama i ulaganjima samo u određenoj mjeri se pomaže u smanjenju smrtnih slučajeva ili teških ozljeda. Programom InvestEU trebalo bi pojačati napore za stvaranje i primjenu tehnologija koje pomažu u poboljšanju sigurnosti vozila i prometne infrastrukture.

(13d)   Istinska multimodalnost prilika je za stvaranje učinkovite prometne mreže povoljne za okoliš koja koristi najveći mogući potencijal svih prijevoznih sredstava i među njima stvara sinergiju. Program InvestEU mogao bi postati važno sredstvo za potporu ulaganjima u multimodalna prometna čvorišta koja unatoč svojim gospodarskim potencijalima i poslovnim modelima sadrže brojne rizike za privatne ulagače.

(14)  Dok se razina ukupnih ulaganja u Uniji povećava, ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanje inovacije i dalje su nedovoljna. S obzirom na to da javno financiranje aktivnosti istraživanja i inovacija pokreće rast produktivnosti i ključ je poticanja privatnog istraživanja i aktivnosti u području inovacija, posljedično nedovoljna ulaganja u istraživanje i inovacije štete industrijskoj i gospodarskoj konkurentnosti Unije te kvaliteti života njezinih građana. Fond InvestEU trebao bi pružiti odgovarajuće financijske proizvode za različite faze inovacijskog ciklusa i širok raspon dionika, posebno kako bi se omogućio razvoj i primjena rješenja na komercijalnoj razini u Uniji i povećala konkurentnost tih rješenja na svjetskim tržištima te promicala izvrsnost Unije u održivim tehnologijama na globalnoj razini. Kako bi se riješilo pitanje potrebe za podupiranjem ulaganja u visokorizične aktivnosti kao što su istraživanja i inovacije, ključno je da program Obzor Europa, a posebno Europsko vijeće za inovacije, djeluje u sinergiji s financijskim proizvodima koji se dostupni u okviru programa InvestEU. Osim toga, inovativna mala i srednja te novoosnovana poduzeća suočavaju se s teškoćama u pristupu financijama, a posebno ona koja su usmjerena na nematerijalna sredstva, i stoga postoji potreba za time da EIC djeluje komplementarno s namjenskim financijskim proizvodima u okviru programa InvestEU kako bi se zajamčila kontinuirana potpora takvim MSP-ovima. U tom bi pogledu iskustvo stečeno u primjeni financijskih instrumenata dostupnih u okviru programa Obzor 2020., kao što je InnovFin, i kreditnih jamstava za MSP-ove u okviru programa COSME trebalo biti snažna osnova za pružanje ove ciljane potpore.

(14a)  Turizam je važan sektor u gospodarstvu Unije, a programom InvestEU treba se pridonijeti jačanju dugoročne konkurentnosti sektora podupiranjem mjera usmjerenih na pomak prema održivom, inovativnom i digitalnom turizmu.

(15)  Hitno je potrebno uložiti znatan napor u ulaganja u digitalnu transformaciju i njezino poticanje te njezine koristi proširiti na sve građane i poduzeća u Uniji, u gradskim i ruralnim područjima. Čvrst politički okvir strategije jedinstvenog digitalnog tržišta sada bi trebao biti popraćen ulaganjima sličnih ambicija, uključujući u umjetnu inteligenciju u skladu s programom Digitalna Europa, posebno u pogledu etike, strojnog učenja, interneta stvari, biotehnologije i financijske tehnologije, kojima se može povećati učinkovitost mobilizacije kapitala za poduzetničke projekte.

(16)  Mala i srednja poduzeća ▌predstavljaju više od 99 % poduzeća u Uniji i njihova je gospodarska vrijednost značajna i ključna▌. Ona se, međutim, suočavaju s problemima u pristupu financiranju zbog toga što ih se smatra visokorizičnima ili zbog nedovoljnog kolaterala. Dodatni izazovi proizlaze iz potrebe MSP-ova i poduzeća socijalnog gospodarstva da ostanu konkurentni uz pomoć digitalizacije, internacionalizacije, izmjene logike kružnog gospodarstva inovacijskih aktivnosti te dodatnim osposobljavanjem svojih radnika. Nadalje, u odnosu na veća poduzeća, MSP-ovi imaju ograničeniji pristup izvorima financiranja: obično ne izdaju obveznice, imaju tek ograničen pristup burzama ili velikim institucionalnim ulagačima. Nedovoljan pristup MSP-ova kapitalu dodatno pogoršava i usporediva slabost sektora privatnog vlasničkog i poduzetničkog kapitala u Uniji. Problem u vezi s pristupom financiranju još je veći za MSP-ove čije su djelatnosti usmjerene na nematerijalnu imovinu. MSP-ovi u Uniji u velikoj mjeri ovise o bankama i financiranju zaduživanjem u obliku bankovnih prekoračenja, zajmova ili leasinga. Podrška MSP-ovima koji se susreću s tim izazovima pojednostavljenjem njihova pristupa financiranju i pružanjem diversificiranih izvora financiranja potrebna je za povećanje sposobnosti MSP-ova za financiranje vlastitog osnivanja, rasta, inovacija i održivog razvoja, jamčenje njihove konkurentnosti, suočavanje s gospodarskim krizama te jačanje otpornosti gospodarstva i financijskog sustava tijekom gospodarske krize ili šokova kako bi bili sposobni otvaranju radnih mjesta i stvaranju socijalne dobrobiti. Time se ujedno nadopunjuju inicijative koje su već uvedene u kontekstu unije tržišta kapitala. Programi poput COSME-a važni su za MSP-ove jer su olakšali pristup financijama u svim fazama njihovih životnih ciklusa, a to je nadopunio EFSU, za koji je postojala brza primjena za MSP-ove. Fond InvestEU trebao bi se stoga nadovezivati na te uspjehe, osigurati obrtni kapital i ulaganja tijekom cijelog životnog ciklusa poduzeća te omogućiti financiranje za transakcije leasinga i priliku za usmjeravanje na specifične, usmjerenije financijske proizvode.

(16a)   Poduzeća koja pružaju usluge od općeg interesa imaju bitnu i stratešku ulogu u ključnim sektorima s velikim mrežnim industrijama (energija, voda, otpad, okoliš, poštanske usluge, promet i telekomunikacije), zdravstvu, obrazovanju i socijalnim službama. Europska unija jamči, kroz pružanje potpore tim poduzećima, dobrobit svojih građana i demokratske izbore koji se, između ostalog, odnose na razinu kvalitete usluga.

(17)  Na temelju dokumenta za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe(7) i europskog stupa socijalnih prava(8) te okvira Unije za Konvenciju UN-a o pravima osoba s invaliditetom, izgradnja uključivije i pravednije Unije ključni je prioritet Unije u borbi protiv nejednakosti i poticanju politika socijalne uključenosti u Europi. Nejednakost prilika posebno utječe na pristup obrazovanju, osposobljavanju, kulturi, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi i socijalnim uslugama. Ulaganje u socijalnu dimenziju gospodarstva, ljudske vještine i kapital te integracija ugroženih društvenih skupina može unaprijediti gospodarske mogućnosti, posebno ako se koordiniraju na razini Unije. Fond InvestEU trebao bi se upotrebljavati za potporu ulaganjima u obrazovanje i osposobljavanje, uključujući ponovno osposobljavanje i dodatno osposobljavanje radnika, među ostalim u regijama koje ovise o ugljično intenzivnom gospodarstvu i pogođene su strukturnim prijelazom na gospodarstvo s niskom razinom emisija ugljika, povećanje zaposlenosti, posebno za nekvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe, poboljšanje stanja ravnopravnosti spolova, jednakih prilika, međugeneracijske solidarnosti, zdravstvenih i socijalnih usluga, socijalnog stanovanja, rješavanje problema beskućništva, poboljšanje digitalne uključivosti, razvoj zajednice, jačanje uloge i pripadnosti mladih u društvu te ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja. Program InvestEU trebao bi pridonijeti i poticanju europske kulture i kreativnosti. Radi stvaranja protuteže dubokim društvenim transformacijama koje će se dogoditi u Uniji i na tržištu rada u sljedećem desetljeću, potrebno je ulagati u ljudski kapital, socijalnu infrastrukturu, održivo i socijalno financiranje, mikrofinanciranje, financiranje socijalnog poduzetništva te nove poslovne modele socijalne ekonomije, uključujući ulaganja i javno ugovaranje s društvenim učinkom. Program InvestEU trebao bi ojačati ekosustav socijalnog tržišta u nastajanju povećanjem financiranja i pristupa financiranju za mikropoduzeća i socijalna poduzeća te institucije socijalne solidarnosti kako bi se pružila potpora onima kojima je najpotrebnija. U izvješću radne skupine na visokoj razini o ulaganju u socijalnu infrastrukturu u Europi(9) utvrđen je ukupni nedostatak ulaganja od najmanje 1,5 bilijuna EUR za razdoblje između 2018. i 2030. u socijalnu infrastrukturu i usluge, uključujući obrazovanje, osposobljavanje, zdravstvo i stanovanje, kojima je potrebna potpora i na razini Unije. Stoga bi se trebala iskoristiti zajednička snaga javnog, poslovnog i dobrotvornog kapitala te potpora alternativnih izvora financiranja, kao što su etički, socijalni i održivi akteri, kao i potpora zaklada za poticanje razvoja vrijednosnog lanca socijalnog tržišta i jačanje otpornosti Unije.

(18)  Fond InvestEU trebao bi se provoditi u okviru četiri sastavnica politika i odražavati ključne prioritete politike Unije za održivu infrastrukturu, istraživanja, inovacije i digitalizaciju, MSP-ovi te socijalna ulaganja i vještine.

(19)  Svaka od tih sastavnica politike trebala bi se sastojati od dva odjeljka: odjeljka „EU” i odjeljka „države članice”. Odjeljak „EU” trebao bi biti namijenjen uklanjanju tržišnih nedostataka ili rješavanju problema neoptimalne razine ulaganja diljem Unije ili u pojedinačnim državama članicama, uključujući one koji su povezani s ciljevima politike Unije na razini Unije. Odjeljak „države članice” treba biti usmjeren na tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u jednoj ili više država članica. Osim toga, državama članicama trebao bi biti omogućen doprinos odjeljku „države članice” u obliku jamstava ili gotovine. Odjeljak „EU” i odjeljak „države članice” trebali bi se, prema potrebi, međusobno nadopunjavati u cilju potpore operacijama financiranja ili operacijama ulaganja, među ostalim i kombiniranjem potpora iz oba odjeljka. Regionalna bi tijela trebala biti u mogućnosti prenijeti u fond InvestEU preko država članica udio sredstava u okviru njihova podijeljenog upravljanja, a koji će se namijeniti projektima u okviru programa InvestEU u istoj regiji. Djelovanje koje se podupire iz fonda InvestEU preko odjeljka „EU” ili odjeljka „države članice” ne bi trebalo duplicirati ili istiskivati privatno financiranje niti narušavati tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu.

(20)  Odjeljak „države članice” trebao bi biti posebno osmišljen tako da omogući upotrebu sredstava iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za izdvajanje rezervacija za jamstvo koje izdaje Unija. Tom bi se mogućnošću povećala dodana vrijednost proračunskog jamstva Unije tako što bi se ono pružalo većem broju financijskih korisnika i projekata te diversifikacijom sredstava za postizanje ciljeva u okviru fondova pod podijeljenim upravljanjem, uz istodobno osiguravanje dosljednog upravljanja rizikom nepredviđenih obveza uporabom jamstva koje odobrava Komisija u okviru neizravnog upravljanja. Unija bi trebala jamčiti za operacije financiranja i operacije ulaganja predviđene sporazumima o jamstvu sklopljenima između Komisije i partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, fondovi pod podijeljenim upravljanjem trebali bi osigurati rezervacije za jamstvo prema stopi rezervacija koje Komisija u dogovoru s državom članicom odredi na temelju vrste operacija i očekivanih gubitaka koji iz nje proizlaze, a država članica i/ili provedbeni partneri ili privatni ulagači preuzeli bi odgovornost za gubitke koji premašuju očekivane gubitke izdavanjem uzajamnog jamstva u korist Unije. Takvi bi se aranžmani trebali sklapati u obliku jedinstvenog sporazuma o doprinosu sa svakom državom članicom koja dobrovoljno odabere tu opciju. Sporazum o doprinosu trebao bi obuhvaćati jedan ili više posebnih sporazuma o doprinosu koji se primjenjuje u dotičnoj državi članici. Na određivanje stope rezervacija na pojedinačnoj osnovi potrebno je primijeniti odstupanje od [članka 211. stavka 1.] Uredbe (EU, Euratom) br. XXXX(10) („Financijska uredba”). Takvim se aranžmanom osigurava i jedinstven skup pravila za proračunska jamstva koja se financiraju iz centralizirano upravljanih fondova ili fondova pod podijeljenim upravljanjem, što olakšava njihovo kombiniranje.

(21)  Fond InvestEU trebao bi biti otvoren za doprinose trećih zemalja koje su članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, zemalja pristupnica, zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidata, zemalja obuhvaćenih politikom susjedstva i drugih zemalja, u skladu s uvjetima utvrđenima između Unije i tih zemalja. To bi trebalo omogućiti nastavak suradnje s relevantnim zemljama, ako je moguće, posebno u području istraživanja i inovacija te MSP-ova.

(22)  Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za druge mjere programa InvestEU osim izdvajanja rezervacija za jamstvo EU-a koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novim međuinstitucijskim sporazumom: točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju(11)], za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.

(23)  Očekuje se da će jamstvo EU-a u iznosu od 40 817 500 000 EUR (u aktualnim cijenama) na razini Unije mobilizirati dodatna ulaganja u vrijednosti većoj od 698 194 079 000 EUR u cijeloj Uniji i trebalo bi se▌ rasporediti među sastavnicama politike.

(23a)  Države članice mogu doprinijeti odjeljku „države članice” u obliku jamstava ili u gotovini. Ne dovodeći u pitanje ovlasti Vijeća u provedbi Pakta o stabilnosti i rastu, jednokratni doprinosi država članica, doprinosi država članica u obliku jamstava ili gotovine u odjeljak „države članice” ili doprinosi država članica ili nacionalnih razvojnih banaka iz sektora opće države ili koje djeluju u ime države članice u platforme za ulaganja načelno se smatraju jednokratnim mjerama u smislu članka 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97(12) i članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97(13).

(24)  Jamstvo EU-a na kojem se temelji fond InvestEU trebala bi neizravno provoditi Komisija uz pomoć partnera u provedbi tako da mu mogu pristupiti krajnji posrednici, prema potrebi, i krajnji primatelji. Odabir partnera u provedbi trebao bi biti transparentan i lišen bilo kakvog sukoba interesa. Komisija bi trebala sa svakim partnerom u provedbi sklopiti sporazum o jamstvu kojim se raspodjeljuje jamstveni kapacitet fonda InvestEU radi pružanja potpore operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje ispunjavaju ciljeve i kriterije prihvatljivosti fonda InvestEU. Upravljanjem rizikom jamstva ne bi se trebao ugroziti izravan pristup jamstvu partnera u provedbi. Nakon što se partnerima u provedbi odobri jamstvo u okviru odjeljka „EU”, oni bi trebali biti u potpunosti odgovorni za cijeli postupak ulaganja i dubinsku analizu operacija financiranja ili ulaganja. Fondom InvestEU trebali bi se podržati projekti koji obično imaju viši profil rizičnosti od projekata koji primaju potporu u okviru uobičajenih operacija partnera u provedbi i koji se ne bi mogle provesti tijekom razdoblja u kojem partneri u provedbi ne mogu upotrebljavati jamstvo EU-a, ili barem ne u istoj mjeri, bez potpore fonda InvestEU.

(24a)  Fond InvestEU trebao bi imati odgovarajuću upravljačku strukturu čija bi funkcija trebala biti proporcionalna njegovoj jedinstvenoj svrsi osiguravanja primjerene uporabe jamstva EU-a, u skladu s jamčenjem političke neovisnosti odluka o ulaganju i, gdje je to primjereno, načelom fonda InvestEU da se temelji na tržištu. Tu upravljačku strukturu trebali bi činiti Upravljački odbor, Savjetodavni odbor i potpuno neovisan Odbor za ulaganja. Komisija bi trebala ocijeniti usklađenost operacija ulaganja i operacija financiranja koje su dostavili partneri u provedbi s pravom i politikama Unije, a odluke o operacijama financiranja i operacijama ulaganja trebao bi u konačnici donijeti partner u provedbi. U ukupnom sastavu upravljačke strukture trebalo bi zajamčiti rodnu ravnotežu.

(25)  Trebalo bi uspostaviti Savjetodavni odbor koji se sastoji od predstavnika Komisije, Grupe Europske investicijske banke (EIB), partnera u provedbi i predstavnika država članica te po jednog stručnjaka za svaku od četiriju sastavnica politike koje je imenovao Europski gospodarski i socijalni odbor i stručnjaka kojeg je imenovao Odbor regija radi razmjene informacija i razmjena u pogledu uporabe financijskih proizvoda dostupnih u okviru fonda InvestEU te kako bi se raspravilo o razvoju potreba i novim proizvodima, uključujući tržišne nedostatke na određenim područjima.

(26)  Upravljački odbor trebao bi odrediti strateške smjernice fonda InvestEU i pravila potrebna za njegovo funkcioniranje te pravila primjenjiva na operacije u vezi s platformama za ulaganja. Upravljački odbor trebao bi se sastojati od šest članova: tri člana koje imenuje Komisija, jednog člana kojeg imenuje Europska investicijska banka, jednog člana kojeg imenuje Savjetodavni odbor među predstavnicima partnera u provedbi, koji ne bi smio biti predstavnik Grupe EIB-a, i jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski parlament, koji ne bi smio tražiti ili primati upute institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, bilo koje vlade države članice ili bilo kojeg javnog ili privatnog tijela te bi trebao djelovati potpuno neovisno. Stručnjak svoje dužnosti treba obavljati nepristrano i u interesu fonda InvestEU. Detaljan zapisnik sa sastanaka Upravljačkog odbora trebalo bi objaviti čim ga Upravljački odbor odobri, a Europski parlament trebao bi odmah biti obaviješten o njegovoj objavi.

(27)  Prije nego što se projekt podnese Odboru za ulaganja, tajništvo koje djeluje u okviru Komisije i koje odgovara predsjedniku Odbora za ulaganju trebalo bi provjeriti da je dokumentacija koju su dostavili partneri u provedbi potpuna i pomoći Komisiji u ocjeni usklađenosti operacija ulaganja i financiranja s pravom i politikama Unije. Tajništvo treba pomagati i Upravljačkom odboru.

(28)  Odbor za ulaganja sastavljen od neovisnih stručnjaka trebao bi donijeti odluku o odobrenju potpore iz jamstva EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja koje ispunjavaju kriterije prihvatljivosti, pri čemu se osigurava pružanje vanjskog stručnog znanja u ocjenjivanju projekata s obzirom na ulaganja. Odbor za ulaganja trebao bi imati različite sastave kako bi se što bolje obuhvatila različita područja politike i sektori.

(29)  Pri odabiru partnera u provedbi za provedbu fonda InvestEU, Komisija bi trebala razmotriti njihovu sposobnost ispunjavanja ciljeva fonda InvestEU i osiguravanja doprinosa tom fondu kako bi se zajamčila odgovarajuća geografska pokrivenost i diversifikacija, privukli strani ulagači te osigurala dovoljna diversifikacija rizika i pružila nova rješenja za uklanjanje tržišnih nedostataka i neoptimalnih razina ulaganja te osigurala ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija. S obzirom na svoju ulogu na temelju Ugovora, sposobnost da djeluje u svim državama članicama i postojeće iskustvo u okviru sadašnjih financijskih instrumenata i EFSU-a, Grupa EIB trebala bi i dalje biti privilegirani partner u provedbi za odjeljak „EU” u okviru fonda InvestEU. Osim Grupe EIB, nacionalne razvojne banke ili institucije trebale bi moći ponuditi niz dodatnih financijskih proizvoda s obzirom na to bi njihovo iskustvo i mogućnosti na regionalnoj razini mogli pridonijeti maksimalnom učinku javnih sredstava na cijelom području Unije i osigurati pravednu geografsku ravnotežu projekata te tako pridonijeti smanjenju regionalnih razlika. Pravilima o sudjelovanju nacionalnih razvojnih banaka ili institucija u programu InvestEU trebalo bi uzeti u obzir načelo proporcionalnosti u pogledu složenosti, veličine i rizika predmetnih partnera u provedbi kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti za manje ili mlađe razvojne banke ili institucije. Nadalje, trebalo bi biti moguće imati na raspolaganju druge međunarodne financijske institucije kao partnere u provedbi, posebno ako imaju komparativnu prednost u smislu specifičnog stručnog znanja i iskustva u određenim državama članicama. Trebalo bi također omogućiti da drugi subjekti koji ispunjavaju kriterije utvrđene Financijskom uredbom djeluju kao partneri u provedbi.

(29a)  U okviru platformi za ulaganja trebali bi se, po potrebi, udruživati suulagači, javna tijela, stručnjaci, obrazovne i istraživačke institucije te institucije koje se bave osposobljavanjem, relevantni socijalni partneri i predstavnici civilnog društva te svi drugi relevantni akteri na razini Unije te na nacionalnoj i regionalnoj razini.

(30)  Kako bi se osiguralo da su intervencije u okviru odjeljka „EU” fonda InvestEU usmjerene na uklanjanje tržišnih nedostataka i neoptimalne razine ulaganja te istovremeno zadovoljavaju ciljeve najboljeg mogućeg geografskog dosega, jamstvo EU-a trebalo bi se dodjeljivati partnerima u provedbi koji samostalno ili zajedno s drugim partnerima u provedbi mogu obuhvatiti jednu ili više država članica. U ovom posljednjem slučaju ugovorna odgovornost partnera u provedbi i dalje je ograničena njihovim nacionalnim mandatima. U svrhu poticanja poboljšanja geografske diversifikacije mogu se uspostaviti namjenske regionalne platforme za ulaganje usmjerene na zainteresirane skupine država članica radi kombiniranja napora i stručnosti financijskih institucija ocijenjenih na temelju stupova s nacionalnim razvojnim bankama s ograničenim iskustvom u uporabi financijskih instrumenata. Takve strukture treba poticati, uključujući putem potpore dostupne u okviru savjetodavnog centra InvestEU. Najmanje 75 % jamstva EU-a u okviru odjeljka „EU” trebalo bi dodijeliti Grupi EIB-a. Iznosi koji premašuju 75 % jamstva EU-a mogli bi se staviti na raspolaganje Grupi EIB -a u slučaju da nacionalne razvojne banke ili institucije ne mogu u cijelosti iskoristiti preostali udio jamstva. Isto tako, iznosi koji premašuju 25 % jamstva EU-a mogli bi se staviti na raspolaganje drugim partnerima u provedbi u slučaju da Grupa EIB-a ne može u cijelosti iskoristiti svoj udio jamstva. Nacionalne razvojne banke ili institucije mogle bi u potpunosti iskoristiti jamstvo EU-a i u slučaju da mu odluče pristupiti putem Grupe EIB-a ili Europskog investicijskog fonda.

(31)  Jamstvo EU-a u okviru odjeljka „države članice” trebalo bi se dodjeljivati svim partnerima u provedbi koji su prihvatljivi u skladu s [člankom 62. stavkom 1. točkom (c)] [Financijske uredbe], uključujući nacionalne ili regionalne razvojne banke ili institucije, EIB, Europski investicijski fond i druge multilateralne razvojne banke. Pri odabiru partnera u provedbi u okviru odjeljka „države članice”, Komisija bi trebala uzeti u obzir prijedloge svake države članice. U skladu s [člankom 154.] [Financijske uredbe], Komisija mora ocijeniti pravila i postupke partnera u provedbi kako bi utvrdila da jamče stupanj zaštite financijskih interesa Unije istovrijedan onome koji pruža Komisija.

(32)  O operacijama financiranja i operacijama ulaganja u konačnici bi trebao odlučiti partner u provedbi u vlastito ime, provoditi ih u skladu sa svojim internim pravilima i postupcima i prikazati u svojim financijskim izvještajima. Komisija bi stoga trebala isključivo uzeti u obzir financijske obveze koje proizlaze iz jamstva EU-a i objaviti najveći iznos jamstva, uključujući sve relevantne informacije o pruženom jamstvu.

(33)  Fond InvestEU trebao bi prema potrebi omogućiti nesmetano i učinkovito kombiniranje bespovratnih sredstava ili financijskih instrumenata, ili oboje, koji se financiraju iz proračuna Unije ili iz drugih fondova kao što je Fond za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) s tim jamstvom u situacijama u kojima je to potrebno radi pružanja što bolje potpore ulaganjima za uklanjanje određenih tržišnih nedostataka ili neoptimalne razine ulaganja.

(34)  Projekti koje dostavljaju partneri u provedbi radi dobivanja potpore u okviru programa InvestEU i koji obuhvaćaju kombiniranje s potporom iz drugih programa Unije trebali bi u cjelini biti usklađeni s ciljevima i kriterijima prihvatljivosti sadržanima u pravilima relevantnih programa Unije. O uporabi jamstva EU-a trebalo bi odlučivati u skladu s pravilima programa InvestEU.

(35)  Savjetodavni centar InvestEU trebao bi podupirati razvoj stabilnog portfelja projekata ulaganja u svakoj sastavnici politike osiguravajući na taj način učinkovitu provedbu geografske diversifikacije radi pridonošenja cilju Unije u pogledu ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i smanjenja regionalnih nejednakosti. U okviru savjetodavnog centra trebalo bi obratiti posebnu pozornost na potrebu za grupiranjem malih projekata i njihovo povezivanje u veće portfelje. Komisija bi trebala potpisati sporazume s Grupom EIB-a i drugim partnerima u provedbi kako bi ih imenovala partnerima savjetodavnog centra. Komisija, Grupa EIB-a i drugi partneri u provedbi trebali bi blisko surađivati kako bi se zajamčila učinkovitost, sinergije i stvarna geografska pokrivenost potpore diljem Unije, uzimajući pritom u obzir stručno znanje i lokalne kapacitete lokalnih partnera u provedbi i postojeće strukture kao što je, primjerice, Europski savjetodavni centar za ulaganja. Osim toga, trebalo bi predvidjeti međusektorsku sastavnicu u okviru programa InvestEU kako bi se osigurala jedinstvena kontaktna točka i horizontalna pomoć pri razvoju projekata u slučaju programa Unije kojima se centralizirano upravlja. [Am. 5]

(36)  Kako bi se osigurala velika pokrivenost savjetodavnim uslugama u Uniji i uspješno iskoristilo lokalno znanje o fondu InvestEU, trebalo bi prema potrebi osigurati prisutnost savjetodavnog centra InvestEU na lokalnoj razini, nadopunjujući postojeće programe potpore i prisutnost lokalnih partnera, u cilju pružanja konkretne, proaktivne i prilagođene pomoći na terenu. Kako bi se olakšala savjetodavna potpora na lokalnoj razini i osigurali učinkovitost, sinergije i djelotvorna geografska pokrivenost potpore diljem Unije, savjetodavni centar InvestEU trebao bi surađivati s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama i upravljačkim tijelima europskih strukturnih i investicijskih fondova te koristiti i iskorištavati njihovu stručnost. U državama članicama u kojima razvojne banke ili institucije ne postoje savjetodavni centar InvestEU trebao bi prema potrebi i na zahtjev dotične države članice osigurati proaktivnu savjetodavnu potporu u vezi s osnivanjem takve banke ili institucije.

(36a)  Savjetodavni centar InvestEU trebao bi pružati savjetodavnu potporu za male projekte i projekte za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanje i inovacije dobivanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti.

(37)  U kontekstu fonda InvestEU, trebalo bi pružiti potporu razvoju projekata i izgradnji kapaciteta kako bi se razvili organizacijski kapaciteti i aktivnosti održavanja tržišta koji su potrebni za stvaranje kvalitetnih projekata. Nadalje, cilj je stvoriti uvjete za povećanje potencijalnog broja prihvatljivih primatelja u segmentima tržišta i lokalnim segmentima u nastajanju, posebno ako se zbog male vrijednosti pojedinačnih projekata znatno povećava transakcijski trošak na razini projekta, npr. u slučaju ekosustava socijalnog financiranja. Potpora izgradnji kapaciteta trebala bi stoga biti komplementarna i dodatna u odnosu na djelovanje u okviru drugih programa Unije kojima je obuhvaćeno određeno područje politike. Također bi trebalo nastojati poduprijeti izgradnju kapaciteta potencijalnih promotora projekata, osobito lokalnih organizacija i tijela pružatelja usluga.

(38)  Trebalo bi uspostaviti portal InvestEU kako bi se osigurala lako dostupna baza podataka o projektima prilagođena korisnicima kojom će se povećati vidljivost projekata ulaganja za koje se traže financijska sredstva, pri čemu bi dodatni naglasak trebalo staviti na pružanje mogućeg portfelja projekata ulaganja partnerima u provedbi, usklađenih s pravom i politikama Unije.

(39)  U skladu s točkama 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(14), program InvestEU treba evaluirati na temelju informacija prikupljenih u okviru posebnih zahtjeva za praćenje i pritom izbjegavati prekomjerno reguliranje i administrativno opterećenje, posebno za države članice. Ti zahtjevi mogu prema potrebi obuhvaćati mjerljive pokazatelje kao osnovu za evaluaciju učinaka programa InvestEU na terenu.

(40)  Trebalo bi primjenjivati čvrst okvir za praćenje utemeljen na pokazateljima ostvarenja, ishoda i učinka kako bi se pratio napredak prema ostvarenju ciljeva Unije. Kako bi se jamčila odgovornost prema europskim građanima, Komisija i Upravljački odbor trebali bi Europskom parlamentu i Vijeću podnositi godišnja izvješća o napretku, učinku i operacijama programa InvestEU.

(41)  Na ovu Uredbu primjenjuju se horizontalna financijska pravila koja su donijeli Europski parlament i Vijeće na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila utvrđena u Financijskoj uredbi i njima se posebice utvrđuje postupak za utvrđivanje i izvršenje proračuna putem bespovratnih sredstava, javne nabave, nagrada i neizravnog izvršenja, te predviđaju kontrole u pogledu odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije odnose se i na zaštitu proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama jer je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i učinkovito financiranja sredstvima EU-a.

(42)  Uredba (EU, Euratom) br. [nova FU] primjenjuje se na program InvestEU. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, uključujući pravila o proračunskim jamstvima.

(43)  U skladu s Financijskom uredbom, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(15), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2988/95(16), Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96(17) i Uredbom Vijeća (EU) 2017/1939(18), financijski interesi Unije trebaju se štititi razmjernim mjerama, među ostalim sprečavanjem, otkrivanjem, ispravljanjem i istragom nepravilnosti i prijevara, povratom izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, izricanjem administrativnih sankcija. Konkretno, u skladu s Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 i Uredbom (Euratom, EZ) br. 2185/96 Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, kako bi se ustanovilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti kojom se šteti financijskim interesima Unije. U skladu s Uredbom (EU) 2017/1939 Ured europskog javnog tužitelja („EPPO”) može provoditi istrage i kazneni progon za prijevare i druge nezakonite aktivnosti kojima se šteti financijskim interesima Unije, kako je predviđeno u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća(19). U skladu s Financijskom uredbom svaka osoba ili subjekt koji primaju sredstva Unije moraju u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti Komisiji, OLAF-u, EPPO-u i Europskom revizorskom sudu nužna prava i pristup te se pobrinuti da sve treće strane koje su uključene u izvršavanje sredstava Unije osiguraju jednakovrijedna prava.

(44)  Treće zemlje koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP) mogu sudjelovati u programima Unije u okviru suradnje uspostavljene na temelju Sporazuma o EGP-u, kojim se predviđa provedba programâ na temelju odluke donesene u skladu s tim Sporazumom. Treće zemlje mogu sudjelovati i na temelju drugih pravnih instrumenata. U ovu bi Uredbu trebalo uvesti posebnu odredbu kako bi se isključila poduzeća off-shore i poduzeća smještena u „nekooperativnim” zemljama te kako bi se dala potrebna prava i pristup odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu kako bi oni u potpunosti mogli izvršavati svoje ovlasti i zajamčiti pravo Unije da se pobrine za dobro financijsko upravljanje i zaštitu svojih financijskih interesa.

(45)  U skladu s [upućivanje treba na odgovarajući način ažurirati u skladu s novom odlukom o prekomorskim zemljama i područjima: članak 88. Odluke Vijeća 2013/755/EU] osobe i subjekti s boravištem odnosno poslovnim nastanom u prekomorskim zemljama i područjima ispunjavaju uvjete za financiranje, podložno pravilima i ciljevima Programa i mogućem režimu koji se primjenjuje na državu članicu s kojom su relevantna prekomorska zemlja ili područje povezani.

(46)  Kako bi se elementi ove Uredbe koji nisu ključni dopunili smjernicama o ulaganjima, koje bi Komisija trebala utvrditi u bliskoj suradnji s partnerima u provedbi nakon provedbe savjetovanja i s kojima bi operacije financiranja i operacije ulaganja trebale biti usklađene, olakšala brza i fleksibilna prilagodba pokazatelja uspješnosti i prilagodila stopa rezervacija, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izradom smjernica o ulaganjima za operacije financiranja i operacije ulaganja u okviru različitih sastavnica politike, izmjenom Priloga III. ovoj Uredbi radi revizije ili dopune pokazatelja i prilagodbe stope rezervacija. U skladu s načelom proporcionalnosti, te smjernice za ulaganja trebale bi uključivati odgovarajuće odredbe za izbjegavanje nepotrebnog administrativnog opterećenja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(47)  Programom InvestEU trebali bi se uklanjati tržišni nedostaci i neoptimalne razine ulaganja na razini Unije i/ili u određenim državama članicama te bi za nove ili složene tržišne nedostatke trebalo predvidjeti testiranje inovativnih financijskih proizvoda na tržištu Unije i sustava za njihovo širenje. Stoga je opravdano djelovanje na razini Unije,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Ovom Uredbom osniva se fond InvestEU kojim se pruža jamstvo EU-a za operacije financiranja i operacije ulaganja koje provode partneri u provedbi radi potpore unutarnjim politikama Unije.

Ovom se Uredbom uspostavlja i mehanizam za savjetodavnu potporu kako bi se pružila potpora razvoju održivih projekata za ulaganja i pristupu financiranju te omogućila s time povezana izgradnja kapaciteta („savjetodavni centar InvestEU”). Njome se uspostavlja i baza podataka koja omogućuje vidljivost projekata za koje promotori projekata prikupljaju financijska sredstva i u okviru koje se ulagačima pružaju informacije o mogućnostima ulaganja („portal InvestEU)”.

Njome se određuju ciljevi programa InvestEU, proračun i iznos jamstva EU-a za razdoblje 2021.–2027., oblici financiranja koje osigurava Unija i pravila za osiguravanje tog financiranja.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(-1)  „dodatnost” znači dodatnost kako je definirana u članku 7.a ove Uredbe i kako je navedena u članku 209. stavku 2. točki (b) Financijske uredbe;

(-1a)  „partner savjetodavnog centra” znači prihvatljivi partner s kojim Komisija potpisuje sporazum o provedbi usluge koju pruža savjetodavni centar InvestEU;

(1)  „operacije mješovitog financiranja” znači operacije financirane iz proračuna Unije u kojima se kombiniraju bespovratni oblici potpore ili povratna potpora ili i jedno i drugo iz proračuna Unije s povratnim oblicima potpore razvojnih ili drugih javnih financijskih institucija te komercijalnih financijskih institucija i ulagača; za potrebe ove definicije programi Unije koji se financiraju iz izvora različitih od proračuna Unije, kao što je Fond za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS), mogu se izjednačiti s programima Unije koji se financiraju iz proračuna Unije;

(1a)  „sporazum o doprinosu” znači pravni instrument kojim Komisija i države članice razrađuju uvjete jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” utvrđenog u članku 9.;

(1b)  „Grupa EIB-a” znači Europska investicijska banka i njezina društva kćeri;

(2)  „jamstvo EU-a” znači opće jamstvo proračuna Unije u okviru kojega proračunska jamstva u skladu s [člankom 219. stavkom 1. [Financijske uredbe] proizvode učinke potpisivanjem pojedinačnih sporazuma o jamstvu s partnerima u provedbi;

(2a)  „financijski doprinos” znači doprinos partnera u provedbi u obliku vlastitog kapaciteta za preuzimanje rizika i/ili financijske potpore za operaciju obuhvaćenu ovom Uredbom;

(3)  „financijski proizvod” znači financijski mehanizam ili aranžman dogovoren između Komisije i partnera u provedbi, a prema čijim uvjetima partner u provedbi osigurava izravno ili posredno financiranje krajnjim primateljima u bilo kojem obliku iz članka 13.;

(4)  „operacije financiranja i/ili operacije ulaganja” znači operacije kojima se osiguravaju financijska sredstva krajnjim primateljima izravno ili neizravno u obliku financijskih proizvoda, koje provodi partner u provedbi u vlastito ime i koji ih osigurava u skladu s internim pravilima i prikazuje u vlastitim financijskim izvještajima;

(5)  „fondovi pod podijeljenim upravljanjem” znači fondovi u okviru kojih je predviđena mogućnost dodjele određenog iznosa na ime rezervacija za proračunsko jamstvo u odjeljku fonda InvestEU koji se odnosi na države članice, to jest Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond+ (ESF+), Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR);

(6)  „sporazum o jamstvu” znači pravni instrument u okviru kojega Komisija i partner u provedbi utvrđuju uvjete za predlaganje operacija financiranja ili operacija ulaganja kojima će se pružiti jamstvo EU-a, za pružanje proračunskog jamstva za te operacije te za njihovu provedbu u skladu s odredbama ove Uredbe;

(7)  „partner u provedbi” znači prihvatljivi partner, kao što je financijska institucija ili drugi posrednik, s kojim Komisija potpisuje sporazum o jamstvu ▌;

(8)  „savjetodavni centar InvestEU” znači tehnička pomoć definirana u članku 20.;

(9)  „portal InvestEU” znači baza podataka definirana u članku 21.;

(10)  „program InvestEU” znači fond InvestEU, savjetodavni centar InvestEU, portal InvestEU i operacije mješovitog financiranja zajedno;

(10a)  „smjernice o ulaganjima” znači skup kriterija utemeljen na načelima utvrđenima u ovoj Uredbi u pogledu općih ciljeva, kriterija prihvatljivosti i prihvatljivih instrumenata, koje Odbor za ulaganja upotrebljava za donošenje transparentnih i neovisnih odluka o uporabi jamstva EU-a;

(10b)  „platforma za ulaganja” znači subjekt posebne namjene, upravljani račun, ugovorno sufinanciranje ili aranžman za podjelu rizika ili aranžman uspostavljen na bilo koji drugi način putem kojeg subjekti usmjeravaju financijski doprinos s ciljem financiranja niza projekata ulaganja, a može obuhvaćati:

(a)  nacionalne ili podnacionalne platforme, koje grupiraju nekoliko ulagačkih projekata na teritoriju određene države članice;

(b)  multinacionalne ili multiregionalne platforme, koje grupiraju partnere iz nekoliko država članica ili trećih zemalja zainteresiranih za projekte na određenom zemljopisnom području;

(c)  tematske platforme, koje grupiraju projekte ulaganja u određenom sektoru;

(11)  „mikrofinanciranje” znači mikrofinanciranje kako je definirano u Uredbi [[ESF+] broj];

(12)  „poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači subjekt koji ima do 3 000 zaposlenika i koji nije MSP ni malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije;

(13)  „nacionalna razvojna banka ili institucija” (NRBI) znači pravni subjekt koji na profesionalnoj osnovi obavlja financijske djelatnosti i kojem su država članica ili subjekt države članice na središnjoj, regionalnoj ili lokalnoj razini povjerili provedbu aktivnosti razvoja ili promicanja razvoja;

(14)  „mala i srednja poduzeća (MSP-ovi)” znači mikro, mala i srednja poduzeća kako su definirana u Prilogu Preporuci Komisije 2003/361/EZ(20);

(15)  „malo poduzeće srednje tržišne kapitalizacije” znači subjekt koji ima do 499 zaposlenika i koji nije MSP;

(16)  „socijalno poduzeće” znači socijalno poduzeće kako je definirano u Uredbi [[EFS+] broj];

(16a)  „održivo financiranje” znači postupak uzimanja u obzir okolišnih i socijalnih aspekata pri donošenju odluka o ulaganju, što dovodi do povećanja ulaganja u dugoročne i održive aktivnosti;

(17)  „treća zemlja” znači zemlja koja nije članica Unije.

Članak 3.

Ciljevi programa InvestEU

1.  Opći je cilj programa InvestEU pružiti potporu ciljevima politika Unije s pomoću operacija financiranja i operacija ulaganja kojima se pridonosi:

(a)  konkurentnosti Unije, uključujući istraživanje, inovacije, i digitalizaciju;

(aa)  povećanju stope zaposlenosti u Uniji i povećanju visokokvalitetnih radnih mjesta u Uniji;

(b)  rastu gospodarstva Unije i njegovoj održivosti, čime se Uniji omogućuje ostvarivanje ciljeva održivog razvoja i ciljeva iz Pariškog sporazuma o klimi;

(c)  socijalnoj inovativnosti, otpornosti i uključivosti u Uniji;

(ca)  promicanju znanstvenog i tehnološkog napretka, kulture, obrazovanja i osposobljavanja;

(cb)  gospodarskoj, teritorijalnoj i socijalnoj koheziji;

(d)  integraciji Unijinih tržišta kapitala i jačanju jedinstvenog tržišta, uključujući rješenja kojima se rješava problem rascjepkanosti Unijinih tržišta kapitala, diversificiraju izvori financiranja za poduzeća u Uniji i promiče održivo financiranje.

2.  Posebni su ciljevi programa InvestEU sljedeći:

(a)  potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja u održivu infrastrukturu u područjima iz članka 7. stavka 1. točke (a);

(b)  potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja u istraživanje, inovacije i digitalizaciju u svim sastavnicama politike, uključujući potporu za unapređenje inovativnih poduzeća i plasiranje tehnologija na tržište;

(c)  poboljšanje i pojednostavljenje pristupa financiranju i povećanje mogućnosti financiranja za inovativna novoosnovana poduzeća i MSP-ove, uključujući mikropoduzeća, i povećanje njihove globalne konkurentnosti, a u posebno opravdanim slučajevima i za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije;

(d)  poboljšanje pristupa mikrofinanciranju i povećanje mogućnosti mikrofinanciranja za MSP-ove, socijalna poduzeća, kulturni i kreativni te obrazovni sektor, potpora operacijama financiranja i operacijama ulaganja povezanima sa socijalnim ulaganjima, kompetencijama i vještinama te razvoj i konsolidacija tržišta socijalnih ulaganja u područjima iz članka 7. stavka 1. točke (d).

Članak 4.

Proračun i iznos jamstva EU-a

1.  Jamstvo EU-a za potrebe odjeljka „EU” iz članka 8. stavka 1. točke (a) iznosi 40 817 500 000 EUR (u tekućim cijenama). Stopa rezervacija iznosi 40 %.

Za potrebe odjeljka „države članice” iz članka 8. stavka 1. točke (b) može se osigurati dodatni iznos jamstva EU-a, uz uvjet da države članice dodijele odgovarajuće iznose u skladu s [člankom 10. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj](21) i člankom [75. stavkom 1.] Uredba [[plan ZPP-a] broj](22).

Uz doprinose iz drugog podstavka države članice mogu doprinijeti odjeljku „države članice” u obliku jamstava ili gotovine.

Jamstvo EU-a iz prvog podstavka povećava se i doprinosima trećih zemalja iz članka 5., uz uvjet da su u cijelosti pokriveni rezervacijama u obliku gotovine u skladu s [člankom 218. stavkom 2.] [Financijske uredbe].

2.  ▌Raspodjela iznosa iz stavka 1. prvog podstavka ovog članka navedena je u Prilogu I. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 26. kako bi, prema potrebi, nadopunila ovu Uredbu izmjenom iznosa iz ▌Priloga I. do 15 % za svaku sastavnicu.

3.  Financijska omotnica za provedbu mjera predviđenih u poglavljima V. i VI. iznosi 525 000 000 EUR (u tekućim cijenama).

4.  Iznos naveden u stavku 3. može se upotrijebiti i za tehničku i administrativnu pomoć u provedbi programa InvestEU, primjerice aktivnosti pripreme, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje uključuju korporativne informacijske sustave.

Članak 5.

Treće zemlje pridružene fondu InvestEU

Odjeljak „EU” fonda InvestEU iz članka 8. stavka 1. točke (a) i sve sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. mogu primati doprinose iz sljedećih trećih zemalja za sudjelovanje u određenim financijskim proizvodima iz [članka 218. stavka 2.] [Financijske uredbe]:

(a)  članice Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA) koje su članice Europskog gospodarskog prostora (EGP), u skladu s uvjetima utvrđenima u Sporazumu o EGP-u;

(b)  zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalni kandidati, u skladu s općim načelima i općim uvjetima njihova sudjelovanja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim sporazumima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i njih;

(c)  zemlje na koje se odnosi europska politika susjedstva, u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije uspostavljenima u odgovarajućim okvirnim sporazumima i odlukama Vijeća za pridruživanje ili sličnim sporazumima te u skladu s posebnim uvjetima utvrđenima u sporazumima između Unije i tih zemalja;

(d)  treće zemlje, u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem Unijinu programu ako se tim sporazumom:

i.  jamči pravedna ravnoteža u smislu doprinosa te treće zemlje i koristi koje ona ostvaruje sudjelovanjem u programima Unije;

ii.  utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom [21. stavkom 5.] [Financijske uredbe];

iii.  trećoj zemlji ne dodjeljuje ovlast za odlučivanje o programu;

iv.  jamči da Unija ima pravo osigurati dobro financijsko upravljanje i štititi svoje financijske interese.

Članak 6.

Provedba i oblici Unijina financiranja

1.  Jamstvo EU-a provodi se u okviru neizravnog upravljanja s tijelima iz [članka 62. stavka 1. točke (c) podtočaka od ii. do vii.] [Financijske uredbe]. Drugi oblici financiranja EU-a na temelju ove Uredbe provode se u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja u skladu s [Financijskom uredbom], uključujući bespovratna sredstva koja se provode u skladu s njezinom [glavom VIII.].

2.  Operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene jamstvom EU-a koje su dio operacije mješovitog financiranja kojom se potpora na temelju ove Uredbe kombinira s potporom koja se pruža u okviru jednog ili više drugih programa Unije ili Fonda za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS):

(a)  usklađene su s ciljevima politika i ispunjavaju kriterije prihvatljivosti navedene u pravilima o programu Unije na temelju kojih se odlučuje o potpori;

(b)  u skladu su s odredbama ove Uredbe.

2.a  Operacije mješovitog financiranja u kojima se kombiniraju potpore u skladu s ovom Uredbom moraju biti koliko je to moguće bez prepreka.

3.  Operacije mješovitog financiranja, uključujući financijske instrumente koji se u cijelosti financiraju u okviru drugih programa Unije ili Fonda za inovacije sustava EU-a za trgovanje emisijama bez uporabe jamstva EU-a na temelju ove Uredbe, u skladu su s ciljevima politika i kriterijima prihvatljivosti navedenima u pravilima o programu Unije na temelju kojih se potpora dodjeljuje.

4.  U skladu s člankom 6. stavkom 2., o bespovratnim oblicima potpore i/ili financijskim instrumentima iz proračuna Unije koji su dio operacije mješovitog financiranja iz stavaka 2. i 3. odlučuje se na temelju pravila o relevantnom programu Unije, a provode se okviru operacije mješovitog financiranja u skladu s ovom Uredbom i [glavom X.] [Financijske uredbe].

Izvješćivanje se primjenjuje i na elemente koji se odnose na usklađenost s ciljevima politika i kriterijima prihvatljivosti navedenima u pravilima o programu Unije na temelju kojih se odlučuje o potpori te na usklađenost s ovom Uredbom.

POGLAVLJE II.

Fond InvestEU

Članak 7.

Sastavnice politika

1.  Fond InvestEU djeluje u okviru sljedeće četiri sastavnice politika u okviru kojih će se uklanjati tržišni nedostaci i/ili rješavati problem neoptimalne razine ulaganja u području primjene svake od njih:

(a)  sastavnica politika koja se odnosi na održivu infrastrukturu: uključuje održiva ulaganja u području prometa, uključujući multimodalni promet, sigurnosti na cestama, renoviranje i održavanje željezničke i cestovne infrastrukture, turizma, energetike, a osobito povećanog razvoja obnovljive energije, energetske učinkovitost u skladu s energetskim okvirima do 2030. i 2050., projekata renoviranja zgrada usmjerenih na uštedu energije i integraciju zgrada u povezani energetski, skladišni, digitalni i prijevozni sustav, poboljšavanja razina međusobne povezanosti, digitalne povezivosti i pristupa mreži, uključujući u ruralnim područjima, opskrbe i prerade sirovina, svemira, oceana, kopnenih voda, izbjegavanja otpada te kružnog gospodarstva, prirodne i druge okolišne infrastrukture, opreme, mobilne imovine i uvođenja inovativnih tehnologija koje pridonose Unijinim ciljevima okolišne i/ili socijalne održivosti i ispunjavaju Unijinih standarda okolišne ili socijalne održivosti;

(b)  sastavnica politika koja se odnosi na istraživanje, inovacije i digitalizaciju: uključuje aktivnosti istraživanja, razvoja proizvoda i inovacija, prijenos tehnologija i istraživačkih rezultata na tržište, potporu čimbenicima kojima se potiče razvoj tržišta i suradnja između poduzeća, demonstraciju i uvođenje inovativnih rješenja te potporu širenju poslovanja inovativnih poduzeća, uključujući novoosnovana poduzeća i MSP-ove, te digitalizaciju Unijine industrije, na temelju stečenih iskustava, posebno u vezi s instrumentom InnovFin;

(c)  sastavnica politika koja se odnosi na MSP-ove: pojednostavljen pristup financiranju i mogućnosti financiranja za novoosnovana poduzeća i MSP-ove, uključujući inovativna novoosnovana poduzeća i MSP-ove, a u posebno opravdanim slučajevima i za mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, posebno u cilju poboljšanja globalne konkurentnosti, inovacija, digitalizacije i održivosti;

(d)  sastavnica politika koja se odnosi na socijalna ulaganja i vještine: uključuje etično i održivo financiranje, mikrofinanciranje, radničko dioničarstvo, financiranje socijalnih poduzeća i socijalno gospodarstvo te mjere za promicanje rodne ravnopravnosti i aktivnog sudjelovanja žena i ranjivih skupina; vještine, obrazovanje, osposobljavanje i povezane usluge; socijalnu infrastrukturu (uključujući socijalno i studentsko stanovanje); socijalne inovacije; zdravstvenu i dugotrajnu skrb; uključivost i pristupačnost; kulturne aktivnosti sa socijalnim ciljem; kulturne i kreativne sektore, između ostalog s međukulturnim dijalogom i kohezijskim ciljevima. integraciju ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja.

2.  Ako operacija financiranja ili operacija ulaganja predložena Odboru za ulaganja iz članka 19. potpada pod više sastavnica politika, ona se pripisuje sastavnici kojoj pripada njezin glavni cilj ili glavni cilj većine njezinih potprojekata, osim ako je u smjernicama o ulaganju određeno drukčije.

3.  Operacije financiranja i operacije ulaganja u svim ▌sastavnicama politika iz ▌stavka 1., prema potrebi, podliježu provjeri klimatske, okolišne i socijalne održivosti u cilju smanjenja štetnih utjecaja i povećanja koristi za klimu, okoliš i socijalnu dimenziju. Stoga će promotori koji traže financiranje dostaviti odgovarajuće informacije na temelju smjernica koje će Komisija izraditi u obliku delegiranog akta uzimajući pritom u obzir kriterije utvrđene u Uredbi (EU) br. .../... o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja COM(2018)0353 za utvrđivanje je li gospodarska aktivnost okolišno održiva . Projekti ispod određene veličine utvrđene u smjernicama prema potrebi se mogu isključiti iz provjere.

Na temelju Komisijinih smjernica omogućuje se sljedeće:

(a)  kada je riječ o prilagodbi, jamčenje otpornosti na moguće štetne utjecaje klimatskih promjena na temelju ocjenjivanja izloženosti klimatskim promjenama i rizicima, uključujući relevantne mjere prilagodbe, a kada je riječ o ublažavanju, uključivanje cijene emisija stakleničkih plinova i pozitivnih učinaka mjera za ublažavanje klimatskih promjena u analizu troškova i koristi te jamčenje pridržavanja ciljeva i normi EU-a u vezi s okolišem;

(b)  uzimanje u obzir ukupnog utjecaja projekta u smislu glavnih sastavnica prirodnog kapitala povezanih sa zrakom, vodom, zemljištem i bioraznolikošću;

(ba)  procjena učinka na zapošljavanje i stvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta;

(c)  procjena utjecaja na socijalnu uključenost pojedinih područja ili dijelova stanovništva.

4.  Partneri u provedbi dostavljaju informacije potrebne da se omogući praćenje ulaganja kojima se pridonosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša na temelju smjernica koje će izraditi Komisija i po potrebi ocjenjuju usklađenost operacija s Uredbom (EU) .../... [o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja].

4.a  U okviru sastavnica politike koja se odnosi na MSP-ove također se nudi potpora korisnicima kojima je prethodno pružena potpora u obliku različitih instrumenta za davanje jamstava EU-a koji su spojeni u okviru fonda InvestEU, a prije svega se misli na instrument za davanje jamstva kulturnim i kreativnim sektorima iz programa Kreativna Europa.

5.  Partneri u provedbi nastoje da:

(a)   barem 65 % ulaganja u sastavnici politika održive infrastrukture znatno pridonosi ispunjavanju ciljeva Unije u pogledu klime i okoliša u skladu s Pariškim sporazumom;

(b)  u području prometa najmanje 10 % ulaganja u sastavnici politika za održivu infrastrukturu koristi se za ispunjavanje cilja EU-a da se do 2050. ukinu nesreće u cestovnom prometu sa smrtnim i teškim posljedicama i za obnovu željezničkih i cestovnih mostova i tunela radi njihove sigurnosti;

(c)  barem 35% ulaganja u okviru sastavnice politike za istraživanja, inovacije i digitalizaciju pridonosi ciljevima programa Obzor Europa;

(d)  znatnim udjelom jamstva koje se nudi MSP-ovima i malim poduzećima srednje tržišne kapitalizacije u okviru sastavnice politike za MSP-ove podupiru se inovativni MSP-ovi.

Komisija zajedno s partnerima u provedbi osigurava da se dio proračunskog jamstva koji se koristi za sastavnicu za održiva ulaganja distribuira u cilju postizanja ravnoteže između mjera u različitim područjima.

6.  Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kojima se utvrđuju smjernice o ulaganjima u svakoj sastavnici politika.

6.a  Kada Komisija pruži informacije o tumačenju smjernica o ulaganjima dužna je te informacije staviti na raspolaganje partnerima u provedbi, Odboru za ulaganja i savjetodavnom centru InvestEU-a.

Članak 7.a

Dodatnost

Za potrebe ove Uredbe „dodatnost” znači potpora fonda InvestEU operacijama kojima se rješavaju određeni tržišni nedostaci ili neoptimalne razine ulaganja na razini Unije ili na razini države članice i koje se ne bi mogle provesti tijekom razdoblja u kojem se može upotrebljavati jamstvo EU-a ili barem ne u istoj mjeri, putem partnera u provedbi bez potpore fonda InvestEU.

Članak 8.

Odjeljci

1.  Sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. sastoje se od dva odjeljka koji su usmjereni na uklanjanje ▌tržišnih nedostataka ili rješavanje problema neoptimalne razine ulaganja, i to:

(a)  odjeljak „EU” usmjeren je na sljedeće situacije:

i.  tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja koji su povezani s prioritetima politika Unije ▌;

ii.  određene tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u cijeloj Uniji i/ili na razini države članice; ili

iii.  nove ili složene tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u cilju razvoja novih financijskih rješenja i tržišnih struktura;

(b)  odjeljak „države članice” usmjeren je na specifične tržišne nedostatke ili neoptimalne razine ulaganja u jednoj ili više država članica u cilju ostvarivanja ciljeva sudjelujućih fondova pod podijeljenim upravljanjem.

2.  Odjeljci iz stavka 1., prema potrebi, međusobno se nadopunjavaju u cilju potpore operacijama financiranja ili operacijama ulaganja, među ostalim i kombiniranjem potpore iz oba odjeljka.

Članak 9.

Posebne odredbe koje se primjenjuju na odjeljak „države članice”

1.  Iznosi koje dodjeljuje država članica u skladu s člankom [10. stavkom 1.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] ili člankom [75. stavkom 1.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj] upotrebljavaju se kao rezervacije za dio jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” kojim su obuhvaćene operacije financiranja i operacije ulaganja u dotičnoj državi članici.

1.a  Države članice također mogu doprinijeti odjeljku „države članice” u obliku jamstava ili u gotovini. Ti doprinosi mogu se aktivirati samo za isplate u vezi s mogućom aktivacijom jamstva nakon financiranja iz prvog podstavka članka 4. stavka 1.

2.  Utvrđivanje tog dijela jamstva EU-a u okviru odjeljka „države članice” ovisi o sklapanju sporazuma o doprinosu između države članice i Komisije.

Dvije ili više država članica mogu s Komisijom sklopiti sporazum o zajedničkom doprinosu.

Odstupajući od [članka 211. stavka 1.] [Financijske uredbe], stopa rezervacija za jamstvo EU-a u odjeljku „države članice” iznosi 40 % i može se prilagoditi naviše ili naniže u svakom sporazumu o doprinosu kako bi se uzeli u obzir rizici povezani s financijskim proizvodima koje se namjerava upotrijebiti.

3.  Sporazum o doprinosu sadržava barem sljedeće elemente:

(a)  ukupni iznos dijela jamstva EU-a u odjeljku „države članice”, njegovu stopu rezervacija, iznos doprinosa iz fondova pod podijeljenim upravljanjem, fazu uspostave izdvajanja rezervacija u skladu s godišnjim financijskim planom te iznos nepredviđene obveze koji iz toga proizlazi i koji će se pokriti uzajamnim jamstvom koje pruža dotična država članica i/ili partneri u provedbi ili privatni ulagači;

(b)  strategiju koja uključuje financijske proizvode i njihovu minimalnu financijsku polugu, geografsku pokrivenost, razdoblje ulaganja te, prema potrebi, kategorije krajnjih primatelja i prihvatljivih posrednika;

(c)  ▌partnera ili partnere u provedbi odabrane u dogovoru s državom članicom;

(d)  mogući doprinos iz fondova pod podijeljenim upravljanjem za platforme za ulaganja i savjetodavni centar InvestEU;

(e)  obvezu godišnjeg izvješćivanja države članice, uključujući izvješćivanje u skladu s pokazateljima iz sporazuma o doprinosu;

(f)  rezervacije za naknadu dijela jamstva EU-a iz odjeljka „države članice”;

(g)  moguće kombiniranje sa sredstvima iz odjeljka „EU”, uključujući slojevitu strukturu kojom se postiže bolje pokriće rizika u skladu s člankom 8. stavkom 2.

Mogu se upotrebljavati doprinosi iz fondova pod podijeljenim upravljanjem, o čemu odlučuju države članice u dogovoru s partnerima u provedbi, kako bi se zajamčile sve obroke strukturiranih financijskih instrumenata.

4.  Komisija sporazume o doprinosu izvršava u okviru sporazuma o jamstvu koje potpisuje s partnerima u provedbi u skladu s člankom 14.

Ako se u roku od devet mjeseci od potpisivanja sporazuma o doprinosu ne sklopi sporazum o jamstvu ili za iznos iz sporazuma o doprinosu nije u cijelosti preuzeta obveza u okviru jednog ili više sporazuma o jamstvu, sporazum o doprinosu u prvom se slučaju otkazuje, a u drugom se slučaju na odgovarajući način izmjenjuje te se neiskorišteni iznos rezervacija ponovo koristi u skladu s [člankom 10. stavkom 5.] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] i člankom [75. stavkom 5.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj].

Ako sporazum o jamstvu nije propisno izvršen u roku iz članka [10. stavka 6.)] Uredbe [[Uredba o zajedničkim odredbama] broj] ili članka [75. stavka 6.] Uredbe [[plan ZPP-a] broj], sporazum o doprinosu izmjenjuje se i neiskorišteni dio rezervacija ponovno se koristi u skladu s [člankom 10. stavkom 6.)] [[Uredba o zajedničkim odredbama ] broj] i člankom [75. stavkom 6.] Uredbe [[plan ZPP-a]] broj].

5.  Na izdvajanje rezervacija za dio jamstva EU-a u odjeljku „države članice” utvrđen sporazumom o doprinosu primjenjuju se sljedeća pravila:

(a)  nakon faze uspostave iz stavka 3. točke (a) ovog članka svi godišnji viškovi rezervacija izračunani usporedbom iznosa rezervacija propisanog na temelju stope rezervacija i stvarnih rezervacija ponovno se koriste u skladu s [člankom 10. stavkom 6. [[Uredbe o zajedničkim odredbama] i člankom [75. stavkom 6.] [[plan ZPP-a] broj];

(b)  odstupajući od [članka 213. stavka 4.] [Financijske uredbe], nakon faze uspostave iz stavka 3. točke (a) ovog članka rezervacije ne podliježu godišnjoj nadopuni tijekom raspoloživosti tog dijela jamstva EU-a u odjeljku „države članice”;

(c)  Komisija bez odgode obavješćuje državu članicu ako zbog aktiviranja tog dijela jamstva EU-a u odjeljku „države članice” razina rezervacija za taj dio jamstva EU-a padne ispod 20 % početnih rezervacija;

(d)  ▌

POGLAVLJE III.

Jamstvo EU-a

Članak 10.

Jamstvo EU-a

1.  Jamstvo EU-a u okviru fonda InvestEU daje se partnerima u provedbi u skladu s [člankom 219. stavkom 1.] [Financijske uredbe] te se njime upravlja u skladu s [glavom X.] [Financijske uredbe]. Jamstvo EU-a neopozivo je, bezuvjetno i osigurava se na prvi zahtjev prihvatljivom partneru za operacije financiranja i ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom i određivanje njegove cijene isključivo je povezano s karakteristikama i profilom rizika temeljnih operacija, uzimajući u obzir prirodu temeljnih operacija i ispunjavanje željenih ciljeva politike, uključujući, ako je to propisno opravdano, po potrebi mogućnost primjene posebnih povoljnijih uvjeta i poticaja, osobito:

(a)  u situacijama u kojima bi stresni uvjeti financijskog tržišta spriječili ostvarenje održivog projekta;

(b)  kako bi se prema potrebi olakšalo osnivanje platformi za ulaganja ili financiranje projekata u sektorima ili područjima koja se suočavaju sa znatnim poteškoćama na tržištu i/ili su u neoptimalnoj situaciji kada je riječ o ulaganjima;

Osim toga, u okviru jamstva EU-a utvrđuje se:

(a)  pouzdan mehanizam za njegovu brzu primjenu;

(b)  trajanje usklađeno s konačnim dospijećem posljednjeg potraživanja od krajnjih korisnika;

(c)  odgovarajuće praćenje portfelja rizika i jamstva;

(d)  pouzdan mehanizam za procjenu očekivanih novčanih tokova u slučaju da se koristi;

(e)  odgovarajuću dokumentaciju u pogledu odluka upravljanja rizikom;

(f)  odgovarajuću fleksibilnost u pogledu načina iskorištavanja jamstva, omogućujući partnerima u provedbi izravnu korist od jamstva kada/ako je to potrebno, osobito ako ne postoji dodatni program jamstva;

(g)  ispunjavanje svih dodatnih zahtjeva relevantnog regulatornog nadzornog tijela, ako postoje, da bi se smatralo učinkovitim načinom za potpuno smanjenje rizika.

1.a  Jamstva EU-a u okviru odjeljka „EU” dodjeljuju se partnerima u provedbi. Najmanje 75 % jamstva EU-a u okviru odjeljka „EU” dodjeljuje se Grupi EIB-a. Iznosi koji premašuju 75 % jamstva EU-a mogu se učiniti dostupnima Grupi EIB -a u slučaju da nacionalne razvojne banke ili institucije ne mogu potpuno iskoristiti preostali udio jamstva. Jednako tako, iznosi koji premašuju 25 % jamstva EU-a mogu se učiniti dostupnima drugim partnerima u provedbi u slučaju da Grupa EIB-a ne može potpuno iskoristiti preostali udio jamstva. Nacionalne razvojne banke ili institucije mogu u potpunosti iskoristiti jamstvo EU-a i u slučaju da mu odluče pristupiti putem Grupe EIB-a ili Europskog investicijskog fonda.

2.  Potpora u okviru jamstva EU-a može se dodijeliti za operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom za razdoblje ulaganja koje završava 31. prosinca 2027. Ugovori između partnera u provedbi i krajnjeg primatelja ili financijskog posrednika ili drugog subjekta iz članka 13. stavka 1. potpisuju se do 31. prosinca 2028.

Članak 11.

Prihvatljive operacije financiranja i operacije ulaganja

1.  U okviru fonda InvestEU podupiru se samo operacije javnog i privatnog financiranja i operacije ulaganja koje:

(a)  ispunjavaju uvjete iz [članka 209. stavka 2. točaka od (a) do (e)] [Financijske uredbe] i zahtjev dodatnosti iz ▌članka 7.a ove Uredbe i, ako je to primjereno, zahtjev maksimiziranja privatnih ulaganja u skladu s [člankom 209. stavkom 2. točkom (e)] [Financijske uredbe];

(b)  pridonose ciljevima politika Unije te ih nadopunjavaju i usklađene su s njima i obuhvaćene su opsegom područja prihvatljivih za operacije financiranja i operacije ulaganja unutar odgovarajuće sastavnice politika u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi; i

(c)  usklađene su sa smjernicama o ulaganjima.

2.  Iz fonda InvestEU mogu se osim projekata smještenih u Uniji podupirati i sljedeći projekti i operacije u obliku operacija financiranja i operacija ulaganja:

(a)  ▌projekti između subjekata koji su nalaze ili imaju poslovni nastan u jednoj ili više država članica i kojima su obuhvaćene jedna ili više trećih zemalja, uključujući zemlje pristupnice, zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidate, zemlje koje su obuhvaćene područjem primjene europske politike susjedstva, Europskog gospodarskog prostora ili Europskog udruženja za slobodnu trgovinu, ili prekomorska zemlja ili područje iz Priloga II. UFEU-u ili pridružena treća zemlja, neovisno o tome postoji li partner u tim trećim zemljama ili prekomorskim zemljama ili područjima;

(b)  operacije financiranja i operacije ulaganja u zemljama iz članka 5. kojima se doprinosi određenom financijskom proizvodu.

3.  Iz fonda InvestEU mogu se podupirati operacije financiranja i operacije ulaganja kojima se osigurava financiranje za primatelje koji su pravni subjekti s poslovnim nastanom u nekoj od sljedećih zemalja:

(a)  državi članici ili prekomorskoj zemlji ili području koje je s njome povezano;

(b)  trećoj zemlji ili području pridruženima programu InvestEU u skladu s člankom 5.;

(c)  trećoj zemlji iz stavka 2. točke (a), ako je primjenjivo;

(d)  drugim zemljama ako je to potrebno za financiranje projekta u zemlji ili području iz točaka od (a) do (c).

Članak 12.

Odabir partnera u provedbi

1.  Komisija u skladu s [člankom 154.] [Financijske uredbe] među prihvatljivim partnerima odabire partnere u provedbi ili skupinu njih, kako je navedeno u drugom podstavku ovog stavka.

Za odjeljak „EU” prihvatljivi partneri su oni koji su iskazali interes i koji mogu pokriti operacije financiranja i operacije ulaganja u jednoj ili više država članica ili regija. Osim toga, partneri u provedbi mogu formirati skupinu te zajedno pokriti operacije financiranja i operacije ulaganja u jednoj ili više država članica ili regija. Partneri u provedbi, čija je ugovorna odgovornost ograničena njihovim nacionalnim mandatima, mogu riješiti tržišne nedostatke ili neoptimalne situacije za ulaganja i uporabom lokalno prilagođenih, usporedivih instrumenata.

Na temelju stupnja zrelosti projekta, skupina partnera u provedbi može se osnovati u bilo kojem trenutku, i to s različitim konfiguracijama kako bi se učinkovito ispunili tržišni zahtjevi.

Kada je riječ o odjeljku „države članice”, dotična država članica može za partnere u provedbi predložiti jednog ili više prihvatljivih partnera među onima koji su iskazali interes u skladu s člankom 9. stavkom 3. točkom (c).

Ako dotična država članica ne predloži partnera u provedbi, Komisija postupa u skladu s drugim podstavkom ovog stavka te odabire među partnerima u provedbi one koji mogu pokriti operacije financiranja i operacije ulaganja u predmetnom geografskom području.

2.  Pri odabiru partnera u provedbi Komisija osigurava da portfelj financijskih proizvoda u okviru fonda InvestEU:

(a)  obuhvaća što više ciljeva utvrđenih u članku 3.;

(b)  maksimalno povećava učinak jamstva EU-a s pomoću vlastitih sredstava koje osigurava partner u provedbi;

(c)  maksimizira privatna ulaganja, ako je to primjereno;

(d)  osigurava geografsku diversifikaciju i omogućuje financiranje manjih projekata;

(e)  osigurava dostatnu diversifikaciju rizika;

(f)  promiče inovativna financijska rješenja i rješenja za rizike kako bi se uklonili tržišni nedostaci i riješio problem neoptimalne razine ulaganja;

(fa)  ostvaruje dostatnost.

3.  Pri odabiru partnera u provedbi Komisija uzima u obzir i sljedeće:

(a)  mogući trošak i naknadu za proračun Unije;

(b)  kapacitete partnera u provedbi da temeljito primijeni zahtjeve iz [članka 155. stavka 2. i članka 155. stavka 3.] [Financijske uredbe] u pogledu izbjegavanja plaćanja poreza, poreznih prijevara, utaje poreza, pranja novca, financiranja terorizma i nekooperativnih jurisdikcija.

(ba)  kapacitet partnera u provedbi za evaluaciju operacija financiranja i ulaganja u skladu s međunarodno priznatim standardima o socijalnom rejtingu, s posebnom pozornošću na socijalni učinak i učinak na okoliš;

(bb)  kapacitet partnera u provedbi za javno iznošenje dokaza te učinkovito osiguranje transparentnosti i pristupa javnosti informacijama o svakoj operaciji financiranja i operaciji ulaganja;

(bc)  gdje je to relevantno, kapacitet partnera u provedbi za upravljanje financijskim instrumentima, uzimajući u obzir njegovo prošlo iskustvo s financijskim instrumentima i upravljačkim tijelima iz Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(23).

4.  Kao partneri u provedbi mogu se odabrati nacionalne razvojne banke ili institucije ako ispune zahtjeve utvrđene u ovom članku i u članku 14. stavku 1. drugom podstavku.

Članak 13.

Prihvatljive vrste financiranja

1.  Jamstvo EU-a može se upotrijebiti za pokriće rizika za sljedeće vrste financiranja koje osiguravaju partneri u provedbi:

(a)  krediti, jamstva, protujamstva, instrumenti tržišta kapitala, bilo koji drugi oblik financiranja ili poboljšanja kreditne kvalitete, uključujući podređeni dug ili vlasničke ili kvazivlasničke udjele, koji se osiguravaju izravno ili neizravno preko financijskih posrednika, fondova, platformi za ulaganje ili drugih instrumenata kako bi se zatim prenijeli krajnjim primateljima;

(b)  financiranje ili jamstva partnera u provedbi dana drugoj financijskoj instituciji koja toj instituciji omogućuju da provodi aktivnosti financiranja iz točke (a).

Financiranje iz prvog podstavka točaka (a) i (b) ovog stavka može biti obuhvaćeno jamstvom EU-a samo ako je odobreno, stečeno ili izdano u korist operacija financiranja ili operacija ulaganja iz članka 11. stavka 1. i ako je financiranje partnera u provedbi odobreno u skladu sa sporazumom o financiranju koji je partner u provedbi potpisao ili transakcijom financiranja koju je sklopio nakon potpisivanja sporazuma o jamstvu između Komisije i njega, a koji nisu istekli ni otkazani.

2.  Operacije financiranja i operacije ulaganja preko fondova ili drugih posredničkih struktura obuhvaćene su jamstvom EU-a u skladu s odredbama utvrđenima u smjernicama o ulaganjima čak i ako ta struktura ulaže manji dio svojih uloženih iznosa izvan Unije i u zemlje iz članka 11. stavka 2. ili u imovinu koja nije prihvatljiva imovina na temelju ove Uredbe.

Članak 14.

Sporazumi o jamstvu

1.  Komisija sklapa sporazum o jamstvu sa svakim partnerom u provedbi kojim se utvrđuje davanje jamstva EU-a u skladu sa zahtjevima ove Uredbe u iznosu koji određuje Komisija.

Ako partneri u provedbi formiraju skupinu iz članka 12. stavka 1. drugog podstavka, sporazum o jamstvu sklapa se između Komisije i svakog partnera u provedbi unutar skupine ili jednog partnera u provedbi u ime skupine.

2.  Sporazumi o jamstvu sadržavaju konkretno odredbe u pogledu:

(a)  iznosa i uvjeta financijskog doprinosa koji osigurava partner u provedbi;

(b)  uvjeta financiranja ili jamstava koje partner u provedbi daje drugom pravnom subjektu koji sudjeluje u provedbi, ako je to slučaj;

(c)  detaljnih pravila o davanju jamstva EU-a, u skladu s člankom 16., uključujući pokriće portfelja određenih vrsta instrumenata te odgovarajuće događaje koji mogu dovesti do aktiviranja jamstva EU-a;

(d)  naknade za preuzimanje rizika koja se dodjeljuje razmjerno udjelu preuzimanja rizika Unije i partnera u provedbi;

(e)  uvjeta plaćanja;

(f)  obveze partnera u provedbi da prihvati odluke Komisije i Odbora za ulaganja o uporabi jamstva EU-a u korist predložene operacije financiranja ili operacije ulaganja, ne dovodeći u pitanje odlučivanje partnera u provedbi o predloženoj operaciji bez jamstva EU-a;

(g)  odredaba i postupaka u vezi s naplatom potraživanja koja se povjerava partneru u provedbi;

(h)  financijskog i operativnog izvješćivanja i praćenja operacija u okviru jamstva EU-a;

(i)  ključnih pokazatelja uspješnosti, posebice u pogledu uporabe jamstva EU-a, ispunjavanja ciljeva i kriterija utvrđenih u člancima 3., 7. i 11. te mobiliziranja privatnog kapitala;

(j)  ako je primjenjivo, odredaba i postupaka u vezi s operacijama mješovitog financiranja;

(k)  ostalih relevantnih odredaba u skladu sa zahtjevima [glave X.] [Financijske uredbe].

3.  Sporazumom o jamstvu propisuje se i da se naknada koju plaća Unija za operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene ovom Uredbom isplaćuje nakon odbitka nepodmirenih plaćanja povezanih s aktiviranjem jamstva EU-a.

4.  Osim toga, sporazumom o jamstvu propisuje se i da se iznosi koji se duguju partneru u provedbi u vezi s jamstvom EU-a odbijaju od ukupnog iznosa naknade, prihoda i vraćanja koje partner u provedbi duguje Uniji na temelju operacija financiranja i operacija ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom. Ako taj iznos nije dovoljan za pokriće iznosa koji se duguje partneru u provedbi u skladu s člankom 15. stavkom 3., preostali se iznos naplaćuje iz rezervacija za jamstvo EU-a.

5.  Ako se sporazum o jamstvu sklapa u okviru odjeljka „države članice”, njime se može predvidjeti sudjelovanje predstavnika dotične države članice ili dotičnih regija u praćenju provedbe sporazuma o jamstvu.

Članak 15.

Uvjeti uporabe jamstva EU-a

1.  Davanje jamstva EU-a ovisi o stupanju na snagu sporazuma o jamstvu s odgovarajućim partnerom u provedbi.

2.  Operacije financiranja i operacije ulaganja obuhvaćene su jamstvom EU-a samo ako ispunjavaju kriterije utvrđene u ovoj Uredbi i relevantnim smjernicama o ulaganjima i ako je Odbor za ulaganja zaključio da ispunjavaju zahtjeve za potporu u okviru jamstva EU-a. Partneri u provedbi odgovorni su za jamčenje usklađenosti operacija financiranja i operacija ulaganja s ovom Uredbom i relevantnim smjernicama o ulaganjima.

3.  Komisija partneru u provedbi nije dužna platiti bilo koje administrativne troškove i pristojbe u vezi s provedbom operacija financiranja i operacija ulaganja, osim ako zbog prirode ciljeva politika koji se žele ostvariti financijskim proizvodom koji provodi partner u provedbi može dokazati da je potrebno napraviti iznimku. Pokriće tih troškova propisuje se u sporazumu o jamstvu i u skladu je s [člankom 209. stavkom 2. točkom (g)][Financijske uredbe].

4.  Osim toga, partner u provedbi može upotrijebiti jamstvo EU-a za plaćanje odgovarajućeg dijela troškova naplate, osim ako su oni odbijeni od naplaćenih iznosa u skladu s člankom 14. stavkom 4.

Članak 16.

Pokriće i uvjeti jamstva EU-a

1.  Naknada za preuzimanje rizika raspodjeljuje se između Unije i partnera u provedbi razmjerno njihovu udjelu u preuzimanju rizika u portfelju operacija financiranja i operacija ulaganja ili, ovisno o slučaju, pojedinačnih operacija i isključivo je povezana s karakteristikama i profilom rizičnosti temeljnih operacija. Partner u provedbi preuzima na vlastiti rizik odgovarajuću izloženost prema operacijama financiranja i operacijama ulaganja koje se podupiru jamstvom EU-a, osim u iznimnim slučajevima kada su ciljevi politika koji se žele ostvariti financijskim proizvodom takvi da im partner u provedbi realno ne bi mogao doprinijeti vlastitom kapacitetom za preuzimanje rizika.

2.  Jamstvo EU-a pokriva:

(a)  za dužničke proizvode iz članka 13. stavka 1. točke (a):

i.  glavnicu i sve kamate i iznose koji se duguju partneru u provedbi, a koje partner u provedbi nije primio, u skladu s uvjetima operacija financiranja do trenutka prestanka ispunjavanja obveza; za podređeni dug odgođeno plaćanje, smanjeno plaćanje ili zahtjev za izlazak smatraju se prestankom ispunjavanja obveza;

ii.  restrukturiranje gubitaka;

iii.  gubitke nastale zbog fluktuacija tečaja valuta koje nisu euro na tržištima s ograničenim mogućnostima dugoročne zaštite od rizika;

(b)  za vlasnička ili kvazivlasnička ulaganja iz članka 13. stavka 1. točke (a) uložene iznose i s njima povezane troškove financiranja i gubitke nastale zbog fluktuacija tečaja valuta koje nisu euro;

(c)  za financiranje ili jamstva partnera u provedbi dana drugom pravnom subjektu iz članka 13. stavka 1. točke (b) iskorištene iznose i povezane troškove financiranja.

3.  Ako Unija izvrši plaćanje partneru u provedbi nakon aktiviranja jamstva EU-a, na nju se prenose pripadajuća prava partnera u provedbi povezana s njegovim operacijama financiranja i operacijama ulaganja obuhvaćenima jamstvom EU-a u mjeri u kojoj ta prava i dalje postoje.

Partner u provedbi u ime Unije izvršava naplatu potraživanja za subrogirane iznose i isplaćuje Uniji naplaćene iznose.

POGLAVLJE IV.

UPRAVLJANJE

Članak 16.a

Upravljački odbor

1.  Fondom InvestEU upravlja Upravljački odbor koji za potrebe upotrebe jamstva EU-a u skladu s općim ciljevima iz članka 3. određuje:

(a)  strateške smjernice fonda InvestEU;

(b)  operativne politike i postupke potrebne za funkcioniranje fonda InvestEU;

(c)  pravila koja se primjenjuju na platforme za ulaganja.

2.  Upravljački odbor:

(a)  sastavljen je od šest članova kako slijedi:

i.  tri člana koje imenuje Komisija;

ii.  jednog člana kojeg imenuje Grupa EIB-a;

iii.  jednog člana kojeg imenuje Savjetodavni odbor između predstavnika partnera u provedbi, pri čemu taj član ne smije biti predstavnik Grupe EIB-a;

iv.  jednog stručnjaka kojeg imenuje Europski parlament. Taj stručnjak ne traži niti prima naputke od institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, vlada država članica ili nekog drugog javnog ili privatnog tijela te djeluje potpuno neovisno. Stručnjak svoje dužnosti obavlja nepristrano i u interesu fonda InvestEU;

(b)  bira predsjednika među trima članovima koje je imenovala Komisija na fiksni mandat od tri godine koji je moguće obnoviti jednom;

(c)  raspravlja i uvelike uvažava stajališta svih članova. Ako se članovi ne mogu usuglasiti oko svojih stajališta, Upravljački odbor odluke donosi većinom glasova svojih članova. U zapisnicima sa sastanaka Upravljačkog odbora iscrpno se navode stajališta svih članova.

3.  Upravljački odbor predlaže Komisiji izmjene raspodjele iznosa iz Priloga I.

4.  Upravljački odbor redovito organizira savjetovanja s relevantnim dionicima, posebno sa suulagačima, javnim tijelima, stručnjacima, obrazovnim i istraživačkim institucijama te institucijama za osposobljavanje, filantropskim organizacijama, relevantnim socijalnim partnerima i predstavnicima civilnog društva, o usmjerenju i provedbi investicijske politike koja se provodi u skladu s ovom Uredbom.

5.  Detaljan zapisnik sa sastanaka Upravljačkog odbora objavljuje se što prije, čim ga Upravljački odbor odobri.

Članak 17.

Savjetodavni odbor

1.  Komisiju i Upravljački odbor savjetuje savjetodavni odbor ▌.

1.a  Savjetodavni odbor nastoji osigurati rodnu ravnotežu i obuhvaća:

(a)  jednog predstavnika svakog partnera u provedbi;

(b)  jednog predstavnika svake države članice;

(c)  jednog predstavnika Grupe EIB-a;

(d)  jednog predstavnika Komisije;

(e)  jednog stručnjaka za svaku sastavnicu politike, kojeg imenuje Europski gospodarski i socijalni odbor;

(f)  jednog stručnjaka kojeg imenuje Odbor regija.

2.  ▌

3.  ▌

4.  Sastancima savjetodavnog odbora ▌predsjeda predstavnik Komisije. Potpredsjednik je predstavnik Grupe EIB-a.

Savjetodavni odbor redovito se sastaje, a najmanje dvaput godišnje na zahtjev predsjednika. ▌

Detaljan zapisnik sa sastanaka savjetodavnog odbora objavljuje se što prije, čim ga savjetodavni odbor odobri.

Komisija utvrđuje operativna pravila i postupke i vodi tajništvo savjetodavnog odbora.

5.  Savjetodavni odbor:

(a)   očituje se o koncepciji financijskih proizvoda koji se provode u skladu s ovom Uredbom;

(b)   savjetuje Komisiju i Upravljački odbor o tržišnim nedostacima, neoptimalnim razinama ulaganja i tržišnim uvjetima;

(c)   izvješćuje države članice o provedbi fonda InvestEU u okviru svake sastavnice politike;

(d)   s državama članicama razmjenjuje mišljenja o kretanjima na tržištu i najbolje prakse.

Članak 17.a

Metodologije procjene rizika

Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. radi dopune ove Uredbe uspostavljanjem metodologije procjene rizika. Takva metodologija procjene rizika razvija se u bliskoj suradnji s Grupom EIB-a i drugim provedbenim partnerima te uključuje:

(a)  klasifikaciju stupnjevanja rizika kako bi se osiguralo dosljedno i standardno postupanje sa svim operacijama neovisno o posredničkoj instituciji;

(b)  metodologiju za ocjenu vrijednosti adherentne riziku i vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza na temelju jasnih statističkih metoda, uključujući ekološke, socijalne i upravljačke (ESG) kriterije;

(c)  metodu za ocjenu izloženosti nastanku statusa neispunjavanja obveza i gubitku zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza, uzimajući u obzir vrijednost financiranja, rizik projekta, uvjete otplate, kolateral i druge relevantne pokazatelje.

Članak 17.b

Tablica pokazatelja

1.  Tablicu pokazatelja upotrebljava svaki partner u provedbi za evaluaciju kvalitete i pouzdanosti ulaganja koja će možda primiti potporu u obliku jamstva EU-a. Tablicom pokazatelja osigurava se neovisna, transparentna i usklađena ocjena moguće i stvarne uporabe jamstva EU-a.

2.  Svaki partner u provedbi ispunjava tablicu pokazatelja za svoje predložene operacije financiranja i ulaganja. Ako operaciju ulaganja predlaže više partnera u provedbi, tablicu pokazatelja zajedno ispunjavaju različiti uključeni partneri u provedbi.

3.  Konkretno, tablica pokazatelja obuhvaća ocjenu:

(a)  profila rizika predloženih operacija financiranja i ulaganja koji se dobiva primjenom metodologije procjene rizika iz članka 17.a;

(b)  koristi za krajnje primatelje;

(c)  usklađenosti s obvezama EU-a u pogledu ciljeva održivog razvoja UN-a, Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama, europskog stupa socijalnih prava i Povelje o temeljnim pravima;

(d)  poštovanja kriterija prihvatljivosti.

(e)  kvalitete i doprinosa operacije ulaganja održivom rastu i zapošljavanju;

(f)  doprinosa operacije ulaganja ostvarenju ciljeva programa InvestEU;

(g)  tehničkog i financijskog doprinosa projektu;

(h)  o tome bavi li se predložena operacija rješavanjem utvrđenih tržišnih nedostataka ili neoptimalne razine ulaganja.

4.  Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 26. radi dopune ove Uredbe utvrđivanjem detaljnih pravila za tablicu pokazatelja koju trebaju upotrebljavati partneri u provedbi.

5.  Ako je potrebno, Komisija partnerima u provedbi može pružiti pomoć u primjeni metodologije procjene rizika i u sabiranju rezultata tablice pokazatelja. Osigurava da se metodologija ocjenjivanja odgovarajuće primjenjuje i da su tablice pokazatelja koje se predstavljaju Odboru za ulaganja visoke kvalitete.

Članak 18.

Članak 19.

Odbor za ulaganja

1.  Osniva se u cijelosti neovisan Odbor za ulaganja. Odbor:

(a)  ispituje prijedloge operacija financiranja i operacija ulaganja koje partneri u provedbi podnose radi stjecanja pokrića jamstvom EU-a, koje su prošle provjeru usklađenosti s pravom i politikama Unije koju je provela Komisija;

(b)  provjerava njihovu usklađenost s ovom Uredbom i relevantnim smjernicama o ulaganjima, a posebnu pozornost posvećuje zahtjevu dodatnosti iz članka 7.a ove Uredbe i po potrebi zahtjevu maksimiziranja privatnih ulaganja iz [članka 209. stavka 2. točke (d)] [Financijske uredbe]; i

(c)  provjerava ispunjavaju li operacije financiranja i operacije ulaganja sve relevantne zahtjeve za potporu u okviru jamstva EU-a.

2.  Odbor za ulaganja sastaje se u četiri različita sastava koji odgovaraju sastavnicama politika iz članka 7. stavka 1.

Svaki sastav Odbora za ulaganja čini šest plaćenih vanjskih stručnjaka. Stručnjaci se biraju u skladu s [člankom 237.] [Financijske uredbe], a imenuje ih Komisija na određeni mandat od najviše četiri godine. Njihov se mandat može obnoviti, no njegovo ukupno trajanje ne smije premašiti ukupno sedam godina. Upravljački odbor članu Odbora za ulaganja koji već obnaša tu dužnost može obnoviti mandat bez provedbe postupka utvrđenog u ovom stavku.

Stručnjaci moraju imati visoku razinu relevantnog tržišnog iskustva u strukturiranju i financiranju projekata ili u financiranju MSP-ova ili korporacija.

Sastavom Odbora za ulaganja osigurava se da Odbor raspolaže temeljitim znanjem o sektorima koji su obuhvaćeni sastavnicama politika iz članka 7. stavka 1. i geografskim tržištima u Uniji te da je u cjelini rodno uravnotežen.

Četiri člana stalni su članovi svih četiriju sastava Odbora za ulaganja. Osim toga, u svakom od četiri sastava dva su stručnjaka s iskustvom ulaganja u sektorima koji su obuhvaćeni predmetnom sastavnicom politika. Najmanje jedan od stalnih članova ima iskustvo u području održivih ulaganja. Upravljački odbor imenuje članove Odbora za ulaganja u odgovarajući sastav ili sastave Odbora. Odbor za ulaganja bira predsjednika među svojim stalnim članovima.

Komisija donosi operativna pravila i postupke i upravlja tajništvom Odbora za ulaganja. Tajništvo također podržava Upravljački odbor.

3.  Pri sudjelovanju u aktivnostima Odbora za ulaganja njegovi članovi izvršavaju svoje dužnosti nepristrano i u isključivom interesu fonda InvestEU. Oni ne traže niti slijede upute partnera u provedbi, institucija Unije, država članica ni bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

Životopisi i izjave o nepostojanju sukoba interesa svih članova Odbora za ulaganja objavljuju se i redovno ažuriraju. Svaki član Odbora za ulaganja bez odgode Komisiji i Upravljačkom odboru dostavlja sve informacije potrebne za kontinuiranu provjeru nepostojanja sukoba interesa.

Upravljački odbor može člana Odbora razriješiti s dužnosti ako on ne ispunjava zahtjeve utvrđene u ovom stavku ili iz drugih propisno opravdanih razloga.

4.  Kada djeluje u skladu s ovim člankom, Odbor za ulaganja koristi se tajništvom kojim upravlja Komisija, a koje je odgovorno predsjedniku Odbora za ulaganja. Tajništvo provjerava potpunost dokumentacije koju su dostavili partneri u provedbi koja sadržava standardizirani obrazac zahtjeva, tablicu pokazatelja i sve druge dokumente koje Odbor za ulaganja smatra relevantnima. Odbor za ulaganja može od partnera u provedbi zahtijevati objašnjenja tijekom sastanaka ili zatražiti da se do sljedećeg sastanka dostave dodatne informacije. Ocjena projekta koju je proveo partner u provedbi nije obvezujuća za Odbor za ulaganja za potrebe operacija financiranja ili operacija ulaganja koje su pokrivene jamstvom EU-a.

Odbor za ulaganja u svojem se postupku ocjenjivanja i provjere prijedloga koristi tablicom pokazatelja iz članka 17.b.

5.  Odbor za ulaganja zaključke donosi običnom većinom svih svojih članova, kada takva obična većina uključuje najmanje jednog stručnjaka. Ako je ishod neodlučan, predsjednik Odbora za ulaganja ima odlučujući glas.

Zaključci Odbora za ulaganja kojima se za operaciju financiranja ili operaciju ulaganja odobrava potpora u okviru jamstva EU-a javno su dostupni te sadržavaju obrazloženje odluke o odobrenju. U zaključcima se osvrće i na opću procjenu koja proizlazi iz tablice pokazatelja. Kada je to primjenjivo, Odbor za ulaganja u popis zaključaka kojima se odobrava potpora u obliku jamstva EU-a uvrštava informacije o operacijama, posebno njihov opis, identitetu promotora ili financijskih posrednika i ciljevima projekta. Objava ne smije sadržavati poslovno osjetljive informacije. U slučaju poslovno osjetljivih odluka, Odbor za ulaganja objavljuje takve odluke i informacije o promotorima ili financijskim posrednicima na dan zaključenja odgovarajućeg financiranja ili na raniji datum kada informacije prestaju biti poslovno osjetljive.

Prije potpisivanja ugovora o operaciji financiranja ili operaciji ulaganja odnosno potprojektu tablica pokazatelja javno je dostupna ▌. Objava ne smije sadržavati poslovno osjetljive informacije ili osobne podatke koji se u skladu s pravilima Unije o zaštiti podataka ne smiju otkriti.

Odbor za ulaganja ▌dvaput godišnje Europskom parlamentu i Vijeću dostavlja popis svih zaključaka, kao i tablice pokazatelja povezane s tim odlukama. To dostavljanje podliježe strogim zahtjevima o povjerljivosti.

Zaključci Odbora za ulaganja kojima se odbija upotreba jamstva EU-a pravodobno se stavljaju na raspolaganje dotičnom partneru u provedbi.

6.  Ako Odbor za ulaganja zaprimi zahtjev za odobrenje uporabe jamstva EU-a za operaciju financiranja ili operaciju ulaganja koja uključuje instrument, program ili strukturu koja obuhvaća potprojekte, to odobrenje odnosi se i na potprojekte, osim ako Odbor za ulaganja, u propisno opravdanim slučajevima, zadrži pravo da svaki potprojekt odobri zasebno.

6.a  Odbor za ulaganja može, ako to smatra potrebnim, podnijeti Komisiji prijedloge izmjena ulagačkih smjernica.

POGLAVLJE V.

Savjetodavni centar InvestEU

Članak 20.

Savjetodavni centar InvestEU

1.  Savjetodavni centar InvestEU pruža savjetodavnu potporu u pronalaženju, pripremi, razvoju, strukturiranju, javnoj nabavi i provedbi projekata ulaganja ili pridonosi kapacitetima promotora i financijskih posrednika za provedbu operacija financiranja i operacija ulaganja. Njegova potpora može se prema potrebi odnositi na bilo koju fazu projektnog ciklusa ili financiranja financiranih subjekata.

Komisija potpisuje sporazume s Grupom EIB-a i drugim provedbenim partnerima kako bi ih odredila kao partnere savjetodavnog centra te ih zadužila pružanjem savjetodavne potpore, kako je navedeno u prethodnom podstavku, i usluga iz stavka 2. Komisija uspostavlja jedinstvenu točku pristupa savjetodavnom centru InvestEU te dodjeljuje zahtjeve za savjetodavnu potporu odgovarajućem partneru savjetodavnog centra. Komisija, Grupa EIB-a i drugi provedbeni partneri blisko surađuju kako bi se osigurali učinkovitost, sinergije i djelotvorna geografska pokrivenost potpore diljem Unije, uzimajući pritom u obzir postojeće strukture i rad.

Savjetodavni centar InvestEU dostupan je kao komponenta u okviru svake sastavnice politika iz članka 7. stavka 1. i obuhvaća sve sektore u okviru te sastavnice politika. Dostupne su i međusektorske savjetodavne usluge i savjetodavne usluge za izgradnju kapaciteta.

2.  Savjetodavni centar InvestEU konkretno pruža sljedeće usluge:

(a)  pružanje jedinstvene ulazne točke za pomoć u razvoju projekata za tijela vlasti i promotore projekata za programe Unije kojima se upravlja centralizirano;

(aa)  širenje svih dostupnih dodatnih informacija u vezi sa smjernicama za ulaganja i s tumačenjem tih smjernica nadležnim tijelima i promotorima projekata;

(b)  pružanje pomoći promotorima projekata, prema potrebi, pri razvoju projekata kako bi ispunili ciljeve i kriterije prihvatljivosti iz članaka 3., 7. i 11. te potpora uspostavi mehanizama za objedinjavanje malih projekata; međutim, ta potpora ne dovodi u pitanje zaključke Odbora za ulaganja o pokriću tih projekata jamstvom EU-a;

(ba)  upotreba potencijala za privlačenje i financiranje malih projekata, među ostalim preko platformi za ulaganja;

(c)  potpora aktivnostima i iskorištavanje lokalnog znanja kako bi se olakšala uporaba potpore fonda InvestEU u cijeloj Uniji te aktivan doprinos, ako je to moguće, cilju sektorske i geografske raznolikosti fonda InvestEU potporom partnerima u provedbi pri pokretanju i razvoju mogućih operacija financiranja i operacija ulaganja;

(d)  potpora uspostavi platformi za suradnju namijenjenih za uzajamnu razmjenu podataka, stručnog znanja i najboljih praksi za podupiranje portfelja projekata i sektorskog razvoja, uključujući pomoć u promicanju suradnje između filantropskih organizacija i drugih potencijalnih ulagača i promotora projekata, posebno u odnosu na sastavnicu politike socijalnih ulaganja i vještina;

(e)  pružanje proaktivne savjetodavne potpore, prema potrebi lokalnom prisutnošću, o uspostavi platformi za ulaganje, posebno prekograničnih i makroregionalnih platformi za ulaganje, kao i platformi za ulaganje koje objedinjuju male i srednje projekte u jednoj ili više država članica po temi ili regiji;

(ea)   olakšavanje i pružanje potpore spajanju s bespovratnim sredstvima ili financijskim instrumentima financiranima iz proračuna Unije ili iz drugih izvora, kako bi se ojačale sinergije i usklađenost između instrumenata Unije te maksimizirao učinak programa InvestEU;

(f)  potpora aktivnostima izgradnje kapaciteta za razvoj organizacijskih kapaciteta, vještina i postupaka te povećanje spremnosti na ulaganje organizacija kako bi promotori i tijela vlasti mogli izgraditi portfelje projekata, osmisliti financijske instrumente i platforme za ulaganja i upravljati projektima, a financijski posrednici proveli operacije financiranja i operacije ulaganja u korist subjekata koji su suočeni s otežanim pristupom financiranju, među ostalim i potporom izgradnji kapaciteta za procjenu rizika ili specifičnog sektorskog znanja, uz obraćanje posebne pozornosti na kulturne i kreativne sektore;

(fa)  pružanje proaktivne savjetodavne potpore za novoosnovana poduzeća, osobito kada novoosnovana poduzeća žele zaštititi svoja ulaganja u istraživanje i inovacije dobivanjem prava intelektualnog vlasništva, kao što su patenti.

3.  Savjetodavni centar InvestEU dostupan je promotorima projekata iz javnog i privatnog sektora, uključujući nacionalne razvojne banke, platforme za ulaganja, MSP-ove i novoosnovana poduzeća, javnim tijelima te financijskim i drugim posrednicima.

4.  Za usluge iz stavka 2. moguća je naplata naknada kako bi se djelomično pokrili troškovi pružanja tih usluga, osim za usluge koje se pružaju promotorima projekata iz javnog sektora i neprofitnim ustanovama, a koje se ne naplaćuju. Naknade koje se naplaćuju MSP-ovima za usluge iz stavka 2. ograničavaju se na jednu trećinu troškova pružanja tih usluga.

5.  Kako bi se ostvarili ciljevi iz stavka 1. i olakšalo pružanje savjetodavne potpore, savjetodavni centar InvestEU koristi se stručnim znanjem Komisije, Grupe EIB-a i drugih partnera u provedbi.

6.  Savjetodavni centar InvestEU prema potrebi dostupan je na lokalnoj razini. Osniva se posebice u državama članicama ili regijama koje su suočene s teškoćama u razvoju projekata u okviru fonda InvestEU. Savjetodavni centar InvestEU pomaže u prijenosu znanja na regionalnu i lokalnu razinu u cilju izgradnje regionalnih i lokalnih kapaciteta i stručnosti za potrebe potpore iz stavka 1. te u cilju provedbe i prihvata malih projekata.

6.a  Radi pružanja savjetodavne potpora iz stavka 1. i olakšavanja pružanja savjetodavne potpore, savjetodavni centar InvestEU surađuje s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama i koristi njihovo stručno znanje. Suradnja između savjetodavnog centra InvestEU, s jedne strane, i nacionalne razvojne banke ili institucije, s druge strane, može biti u obliku ugovornog partnerstva. Savjetodavni centar InvestEU nastoji sklopiti barem jedan sporazum o suradnji s nacionalnom razvojnom bankom ili institucijom po državi članici. U državama članicama u kojima razvojne banke ili institucije ne postoje savjetodavni centar InvestEU pruža, prema potrebi, i na zahtjev dotične države članice, proaktivnu savjetodavnu potporu u vezi s osnivanjem takve banke ili institucije.

7.  Partneri u provedbi predlažu promotorima projekata koji podnose zahtjev za financiranje, osobito manjih projekata, da za svoje projekte zatraže potporu savjetodavnog centra InvestEU kako bi se prema potrebi poboljšala priprema njihovih projekata i omogućila procjena mogućnosti objedinjavanja projekata.

Partneri u provedbi prema potrebi obavješćuju promotore o mogućnosti uvrštavanja njihovih projekata na portal InvestEU kako se navodi u članku 21.

POGLAVLJE VI.

Članak 21.

Portal InvestEU

1.  Komisija uspostavlja portal InvestEU. Riječ je o lako dostupnoj bazi projekata prilagođenoj korisnicima u kojoj su sadržane relevantne informacije za svaki projekt.

2.  Portal InvestEU Portal promotorima projekata omogućuje da povećaju vidljivost svojih projekata za koje traže financiranje i istovremeno ulagačima pruže informacije o tim projektima. Uvrštavanjem projekata na portal InvestEU ne dovode se u pitanje odluke o konačnim projektima koji se odabiru za potporu u okviru ove Uredbe, u okviru bilo kojeg drugog instrumenta EU-a ili za javno financiranje.

3.  Na portal se uvrštavaju samo projekti koji su u skladu s pravom i politikama Unije.

4.  Komisija projekte koji ispunjavaju uvjete iz stavka 3. dostavlja odgovarajućim partnerima u provedbi i, po potrebi, Savjetodavnom centru InvestEU.

5.  Partneri u provedbi pregledavaju projekte koji potpadaju pod njihovo geografsko područje i područje poslovanja.

POGLAVLJE VII.

ODGOVORNOST, praćenje i izvješćivanje, evaluacija i kontrola

Članak 21.a

Odgovornost

1.  Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća predsjednik Upravljačkog odbora izvješćuje instituciju koja je to zahtijevala o uspješnosti fonda InvestEU, među ostalim u okviru sudjelovanja na saslušanju u Europskom parlamentu.

2.  Predsjednik Upravljačkog odbora usmenim ili pisanim putem odgovara na pitanja koja su fondu InvestEU uputili Europski parlament ili Vijeće, u svakom slučaju u roku od pet tjedana od dana primitka pitanja.

3.  Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća, Komisija podnosi izvješće o primjeni ove Uredbe.

Članak 22.

Praćenje i izvješćivanje

1.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku provedbe Programa InvestEU prema ostvarivanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu III. ovoj Uredbi.

2.  Kako bi osigurala učinkovitu procjenu napretka u ostvarenju ciljeva programa InvestEU, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. radi izmjene Priloga III. ovoj Uredbi kako bi prema potrebi preispitala ili dopunila pokazatelje te ovu Uredbu dopunila odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za partnere u provedbi i prema potrebi za druge korisnike sredstava Unije.

4.  Komisija izvješćuje o provedbi programa InvestEU u skladu s [člancima 241. i 250.] [Financijske uredbe]. U tu svrhu Grupa EIB-a i partneri u provedbi Komisiji jednom godišnje dostavljaju informacije, među ostalim i one o funkcioniranju jamstva, koje su joj potrebne da ispuni svoje obveze izvješćivanja.

5.  Osim toga, partneri u provedbi svakih šest mjeseci Europskom parlamentu i Komisiji dostavljaju izvješće o operacijama financiranja i operacijama ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom, razvrstanima prema potrebi u odjeljak „EU” i odjeljak „država članica” po državama članicama. U izvješće je uključena procjena usklađenosti sa zahtjevima za uporabu jamstva EU-a i s ključnim pokazateljima uspješnosti utvrđenima u Prilogu III. ovoj Uredbi. Izvješće uključuje i operativne, statističke, financijske i računovodstvene podatke, u najširem mogućem smislu, istodobno štiteći povjerljivost privatnih i osjetljivih poslovnih informacija, o svakoj operaciji financiranja i operaciji ulaganja na razini odjeljka i sastavnice politike te na razini fonda InvestEU. Jedno od navedenih izvješća sadržava informacije koje partneri u provedbi dostavljaju u skladu s [člankom 155. stavkom 1. točkom (a)] [Financijske uredbe]. Komisija prikuplja i ocjenjuje izvješća partnera u provedbi i dostavlja sažetak u obliku javnih godišnjih izvješća, u kojima se daju informacije o razini provedbe programa u odnosu na njegove ciljeve i pokazatelje uspješnosti te navode rizici i prilike za financijske i ulagačke operacije koje se podržavaju programom InvestEU.

Članak 23.

Evaluacija

1.  Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.

2.  Komisija će do 30. rujna 2024. provesti privremenu evaluaciju programa InvestEU, a posebno u pogledu uporabe jamstva EU-a.

3.  Na kraju provedbe Programa InvestEU, a najkasnije dvije godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1., Komisija provodi završnu evaluaciju Programa InvestEU, a posebno u pogledu uporabe jamstva EU-a.

4.  Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.

5.  Partneri u provedbi dostavljaju Komisiji informacije potrebne za provedbu evaluacija iz stavaka 1. i 2.

6.  Komisija u skladu s [člankom 211. stavkom 1.] [Financijske uredbe] svake tri godine u godišnje izvješće iz [članka 250.] [Financijske uredbe] uključuje preispitivanje primjerenosti stope rezervacija iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe u odnosu na stvarni profil rizičnosti operacija financiranja i operacija ulaganja pokrivenih jamstvom EU-a. Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 26. kako bi na temelju tog preispitivanja prilagodila stopu rezervacije iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe za najviše 15 %.

Članak 24.

Revizije

Revizije uporabe financiranja Unije koje provodi Europski revizorski sud uz one koje provode osobe ili subjekti, među ostalim i oni koje institucije ili tijela Unije nisu ovlastili, osnova su za opće jamstvo u skladu s [člankom 127.] [Financijske uredbe].

Članak 25.

Zaštita financijskih interesa Unije

Ako treća zemlja sudjeluje u programu InvestEU na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. U slučaju OLAF-a takva prava uključuju pravo provođenja istraga, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta, predviđene Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).

Članak 26.

Postupak delegiranja

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku. Delegirani akti koji se odnose na aktivnosti partnera u provedbi ili aktivnosti koje uključuju partnere u provedbi, pripremaju se u bliskom dijalogu s tim partnerima u provedbi.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavka 2., članka 7. stavaka 3. i 6., članaka 17.a i 17.b, članka 22. stavka 2. i članka 23. stavka 6. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godine počevši od [stupanja na snagu ove Uredbe]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja tog razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavka 2., članka 7. stavaka 3. i 6., članaka 17.a i 17.b, članka 22. stavka 2. i članka 23. stavka 6. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u toj odluci navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavka 2., članka 7. stavaka 3. i 6., članaka 17.a i 17.b, članka 22. stavka 2. i članka 23. stavka 6. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Poglavlje VIII.

Transparentnost i vidljivost

Članak 27.

Informiranje, priopćavanje i promidžba

1.  Partneri u provedbi priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost, kao i stavljanjem naglaska na socijalne učinke i učinke na okoliš.

2.  Komisija provodi aktivnosti obavješćivanja i priopćivanja u pogledu Programa InvestEU, njegovih djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu InvestEU također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.

POGLAVLJE IX.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Prijelazne odredbe

1.  Prihodi, vraćanja i povrati od financijskih instrumenata uspostavljenih programima iz Priloga IV. ovoj Uredbi mogu se upotrijebiti za rezervacije za jamstvo EU-a na temelju ove Uredbe.

2.  Prihodi, vraćanja i povrati od jamstva EU-a uspostavljenog Uredbom (EU) 2015/1017 mogu se upotrijebiti za rezervacije za jamstvo EU-a na temelju ove Uredbe, osim ako se upotrijebe u svrhe iz članaka 4., 9. i 12. Uredbe (EU) 2015/1017.

Članak 29.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2021.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG I.

Iznosi po pojedinim ciljevima

▌Raspodjela iz članka 4. stavka 2. za operacije financiranja i operacije ulaganja:

(a)  ▌11 500 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (a);

(b)  ▌11 250 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (b);

(c)  ▌12 500 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (c);

(d)  ▌5 567 000 000 EUR za ciljeve iz članka 3. stavka 2. točke (d).

PRILOG II.

Prihvatljiva područja za operacije financiranja i operacije ulaganja

Operacije financiranja i operacije ulaganja mogu pripadati jednom ili više sljedećih područja:

1.  Razvoj energetskog sektora u skladu s prioritetima energetske unije, uključujući sigurnost opskrbe energijom, i obvezama preuzetima na temelju Programa za održiv razvoj do 2030. i Pariškog sporazuma, posebice:

(a)  širenjem proizvodnje, ubrzanjem uvođenja, opskrbe ili provedbe rješenja čiste i održive obnovljive energije;

(b)  energetskom učinkovitošću, energetskom tranzicijom i štednjom energije (s naglaskom na smanjenju potražnje s pomoću upravljanja potražnjom i obnovom zgrada);

(c)  razvojem, unapređenjem i modernizacijom održive energetske infrastrukture (na razini prijenosa i distribucije, tehnologije pohrane, pametnih mreža); i povećanjem razine elektroenergetske interkonekcije između država članica;

(d)  proizvodnjom i opskrbom održivim sintetičkim gorivima iz obnovljivih/ugljično neutralnih izvora i alternativnim gorivima, među ostalim za sve načine prijevoza u skladu s odredbama [Direktive 2009/28/EZ o obnovljivoj energiji];

(e)  infrastrukturom za hvatanje i skladištenje ugljika u industrijskim procesima, bioenergetskim postrojenjima i proizvodnim postrojenjima u cilju ostvarenja energetske tranzicije.

2.  Razvoj održivih i sigurnih prometnih infrastruktura i rješenja za mobilnost te opreme i inovativnih tehnologija u skladu s prometnim prioritetima Unije i obvezama preuzetima na temelju Pariškog sporazuma, posebice:

(a)  projektima kojima se podupire razvoj infrastrukture mreže TEN-T, uključujući njezina gradska čvorišta, morske i riječne luke, zračne luke, multimodalne terminale i njihovo povezivanje s glavnim prometnim mrežama, kao i telematskih aplikacija utvrđenih u Uredbi (EU) br. 1315/2013;

(aa)  infrastrukturnim projektima TEN-T koji sadrže odredbe o upotrebi najmanje dva načina prijevoza, posebno multimodalnim teretnim terminalima i putničkim prometnim čvorištima;

(b)  pametnim i održivim projektima za gradsku mobilnost, uključujući unutarnje plovne putove i zračni promet (usmjerenima na načine gradskog prijevoza s niskom razinom emisija, pristupačnost bez diskriminacije, onečišćenje zraka i buku, potrošnju energije i poboljšanu sigurnost, među ostalim i za bicikliste i pješake);

(c)  podupiranjem obnavljanja i naknadnog opremanja mobilne prometne imovine u cilju uvođenja rješenja za mobilnost s niskom razinom emisija, uključujući uporabu alternativnih goriva i sintetičkih goriva iz obnovljivih/ugljično neutralnih izvora u vozilima svih načina prijevoza;

(d)  s pomoću željezničke infrastrukture, drugih željezničkih projekata, infrastrukture za unutarnje plovne putove i morskih luka te pomorskih autocesta;

(e)  s pomoću infrastrukture za alternativna goriva za sve načine prijevoza, uključujući infrastrukturu za električno punjenje.

(ea)  pametnim i održivim projektima za mobilnost usmjerenima na:

i.  sigurnost na cestama (uključujući poboljšanje sigurnosti vozača i putnika i smanjenje broja nesreća sa smrtnim ishodom i teško ozlijeđenima),

ii.  pristupačnost (među ostalim i u ruralnim područjima),

iii.  smanjenje emisija,

iv.  razvoj i primjenu novih prometnih tehnologija i usluga, osobito kad je riječ o malim i srednjim poduzećima, uključujući povezane i autonomne načine prijevoza te integrirane sustave izdavanja karata;

(eb)  projektima za održavanje ili nadogradnju postojeće prometne infrastrukture, uključujući autoceste mreže TEN-T ako je potrebno nadograditi, održati ili poboljšati sigurnost na cestama, razviti usluge ITS-a ili zajamčiti cjelovitost i standarde infrastrukture, osobito sigurna parkirališta i objekte, benzinske crpke za alternativna goriva i sustave za punjenje električnih vozila;

(ec)  s pomoću cestovne infrastrukture za promet u kohezijskim zemljama, manje razvijenim regijama ili u prekograničnim projektima u području prometa.

3.  Okoliš i resursi, posebice:

(a)  s pomoću vodne, uključujući vodoopskrbu i odvodnju, i obalne infrastrukture i druge zelene infrastrukture povezane s vodom;

(b)  s pomoću infrastrukture za gospodarenje otpadom;

(c)  s pomoću projekata i poduzeća u području upravljanja okolišnim resursima i održivih tehnologija;

(d)  poboljšanjem i obnovom ekosustava i njihovih usluga;

(e)  održivim urbanim, ruralnim i obalnim razvojem i obnovom;

(f)  mjerama u području klimatskih promjena, uključujući smanjenje rizika od prirodnih katastrofa, prilagodbu na klimatske promjene i ublažavanje klimatskih promjena;

(g)  s pomoću projekata i poduzeća u kojima se primjenjuju načela kružnog gospodarstva ugradnjom aspekata resursne učinkovitosti u proizvodni ciklus i životni ciklus proizvoda, uključujući održivu opskrbu primarnim i sekundarnim sirovinama;

(h)  dekarbonizacijom i održivim smanjenjem emisija energetski intenzivnih industrija, uključujući velike demonstracijske projekte i uvođenje inovativnih tehnologija s niskom razinom emisija;

(ha)  s pomoću projekata za promicanje održive kulturne baštine, osobito strategijama i instrumentima za očuvanje europske materijalne i nematerijalne kulturne baštine.

4.  Razvoj infrastrukture za digitalnu povezivost, posebice s pomoću projekata kojima se podupire uvođenje digitalnih mreža vrlo visokog kapaciteta, povezivost preko mreže 5G i poboljšanje digitalnih veza i pristupa, osobito u ruralnim područjima i perifernim regijama.

5.  Istraživanje, razvoj i inovacije, posebice:

(a)  potporom istraživačkoj infrastrukturi te istraživačkim i inovacijskim projektima u svim tematskim područjima, koji su definirani u ciljevima programa Obzor Europa, te koji tim ciljevima doprinose;

(b)  korporativnim projektima, što uključuje stručno osposobljavanje te promicanje stvaranja klastera i poslovnih mreža;

(c)  demonstracijskim projektima i programima te uvođenjem povezane infrastrukture, tehnologija i procesa;

(d)  suradničkim istraživačkim i inovacijskim projektima između akademske zajednice, istraživačkih i inovacijskih organizacija i industrije; javno-privatnim partnerstvima i organizacijama civilnog društva;

(e)  prijenos znanja i tehnologija;

(f)  s pomoću novih djelotvornih i dostupnih zdravstvenih proizvoda, uključujući lijekove, medicinske proizvode, dijagnostiku i lijekove za naprednu terapiju, nove antimikrobne lijekove i inovativne razvojne postupke u kojima se izbjegava testiranje na životinjama.

6.  Razvoj, ▌uvođenje i rast digitalnih tehnologija i usluga, posebice:

(a)  s pomoću umjetne inteligencije u skladu s programom Digitalna Europa, posebno u pogledu etike;

(aa)  kvantne tehnologije;

(b)  s pomoću infrastrukture kibersigurnosti i mrežne zaštite;

(c)  s pomoću interneta stvari;

(d)  s pomoću tehnologije lanaca blokova i drugih tehnologija decentraliziranog vođenja evidencije transakcija;

(e)  naprednim digitalnim vještinama;

(f)  s pomoću drugih naprednih digitalnih tehnologija i usluga koje pridonose digitalizaciji industrije Unije i integraciji digitalnih tehnologija, usluga i vještina u prometni sektor Unije;

(fa)  robotike i automatizacije.

7.  Financijska potpora subjektima koji zapošljavaju do 3 000 zaposlenika. Sastavnica politike koja se odnosi na MSP-ove usredotočuje se samo na MSP-ove i mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te socijalna poduzeća koja su MSP-ovi, posebice:

(a)  osiguravanjem obrtnog kapitala i ulaganja, osobito u vezi s postupcima kojima se pokreće poduzetnička kultura i okružje te potiče stvaranje i rast mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća;

(b)  osiguravanjem rizičnog financiranja u fazi od osnivanja do širenja poduzeća kako bi se osiguralo tehnološko vodstvo u inovativnim i održivim sektorima, uključujući poticanje njihova kapaciteta za digitalizaciju i inovaciju te osiguravanje njihove globalne konkurentnosti.

8.  Kulturni i kreativni sektori; mediji, audiovizualni sektor i novinarstvo, posebno, ali ne isključivo:

(a)  novim tehnologijama, kao što su pomoćne tehnologije koje se primjenjuju na robu i usluge u kulturnoj i kreativnoj industriji;

(b)  uporabom digitalnih tehnologija za očuvanje i obnovu europske materijalne i nematerijalne kulturne baštine;

(c)  kulturnim i kreativnim industrijama i sektorima, primjerice proširenom stvarnošću/virtualnom stvarnošću, imerzivnim okruženjem, sučeljima između čovjeka i računala, internetskim protokolima, infrastrukturama u oblaku, mrežama 5G, novim medijima;

(d)  s pomoću tehnološkog upravljanja pravima intelektualnog vlasništva.

9.  Turistički sektor.

10.  Održiva poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, akvakultura i drugi elementi šireg održivog biogospodarstva.

11.  Socijalna ulaganja, uključujući ona kojima se podupire provedba načela Europskog stupa socijalnih prava, posebice:

(a)  etičnim i održivim financiranjem, mikrofinanciranjem, financiranjem socijalnih poduzeća i socijalnim gospodarstvom;

(b)  potražnjom i ponudom vještina;

(c)  obrazovanjem, strukovnim osposobljavanjem i povezanim uslugama;

(d)  s pomoću socijalne infrastrukture, a posebice:

i.  obrazovanja i osposobljavanja, uključujući rani i predškolski odgoj i obrazovanje, obrazovne ustanove, studentsko stanovanje i digitalnu opremu;

ii.  socijalnog stanovanja;

iii.  zdravstvene i dugotrajne skrbi, uključujući klinike, bolnice, primarnu skrb, kućnu njegu i skrb u zajednici;

(e)  socijalnim inovacijama, uključujući inovativna socijalna rješenja i programe u cilju promicanja socijalnih učinaka i rezultata u područjima iz ove točke;

(f)  kulturnim aktivnostima sa socijalnim ciljem;

(fa)  mjerama za promicanje rodne ravnopravnosti i aktivnog sudjelovanja žena;

(g)  integracijom ugroženih skupina, uključujući državljane trećih zemalja;

(h)  inovativnim zdravstvenim rješenjima, uključujući e-zdravstvo, zdravstvene usluge i nove modele skrbi;

(i)  uključivanjem osoba s invaliditetom i pristupačnošću za njih.

12.  Razvoj obrambene industrije i s time povezano povećanje strateške autonomije Unije, posebice potporom:

(a)  lancu opskrbe Unijine obrambene industrije, posebno putem financijske potpore MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije;

(b)  poduzećima koja sudjeluju u projektima za disruptivne inovacije u obrambenom sektoru i usko povezanim tehnologijama s dvojnom namjenom;

(c)  lancu opskrbe u obrambenom sektoru pri sudjelovanju u projektima suradnje u području istraživanja i razvoja u obrambene svrhe, uključujući one kojima se pruža potpora iz Europskog fonda za obranu;

(d)  s pomoću infrastrukture za istraživanje i osposobljavanje u obrambene svrhe.

13.  Svemir, posebice razvojem svemirskog sektora u skladu s ciljevima svemirske strategije:

(a)  kako bi se ostvarile maksimalne koristi za društvo i gospodarstvo Unije;

(b)  kako bi se potaknula konkurentnost svemirskih sustava i tehnologija, s posebnim naglaskom na neovisnost lanaca opskrbe;

(c)  kako bi se poduprlo svemirsko poduzetništvo, uključujući daljnji razvoj;

(d)  kako bi se potaknula autonomije Unije za siguran pristup svemiru, uključujući aspekte dvojne namjene.

13.a  Mora i oceani, kroz razvoj održivog pomorskog gospodarstva u skladu s ciljevima integrirane pomorske politike, posebice kroz:

(a)  pomorsko poduzetništvo;

(b)  inovativnu i konkurentnu pomorsku industriju;

(c)  znanje o oceanima i pomorska zanimanja;

(d)  provedbu ciljeva održivog razvoja, posebno cilja br. 14 (život pod vodom);

(e)  obnovljivu pomorsku energiju i kružno gospodarstvo. [Am 2 i 16/rev]

Prilog III.

Ključni pokazatelji uspješnosti

1.  Obujam financiranja programa InvestEU (raščlanjeno po točkama i podtočkama područja prihvatljivih za operacije financiranja i ulaganja kako je utvrđeno u Prilogu II.)

1.1  Obujam potpisanih operacija

1.2  Mobilizirana ulaganja

1.3  Iznos mobiliziranih privatnih ulaganja

1.4  Postignuti učinak poluge i multiplikacijski učinak

1.4a  Sinergije s drugim programima Unije

2.  Geografska pokrivenost financiranja programa InvertEU (raščlanjeno po točkama i podtočkama područja prihvatljivih za operacije financiranja i ulaganja kako je utvrđeno u Prilogu II.)

2.1  Broj zemalja obuhvaćenih projektima

2.1a  Broj regija obuhvaćenih projektima

2.1b  Broj i opseg operacija po državi članici i po regiji

3.  Utjecaj financiranja programa InvestEU

3.1  Broj otvorenih radnih mjesta ili radnih mjesta kojima je pružena potpora

3.2  Ulaganja kojima se podupiru energetski i klimatski ciljevi, prema potrebi, s detaljima za svaku sastavnicu politika i kategoriju, kao i mjeru u kojoj su relevantna za klimu.

3.3  Ulaganja kojima se podupire digitalizacija

3.3a  Ulaganja kojima se podupiru socijalni ciljevi

4.  Održiva infrastruktura

4.1  Energetska: dodatni instalirani kapacitet proizvodnje energije iz obnovljivih izvora (MW) po izvoru

4.2  Energetska: broj kućanstava, broj javnih i komercijalnih prostora s poboljšanom klasifikacijom potrošnje energije, uključujući stupanj poboljšanja u klasifikaciji ili ekvivalentne vrijednosti ili broj kućanstava renoviranih do standarda približno nulte energije i pasivne kuće

4.3  Digitalna: dodatni broj kućanstava, komercijalnih i/ili javnih zgrada sa širokopojasnim pristupom brzine od najmanje 100 Mbps s mogućnošću nadogradnje na gigabitnu brzinu ili broj stvorenih točaka s bežičnim internetom

4.4  Prometna: mobilizirana ulaganja u mrežu TEN-T, od čega: ▌

–  osnovna mreža i ukupna mreža u sastavnim dijelovima utvrđenima u Prilogu [Uredbi br. XXX, unijeti upućivanje na novi Instrument za povezivanje Europe];

–  multimodalna infrastruktura;

–  inovativna rješenja koja doprinose uravnoteženom korištenju različitih prijevoznih sredstava, što uključuje i unutarnje plovne putove i zračni prijevoz;

–  broj uvedenih točaka s infrastrukturom za alternativna goriva

4.5  Okolišna: ulaganja koja pridonose provedbi planova i programa predviđenih pravnom stečevinom Unije u području okoliša u pogledu kvalitete zraka, vode, otpada i prirode

4.5a  Broj uvedenih točaka s infrastrukturom za alternativna goriva

4.6  Smanjenje emisija: količina smanjenih emisija CO2

5.  Istraživanje, inovacije i digitalizacija

5.1  Doprinos cilju ulaganja u vrijednosti od 3 % BDP-a Unije u istraživanje, razvoj i inovacije tijekom trajanja programa

5.2  Broj poduzeća kojima se pruža potpora koja provode istraživačke i inovacijske projekte tijekom trajanja programa

5.2a  Broj projekata koji su prethodno dobili podršku u sklopu programa Obzor Europa i/ili programa Digitalna Europa

6.  MSP-ovi

6.1  Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema veličini (mikro, mala i srednja poduzeća te mala poduzeća srednje tržišne kapitalizacije)

6.2  Broj poduzeća kojima se pruža potpora prema fazi razvoja (rana faza, faza rasta/širenja), posebno inovativni MSP-ovi

6.3  Broj poduzeća koja su dobila podršku po sektoru

7.  Socijalna ulaganja i vještine

7.1  Socijalna infrastruktura: kapacitet i doseg socijalne infrastrukture kojoj se pruža potpora po sektorima: stanovanje, obrazovanje, zdravstvo, ostalo

7.2  Mikrofinanciranje i financiranje socijalnih poduzeća: broj poduzeća socijalnog gospodarstva kojima se pruža potpora

7.2a  Mikrofinanciranje i financiranje socijalnih poduzeća: broj osnovanih poduzeća socijalnog gospodarstva

7.2b  Mikrofinanciranje i financiranje socijalnih poduzeća: broj poduzeća socijalnog gospodarstva kojima se pruža potpora prema fazi razvoja (rana faza, faza rasta/širenja)

7.5  Vještine: broj osoba koje su stekle nove vještine ili su im potvrđene njihove vještine: kvalifikacije formalnog, informalnog i neformalnog obrazovanja i osposobljavanja

PRILOG IV.

Program InvestEU – prethodni instrumenti

A.  Vlasnički instrumenti:

—  Instrument Europskog tehnološkog mehanizma (ETF98): Odluka Vijeća br. 98/347/EZ od 19. svibnja 1998. o mjerama financijske pomoći malim i srednjim poduzećima (MSP) koja su inovativna i pridonose otvaranju radnih mjesta – inicijativa za rast i zapošljavanje (SL L 155, 29.5.1998., str. 43.).

—  TTP: Odluka Komisije o donošenju odluke o dopunskom financiranju u vezi s financiranjem djelovanja u okviru aktivnosti „Unutarnje tržište robe i sektorske politike” Glavne uprave za poduzetništvo i industriju za 2007. i donošenju okvirne odluke o financiranju pripremnog djelovanja „Uloga EU-a u globaliziranom svijetu” i četiriju pilot-projekata „Erasmus za mlade poduzetnike”, „Mjere za promicanje suradnje i partnerstva među mikropoduzećima i MSP-ovima”, „Tehnološki prijenos” i „Europske destinacije izvrsnosti” Glavne uprave za poduzetništvo i industriju za 2007. (C(2007)531).

—  Instrument Europskog tehnološkog mehanizma (ETF01): Odluka Vijeća br. 2000/819/EZ od 20. prosinca 2000. o višegodišnjem programu za poduzeća i poduzetništvo, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP) (2001.–2005.) (SL L 333, 29.12.2000., str. 84.).

—  GIF: Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.).

—  Instrument za povezivanje Europe (CEF): Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.) kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).

—  COSME EFG: Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.).

—  Vlasnički instrument u okviru InnovFin-a:

–  Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014.–2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

–  Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014.–2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.);

–  Odluka Vijeća 2013/743/EU od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014.–2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 965.).

—  Sastavnica „ulaganja u jačanje kapaciteta” u okviru programa EaSI: Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).

B.  Jamstveni instrumenti:

—  Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 1998. (SMEG98): Odluka Vijeća br. 98/347/EZ od 19. svibnja 1998. o mjerama financijske pomoći malim i srednjim poduzećima (MSP) koja su inovativna i pridonose otvaranju radnih mjesta – inicijativa za rast i zapošljavanje (SL L 155, 29.5.1998., str. 43.).

—  Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 2001. (SMEG01): Odluka Vijeća br. 2000/819/EZ od 20. prosinca 2000. o višegodišnjem programu za poduzeća i poduzetništvo, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP) (2001.–2005.) (SL L 333, 29.12.2000., str. 84.).

—  Instrument za davanje jamstava MSP-ovima 2007. (SMEG07): Odluka br. 1639/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 2006. o uspostavljanju Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (2007. – 2013.) (SL L 310, 9.11.2006., str. 15.).

—  Europski mikrofinancijski instrument Progress – jamstvo (EPMF-G): Odluka br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010. o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 87, 7.4.2010., str. 1.)

—  Instrument za podjelu rizika:

–  Odluka br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, Izjave Komisije (2007.–2013.) (SL L 412, 30.12.2006., str. 1.);

–  Odluka Vijeća 2006/971/EZ od 19. prosinca 2006. o posebnom programu „Suradnja” za provedbu Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog razvoja te za demonstracijske aktivnosti (2007.–2013.) (SL L 400, 30.12.2006., str. 86.);

–  Odluka Vijeća br. 2006/974/EZ od 19. prosinca 2006. o posebnom programu „Kapaciteti” za provedbu Sedmog okvirnog programa Europske zajednice za aktivnosti u području istraživanja i tehnološkog razvoja te za demonstracijske aktivnosti (2007.–2013.) (SL L 400, 30.12.2006., str. 299.).

—  Jamstvo u okviru EaSI-ja: Uredba (EU) br. 1296/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o Programu Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije i izmjeni Odluke br. 283/2010/EU o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 347, 20.12.2013., str. 238.).

—  Instrument kreditnog jamstva COSME (COSME LGF): Uredba (EU) br. 1287/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Programa za konkurentnost poduzeća te malih i srednjih poduzeća (COSME) (2014. – 2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1639/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 33.).

—  Dužnički instrument u okviru InnovFin-a:

–  Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014.–2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.);

–  Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014.–2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

–  Odluka Vijeća 2013/743/EU od 3. prosinca 2013. o osnivanju Posebnog programa za provedbu Okvirnog programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. (2014.–2020.) i stavljanju izvan snage odluka 2006/971/EZ, 2006/972/EZ, 2006/973/EZ, 2006/974/EZ i 2006/975/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 965.).

—  Instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore (CCS GF): Uredba (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Kreativna Europa (2014.–2020.) i stavljanju izvan snage odluka br. 1718/2006/EZ, br. 1855/2006/EZ i br. 1041/2009/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 221.).

—  Instrument jamstva za studentske zajmove: Uredba (EU) br. 1288/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 50.).

—  Instrument za privatno financiranje energetske učinkovitosti (PF4EE): Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

C.  Instrumenti za podjelu rizika:

—  Instrument za financiranje na temelju podjele rizika (RSFF): Odluka br. 1982/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o Sedmom okvirnom programu Europske zajednice za istraživanja, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti, Izjave Komisije (2007.–2013.) (SL L 412, 30.12.2006., str. 1.).

—  InnovFin:

–  Uredba (EU) br. 1290/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za sudjelovanje u Okvirnom programu za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014.–2020.) i širenje njegovih rezultata te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1906/2006 (SL L 347, 20.12.2013., str. 81.);

–  Uredba (EU) br. 1291/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o osnivanju Okvirnog programa za istraživanja i inovacije Obzor 2020. (2014.–2020.) i o stavljanju izvan snage Odluke br. 1982/2006/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 104.).

—  Dužnički instrument u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF DI): Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe, izmjeni Uredbe (EU) br. 913/2010 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 680/2007 i (EZ) br. 67/2010 (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

—  Instrument za financiranje prirodnog kapitala (NCFF): Uredba (EU) br. 1293/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavljanju Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 614/2007 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

D.  Namjenski ulagački instrumenti:

—  Europski mikrofinancijski instrument Progress – Fonds commun de placements – fonds d'investissements spécialisés (EPMF FCP-FIS): Odluka br. 283/2010/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. ožujka 2010. o uspostavi Europskog mikrofinancijskog instrumenta za zapošljavanje i socijalnu uključenost – Progress (SL L 87, 7.4.2010., str. 1.)

—  Marguerite:

–  Uredba (EZ) br. 680/2007 Europskog Parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007. o utvrđivanju općih pravila za dodjelu financijske potpore Zajednice u području transeuropskih prometnih i energetskih mreža (SL L 162, 22.6.2007., str. 1.).

–  Odluka Komisije od 25. veljače 2010. o sudjelovanju Europske unije u Europskom fondu za energetiku, klimatske promjene i infrastrukturu 2020. (fond Marguerite) C(2010)0941.

—  Europski fond za energetsku učinkovitost (EEEF): Uredba (EU) br. 1233/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 663/2009 o uspostavljanju programa za potporu gospodarskom oporavku dodjelom financijske pomoći Zajednice projektima u području energetike (SL L 346, 30.12.2010., str. 5.).

(1) SL C […], […], str. […].
(2) SL C […], […], str. […].
(3) COM(2018)0097.
(4)1a Direktiva 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (SL L 335, 17.12.2009., str. 1.).
(5) COM(2018)0353.
(6) Direktiva (EU) 2016/2284 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2016. o smanjenju nacionalnih emisija određenih atmosferskih onečišćujućih tvari, o izmjeni Direktive 2003/35/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2001/81/EZ (SL L 344, 17.12.2016., str. 1.).
(7) COM(2017)0206.
(8) COM(2017)0250.
(9) Objavljeno pod naslovom European Economy Discussion Paper (Dokument za raspravu o europskom gospodarstvu), br. 74, siječanj 2018.
(10)
(11) Upućivanje treba ažurirati: SL C 373, 20.12.2013., str. 1. Sporazum je dostupan na sljedećoj poveznici: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013Q1220(01)&from=EN
(12)1a Uredba Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (SL L 209, 2.8.1997., str. 1.).
(13)1b Uredba Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita (SL L 209, 2.8.1997., str. 6.).
(14) Međuinstitucijski sporazum Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Europske komisije o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (SL L 123, 12.5.2016., str. 1.).
(15) Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
(16) Uredba Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 od 18. prosinca 1995. o zaštiti financijskih interesa Europskih zajednica (SL L 312, 23.12.1995., str. 1.).
(17) Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).
(18) Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
(19) Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.).
(20) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).
(21)
(22)
(23)1a Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).

Posljednje ažuriranje: 12. studenog 2019.Pravna napomena