Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2151(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0479/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0479/2018

Rasprave :

PV 16/01/2019 - 27
CRE 16/01/2019 - 27

Glasovanja :

PV 17/01/2019 - 10.4

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0036

Usvojeni tekstovi
PDF 394kWORD 64k
Četvrtak, 17. siječanja 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Godišnje izvješće za 2017. o nadzoru financijskih aktivnosti Europske investicijske banke
P8_TA-PROV(2019)0036A8-0479/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 17. siječnja 2019. Godišnje izvješće za 2017. o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a (2018/2151(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu Europske investicijske banke (EIB) za 2017.,

–  uzimajući u obzir financijsko izvješće i statističko izvješće EIB-a za 2017.,

–  uzimajući u obzir tri izvješća za 2017.: izvješće o održivosti, izvješće o procjeni triju stupova za operacije EIB-a unutar EU-a i izvješće o rezultatima koje je Europska investicijska banka postigla izvan EU-a,

–  uzimajući u obzir godišnja izvješća Revizorskog odbora za 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće o primjeni politike transparentnosti EIB-a za 2017. i izvješće o korporativnom upravljanju za 2017.,

–  uzimajući u obzir odluku Europskog ombudsmana u predmetu 1316/2016/TN o navodnim nedostacima u politici transparentnosti Europske investicijske banke(1),

–  uzimajući u obzir reviziju mehanizma za podnošenje pritužbi koja proizlazi iz odluke Europskog ombudsmana u predmetu 1316/2016/TN o navodnim nedostacima u politici transparentnosti Europske investicijske banke,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu ureda glavnog dužnosnika EIB-a za praćenje usklađenosti za 2017. i izvješće o radu Grupe EIB-a za borbu protiv prijevara za 2017.,

–  uzimajući u obzir operativni plan Grupe EIB-a za razdoblje 2017. – 2019.,

–  uzimajući u obzir članke 3. i 9. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članke 15., 126., 174., 175., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Protokola br. 5 o Statutu EIB-a i Protokola br. 28. o ekonomskoj, socijalnoj i teritorijalnoj koheziji,

–  uzimajući u obzir Poslovnik Europske investicijske banke,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 27. travnja 2017. o kontroli financijskih aktivnosti EIB-a za 2015. – godišnje izvješće za 2015.(2), od 3. svibnja 2018. o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a za 2016. – godišnje izvješće za 2016.(3),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 1080/2011/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o vanjskom mandatu EIB-a za razdoblje 2007. – 2013.(4) te Odluku br. 466/2014/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. kojom se dodjeljuje jamstvo EU-a Europskoj investicijskoj banci za gubitke u okviru financijskih operacija kojima se podržavaju ulagački projekti izvan Unije(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja(6),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 14. rujna 2016. o produljenju trajanja Europskog fonda za strateška ulaganja i uvođenja tehničkih poboljšanja za taj fond i Europski savjetodavni centar za ulaganja (COM(2016)0597), SWD(2016)0297 i SWD(2016)0298),

–  uzimajući u obzir ad hoc reviziju od 8. studenoga 2016. o primjeni Uredbe (EU) 2015/1017 (Uredba o EFSU-u) koju je proveo Ernst & Young,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 28. svibnja 2018. o upravljanju Jamstvenim fondom Europskog fonda za strateška ulaganja u 2017. (COM(2018)345 final),

–  uzimajući u obzir EIB-ovo izvješće o ocjeni funkcioniranja EFSU-a iz lipnja 2018.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije od 29. lipnja 2018. o sveobuhvatnom izvješću Europskom parlamentu i Vijeću o upotrebi jamstva EU-a u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) i funkcioniranju jamstvenog fonda Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) (COM(2018)0497),

–  uzimajući u obzir Trostrani sporazum između Europske komisije, Europskog revizorskog suda i Europske investicijske banke iz rujna 2016.,

–  uzimajući u obzir informativni dokument Revizorskog suda o budućnosti financija EU-a: Reforma načina djelovanja proračuna EU-a iz veljače 2018. i prijedlog Komisije za višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. iz srpnja 2018.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0479/2018),

A.  budući da je misija EIB-a doprinijeti integraciji, uravnoteženom razvoju te gospodarskoj i socijalnoj koheziji država članica prikupljanjem znatne količine sredstava na tržištima kapitala i pozajmljivanjem tih sredstava pod povoljnim uvjetima za projekte kojima se promiču politički ciljevi EU-a;

B.  budući da se EIB nalazi u središtu napora za gospodarski oporavak na razini Unije, uz dva uzastopna povećanja kapitala i ključnu ulogu u provedbi Plana ulaganja za Europu s pomoću upravljanja Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU);

C.  budući da bi EIB trebao doprinijeti uključivom rastu, održivom i kvalitetnom zapošljavanju i smanjenju nejednakosti;

D.  budući da je redovita i temeljita procjena potreba u raznim sektorima ključna za otkrivanje ulagačkih nedostataka i prepreka u različitim regijama, ali i za utvrđivanje niza prilika s potencijalom za rast i zapošljavanje, za daljnji doprinos ciljevima Pariškog sporazuma iz 2015. te za odgovarajuću kalibraciju prirode i veličine tržišnih nedostataka ovisno o postojećim vanjskim učincima, sektorskim i teritorijalnim razvojnim potrebama;

E.  budući da je uloga EIB-a u korištenju javnih sredstava ključna za sposobnost Unije da odgovori na nove gospodarske i okolišne trendove i geopolitičke nesigurnosti i da im se prilagodi, uz istodobno jačanje i poboljšavanje aktivnosti Grupe EIB-a za nadzor rizika i upravljanje bonitetnim rizicima;

F.  budući da je Grupa EIB-a posljednjih godina u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU) zabilježila izrazitu promjenu u prirodi, obujmu, profilu rizika i složenosti poslovanja, s trendom povećanja broja manjih operacija koje se podupiru jamstvom EU-a u okviru EFSU-a, kao i znatnim povećanjem mandata u ime Europske komisije i pružanjem savjetodavnih usluga;

G.  budući da će Brexit utjecati na kapitalnu osnovu EIB-a, dostatnost i budući zajmovni kapacitet;

H.  budući da bi EIB trebao ostvariti dodanu vrijednost uz najvišu razinu integriteta, dobrog upravljanja te osobito, s obzirom na nalaze Europskog ombudsmana u pogledu odluke u predmetu 1316/2016/TN o navodnim nedostacima u politici transparentnosti Europske investicijske banke(7), najvišu razinu transparentnosti i odgovornosti, ali i usklađenost s primjenjivim najboljim bankovnim praksama;

I.  budući da bi borba protiv svih oblika pranja novca, financiranja terorizma i štetnih poreznih praksi trebala i dalje biti stalan prioritet EIB-a;

J.  budući da su se dioničari Europskog investicijskog fonda (EIF) 31. prosinca 2017. sastojali od EIB-a (58,5 %), Unije koju predstavlja Europska komisija (29,7 %) i 32 financijske institucije (11,8 %); budući da se većina operacija EIF-a trenutačno financira u okviru posebnih mandatnih sporazuma s trećim stranama.

Uloga EIB-a u jamčenju strateških javnih ulaganja s dodanom vrijednosti

1.  ističe da su javna ulaganja još uvijek potrebna kako bi se premostile razlike u ulaganjima u različitim sektorima u kojima je razina ulaganja i dalje ispod razine zabilježene prije krize u većini ugroženih država članica i kohezijskih zemalja, a u cilju daljnjeg oporavka od posljedica krize i poticanja dugoročnog i održivog rasta, zapošljavanja i kohezije u Uniji;

2.  prima na znanje da je ukupni upisani kapital EIB-a 243 milijarde EUR; prima na znanje da su među dioničarima EIB-a sve države članice i da se, uz uplaćeni kapital, države članice također obvezuju na pružanje dodatnog kapitala na zahtjev; ističe da su četiri najveća dioničara Njemačka, Francuska, Italija i Ujedinjena Kraljevina, od kojih svaka ima 39,14 milijarde EUR odnosno 16,11 % ukupnog iznosa;

3.  napominje da EIB, u skladu sa svojom operativnom strategijom, ima za cilj pružiti potporu europskim strateškim ciljevima, kao što su obnova konkurentnosti EU-a i dugoročni gospodarski rast i otvaranje radnih mjesta, olakšavanje pristupa financiranju za mala i srednja poduzeća, zaštita okoliša i energetska tranzicija financiranjem projekata za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena, rješavanje krize zapošljavanja s kojima se suočava mlada generacija u EU-u, podupiranje infrastrukturnih projekata i ublažavanje uzroka migracija;

4.  smatra da EIB ima važnu financijsku ulogu, koja može dovesti do značajnih rezultata u smanjenju nejednakosti u Uniji i poziva EIB da se usmjeri na ulaganja kojima se pridonosi ciljevima Pariškog sporazuma iz 2015. i povećava konkurentnost i jednakost mogućnosti te podupire kohezijska politika u manje razvijenim regijama;

5.  poziva EIB da nastavi s uklanjanjem ulagačkih razlika koje se stalno ponavljaju i tekućih strukturnih nedostataka na tržištu osmišljavanjem cjelovite i srednjoročne potrošnje, olakšavanjem sufinanciranja na nacionalnoj razini i investicijskim planovima, između ostalog, prema regijama i područjima Unije s niskim prihodima i onima koje se suočavaju s većim preprekama u ulaganjima;

6.  naglašava da bi prioriteti EIB-a u akcijskom planu za razdoblje 2017. – 2019. trebali biti učinkovita provedba ciljeva strategije Europa 2020. za pametan i održiv razvoj;

7.  naglašava da bi se uvjetima kreditiranja EIB-a trebao olakšati razvoj rubnih regija EU-a i to promicanjem rasta i zapošljavanja; traži od EIB-a da prije prihvaćanja projekata znatno poboljša mehanizme za pružanje tehničke pomoći i financijskog savjetovanja tijelima lokalne i regionalne vlasti kako bi se svim državama članicama olakšao pristup i sudjelovanje, posebno onima s nižom stopom prihvaćenih projekata;

8.  potiče EIB da osmisli održive mogućnosti financiranja i povoljno ulagačko okruženje kojima se odražavaju obveze i ciljevi politika Unije, u cilju poticanja gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije i inovacija unutar Unije, kao i jačanja socijalne i okolišne dimenzije ulaganja EIB-a premošćivanjem investicijskog jaza u socijalnom sektoru i u pogledu sigurnosti infrastrukture; poziva EIB da, u slučaju velikih infrastrukturnih projekata, uzme u obzir sve odgovarajuće rizike utjecaja na okoliš i da financira samo one koji su pokazali stvarnu dodanu vrijednost za lokalno stanovništvo i s okolišnog, društvenog i gospodarskog gledišta; ističe važnost strogog praćenja mogućih rizika od korupcije i prijevara u tom kontekstu te provođenja pomnih ex ante i ex post procjena u pogledu projekata koje je potrebno financirati;

9.  potiče EIB da stalno informira dionike o financijskim mogućnostima i da, kada je to potrebno, pruža odgovarajuće savjetodavne usluge, iako su instrumenti EIB-a usmjereni na potražnju;

10.  naglašava da se u okviru tekućih pregovora o istupanju Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije moraju utvrditi detaljni uvjeti o svim obavezama Ujedinjene Kraljevine prema EIB-u kako bi se zajamčilo da sposobnost EIB-a za ostvarenje njegovih ciljeva ne bude narušena;

Poticanje ulaganja u ključna strateška područja

11.  napominje da su, u skladu s financijskim izvješćem EIB-a za 2017., zaključene operacije pozajmljivanja za 2017. iznosile 69,9 milijardi EUR (62,6 milijarde EUR unutar EU-a i 7,3 milijardi EUR izvan EU-a), što je manji iznos u usporedbi s posljednjih 5 godina (2013. – 2016.) te je manji od 70 milijardi EUR, no svejedno je u 10 % u okviru granice fleksibilnosti koja je predviđena operativnim planom EIB-a te prima na znanje stabilnost i kvalitetu ukupnog kreditnog portfelja, s 0,3 % loših kredita, slično kao 2016.;

12.  napominje da Europska unija pruža jamstvo EIB-u što je uobičajeno za financijske institucije koje su imenovale države članice kako bi se ostvarili ciljevi od javnog interesa; ističe, međutim, da situacija iziskuje izuzetno odgovorne politike kreditiranja kako bi se sredstva potrošila u korist čitave Unije, država članica i javnog interesa; poziva EIB, koji djeluje u okviru razvojnog mandata, da snažnije zajamči poštovanje ciljeva politike u području okoliša i socijalne politike i ciljeva održivog razvoja UN-a, uključujući projekte koji se sufinanciraju ili doprinose investicijskim fondovima i fondovima privatnog kapitala;

13.  ponavlja svoju zabrinutost zbog toga što je polovica država članica primila 80 % ukupnih ulaganja EIB-a dostupnih unutar EU-a, a ostalih 14 država članica samo 10 % tih ulaganja; ponavlja da su tri države članice pojedinačno primile 16 %, 15 % odnosno 11 % ulaganja; traži od Banke da u svoj pregled izvješćivanja uključi informacije o svojim ulaganjima u regije s niskim prihodima i visokim prihodima u skladu s njezinim istraživanjem o ulaganju (EIBIS) i s obzirom na mogući učinak uklanjanja razlika u ulaganjima i prepreka u manje povlaštenim regijama u EU-u;

14.  poziva EIB da preispita svoje procjene ulaganja po stanovniku i, prema tome, poredak država članica jer ažurirani podaci naznačuju općeniti poredak koji odgovara poretku u skladu s apsolutnim iznosima koje su primile države članice;

15.  osim toga, napominje da je, prema Godišnjem izvješću EIF-a za 2017., EIF 2017. potpisao transakcije u ukupnom iznosu od 9,3 milijarde EUR, u usporedbi s 9,45 milijardi EUR 2016., čime je potaknuto financiranje u iznosu od 35,4 milijarde EUR za potporu MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije u Europi;

16.  prima na znanje financiranje Grupe EIB-a, kako unutar EU-a tako i izvan EU-a, u 2017. godini radi potpore ciljevima javne politike, u iznosu od (i) 13,8 milijardi EUR za inovacije i vještine, (ii) 18 milijardi EUR za infrastrukturu, (iii) 16,7 milijardi EUR za projekte povezane s okolišem i (iv) 29,6 milijardi EUR za mala i srednja poduzeća te poduzeća srednje tržišne kapitalizacije; ističe činjenicu da su zbog svojih učinaka i važnosti za lokalno i nacionalno gospodarstvo ulaganja u MSP-ove, novoosnovana poduzeća, istraživanja, inovacije, digitalno gospodarstvo i energetsku učinkovitost najbitniji čimbenici za poticanje gospodarskog oporavka u EU-u i promicanje stvaranja kvalitetnih radnih mjesta;

17.  prima na znanje da je količina zajmova EIB-a u Uniji 2017. godine iznosila 18,24 milijarde EUR za horizontalni cilj gospodarske i socijalne kohezije, a Banka je za taj cilj dosegla 29,6 % od 30 % ciljanih ulaganja;

18.  prima na znanje da je EIB 25 % svojih ukupnih sredstava za financiranje namijenio projektima povezanima s klimatskim projektima, a taj će postotak do 2020. porasti na 35 %; ističe da bi taj trend trebalo ocijeniti pozitivno, napominjući da bi financirani projekti trebali biti učinkoviti ne samo u borbi protiv klimatskih promjena, već i financijski isplativi;

19.  prima na znanje da je 16,58 milijardi EUR unutar Unije namijenjeno horizontalnim ciljevima u području klime, čime je EIB pridonio usklađivanju sa Sporazumom iz Pariza iz 2015. i globalnom održivom razvoju; potiče EIB da održi visoku razinu ambicije u tom području;

20.  pozdravlja nastojanje EIB-a da svoje operacije do 2020. uskladi s Pariškim sporazumom iz 2015.; s obzirom na najnovije izvješća IPCC-a poziva EIB da preispita svoju klimatsku strategiju radi njezina usklađivanja s putanjom globalnog zagrijavanja od 1,5 °C;

21.  potiče EIB na jačanje svoje prisutnosti i djelovanja u zemljama zapadnog Balkana jer su strateški važne za EU te je ključno poticati aktivnosti kreditiranja i ulaganja u regiji;

22.  prima na znanje reviziju kriterija EIB-a za kreditiranje u području energije koja je u tijeku; očekuje da će ta revizija biti u skladu s Pariškim sporazumom iz 2015.; ponavlja poziv EIB-u da kao prioritet postavi energetski učinkovite i manje, decentralizirane obnovljive izvore energije i predstavi ambiciozan plan za prekid financiranja projekata povezanih s fosilnim gorivima; poziva EIB da nastoji postati predvodnik u pogledu klimatskog djelovanja i da poveća ulaganje u obnovljivu energiju i sektor energetske učinkovitosti te da taj cilj postavi kao prioritet u reviziji svojih kriterija za kreditiranje u području energije;

23.  u tom kontekstu pozdravlja ulogu EIB-a u izdavanju obveznica za podizanje svijesti o klimi (ili 4,29 milijardi EUR u usporedbi s 3,8 milijardi EUR u 2016.), što odgovara sudjelovanju Banke u klimatskoj politici radi povećanja ulaganja u energetsku učinkovitost i male obnovljive izvore energije s poboljšanim lokalnim i regionalnim učincima;

24.  smatra da bi EIB i dalje trebao jačati svoju ulogu u doprinosu postizanju održivog razvoja i da bi se klimatska politika trebala prvenstveno usredotočiti na čisti prijevoz i proizvodnju energije, na smanjenje potrošnje energije (za grijanje, prijevoz i proizvodnju), na čistu industrijsku proizvodnju i održivu poljoprivredu i opskrbu vodom te na ekološku tranziciju općenito;

25.  podsjeća da su mala i srednja poduzeća okosnica europskog gospodarstva i stoga poziva EIB da riješi njihov problem pristupa kreditiranju poboljšanjem postojećih programa, kao što je Europski mikrofinancijski instrument Progress, te povećanjem financijskih sredstava koja su im namijenjena; poziva da se za posredničke banke koje isplaćuju sredstva EIB-a uspostave proaktivniji zahtjevi u pogledu politika za MSP-ove i mikropoduzeća;

26.  ističe da bi EIB pri pružanju potpore poduzećima iz EU-a u inozemstvu trebao uzeti u obzir trgovinsku strategiju EU-a, uključujući postojeće i buduće sporazume o slobodnoj trgovini, uslugama i ulaganjima; ističe da bi EIB u tom kontekstu trebao posebno voditi računa o zahtjevima internacionalizacije europskih MSP-ova;

27.  ističe da je jedan dio ukupne aktivnosti davanja zajmova EIB-a namijenjen operacijama izvan Unije; napominje da moraju postojati bliska koordinacija i komplementarnost između EIB-ovih aktivnosti vanjskog kreditiranja i plana EU-a za vanjska ulaganja;

28.  uzima u obzir napore EIB-a u pridonošenju ciljevima održivog razvoja i suočavanju s globalnim izazovima koji se odnose na migracije; uključujući izdavanjem obveznica za podizanje svijesti o održivosti radi financiranja 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda;

Izvršavanje financijskih operacija EIB-a

29.  sa zadovoljstvom prima na znanje zaključak Odbora za reviziju o tome da financijski izvještaji koje je usvojilo Upravno vijeće EIB-a predstavljaju istinit i točan prikaz financijskog stanja Banke na dan 31. prosinca 2017., kao i rezultate njezina poslovanja i novčane tokove za 2017. u skladu s primjenjivim računovodstvenim okvirom;

30.  ponavlja svoj zahtjev da EIB podnese sveobuhvatnije, detaljnije i usklađenije godišnje izvješće o radu i znatno poboljša prikaz informacija uvrštenjem detaljne i pouzdane raščlambe odobrenih ulaganja koja su potpisana i isplaćena za predmetnu godinu, zatim prikaz izvora financiranja (vlastita sredstva, EFSU, programi kojima središnje upravlja EU itd.) i prikaz informacija o korisnicima (države članice, javni ili privatni sektor, posrednici ili izravni primatelji), podržanim sektorima i rezultatima ex post evaluacija;

31.  uzima u obzir obujam novih posebnih aktivnosti na koje se Banka obvezala 2017. i koji odgovara projektima s višim profilom rizika u iznosu od 18 milijardi EUR (2016.: 13,1 milijarda EUR), od čega je 2,7 milijardi EUR bilo na vlastiti rizik EIB-a, a preostale 15,3 milijarde EUR bile su pokrivene ublažavanjem kreditnog rizika portfelja;

32.  prima na znanje rezultate 26 dovršenih projekata iz 2017., provedenih izvan EU-a, kod kojih procjena preko okvira za mjerenje rezultata za vanjske intervencije omogućuje sagledavanje ne samo očekivanih, nego i ostvarenih rezultata;; međutim, primjećuje da se informacije o aktivnostima unutar EU-a predstavljaju isključivo na temelju mogućeg učinka i očekivanih rezultata novih operacija potpisanih 2017. na osnovu instrumenta za procjenu na temelju tri stupa (3PA); ponavlja svoj poziv Banci da uključi informacije o rezultatima postignutima u dovršenim projektima unutar EU-a te da, ako je to potrebno, prilagodi sustav 3PA;

33.  smatra da postoji potreba za produbljivanjem kriterija za provjeru u pogledu dodatnosti EIB-a kako bi se bolje usmjerila njegova sredstva, izbjeglo dvostruko usmjeravanje i kako bi se ostvarile sve potencijalne sinergije kad god je to moguće;

34.  potiče na to da se kultura uspješnosti u okviru EIB-a potiče postupnim poboljšanjem, osobito kako bi se suzili transverzalni pokazatelji uspješnosti o učinku ključnih operacija EIB-a;

35.  poziva EIB da redovito dostavlja dokaze o održivosti ishoda, učinaka i rezultata s relevantnim i ažuriranim pokazateljima; smatra da je ključno poboljšati primjerenost i relevantnost pokazatelja u tablici pokazatelja ne samo da bi se prikazao razmjer rezultata i učinka, već kako bi se utvrdili načini intervencije koji su uvijek učinkoviti;

36.  smatra da je, osim stvarne razine ulaganja, potrebno raditi na trajnosti, tj. na sposobnosti projekta da dugoročno očuva svoje koristi u okolišnom, financijskom, gospodarskom ili socijalnom smislu (izravne ili ne) nakon završetka projekta;

37.  pozdravlja EIB-ovo donošenje politike isključenosti odobrene u prosincu 2017. i poziva na strogu uporabu tog instrumenta kako bi se iz financiranja EIB-a isključili klijenti uključeni u koruptivne prakse ili prijevare;

Razvoj EFSU-a

38.  prima na znanje da je od kraja 2017. Grupa EIB-a (EIB i EIF) u okviru EFSU-a potpisala 606 operacija ukupne financijske potpore u iznosu od 37,4 milijarde EUR te da se očekuje da će se tim operacijama mobilizirati ulaganja u iznosu od 207,3 milijarde EUR u svih 28 država članica i u svim ciljevima utvrđenima Uredbom o EFSU-u, uz sljedeću raspodjelu za glavne sektore: 30 % za MSP-ove, 24 % za istraživanje, razvoj i inovacije, 21 % za energetski sektor, 10 % za digitalno područje, 8 % za promet, 4 % za socijalnu infrastrukturu i 4 % za okoliš i učinkovito korištenje resursa; potiče EIB da svoja ulaganja u sektore i projekte s visokim emisijama ugljika smanji na najmanju moguću razinu te da poveća svoj udio ulaganja za poboljšanje okoliša i učinkovitosti resursa;

39.  prima na znanje da je EIB od 31. prosinca 2017. u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije (IIW) potpisao 278 operacija za ukupno financiranje u iznosu od 27,4 milijarde EUR, za koje se očekuje da će mobilizirati ulaganja u iznosu od 131,4 milijarde EUR u 27 država članica te da je EIF u okviru dijela za mala i srednja poduzeća potpisao operacije s 305 financijskih posrednika za ukupno financiranje EIF-a od gotovo 10 milijardi EUR, za koje se očekuje da će mobilizirati ulaganja u iznosu od 76 milijardi EUR u svih 28 država članica EU-a; primjećuje da je do kraja 2017. ukupno 135 785 poduzeća dobilo potporu za financiranje s potporom EFSU-a u okviru dijela za MSP-ove te je otvoreno ili podržano 1,5 milijuna radnih mjesta;

40.  ponavlja da se stvarna ulaganja koja je mobilizirao EFSU mogu mjeriti samo na kraju razdoblja ulaganja, uzimajući pritom u obzir da procijenjeni globalni multiplikacijski učinak 606 transakcija koje su odobrene i potpisane u okviru EFSU-a s krajem 2017. iznosi 13,53x, nešto manje od početne pretpostavke i cilja od 15x pri pokretanju EFSU-a; prima na znanje da se informacije o tome kako su izvedeni multiplikatori referentnih vrijednosti trenutačno dijele među službama EIB-a i preporučuje da se sve te informacije prikupe u zaseban dokument;

41.  primjećuje da nije došlo do slučajeva u kojima je zbog neuspjelih operacija EU, u skladu sa svojim jamstvom, morao izdvojiti sredstva iz svog proračuna;

42.  prima na znanje da indikativna ograničenja geografske raspoređenosti, koja je utvrdio Upravljački odbor EFSU-a i koja na kraju razdoblja ulaganja zahtijevaju da udio ulaganja u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije (u smislu potpisanih operacija) u bilo koje tri države članice zajedno ne premašuju 45 % ukupnog portfelja EFSU-a, nisu poštovana s obzirom na to da do 31. prosinca 2017. tri države članice s najvećim brojem potpisa (Francuska, Italija i Španjolska) čine otprilike 47 % ukupnog opsega ulaganja; ističe da još uvijek ima prostora za poboljšanje proširenja teritorijalne distribucije sredstava u okviru EFSU-a, čime se istodobno u većoj mjeri povećavaju mogućnosti ulaganja u okviru EFSU-a;

43.  prima na znanje evaluaciju EFSU-a i nalaze u vezi s time da operacije posebne aktivnosti u okviru EFSU-a i one koje nisu povezane s EFSU-om imaju sličan profil rizičnosti, kao i da je kombinacija bespovratnih sredstava EFSU-a i ESIF-a i Instrumenta za povezivanje Europe i dalje ograničena, dok postoji rizik da EFSU nadomjesti financijske instrumente ESIF-a; očekuje uklanjanje nedostataka i rizika utvrđenih u evaluaciji EFSU-a tijekom provedbe EFSU-a 2.0;

44.  pozdravlja poboljšanje transparentnosti objavljivanjem odluka odbora za ulaganja u okviru EFSU-a i dokumenata koje je donio upravni odbor, zajedno sa zapisnicima sa sjednica;

45.  potiče bolju sinergiju između EFSU-a i nacionalnih razvojnih banaka s obzirom na to da je koordinacija s nacionalnim razvojnim bankama trajan proces koji bi mogao doprinijeti djelotvornosti EFSU-a;

Ljudska prava

46.  poziva EIB na uspostavu strategije za ljudska prava i unaprjeđenje dužne pažnje na razini projekta kako bi se u svim aktivnostima i tijekom životnog ciklusa projekata utvrdili i riješili rizici povezani s ljudskim pravima; ujedno poziva EIB na uspostavu djelotvornog mehanizma kojim bi borci za ljudska prava mogli sigurno upozoriti banku na sve nesigurnije okruženje ili rizike od sukoba i odmazde;

Povećanje transparentnosti i odgovornosti u korporativnom upravljanju i aktivnostima EIB-a

47.  prima na znanje primjedbe Revizorskog odbora u njegovu godišnjem izvješću Vijeću guvernera za financijsku godinu 2017. u pogledu:

   (a) važnosti jamčenja dugoročne financijske snage i održivosti EIB-a te održavanje njegovog rejtinga AAA u kontekstu neizvjesnih ekonomskih politika te geopolitičkih, regulatornih i makroekonomskih kretanja;
   (b) potrebe za revizijom i jačanjem okruženja Grupe EIB-a za unutarnju kontrolu i upravljanje rizikom s obzirom na promjenjivu količinu i sve veću složenost aktivnosti Grupe EIB-a;
   (c) potrebe za potpunom provedbom najbolje bankarske prakse, uključujući u područjima u kojima postoje sveprisutne razlike u usklađenosti;
   (d) potrebe za sveobuhvatnim preispitivanjem, a potom i izmjenom postupka odobrenja kredita i povezanih postupaka donošenja odluka u EIB-u, s obzirom na to da se čini da se postupak ocjenjivanja i odobravanja kredita i odgovarajuće kontrolno okruženje u EIB-u nisu u stanju nositi s trenutačnim poslovnim potrebama, što je dokaz o pritisku koji je stavljen na službe EIB-a;

48.  čvrsto se slaže s Revizorskim sudom koji dijeli žaljenje zbog toga što EIB još nije ostvario napredak u rješavanju problema o postojećem kombiniraju odgovornosti među određenim članovima upravnog odbora u tri uzastopne godine (2015., 2016. i 2017.); potpuno se slaže i podržava preporuku Revizorskog odbora da svi članovi upravnog odbora EIB-a trebaju biti u mogućnosti djelovati objektivno, kritički i neovisno te da bi trebalo ukinuti netradicionalnu kombinaciju odgovornosti, kao što je odgovornost za nadzor prve i druge linije obrambenih aktivnosti;

49.  s tim u vezi traži od EIB-a da ozbiljno razmotri tu preporuku i osigura jasnu podjelu odgovornosti na razini upravnog odbora; pozdravlja pokrenutu reformu za izmjenu upravljačke strukture EIB-a;

50.  poziva EIB da ukloni postojeće nedostatke u primjenjivom okviru najboljih bankarskih praksi i očekuje da je taj okvir postao u potpunosti operativan 2018. s obzirom na to da se njegova provedba smatra preduvjetom za očuvanje financijske snage i stabilnosti EIB-a;

51.  izražava zabrinutost u vezi sa zaključkom Odbora za reviziju o tome da se brzo širenje aktivnosti i kapaciteta EIB-a povezanih s provedbom EFSU-a, njegovim mandatima pod upravljanjem u ime trećih strana i pružanjem savjetodavnih usluga ne prati nužno odgovarajućim prilagodbama poslovne strukture ili postupaka; prima na znanje da je Revizorski odbor 2017. zadržao pet preporuka iz 2015. i 2016. koje se odnose na unutarnju kontrolu i rizično okruženje; poziva EIB da provedbu tih preporuka utvrdi kao prioritet i da se pobrine za to da unutarnji procesi, kibersigurnost i upravljanje rizikom ispunjavaju nove i sve veće zahtjeve i izazove stavljene pred Grupu EIB-a;

52.  smatra da bi EIB trebao povećati svoju transparentnost, ne samo prema Europskom parlamentu, već i prema tijelima država članica; vjeruje da bi demokratski predstavnici trebali imati više informacija o aktivnostima EIB-a;

53.  smatra da ima prostora za poboljšanje transparentnosti i u upravljačkim tijelima i na operativnoj razini; ponavlja potrebu za sustavnom objavom sustava 3PA i listova za mjerenje rezultata; traži i objavljivanje informacija iz zapisnika sa sastanaka Upravnog odbora i Vijeća guvernera; sa zadovoljstvom prima na znanje da je EIB 2017. započeo s objavljivanjem zapisnika Upravnog vijeća EIB-a, izjava o nepostojanju sukoba interesa direktora EIB-a te određenih informacija o projektima i to o procjeni utjecaja na okoliš;

54.  ponavlja da transparentnost, snažna dubinska analiza i kontrola u provedbi politika EU-a dovode ne samo do jačanja ukupne korporativne odgovornosti i odgovornosti EIB-a, s jasnim pregledom vrste financijskih posrednika i krajnjih korisnika na temelju iscrpnog postupanja s dužnom pažnjom i politike „upoznaj svog klijenta”, već se time također doprinosi povećanju ukupne učinkovitosti i održivosti financiranih projekata;

55.  ponovno poziva EIB da proširi objavljene informacije o projektima koje provode posrednici uključivanjem informacija o konačnim projektima kojima bi se mogao procijeniti gospodarski i socijalni učinak njegovih ulaganja;

56.  podsjeća da bi postupak upravljanja trebao u većoj mjeri uzeti u obzir rezultate dijaloga ili savjetovanja s organizacijama civilnog društva ili posebne interese ili probleme lokalnih i regionalnih aktera kako bi se omogućilo informiranije i legitimnije demokratsko donošenje odluka;

57.  izražava zabrinutost zbog nalaza utvrđenih u godišnjem izvješću Europskog revizorskog suda prema kojima su otkriveni ozbiljni nedostaci u vezi s Europskim investicijskim fondom: Revizorski sud ukazuje na regulatornu nepravilnost kojom su revizorska tijela država članica bila obvezna revidirati inicijative MSP-ova, ali na temelju zakonodavstva koje je na snazi nisu imala pravo provoditi inspekcije na terenu;

58.  u 30 ulaganja koja je ispitao Revizorski sud financijski posrednici odobrili su zajmove za petero primatelja bez provjeravanja njihova statusa MSP-a; Europski revizorski sud te projekte nije smatrao prihvatljivima, a korisnici su uzeli još četiri zajma za aktivnosti koje su djelomično ili u potpunosti neprihvatljive;

59.  pozdravlja činjenicu da su izmijenjenom Financijskom uredbom u teoriji riješeni problemi koje je otkrio Revizorki sud; poziva EIB da u sljedećem godišnjem izvješću obuhvati pitanja povezana s regulatornim nedostacima te da zajamči da se izmijenjenom Financijskom uredbom revizorskim tijelima država članica omogući provođenje revizija čak i na razini krajnjeg korisnika;

60.  pozdravlja usvajanje privremenog pristupa politici EIB-a prema loše reguliranim, netransparentnim i nekooperativnim jurisdikcijama, koji je u siječnju 2017. donijelo Upravno vijeće, ali očekuje da bi to trebalo dovesti do revizije te politike kako bi se poboljšala porezna dubinska analiza EIB-a u pogledu vanjskog kreditiranja, uz revidirani okvir Grupe EIB-a za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma;

61.  poziva EIB da provede odgovarajuću dubinsku analizu poduzeća i integriteta kako bi se utvrdili stvarni vlasnici svih njegovih klijenata i operacija kao i krajnjih poduzeća u koje se ulaže kada su u pitanju ulaganja EIB-a u fondove vlasničkog kapitala; poziva EIB da na svojim internetskim stranicama objavi podatke o stvarnom vlasništvu koji se odnose na klijente kako bi se povećala vidljivost operacija i pomoglo spriječiti slučajeve korupcije i sukoba interesa;

62.  poziva EIB da, u skladu sa zaključcima Vijeća donesenima 25. svibnja 2018. o standardnoj odredbi EU-a o dobrom upravljanju u poreznim pitanjima za sporazume s trećim zemljama, ojača vezu između financiranja EIB-a i dobrog poreznog upravljanja; smatra da bi EIB trebao dodatno doprinijeti razvoju najboljih praksi za pravedno oporezivanje suzbijanjem utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza; poziva EIB da donese politiku odgovornog oporezivanja kojom bi se osiguralo da EIB ne financira klijente koji su uključeni u mehanizme izbjegavanja plaćanja i utaje poreza ili koji djeluju preko poreznih oaza; poziva EIB da u svoje ugovore sa svim odabranim financijskim posrednicima uključi standardnu odredbu i klauzule o dobrom upravljanju;

63.  naglašava da je u revidiranom mandatu EIB-a za vanjsko kreditiranje jasno da crna lista EU-a postaje obvezujuća za Banku te da se operacijama EIB-a ne podupiru projekti kojima se doprinosi pranju novca, financiranju terorizma, izbjegavanju plaćanja poreza, poreznim prijevarama i utaji poreza;

64.  napominje da je krajem 2017. EIB pod istragom imao 136 slučajeva prijevare, a tri glavne vrste optužbi bile su prijevara s 53,7 %, korupcija s 25,5 % i tajno dogovaranje s 10,7 %;

65.  napominje da su sredstva EIB-a koristila društva upletena u skandal s emisijama, točnije Volkswagen, i da su se ona stoga možda koristila za financiranje neetičkih i ilegalnih aktivnosti;

66.  napominje da se broj novih prihvatljivih pritužbi povećao s 84 u 2016. na novi rekordni broj od 102 u 2017. i da su 2017. obrađene 173 pritužbe; prima na znanje da se 38 pritužbi zaprimljenih u 2017. odnosi samo na dva investicijska projekta EIB-a: transjadranski plinovod i cestovni prilaz luci u Mombasi u Keniji;

67.  prima na znanje reviziju mehanizma za podnošenje pritužbi EIB-a i uključivanje primjera Europskog ombudsmana za definiciju nepravilnosti u upravljanju, koji uključuju oblike manjkavog ili lošeg upravljanja kao što su administrativne nepravilnosti, nezakonita diskriminacija, neutemeljeno uskraćivanje informacija, zlouporaba ovlasti i nepotrebno kašnjenje, međutim, izražava zabrinutost zbog preostalog dijela ishoda revizije;

68.  izražava žaljenje zbog toga što EIB nije uzeo u obzir zabrinutost Parlamenta u pogledu revizije mehanizma za podnošenje pritužbi EIB-a koja je navedena u stavku 86. njegove Rezolucije od 3. svibnja 2018. o godišnjem izvješću o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a za 2016.; iznimno je zabrinut zbog toga što odobrenim revidiranim mehanizmom za podnošenje pritužbi dolazi do ozbiljnog rizika za njegovu neovisnost i transparentnost istraga i zaključaka; poziva EIB da zajamči da je voditelj mehanizma za podnošenje pritužbi EIB-a u mogućnosti donositi sve odluke koje se odnose na dopustivost i prihvatljivost pritužbe, neovisno od drugih službi EIB-a, te da zajamči veću transparentnost postupaka zapošljavanja voditelja mehanizma za podnošenje pritužbi;

69.  prima na znanje odluku Europskog ombudsmana u predmetu 1316/2016 TN na temelju navoda o politici transparentnosti EIB-a od 23. svibnja 2018. i poziva Banku da provede poboljšanja koja je predložio Ombudsman u vezi s uklanjanjem pretpostavke o neotkrivanju povezane s dokumentima prikupljenima i nastalima tijekom inspekcija, istraga i revizija, kao i pri izradi novih nacrta odgovarajućih odredbi svoje politike transparentnosti u vezi s posredničkim zajmovima i rokovima za rješavanje zahtjeva za informacije;

70.  podsjeća da je potrebno predvidjeti stroža pravila o sukobima interesa i jasne, stroge i transparentne kriterije kako bi se spriječio svaki oblik utjecaja ili nedostatka objektivnosti u mehanizmu dodjeljivanja zajmova; ponovno ističe da EIB mora što je prije moguće izmijeniti svoj Kodeks ponašanja kako bi se zajamčilo da njegovi potpredsjednici nisu zaduženi za operacije u svojim matičnim državama članicama, s obzirom na to da to predstavlja opasnost u pogledu neovisnosti te institucije; poziva EIB da, kako bi se bolje spriječili sukobi interesa u njegovim upravljačkim tijelima i potencijalni problem „rotirajućih vrata”, razmotri preporuke Europskog ombudsmana i izmijeni svoj Kodeks ponašanja;

71.  očekuje da će EIB-ova politika zaštite zviždača koja se trenutačno revidira biti ambiciozna i postaviti visoke standarde; potiče EIB da u tu reviziju uvrsti unutarnje i vanjske zviždače te da uspostavi jasne i precizno definirane postupke, rokove i smjernice kako bi se zviždače usmjerilo na najbolji mogući način te ih se zaštitilo od svih mogućih oblika odmazde;

Nadzor Europskog parlamenta

72.  podupire stajalište Europskog revizorskog suda da Revizorski sud treba biti ovlašten za reviziju svih operacija EIB-a, uključujući onih u kojima EIB za svoje operacije upotrebljava sredstva koja nisu povezana s proračunom EU-a;

73.  poziva Odbor za proračunski nadzor da organizira godišnju radionicu / raspravu o aktivnostima i nadzoru operacija EIB-a kojom bi se Parlamentu omogućile dodatne odgovarajuće informacije kao potpora radu na nadzoru EIB-a i njegovih operacija;

Mjere poduzete na temelju preporuka Parlamenta

74.  ponavlja svoj poziv EIB-u da izvijesti o trenutačnom stanju i statusu prethodnih preporuka koje je izdao Parlament u svojim godišnjim rezolucijama, posebno u pogledu:

   (a) učinka aktivnosti pozajmljivanja i ostvarenih rezultata,
   (b) sprečavanja sukoba interesa, posebno članova odbora za ulaganja EFSU-a i upravnog vijeća EIB-a te jamčenja strožih pravila o sukobima interesa u relevantnom Kodeksu ponašanja, a posebno u pravilniku upravnog odbora i upravnog vijeća;
   (c) transparentnosti i objavljivanja informacija o sustavu ugovaranja i podugovaranja u pogledu posrednika i krajnjih primatelja u vezi sa sprečavanjem izbjegavanja plaćanja poreza, prijevara i korupcije;

o
o   o

75.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/95520
(2) SL C 298, 23.8.2018., str. 80.
(3) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0198.
(4) SL L 280, 27.10.2011., str. 1.
(5) SL L 135, 8.5.2014., str. 1.
(6) SL L 169, 1.7.2015., str. 1.
(7) https://www.ombudsman.europa.eu/en/decision/en/95520

Posljednje ažuriranje: 18. siječanja 2019.Pravna napomena