Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2161(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0415/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0415/2018

Rasprave :

PV 16/01/2019 - 26
CRE 16/01/2019 - 26

Glasovanja :

PV 17/01/2019 - 10.13

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0043

Usvojeni tekstovi
PDF 166kWORD 59k
Četvrtak, 17. siječanja 2019. - Strasbourg Završno izdanje
Godišnje izvješće o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke
P8_TA(2019)0043A8-0415/2018

Rezolucija Europskog parlamenta od 17. siječnja 2019. o godišnjem izvješću o financijskim aktivnostima Europske investicijske banke (2018/2161(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir izvješće o radu Europske investicijske banke (EIB) za 2017. pod nazivom „Utječemo na budućnost”,

–  uzimajući u obzir financijsko izvješće i statističko izvješće EIB-a za 2017.,

–  uzimajući u obzir izvješće EIB-a iz 2018. pod nazivom „Operacije EIB-a u Europskoj uniji u 2017.: rezultati i učinak”,

–  uzimajući u obzir izvješće EIB-a iz 2018. pod nazivom „EIB izvan Europske unije – 2017.: financiranje s globalnim učinkom”,

–  uzimajući u obzir izvješće o održivosti za 2017. Grupe EIB,

–  uzimajući u obzir članke 15., 126., 175., 177., 208., 209., 271., 308. i 309. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i Protokol br. 5 o Statutu EIB-a koji mu je priložen,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 26. studenog 2014. naslovljenu „Plan ulaganja za Europu” (COM(2014)0903),

—  uzimajući u obzir Politiku EIB-a prema loše reguliranim, netransparentnim i nekooperativnim jurisdikcijama (Politika u području nekooperativnih jurisdikcija), objavljenu 15. prosinca 2010. i dodatak Politici u području nekooperativnih jurisdikcija objavljen 8. travnja 2014.,

–  uzimajući u obzir članak 3. Ugovora o Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i mišljenja Odbora za proračune i Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0415/2018),

A.  budući da je primarna svrha EIB-a osigurati dugoročno financiranje i stručno znanje za projekte te iskoristiti dodatna ulaganja kako bi se ostvarili ciljevi EU-a;

B.  budući da je EIB jedina banka koju posjeduju države članice EU-a i koja predstavlja njihove interese;

C.  budući da se EIB smatra financijskim ogrankom EU-a i ključnom institucijom za održavanje javnih i privatnih ulaganja u EU-u, pri čemu je više od 90 % njegovih zajmova usmjereno unutar Unije;

D.  budući da se EIB-ove aktivnosti pozajmljivanja uglavnom financiraju izdavanjem obveznica na međunarodnim tržištima kapitala;

E.  budući da EIB-ov godišnji program financiranja iznosi oko 60 milijardi EUR;

F.  budući da je 33 % obveznica koje je EIB izdao 2017. i 37 % onih koje je izdao 2016. bilo izdano u američkim dolarima;

G.  budući da su obveznice EIB-a najveće kreditne kvalitete i da tri glavne agencije za kreditni rejting EIB-u daju rejting „AAA”, između ostalog zbog toga što je on u vlasništvu država članica i zbog njegova konzervativnog upravljanja rizicima, što je dovelo do stvaranja stabilnog kreditnog portfelja sa samo 0,3 % loših kredita;

H.  budući da bi se financijskim instrumentima i proračunskim jamstvima mogao povećati učinak proračuna EU-a;

I.  budući da je EIB prirodni partner EU-a pri provedbi financijskih instrumenata u bliskoj suradnji s nacionalnim, regionalnim ili multilateralnim financijskim institucijama;

J.  budući da EIB zbog svojih vanjskih aktivnosti kreditiranja ima važnu ulogu i izvan EU-a kao najveći svjetski multilateralni zajmoprimac i zajmodavac;

K.  budući da EIB nastavlja jačati europsku integraciju i da se od početka financijske krize 2008. pokazalo da je njegova uloga još važnija;

L.  budući da su prioriteti EIB-a, utvrđeni u Korporativnom operativnom planu (COP) za razdoblje 2017. – 2019., usmjereni na ciljeve strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast u područjima energetike, prometa i mobilnosti, zdravlja, razvoja ruralne infrastrukture i podrške poljoprivrednom poslovanju, malih i srednjih poduzeća (MSP) i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te okoliša i inovacija;

M.  budući da bi Grupa EIB-a trebala održati jaku kreditnu sposobnost kao osnovnu prednost svojeg poslovnog modela te vrlo kvalitetan i pouzdan portfelj imovine s kvalitetnim projektima ulaganja u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU-a) i svih financijskih instrumenata u svojem portfelju;

Postignuća EIB-a u proteklih 60 godina

1.  čestita EIB-u na 60 godina uspješnog poslovanja tijekom kojih je uložio 1,1 bilijun EUR i financirao 11 800 projekata u 160 zemalja kao najveći svjetski multilateralni zajmoprimac i zajmodavac;

2.  pozdravlja činjenicu da će zajmovi Grupe EIB unutar EU-a odobreni u razdoblju 2015. – 2016. podržati ulaganja u iznosu od 544 milijardi EUR, povećati BDP za 2,3 % i otvoriti 2,25 milijuna radnih mjesta do 2020.; apelira na EIB da dodatno unaprijedi svoje aktivnosti koje doprinose dugoročnom i održivom rastu;

3.  ističe prilike koje EIB ima za oblikovanje tržišta u skladu s ciljevima politike EU-a; svjestan je EIB-ove sposobnosti da ulaže protuciklički radi rješavanja pitanja nedovoljne razvijenosti i recesije koje su nastale kao posljedica financijske krize i poteškoća u pristupu financiranju za mala i srednja poduzeća i inovatore;

4.  ističe važnu ulogu koju EIB ima kao banka EU-a, jedina međunarodna financijska institucija koja je u cijelosti u vlasništvu država članica EU-a i koja se u potpunosti vodi politikama i standardima EU-a;

5.  poziva na jačanje savjetodavnih aktivnosti EIB-a te na rješavanje, u suradnji s Komisijom, državama članicama i nacionalnim službenim razvojnim financijskim institucijama, sustavnih nedostataka koji sprečavaju određene regije ili zemlje da u potpunosti iskoriste prednosti EIB-ovih financijskih aktivnosti;

6.  naglašava da će 700 000 MSP-ova imati koristi od boljeg pristupa financiranju i napominje da Odjel EIB-a za gospodarstvo i Komisijin Zajednički istraživački centar procjenjuju da su operacije EFSU-a već poduprle više od 750 000 radnih mjesta, pri čemu se očekuje da bi se taj broj trebao povećati na 1,4 milijuna do 2020., te da je Junckerov plan već utjecao na povećanje BDP-a EU-a za 0,6 %, a do 2020. bi se trebao povećati za 1,3 %;

7.  pozdravlja uspostavu inicijative EIB-a za gospodarsku otpornost koja je usmjerena na pomoć zemljama zapadnog Balkana i južnom susjedstvu EU-a pri suočavanju s izazovima nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja; poziva na povećanje financijskih sredstava za ovu inicijativu i veću uključenost EIB-a u tim regijama kako bi se pružila potpora humanitarnom djelovanju, otvaranju radnih mjesta, gospodarskom rastu i poboljšanju infrastrukture; u tom pogledu pozdravlja odobrenje prvih projekata Europskog plana za vanjska ulaganja (EEIP) u Africi te se raduje snažnijoj ulozi EIB-a;

8.  ističe činjenicu da je samo u 2017. odobren rekordni broj od 901 projekta, uključujući više od 78 milijardi EUR za inovacije, okoliš, infrastrukturu te MSP-ove;

9.  ističe aktivnosti EIB-a kao potporu gospodarskoj i socijalnoj koheziji koje su u posljednjih 10 godina obuhvaćale financiranje regija s više od 200 milijardi eura;

Opće napomene

10.  pozdravlja korake koje je EIB poduzeo kako bi bolje mjerio učinak svojih ulaganja, umjesto da samo daje podatke o količinskim obujmovima financiranja;

11.  podsjeća na činjenicu da je EIB odgovorio na krizu znatnim proširenjem svojih aktivnosti; smatra da je imao i ima pozitivnu ulogu u smanjenju nedostatka ulaganja; apelira na EIB da posveti dodatnu pozornost riziku istiskivanja privatnih ulaganja sada kada se gospodarski uvjeti normaliziraju;

12.  naglašava da su aktivnosti EIB-a bile ključne za oporavak nakon krize i za razine ulaganja, koje su i dalje neujednačene među državama članicama i regijama te među sektorima; poziva EIB da dodatno ulaže u države članice kako bi doprinio njihovu gospodarskom oporavku; ističe da poseban naglasak treba staviti na financiranje u sektorima inovacija i infrastrukture, u kojima je nedostatak ulaganja posebno velik;

13.  napominje da je gotovo trećina financijskih sredstava EIB-a denominirana u dolarima, čime se EIB izlaže potencijalnim sankcijama SAD-a; traži od EIB-a da postupno smanji svoje financiranje u dolarima;

14.  napominje da Europski revizorski sud jednom godišnje provodi reviziju EIB-a; prima na znanje raspravu o mogućnosti uvođenja nadzora nad njegovim operacijama kreditiranja od strane ESB-a; upozorava da bi to moglo znatno utjecati na prirodu i funkcioniranje EIB-a te na upravljanje EIB-om;

Inovacije i vještine

15.  uviđa da EIB daje prednost inovacijama i vještinama kako bi potaknuo rast i osigurao dugoročnu konkurentnost Europe, uz zajmove u iznosu od 13,9 milijardi EUR u 2017. namijenjene, između ostalog, za 7,4 milijuna digitalnih veza velike brzine i postavljanje 36,8 milijuna pametnih brojila;

Okoliš i održivost

16.  pozdravlja činjenicu da je EIB 2017. pozajmio 16,6 milijardi EUR za projekte kojima se podupiru njegovi ciljevi politike okoliša financiranjem projekata u području zaštite okoliša, energije iz obnovljivih izvora, energetske učinkovitosti, bioraznolikosti, čistog zraka, čiste vode, gospodarenja vodom i otpadom i održivog prijevoz, te što je više od 25 % ukupnog kreditiranja u svim svojim područjima javne politike namijenio zajmovima u vezi s klimom, čime je premašio početnu namjenu za 3,2 %;

17.  naglašava da bi institucije EU-a trebale pružiti primjer kada je riječ o postizanju održivosti financiranja; priznaje status EIB-a kao najvećeg svjetskog izdavatelja zelenih obveznica te da njegove obveznice za klimatsku osviještenost ulagateljima nude transparentnu poveznicu s projektima u području obnovljive energije i energetske učinkovitosti koji ostvaruju korist od dobiti EIB-ovih zelenih obveznica, što se temelji na EIB-ovom izvještajnom sustavu o klimatskim koristima projekata, uključujući pokazatelje učinka kao što su izbjegnute emisije stakleničkih plinova, razine apsolutnih emisija, ušteda potrošnje energije i instalirana dodatna proizvodnja energije;

18.  u tom pogledu pozdravlja prvo izdavanje obveznica EIB-a za osviještenost o održivosti u iznosu od 500 milijuna EUR koje će biti namijenjene projektima s velikim učinkom kojima se podupiru ciljevi održivog razvoja UN-a, uz osiguravanje povjerenja socijalno odgovornih ulagača zahvaljujući rigoroznoj transparentnosti i tržišnim standardima;

19.  pozdravlja činjenicu da je EIB ostvario svoj cilj od 25 % financiranja u području klime; no sa zabrinutošću napominje da Komisija nije dostigla cilj od 20 %;

20.  pozdravlja pokretanje inicijative „Pametno financiranje za pametne zgradeˮ, čiji je cilj ulaganja u projekte energetske učinkovitosti stambenih zgrada učiniti privlačnijima privatnim investitorima i to s pomoću inteligentnog korištenja bespovratnih sredstava EU-a kao jamstva; pozdravlja činjenicu da je EIB nedavno počeo ulagati u socijalno stanovanje;

21.  preporučuje da EIB usvoji energetsku strategiju koja je u potpunosti usklađena s ciljem Pariškog sporazuma, uzimajući u obzir istraživačke dokaze i preporuke iz izvješća Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) o učinku globalnog zatopljenja od 1,5 °C iznad predindustrijskih razina i povezanih globalnih kretanja emisija stakleničkih plinova u kontekstu jačanja globalnog odgovora na opasnost od klimatskih promjena, održivog razvoja te napora za iskorjenjivanje siromaštva;

22.  poziva EIB da zadrži zajmove kojima se podupiru ciljevi europske energetske politike;

23.  poziva EIB da dodatno podupire projekte povezane s klimatskim promjenama i zaštitom okoliša, s obzirom na to da je EU jedan od potpisnika Pariškog sporazuma i podsjećajući na obvezu EU-a da do 2030. smanji svoje emisije za najmanje 40 %;

24.  naglašava važnost EIB-ova financiranja u razvoju kapaciteta u području obnovljive energije i poboljšanja energetske učinkovitosti u sektorima kao što su industrija i promet;

25.  poziva EIB da surađuje s malim sudionicima na tržištu i zadrugama u zajednici radi objedinjavanja malih projekata u području obnovljivih izvora energije kako bi stekli uvjete za financiranje iz EIB-a;

Infrastruktura

26.  ističe da EIB pruža podršku sigurnoj i učinkovitoj infrastrukturi za opskrbu energijom, promet i urbana područja, što se očituje u odobravanju kredita u vrijednosti od 18 milijardi EUR za ostvarenje svog infrastrukturnog cilja i više od 22 milijardi EUR godine za kredite za urbani razvoj 2017. godine;

27.  poziva EIB da zadrži zajmove kojima se podupiru ciljevi europske energetske politike;

MSP-ovi i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije

28.  pozdravlja snažnu potporu Grupe EIB MSP-ovima i poduzećima srednje tržišne kapitalizacije s ukupnim ulaganjem od 29,6 milijardi EUR, što je imalo pozitivan učinak na 287 000 poduzeća koja zapošljavaju 3,9 milijuna ljudi;

29.  podsjeća na to da je, prema EIB-u, dvostruko veća vjerojatnost da će velika poduzeća biti inovatori u odnosu na MSP-ove, a inovativna mlada poduzeća će u 50 % više slučajeva biti kreditno ograničena u usporedbi s drugim poduzećima; apelira na EIB da manjim zajmovima podrži manja poduzeća kako bi ona mogla imati veći učinak na širi presjek europskog gospodarstva;

30.  s obzirom na ključnu ulogu MSP-ova, smatra da bi strategija EIB-a za MSP-ove trebala uključivati jačanje njegovih administrativnih i savjetodavnih kapaciteta za pružanje informacija i tehničke podrške MSP-ovima u pogledu razvoja i podnošenja zahtjeva za financiranje;

31.  pozdravlja deset normi utvrđenih u Priručniku EIB-a za okolišna i socijalna pitanja koje služe kao preduvjet za sudjelovanje u kreditiranju EIB-a, među ostalim u područjima sprečavanja i smanjivanja onečišćenja, bioraznolikosti i ekosustava, klimatskih standarda, kulturne baštine, nesvojevoljnog preseljenja, prava i interesa ranjivih skupina, radnih standarda, zdravlja na radu i javnog zdravlja te sigurnosti i sudjelovanja dionika;

Odgovornost, transparentnost i komunikacija

32.  apelira na EIB i njegove dionike da razmotre reforme koje su potrebne kako bi se osigurala demokratizacija njegova upravljanja te povećala transparentnost i održivost njegova poslovanja;

33.  poziva EIB da pojača napore koje ulaže u komunikaciju; smatra da je ostvarivanje dijaloga s građanima EU-a neophodno kako bi se bolje objasnio cilj EIB-ovih politika; smatra da se u tom pogledu treba početi razmišljati o jačanju sposobnosti EIB-a za financiranje ne bi li se tako, među ostalim, konkretno pokazao doprinos EU-a svakodnevnom životu njegovih građana;

34.  sa zabrinutošću primjećuje daljnje povećanje općih administrativnih troškova, prvenstveno zbog povećanja troškova koji se odnose na osoblje; upozorava na rizik daljnjeg porasta omjera troškova i prihoda za kapitalnu osnovu EIB-a; traži od EIB-a da zadrži troškovnu disciplinu, održi optimalnost i učinkovitost svoje upravljačke strukture i da ne se pobrine da se ona ne pretvori u prebrojnu rukovoditeljsku strukturu;

35.  prima na znanje EIB-ova nedavna poboljšanja u pogledu transparentnosti, kao što je objava zapisnika sa sastanaka Upravnog vijeća i tablice pokazatelja za projekte koji primaju potporu iz EFSU-a i obrazloženja odluke neovisnog Odbora za ulaganja, u skladu s revidiranom Uredbom o EFSU-u; razumije da banka ne može objavljivati poslovno osjetljive informacije;

36.  podsjeća na činjenicu da se politika transparentnosti Grupe EIB-a temelji na pretpostavci o objavljivanju podataka te na tome da svi mogu pristupiti njezinim dokumentima i informacijama; poziva EIB da dodatno poveća transparentnost, na primjer objavljivanjem detaljnih zapisnika i odobravanjem pristupa informacijama i interno, Parlamentu i drugim institucijama, te javnosti, posebno u vezi sa sustavom ugovaranja i podugovaranja, rezultatima internih istraga te odabirom, praćenjem i evaluacijom aktivnosti i programa;

37.  smatra da je adekvatan nadzor ključan izazov s kojim se EIB suočava; smatra da je, s obzirom na ulogu i institucionalni ustroj banke, potrebna nadzorna struktura;

38.  prima na znanje reviziju politike i postupaka EIB-ova Pritužbenog mehanizma; podsjeća na svoje stajalište o EIB-ovu Pritužbenom mehanizmu izraženo u Rezoluciji od 3. svibnja 2018. o godišnjem izvješću o nadzoru financijskih aktivnosti EIB-a za 2016.(1); apelira na EIB da ojača neovisnost i učinkovitost svojeg Ureda za pritužbeni mehanizam te da poduzme dodatne mjere kako bi smanjio birokraciju, povećao kapacitet za makroekonomsku analizu i unaprijedio rodnu zastupljenost na visokim položajima;

39.  pozdravlja činjenicu da se sada Parlamentu na zahtjev moraju staviti na raspolaganje dokumenti za mjerenje rezultata za projekte ulaganja obuhvaćene jamstvom EU-a;

40.  podsjeća da je potrebna visoka razina transparentnosti financijskih posrednika koje koristi EIB (posebice komercijalnih banaka, ali i mikrofinancijskih institucija i zadruga), kako bi se osiguralo da se na posredovane zajmove primjenjuju isti zahtjevi za transparentnost kao i na ostale vrste zajmova;

41.  pozdravlja Inicijativu EIB-a za gospodarsku otpornost (ERI) kao dio zajedničkog odgovora EU-a na migracijsku i izbjegličku krizu, s naglaskom na rješavanju glavnih uzroka migracija; ustraje na bliskoj koordinaciji i komplementarnosti s planom EU-a za vanjska ulaganja; napominje da će dosad pokrenutih 26 projekata ERI-ja te 2,8 milijardi EUR ulaganja moći iskoristi više od 1 500 manjih poduzeća i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, čime će se osigurati više od 100 000 radnih mjesta;

42.  poziva EIB da poduzme sve potrebne mjere na temelju iskustva stečenog zahvaljujući EFSU-u i da ostvari maksimalne rezultate budućim programom InvestEU, posvećujući osobitu pozornost regionalnim i društvenim nejednakostima i državama članicama koje su najteže pogođene gospodarskom krizom;

43.  pozdravlja povećanje financiranja za južno susjedstvo i zapadni Balkan u okviru ERI-ja u iznosu od 6 milijardi EUR tijekom petogodišnjeg razdoblja koje počinje od listopada 2016., uz već predviđenih 7,5 milijardi EUR, te naglasak na održivu i ključnu infrastrukturu;

44.  naglašava važnost razvoja gospodarske otpornosti u zemljama domaćinima i tranzitnim zemljama podupiranjem stvaranja radnih mjesta i izgradnjom infrastrukture koja je potrebna za lokalno stanovništvo i raseljenu populaciju; pozdravlja činjenicu da izbjegličke zajednice također mogu iskoristiti mogućnosti kako bi razvile svoju samostalnost i živjele dostojanstveno; naglašava da bi ulaganja u gospodarsku otpornost trebala pridonijeti spremnosti regija na buduće vanjske šokove te većoj stabilnosti u nestabilnim zemljama;

45.  konstatira treću godišnjicu EFSU-a i potvrđuje njegova postignuća, a usto pozdravlja ulaganja u iznosu od 335 milijardi EUR mobilizirana diljem Unije otkada su suzakonodavci donijeli Uredbu o EFSU-u (Uredba (EU) 2015/1017)(2), u okviru kojih je odobreno 898 operacija u 28 država članica, od čega dvije trećine potječu iz privatnih resursa, čime se nadmašilo izvorni cilj od 315 milijardi EUR koji je utvrđen 2015.; skreće pozornost na odluku Europskog vijeća i Europskog parlamenta da produlji trajanje EFSU-a i poveća njegov kapacitet na 500 milijardi EUR do kraja 2020.;

46.  naglašava potrebu za ubrzanjem rada na izgradnji unije tržišta kapitala, čime će se EIB-u omogućiti da se uistinu usredotoči na popunjavanje praznina u slučaju tržišnih nedostataka ili da financira visokorizične projekte;

47.  ponovno ističe da prepoznaje potrebu da se osigura kontinuitet u potpori mehanizama koji su utemeljeni na potražnji, kao što je EFSU, kojima se podupiru dugoročna ulaganja u realno gospodarstvo, mobiliziraju privatna ulaganja i stvara znatan makroekonomski učinak te otvaraju radna mjesta u sektorima koji su važni za budućnost Unije izvan postojećeg VFO-a;

48.  potiče pravodobno uspostavljanje popratne inicijative za razdoblje nakon 2020. kako bi se osigurao spomenuti kontinuitet, a koja bi trebala integrirati iskustva stečena u okviru EFSU-a i zadržati ključne čimbenike uspjeha;

49.  smatra da je Grupa EIB-a ključna u uspjesima EFSU-a kao jedini sugovornik za korisnike i posrednike te kao isključivi provedbeni partner; smatra da je za svaki budući program InvestEU, kako bi se izbjeglo udvostručavanje, EIB prirodni partner EU-a za provedbu bankovnih zadaća (upravljanje novčanim sredstvima, upravljanje imovinom, procjena rizika) u vezi s provedbom financijskih instrumenata;

50.  poziva na intenzivniju suradnju Grupe EIB s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama (NPBI) i poziva EIB da nastavi jačati svoj rad s nacionalnim razvojnim bankama i institucijama kako bi se zajamčilo pružanje pomoći i dodatno razvile savjetodavne aktivnosti i tehnička pomoć za poticanje geografske ravnoteže u dugoročnom razdoblju; konstatira veliku raznolikost iskustava u pogledu projekata EFSU-a; podupire i potiče daljnju razmjenu primjera dobre prakse između EIB-a i država članica kako bi se osigurala veća gospodarska učinkovitost;

Kreditiranje izvan EU-a

51.  pozdravlja važnu ulogu EIB-a u kreditiranju izvan EU-a preko aktivnosti vanjskog kreditiranja; ističe EIB-ovo učinkovito upravljanje mandatom za vanjsko kreditiranje, kako je potvrđeno neovisnom evaluacijom u lipnju 2018., u kojoj se prepoznaje njegova relevantnost i djelotvornost u osiguravanju financiranja EU-a za treće zemlje uz minimalne troškove za proračun Unije; traži da Europski revizorski sud izradi tematsko izvješće o rezultatima EIB-ova vanjskog kreditiranja i njegovoj usklađenosti s politikama EU-a;

52.  smatra da bi EIB trebao zadržati vodeću ulogu u uspostavi budućih mehanizama financiranja EU-a u trećim zemljama, osiguravajući pritom da je to u interesu lokalnih poduzetnika koji žele uspostaviti lokalna poduzeća, a često mikropoduzeća i mala poduzeća, radi doprinosa prvenstveno lokalnom gospodarstvu, što je prioritet u odlukama EIB-a o davanju zajmova;

53.  smatra da bi EIB trebao zadržati svoje dosadašnje vanjskopolitičke aktivnosti, između ostalog kroz instrumente kao što su mandati za pozajmljivanje trećim zemljama; pozdravlja EIB-ovo upravljanje Investicijskim instrumentom za zemlje AKP-a koji uglavnom pruža projekte kojima se promiče razvoj privatnog sektora; u tom pogledu naglašava da je ključno da se središnja uloga EIB-a, kao bilateralnog financijskog ogranka EU-a, čvrsto odražava u arhitekturi financiranja nakon 2020. za financiranje izvan Unije;

54.  smatra da se aktivnosti EIB-a moraju provoditi potpuno u skladu s ostalim politikama i aktivnostima Europske unije, u skladu s člankom 7. UFEU-a i Poveljom o temeljnim pravima;

55.  ističe važnost godišnjeg izvješćivanja EIB-a o svojim operacijama izvan Unije u pogledu usklađenosti s načelom koherentnosti politike kao vodećim načelom vanjskog djelovanja Unije, Programa UN-a za 2030. za održivi razvoj i Pariškog klimatskog sporazuma;

56.  podsjeća EIB da mora djelovati u skladu sa svojim razvojnim mandatom u okviru mandata za vanjsko kreditiranje kako bi se osiguralo da ulaganja u zemlje u razvoju donose prihode lokalnim poreznim tijelima;

57.  prima na znanje činjenicu da pola svih EIB-ovih zajmova u okviru mandata za vanjsko kreditiranje (ELM) odlazi lokalnim financijskim posrednicima u cilju poticanja mikrokredita i traži od EIB-a da dostavi potpunije i sustavnije informacije u pogledu kreditiranja od strane njegovih financijskih posrednika;

58.  podsjeća da aktivnosti EIB-a moraju odražavati unutarnje i vanjske politike Unije; naglašava da bi se njegovim uvjetima kreditiranja trebalo olakšati postizanje predmetnih ciljeva politike, osobito razvoj rubnih regija Unije, promicanjem rasta i zapošljavanja; traži od EIB-a da prije prihvaćanja projekata znatno intenzivira mehanizme za pružanje tehničke pomoći i financijskog savjetovanja tijelima lokalne i regionalne vlasti kako bi se svim državama članicama olakšao pristup i sudjelovanje, posebno onima s najnižom stopom prihvaćenih projekata;

59.  poziva EIB da poduzme značajna ulaganja u ekološku tranziciju u zemljama istočnog susjedstva;

60.  poziva EIB da pojača svoje napore u pružanju financijskih sredstava za diversifikaciju svih ulaganja u energetsku učinkovitost, obnovljivu energiju i kružno gospodarstvo u cijelom svijetu, što zahtijeva djelovanje koje nadilazi nacionalne granice i obuhvaća razne regije, vladine jedinice i manja poduzeća, te poziva da se zaustavi financiranje projekata koji predstavljaju ozbiljan rizik za okoliš i prirodne resurse;

61.  ističe važnost EIB-ovih aktivnosti financiranja u istočnom susjedstvu; traži od EIB-a da daje više zajmova zemljama istočnog susjedstva i time pruži potporu ulaganjima u zemljama koje provode sporazume o pridruživanju s EU-om;

Porezna usklađenost

62.  pozdravlja Okvir za borbu protiv pranja novca i borbu protiv financiranja terorizma koji je EIB donio u siječnju 2018., a kojim se utvrđuju ključna načela koja uređuju AML-CFT i povezane aspekte integriteta u aktivnostima Grupe EIB-a;

63.  pozdravlja napredak EIB-a u usvajanju najviših standarda u cilju sprječavanja poreznih prijevara, utaja poreza, pranja novca i financiranja terorizma, izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja, koji je ostvaren zahvaljujući potpunoj primjeni politika i standarda EU-a, što pokazuje primjer EU-ova popisa nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe; u tom pogledu poziva EIB da prekine suradnju s posrednicima, zemljama i jurisdikcijama koji su na tom popisu; naglašava da je apsolutno nužno da EIB stalno pažljivo prati razvoj događaja te da prilagođava svoje aktivnosti promjenjivim okolnostima u vezi s tim praksama;

64.  potiče EIB da nastavi s pojačanom dubinskom analizom za svaku operaciju s utvrđenim višim faktorima rizika, kao što su veza s nekooperativnim jurisdikcijama, pokazatelji poreznih rizika i operacije sa složenim strukturama s više jurisdikcija, bez obzira na postojanje veza s nekooperativnim jurisdikcijama;

65.  naglašava važnost osiguranja visoke kvalitete informacija o krajnjim korisnicima i učinkovitog sprečavanja transakcija koje uključuju financijske posrednike kao što su komercijalne banke i investicijska društva s negativnim presedanima u pogledu transparentnosti, prijevare, korupcije, organiziranog kriminala i pranja novca;

66.  pozdravlja činjenicu da EIB uzima u obzir porezni učinak u zemljama u kojima su izvršena ulaganja i način na koji se tim ulaganjima doprinosi gospodarskom razvoju, otvaranju radnih mjesta i smanjenju nejednakosti;

67.  poziva EIB da pojača napore koje ulaže u komunikaciju; smatra da je ključno da surađuje s građanima EU-a kako bi bolje objasnio ciljeve svojih politika i na konkretan način predstavio doprinos EU-a svakodnevnom životu njegovih građana;

68.  očekuje da će EIB svoju unutarnju politiku prilagoditi novo donesenom pravnom okruženju kako bi se, osim borbe protiv utaje poreza, također poduzele mjere protiv izbjegavanja plaćanja poreza, kako je opisano u Komunikaciji Komisije od 21. ožujka 2018. o novim zahtjevima za suzbijanje izbjegavanja plaćanja poreza u zakonodavstvu EU-a koji su posebno usmjereni na operacije financiranja i ulaganja (COM(2018)1756);

69.  potiče EIB-ovu suradnju s Europskim uredom za borbu protiv prijevara (OLAF) i nacionalnim tijelima u cilju sprečavanja prijevara i pranja novca;

Brexit

70.  poziva pregovarače Brexita da postignu dogovor o postupnom povlačenju Ujedinjene Kraljevine iz portfelja EIB-a osnovanog sudjelovanjem Ujedinjene Kraljevine, o povratu uplaćenog kapitala Ujedinjene Kraljevine te da se nastave zaštitni mehanizmi za EIB i njegovu imovinu u Ujedinjenoj Kraljevini; naglašava da povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a ne smije utjecati na EIB-ov rejting AAA;

71.  poziva na pravedno rješenje za britanske zaposlenike EIB-a;

72.  pozdravlja razvoj regionalnih platformi za ulaganja u cilju rješavanja tržišnih nedostataka i potreba specifičnih za pojedine države;

73.  ponavlja da je potrebno smanjiti neravnomjernu zemljopisnu raspodjelu EIB-ovih financiranja s obzirom na to da je 2017. godine 70 % sredstava dodijeljeno u šest država članica, iako je jedan od EIB-ovih ciljeva gospodarska i socijalna kohezija u Uniji; umjesto toga poziva na dinamičnu, poštenu i transparentnu zemljopisnu raspodjelu projekata i ulaganja među državama članicama s posebnim naglaskom na slabije razvijene regije;

o
o   o

74.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0198.
(2) SL L 169, 1.7.2015., str. 1.

Posljednje ažuriranje: 12. studenog 2019.Pravna napomena