Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2017/2023(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0465/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0465/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 17/01/2019 - 10.5

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0037

Usvojeni tekstovi
PDF 140kWORD 58k
Četvrtak, 17. siječanja 2019. - Strasbourg Završno izdanje
Prekogranični zahtjevi za povrat vlasništva nad umjetničkim i kulturnim dobrima ukradenima u oružanim sukobima i ratovima
P8_TA(2019)0037A8-0465/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 17. siječnja 2019. o prekograničnim zahtjevima za povrat vlasništva nad umjetničkim i kulturnim dobrima ukradenima u oružanim sukobima i ratovima (2017/2023(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Hašku konvenciju iz 1954. o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i njezin drugi protokol iz ožujka 1999.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. prosinca 1995. o povratu opljačkane imovine židovskim zajednicama(1) i svoju Rezoluciju od 16. srpnja 1998. o restituciji imovine žrtava holokausta(2),

–  uzimajući u obzir paket mjera usvojenih u prosincu 2016. radi jačanja sposobnost EU-a za borbu protiv financiranja terorizma i organiziranog kriminala, ispunjavanje obveza preuzetih u Akcijskom planu za jačanje borbe protiv financiranja terorizma od 2. veljače 2016. (COM(2016)0050) i svoj Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2017. o uvozu kulturnih dobara (COM(2017)0375),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 30. travnja 2015. o uništavanju kulturnih lokaliteta koje je počinila skupina ISIS/Daesh(3),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UNIDROIT-a o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima od 24. lipnja 1995.,

–  uzimajući u obzir Direktivu 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice(4),

–  uzimajući u obzir članak 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir članak 17. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 116/2009 od 18. prosinca 2008. o izvozu kulturnih dobara(5),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima(6), a posebno njezin članak 7. stavak 4.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 17. prosinca 2003. o pravnom okviru za slobodno kretanje na unutarnjem tržištu robe vlasništvo nad kojom bi moglo biti osporeno(7),

–  uzimajući u obzir studiju Glavne uprave EP-a za unutarnju politiku iz 2016. naslovljenu „Prekogranični zahtjevi za povrat vlasništva nad umjetničkim djelima ukradenima u oružanim sukobima i ratovima te alternativa sudskim postupcimaˮ,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (8),

–  uzimajući u obzir Konvenciju UNESCO-a o mjerama zabrane i sprječavanja nezakonitog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva kulturnih dobara od 14. studenoga 1970.,

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Vijeća 14232/12 od 4. listopada 2012. o stvaranju neformalne mreže tijela kaznenog progona i stručnjaka u području kulturnih dobara (EU CULTNET),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja i mišljenje Odbora za kulturu i obrazovanje (A8-0465/2018),

A.  budući da je prema podacima Interpola, crno tržište umjetničkih djela postalo jednako unosno kao i tržišta droga, oružja i krivotvorene robe;

B.  budući da, prema procjeni učinka Prijedloga uredbe o uvozu kulturnih dobara koji je podnijela Komisija, 80 do 90 % svjetske prodaje antikviteta čini roba nezakonitog podrijetla;

C.  budući da kulturna baština predstavlja jedan od osnovnih elemenata civilizacije, uzimajući u obzir, primjerice, njezinu simboličku vrijednost i kulturno sjećanje čovječanstva koje povezuje ljude; budući da su posljednjih godina niz zločina protiv svjetske kulturne baštine počinile zaraćene frakcije i teroristički subjekti diljem svijeta te da se vrijedne umjetnine, skulpture i arheološki artefakti prodaju i uvoze u EU iz određenih zemalja izvan EU-a, a pritom ostvarena dobit može biti iskorištena za financiranje terorističkih aktivnosti; budući da je neophodno preuzeti čvrstu obvezu protiv nezakonitog trgovanja kulturnim dobrima, kao što su umjetnička djela opljačkana tijekom oružanih sukoba i ratova u Libiji, Siriji i Iraku; budući da su kulturna dobra od velikog značaja za kulturu, umjetnost, povijest i znanost i moraju biti zaštićena od nezakonitog prisvajanja i pljačkanja;

D.  budući da su odmah po završetku Drugog svjetskog rata započeli pokušaji da se ukradena imovina pronađe i vrati u svoju zemlju podrijetla;

E.  budući da je potrebno zajamčiti povrat predmeta kojima se nezakonito trguje i/ili koji su nezakonito iskopani ili stečeni uzimajući u obzir predanost EU-a pravednim postupcima i naknadama za žrtve te ustav i konvencije UNESCO-a u pogledu zaštite baštine;

F.  budući da je u Načelima o umjetničkim djelima koja su konfiscirali nacisti usvojenima na Washingtonskoj konferenciji, na Forumu u Vilniusu te u Terezinskoj deklaraciji o imovini iz doba holokausta i povezanim pitanjima naglašena važnost restitucije nepokretne osobne imovine; budući da se procjenjuje da je nakon Washingtonske konferencije restituirano između 1 000 i 2 000 umjetničkih djela(9); budući da ne postoji potpun popis umjetničkih djela restituiranih u proteklih nekoliko godina;

G.  budući da neka umjetnička djela još uvijek nisu pronađena i da ih tek treba vratiti njihovim zakonskim vlasnicima ili njihovim nasljednicima; budući da je na Washingtonskoj konferenciji 1998. godine Jonathan Petropoulos procijenio da je diljem Europe ukradeno oko 650 000 umjetničkih djela i da je Ronald Lauder izjavio da još uvijek nije pronađeno 11 000 umjetničkih djela čija je vrijednost tada (1998.) iznosila između 10 i 30 milijardi dolara; budući da Konferencija o potraživanjima (WJRO) u načelu smatra da ne postoje točne procjene: ukradeno je otprilike 650 000 umjetničkih djela, a njih 100 000 još uvijek nije pronađeno;

H.  budući da se podnositelji zahtjeva za povrat vlasništva i dalje susreću s pravnim problemima zbog često vrlo specifične prirode svojih potraživanja, s jedne strane, i isteka poslijeratnih zakona o povratu, nemogućnosti retroaktivne primjene normi utvrđenih u konvencijama, nepostojanja definicije ukradenih „umjetnina”, odredbi o zastari za potraživanja ili odredbi o nezakonitom posjedu i dobroj vjeri, s druge strane;

I.  budući da se zahtjevi za povrat ukradenih umjetničkih djela i kulturnih dobara uglavnom rješavaju međunarodnim javnim pravom; budući da ta pravila moraju biti dopunjena strožim pravilima u međunarodnom privatnom pravu;

J.  budući da nedostatno razvijena dimenzija privatnog prava na međunarodnoj i na europskoj razini doprinosi pravnoj nesigurnosti u prekograničnim slučajevima povrata ukradenih umjetničkih djela i kulturnih dobara, ne samo u vezi s transakcijama umjetnina koje su ukrali nacisti već i u pogledu budućih slučajeva;

K.  budući da ne postoji zakonodavstvo EU-a kojim je izričito i sveobuhvatno uređeno pitanje zahtjeva za povrat vlasništva nad umjetničkim djelima i kulturnim dobrima koja su u oružanim sukobima opljačkale privatne osobe;

L.  budući da UNESCO u suradnji s glavnim aukcijskim kućama, muzejima i poznatim kolekcionarima u Europi razvija napredna istraživanja o podrijetlu tih djela kako bi ih se moglo vratiti vlasnicima;

M.  budući da već više od desetljeća Međunarodno vijeće muzeja (ICOM) objavljuje „crvene popise” kategorija predmeta izloženih opasnosti od nezakonite trgovine u cilju dopunjavanja baze podataka Interpola o ukradenoj imovini;

1.  žali zbog toga što nije bilo daljnjih koraka nakon rezolucije o pravnom okviru za slobodno kretanje na unutarnjem tržištu robe nad kojom bi vlasništvo moglo biti osporeno, u kojoj je Parlament pozvao Komisiju da provede studiju o nizu aspekata povezanih s građanskopravnim i postupovnim pitanjima, utvrđivanjem podrijetla, sustavima katalogiziranja, alternativnim mehanizmima za rješavanje sporova i opravdanosti uspostave prekograničnog administrativnog tijela za koordinaciju; smatra da bi članak 81. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije mogao poslužiti kao pravna osnova za to da se Uniji dodijele ovlasti za djelovanje u tom području;

2.  ističe da je pljačka umjetničkih djela i drugih kulturnih dobara tijekom oružanih sukoba i ratova, kao i u mirnodopsko vrijeme, velik zajednički problem koji treba riješiti u smislu prevencije i povrata ukradenih kulturnih dobara kako bi se zaštitio i zajamčio integritet kulturne baštine i identitet društava, zajednica, skupina i pojedinaca;

3.  napominje da se na razini EU-a nije posvetilo dovoljno pozornosti pitanju povrata vlasništva nad umjetničkim djelima i kulturnim dobrima ukradenima ili nezakonito stečenima, među ostalim, u oružanim sukobima, osobito u područjima privatnog prava, međunarodnog privatnog prava i građanskog postupka; poziva Komisiju da zaštiti, podupre i potiče zahtjeve za prekogranični povrat kulturnih dobara koja su bila otuđena i prisvojena u okviru pljački ili otimačine koji su se uz odobrenje vlasti provodili tijekom oružanih sukoba; poziva Komisiju i države članice da izdaju preporuke i smjernice za podizanje razine osviještenosti o potrebi pružanja potpore nacionalnim institucijama u državama članicama u pogledu zahtjeva za povrat vlasništva;

4.  naglašava kako institucije poput UNESCO-a i Interpola pozivaju na jačanje zaštite kulturne baštine i osnaživanje zemalja da poduzmu mjere za olakšavanje povrata;

5.  izražava žaljenje zbog toga što nema pouzdanih statističkih podataka o pravom razmjeru pljačke i nezakonite trgovine kulturnim dobrima; poziva Komisiju i države članice da prikupe pouzdane statističke podatke u tom području;

6.  izražava zabrinutost da je većina postojećih političkih i zakonodavnih inicijativa usredotočena isključivo na javno, upravno i/ili kazneno pravo; naglašava da se, kako bi se uspostavio sveobuhvatni regulatorni okvir, mora intenzivnije u obzir uzeti privatno pravo; poziva nadležna tijela da usvoje sve odgovarajuće mjere i inicijative potrebne za ostvarivanje tog cilja;

7.  smatra da je potrebna daljnja istraga kako bi se rasvijetlilo nepoznato područje nezakonitog trgovanja kulturnim dobrima i dobile bolje informacije o njegovu opsegu, strukturi i veličini, kao što je, primjerice, projekt ILLICID koji se trenutačno provodi u Njemačkoj;

8.  pozdravlja činjenicu da su neke države članice prepoznale da je potrebno riješiti specifične probleme u pogledu zahtjeva za povrat vlasništva nad umjetničkim djelima i kulturnim dobrima ukradenima ili nezakonito stečenima u oružanim sukobima i ratovima kako bi se pronašla pravna rješenja i tako zajamčilo pravo vlasništva pojedinaca, država i institucija lokalne vlasti i vjerskih zajednica koji su nepravedno bili lišeni svojih umjetničkih djela tijekom oružanih sukoba ili ratova;

9.  naglašava važnost podizanja razine kolektivne svijesti kako bi se otklonile nezakonite prakse i podsjeća da svaki predmet otuđen od svojeg vlasnika predstavlja povijesnu i znanstvenu vrijednost koja je zauvijek izgubljena;

10.  napominje da je najučinkovitiji način za suzbijanje trgovanja kulturnim dobrima i razvoja nezakonitog tržišta umjetnina, kao i za pružanje potpore povratu, poticati razvoj poštenih praksi u trgovini umjetninama i povratu iz transnacionalne i globalne perspektive, u smislu njihova predviđenog preventivnog te prisilnog ili kaznenog učinka koji se namjerava postići;

11.  smatra da bi Komisija, kako bi se utvrdio skup pravila kojima se može djelotvorno spriječiti krijumčarenje umjetničkih djela i kulturnih dobara i njihova pljačka te kako bi se postiglo potpuno transparentno, odgovorno i etičko globalno tržište umjetnina, trebala nastojati surađivati s trećim zemljama u cilju uspostave plodnih partnerstava, uzimajući u tom smislu u obzir načela iz Konvencije UNIDROIT-a iz 1995. o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima;

12.  smatra da bi zakonodavne mjere na razini EU-a, uključujući dimenziju međunarodnog privatnog prava, bile primjerene samo za buduće transakcije;

13.  smatra da je vrijeme da se stane na kraj cjepidlačenju i sitničavosti, ako se želi uspostaviti odgovorno i etičko europsko tržište umjetnina; u tom smislu poziva Komisiju da utvrdi kojim bi se mjerama građanskog prava mogli prevladati teški problemi s kojima se susreću privatne osobe koje traže povrat umjetničkih djela koja im pripadaju; istodobno poziva Komisiju da razvije novi okvir za rasprave radi utvrđivanja najboljih praksi i rješenja za sadašnjost i budućnost;

14.  pozdravlja Prijedlog uredbe o uvozu kulturnih dobara koji je podnijela Komisija, kao i izmjene Prijedloga koji je 25. listopada 2018. usvojio Parlament(10); ponovno ističe, u smislu globalnog dosega tržišta umjetnina i broja predmeta u privatnom vlasništvu, potrebu za daljnjim naporima u pogledu prekograničnog povrata umjetničkih djela i kulturnih dobara ukradenih u oružanim sukobima i ratovima; ističe da su se istraživanje podrijetla i europska suradnja pokazali korisnima za identifikaciju i posljedično povrat ukradenih predmeta i u nekim slučajevima sprečavanje financiranja terorističkih skupina ili ratova;

15.  izražava žaljenje što se zbog odsutnosti ili nedorečenosti propisa odnosno razlika u njima između država članica u području istraživanja podrijetla i obveze dužne pažnje, mnogi prekogranični zahtjevi za povrat ne mogu provesti na učinkovit i usklađen način, zbog čega može doći do poticanja pljačke i nezakonitog trgovanja i krijumčarenja; napominje da zbog nedostatka zajedničkih standarda mjerodavni postupak često ostaje nejasan svim dionicima, među kojima su muzeji, trgovci umjetnina, kolekcionari, turisti i putnici; stoga poziva Komisiju da uskladi pravila o istraživanju podrijetla i da uključi neka osnovna načela Konvencije UNIDROIT-a iz 1995. o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima;

16.  naglašava da je prijeko potrebno aktivno promicati sustavno korištenje visokokvalitetnog i neovisnog istraživanja podrijetla kako bi se utvrdila ukradena umjetnička djela, pojednostavnio njihov povrat zakonitim vlasnicima, postiglo potpuno transparentno, odgovorno i etičko tržište umjetninama i učinkovito spriječili pljačka i nezakonito trgovanje umjetničkim i kulturnim dobrima iz oružanih sukoba i ratova te odvratilo od takvog postupanja; prima na znanje mogućnosti koje u tom smjeru pružaju europski financijski instrumenti; poziva Komisiju i države članice da potiču i podupiru posebne programe osposobljavanja u području istraživanja podrijetla na razini Unije i na nacionalnoj razini, kako bi se osobito onima koji sudjeluju u borbi protiv nezakonite trgovine kulturnim dobrima omogućilo da razviju i poboljšaju svoje stručno znanje, uključujući uz pomoć prekograničnih projekata;

17.  smatra da je istraživanje podrijetla usko povezano s obvezom postupanja s dužnom pažnjom koja se primjenjuje pri kupnji umjetničkih djela i da predstavlja važno pitanje za sve dionike na tržištu umjetnina s obzirom na to da je kupnja, svjesno ili nepažnjom, ukradenih umjetničkih djela kažnjiva prema nekim nacionalnim zakonima;

18.  smatra da postoji očita potreba za izradom sveobuhvatnog popisa svih kulturnih dobara, uključujući dobra koja su židovskim vlasnicima ukrali nacisti i njihovi saveznici, od trenutka otuđenja do danas; potiče Komisiju da pruži potporu uspostavi sustava katalogiziranja kojim bi se služili i javne ustanove i privatne umjetničke zbirke, a unutar kojeg bi se prikupili podaci o ukradenim ili nezakonito stečenim kulturnim dobrima i točnom statusu postojećih zahtjeva za povrat; poziva Komisiju da podupre projekte digitalizacije kojima bi se uspostavile digitalne baze podataka ili povezale postojeće kako bi se olakšala razmjena takvih podataka i istraživanja podrijetla;

19.  smatra da je u cilju omogućivanja pravog istraživanja podrijetla potrebno uvođenje evidencije o upotrebi ili što je moguće detaljnijeg registra transakcija; traži od Komisije da aktivno podupre izradu nacrta zajedničkih smjernica o takvim registrima i da donese odgovarajuće mjere kojima bi se potaknule države članice da za sve one koji se profesionalne bave trgovinom umjetnina uvedu opću obvezu vođenja takvog registra transakcija i, općenito, pridržavanja Konvencije UNIDROIT-a iz 1995. o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima;

20.  poziva Komisiju na poticanje istraživačkih aktivnosti diljem Unije i da im pruži financijsku potporu; predlaže da Komisija organizira forum za rasprave u cilju razmjene najboljih praksi i pronalaska najboljih rješenja za sadašnjost i budućnost;

21.  poziva Komisiju da razmotri uspostavljanje posebnog mehanizma za alternativno rješavanje sporova u predmetima povezanima sa zahtjevima za povrat ukradenih umjetničkih i kulturnih dobara kako bi se prevladale postojeće pravne prepreke, primjerice nekim hibridnim oblikom između arbitraže i mirenja; ističe važnost jasnih normi te transparentnih i neutralnih postupaka;

22.  napominje da podnositeljima zahtjeva za povrat probleme često stvara pitanje zastare; poziva Komisiju da razmotri to pitanje kako bi se postigla ravnoteža kad je riječ o razdoblju zastare koje se primjenjuje na zahtjeve za povrat umjetničkih djela otuđenih u doba nacizma, pri čemu bi se u obzir trebala uzeti i zaštita interesa žrtava pljački i krađa i zaštita interesa tržišta; smatra da bi američki Zakon o povratu umjetnina izvlaštenih u doba holokausta u tom smislu mogao poslužiti kao primjer;

23.  poziva Komisiju da razmotri poduzimanje zakonodavnih mjera za jačanje pravnog sustava za prekogranične zahtjeve za povrat umjetničkih i kulturnih dobara ukradenih u oružanim sukobima i ratovima na temelju instrumenata međunarodnog privatnog prava;

24.  poziva nadležne institucije EU-a da potiču države članice na razmjenu informacija o postojećim praksama u vezi s provjerom podrijetla kulturnih dobara te da jačaju njihovu međusobnu suradnju kako bi se uskladile mjere kontrole i administrativni postupci u cilju utvrđivanja podrijetla kulturnih dobara;

25.  skreće pozornost na nedostatak koordinacije na razini država članica u vezi s tumačenjem pojma „dužna pažnja”; poziva Komisiju da pojasni međuodnos pojmova dužne pažnje i dobre vjere; skreće pozornost na članak 16. švicarskog federalnog zakona o međunarodnom prijenosu kulturnih dobara kojim se trgovcima i dražbovateljima umjetnina zabranjuje sudjelovanje u transakcijama umjetninama u slučajevima u kojima imaju razloga za bilo kakvu sumnju u pogledu podrijetla umjetničkog djela; napominje da se u okviru tog zakona teret dokaza djelomično prenosi na prodavatelja; s druge strane, posjednik umjetničkog djela ne može se pozivati na načelo dobre vjere ako ne može dokazati da je u vrijeme stjecanja djelovao s dužnom pažnjom; poziva Komisiju da usvoji mjere usmjerene na podizanje razine osviještenosti tržišta umjetnina kao i potencijalnih kupaca artefakata o važnosti istraživanja podrijetla, s obzirom na to da je takvo istraživanje povezano s obvezom dužne pažnje;

26.  poziva Komisiju da izradi zajednička načela za pristup javnim ili privatnim arhivima koji sadržavaju informacije o identifikaciji i lokaciji dobara te da u tančine popiše postojeće baze podataka o kulturnim dobrima i razmotri stvaranje središnje baze metapodataka kojom bi se u obzir uzimale dostupne informacije, koja bi se redovito ažurirala i bila dostupna svim relevantnim akterima; smatra da bi se na temelju takve središnje baze metapodataka trebao uspostaviti zajednički sustav katalogiziranja koji bi se mogao koristiti standardiziranim identifikacijskim oznakama objekata; traži od Komisije da kao tržišni standard na unutarnjem tržištu u cjelini potiče uvođenje identifikacijskih oznaka objekata koje razvijaju i promiču Međunarodno vijeće muzeja (ICOM) i druge organizacije; ističe da bi takva baza podataka trebala biti povezana s „bazom podataka o ukradenim umjetninama” Interpola i redovito se ažurirati;

27.  smatra da bi se izradom evidencije o upotrebi ili registra transakcija kulturnih dobara, radi omogućivanja temeljitijeg i točnijeg istraživanja podrijetla, moglo dodatno doprinijeti ‑navedenoj bazi podataka; traži od Komisije da donese odgovarajuće mjere kojima bi se potaknule države članice da za sve dionike na tržištu umjetnina uvedu opću obvezu vođenja takve evidencije o upotrebi ili takvog registra transakcija i, općenito, pridržavanja Konvencije UNIDROIT-a iz 1995. o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima;

28.  smatra da bi središnja baza podataka trebala funkcionirati na temelju zajedničkog sustava katalogiziranja kojim bi se predmeti identificirali na standardizirani način (uzimajući u obzir značajke poput materijala, tehnika, mjera, natpisa, naslova, teme, datuma ili razdoblja itd.);

29.  poziva Komisiju da utvrdi zajednička načela o načinu na koji se ostvaruje vlasništvo ili pravo vlasništva, kao i pravila o propisima i standardima dokazivanja i samom konceptu pljačke umjetnina, uzimajući u obzir relevantna pravila u državama članicama;

30.  poziva države članice i države kandidatkinje da ulože sve potrebne napore kako bi donijele mjere kojima se jamči uspostava mehanizama za povrat imovine navedenih u ovoj rezoluciji te da vode računa o tome da je povrat umjetničkih djela ukradenih ili nezakonito stečenih tijekom počinjenja zločina protiv čovječnosti zakonitim podnositeljima zahtjeva za povrat pitanje od javnog interesa, u skladu s člankom 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima;

31.  ističe da bi Komisija, kako bi se utvrdio skup pravila kojima se može djelotvorno spriječiti krijumčarenje umjetničkih djela i kulturnih dobara te njihova pljačka te kako bi se postiglo potpuno transparentno, odgovorno, pouzdano i etičko globalno tržište umjetnina, trebala nastojati surađivati s trećim zemljama i uspostaviti plodna partnerstva kojima se potiče povrat imovine navedene u rezoluciji uz istodobno uzimanje u obzir načela iz Konvencije UNIDROIT-a iz 1995. o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima i članka 1. Protokola 1. uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima;

32.  podsjeća na to da se obrazovanjem potiče poštovanje i uvažavanje umjetničkih djela i drugih kulturnih dobara kao simbola kulturne baštine te da stoga ima važnu ulogu u sprečavanju pljačkanja i nezakonitog trgovanja kulturnim dobrima, kao i odvraćanju od takvih postupaka; poziva Komisiju i države članice da potiču i podržavaju obrazovne aktivnosti i aktivnosti podizanja razine osviještenosti u tom pogledu, među ostalim u neformalnim i informalnim okvirima;

33.  poziva Komisiju i sva relevantna nadležna tijela da usvoje mjere usmjerene na podizanje razine osviještenosti tržišta umjetnina kao i potencijalnih kupaca artefakata o važnosti istraživanja podrijetla, s obzirom na to da je takvo istraživanje povezano s obvezom dužne pažnje;

34.  podsjeća da je bliska suradnja između policije i carinskih službi na europskoj i međunarodnoj razini od ključne važnosti za borbu protiv nezakonitog trgovanja umjetničkim i kulturnim dobrima;

35.  podržava ideju da bi se prekogranični postupci koji se odnose na povrat vlasništva nad umjetničkim djelima i kulturnim dobrima ukradenima ili nezakonito stečenima te aktivno promicanje istraživanja podrijetla trebali rješavati u kontekstu inicijative o Europskoj godini kulturne baštine 2018.; stoga poziva Komisiju i radnu skupinu koju je osnovala da tu stavku uključe u svoj plan rada u kojem se podrobno opisuju aktivnosti u okviru inicijative o Europskoj godini kulturne baštine 2018.;

36.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 17, 22.1.1996., str. 199.
(2) SL C 292, 21.9.1998., str. 166.
(3) SL C 346, 21.9.2016., str. 55.
(4) SL L 159, 28.5.2014., str. 1.
(5) SL L 39, 10.2.2009., str. 1.
(6) SL L 351, 20.12.2012., str. 1.
(7) SL C 91E, 15.4.2004., str. 500.
(8) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
(9) Prema Konferenciji o zahtjevima za povrat (Inicijativa Svjetske židovske organizacije za restituciju (WJRO) u vezi s opljačkanim umjetničkim djelima i kulturnim dobrima).
(10)Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0418.

Posljednje ažuriranje: 12. studenog 2019.Pravna napomena