Indeks 
Usvojeni tekstovi
Utorak, 15. siječanja 2019. - StrasbourgZavršno izdanje
Uspostava instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama ***I
 Sklapanje sporazuma o statusu između EU-a i Albanije o djelovanjima koja provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u Albaniji ***
 Protokol uz Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Kirgistana (pristupanje Hrvatske) ***
 Sveobuhvatni sporazum između EU-a i Kirgistana
 Autonomna vožnja u europskom prometu
 Korištenje vozila unajmljenih bez vozača za cestovni prijevoz tereta ***I
 Privremeno povlačenje povlastica iz određenih sporazuma sklopljenih između EU-a i određenih trećih zemalja ***I
 Uspostavljanje programa „Carina” za suradnju u području carine ***I
 Izmjena Statuta Europske investicijske banke *
 Rodno osviještena politika u Europskom parlamentu
 Europsko zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije
 Procjena načina korištenja proračuna EU-a za reformu javnog sektora
 Smjernice EU-a i mandat posebnog izaslanika EU-a za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU-a
 Ravnopravnost spolova i politike oporezivanja u EU-u

Uspostava instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama ***I
PDF 212kWORD 70k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament 15. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama (COM(2018)0474 – C8-0273/2018 – 2018/0258(COD))(1)
P8_TA(2019)0001A8-0460/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Dvije tisuće sto i četrdeset carinskih ureda2 na vanjskim granicama Europske unije potrebno je na odgovarajući način opremiti kako bi se osiguralo funkcioniranje carinske unije. Potreba za odgovarajućim i ujednačenim carinskim provjerama sve je važnija ne samo zbog tradicionalne uloge carine u prikupljanje prihoda, nego i zbog potrebe da se znatno postroži provjera robe koja ulazi i izlazi preko vanjskih granica Unije kako bi se osigurala sigurnost i zaštita. Međutim, te provjere kretanja robe preko vanjskih granica istodobno bi trebale olakšavati, a ne otežavati zakonitu trgovinu s trećim zemljama.
(1)  Dvije tisuće sto i četrdeset carinskih ureda2 na vanjskim granicama Europske unije potrebno je na odgovarajući način opremiti kako bi se osiguralo učinkovito i djelotvorno funkcioniranje carinske unije. Potreba za odgovarajućim i ujednačenim carinskim provjerama sve je važnija ne samo zbog tradicionalne uloge carine u prikupljanje prihoda, nego i zbog potrebe da se znatno postroži provjera robe koja ulazi i izlazi preko vanjskih granica Unije kako bi se osigurala sigurnost i zaštita. Međutim, te provjere kretanja robe preko vanjskih granica istodobno bi trebale olakšavati, a ne otežavati zakonitu trgovinu s trećim zemljama, u skladu s uvjetima sigurnosti i zaštite.
__________________
__________________
2 Prilog Godišnjem izvješću za 2016. o uspješnosti carinske unije koji je dostupan na: https://ec.europa.eu/info/publications/annual-activity-report-2016-taxation-and-customs-union_en.
2 Prilog Godišnjem izvješću za 2016. o uspješnosti carinske unije koji je dostupan na: https://ec.europa.eu/info/publications/annual-activity-report-2016-taxation-and-customs-union_en.
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1.a)  Carinska unija stup je Europske unije, jednog od najvećih svjetskih trgovinskih blokova, i bitna je za pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta u korist poduzeća i građana. U svojoj je rezoluciji od 14. ožujka 2018.2a Europski parlament izrazio posebnu zabrinutost zbog carinskih prijevara koje su dovele do znatnog gubitka prihoda za proračun Unije. Europski parlament ponovio je da je snažniju i ambiciozniju Europu moguće postići samo uz dodatna financijska sredstva te je je stoga pozvao na pružanje trajne potpore postojećim politikama, povećanje sredstava za vodeće programe Unije te da se dodatne odgovornosti poprate dodatnim financijskim sredstvima.
__________________
2a P8_TA(2018)0075 : Sljedeći VFO: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u nakon 2020. godine
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  Trenutačno postoji neravnoteža u provedbi carinskih provjera u državama članicama. Ta je neravnoteža nastala zbog geografskih razlika među državama članicama i razlika u njihovim odgovarajućim kapacitetima i resursima. Sposobnost država članica da odgovore na izazove koje stvaraju globalni poslovni modeli i lanci opskrbe koji se stalno mijenjaju ne ovisi samo o ljudskom čimbeniku, nego i o raspoloživosti moderne i pouzdane opreme za carinske provjere. Osiguravanje ujednačenih carinskih provjera stoga je važan element u otklanjanju postojeće neravnoteže. Time će se povećati ujednačenost provedbe carinskih provjera u svim državama članicama i izbjeći preusmjeravanje protoka robe prema najslabijim točkama.
(2)  Trenutačno postoji neravnoteža u provedbi carinskih provjera u državama članicama. Ta je neravnoteža nastala zbog geografskih razlika među državama članicama i razlika u njihovim odgovarajućim kapacitetima i resursima, kao i zbog nedostatka standardiziranih carinskih provjera. Sposobnost država članica da odgovore na izazove koje stvaraju globalni poslovni modeli i lanci opskrbe koji se stalno mijenjaju ne ovisi samo o ljudskom čimbeniku, nego i o raspoloživosti i ispravnom funkcioniranju moderne i pouzdane opreme za carinske provjere. Drugi izazovi, kao što su porast e-trgovine, digitalizacija evidencija o kontrolama i inspekcijama, otpornost na kibernapade, sabotaža, industrijska špijunaža i zlouporaba podataka, također će povećati zahtjeve za boljim funkcioniranjem carinskih postupaka. Osiguravanje ujednačenih carinskih provjera stoga je važan element u otklanjanju postojeće neravnoteže. Time će se povećati ujednačenost provedbe carinskih provjera u svim državama članicama i izbjeći preusmjeravanje protoka robe prema najslabijim točkama. Sva roba koja ulazi na carinsko područje Unije trebala bi podlijegati temeljitoj kontroli kako bi se izbjeglo da carinski prevaranti odabiru luku koja im najviše odgovara. Kako bi se zajamčilo povećanje ukupne snage, kao i konvergencija uspješnosti carinskih provjera država članica, potrebna je jasna strategija u vezi s najslabijim točkama.
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Države članice u više su navrata izrazile potrebu za financijskom potporom i zatražile dubinsku analizu potrebne opreme. Vijeće je u svojim zaključcima3 o financiranju carine od 23. ožujka 2017. pozvalo Komisiju da „ocijeni mogućnost financiranja potrebne tehničke opreme iz budućih financijskih programa Komisije te poveća usklađenost i poboljša suradnju (...) carinskih tijela i drugih tijela za izvršavanje zakonodavstva za potrebe financiranja”.
___________________
(3)  Brojne države članice u više su navrata izrazile potrebu za financijskom potporom i zatražile dubinsku analizu potrebne opreme. Vijeće je u svojim zaključcima3 o financiranju carine od 23. ožujka 2017. pozvalo Komisiju da „ocijeni mogućnost financiranja potrebne tehničke opreme iz budućih financijskih programa Komisije te poveća usklađenost i poboljša suradnju (...) carinskih tijela i drugih tijela za izvršavanje zakonodavstva za potrebe financiranja”.
___________________
3.https://www.consilium.europa.eu/media/22301/st09581en17-vf.pdf
i http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-7586-2017-INIT/en/pdf.
3.https://www.consilium.europa.eu/media/22301/st09581en17-vf.pdf
i http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-7586-2017-INIT/en/pdf.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Stoga je prikladno uspostaviti novi instrument financijske potpore za opremu za carinske provjere.
(6)  Stoga je prikladno uspostaviti novi instrument financijske potpore za opremu za carinske provjere kojim bi se trebalo osigurati otkrivanje krivotvorenja robe i drugih nezakonitih poslovnih praksi. Trebalo bi razmotriti postojeće formule financijske potpore.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  Budući da carinska tijela država članica preuzimaju sve veći broj odgovornosti koje se često odnose na područje sigurnosti i provode se na vanjskoj granici, potrebno je odgovarajućom financijskom potporom Unije državama članicama osigurati ujednačenost pri provedbi granične kontrole i carinskih provjera na vanjskim granicama. Jednako je važno promicati međuagencijsku suradnju na granicama Unije u pogledu kontrola robe i kontrola osoba među nacionalnim tijelima svake države članice odgovornima za nadzor državne granice ili za druge zadaće koje se provode na granici.
(7)  Budući da carinska tijela država članica preuzimaju sve veći broj odgovornosti koje se često odnose na područje sigurnosti i provode se na vanjskoj granici, potrebno je odgovarajućom financijskom potporom Unije državama članicama osigurati ujednačenost pri provedbi granične kontrole i carinskih provjera na vanjskim granicama. Jednako je važno promicati međuagencijsku suradnju na granicama Unije u pogledu kontrola robe i kontrola osoba među nacionalnim tijelima svake države članice odgovornima za nadzor državne granice ili za druge zadaće koje se provode na granici, uzimajući pritom u obzir kibersigurnost.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za Instrument, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju6, za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka.
(11)  Ovom se Uredbom utvrđuje financijska omotnica za Instrument, koja predstavlja primarni referentni iznos u smislu točke 17. Međuinstitucijskog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju6, za Europski parlament i Vijeće tijekom godišnjeg proračunskog postupka. Kako bi se osigurala proračunska disciplina, uvjeti za određivanje prioriteta bespovratnih sredstava trebaju biti jasni, definirani i temeljiti se na utvrđenim potrebama za zadaće koje provode carinske točke.
________________
________________
6 Međuinstitucijski sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (SL C 373, 20.12.2013., str. 1.).
6 Međuinstitucijski sporazum od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (SL C 373, 20.12.2013., str. 1.).
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.a (nova)
(13.a)  Oprema za carinske provjere koja se financira u okviru ovog Instrumenta treba ispunjavati optimalne standarde u pogledu sigurnosti, uključujući kibersigurnost, zaštitu, okoliš i zdravlje.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.b (nova)
(13.b)  Samo propisno ovlašteno osoblje nadležnih tijela treba imati pristup podacima dobivenima na temelju opreme za carinske provjere koja se financira u okviru ovog Instrumenta te se ti podaci trebaju odgovarajuće zaštititi od neovlaštenog pristupa i priopćavanja. Države članice trebale bi imati potpunu kontrolu nad tim podacima.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.c (nova)
(13.c)  Oprema za carinske provjere koja se financira u okviru ovog Instrumenta treba pridonositi osiguravanju optimalnog upravljanja carinskim rizicima.
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 13.d (nova)
(13.d)  Kad je riječ o zamjeni stare opreme za carinske provjere sredstvima ovog Instrumenta, države članice trebale bi biti odgovorne za ekološki prihvatljivo odlaganje stare opreme za carinske provjere.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 15.
(15)  Većina opreme za carinske provjere može biti uvijek ili povremeno prikladna za kontrolu usklađenosti s drugim zakonodavstvom, kao što su odredbe o upravljanju granicama, vizama ili policijskoj suradnji. Fond za integrirano upravljanje granicama osmišljen je kao kombinacija dvaju komplementarnih instrumenata sa zasebnim, ali međusobno dosljednim područjima primjene u pogledu nabave opreme. S jedne strane, instrument za upravljanje granicama i vize uspostavljen Uredbom [2018/XXX]10 isključit će opremu koja se može upotrebljavati i za upravljanje granicama i za carinske provjere. S druge strane, instrumentom za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere uspostavljenim ovom Uredbom neće se samo pružati financijska potpora za opremu za carinske provjere, što je glavna svrha, nego će se omogućiti i upotreba za dodatne svrhe, kao što su granična kontrola i sigurnost. Tom raspodjelom uloga poticat će se međuagencijska suradnja kao sastavnica pristupa europskog integriranog upravljanja granicama, kako je navedeno u članku 4. točki (e) Uredbe (EU) 2016/162411, čime se carinskim i graničnim tijelima omogućuje suradnja i optimalno iskorištavanje učinka proračuna Unije omogućivanjem dijeljenja i interoperabilnosti opreme za provjere.
(15)  Većina opreme za carinske provjere može biti uvijek ili povremeno prikladna za kontrolu usklađenosti s drugim zakonodavstvom, kao što su odredbe o upravljanju granicama, vizama ili policijskoj suradnji. Fond za integrirano upravljanje granicama osmišljen je kao kombinacija dvaju komplementarnih instrumenata sa zasebnim, ali međusobno dosljednim područjima primjene u pogledu nabave opreme. S jedne strane, instrument za upravljanje granicama i vize uspostavljen Uredbom [2018/XXX]10 isključit će opremu koja se može upotrebljavati i za upravljanje granicama i za carinske provjere. S druge strane, instrumentom za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere uspostavljenim ovom Uredbom neće se samo pružati financijska potpora za opremu za carinske provjere, što je glavna svrha, nego će se omogućiti i upotreba za povezane svrhe, kao što su granična kontrola te zaštita i sigurnost. Tom raspodjelom uloga poticat će se međuagencijska suradnja kao sastavnica pristupa europskog integriranog upravljanja granicama, kako je navedeno u članku 4. točki (e) Uredbe (EU) 2016/162411, čime se carinskim i graničnim tijelima omogućuje suradnja i optimalno iskorištavanje učinka proračuna Unije omogućivanjem dijeljenja i interoperabilnosti opreme za provjere. Kako bi se zajamčilo da je svaki instrument ili oprema koji su financirani u okviru Fonda u trajnom posjedu određene carinske točke koja je vlasnik opreme, čin dijeljenja i interoperabilnosti između carinskih i graničnih tijela trebao bi biti definiran kao nesustavan i neredovit.
__________________
__________________
10 COM(2018)0473.
10 COM(2018)0473.
11 Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).
11 Uredba (EU) 2016/1624 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o europskoj graničnoj i obalnoj straži i o izmjeni Uredbe (EU) 2016/399 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 863/2007 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbe Vijeća (EZ) br. 2007/2004 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ (SL L 251, 16.9.2016., str. 1.).
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.
(16)  Odstupajući od Financijske uredbe, trebalo bi omogućiti financiranje djelovanja iz nekoliko programa ili instrumenata Unije kako bi se, prema potrebi, omogućila i pružila potpora za suradnju i interoperabilnost koja obuhvaća više područja. Međutim, u tim slučajevima doprinosi ne bi smjeli pokrivati iste troškove u skladu s načelom zabrane dvostrukog financiranja koje je utvrđeno Financijskom uredbom.
(16)  Odstupajući od Financijske uredbe, trebalo bi omogućiti financiranje djelovanja iz nekoliko programa ili instrumenata Unije kako bi se, prema potrebi, omogućila i pružila potpora za suradnju i interoperabilnost koja obuhvaća više područja. Međutim, u tim slučajevima doprinosi ne bi smjeli pokrivati iste troškove u skladu s načelom zabrane dvostrukog financiranja koje je utvrđeno Financijskom uredbom. Ako je država članica već dodijelila doprinose ili primila doprinose u okviru drugog programa Unije ili potporu iz fonda Unije za nabavu iste opreme, taj doprinos ili ta potpora trebali bi se navesti u zahtjevu.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 16.a (nova)
(16.a)   Europska komisija trebala bi poticati zajedničku nabavu i ispitivanje opreme za carinske provjere među državama članicama.
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 17.
(17)  S obzirom na brzi razvoj carinskih prioriteta, prijetnji i tehnologija, programi rada ne bi trebali obuhvaćati dulje razdoblje. Istodobno, potreba za izradom godišnjih programa rada povećava administrativno opterećenje i za Komisiju i za države članice, a nije nužna za provedbu Instrumenta. S obzirom na to, programi rada trebali bi u načelu obuhvaćati više od jedne proračunske godine.
(17)  S obzirom na brzi razvoj carinskih prioriteta, prijetnji i tehnologija, programi rada ne bi trebali obuhvaćati dulje razdoblje. Istodobno, potreba za izradom godišnjih programa rada povećava administrativno opterećenje i za Komisiju i za države članice, a nije nužna za provedbu Instrumenta. S obzirom na to, programi rada trebali bi u načelu obuhvaćati više od jedne proračunske godine. Osim toga, kako bi se zajamčilo očuvanje cjelovitosti strateških interesa Unije, države članice potiče se da pri javnom nadmetanju za novu opremu za carinske provjere pomno uzmu u obzir kibersigurnost i rizike od moguće izloženosti osjetljivih podataka izvan Unije.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 18.
(18)  Radi osiguravanja jedinstvenih uvjeta za provedbu odredaba programa rada na temelju ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća.12
Briše se.
__________________
12 Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 19.
(19)  Iako je centralizirana provedba nužna kako bi se postigao poseban cilj osiguravanja ujednačenih carinskih provjera, uzimajući u obzir tehničku prirodu ovog Instrumenta, na tehničkoj je razini potreban pripremni rad. Stoga bi provedbu trebalo poduprijeti procjenama potreba koje ovise o nacionalnoj stručnosti i iskustvu uz sudjelovanje carinskih uprava država članica. Te procjene potreba trebale bi se temeljiti na jasnoj metodologiji, uključujući minimalni broj koraka kojima se osigurava prikupljanje traženih informacija.
(19)  Iako je centralizirana provedba nužna kako bi se postigao poseban cilj osiguravanja ujednačenih carinskih provjera, uzimajući u obzir tehničku prirodu ovog Instrumenta, na tehničkoj je razini potreban pripremni rad. Stoga bi provedbu trebalo poduprijeti pojedinačnim procjenama potreba koje ovise o nacionalnoj stručnosti i iskustvu uz sudjelovanje carinskih uprava država članica. Te procjene potreba trebale bi se temeljiti na jasnoj metodologiji, uključujući minimalni broj koraka kojima se osigurava prikupljanje traženih relevantnih informacija.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)  Kako bi se osiguralo redovito praćenje i izvješćivanje, trebalo bi uspostaviti odgovarajući okvir za praćenje rezultata postignutih Instrumentom i djelovanjima u okviru Instrumenta. Takvo praćenje i izvješćivanje trebali bi se temeljiti na pokazateljima kojima se mjere učinci djelovanja u okviru Instrumenta. Zahtjevi za izvješćivanje trebali bi uključivati određene informacije o opremi za carinske provjere iznad određenog praga troška.
(20)  Kako bi se osiguralo redovito praćenje i izvješćivanje, trebalo bi uspostaviti odgovarajući okvir za praćenje rezultata postignutih Instrumentom i djelovanjima u okviru Instrumenta. Takvo praćenje i izvješćivanje trebali bi se temeljiti na kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima kojima se mjere učinci djelovanja u okviru Instrumenta. Države članice trebale bi osigurati transparentan i jasan postupak nabave. Zahtjevi za izvješćivanje trebali bi uključivati detaljne informacije o opremi za carinske provjere i postupku nabave iznad određenog praga troška te obrazloženje troškova.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 22.
(22)  Kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na nove političke prioritete, prijetnje i tehnologije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu izmjene namjena u okviru carinskih provjera za djelovanja prihvatljiva u okviru Instrumenta te popisa pokazatelja za mjerenje postizanja posebnih ciljeva. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, među ostalim savjetovanja na razini stručnjaka, i da se savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave pripremom delegiranih akata.
(22)  Kako bi se na odgovarajući način odgovorilo na nove političke prioritete, prijetnje i tehnologije, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u pogledu izmjene ove Uredbe kako bi se utvrdili programi rada, izmjene namjena u okviru carinskih provjera za djelovanja prihvatljiva u okviru Instrumenta te popisa pokazatelja za mjerenje postizanja posebnih ciljeva. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća i potpuno transparentna savjetovanja, među ostalim savjetovanja na razini stručnjaka, i da se savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Konkretno, kako bi se osiguralo ravnopravno sudjelovanje u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koje se bave pripremom delegiranih akata.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 24.
(24)  Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila navedena u Financijskoj uredbi i njima se posebno utvrđuje postupak za utvrđivanje i izvršavanje proračuna bespovratnim sredstvima, nagradama, javnom nabavom i neizravnim izvršenjem, kao i provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravilima donesenima na temelju članka 322. UFEU-a usto se uređuje zaštita proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, imajući u vidu da je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima EU-a.
(24)  Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Ta su pravila navedena u Financijskoj uredbi i njima se posebno utvrđuje postupak za utvrđivanje i izvršavanje proračuna bespovratnim sredstvima, nagradama, javnom nabavom i neizravnim izvršenjem, kao i provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravilima donesenima na temelju članka 322. UFEU-a usto se uređuje zaštita proračuna Unije u slučaju općih nedostataka u pogledu vladavine prava u državama članicama, imajući u vidu da je poštovanje vladavine prava bitan preduvjet za dobro financijsko upravljanje i djelotvorno financiranje sredstvima EU-a. Financiranje u okviru ovog Instrumenta trebalo bi biti u skladu s načelima transparentnosti, proporcionalnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 25.
(25)  Oblike financiranja i metode provedbe utvrđene ovom Uredbom trebalo bi odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik neusklađivanja. To bi trebalo obuhvatiti i razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnog financiranja i jediničnih troškova te financiranje koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.
(25)  Oblike financiranja i metode provedbe utvrđene ovom Uredbom trebalo bi odabrati na temelju toga koliko je njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik neusklađivanja. To bi trebalo obuhvatiti i razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnog financiranja i jediničnih troškova te financiranje koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe. Načela za ostvarenje ciljeva iz Instrumenta trebaju biti poboljšanje provedbe i kvalitete potrošnje uz istovremeno osiguranje optimalnog korištenja financijskih sredstava.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1.
1.  U okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama, Instrument ima opći cilj potpore carinskoj uniji i carinskim tijelima u zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i njezinih država članica, kako bi se osigurala sigurnost i zaštita unutar Unije, i kako bi se Unija zaštitila od nepoštene i nezakonite trgovine te istodobno olakšala zakonita poslovna aktivnost.
1.  U okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama i s obzirom na dugoročni cilj standardizacije svih carinskih uprava u Uniji, Instrument ima opći cilj potpore carinskoj uniji i carinskim tijelima u zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i njezinih država članica radi promicanja međuagencijske suradnje na granicama Unije u pogledu kontrole robe i osoba, kako bi se osigurala sigurnost i zaštita unutar Unije, i kako bi se Unija zaštitila od nepoštene i nezakonite trgovine te istodobno olakšala zakonita poslovna aktivnost.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2.
2.  Poseban je cilj Instrumenta doprinijeti odgovarajućim i ujednačenim carinskim provjerama nabavom, održavanjem i poboljšavanjem odgovarajuće, najsuvremenije i pouzdane opreme za carinske provjere.
2.  Poseban je cilj Instrumenta doprinijeti odgovarajućim i ujednačenim carinskim provjerama potpuno transparentnom nabavom, održavanjem i poboljšavanjem odgovarajuće, najsuvremenije, sigurne, zaštićene, ekološki prihvatljive i pouzdane opreme za carinske provjere koja je otporna na kibernapade. Dodatni je cilj poboljšati kvalitetu carinskih provjera u svim državama članicama kako bi se izbjeglo preusmjeravanje robe prema slabijim točkama u Uniji.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2.a (novi)
2.a  Instrument pridonosi provedbi europskog integriranog upravljanja granicama tako što podržava međuagencijsku suradnju te dijeljenje i interoperabilnost nove opreme nabavljene pomoću Instrumenta.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1.
1.  Financijska omotnica za provedbu Instrumenta za razdoblje 2021.–2027. iznosi 1 300 000 000 EUR u tekućim cijenama.
1.  Financijska omotnica za provedbu Instrumenta za razdoblje 2021.–2027. iznosi 1 149 175 000 EUR u cijenama iz 2018. (1 300 000 000 EUR u tekućim cijenama).
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2.
2.  Iznosom iz stavka 1. mogu se pokrivati i troškovi za pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju, evaluaciju i druge aktivnosti upravljanja Instrumentom te troškovi evaluacije ostvarivanja njegovih ciljeva. Osim toga, mogu se pokriti troškovi povezani sa studijama, sastancima stručnjaka, djelovanjima informiranja i komunikacije, ako su povezani s ciljevima Instrumenta, te troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i drugu tehničku i administrativnu pomoć potrebnu za upravljanje Instrumentom.
2.  Iznosom iz stavka 1. mogu se pokrivati i opravdani i provjereni troškovi za pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju, evaluaciju i druge aktivnosti upravljanja Instrumentom te troškovi evaluacije njegove uspješnosti i ostvarivanja njegovih ciljeva. Osim toga, mogu se pokriti opravdani i provjereni troškovi povezani sa studijama, sastancima stručnjaka, djelovanjima informiranja i komunikacije te razmjenama informacija među državama članicama ako su povezani s posebnim ciljevima Instrumenta koji služe za postizanje općeg cilja, te troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i drugu tehničku i administrativnu pomoć potrebnu za upravljanje Instrumentom.
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1.a (novi)
1.a   Ako djelovanje koje se podupire uključuje nabavu ili poboljšavanje opreme, Komisija uspostavlja prikladne mjere zaštite i izvanredne mjere kako bi osigurala da se opremom kupljenom uz potporu iz programa i instrumenata Unije koriste sva relevantna carinska tijela u svim relevantnim slučajevima.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 3.
3.  Ako djelovanje uključuje nabavu ili poboljšavanje opreme, Komisija uspostavlja mehanizam koordinacije kojim se osigurava učinkovitost i interoperabilnost sve opreme kupljene uz potporu iz programa i instrumenata Unije.
3.  Ako djelovanje uključuje nabavu ili poboljšavanje opreme, Komisija uspostavlja mehanizam koordinacije kojim se osigurava učinkovitost i interoperabilnost sve opreme kupljene uz potporu iz programa i instrumenata Unije i koji će omogućiti savjetovanje s relevantnim agencijama Unije, u prvom redu s Agencijom za europsku graničnu i obalnu stražu, i njihovo sudjelovanje. Mehanizam koordinacije uključuje sudjelovanje Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu i savjetovanje s njom u cilju maksimalnog povećanja dodane vrijednosti Unije u području upravljanja granicama.
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 3.a (novi)
3.a   Ako djelovanje koje se podupire uključuje nabavu ili poboljšavanje opreme, Komisija uspostavlja prikladne mjere zaštite i izvanredne mjere kako bi osigurala da oprema kupljena uz potporu iz programa i instrumenata Unije ispunjava dogovorene standarde o redovitom održavanju.
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 2.
2.  Odstupajući od stavka 1., u opravdanim slučajevima djelovanja mogu obuhvatiti nabavu, održavanje i poboljšavanje opreme za carinske provjere radi ispitivanja novih dijelova ili novih funkcionalnosti u radnim uvjetima.
2.  Odstupajući od stavka 1., u opravdanim slučajevima djelovanja mogu obuhvatiti potpuno transparentnu nabavu, održavanje i poboljšavanje opreme za carinske provjere radi ispitivanja novih dijelova ili novih funkcionalnosti u radnim uvjetima.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 3.
3.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. o izmjeni namjena u okviru carinskih provjera utvrđenih stavkom 1. točkom (b) i u Prilogu 1. ako se smatra da su takve izmjene potrebne.
3.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. o izmjeni namjena u okviru carinskih provjera utvrđenih stavkom 1. točkom (b) i u Prilogu 1. ako se smatra da su takve izmjene potrebne te radi usklađenosti s tehnološkim razvojima, promjenama načina krijumčarenja robe i novim, pametnim i inovativnim rješenjima za potrebe carinskih provjera.
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 4.
4.  Oprema za carinske provjere koja se financira u okviru ovog Instrumenta može se upotrijebiti i u dodatne svrhe osim provedbe carinske provjere, među ostalim i za kontrolu osoba radi potpore nacionalnim tijelima za upravljanje granicama i istrage.
4.  Oprema za carinske provjere koja se financira u okviru ovog Instrumenta trebala bi se prvenstveno upotrebljavati za carinske provjere, ali može se upotrijebiti i u dodatne svrhe osim provedbe carinske provjere, među ostalim i za kontrolu osoba radi potpore nacionalnim tijelima za upravljanje granicama i istrage radi ispunjavanja općih i posebnih ciljeva opisanih u članku 3.
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Članak 6. – stavak 4.a (novi)
4.a   Komisija potiče zajedničku nabavu i ispitivanje opreme za carinske provjere među državama članicama.
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 2.a (novi)
2.a   Financiranje koje premašuje tu gornju granicu može se odobriti u slučajevima zajedničke nabave i ispitivanja opreme za carinske provjere među državama članicama.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 2.b (novi)
2.b   Iznimne okolnosti iz stavka 2. mogu uključivati kupnju nove opreme za carinsku kontrolu koja će se pridodati tehničkoj opremi Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu. Može li se oprema za carinsku kontrolu pridodati tehničkoj opremi utvrđuje se u skladu s člankom 5. stavkom 3.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1. – uvodni dio
Za financiranje u okviru Instrumenta nisu prihvatljivi sljedeći troškovi:
Svi troškovi koji se odnose na djelovanja iz članka 6. prihvatljivi su za financiranje u okviru Instrumenta, osim sljedećih troškova:
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1. – točka aa (nova)
(aa)  troškovi koji se odnose na osposobljavanje ili usavršavanje vještina potrebnih za uporabu opreme;
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1. – točka c
(c)  troškovi povezani s elektroničkim sustavima, osim troškova softvera potrebnog izravno za uporabu opreme za carinske provjere;
(c)  troškovi povezani s elektroničkim sustavima, osim troškova softvera i ažuriranja softvera potrebnog izravno za uporabu opreme za carinske provjere te troškova elektroničkog softvera i programiranja potrebnog za međusobno povezivanje postojećeg softvera s opremom za carinske provjere;
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1. – točka d
(d)  troškovi mreža, kao što su osigurani ili neosigurani kanali komunikacije, ili pretplate;
(d)  troškovi mreža, kao što su osigurani ili neosigurani kanali komunikacije, ili pretplate, osim troškova mreža ili pretplate potrebnih izravno za uporabu opreme za carinske provjere;
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 2.
2.  Komisija donosi programe rada provedbenim aktima. Taj provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 15.
2.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. kojima se izmjenjuje Prilog 2.a kako bi se utvrdili programi rada.
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 3. – podstavak 1. – uvodni dio
Priprema programa rada iz stavka 1. podupire se procjenom potreba koja se sastoji od najmanje sljedećeg:
Priprema programa rada iz stavka 1. podupire se pojedinačnom procjenom potreba koja se sastoji od sljedećeg:
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 3. – podstavak 1. – točka b
(b)  iscrpnog popisa raspoložive opreme za carinske provjere;
(b)  iscrpnog popisa raspoložive ispravne opreme za carinske provjere;
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 3. – podstavak 1. – točka c.
(c)  zajedničke definicije minimalnog i optimalnog standarda opreme za carinske provjere u odnosu na kategoriju graničnog prijelaza i
(c)  zajedničke definicije minimalnog tehničkog standarda opreme za carinske provjere u odnosu na kategoriju graničnog prijelaza;
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 3. – podstavak 1. – točka ca (nova)
(ca)  procjene optimalne razine opreme za carinske provjere u odnosu na kategoriju graničnog prijelaza; i
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 3. – podstavak 1. – točka d
(d)  detaljne procjene financijskih potreba.
(d)  detaljne procjene financijskih potreba ovisno o opsegu carinskih aktivnosti i relativnom radnom opterećenju.
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 1.
1.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Instrumenta prema postizanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu 2.
1.  U skladu s obvezom o izvješćivanju u skladu s člankom 38. stavkom 3. točkom (e) podtočkom i. Financijske uredbe Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi informacije o uspješnosti Programa. Izvješća Komisije o uspješnosti moraju obuhvaćati informacije i o napretku i o nedostacima.
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 2.
2.  Kako bi se osigurala djelotvorna procjena napretka Instrumenta u postizanju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga 2. u cilju preispitivanja ili dopune pokazatelja, ako je potrebno, te dopune ove Uredbe odredbama o uspostavljanju okvira za praćenje i evaluaciju.
2.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Instrumenta prema postizanju općih i posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu 2. Kako bi se osigurala djelotvorna procjena napretka Instrumenta u postizanju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 14. radi izmjene Priloga 2. u cilju preispitivanja ili dopune pokazatelja, ako je potrebno, te dopune ove Uredbe odredbama o uspostavljanju okvira za praćenje i evaluaciju kako bi se Europskom parlamentu i Vijeću pružile ažurirane kvalitativne i kvantitativne informacije o uspješnosti programa.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 3.
3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe i rezultata Instrumenta prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije.
3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da su podaci za praćenje provedbe i rezultata Instrumenta usporedivi i potpuni te da se prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću pruža pouzdane informacije o kvaliteti korištenih podataka o uspješnosti.
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 4. – točka ca (nova)
(ca)   informacija o prisutnosti i stanju dijelova opreme financirane iz proračuna Unije pet godina nakon puštanja u pogon;
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 4. – točka cb (nova)
(cb)   informacija o datumima održavanja opreme za carinske provjere;
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 4. – točka cc (nova)
(cc)   informacija o postupku nabave;
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 4. – točka cd (nova)
(cd)   obrazloženje troškova.
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 1.
1.  Evaluacije se provode pravodobno kako bi se njihovi rezultati uzeli u obzir tijekom postupka odlučivanja.
1.  Evaluacije djelovanja iz članka 6. koja se financiraju u okviru Instrumenta ocjenjuju rezultate, učinak i djelotvornost Instrumenta te se provode pravodobno kako bi se zajamčila njihova učinkovita uporaba tijekom postupka odlučivanja.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 2.
2.  Privremena evaluacija Instrumenta provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Instrumenta.
2.  Privremena evaluacija Instrumenta provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije tri godine nakon početka provedbe Instrumenta.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 2. – podstavak 1.a (novi)
Privremena evaluacija predstavlja nalaze koji su potrebni za donošenje odluke o daljnjem djelovanju Programa nakon 2027. i njegovim ciljevima.
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 3.
3.  Na kraju provedbe Instrumenta, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. Komisija provodi završnu evaluaciju Instrumenta.
3.  Na kraju provedbe Instrumenta, a najkasnije tri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. Komisija provodi završnu evaluaciju Instrumenta.
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 4.
4.  Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.
4.  Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe i stečena saznanja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 4.a (novi)
4.a  Komisija uključuje godišnje djelomične evaluacije u svoje izvješće „Zaštita financijskih interesa Europske unije – Borba protiv prijevare”.
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 2.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 3. i članka 12. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2028.
2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 3., članka 11. stavka 2. i članka 12. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji do 31. prosinca 2028.
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 3.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 3. i članka 12. stavka 2. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedeno u toj Odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 3., članka 11. stavka 2. i članka 12. stavka 2. Odlukom o opozivu prestaje delegiranje ovlasti navedeno u toj Odluci. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 6.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 3. i članka 12. stavka 2. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 3., članka 11. stavka 2. i članka 12. stavka 2. stupa na snagu ako Europski parlament ili Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Amandman 62
Prijedlog uredbe
Članak 15.
Članak 15.
Briše se.
Postupak Odbora
1.  Komisiji pomaže „Odbor programa Carina” iz članka 18. Uredbe (EU) [2018/XXX]23.
2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) 182/2011.
__________________
23 COM(2018)0442.
Amandman 63
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 1.
1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost, upućujući time na dodanu vrijednost koja nastaje zahvaljujući Uniji i pomažući Komisiji u prikupljanju podataka kako bi se povećala proračunska transparentnost.
Amandman 64
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 2.
2.  Komisija provodi djelovanja informiranja i komunikacije povezana s Instrumentom, djelovanjima i rezultatima. Financijski izvori dodijeljeni Instrumentu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.
2.  Kako bi se osigurala transparentnost, Komisija redovito pruža javnosti informacije povezane s Instrumentom te njegovim djelovanjima i rezultatima, upućujući, između ostalog, na programe rada navedene u članku 11.
Amandman 65
Prijedlog uredbe
Prilog 1. – stupac 3. – redak 1.
kontejneri, kamioni, željeznički vagoni
kontejneri, kamioni, željeznički vagoni i vozila
Amandman 66
Prijedlog uredbe
Prilog 1. – stupac 3. – redak 3.a (novi)
vozila
Amandman 67
Prijedlog uredbe
Prilog 1. – stupac 2. – redak 5.
protočni rendgenski skener tehnikom raspršenog zračenja
protočni skener tehnikom raspršenog zračenja temeljen na rendgenu
Amandman 68
Prijedlog uredbe
Prilog 2. – stupac 2. – redak 6.a (novi)
sigurnosni skener temeljen na milimetarskom valu
Amandman 69
Prijedlog uredbe
Prilog 2. – točka 1.a (nova)
1.a  Zaštita i sigurnost
(a)  stupanj usklađenosti opreme za carinske provjere sa standardima u pogledu zaštite na svim graničnim prijelazima, uključujući kibersigurnost
(b)  stupanj usklađenosti opreme za carinske provjere sa standardima u pogledu sigurnosti na svim graničnim prijelazima
Amandman 70
Prijedlog uredbe
Prilog 2. – točka 1.b (nova)
1.b  Zdravlje i okoliš
(a)  stupanj usklađenosti opreme za carinske provjere sa standardima u pogledu zdravlja na svim graničnim prijelazima
(b)  stupanj usklađenosti opreme za carinske provjere sa standardima u pogledu okoliša na svim graničnim prijelazima
Amandman 71
Prijedlog uredbe
Prilog 2.a (novi)
Prilog 2.a
Programi rada
Amandman 72
Prijedlog uredbe
Prilog 2.b (novi)
Prilog 2.b
Iznimne okolnosti za financiranje dodatnim sredstvima

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0460/2018).


Sklapanje sporazuma o statusu između EU-a i Albanije o djelovanjima koja provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u Albaniji ***
PDF 113kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju Sporazuma o statusu između Europske unije i Republike Albanije o djelovanjima koja provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u Republici Albaniji (10302/2018 – C8-0433/2018 – 2018/0241(NLE))
P8_TA(2019)0002A8-0463/2018

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (10302/2018),

–  uzimajući u obzir Nacrt sporazuma o statusu između Europske unije i Republike Albanije o djelovanjima koja provodi Agencija za europsku graničnu i obalnu stražu u Republici Albaniji (10290/2018),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkama (b) i (d), člankom 79. stavkom 2. točkom (c) i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a)(v) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0433/2018),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (A8-0463/2018),

1.  daje suglasnost za sklapanje sporazuma;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Republike Albanije.


Protokol uz Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Kirgistana (pristupanje Hrvatske) ***
PDF 116kWORD 48k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2019. o Nacrtu odluke Vijeća o sklapanju, u ime Unije i država članica, Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (12564/2017 – C8-0033/2018 – 2017/0185(NLE))
P8_TA(2019)0003A8-0443/2018

(Suglasnost)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Nacrt odluke Vijeća (12564/2017),

–  uzimajući u obzir nacrt Protokola uz Sporazum o partnerstvu i suradnji kojim se uspostavlja partnerstvo između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (12659/2017),

–  uzimajući u obzir zahtjev Vijeća za davanje suglasnosti u skladu s člankom 91., člankom 100. stavkom 2., člankom 207., člankom 209. i člankom 218. stavkom 6. drugim podstavkom točkom (a) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (C8-0033/2018),

–  uzimajući u obzir članak 99. stavke 1. i 4. te članak 108. stavak 7. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir preporuku Odbora za vanjske poslove (A8-0443/2018),

1.  daje suglasnost za sklapanje Protokola;

2.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica i Kirgiske Republike.


Sveobuhvatni sporazum između EU-a i Kirgistana
PDF 158kWORD 55k
Preporuka Europskog parlamenta Vijeću od 15. siječnja 2019. o preporuci Europskog parlamenta Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku o Sveobuhvatnom sporazumu između EU-a i Kirgiske Republike (2018/2118(INI))
P8_TA(2019)0004A8-0450/2018

Europski parlament,

—  uzimajući u obzir Odluku Vijeća EU 2017/... od 9. listopada 2017. o ovlašćivanju Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku za otvaranje pregovora i pregovaranje, u ime Europske unije, o odredbama Sveobuhvatnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike, s druge strane, koje su u nadležnosti Unije (11436/1/17 REV 1),

—  uzimajući u obzir Odluku predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća 9. listopada 2017., o ovlašćivanju Europske komisije za otvaranje pregovora i pregovaranje, u ime država članica, o odredbama koje su u nadležnosti država članica, a koje su dio Sveobuhvatnog sporazuma između Europske unije i njezinih država članica, s jedne strane, i Kirgiske Republike (11438/1/17 REV 1),

—  uzimajući u obzir da su članak 37. Ugovora o Europskoj uniji i članak 91., članak 100. stavak 2. te članci 207. i 209. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predložene pravne osnove za taj novi sveobuhvatni sporazum,

—  uzimajući u obzir postojeći Sporazum o partnerstvu i suradnji (SPS) između EU-a i Kirgiske Republike na snazi od 1999.,

—  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 15. prosinca 2011. o stanju provedbe strategije EU-a za srednju Aziju(1) i svoju Rezoluciju od 13. travnja 2016. o provedbi i preispitivanju strategije EU-a za srednju Aziju(2),

—  uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Kirgistanu, posebno one od 15. siječnja 2015.(3), 8. srpnja 2010.(4) i 6. svibnja 2010.(5),

—  uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice od 16. listopada 2017. o stanju u Kirgiskoj Republici,

—  uzimajući u obzir zaključke Europskog parlamenta, Misije za promatranje izbora (IEOM), Organizacije za sigurnost i suradnju u Uredu Europe za demokratske institucije i ljudska prava (OESS/ODIHR) o predsjedničkim izborima,

—  uzimajući u obzir Deklaraciju koju je 13. Odbor za parlamentarnu suradnju između EU-a i Kirgistana donio 3. svibnja 2018.,

—  uzimajući u obzir Odluku Europske unije od 2. veljače 2016. da se Kirgiskoj Republici dodijeli status OSP+,

—  uzimajući u obzir svoje stajalište od 22. listopada 2013. o stajalištu Vijeća u prvom čitanju radi donošenja Odluke Europskog parlamenta i Vijeća o makrofinancijskoj pomoći Kirgiskoj Republici(6),

–  uzimajući u obzir članak 113. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0450/2018),

A.  budući da su u prosincu 2017. EU i Kirgistan započeli pregovore o sveobuhvatnom sporazumu, kojim bi se zamijenio sadašnji Sporazum o partnerstvu i suradnji između EU-a i Kirgistana, s ciljem jačanja i produbljivanja suradnje u područjima od obostranog interesa na temelju zajedničkih vrijednosti demokracije, vladavine prava i dobrog upravljanja, a unutar novog pravnog okvira;

B.  budući da će biti potrebna suglasnost Parlamenta da bi sveobuhvatni sporazum stupio na snagu;

1.  preporučuje Vijeću, Komisiji i potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku:

Opća načela

Politički dijalog i međunarodna suradnja

Institucionalne odredbe

Zajednička pitanja i interesi povezani s područjima suradnje koja se rješavaju sporazumom

   (a) da pregovaraju i donesu ambiciozan, sveobuhvatan i uravnotežen sporazum između EU-a i Kirgistana kojim će se zamijeniti Sporazum o partnerstvu i suradnji iz 1999. i koji je osnova za snažne i trajne odnose te stabilan, siguran i održiv razvoj obiju strana;
   (b) da utvrde kratkoročne i dugoročne strateške perspektive u okviru sveobuhvatnog sporazuma te niz jasno utvrđenih i strukturiranih ciljeva za suradnju s Kirgistanom; da ulože dodatne napore i prodube odnos kako bi EU postao vidljiviji i djelotvorniji u zemlji i u regiji;
   (c) da potaknu tržišno gospodarstvo donošenjem konkretnih socijalnih i gospodarskih koristi za građane obiju strana; da poštuju pravila tržišnog natjecanja i pravne sigurnosti, uključujući putem jačanja neovisnih i transparentnih institucija;
   (d) da se osigura čvrst angažman na obje strane u pogledu poštovanja demokratskih načela, ljudskih prava i vladavine prava, uz potpuno poštovanje kriterija koji su obvezni za status OSP+ koji je odobren Kirgiskoj Republici, uključujući ratificiranje relevantnih međunarodnih konvencija i učinkovitu provedbu zaključaka i preporuka relevantnih nadzornih tijela uspostavljenih u skladu s tim konvencijama; da omoguće i provode redovan dijalog o pitanjima povezanima s ljudskim pravima koja su važna objema stranama i koji je usmjeren na rezultate, a u kojemu bi trebala sudjelovati tijela vlasti i civilno društvo u cilju osnaživanja institucijskog okvira i javnih politika; da naglase konstruktivno članstvo Kirgistana u Vijeću UN-a za ljudska prava tijekom razdoblja 2016. – 2018. i potaknu njegovo daljnje sudjelovanje na međunarodnoj razini;
   (e) da doprinesu jačanju multilateralizma i međunarodne suradnje i uspostave zajedničke pristupe suradnji s kirgiskim partnerima radi promicanja međunarodne sigurnosti i učinkovitog nošenja s globalnim izazovima kao što su terorizam, klimatske promjene, migracije i organizirani kriminal te kako bi doprinijeli provedbi Programa održivog razvoja do 2030. i nove nacionalne razvojne strategije za razdoblje 2018. – 2040.; i, općenitije, stabilizaciji i rastu središnje Azije;
   (f) da ojačaju politički dijalog i sektorsku suradnju; da zajamče svrsishodan redovan dijalog o svim bitnim pitanjima, oslanjajući se na postojeće formate;
   (g) da ojačaju suradnju u pogledu upravljanja krizama, sprečavanja sukoba, borbe protiv terorizma i organiziranog kriminala, kibernetičkog kriminala, sprečavanja nasilne radikalizacije i prekograničnog kriminala te integriranog upravljanja granicama, uz potpuno poštovanje zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda te u skladu s izmjenama Kaznenog zakona; i da zajamče potpunu usklađenost nacionalnog Zakona br. 150 o borbi protiv ekstremističkih aktivnosti iz 2005. s međunarodnim normama;
   (h) da nadopune odredbe o trgovinskim i gospodarskim odnosima kako bi se poboljšala ulagačka klima i doprinijelo diversifikaciji kirgiskog gospodarstva, čime bi se ostvarila obostrana korist i ojačale pravna sigurnost i regulatorna transparentnost; da podupru dobro upravljanje, funkcionalno sudstvo i smanjenje birokracije i provedu sve dostupne mjere u cilju promicanja održivog gospodarskog razvoja radi učvršćivanja i daljnjeg razvoja multilateralnog i uređenog trgovinskog sustava; da doprinesu pružanju potpore osnivanju i razvoju malih i srednjih poduzeća; da dodatno poboljšaju gospodarske i trgovinske odnose između EU-a i Kirgistana u pogledu statusa OSP+ i pozovu Kirgistan da ispuni međunarodne obveze koje proizlaze iz tog statusa radi poticanja gospodarskog razvoja zemlje;
   (i) da pojačaju suradnju u borbi protiv korupcije, pranja novca i utaje poreza; da uvrste posebne dijelove u kojima se navode jasne i čvrste obveze i mjere za borbu protiv korupcije u svim njezinim oblicima i za provedbu međunarodnih normi i multilateralnih konvencija za borbu protiv korupcije; da u sporazum uvrste odredbe o dobrom poreznom upravljanju i normama transparentnosti kojima se potvrđuje predanost strana primjeni međunarodnih normi u borbi protiv izbjegavanja plaćanja poreza i utaje poreza;
   (j) da doprinesu jačanju kirgiskog članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji adekvatnim reformama u području stranih ulaganja, carinskih tijela i pristupa međunarodnim tržištima;
   (k) da poboljšaju koordiniranje stajališta EU-a i Kirgistana na međunarodnim forumima;
   (l) da postignu bolji dijalog između parlamenta Kirgistana i Europskog parlamenta;
   (m) da zajamče da je zbog visokog rizika od prirodnih katastrofa, uključujući potrese, sporazum u velikoj mjeri usmjeren na klimatske promjene i upravljanje vodama te sprečavanje rizika od katastrofa i pripravnost; da podupru napore koje Kirgistan ulaže u zaštitu okoliša, kao i njegove snažne napore u pogledu održivog razvoja;
   (n) da zajamče prijenos pregovaračkih smjernica Europskom parlamentu, podložno pravilima o povjerljivosti, omoguće Parlamentu odgovarajuću kontrolu pregovaračkog postupka te dosljedno ispunjavaju međuinstitucijske obveze koje proizlaze iz članka 218. stavka 10. UFEU-a, u skladu s kojima se Parlament odmah i u potpunosti izvješćuje o svim fazama tog postupka;
   (o) da omoguće razmjenu svih dokumenata u vezi s pregovorima, kao što su zapisnici i nacrti pregovaračkih tekstova, te da periodično izvještavaju Parlament;
   (p) da na svim razinama osiguraju poštovanje uvriježene prakse da se novi sporazumi ne primjenjuju privremeno dok Parlament ne da suglasnost;
   (q) da ojačaju i prošire postojeću suradnju sadržanu u aktualnom Sporazumu o partnerstvu i suradnji kojim su već uspostavljena sljedeća tijela za suradnju i dijalog:
   Vijeće za suradnju na ministarskoj razini;
   Odbor za suradnju na razini viših dužnosnika i pododbori u području trgovine i ulaganja te razvoja suradnje;
   Odbor za parlamentarnu suradnju (OPS);
   (r) da se pojačanje međuparlamentarnog nadzora unutar ojačanog OPS-a razradi u okviru novog sporazuma, posebno u područjima demokracije, vladavine prava i borbe protiv korupcije:
   (s) da osiguraju uključenost civilnog društva tijekom pregovora i faze provedbe sporazuma;
   (t) da zajamče uvrštavanje uvjeta o mogućoj obustavi suradnje u slučaju da ijedna strana prekrši bitne elemente, kao i da se u tim slučajevima predvidi savjetovanje s Parlamentom;
   (u) da na razini EU-a i na razini država članica dodijele odgovarajuća sredstva za provedbu sveobuhvatnog sporazuma kako bi se zajamčilo postizanje svih ambicioznih ciljeva koji su postavljeni tijekom pregovora;
   (v) da uzmu u obzir ulogu Kirgistana kao jedne od nekoliko demokratskih zemalja u nastajanju u regiji, kojoj je potrebna dugoročna politička, financijska i tehnička podrška EU-a;
   (w) da nastave ulagati napore kako bi se funkcionalna parlamentarna demokracija konsolidirala u istinski višestranački sustav s ustavom propisanim sustavom provjera i ravnoteže te zajamčio parlamentarni nadzor izvršne vlasti, u svojstvu jedne od pilot-zemalja potpore demokraciji koju pruža EU; da izraze svoju zabrinutost u vezi s ustavnim izmjenama iz 2016., posebice u vezi sa znatnim jačanjem ovlasti predsjednika vlade, nadređenosti presuda nacionalnih sudova nad međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima i gubitkom neovisnosti Ustavnog vijeća Vrhovnog suda; da potiču sudjelovanje nevladinih organizacija u izradi i preispitivanju zakonodavstva i politika zemlje, posebice u vezi sa svim instrumentima ili mehanizmima koji izravno utječu na djelovanje organizacija civilnog društva;
   (x) da se ponovno naglasi važnost sustavnog rada u cilju promicanja vrijednosti demokracije i ljudskih prava, uključujući slobodu izražavanja, udruživanja i okupljanja te neovisnost sudstva;
   (y) da potiču povoljno okruženje za novinare i neovisne medije; da zajamče da Kirgistan stranim borcima za ljudska prava i novinarima dopusti ulazak u zemlju i nastavak njihova rada bez neopravdanog uplitanja;
   (z) da odaju priznanje napretku ostvarenom u vezi s mirnom provedbom i boljom transparentnošću na parlamentarnim i predsjedničkim izborima te da potiču na daljnju provedbu preporuka međunarodnih misija za promatranje izbora;
   (aa) da potaknu Kirgistan na obrat negativnih autoritarnih trendova kao što su politička instrumentalizacija pravosuđa, nepravedna sudska kažnjavanja, nepoštena i netransparentna suđenja, zadiranje u slobodu medija, nekažnjavanja agenata za provedbu zakona i navodno zlostavljanje i mučenje osoba kojima je oduzeta sloboda, izručenja u zemlje u kojima su pojedinci izloženi riziku od mučenja ili zlostavljanja, kao i diskriminacija manjina te ograničenja koja se odnose na slobodu okupljanja i izražavanja, i da potaknu Kirgistan da temeljito istraži sve navode o podmetanju dokaza, iznudi, mučenju i zlostavljanju; da izraze zabrinutost zbog toga što su politički vođe i potencijalni predsjednički kandidati bili zatvoreni zbog navodnih optužbi za korupciju;
   (ab) da u tom kontekstu izraze nezadovoljstvo zbog neukidanja kazne doživotnog zatvora izrečene aktivistu za ljudska prava Azimjonu Askarovu, koji je 2010. dokumentirao međuetničko nasilje, i zatraže njegovo trenutno puštanje na slobodu, ponište presudu te mu omoguće rehabilitaciju i osiguraju naknadu;
   (ac) da podsjete da korupcija ugrožava ljudska prava, jednakost, trgovinu i pravedno tržišno natjecanje i odvraća strana ulaganja, čime se sprečava gospodarski rast te istodobno smanjuje povjerenje i pouzdanje građana u državne institucije;
   (ad) da potaknu snažnu predanost socijalnom napretku, dobrom upravljanju, demokraciji te dobrim međuetničkim i međuvjerskim odnosima, obučavanjem i obrazovanjem kao sredstvima jačanja temelja stabilnosti i sigurnosti; da nakon etničkih sukoba u Kirgistanu 2010. nastave s pružanjem potpore izgradnji mira i sigurnosnih mjera te jačanju napora u pogledu potpune integracije manjina u cilju sprečavanja daljnjih sukoba;
   (ae) da doprinesu prevladavanju socioekonomskih problema i prepreka navedenih u preporuci br. 202 Međunarodne organizacije rada; da u tom kontekstu pridaju osobitu pozornost mladima promičući akademsku i kulturnu razmjenu te razmjenu mladih; da obrate posebnu pozornost na regionalni razvoj, s posebnim naglaskom na nejednakostima između sjevera i juga;
   (af) da u skladu s aktualnom pozitivnom dinamikom podrže, promiču i olakšavaju daljnju regionalnu suradnju u središnjoj Aziji, koja je jedna od najmanje integriranih regija svijeta, među ostalim u cilju poboljšanja stabilnosti i razvoja središnje Azije kao cjeline; da potvrde sudjelovanje zemlje u programima EU-a s tim usmjerenjem, kao i provedbu strategije EU-a za središnju Aziju u područjima energetike, upravljanja vodama i ekoloških izazova, te u redovitim političkim dijalozima i dijalozima o ljudskim pravima s EU-om;
   (ag) da se pobrinu za to da članstvo Kirgistana u Euroazijskoj gospodarskoj uniji ne utječe negativno na jačanje njegovih odnosa s EU-om, kao što je dokazano poboljšanim Sporazumom o partnerstvu i suradnji između EU-a i Kazahstana koji je nedavno ratificiran;
   (ah) da uzmu u obzir razvoj odnosa Kirgistana s Kinom i Rusijom; da potaknu Kirgistan da diversificira svoje gospodarstvo u cilju smanjenja znatne političke ovisnosti o tim dvama vanjskim akterima; da uzmu u obzir razvoj tih odnosa u kontekstu provedbe kineske strategije „Jedan pojas, jedan put”; da zajamče znatno ojačavanje djelovanja protiv propagande koju ruski mediji šire u zemlji;
   (ai) da pridonesu nastavku djelovanja kako bi se ublažile nedavne diplomatske i gospodarske napetosti u regiji, uključujući između Kazahstana i Kirgistana;
   (aj) da podupru aktualno poboljšanje diplomatskih odnosa s Uzbekistanom te konstruktivni dijalog o upravljanju oskudnim vodnim resursima u regiji;
   (ak) da uvaže razloge za zabrinutost Kirgistana u pogledu sigurnosti koji su povezani sa sve lošijim sigurnosnim stanjem u Afganistanu te s rastućom radikalizacijom u srednjoazijskoj regiji; da pruže pomoć u pogledu islamističkih stranih boraca i članova njihovih obitelji koji se vraćaju iz inozemstva; da ojačaju regionalnu suradnju sa zemljama središnje Azije u pogledu borbe protiv džihadističkih pokreta i transnacionalnog kriminala oslanjanjem na provedbu pravnih, institucijskih i praktičnih protumjera graničnog nadzora koje se odnose na borbu protiv terorizma te u pogledu preventivnih mjera protiv rastuće nasilne vjerske radikalizacije;

2.  nalaže svojem predsjedniku da ovu preporuku proslijedi Vijeću, Komisiji, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku te predsjedniku, vladi i parlamentu Kirgiske Republike.

(1) SL C 168 E, 14.6.2013., str. 91.
(2) SL C 58, 15.2.2018., str. 119.
(3) SL C 300, 18.2.2016., str. 10.
(4) SL C 351 E, 2.12.2011., str. 92.
(5) SL C 81 E, 15.3.2011., str. 80.
(6) SL C 208, 10.6.2016., str. 177.


Autonomna vožnja u europskom prometu
PDF 169kWORD 63k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2019. o autonomnoj vožnji u europskom prometu (2018/2089(INI))
P8_TA(2019)0005A8-0425/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 17. svibnja 2018. naslovljenu „Na putu prema automatiziranoj mobilnosti: strategija EU-a za mobilnost budućnosti” (COM(2018)0283),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 30. studenog 2016. naslovljenu „Europska strategija za kooperativne inteligentne prometne sustave, važan korak prema kooperativnoj, povezanoj i automatiziranoj mobilnosti” (COM(2016)0766),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 1. lipnja 2017. naslovljenu „Internetska povezivost za rast, konkurentnost i koheziju: europsko gigabitno društvo i 5G”(1),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2018. o Europskoj strategiji za kooperativne inteligentne prometne sustave(2),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i Odbora za pravna pitanja, Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0425/2018),

A.  budući da je Europska strategija za povezanu i automatiziranu mobilnost usko povezana s političkim prioritetima Komisije, posebno s programima za radna mjesta, rast i ulaganja, istraživanja i inovacije, okoliš i klimatske promjene, čistu i sigurnu mobilnost i promet, sigurnost na cestama i smanjenje gužvi u prometu, jedinstveno digitalno tržište i energetsku uniju;

B.  budući da brz razvoj tehnologije u sektoru prometa, kao i u sektoru robotike i umjetne inteligencije, znatno utječe na gospodarstvo i društvo; budući da će autonomna vozila uvelike promijeniti naš svakodnevni život, odrediti budućnost globalnog cestovnog prometa, smanjiti troškove prijevoza, povećati sigurnost na cestama, povećati mobilnost i smanjiti utjecaj na okoliš; budući da bi sektor cestovnog prijevoza mogao otvoriti vrata novim uslugama i načinima prijevoza, čime bi se zadovoljila sve veća potražnja za individualnom mobilnošću i prijevozom robe, te da bi mogao i pridonijeti revolucionarnoj preobrazbi urbanističkog planiranja;

C.  budući da je u skladu s ciljevima „vizije nula nesreća” cilj Komisije da se godišnji broj smrtno stradalih u cestovnom prometu u EU-u do 2020. upola smanji u odnosu na 2010.; budući da se čini da napredak u smanjenju ukupnog broja žrtava i ozlijeđenih osoba stagnira s obzirom na to da je 2016. više od 25 000 osoba izgubilo život na cestama u EU-u, pri čemu je dodatnih 135 000 osoba teško ozlijeđeno; budući da postoje znatni problemi u pogledu mobilnosti u našim gradovima te dodatni problemi povezani s onečišćenjem i klimatskim promjenama;

D.   budući da se već pokazalo kako napredni sustavi za pomoć u vožnji, kao što su upozorenja o napuštanju prometne trake i automatsko kočenje u nuždi, pridonose sigurnosti na cestama i smanjuju broj teških nesreća;

E.  budući da je velika većina nesreća na cesti uzrokovana ljudskom pogreškom i da stoga postoji prijeka potreba da se smanji mogućnost takvih nesreća obveznim korištenjem sustava za pomoć u vožnji, kojima se poboljšava sigurnost uz istodobno zadržavanje osobne mobilnosti;

F.  budući da se usporio pozitivan trend u sigurnosti u cestovnom prometu u EU-u, koji je obilježio posljednje desetljeće; budući da je cestovni promet i dalje uzrok većine prometnih emisija, odnosno emisija stakleničkih plinova i tvari koje onečišćuju zrak;

G.  budući da u svijetu raste potreba i za putničkim i za teretnim prijevozom, u kontekstu osvještavanja o ograničenim resursima naše planete, te da će stoga učinkovitost prijevoza biti sve važnija tema;

H.  budući da bi EU trebao poticati i dodatno razvijati digitalne tehnologije za automatiziranu mobilnost radi kompenziranja ljudskih pogrešaka i smanjenja broja prometnih nesreća i poginulih na cestama;

I.  budući da će se automatizacijom i uvođenjem novih tehnologija povećati sigurnost u prometu i prometnim sustavima te ukloniti neki od ljudskih čimbenika; budući da je uz automatizaciju potrebno uzeti u obzir raznolikost i stanje prometnih sustava u različitim državama članicama; budući da je prije automatizacije potrebno izgraditi nove prometne sustave te opremiti i postojeće i nove sustave sigurnosnim zaštitama;

J.  budući da postoje razine automatizacije, pri čemu su razine 1 i 2 već na tržištu, ali da se razine uvjetne i visoke te potpune automatizacije, to jest autonomne vožnje, očekuju tek u razdoblju 2020. – 2030. te budući da su zbog toga sustavi za pomoć u vožnji važni kao temeljna tehnologija na putu prema potpunoj automatizaciji;

K.  budući da su potrebna ulaganja i u istraživačkoj fazi i potom u razvojnoj fazi kako bi se poboljšale dostupne tehnologije te uvela sigurna i pametna prometna infrastruktura;

L.  budući da nekoliko zemalja diljem svijeta, kao što su SAD, Australija, Japan, Koreja i Kina, brzo napreduje prema tržišnoj dostupnosti i povezane i automatizirane mobilnosti; budući da Europa mora puno proaktivnije odgovoriti na brze promjene u tom sektoru, poticati inicijative i promicati stroge sigurnosne zahtjeve za sve sudionike prometa koji putuju morem, plovnim putovima, cestovnim, zračnim ili željezničkim prometom, ili kombiniranim prijevozom;

M.  budući da Komisija očekuje eksponencijalni rast novog tržišta automatiziranih i povezanih vozila, pri čemu se procjenjuje da će prihodi do 2025. premašiti 620 milijardi EUR za automobilsku industriju u EU-u odnosno 180 milijardi EUR za sektor elektronike u EU-u;

N.  budući da je Deklaracijom iz Amsterdama (2016.) utvrđen okvir suradnje država članica, Komisije i industrije u području povezane i automatizirane vožnje;

O.  budući da autonomni promet obuhvaća sve vrste daljinski upravljanog, automatiziranog i autonomnog cestovnog, željezničkog, zračnog i pomorskog prometa te prometa unutarnjim plovnim putovima;

P.  budući da komunikacija Komisije o putu prema automatiziranoj mobilnosti predstavlja važan korak u strategiji EU-a za povezanu i automatiziranu mobilnost;

Q.  budući da se mora staviti naglasak na autonomnu mobilnost, s obzirom na to da će potpuno autonomna vozila donijeti znatne koristi u pogledu cestovne sigurnosti te će moći funkcionirati bez značajki povezivosti; budući da bi za pomoćne sposobnosti i usluge i dalje mogla biti potrebna digitalna komunikacija;

R.  budući da će uvođenje autonomnih vozila, koje se očekuje već 2020., donijeti znatne koristi, no da ono podrazumijeva i niz novih rizika, posebice u vezi s pitanjima sigurnosti cestovnog prometa, građanske odgovornosti i osiguranja, kibersigurnosti, prava intelektualnog vlasništva, zaštite podataka i pristupa podacima, tehničke infrastrukture, standardizacije i zapošljavanja; budući da nije moguće predvidjeti u kojoj će mjeri autonomna mobilnost dugoročno utjecati na radna mjesta i okoliš; budući da je od ključne važnosti osigurati da se pravnim okvirom EU-a može na prikladan način odgovoriti na te izazove i povećati javna osviještenost i prihvaćanje autonomnih vozila;

S.  budući da je zbog etičkih implikacija korištenja tih tehnologija potrebno razviti smjernice za primjenu umjetne inteligencije te sustave jamstva kako bi se ta pitanja riješila na dosljedan način;

Opća načela

1.  pozdravlja komunikaciju Komisije o putu prema automatiziranoj mobilnosti, u kojoj se predstavlja pristup na temelju kojeg bi se EU trebao prometnuti u svjetskog predvodnika u uvođenju sigurnih sustava automatizirane mobilnosti, čime bi se povećao stupanj cestovne sigurnosti i učinkovitosti, smanjile bi se gužve, potrošnja energije i emisije u prometu te bi se postupno ukinulo korištenje fosilnih goriva;

2.  prepoznaje prve korake koje su poduzele Komisija i države članice u pogledu automatizirane mobilnosti budućnosti i pozdravlja zakonodavne inicijative povezane s Direktivom o inteligentnim prometnim sustavima(3) te predložene revizije Direktive o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture(4) i Uredbe o općoj sigurnosti motornih vozila(5);

3.  potvrđuje važnu ulogu kooperativnih inteligentnih prometnih sustava (C-ITS) u osiguravanju povezivosti za automatizirana/autonomna vozila razine 2 i 3, a možda i 4 Udruženja inženjera automobilske industrije (SAE); poziva države članice i industriju na daljnju provedbu C-ITS-a te Komisiju da podupre države članice i industriju u uvođenju usluga C-ITS-a, osobito putem Instrumenta za povezivanje Europe, europskih strukturnih i investicijskih fondova i programa InvestEU;

4.  ističe inovacijski potencijal svih autonomnih oblika cestovnog, željezničkog, vodnog i zračnog prometa; ističe potrebu da se europski akteri ujedine kako bi dosegli i zadržali vodeći položaj u autonomnom prijevozu na svjetskoj razini; primjećuje da napredak autonomne mobilnosti, osobito u sektoru cestovnog prometa, zahtijeva sinergijsku suradnju mnogih sektora europskog gospodarstva, uključujući proizvodnju vozila i digitalne sektore;

5.  uviđa znatan potencijal automatizirane mobilnosti za mnoge sektore jer on nudi nove poslovne prilike za start-up poduzeća, mala i srednja poduzeća (MSP) te cjelokupnu industriju i poduzetništvo, posebno u pogledu stvaranja novih usluga mobilnosti i mogućnosti zapošljavanja;

6.  ističe potrebu za razvojem autonomnih vozila dostupnih osobama s invaliditetom i osobama sa smanjenom pokretljivošću;

7.  poziva Komisiju da predstavi strategiju, posebice u pogledu podataka, pristupa podacima i kibersigurnosti, u skladu s Rezolucijom Parlamenta od 13. ožujka 2018. o Europskoj strategiji za C-ITS, kojom se jamči tehnološki neutralan pristup spreman za uvođenje na tržište; prima na znanje prilike koje se pružaju u okviru Preporuka Komisije o pristupu podacima i resursima u vozilu;

8.  potvrđuje da je potrebno istražiti zakonodavno djelovanje da bi se određenim trećim stranama zajamčio pravedan, siguran i tehnološki neutralan pristup podacima u vozilu u stvarnom vremenu; smatra da bi takav pristup trebao krajnjim korisnicima i trećim stranama zajamčiti korist od digitalizacije i osigurati jednake uvjete i sigurnost u pogledu pohranjivanja podataka u vozilu;

9.  napominje da će se pojaviti slična pitanja u vezi s pravima intelektualnog vlasništva i odgovarajućim pravima na korištenje koja se odnose na umjetnu inteligenciju za potrebe autonomne mobilnosti, kao i na druga područja, kao što su prava na kod, podatke i izume koje stvori sama umjetna inteligencija; međutim, smatra da je na ta pitanja potrebno pronaći što općenitije odgovore;

10.  skreće pozornost na činjenicu da je pri sastavljanju novog zakonodavnog okvira o regulaciji autonomne mobilnosti potrebno osigurati da se nadiđe svaka prepreka daljnjem tehnološkom napretku, istraživanju i inovacijama;

11.  ističe da u komunikaciji Komisije o putu prema automatiziranoj mobilnosti nedostaju analiza autonomnih vozila u svim vrstama prometa i prijedlozi u vezi s njima; poziva Komisiju da se pobrine za posebne analize i strategije za različite vrste prometa, među ostalim i u područjima intermodalnog prometa i mobilnosti;

12.  poziva Komisiju i države članice da prošire svoje politike za autonomnu vožnju i njima obuhvate zajednički prijevoz, te da prošire svoju viziju kako bi obuhvatile sve vrste prijevoza;

13.  pozdravlja napore u području autonomne vožnje poduzete na sastancima Vijeća na visokoj razini te smatra da bi ga trebalo proširiti i na druge vrste prometa osim cestovnog;

14.  ističe da bi se tehnički standardi za vozila i infrastrukturu (npr. prometni znakovi, cestovne oznake, sustavi za signalizaciju i C-ITS) trebali razvijati i usklađivati na međunarodnoj, europskoj i nacionalnoj razini, nadovezujući se na dosadašnji rad i forume u području sprečavanja udvostručavanja, na temelju načela otvorenog, transparentnog i tehnološki neutralnog pristupa, povećanja cestovne sigurnosti i osiguravanja neometane prekogranične interoperabilnosti;

15.  napominje da su pouzdani podaci u vozilu i podaci o putovima temeljni gradivni elementi i za autonomnu i za povezanu vožnju u jedinstvenom europskom prometnom prostoru, kao i za konkurentne usluge za krajnje korisnike; stoga poziva Komisiju da osigura da se uklone prepreke korištenju takvih podataka te da se u tom pogledu do 1. siječnja 2020. uspostavi stabilan regulatorni sustav kojim će se zajamčiti ista kvaliteta i dostupnost podataka u svim državama članicama;

16.  napominje da treba hitno osigurati pravnu sigurnost kako za korisnike tako i za dionike u pogledu sukladnosti autonomnih vozila s ključnim postojećim zakonodavstvom, posebno onim u vezi s e-privatnosti i Općom uredbom o zaštiti podataka(6); poziva Komisiju da odredi koje će se kategorije informacija koje generiraju autonomna vozila tretirati kao otvoreni podaci i staviti na raspolaganje u stvarnom vremenu, a koje će se tretirati kao povjerljive;

17.  ističe da je važno zajamčiti da korisnici imaju kontrolu i nad svojim osobnim podacima i nad podacima u vozilu koje proizvode, prikupljaju i prenose autonomna vozila, kao i pristup tim podacima; naglašava da potrošačima mora biti ponuđena najviša razina kibernetičke zaštite;

18.  ukazuje na očekivano ogromno povećanje broja podataka koje proizvode, prikupljaju i prenose autonomna vozila i naglašava da je potrebno da se ti podaci, prije svega oni neosobni i anonimizirani, koriste kako bi se olakšalo stavljanje u upotrebu autonomnih vozila te nadalje razvijale inovacije u okviru novih rješenja za mobilnost; ističe da bi zaštita privatnosti i osjetljivih podataka koje generiraju autonomna vozila trebala biti apsolutni prioritet;

19.  ističe da će narednih godina na tržištu biti dostupna potpuno ili visoko automatizirana vozila i da što je prije moguće mora biti dostupan prikladan regulatorni okvir, kojim će se zajamčiti njihov siguran rad i predvidjeti jasan program odgovornosti, radi prilagodbe promjenama koje iz toga proizlaze, uključujući interakciju između autonomnih vozila i infrastrukture te drugih korisnika;

20.  napominje da postojeća pravila o odgovornosti, kao što su ona iz Direktive Vijeća 85/374/EEZ od 25. srpnja 1985. o približavanju zakona i drugih propisa država članica u vezi s odgovornošću za neispravne proizvode(7) (Direktiva o odgovornosti za proizvod) i iz Direktive br. 2009/103/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. u odnosu na osiguranje od građanskopravne odgovornosti u pogledu upotrebe motornih vozila i izvršenje obveze osiguranja od takve odgovornosti(8) (Direktiva o osiguranju motornih vozila), nisu namijenjena rješavanju problema koje predstavlja upotreba autonomnih vozila i ističe da postoji sve više dokaza da trenutačni regulatorni okvir, posebno u pogledu odgovornosti, osiguranja, registracije i zaštite osobnih podataka, više neće biti dovoljan ili prikladan za nove rizike koji proizlaze iz sve veće automatizacije, povezanosti i složenosti vozila;

21.  smatra da je, u svjetlu dinamičnih tehnoloških promjena u tom sektoru, potrebno razjasniti tko bi trebao snositi odgovornost za štetu u slučaju nesreća koje prouzroče potpuno autonomna vozila te da se kad je razina autonomije takva da se vozilo može pokretati ili potpuno samostalno ili uz pomoć vozača mora sa sigurnošću utvrditi tko je odgovorna strana u svakom konkretnom scenariju; naglašava da je naročito potrebno ispitati bi li se stajalištem prema kojem se vrlo mali udio svih nesreća dosad mogao pripisati tehničkim čimbenicima mogao opravdati prijenos odgovornosti na proizvođača koji se, kao čimbenik rizika neovisan o nemaru, može jednostavno povezati s rizikom koji predstavlja uvođenje autonomnog vozila na tržište; naglašava i da postoji daljnja potreba da se razmotri može li se taj prijenos odgovornosti na odgovarajući način kompenzirati konkretnim obvezama vlasnika vozila u pogledu sigurnosti prometa na cestama i obvezama u pogledu davanja uputa koje se primjenjuju na vozača; stoga poziva Komisiju da provede detaljnu procjenu, prilagodi postojeći pravni okvir EU-a te da po potrebi uvede nova pravila na temelju kojih će se određivati odgovornost i obveze; također poziva Komisiju da procijeni i prati mogućnost uvođenja dodatnih instrumenata EU-a kako bi se išlo ukorak s razvojem umjetne inteligencije,

22.  smatra da tehnologije koje se temelje na globalnom navigacijskom satelitskom sustavu (GNSS) i projekt Galileo imaju važnu ulogu u poboljšanju interakcije i interoperabilnosti digitalnih sustava u vozilu i na mreži; poziva da se što prije dovrše i lansiraju preostali sateliti kako bi se europski sustav pozicioniranja Galileo mogao upotrebljavati kao zadani sustav pozicioniranja u automatiziranim vozilima;

23.  napominje da univerzalni pristup tehnologijama automatizirane mobilnosti neće biti moguć bez pristupa brzom internetu i 5G mrežama; žali zbog toga što postoje regije u kojima uvođenje sljedeće generacije 4G mreža i dalje zaostaje za očekivanjima, osobito u ruralnim područjima;

Cestovni promet

24.  podsjeća na nova sigurnosna pravila sadržana u vodećim načelima za sučelje čovjek-stroj predložena u završnom izvješću skupine GEAR 2030.;

25.  ističe potrebu za zakonodavstvom o cestovnoj sigurnosti na razini Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) i EU-a te na nacionalnim razinama kako bi se mogle čim prije podržati tehnološke inovacije i autonomna vožnja radi smanjenja broja ljudskih pogrešaka, prometnih nesreća i žrtava na cesti;

26.  ističe važnost donošenja ambiciozne nove Uredbe o općoj sigurnosti motornih vozila s obzirom na to da je u kratkom roku moguće da se obaveznom instalacijom novih tehnologija za sigurnost vozila spase životi, a te će se tehnologije nadalje koristiti za buduće stavljanje u upotrebu povezanih i automatiziranih vozila;

27.  podsjeća da je razvoj povezanih i automatiziranih vozila prije svega motiviran razvojem tehnologije; ističe potrebu da se prouče i prepoznaju ljudski i društveni aspekti tog razvoja te da se pri njihovoj upotrebi zajamči potpuno poštovanje društvenih, ljudskih i ekoloških vrijednosti i ciljeva;

28.  imajući na umu važnost mobilnosti u EU-u, poziva Komisiju i države članice da se dogovore oko zajedničkog stajališta i surađuju kako bi EU mogao zauzeti i zadržati vodeću ulogu u međunarodnom tehničkom usklađivanju automatiziranih vozila u okviru UNECE-a i Bečke konvencije, a posebno u svim raspravama Svjetskog foruma UNECE-a o usklađivanju pravilnika o vozilima (Radna skupina 29) i Radne skupine za automatizirana/autonomna i povezana vozila (GRVA);

29.  naglašava da bi postupci nadzora nad tržištem povezani s automatiziranim vozilima tijekom njihova vijeka trajanja trebali biti što je više moguće standardizirani, transparentni i provjerljivi te da bi trebali obuhvaćati prekogranična ispitivanja provedena na otvorenim cestama i u stvarnim uvjetima vožnje, kao i ispitivanja o periodičnim tehničkim pregledima;

30.  ističe potrebu za jasnim zakonodavstvom koje se redovito revidira te ažurira i usklađuje, kojim se uvodi obveza ugrađivanja sustava za snimanje podataka u skladu s revidiranom Uredbom o općoj sigurnosti kako bi se poboljšale istrage o nesrećama, razjasnili problemi odgovornosti i što ranije omogućilo njihovo rješavanje; napominje da su ti sustavi za snimanje podataka potrebni za utvrđivanje odgovornosti različitih sudionika u slučaju nesreće;

31.  naglašava važnost uključivanja zaštitnih sustava već od prijelazne faze, tijekom koje će istodobno postojati povezana i automatizirana vozila te ona koja to nisu; ističe važnu ulogu sustava za pomoć u vožnji na putu prema potpuno automatiziranoj vožnji kako bi se već sada aktivnim sigurnosnim sustavima spriječile nesreće u cestovnom prometu, odnosno kako bi se ublažio razmjer nesreća s pomoću pasivnih sigurnosnih sustava;

32.  poziva države članice da se pobrinu za sigurnu i visokokvalitetnu cestovnu infrastrukturu koja će omogućiti korištenje automatiziranim i autonomnim vozilima;

33.  poziva Komisiju i države članice da zajamče interoperabilnost svih sustava koji obuhvaćaju digitalno objavljene informacije o cestovnom prometu;

34.  ističe novi problem pretjeranog povjerenja korisnika u vozila za koja je potreban određen stupanj intervencije vozača; poziva na bolje razjašnjenje definicije i razlikovanja zahtjeva „vozila s naprednim sustavima za pomoć u vožnji” (SAE razina 1 do 3) u usporedbi s „automatiziranim vozilima” (SAE razina 4 do 5) u okviru zakonodavstva o cestovnoj sigurnosti te na provođenje dodatnih studija o mogućnosti praktične upotrebe i sigurnosti automatiziranih vozila 3. razine, posebice u pogledu problema signaliziranja vozaču da je potrebna njegova intervencija i opasnosti koje mogu nastati zbog njegove zakašnjele reakcije;

35.  poziva Komisiju da uspostavi jasne etičke smjernice za umjetnu inteligenciju;

36.  poziva Komisiju da razvije kriterije odgovornosti i sustave za zaštitu ljudi kako bi se omogućio usklađeni pristup etičkim problemima povezanim s autonomnim sustavima za automatizirana vozila;

37.  naglašava da zakonodavac mora riješiti etička pitanja povezana s autonomnim vozilima prije nego što se ona u potpunosti prihvate i stave na raspolaganje u prometu; stoga ističe da automatizirana vozila moraju proći prethodnu procjenu koja će obuhvaćati etičke aspekte;

38.  ističe očekivane izazove za urbanu mobilnost koje će predstavljati zagušenja prometa, a koji će nastati zbog raširene upotrebe autonomnih vozila; smatra da bi autonomna vozila i rješenja poput zajedničkog korištenja automobila i drugih vrsta prijevoza trebala doprinijeti rješavanju tih izazova; poziva tijela da razviju politike kojima će se zajamčiti da autonomna vozila poboljšaju mogućnosti putovanja, uključujući javni prijevoz i druga rješenja, za sve građane;

39.  ističe da vožnja u konvoju ima svijetlu budućnost jer dovodi do uštede goriva i energije kao i poboljšanja sigurnosti u cestovnom prometu te stoga poziva države članice, Komisiju i industriju da provedu mjere utvrđene u Deklaraciji iz Amsterdama; poziva Komisiju da predloži regulatorni okvir za promicanje povezivosti vozila s okolinom (V2X) za visokoautomatizirana i potpuno automatizirana vozila (npr. vožnja u konvoju), posebno za prijevoz na duge pruge;

40.  tvrdi da pasivne i aktivne sigurnosne značajke imaju važnu ulogu u smanjenju broja sudara te ozljeda i smrti prouzročenih sudarima, budući da će sudari i dalje biti mogući, prije svega tijekom prijelazne faze mješovitog prometa; poziva Komisiju i države članice da povećaju cestovnu sigurnost;

41.  naglašava rizike koji se odnose na rastući trend mješovitog prometa s tradicionalnim i autonomnim vozilima te poziva na učestalija testiranja na licu mjesta kako bi se podržali istraživanje i razvoj prilagođeni budućnosti koje provode javna i privatna poduzeća i tijela, ali i kako bi se osigurali konkretni podaci za odgovarajući prilagodbu pravila o građanskopravnoj odgovornosti;

42.  ističe da bi moguće rješenje za postojeće nedostatke i propuste mogla biti uspostava okvira za osiguranje bez obzira na postojanje odgovornosti (engl. no-fault) za štetu koju prouzroče autonomna vozila;

43.  naglašava da, kako je navedeno u Rezoluciji od 16. veljače 2017. o pravilima građanskog prava o robotici(9), kako bi se žrtvama zajamčila odgovarajuća zaštita, ne bi trebalo ograničiti odgovornost u vezi s prirodom i opsegom štete koju treba nadoknaditi;

Zračni promet

44.  ističe nedavno donesenu Uredbu o EASA-i(10) s ažuriranim pravilima o sigurnosti zračnog prometa koja, između ostalog, uključuju odredbe koje pružaju čvrstu zakonsku osnovu za prvi skup sveobuhvatnih pravila za sve vrste civilnih bespilotnih letjelica; podsjeća da je postojala velika potreba za donošenjem Uredbe o EASA-i, s obzirom na to da se na europskom nebu pojavljuju nove tehnologije, kao što su bespilotne letjelice, i da je za to potrebna prilagodba trenutačnog zakonodavnog okvira EU-a i različitih nacionalnih propisa;

45.  poziva Komisiju da isto tako bez odgode predstavi detaljna pravila za automatizirane letjelice za koje su potrebni posebni prilagođeni propisi, s obzirom na to da jedinstveni operativni pristup za bespilotne letjelice nije prikladan kako bi se osigurala sigurna integracija automatiziranih letjelica u zračni prostor koji dijele s letjelicama s posadom; podsjeća da će za bespilotne letjelice biti potrebni siguran i, kada je to prikladno, certificiran inteligentni sustav, kao i posebno okruženje za upravljanje zračnim prostorom; ističe da se takvim pravilima za bespilotne letjelice trebaju također uzeti u obzir priroda i opasnost operacije ili aktivnosti, operativne karakteristike bespilotne letjelice i karakteristike područja u kojem se operacije provode, kao što su gustoća naseljenosti, karakteristike terena i postojanje zgrada i drugih osjetljivih infrastruktura;

46.  ukazuje na važnost zaštite osobnih podataka u slučaju kada se automatizirane letjelice koriste u sektoru zrakoplovstva;

47.  podsjeća na Varšavsku deklaraciju o bespilotnim letjelicama iz 2016. kao pokretač otvaranja radnih mjesta i novih poslovnih prilika; ponavlja važnost planiranih akcija za razvoj ekosustava EU-a za bespilotne letjelice, za koji se očekuje da će biti u funkciji do 2019., i za daljnje razvijanje načela Deklaracije iz Rige;

48.  ističe važnost koordiniranog razvoja tehnologija i operativnih koncepata kojima će se omogućiti da se letjelice sigurno uvedu za potrebe usluga upravljanja zračnim prometom u skladu s ciljevima plana U-Space – programa Zajedničkog poduzeća za istraživanje o upravljanju zračnim prometom jedinstvenog europskog neba (SESAR); prima na znanje aktivnosti koje je do danas provelo Zajedničko poduzeće SESAR, a koje je potrebno i dalje podupirati;

49.  podsjeća da se financiranje tekućih programa za istraživanje i ispitivanja u području bespilotnih letjelica, kao što je U-Space, u sljedećim proračunskim razdobljima mora povećati; prima na znanje da ta ispitivanja, koja danas omogućuju testiranje uvođenja velike flote bespilotnih letjelica u stvarnim uvjetima, jamčeći pritom maksimalnu sigurnost u upravljanju zračnim prometom i poštovanje njegovih sigurnosnih uvjeta, mogu biti primjer za eksperimentiranje u području autonomnih vozila u cestovnom prometu;

50.  napominje da je nužno stvoriti odgovarajuća područja za testiranje tehnologija autonomnih zrakoplova, uključujući bespilotne letjelice, u cilju pružanja sigurnih uvjeta za simuliranje novih tehnoloških rješenja prije njihove konačne provedbe;

Pomorski prijevoz i prijevoz unutarnjim plovnim putovima

51.  ističe potencijal i dodanu vrijednost autonomnih brodova, posebice za unutarnje vodne putove i pomorski promet na kraćim relacijama, što može rezultirati smanjenjem broja nesreća na moru i unutarnjim plovnim putovima, koje se većinom događaju zbog ljudske pogreške;

52.  ističe da se automatizacijom može ukloniti dio ljudskih pogrešaka i omogućiti osoblju na mostu više vremena za optičko promatranje, posebno u uskim morskim putovima i lučkim područjima; međutim, naglašava da su razmjena informacija i komunikacija od ključne važnosti za sigurnost, posebno pri velikoj blizini s drugim plovilima, te je stoga potrebno osigurati osoblje na mostu;

53.  pozdravlja rad radne skupine PIANC-a o pametnim rješenjima u pomorskom prometu te rad Međunarodne mreže za autonomna plovila;

54.  poziva Komisiju da izradi okvir i definira razine automatizacije za plovidbu unutarnjim vodnim putovima i pomorsku plovidbu te zajedničke standarde, među ostalim i za luke, kako bi se uskladilo i potaknulo korištenje autonomnih plovila u interakciji s automatiziranim i neautomatiziranim korisnicima i infrastrukturom;

55.  ističe da je važno razviti i proširiti digitalne centre i međusobno povezane koridore transeuropske prometne mreže (TEN-T) poboljšanjem terminalnih objekata i učinkovitih sustava za upravljanje prometom, kao što su riječni informacijski servisi (RIS) i informacijski sustav luka na Rajni (RPIS), kako bi se ostvario potpuno multimodalan i autonoman prometni sustav;

56.  poziva Komisiju da razvije sveobuhvatnu strategiju u cilju poticanja daljnje automatizacije unutarnjih plovnih putova i njihove infrastrukture, otvorenih dijelova luke i upravljanja prometom te razvoja automatiziranih luka, uzimajući u obzir ulogu luka na unutarnjim plovnim putovima kao multimodalnih centara u pripremi digitalnog područja unutarnjih plovnih putova (DINA);

57.  poziva na veću podršku i promicanje prekograničnih testnih područja, kao i na više projekata kao što su projekti NOVIMAR i MUNIN, čiji je suosnivač EU u okviru Sedmog okvirnog programa i programa Obzor 2020., kako bi se u EU-u dodatno razvile autonomne pomorske tehnologije i tehnologije automatizirane infrastrukture;

58.  ističe da bi se standardi za plovila trebali razviti i uskladiti s Međunarodnom pomorskom organizacijom kako bi se uspostavio međunarodni pravni okvir za sigurnu plovidbu;

Željeznički promet

59.  poziva Komisiju da uz savjetovanje i koordinaciju sa sektorom i drugim dionicima uvede zajedničke protokole i standarde za autonomne željezničke sustave i sustave lake željeznice;

60.  poziva na poboljšanje okvirnih uvjeta za autonomna vozila u željezničkom prometu i na ubrzanje prelaska na digitalni željeznički sektor; napominje da Europski sustav upravljanja i nadzora vlakova (ETCS) služi kao temelj za automatizaciju u željezničkom sektoru, koja se ostvaruje povezivanjem ETCS-a s automatskim upravljanjem vlakovima; potiče Komisiju da ubrza pokretanje ETCS-a i da ga postavi kao prioritet u okviru postojećih i budućih programa financiranja EU-a;

61.  ističe važnost digitalnog povezivanja kao novog važnog koraka za poticanje digitalizacije željezničke infrastrukture te poziva Komisiju i države članice da podrže njegovo pokretanje;

62.  poziva Komisiju da nastavi razvijati program Shift2Rail radi daljnjeg napretka prema ostvarivanju digitalne željezničke mreže i u potpunosti automatiziranog upravljanja vlakovima, uključujući razvoj standarda za automatsko upravljanje vlakovima u okviru ETCS-a te kibersigurnosti;

63.  ističe sve veće izazove za urbanu mobilnost koji proizlaze iz zagušenja, kao i prilike za suočavanje s tim izazovima koje donose automatizirani sustavi željezničkog javnog prijevoza; poziva Komisiju i države članice da promiču i podupiru projekte za rješavanje tih izazova putem inovacija u automatiziranju željezničkog javnog prijevoza;

Prava potrošača i uvjeti tržišnog natjecanja

64.  poziva Komisiju da uspostavi sveobuhvatne propise o odgovornostima i pravima proizvođača, vozača i operatera na svakoj razini automatizacije i za sve vrste prometa; ističe da se o vozači i operateri o tim odgovornostima moraju obavijestiti na jasan i sam po sebi razumljiv način u obliku komercijalnog označivanja ili drugih vrsta komunikacije; smatra ključnim da se osigura sigurnost vozila i njihovo redovito održavanje tijekom cijelog vijeka trajanja te u tom pogledu ističe važnu ulogu pravednog tržišnog pristupa podacima i resursima u vozilu za relevantne dionike;

65.  poziva Komisiju da se pobrine za to da se svi sustavi u autonomnim vozilima programiraju na način da omogućuju vlasnicima vozila ili korisnicima da slobodno biraju između konkurentskih pružatelja usluga kako ne bi morali ovisiti isključivo o uslugama proizvođača vozila;

66.  ističe da je potrebno zajamčiti pošteni pristup tržištu neovisnim pružateljima usluga u automobilskom sektoru u području servisiranja i popravka autonomnih vozila; podsjeća na to da su ti subjekti, posebno proizvođači dijelova, male radionice i servisni centri, važan element tržišnog natjecanja na automobilskom tržištu i da imaju pozitivan učinak na dostupnost i cijene tih usluga;

67.  napominje da će se na digitaliziranom tržištu automobilskih usluga izravnim i pravovremenim pristupom podacima i funkcijama u vozilu utvrđivati podliježe li tržište za usluge automatizirane i kombinirane mobilnosti poštenom tržišnom natjecanju; podsjeća na to da neovisni operateri imaju vrlo važnu ulogu u cijelom opskrbnom lancu u automobilskom sektoru;

68.  predviđa da bi se tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu u sektoru servisiranja autonomnih vozila moglo ugroziti ako proizvođači neovisnim serviserima otežaju pristup sustavima ugrađenima u ta vozila; ističe da bi taj segment tržišta trebao biti podložan odredbama Uredbe Komisije (EU) br. 461/2010(11);

69.  ističe da bi potrošači trebali biti unaprijed obaviješteni o vozilima koja kupuju i o uslugama popravka kojima mogu pristupiti;

70.  zauzima stajalište da prelazak na automatizirana vozila, osim pozitivnog utjecaja na sigurnost na cesti, potrošnju goriva, okoliš i stvaranje novih radnih mjesta u telekomunikacijskom i automobilskom sektoru, može također dovesti do gubitka radnih mjesta u prometnom sektoru te imati negativne posljedice u sektoru osiguranja, što je potrebno čim prije riješiti kako bi se ostvario neometan prelazak;

Potrebe u pogledu istraživanja i obrazovanja

71.  ističe da je u EU-u potrebno razviti ključne autonomne tehnologije (npr. formalizacija i simulacija ljudskog mozga i kognicije pri vožnji, sustavi percipiranja okoline i umjetna inteligencija) kako bi se održao korak s globalnom konkurencijom i otvorila nova radna mjesta;

72.  naglašava činjenicu da će automatizirana vozila imati znatan utjecaj na distribuciju i potrošnju dobara kada postanu dostupna na tržištu; stoga smatra da postoji hitna potreba za procjenom tog utjecaja i osiguravanjem mjera za podržavanje pogođenih sektora i osoba;

73.  poziva da se inicira sastavljanje pregleda i rješavanje pitanja promjena u pogledu ponude i potražnje na tržištu rada s obzirom na potrebu za novim i specijaliziranim vještinama i u proizvodnji vozila i u profesionalnoj uporabi u obliku prilagodbe obrazovanja (primjerice osposobljavanjem i tečajevima) kako bi se olakšao prelazak na nove oblike mobilnosti;

74.  poziva Komisiju da zajedno s državama članicama predloži inicijative kojima se promiču vještine, obrazovanje i osposobljavanje potrebni da bi EU imao vodeći položaj u sektoru autonomnog prometa; naglašava da je važno da države članice te nove trendove uzmu u obzir u svojim obrazovnim programima kako bi odgovorile na potrebu za visokokvalificiranom i vještom radnom snagom u različitim prometnim sektorima;

75.  podsjeća na iznos od 300 milijuna EUR predviđen u okviru programa Obzor 2020. za istraživačke i inovacijske programe za automatizirana vozila od 2014. do 2020. i preporučuje da se ti programi nastave i prošire za sve vrste prijevoza u sljedećem višegodišnjem financijskom razdoblju 2021. – 2027. (Obzor Europa);

76.  ističe važnost kolaborativnog istraživanja za osiguravanje brzog napretka automatizacije prometa uz uključivanje cijelog inovacijskog ekosustava;

77.  poziva Komisiju da uspostavi zajedničko poduzeće kao što su Shift2Rail za željeznički promet i CleanSky za zrakoplovnu industriju u cilju stvaranja strateške inicijative za autonomni prijevoz vođene industrijom, koja bi trebala biti privlačna europskim građanima, imati znatan komercijalni značaj, poticati potencijal EU-a u pogledu istraživanja i inovacija na temelju široke suradnje industrijskog, javnog i akademskog svijeta te na usklađen i interoperabilan način poticati razvoj i uvođenje tehnologija kako bi se stvorio prilagodljiv multimodalni prometni sustav za autonomni prijevoz;

78.  naglašava potrebu za stvarnim mjestima za testiranje diljem EU-a kako bi se temeljito ispitale i razvile nove tehnologije; poziva sve države članice da do 2020. odrede gradska i izvangradska područja gdje se mogu ispitati autonomna vozila u stvarnim prometnim uvjetima, održavajući pritom sigurnost cestovnog prometa na tim područjima, te da zajamče stvaranje prekograničnih i interoperabilnih testnih okvira EU-a;

79.  ističe da su neki građani EU-a izrazili nepovjerenje prema automatiziranoj mobilnosti; stoga naglašava da zakonodavci moraju uzeti u obzir etičku dimenziju kako bi se u tom pogledu povećalo javno prihvaćanje; poziva na ulaganje u opsežna istraživanja u području umjetne inteligencije i druge dimenzije automatizirane mobilnosti;

80.  poziva na opsežna istraživanja dugoročnih učinaka autonomnog prometa na pitanja kao što su prilagodba potrošača, prihvaćanje u društvu, fiziološke reakcije, fizički odgovori i društvena mobilnost, smanjenje broja nesreća i općenito unapređenje prometa;

81.  poziva sve dionike, uključujući proizvođače vozila, dobavljače sastavnih dijelova te pružatelje softverskih i dizajnerskih usluga, kao i države članice i uključena tijela na suradnju u cilju poticanja inovacija, osiguravanja ulaganja u infrastrukturu prikladnu za automatiziranu mobilnost na autocestama i gradskim prometnicama te olakšavanja prekograničnog testiranja; naglašava da je potrebno povećati ulaganja u prilagodbu postojeće infrastrukture, izgradnju nove infrastrukture i poboljšanje međusobne povezanosti europskih cesta; ističe da se može primijetiti nepovjerenje europskih građana prema automatiziranoj vožnji i da bi trebalo pokrenuti kampanje osvještavanja kako bi se povećalo njihovo povjerenje; poziva na ulaganje u opsežna istraživanja u području umjetne inteligencije i etičke dimenzije autonomnog i povezanog prometa;

o
o   o

82.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 307, 30.8.2018., str. 144.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0063.
(3) SL L 207, 6.8.2010., str. 1
(4) COM(2018)0274.
(5) COM(2018)0286.
(6) SL L 119, 4.5.2016., str. 1.
(7) SL L 210, 7.8.1985., str. 29.
(8) SL L 263, 7.10.2009., str. 11.
(9) SL C 252, 18.7.2018., str. 239.
(10) SL L 212, 22.8.2018., str. 1.
(11) SL L 129, 28.5.2010., str. 52.


Korištenje vozila unajmljenih bez vozača za cestovni prijevoz tereta ***I
PDF 177kWORD 52k
Rezolucija
Pročišćeni tekst
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive 2006/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o korištenju vozila unajmljenih bez vozača za cestovni prijevoz tereta (COM(2017)0282 – C8-0172/2017 – 2017/0113(COD))
P8_TA(2019)0006A8-0193/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2017)0282),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 91. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela Prijedlog Parlamentu (C8-0172/2017),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 6. prosinca 2017.(1),

–  nakon savjetovanja s Odborom regija,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam (A8-0193/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju(2);

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 15. siječnja 2019. radi donošenja Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) .../... Europskog parlamenta i Vijeća o korištenju vozila unajmljenih bez vozača za cestovni prijevoz tereta

P8_TC1-COD(2017)0113


(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(3),

nakon savjetovanja s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(4),

budući da:

(1)  Direktivom 2006/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(5) propisuje se minimalna razina otvaranja tržišta uporabe vozila unajmljenih bez vozača za cestovni prijevoz tereta.

(2)  UporabomTakvom uporabom unajmljenih vozila mogu se smanjiti troškovi poduzeća koja prevoze robu za vlastiti račun ili za najamninu i naknadu te se , uz istodobno može povećati njihova operativna fleksibilnost. Stoga se na taj način povećanje njihove operativne fleksibilnosti. Takvom uporabom unajmljenih vozila može se pridonijeti povećanju produktivnosti i konkurentnosti predmetnih poduzeća. Uz to, unajmljena su vozila vozila često mogu biti sigurnija te manje onečišćuju onečišćivati jer su obično novija od prosjeka voznog parka. [Am. 1]

(3)  Direktiva 2006/1/EZ ne omogućuje poduzećima da potpuno iskoriste prednosti uporabe unajmljenih vozila. Tom se Direktivom dopušta državama članicama da svojim poduzećima s poslovnim nastanom na njihovom državnom području ograniče uporabu unajmljenih vozila ukupne dopuštene težine veće od šest tona za prijevoz za vlastiti računvlastite potrebe. Povrh toga, država članica ne mora dopustiti uporabu unajmljenog vozila na svojem državnom području ako je vozilo registrirano ili stavljeno u promet u skladu sa zakonima države članice koja nije država članica poslovnog nastana poduzeća koje ga unajmljuje. [Am. 2]

(4)  Kako bi se poduzećima omogućilo da u većoj mjeri iskoriste prednosti uporabe unajmljenih vozila, trebala bi imati mogućnost upotrebljavati vozila unajmljena u bilo kojoj državi članici, a ne samo u onoj u kojoj imaju poslovni nastan. Time bi im se prije svega olakšalo svladavanje kratkoročnih, sezonskih ili privremenih razdoblja visoke potražnje ili zamjena neispravnih ili oštećenih vozila.

(4a)  Državama članicama ne bi se trebalo dozvoliti da na svojem državnom području ograničavaju korištenje vozila koja su unajmila poduzeća sa zakonitim poslovnim nastanom na državnom području druge države članice, pod uvjetom da je vozilo registrirano i u skladu s operativnim normama i sigurnosnim zahtjevima te da je stavljeno u promet u skladu sa zakonima bilo koje države članice i ima dozvolu za upravljanje koju je izdala država članica u kojoj odgovorno poduzeće ima poslovni nastan. [Am. 3]

(5)  Unutar Unije i dalje postoje velike razlike u razini oporezivanja cestovnog prijevoza. Stoga su radi izbjegavanja fiskalnih poremećaja i dalje opravdana određena ograničenja, koja neizravno utječu i na slobodu pružanja usluga iznajmljivanja vozila. Prema tome, države članice trebale bi imati mogućnost, u skladu s uvjetima iz ove Direktive, ograničiti trajanje uporabe vozila unajmljenog na svojem državnom području razdoblje u kojem poduzeće s poslovnim nastanom može koristiti unajmljeno vozilo koje je registrirano ili stavljeno u promet u drugoj državi članici. koja nije država članica poslovnog nastana Također bi trebalo moći ograničiti broj takvih vozila koja unajmljuju poduzeća koje ga unajmljuje s poslovnim nastanom na svojem njihovom državnom području. [Am. 4]

(5a)  Kako bi se te mjere mogle provoditi, potrebno je unijeti podatke o registarskom broju unajmljenog vozila u nacionalne elektroničke registre država članica u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1071/2009(6). Nadležna tijela država članica u kojoj poduzeće ima poslovni nastan koja su obaviještena o korištenju vozila koje je prijevoznik unajmio i koje je registrirano ili stavljeno u promet u skladu sa zakonima druge države članice trebaju o tome obavijestiti nadležna tijela te druge države članice. Države članice trebaju u tu svrhu koristiti Informacijski sustav unutarnjeg tržišta (IMI). [Am. 5]

(6)  Kako bi se omogućilo učinkovitije obavljanje prijevoza za vlastiti račun, države članice ne bi više smjele imati mogućnost ograničiti uporabu unajmljenih vozila u te svrhe.

(6a)   Kako bi se očuvali operativni standardi, zadovoljili sigurnosni zahtjevi i zajamčili pristojni radni uvjeti za vozače, važno je da prijevoznici imaju zajamčen pristup imovini i infrastrukturu za izravnu potporu u zemlji u kojoj obavljaju svoje djelatnosti. [Am. 6]

(7)  Komisija bi trebala pratiti provedbu ove Direktive i sastaviti izvješće o njojSvaka bi se sljedeća mjera u ovom području trebala razmotriti u najkasnije tri godine nakon datuma prenošenja ove Direktive u nacionalno zakonodavstvo. Tim bi izvješćem trebalo uzeti u obzir učinak na cestovnu sigurnost, porezne prihode i okoliš. Tim bi se izvješćem također trebala procijeniti sva kršenja ove Direktive, uključujući prekogranična kršenja. U svjetlu tog izvješća treba razmotriti potrebu za budućim djelovanjem u tom području. [Am. 7]

(8)  Budući da države članice ne mogu same u dovoljnoj mjeri ostvariti ciljeve ove Direktive, nego se zbog prekogranične naravi cestovnog prijevoza i drugih pitanja koja bi se trebala riješiti ovom Direktivom oni mogu na bolji način postići na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(9)  Direktivu 2006/1/EZ stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2006/1/EZ mijenja se kako slijedi:

(1)  članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a)  stavak 1. mijenja se kako slijedi:

i.  uvodna rečenica zamjenjuje se sljedećom:"

„Svaka država članica na svojem državnom području dopušta uporabu vozila koja su unajmila trgovačka društva s poslovnim nastanom na državnom području druge države članice uz uvjet da:”;

"

ii.  točka (a) zamjenjuje se sljedećim:"

„(a) je vozilo registrirano ili stavljeno u promet u skladu sa zakonima bilo koje države članice, uključujući operativne norme i sigurnosne zahtjeve;”; [Am. 8]

"

(b)  dodaje se sljedeći stavak 1.a:"

„1.a Ako vozilo nije registrirano ili stavljeno u promet u skladu sa zakonima države članice u kojoj poduzeće koje to vozilo unajmljuje ima poslovni nastan, država članica može ograničiti vrijeme uporabe tog unajmljenog vozila unutar svojeg državnog područja. Međutim, država članica mora u takvom slučaju dopustiti uporabu tog vozila u trajanju od najmanje četiri mjeseca u svakoj kalendarskoj godini.”; [Am. 9]

"

(2)  članak 3. zamjenjuje se sljedećim:"

„Članak 3.

1.   Ako su ispunjeni uvjeti propisani člankom 2., države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da njihova trgovačka društva za cestovni prijevoz tereta, ako su ispunjeni uvjeti propisani člankom 2., poduzeća s poslovnim nastanom na njihovu državnom području mogu upotrebljavati unajmljena vozila za cestovni prijevoz tereta uz uvjete jednake onima koji vrijede za vozila u vlasništvu tih trgovačkih društava njihovu vlasništvu. [Am. 10]

1.a  Ako je vozilo registrirano ili stavljeno u promet u skladu sa zakonima druge države članice, država članica poslovnog nastana poduzeća može:

   (a) ograničiti trajanje korištenja unajmljenog vozila unutar njezina državnog područja pod uvjetom da dozvoljava korištenje unajmljenog vozila najmanje četiri uzastopna mjeseca tijekom bilo koje kalendarske godine; u tom se slučaju može zahtijevati da trajanje ugovora o najmu ne prelazi vremensko ograničenje koje je odredila država članica;
   (b) ograničiti broj unajmljenih vozila koje svako poduzeće može koristiti, pod uvjetom da dozvoljavaju korištenje broja vozila koji odgovara najmanje 25 % ukupnog voznog parka u vlasništvu poduzeća 31. prosinca godine koja prethodi zahtjevu za odobrenje; u tom slučaju, poduzeću koje ima vozni park veći od jednog, a manji od četiri vozila dozvoljava se korištenje barem jednog takvog unajmljenog vozila. [Am. 11]

1.b  Države članice mogu iz odredaba stavka 1. isključiti prijevoz za vlastiti račun koji se obavlja vozilima ukupne dopuštene težine u natovarenom stanju veće od 6 tona.” [Am. 28 i 34]

"

(2.a)  Umeće se sljedeći članak 3.a:"

„Članak 3.a

1.  Podaci o registracijskom broju unajmljenog vozila unose se u nacionalni elektronički registar u skladu s člankom 16. Uredbe (EZ) br. 1071/2009*.

2.  Nadležna tijela država članica u kojoj poduzeće ima poslovni nastan koja su obaviještena o korištenju vozila koje je prijevoznik unajmio i koje je registrirano ili stavljeno u promet u skladu sa zakonima druge države članice obavješćuju o tome nadležna tijela te druge države članice.

3.  Administrativna suradnja iz stavka 2. ostvaruje se s pomoću Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (IMI) utemeljenog Uredbom (EU) br. 1024/2012**.

__________________

* Odnosi se na članak 16. Uredbe br. 1071/2009 pri čemu se u obzir uzima proširenje informacija koje se trebaju zabilježiti kako je predložila Komisija.

** SL L 316, 14.11.2012., str. 1.” [Am. 12]

"

(3)  umeće se sljedeći članak 5.a:"

„Članak 5.a

Do [OP: umetnuti izračunani datum pet godinaNajkasnije ... [tri godine nakon roka za prenošenje ove Direktive] Komisija mora podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi i učincima ove Direktive. To izvješće mora sadržavati podatke o uporabi vozila unajmljenih u državama članicama koje nisu države članice poslovnog nastana poduzeća koja ta vozila unajmljuju. U tom se izvješću treba obratiti posebna pozornost na učinak na cestovnu sigurnost, porezne prihode, uključujući fiskalne poremećaje, i provedbu pravila o kabotaži u skladu s Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća (EZ) br. 1072/2009(7). Komisija na temelju tog izvješća procjenjuje potrebu za predlaganjem dodatnih mjera.” [Am. 13]

"

Članak 2.

1.  Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom najkasnije do [OP: umetnuti izračunani datum 18... [20 mjeseci nakon od datuma stupanja na snagu ove Direktive]. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba. [Am. 14]

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

(1) SL C 129, 11.4.2018., str. 71.
(2) Ovo stajalište zamjenjuje amandmane usvojene na sjednici 14. lipnja 2018. (Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0264).
(3)SL C 129, 11.4.2018., str. 71.
(4) Stajalište Europskog parlamenta od 15. siječnja 2019.
(5)Direktiva 2006/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o korištenju vozila unajmljenih bez vozača za cestovni prijevoz tereta (kodificirana verzija) (SL L 33, 4.2.2006., str. 82.).
(6)Uredba (EZ) br. 1071/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o uspostavljanju zajedničkih pravila koja se tiču uvjeta za obavljanje djelatnosti cestovnog prijevoznika te stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 96/26/EZ (SL L 300, 14.11.2009., str. 51.).
(7)Uredba (EZ) br. 1072/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o zajedničkim pravilima za pristup tržištu međunarodnog cestovnog prijevoza tereta (SL L 300, 14.11.2009., str. 72.).


Privremeno povlačenje povlastica iz određenih sporazuma sklopljenih između EU-a i određenih trećih zemalja ***I
PDF 134kWORD 50k
Rezolucija
Tekst
Prilog
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi zaštitnih klauzula i drugih mehanizama kojima se omogućuje privremeno povlačenje povlastica iz određenih sporazuma između Europske unije i određenih trećih zemalja (COM(2018)0206 – C8-0158/2018 – 2018/0101(COD))
P8_TA(2019)0007A8-0330/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0206),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 207. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0158/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 5. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0330/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  prihvaća zajedničku izjavu Parlamenta i Komisije priloženu ovoj rezoluciji, koja će biti objavljena u seriji L Službenog lista Europske unije zajedno s konačnim zakonodavnim aktom;

3.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 15. siječnja 2019. radi donošenja Uredbe (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi bilateralnih zaštitnih klauzula i drugih mehanizama kojima se omogućuje privremeno povlačenje povlastica iz određenih trgovinskih sporazuma sklopljenih između Europske unije i trećih zemalja

(S obzirom da je postignut sporazum Parlamenta i Vijeća, stajalište Parlamenta odgovara konačnom zakonodavnom aktu, Uredbi (EU) 2019/287.)

PRILOG ZAKONODAVNOJ REZOLUCIJI

ZAJEDNIČKA IZJAVA EUROPSKOG PARLAMENTA I KOMISIJE

Europski parlament i Komisija slažu se o važnosti bliske suradnje u provedbi sporazuma navedenih u Prilogu Uredbi (EU) 2019/287 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. veljače 2019.(1) o provedbi zaštitnih klauzula i drugih mehanizama kojima se omogućuje privremeno povlačenje povlastica iz određenih sporazuma između Europske unije i određenih trećih zemalja. U tu svrhu suglasni su da, u slučaju da Europski parlament usvoji preporuku za pokretanje zaštitnog ispitnog postupka, Komisija pomno ispita ispunjenost uvjeta u okviru Uredbe povezanih s pokretanjem po službenoj dužnosti. Ako Komisija smatra da ti uvjeti nisu ispunjeni, predstavit će izvješće nadležnom odboru Europskog parlamenta, koje će uključivati obrazloženje svih faktora relevantnih za pokretanje takvog ispitnog postupka.

(1)SL C 53, 22.2.2019., str. 1.


Uspostavljanje programa „Carina” za suradnju u području carine ***I
PDF 210kWORD 71k
Amandmani koje je usvojio Europski parlament od 15. siječnja 2019. o Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavljanju programa „Carina” za suradnju u području carine (COM(2018)0442 – C8-0261/2018 – 2018/0232(COD))(1)
P8_TA(2019)0008A8-0464/2018

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Tekst koji je predložila Komisija   Izmjena
Amandman 1
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.
(1)  Program Carina 2020. uspostavljen na temelju Uredbe (EU) br. 1294/201318 i njegovi prethodnici znatno su doprinijeli olakšavanju i jačanju carinske suradnje. Brojne aktivnosti u području carine prekogranične su naravi te se odnose ili utječu na sve države članice i stoga ih pojedinačne države članice ne mogu učinkovito i djelotvorno provoditi. Carinski program na razini Unije, koji provodi Komisija, pruža državama članicama okvir Unije za razvoj tih aktivnosti suradnje, što je isplativije nego kada bi svaka država članica uspostavila individualne okvire suradnje na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi. Stoga je primjereno osigurati kontinuitet financiranja sredstvima Unije za aktivnosti u području carinske suradnje uspostavljanjem novog programa u istom području, programa Carina.
(1)  Program Carina 2020., uspostavljen Uredbom (EU) br. 1294/201318, i njegovi prethodnici znatno su doprinijeli olakšavanju i osnaživanju carinske suradnje. Brojne carinske aktivnosti prekogranične su naravi te se odnose ili utječu na sve države članice i stoga ih države članice ne mogu same učinkovito i djelotvorno provoditi. Carinski program za cijelu Uniju, koji provodi Komisija, pruža državama članicama okvir na razini Unije za razvoj takvih aktivnosti suradnje, što je troškovno učinkovitije nego kada bi svaka država članica uspostavila individualni okvir suradnje na bilateralnoj ili multilateralnoj razini. Carinski program također ima ključnu ulogu u zaštiti financijskih interesa Unije i država članica osiguravanjem djelotvornog prikupljanja carinskih pristojbi i stoga predstavlja važan izvor prihoda za proračun Unije i nacionalne proračune, među ostalim i time što se usmjerava na izgradnju IT kapaciteta i povećanu suradnju u području carine. Nadalje, usklađene i standardizirane kontrole potrebne su radi praćenja nezakonitih prekograničnih robnih tokova i borbe protiv prijevara. Stoga je primjereno i u interesu učinkovitosti osigurati kontinuitet financiranja sredstvima Unije za aktivnosti u području carinske suradnje uspostavljanjem novog programa u istom području, i to programa „Carina” (dalje u tekstu „Program”).
__________________
__________________
18 Uredba (EU) br. 1294/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa djelovanja za carinu u Europskoj uniji za razdoblje 2014. – 2020. (Carina 2020.) i stavljanju izvan snage Odluke br. 624/2007/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 209.).
18 Uredba (EU) br. 1294/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa djelovanja za carinu u Europskoj uniji za razdoblje 2014. – 2020. (Carina 2020.) i stavljanju izvan snage Odluke br. 624/2007/EZ (SL L 347, 20.12.2013., str. 209.).
Amandman 2
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 1.a (nova)
(1a)  Carinska unija, koju provode nacionalna carinska tijela zadnjih 50 godina, temelj je Unije, jednog od najvećih svjetskih trgovinskih blokova. Carinska unija važan je primjer uspješne integracije Unije i nužna je za pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta u korist poduzeća i građana. U svojoj rezoluciji usvojenoj 14. ožujka 2018. pod nazivom „Sljedeći VFO: priprema stajališta Parlamenta o VFO-u nakon 2020. godine” Europski parlament izrazio je posebnu zabrinutost zbog carinskih prijevara. Unija može postati snažnija i ambicioznija samo ako joj se pružaju veća financijska sredstva, konstantna potpora postojećim politikama i veći resursi.
Amandman 3
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 2.
(2)  Carinska unija znatno se razvila u zadnjih pedeset godina i carinske uprave sada uspješno obavljaju širok raspon zadaća na granicama. Zajedničkim djelovanjem rade na olakšavanju trgovine i smanjenju birokracije, prikupljanju prihoda za nacionalne proračune i proračun EU-a te na zaštiti javnosti od terorističkih prijetnji, prijetnji zdravlju i okolišu te drugih prijetnji. Konkretno, uvođenjem zajedničkog okvira upravljanja rizikom na razini EU-a19 i carinskih provjera kretanja velikih količina gotovine radi borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, carina je postala predvodnik u borbi protiv terorizma i organiziranog kriminala. Imajući u vidu takav široki raspon zadaća, carina je uistinu glavno tijelo za kontrolu proizvoda na vanjskim granicama Unije. U tom kontekstu program Carina trebao bi obuhvatiti ne samo carinsku suradnju, nego proširiti svoju potporu sveukupnim zadaćama carinskih tijela, kako su utvrđene u članku 3. Uredbe (EU) br. 952/2013, to jest nadzoru međunarodne trgovine Unije, provedbi vanjskih aspekata unutarnjeg tržišta, zajedničke trgovinske politike i ostalih zajedničkih politika Unije koje imaju utjecaj na trgovinu, kao i na sigurnost lanca opskrbe. Pravna osnova stoga će obuhvatiti carinsku suradnju (članak 33. UFEU-a), unutarnje tržište (članak 114. UFEU-a) i trgovinsku politiku (članak 207. UFEU-a).
(2)  Carinska unija znatno se razvila u zadnjih 50 godina, a carinske uprave sada uspješno obavljaju velik niz zadaća na granicama. Zajedničkim radom trude se olakšati etičku i pravednu trgovinu i smanjiti birokraciju, prikupiti prihode za nacionalne proračune i proračun EU-a te doprinijeti zaštiti stanovništva od terorističkih prijetnji, prijetnji zdravlju i okolišu te drugih prijetnji. Konkretno, uvođenjem zajedničkog okvira19 upravljanja rizikom na razini Unije i carinskih provjera tokova velikih količina gotovine radi borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, carinska tijela preuzela su vodeću ulogu u borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala i nepoštene konkurencije. Imajući u vidu njihov širok raspon zadaća, carinska tijela u stvarnosti su sada glavna tijela za kontrolu proizvoda na vanjskim granicama Unije. U tom kontekstu program Carina ne bi trebao obuhvatiti samo carinsku suradnju nego i pružiti potporu većoj zadaći carinskih tijela iz članka 3. Uredbe (EU) br. 952/2013, točnije, nadzoru međunarodne trgovine Unije, provedbi vanjskih aspekata unutarnjeg tržišta, zajedničke trgovinske politike i ostalih zajedničkih politika Unije koje utječu na trgovinu te na sigurnost lanca opskrbe. Stoga bi pravna osnova trebala obuhvatiti carinsku suradnju (članak 33. UFEU-a), unutarnje tržište (članak 114. UFEU-a) i trgovinsku politiku (članak 207. UFEU-a).
__________________
__________________
19 https://ec.europa.eu/taxation_customs/general-information-customs/customs-risk-management/measures-customs-risk-management-framework-crmf_en
19 https://ec.europa.eu/taxation_customs/general-information-customs/customs-risk-management/measures-customs-risk-management-framework-crmf_en
Amandman 4
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.
(3)  Program bi pružanjem okvira za djelovanja čiji je cilj potpora carinskoj uniji i carinskim tijelima trebao doprinijeti zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i njezinih država članica; zaštiti Unije od nepoštene i nezakonite trgovine te podržavanju zakonitih poslovnih aktivnosti; pružanju sigurnosti i zaštite Unije i njezinih građana; i olakšavanju zakonite trgovine, kako bi poduzeća i građani uživali koristi od potpunog potencijala unutarnjeg tržišta i svjetske trgovine.
(3)  Opći cilj Programa trebao bi biti pomoć državama članicama i Komisiji pružanjem okvira za djelovanja čiji je cilj potpora carinskoj uniji i carinskim tijelima, kako bi se ostvario dugoročan cilj da sve carinske uprave u Uniji djeluju zajedno kao jedna, te bi on trebao doprinijeti zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i njezinih država članica; zaštititi Uniju od nepoštene i nezakonite trgovačke prakse, a istodobno poticati zakonite poslovne aktivnosti, jamčeći sigurnost i zaštitu Unije i njezinih građana, te time povećati zaštitu potrošača, i olakšati zakonitu trgovinu kako bi poduzeća i građani uživali koristi od potpunog potencijala unutarnjeg tržišta i svjetske trgovine.
Amandman 5
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.a (nova)
(3a)  Budući da je izgledno da će se neki sustavi iz članka 278. Carinskog zakonika Unije moći tek djelomično uvesti do 31. prosinca 2020., što znači da će se neelektronički sustavi nastaviti upotrebljavati nakon tog datuma, a u nedostatku zakonodavnih izmjena za produljenje tog roka, trgovačka društva i carinska tijela neće moći obavljati svoje dužnosti i ispunjavati pravne obveze povezane s carinskim postupcima, jedan od primarnih konkretnih ciljeva Programa trebalo bi biti pružanje pomoći državama članicama i Komisiji pri uspostavi takvih elektroničkih sustava.
Amandman 6
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.b (nova)
(3b)  Carinsko upravljanje i kontrola pripadaju dinamičnom području politika koje se suočava s novim izazovima zbog stalnih promjena globalnih poslovnih modela i opskrbnih lanaca, kao i zbog promjene obrazaca potrošnje i digitalizacije, kao što je e-trgovina, uključujući internet stvari, analitiku podataka, umjetnu inteligenciju i tehnologiju lanca blokova. Programom bi se trebalo podupirati carinsko upravljanje u takvim situacijama i omogućiti korištenje inovativnih rješenja. Takvi izazovi dodatno naglašavaju potrebu za provedbom suradnje među carinskim tijelima te za jedinstvenim tumačenjem i provedbom carinskog zakonodavstva. Kad su javne financije pod pritiskom, obujam svjetske trgovine se povećava, a prijevare i krijumčarenje sve su veći izvor zabrinutosti; Program bi trebalo doprinijeti rješavanju tih izazova.
Amandman 7
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.c (nova)
(3c)  Kako bi se osigurala maksimalna učinkovitost i izbjegla preklapanja, Komisija bi trebala koordinirati provedbu Programa s povezanim programima i fondovima Unije. To se prije svega odnosi na program Fiscalis, program EU-a za borbu protiv prijevara i program jedinstvenog tržišta te Fond za unutarnju sigurnost i Fond za integrirano upravljanje granicama, Program potpore reformama, program Digitalna Europa, Instrument za povezivanje Europe, Odluku Vijeća o sustavu vlastitih sredstava Europske unije te provedbene propise i mjere.
Amandman 8
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 3.d (nova)
(3d)  S obzirom na nadolazeće povlačenje Ujedinjene Kraljevine iz Unije, za financijsku omotnicu ovog Programa ne uzimaju se u obzir troškovi nastali zbog potpisivanja sporazuma o povlačenju i mogući budući odnos između Ujedinjene Kraljevine i Unije. Potpisivanje tog sporazuma, isključivanje Ujedinjene Kraljevine iz svih postojećih carinskih sustava i suradnje te prestanak njezinih pravnih obveza na tom području moglo bi prouzročiti dodatne troškove, koji se ne mogu točno procijeniti u trenutku uspostave Programa. Komisija bi stoga trebala razmotriti rezerviranje dostatnih resursa kako bi se pripremila na takve potencijalne troškove. Međutim, ti se ne bi smjeli pokrivati iz omotnice Programa jer će proračun predviđen Programom biti dovoljan samo za pokrivanje troškova koji se mogu realno predvidjeti u trenutku uspostave Programa.
Amandman 9
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 5.
(5)  Kako bi se podržao postupak pristupanja i pridruživanja trećih zemalja, Program bi trebao biti otvoren za sudjelovanje zemalja pristupnica i zemalja kandidatkinja, kao i potencijalnih kandidata i partnerskih zemalja Europske politike susjedstva, ako su ispunjeni određeni uvjeti. Usto, može biti otvoren i ostalim trećim zemljama u skladu s uvjetima utvrđenima u posebnim sporazumima Unije i tih zemalja koji obuhvaćaju njihovo sudjelovanje u bilo kojem programu Unije.
(5)  Kako bi se podržao postupak pristupanja i pridruživanja trećih zemalja, Program bi trebao biti otvoren za sudjelovanje zemalja pristupnica i zemalja kandidatkinja, kao i potencijalnih kandidata i partnerskih zemalja Europske politike susjedstva, ako su ispunjeni svi uvjeti. Usto, može biti otvoren i ostalim trećim zemljama pod uvjetima utvrđenima u posebnim sporazumima Unije i dotičnih zemalja o njihovu sudjelovanju u bilo kojem programu Unije, ako je to sudjelovanje u interesu Unije i ako ima pozitivan učinak na unutarnje tržište bez utjecaja na zaštitu potrošača.
Amandman 10
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 6.
(6)  Uredba (EU, Euratom) [2018/XXX] Europskog parlamenta i Vijeća21 (dalje u tekstu „Financijska uredba”) primjenjuje se na ovaj Program. Njome se utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.
(6)  Program bi trebao biti obuhvaćen Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća21 (dalje u tekstu „Financijska uredba”). Financijskom se uredbom utvrđuju pravila o izvršenju proračuna Unije, među ostalim i pravila o bespovratnim sredstvima, nagradama, javnoj nabavi i nadoknadi troškova vanjskim stručnjacima.
__________________
__________________
21 COM(2016) 605
21 Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
Amandman 11
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 7.
(7)  Djelovanja provedena u okviru programa Carina 2020. pokazala su se primjerenima pa bi ih stoga trebalo zadržati. Kako bi se osigurala jednostavnija i fleksibilnija provedba Programa, a time i bolje ostvarivanje njegovih ciljeva, djelovanja bi se trebala definirati samo u pogledu ukupnih kategorija s popisom oglednih primjera konkretnih aktivnosti. Program Carina trebao bi suradnjom i izgradnjom kapaciteta ujedno promicati i pružiti potporu uvođenju i iskorištavanju inovacija radi daljnjeg poboljšavanja sposobnosti za ispunjavanje temeljnih prioriteta carine.
(7)  Djelovanja provedena u okviru programa Carina 2020. koja su se pokazala primjerenima trebalo bi zadržati, dok se ona koja su se pokazala neprimjerenima trebaju prekinuti. Kako bi se osigurala što jednostavnija i fleksibilnija provedba Programa, a time i bolje ostvarivanje njegovih ciljeva, djelovanja bi se trebala definirati samo u pogledu ukupnih kategorija s popisom oglednih primjera konkretnih aktivnosti. Program bi trebao suradnjom i izgradnjom kapaciteta ujedno promicati i pružiti potporu uvođenju i iskorištavanju inovacija radi daljnjeg poboljšavanja sposobnosti za ispunjavanje temeljnih prioriteta carine.
Amandman 12
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 8.
(8)  Uredbom [2018/XXX] u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama uspostavlja se instrument za opremu za carinsku provjeru22 (dalje u tekstu „instrument CCE”). Kako bi se očuvala dosljednost i horizontalna koordinacija svih aktivnosti suradnje u području carine i opreme za carinsku provjeru, primjereno je njihovu provedbu obuhvatiti jednim pravnim aktom i skupom pravila, to jest ovom Uredbom. Stoga bi instrumentom CCE trebalo podržati samo kupnju, održavanje i nadogradnju prihvatljive opreme, a ovim bi Programom trebalo poduprijeti sve povezane mjere poput mjera suradnje u procjeni potrebe za opremom ili, prema potrebi, osposobljavanja u odnosu na kupljenu opremu.
(8)  Uredbom [2018/XXX] u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama uspostavlja se instrument za opremu za carinsku provjeru22 (dalje u tekstu „instrument CCE”). Kako bi se očuvala dosljednost i horizontalna koordinacija svih aktivnosti suradnje u području carine i opreme za carinsku provjeru, primjereno je njihovu provedbu obuhvatiti jednim pravnim aktom i skupom pravila, a pod tim aktom i pravilima misli se na ovu Uredbu. Stoga bi instrumentom CCE trebalo podržati samo kupnju, održavanje i nadogradnju prihvatljive opreme, a ovim bi Programom trebalo poduprijeti sve povezane mjere poput mjera suradnje u procjeni potrebe za opremom ili, prema potrebi, osposobljavanja u odnosu na kupljenu opremu.
_________________
_________________
22 Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama.
22 Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi instrumenta za financijsku potporu namijenjenu opremi za carinske provjere u okviru Fonda za integrirano upravljanje granicama.
Amandman 13
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 10.
(10)  Imajući u vidu sve veću važnost globalizacije, Programom bi i dalje trebalo predvidjeti mogućnost uključivanja vanjskih stručnjaka u smislu članka 238. Financijske uredbe. Ti vanjski stručnjaci uglavnom bi trebali biti predstavnici državnih tijela, uključujući tijela trećih zemalja koje nisu pridružene, kao i predstavnici međunarodnih organizacija, gospodarskih subjekata i civilnog društva.
(10)  Imajući u vidu sve veću važnost globalizacije, Programom bi i dalje trebalo predvidjeti mogućnost uključivanja vanjskih stručnjaka u smislu članka 238. Financijske uredbe. Ti vanjski stručnjaci uglavnom bi trebali biti predstavnici državnih tijela, uključujući tijela trećih zemalja koje nisu pridružene, kao i predstavnici akademske zajednice i predstavnici međunarodnih organizacija, gospodarskih subjekata i civilnog društva.
Amandman 14
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.
(11)  U skladu s obvezom Komisije navedenom u njezinoj komunikaciji od 19. listopada 2010. naslovljenoj „Preispitivanje proračuna EU-a”23, kad je riječ o osiguravanju usklađenosti i pojednostavnjenja programa financiranja, sredstva bi se trebala dijeliti s drugim instrumentima financiranja Unije ako predviđena djelovanja u okviru Programa imaju ciljeve koji su zajednički za različite instrumente financiranja, što međutim isključuje dvostruko financiranje. Djelovanja u okviru ovog Programa trebala bi osigurati dosljednost u upotrebi sredstava Unije kojima se podupiru carinska unija i carinska tijela.
(11)  U skladu s obvezom Komisije navedenom u njezinoj Komunikaciji od 19. listopada 2010. naslovljenoj „Preispitivanje proračuna EU-a”23, kad je riječ o osiguravanju usklađenosti i pojednostavnjenja programa financiranja, sredstva bi se trebala dijeliti s drugim instrumentima financiranja Unije ako predviđena djelovanja u okviru Programa imaju ciljeve koji su zajednički za različite instrumente financiranja, uzimajući u obzir činjenicu da se iznos dodijeljen ovom Programu izračunava ne uzimajući u obzir mogućnost nepredviđenih troškova, što međutim isključuje dvostruko financiranje. Djelovanja u okviru ovog Programa trebala bi osigurati dosljednost u upotrebi sredstava Unije kojima se podupiru carinska unija i carinska tijela.
__________________
__________________
23 COM(2010)0700
23 COM(2010)0700
Amandman 15
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 11.a (nova)
(11a)   Kupovina softvera potrebnog za obavljanje strogog nadzora granica treba biti prihvatljiva za financiranje u sklopu Programa. Kako bi se olakšala razmjena podataka, takđer bi trebalo promicati nabavu softvera koji se može upotrebljavati u svim državama članicama.
Amandman 16
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 12.
(12)  Za djelovanja izgradnje kapaciteta u području informacijskih tehnologija (IT) iskoristit će se najveći dio proračuna u okviru Programa. Posebnim odredbama trebalo bi opisati zajedničke odnosno nacionalne komponente europskih elektroničkih sustava. Nadalje, trebalo bi jasno definirati područje primjene djelovanja i odgovornosti Komisije i država članica.
(12)  Za djelovanja izgradnje kapaciteta u području informacijskih tehnologija (IT) iskoristit će se veći dio proračuna u okviru Programa. Posebnim odredbama trebalo bi opisati zajedničke odnosno nacionalne komponente europskih elektroničkih sustava. Nadalje, trebalo bi jasno definirati područje primjene djelovanja i odgovornosti Komisije i država članica. Kako bi se zajamčila usklađenost i koordinacija aktivnosti za jačanje IT kapaciteta, Programom bi trebalo predvidjeti da Komisija razvije i ažurira višegodišnji strateški carinski plan („MASP-C”) u cilju stvaranja elektroničkog okruženja kojim se osiguravaju dosljednost i interoperabilnost carinskih sustava u Uniji.
Amandman 17
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.a (nova)
(14a)  U skladu s nalazima sadržanima u dvama tematskim izvješćima koja je Europski revizorski sud nedavno donio u području carina, odnosno u tematskom izvješću br. 19/2017 od 5. prosinca 2017. pod nazivom „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a” i tematskom izvješću br. 26/2018 od 10. listopada 2018. pod nazivom „Niz kašnjenja u primjeni carinskih informatičkih sustava: što je pošlo po zlu?”, cilj poduzetih aktivnosti u okviru programa „Carina” za suradnju u području carina trebao bi biti borba protiv navedenih nedostataka.
Amandman 18
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 14.b (nova)
(14b)  Europski parlament donio je 4. listopada 2018. rezoluciju o borbi protiv carinskih prijevara i zaštiti vlastitih sredstava EU-a. Zaključke iz te rezolucije trebalo bi uzeti u obzir tijekom provedbe mjera u okviru Programa.
Amandman 19
Prijedlog uredbe
Uvodna izjava 20.
(20)  Oblike financiranja i metode provedbe utvrđene ovom Uredbom trebalo bi odabrati na temelju toga u kojoj je mjeri njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik neusklađivanja. To bi trebalo obuhvatiti i razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnog financiranja i jediničnih troškova te financiranje koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.
(20)  Oblike financiranja i metode provedbe utvrđene ovom Uredbom trebalo bi odabrati na temelju toga u kojoj je mjeri njima moguće postići posebne ciljeve djelovanja i ostvariti najbolje rezultate, uzimajući u obzir posebice troškove kontrola, administrativno opterećenje i očekivani rizik neusklađivanja. To bi trebalo obuhvatiti i razmatranje upotrebe jednokratnih iznosa, paušalnog financiranja i jediničnih troškova te financiranje koje nije povezano s troškovima kako je navedeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.
Amandman 20
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 1.
1.  Opći je cilj Programa potpora carinskoj uniji i carinskim tijelima u zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i država članica, pružanje sigurnosti i zaštite unutar Unije te zaštita Unije od nepoštene i nezakonite trgovine, uz istodobno olakšavanje zakonitih poslovnih aktivnosti.
1.  Kako bi se ostvario dugoročni cilj da sve carinske uprave u Uniji zajedno djeluju kao jedinstveno tijelo, kako bi se zajamčila sigurnost i zaštita država članica i zaštitilo Uniju od prijevara, nepoštenih i nezakonitih trgovinskih praksi, uz istodobno promicanje zakonitih poslovnih aktivnosti i visoku razinu zaštite potrošača, opći je cilj Programa potpora carinskoj uniji i carinskim tijelima u zaštiti financijskih i gospodarskih interesa Unije i država članica.
Amandman 21
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2.
2.  Poseban je cilj Programa potpora pripremi i jedinstvenoj provedbi carinskog zakonodavstva i politika, kao i carinskoj suradnji i jačanju administrativnih kapaciteta, uključujući jačanje osobnih kompetencija te razvoj i rad europskih elektroničkih sustava.
2.  Program ima sljedeće posebne ciljeve:
(1)   pružiti potporu pripremi i jedinstvenoj provedbi carinskog zakonodavstva i politika, kao i carinskoj suradnji;
(2)  pomoći u jačanju IT kapaciteta koje se sastoji od razvoja, održavanja i rada elektroničkih sustava iz članka 278. Carinskog zakonika Unije te olakšati neometani prijelaz na radno okruženje i trgovinu bez papira u skladu s člankom 12. ove Uredbe;
(3)  financirati zajednička djelovanja koja se sastoje od mehanizama suradnje kojima se službenicima omogućuje provođenje zajedničkih operativnih aktivnosti u okviru njihovog temeljnog područja odgovornosti, razmjena iskustava u području carine i udruživanje snaga za ostvarivanje carinske politike;
(4)  jačati osobne kompetencije, davati potporu stručnim vještinama carinskih službenika i poticati ih u ispunjavanju njihovih uloga na jednak način;
(5)  poticati inovacije u području carinske politike.
Amandman 22
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2.a (novi)
2.a  Program mora biti usklađen i iskorištavati sve sinergije s drugim programima djelovanja i fondovima Unije sa sličnim ciljevima u povezanim područjima.
Amandman 23
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2.b (novi)
2.b  Provedba ovog Programa u skladu je s načelima transparentnosti, proporcionalnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije.
Amandman 24
Prijedlog uredbe
Članak 3. – stavak 2.c (novi)
2.c  Programom se pruža potpora trajnoj evaluaciji i praćenju suradnje među carinskim tijelima u cilju prepoznavanja slabosti i mogućih poboljšanja.
Amandman 25
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 1.
1.  Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 950 000 000 EUR u tekućim cijenama.
1.  Financijska omotnica za provedbu Programa za razdoblje 2021. – 2027. iznosi 842 844 000 EUR u cijenama iz 2018. (950 000 000 EUR u tekućim cijenama).
Amandman 26
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2.
2.  Iznosom iz stavka 1. mogu se pokrivati i troškovi za pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju, evaluaciju i druge aktivnosti upravljanja Programom te evaluacije ostvarivanja njegovih ciljeva. Osim toga, mogu se pokriti troškovi povezani sa studijama, sastancima stručnjaka, djelovanjima informiranja i komunikacijskim djelovanjima, ako su povezani s ciljevima Programa, te troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i drugu tehničku i administrativnu pomoć potrebnu u vezi s upravljanjem Programom.
2.  Kad je to nužno i opravdano, iznosom iz stavka 1. mogu se pokrivati i troškovi za pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju, evaluaciju i druge aktivnosti upravljanja Programom te evaluacije njegove uspješnosti i ostvarivanja njegovih ciljeva. Osim toga, mogu se pokriti troškovi povezani sa studijama, sastancima stručnjaka, djelovanjima informiranja i komunikacijskim djelovanjima Komisije namijenjenima državama članicama i gospodarskim subjektima, ako su povezani s ciljevima Programa, te troškovi povezani s informacijskim mrežama s naglaskom na obradu i razmjenu informacija, uključujući institucijske alate informacijske tehnologije i drugu tehničku i administrativnu pomoć potrebnu u vezi s upravljanjem Programom, ako su takve aktivnosti potrebne za postizanje ciljeva Programa.
Amandman 27
Prijedlog uredbe
Članak 4. – stavak 2.a (novi)
2.a  Program se ne smije koristiti za pokrivanje troškova povezanih s mogućim povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije. Komisija mora prema vlastitoj procjeni rezervirati sredstva za pokrivanje troškova koji se odnose na isključivanje Ujedinjene Kraljevine iz svih carinskih sustava Unije i suradnje te prestanak njezinih pravnih obveza na tom području.
Prije rezerviranja tih sredstava Komisija procjenjuje potencijalne troškove i obavješćuje Europski parlament kada podaci relevantni za tu procjenu postanu dostupni.
Amandman 28
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1. – točka c – uvodni dio
(c)  ostale treće zemlje u skladu s uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju određene treće zemlje u bilo kojem Unijinu programu ako se tim sporazumom:
(c)  ostale treće zemlje pod uvjetima iz posebnih sporazuma o sudjelovanju treće zemlje u bilo kojem Unijinu programu ako se tim sporazumom:
Amandman 29
Prijedlog uredbe
Članak 5. – stavak 1. – točka c – alineja 2.
–   utvrđuju uvjeti sudjelovanja u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 5. Uredbe [2018/XXX] [nova Financijska uredba];
–   određuju uvjeti za sudjelovanje u programima, uključujući obračun financijskih doprinosa pojedinačnim programima i administrativnih troškova tih programa. Ti doprinosi smatraju se namjenskim prihodima u skladu s člankom 21. stavkom 5. Financijske uredbe;
Amandman 30
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 2.
2.  Djelovanja koja nadopunjuju ili podupiru aktivnosti provedbe ciljeva iz članka 3. Uredbe (EU) [2018/XXX] [instrument CCE] također su prihvatljiva za financiranje u okviru ovog Programa.
2.  Djelovanja koja nadopunjuju ili podupiru aktivnosti provedbe ciljeva iz članka 3. Uredbe (EU) [2018/XXX] [instrument CCE] i/ili nadopunjuju ili podupiru aktivnosti provedbe ciljeva iz članka 2. Uredbe (EU)[2018/XXX] [Program protiv prijevara] također su prihvatljiva za financiranje u okviru ovog Programa.
Amandman 31
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 3. – podstavak 1. – točka b
(b)  strukturiranu suradnju u okviru projekata;
(b)  strukturiranu suradnju u okviru projekata, kao što je razvoj informacijskih tehnologija koji u suradnji provodi skupina država članica;
Amandman 32
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 3. – podstavak 1. – točka d
(d)  djelovanja za razvoj osobnih kompetencija i izgradnju kapaciteta;
(d)  djelovanja za razvoj osobnih kompetencija i izgradnju kapaciteta, uključujući osposobljavanje i razmjenu najboljih praksi;
Amandman 33
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 3. – podstavak 1. – točka e – podtočka 3.a (nova)
(3a)   aktivnosti praćenja; 
Amandman 34
Prijedlog uredbe
Članak 7. – stavak 4.
4.  Ako su od interesa za Uniju, za financiranje su prihvatljiva djelovanja koja se sastoje od razvoja i rada prilagodbi ili proširenja zajedničkih komponenti europskih elektroničkih sustava za suradnju s trećim zemljama koje nisu pridružene Programu ili međunarodnim organizacijama. Komisija uspostavlja potrebne administrativne mehanizme kojima se za ta djelovanja može osigurati financijski doprinos od predmetnih trećih osoba.
4.  Ako su od interesa za Uniju, za financiranje su prihvatljiva djelovanja koja se sastoje od razvoja, uvođenja, održavanja i rada prilagodbi ili proširenja zajedničkih komponenti europskih elektroničkih sustava za suradnju s trećim zemljama koje nisu pridružene Programu ili međunarodnim organizacijama. Komisija uspostavlja potrebne administrativne mehanizme kojima se za ta djelovanja može osigurati financijski doprinos od predmetnih trećih osoba.
Amandman 35
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 1.
1.  Ako je to korisno za uspješnost djelovanja u provedbi ciljeva iz članka 3., u svojstvu vanjskih stručnjaka u djelovanjima organiziranima u okviru Programa mogu sudjelovati predstavnici državnih tijela, uključujući predstavnike trećih zemalja koje nisu pridružene Programu u skladu s člankom 5., kao i predstavnici međunarodnih i drugih relevantnih organizacija, gospodarskih subjekata i organizacija koje zastupaju gospodarske subjekte te predstavnici civilnog društva.
1.  Ako je to korisno za uspješnost djelovanja u provedbi ciljeva iz članka 3., u svojstvu vanjskih stručnjaka u djelovanjima organiziranima u okviru Programa mogu sudjelovati predstavnici državnih tijela, uključujući predstavnike trećih zemalja koje nisu pridružene Programu u skladu s člankom 5., članovi akademske zajednice, kao i predstavnici međunarodnih i drugih relevantnih organizacija, gospodarskih subjekata i organizacija koje zastupaju gospodarske subjekte te predstavnici civilnog društva.
Amandman 36
Prijedlog uredbe
Članak 8. – stavak 3.
3.  Komisija odabire vanjske stručnjake na temelju njihovih vještina, iskustva i znanja relevantnih za pojedino djelovanje, čime se izbjegavaju eventualni sukobi interesa.
3.  Komisija odabire vanjske stručnjake na temelju njihovih sposobnosti, iskustva u području primjene ove Uredbe i znanja relevantnih za pojedino djelovanje koje se provodi, čime se izbjegavaju eventualni sukobi interesa. Odabirom se uspostavlja ravnoteža između predstavnika poduzeća i drugih stručnjaka civilnog društva te se uzima u obzir načelo rodne ravnopravnosti. Popis vanjskih stručnjaka redovito se ažurira i javnosti stavlja na raspolaganje.
Amandman 37
Prijedlog uredbe
Članak 9. – stavak 1.
1.  Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe.
1.  Bespovratna sredstva u okviru Programa dodjeljuju se te se njima upravlja u skladu s glavom VIII. Financijske uredbe te osobito u skladu s načelima dobrog financijskog upravljanja, transparentnosti, proporcionalnosti, nediskriminacije i jednakog postupanja.
Amandman 38
Prijedlog uredbe
Članak 10. – stavak 1.
1.  Odstupajući od članka 190. Financijske uredbe, iz Programa se može financirati do 100 % prihvatljivih troškova djelovanja.
1.  Odstupajući od članka 190. Financijske uredbe, iz Programa se može financirati do 100 % prihvatljivih troškova djelovanja u skladu s relevantnošću djelovanja i procijenjenoga učinka.
Amandman 39
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 1.
1.  Komisija i države članice zajednički osiguravaju razvoj i rad europskih elektroničkih sustava iz višegodišnjeg strateškog plana za carinu navedenog u članku 12., uključujući osmišljavanje, specifikacije, ispitivanje sukladnosti, uvođenje, održavanje, razvoj, sigurnost, osiguravanje kvalitete i kontrolu kvalitete.
1.  Komisija i države članice zajednički osiguravaju razvoj i rad europskih elektroničkih sustava iz višegodišnjeg strateškog plana za carinu navedenog u članku 12., uključujući njihovo osmišljavanje, specifikacije, ispitivanje sukladnosti, uvođenje, održavanje, razvoj, modernizaciju, sigurnost, osiguravanje kvalitete i kontrolu kvalitete.
Amandman 40
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 2. – točka b
(b)  the overall coordination of the development and operation of European electronic systems with a view to their operability, inter connectivity and continuous improvement and their synchronised implementation;
(b)  općenitu koordinaciju razvoja i rada europskih elektroničkih sustava u cilju njihove funkcionalnosti, kiberotpornosti, međusobne povezanosti i neprekidnog poboljšavanja te njihova usklađenog uvođenja;
Amandman 41
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 2. – točka ea (nova)
(ea)   učinkovitu i brzu komunikaciju s državama članicama i među njima kako bi se pojednostavnilo upravljanje elektroničkim sustavima Unije;
Amandman 42
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 2. – točka eb (nova)
(eb)   pravovremenu i transparentnu komunikaciju s dionicima koji se bave provedbom informatičkih sustava na razini Unije i država članica, posebice u pogledu kašnjenja u provedbi i potrošnji u vezi s komponentama Unije i nacionalnim komponentama. 
Amandman 43
Prijedlog uredbe
Članak 11. – stavak 3. – točka d
(d)  redovito dostavljanje informacija Komisiji o mjerama koje su poduzete kako bi se njihovim tijelima ili gospodarskim subjektima omogućilo da u potpunosti iskoriste europske informacijske sustave;
(d)  redovito dostavljanje informacija Komisiji o mjerama koje su poduzete kako bi se predmetnim tijelima ili gospodarskim subjektima omogućilo da u potpunosti i učinkovito iskoriste europske informacijske sustave;
Amandman 44
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 1. – uvodni dio
1.  Komisija sastavlja i redovito ažurira višegodišnji strateški plan za carinu u kojem se navode sve zadaće relevantne za razvoj i rad europskih elektroničkih sustava te razvrstavanje svakog sustava ili njegova dijela, poput:
1.  Komisija sastavlja i redovito ažurira višegodišnji strateški plan u području carine u kojem se navode sve zadaće relevantne za razvoj i rad europskih elektroničkih sustava te razvrstavanje svakog sustava ili dijela sustava, poput:
Amandman 45
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 1. – točka a
(a)  zajedničke komponente: komponente europskih elektroničkih sustava razvijene na razini Unije koja je dostupna svim državama članicama ili koju je Komisija utvrdila kao zajedničku komponentu zbog učinkovitosti, sigurnosti i racionalizacije;
(a)  zajedničke komponente: komponente europskih elektroničkih sustava razvijene na razini Unije koja je dostupna svim državama članicama ili koju je Komisija utvrdila kao zajedničku komponentu zbog učinkovitosti, sigurnosti racionalizacije i pouzdanosti;
Amandman 46
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 1. – točka b
(b)  nacionalne komponente: komponente europskih elektroničkih sustava razvijene na razini države članice koja je dostupna u državi članici koja je izradila takvu komponentu ili doprinijela njezinoj zajedničkoj izradi;
(b)  nacionalne komponente: komponente europskih elektroničkih sustava razvijene na razini države članice koja je dostupna u državi članici koja je izradila takvu komponentu ili doprinijela njezinoj zajedničkoj izradi, kao na primjer u okviru razvojnog projekta u području informacijske tehnologije koji u suradnji provodi skupina država članica;
Amandman 47
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 3.
3.  Države članice obavješćuju Komisiju o dovršetku svake zadaće koja im je dodijeljena u okviru višegodišnjeg strateškog plana za carinu iz stavka 1. One usto redovito izvješćuju Komisiju o napretku u ispunjavanju tih zadaća.
3.  Države članice obavješćuju Komisiju o dovršetku svake zadaće koja im je dodijeljena u okviru višegodišnjeg strateškog plana za carinu iz stavka 1. One usto redovito izvješćuju Komisiju o napretku u ispunjavanju tih zadaća i, prema potrebi, o predvidivim kašnjenjima njihove provedbe.
Amandman 48
Prijedlog uredbe
Članak 12. – stavak 5.
5.  Najkasnije do 31. listopada svake godine Komisija na temelju godišnjih izvješća iz stavka 4. izrađuje i objavljuje objedinjeno izvješće o procjeni napretka država članica i Komisije u provedbi plana iz stavka 1.
5.  Najkasnije do 31. listopada svake godine Komisija na temelju godišnjih izvješća iz stavka 4. izrađuje i objavljuje objedinjeno izvješće o procjeni napretka država članica i Komisije u provedbi plana iz stavka 1., uključujući informacije o potrebnim prilagodbama plana ili kašnjenjima u pogledu tog plana.
Amandman 49
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 1.
1.  Program se provodi prema višegodišnjim programima rada iz članka 108. Financijske uredbe.
1.  Program se provodi višegodišnjim programom rada iz članka 110. Financijske uredbe. U višegodišnjim programima rada pobliže se određuju ciljevi koji se žele postići, očekivani rezultati, način provedbe i ukupan iznos plana financiranja. U njima je utvrđen i detaljan opis djelovanja koja treba financirati, iznosi dodijeljeni za svako djelovanje i okvirni raspored provedbe. Programi rada dostavljaju se Europskom parlamentu kad je to primjereno.
Amandman 50
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 2.
2.  Komisija provedbenim aktima donosi višegodišnje programe rada. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 18. stavka 2.
2.  Komisija provedbenim aktima donosi višegodišnje programe rada te ih priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 18. stavka 2.
Amandman 51
Prijedlog uredbe
Članak 13. – stavak 2.a (novi)
2.a   Višegodišnji programi rada temelje se na poukama izvučenima iz prethodnih programa.
Amandman 52
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 1.
1.  Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Programa prema ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu 2.
1.  U skladu s obvezama o izvješćivanju u skladu s člankom 41. stavkom 3. točkom (h)Financijske uredbe Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi informacije o uspješnosti Programa. Izvješća o uspješnosti moraju obuhvaćati informacije i o napretku i o nedostacima.
Amandman 53
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 2.
2.  Kako bi se osigurala djelotvorna procjena napretka Programa u ostvarivanju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 17. radi izmjene Priloga 2. u cilju preispitivanja ili dopune pokazatelja, ako je potrebno, te dopune ove Uredbe odredbama o uspostavljanju okvira za praćenje i evaluaciju.
2.  Pokazatelji za izvješćivanje o uspješnosti Programa pri ostvarivanju posebnih ciljeva iz članka 3. navedeni su u Prilogu 2. Kako bi se osigurala djelotvorna procjena napretka Programa u postizanju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 17. radi izmjene Priloga 2. u cilju preispitivanja ili dopune pokazatelja, ako je potrebno, te dopune ove Uredbe odredbama o uspostavljanju okvira za praćenje i evaluaciju kako bi se Europskom parlamentu i Vijeću pružile ažurirane kvalitativne i kvantitativne informacije o uspješnosti Programa.
Amandman 54
Prijedlog uredbe
Članak 14. – stavak 3.
3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podaci za praćenje provedbe Programa i rezultati prikupljaju djelotvorno, učinkovito i pravodobno. U tom cilju uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije.
3.  Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da su podaci za praćenje provedbe Programa i rezultati Programa usporedivi i potpuni te da se prikupljaju na djelotvoran, učinkovit i pravodoban način. U tom cilju uvode se razmjerne i relevantne obveze izvješćivanja za korisnike sredstava Unije. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću pruža pouzdane informacije o kvaliteti korištenih podataka o uspješnosti.
Amandman 55
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 2.
2.  Privremena evaluacija Programa provodi se nakon što bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije četiri godine nakon početka provedbe Programa.
2.  Privremena evaluacija Programa provodi se čim bude dostupno dovoljno informacija o njegovoj provedbi, a najkasnije tri godine nakon početka provedbe Programa.
Amandman 56
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 2.a (novi)
2.a   Privremena evaluacija predstavlja nalaze koji su potrebni za donošenje odluke o daljnjem djelovanju Programa nakon 2027. i njegovim ciljevima.
Amandman 57
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 3.
3.  Na kraju provedbe Programa, a najkasnije četiri godine nakon završetka razdoblja navedenog u članku 1. Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.
3.  Na kraju provedbe Programa, a najkasnije tri godine nakon završetka razdoblja iz članka 1. Komisija provodi završnu evaluaciju Programa.
Amandman 58
Prijedlog uredbe
Članak 15. – stavak 4.
4.  Komisija dostavlja zaključke evaluacija i svoje primjedbe Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.
4.  Komisija obznanjuje i dostavlja zaključke evaluacija uz svoje primjedbe i stečena saznanja Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te Odboru regija.
Amandman 59
Prijedlog uredbe
Članak 16. – stavak 1.
Ako treća zemlja sudjeluje u Programu na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europskom revizorskom sudu potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. Kad je riječ o OLAF-u, ta prava uključuju pravo provedbe istraga, uključujući terenske provjere i inspekcije kako je propisano Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF).
Ako treća zemlja sudjeluje u Programu na temelju odluke u okviru međunarodnog sporazuma ili na temelju bilo kojeg drugog pravnog instrumenta, treća zemlja mora osigurati nužna prava i pristup koji su odgovornom dužnosniku za ovjeravanje, Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF), Europskom revizorskom sudu i Uredu europskog javnog tužitelja („EPPO”) potrebni za sveobuhvatno izvršavanje njihovih nadležnosti. Kad je riječ o OLAF-u i EPPO-u, ta prava uključuju pravo provedbe istraga, uključujući terenske provjere i inspekcije kako je propisano Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća1a i Uredbi Vijeća (EU) 2017/19391b.
__________________
1a Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.).
1B Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.).
Amandman 60
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 1.
1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
1.  Korisnici sredstava Unije priznaju porijeklo i jamče maksimalnu vidljivost financiranja Unije (posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata) pružajući usklađene, učinkovite i proporcionalne ciljane informacije različitoj publici, uključujući medije i javnost.
Amandman 61
Prijedlog uredbe
Članak 19. – stavak 2.
2.  Komisija provodi djelovanja informiranja i komunikacijska djelovanja u pogledu Programa, djelovanja i rezultata. Financijski izvori dodijeljeni Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako se odnose na ciljeve navedene u članku 3.
2.  Komisija provodi djelovanja informiranja i komunikacijska djelovanja o Programu, o djelovanjima koja se financiraju iz Programa te o rezultatima tih financiranih djelovanja. Financijska sredstva dodijeljena Programu također pridonose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije ako su povezani s ciljevima iz članka 3.

(1) Predmet se vraća nadležnom odboru na međuinstitucijske pregovore u skladu s člankom 59. stavkom 4., četvrtim podstavkom (A8-0464/2018).


Izmjena Statuta Europske investicijske banke *
PDF 111kWORD 47k
Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2019. o Prijedlogu odluke Vijeća o izmjeni Statuta Europske investicijske banke (13166/2018 – C8-0464/2018 – 2018/0811(CNS))
P8_TA(2019)0009A8-0476/2018

(Posebni zakonodavni postupak – savjetovanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir prijedlog o izmjeni Statuta Europske investicijske banke koji je Europska investicijska banka uputila Vijeću (13166/2018),

–  uzimajući u obzir članak 308. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, na temelju kojeg se Vijeće savjetovalo s Parlamentom (C8-0464/2018),

–  uzimajući u obzir članak 78.c Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ustavna pitanja i mišljenje Odbora za proračune (A8-0476/2018),

1.  prihvaća Prijedlog Komisije;

2.  poziva Vijeće da ga obavijesti ako namjerava odstupiti od teksta koji je Parlament prihvatio;

3.  traži od Vijeća da se s njim ponovno savjetuje ako namjerava bitno izmijeniti tekst koji je Parlament prihvatio;

4.  nalaže svojem predsjedniku da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji, Europskoj investicijskoj banci i nacionalnim parlamentima.


Rodno osviještena politika u Europskom parlamentu
PDF 178kWORD 67k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2019. o rodno osviještenoj politici u Europskom parlamentu (2018/2162(INI))
P8_TA(2019)0010A8-0429/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članke 2. i 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) u kojima je načelo rodne ravnopravnosti utvrđeno kao jedna od temeljnih vrijednosti Unije,

–  uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegove članke 8. i 19.,

–  uzimajući u obzir članak 23. Povelje o temeljnim pravima Europske unije koji sadrži konkretne odredbe o horizontalnom načelu rodne ravnopravnosti te članak 6. UEU-a u kojem je potvrđeno da Povelja ima istu pravnu snagu kao i Ugovori,

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (ECHR),

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) iz 1979.,

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) od 11. svibnja 2011.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 24. studenoga 2016. o pristupanju EU-a Istanbulskoj konvenciji o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama(1),

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje koje su 15. rujna 1995. usvojene na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama te naknadne zaključne dokumente koji su usvojeni na posebnim sjednicama Ujedinjenih naroda Peking +5 (2000.), Peking +10 (2005.) i Peking +15 (2010.) i zaključni dokument revizijske konferencije Peking +20,

–  uzimajući u obzir svoje rezolucije od 10. veljače 2010. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2009.(2), od 8. ožujka 2011. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2010.(3), od 13. ožujka 2012. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2011.(4), od 10. ožujka 2015. o napretku u području ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2013.(5), te od 14. ožujka 2017. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2014. – 2015.(6),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2003. o rodno osviještenoj politici u Europskom parlamentu(7),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 18. siječnja 2007. o rodno osviještenoj politici u radu odbora(8),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 22. travnja 2009. o rodno osviještenoj politici u radu svojih odbora i izaslanstava(9),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. svibnja 2009. o rodno osviještenoj politici u vanjskim poslovima EU-a i izgradnji mira/država(10),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 13. ožujka 2012. o ženama u donošenju političkih odluka(11),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca nakon 2015.(12),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 3. veljače 2016. o novoj strategiji za prava žena i jednakost spolova u Europi nakon 2015(13).

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 8. ožujka 2016. o rodno osviještenoj politici u radu Europskog parlamenta(14),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU-u(15),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2018. o mjerama za sprječavanje i borbu protiv zlostavljanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, na javnim mjestima i u političkom životu u EU-u(16),

–  uzimajući u obzir Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije i Uvjete zaposlenja ostalih službenika Unije, utvrđene Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68(17), a posebno njezin članak 1. točke (c) i (d),

–  uzimajući u obzir brošuru o ženama u Europskom parlamentu iz 2018.,

–  uzimajući u obzir Godišnje izvješće Odjela za ljudske resurse u Europskom parlamentu za 2017., objavljeno u kolovozu 2018.,

–  uzimajući u obzir smjernice o rodno neutralnom jeziku u Europskom parlamentu,

–  uzimajući u obzir izvješće Dimitriosa Papadimoulisa, potpredsjednika Europskog parlamenta i predsjednika Skupine na visokoj razini za jednakost spolova i raznolikost, podneseno Predsjedništvu Europskog parlamenta pod nazivom „Rodna ravnopravnost u Glavnom tajništvu Europskog parlamenta – aktualno stanje i daljnji koraci u razdoblju 2017. – 2019.”, usvojeno na sastanku Predsjedništva 16. siječnja 2017.,

–  uzimajući u obzir plan za razdoblje 2017. – 2019. za provedbu izvješća pod nazivom “Jednakost muškaraca i žena u Glavnom tajništvu Parlamenta – aktualna situacija i daljnji koraci u razdoblju 2017. – 2019.”,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan za promicanje ravnopravnosti spolova i raznolikosti u Glavnom tajništvu Europskog parlamenta za razdoblje 2014. – 2019.,

–  uzimajući u obzir mandat Skupine na visokoj razini za jednakost spolova i raznolikost,

–  uzimajući u obzir svoje smjernice o ravnopravnosti za članove/osobe zadužene za zapošljavanje u povjerenstvima za odabir,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 19. srpnja 2017. pod nazivom Bolje radno okruženje za sve: od pružanja jednakih mogućnosti do raznolikosti i uključenosti (C(2017)5300)(18) te njezinu Povelju o raznolikosti i uključivanju(19),

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 3. prosinca 2015. naslovljen „Strateška suradnja za rodnu ravnopravnost 2016. – 2019.” (SWD(2015)0278)(20),

–  uzimajući u obzir Strategiju za ravnopravnost spolova Vijeća Europe od 2018. do 2023.(21),

–  uzimajući u obzir Zajedničku izjavu Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije od 19. studenoga 2013. o rodno osviještenoj politici, koja je priložena zakonodavnoj rezoluciji Europskog parlamenta o nacrtu Uredbe Vijeća kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020., koja je priložena višegodišnjem financijskom okviru (VFO)(22),

–  uzimajući u obzir izvješće Međuparlamentarne unije iz 2011. pod nazivom „Rodno osviješteni parlamenti: globalni pregled dobrih praksi”, koje je objavljeno 2011.,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0429/2018),

A.  budući da je načelo rodne ravnopravnosti temeljno načelo Europske unije utvrđeno u Ugovorima EU-a i Povelji o temeljnim pravima; budući da se u članku 8. UFEU-a navodi da Unija u svim svojim aktivnostima teži uklanjanju nejednakosti i promicanju ravnopravnosti između muškaraca i žena pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti;

B.  budući da je rodna ravnopravnost ključna za zaštitu ljudskih prava, funkcioniranje demokracije, poštovanje vladavine prava te gospodarski rast, socijalnu uključenost i održivost, a uključivanje rodne dimenzije važno je u svim područjima politike u nadležnosti EU-a;

C.  budući da su pravo na jednakost i jamstvo nediskriminacije temeljna načela na kojima počiva rodno osviještena politika; budući da je rodno osviještena politika politika koja se bavi pravima, perspektivom i dobrobiti žena, djevojčica, pripadnika zajednice LGBTIQ te osoba svih rodnih identiteta;

D.  budući da napredak u ostvarivanju rodne jednakosti u EU-u ne samo da stagnira već je u nekim državama članicama zabilježeno i znatno nazadovanje;

E.  budući da se u Istanbulskoj konvenciji ističe važnost promjena u mentalitetu i stavovima kako bi se prekinuo kontinuitet svih oblika rodno utemeljenog nasilja; budući da je stoga u tom smislu na svim razinama i za osobe svih uzrasta potrebno obrazovanje o ravnopravnosti žena i muškaraca, o nestereotipnim rodnim ulogama i o poštovanju osobnog integriteta;

F.  budući da zbog nedostatnih financijskih sredstava i ljudskih resursa nije moguće zajamčiti stvarni napredak u uključivanju rodne perspektive u politike, programe, inicijative i djelovanja EU-a;

G.  budući da se stanovništvo Europske unije sastoji od 50 % žena i 50 % muškaraca, ali sastav Europskog parlamenta odražava veliku podzastupljenost žena jer je samo 36,1 % zastupnica u Europskom parlamentu; budući da je ta nejednakost dodatno naglašena u sastavu Predsjedništva Europskog parlamenta, koje se sastoji od 7 žena i 13 muškaraca; budući da rodno uravnotežena zastupljenost i raznolikost u tijelima Parlamenta pridonosi suzbijanju stereotipa, smanjuje diskriminaciju i povećava razinu demokratske zastupljenosti građana EU-a i legitimnost odluka Parlamenta;

H.  budući da je udio žena u imenovanjima na više rukovodeće položaje u Parlamentu (glavni direktori i direktori) 2016. godine iznosio samo 11 %, a 2017. godine 33 %;

I.  budući da je cilj održivog razvoja br. 5 „postići rodnu ravnopravnost i osnažiti sve žene i djevojčice” do 2030. godine te da je to cilj koji je sadržan u svih 17 ciljeva održivog razvoja; budući da je rodno osviještena politika instrument učinkovite, dugotrajne i održive razvojne suradnje koja ima pozitivan učinak na ispunjenje ciljeva koji se odnose na smanjenje siromaštva; budući da je, međutim, u mnogim zemljama u svijetu napredak u području rodne ravnopravnosti vrlo spor te su postignute samo minimalne promjene(23), uključujući i u Europi; budući da je provedba cilja održivog razvoja br. 5 donijela različite rezultate u državama članicama i među njima te da je udio žena u nacionalnim parlamentima i na položajima na kojima se donose odluke i dalje vrlo nejednak u odnosu na muškarce(24);

J.  budući da su procjene utjecaja roda potrebne za procjenu i utvrđivanje koliko je vjerojatno da će neka odluka imati negativne posljedice za stanje rodne ravnopravnosti; budući da je stoga ključno da se proračuni analiziraju iz rodne perspektive kako bi se pružile informacije o tome kakve učinke dodjela i raspodjela proračuna može imati na rodnu ravnopravnost te kako bi se povećala transparentnost i odgovornost;

K.  budući da se smatra da je rodno osviještena politika učinkovita i globalno prihvaćena strategija, usmjerena na ostvarivanje rodne ravnopravnosti i borbu protiv diskriminacije, koja reorganizira, poboljšava, razvija i procjenjuje postupke izrade politika kako bi svi dionici uključeni u donošenje politika uveli perspektivu rodne jednakosti u sve politike, regulatorne mjere i programe potrošnje na svim razinama i u svim fazama; budući da rodno osviještena politika pruža ključne alate za sustavno razmatranje razlika između uvjeta, situacija i potreba svih koji su uključeni u politike i djelovanja te za promicanje rodne ravnopravnosti i jednakih prava te rodno uravnotežene zastupljenosti na različitim administrativnim, političkim, socijalnim i gospodarskim razinama te u donošenju odluka;

L.  budući da je u području rodno osviještene politike potrebna veća međuinstitucijska suradnja Parlamenta, Vijeća i Komisije kako bi se zajamčilo da se rodne perspektive mogu uključiti u sve faze proračunskog postupka te politike, programe i inicijative Unije, što bi olakšalo i rad Parlamenta na rodno osviještenoj politici;

M.  budući da amandmani povezani s rodno osviještenom politikom koje je usvojio Odbor za prava žena i jednakost spolova, a koji su dostavljeni drugim odborima na odobrenje, predstavljaju učinkovito sredstvo kojim se jamči da se rodna jednakost uzima u obzir u izvješćima i rezolucijama Europskog parlamenta;

N.  budući da je uključivanje rodne perspektive u izradu proračuna u obliku planiranja i programiranja doprinosi promicanju rodne jednakosti i ostvarenju prava žena te je jedan od ključnih instrumenata koje tvorci politika koriste za promicanje rodne ravnopravnosti, ali ga unatoč tome nijedna institucija EU-a još uvijek ne primjenjuje sustavno;

O.  budući da prema najnovijim dostupnim podacima(25)žene čine 59 % zaposlenika Parlamenta, ali su i dalje nedovoljno zastupljene u svim razinama uprave; budući da se broj žena na višim rukovodećim položajima nakon lipnja 2017. čak smanjio, te da se broj žena na srednjim i višim rukovodećim položajima tek neznatno povećao;

P.  budući da su u izvješću potpredsjednika Parlamenta Dimitriosa Papadimoulisa o rodnoj ravnopravnosti za 2017. utvrđena tri cilja u pogledu zastupljenosti žena na srednjim i višim rukovodećim položajima koje treba ostvariti do 2019.: 30 % na razini glavnog direktora, 35 % na razini direktora i 40 % na razini načelnika odjela te budući da se u popratnom planu opisuje kako postići te ciljeve;

Q.  budući da se, s ciljem promicanja rodno osviještene politike u radu odbora i delegacija Parlamenta, u svakom odboru i na Konferenciji predsjednika izaslanstava imenuje zastupnik odgovoran za rodno osviještenu politiku koji dijeli iskustva i najbolje prakse unutar mreže za rodno osviještenu politiku;

R.  budući da je osiguravanje usklađenosti između internih kadrovskih politika i vanjskih djelovanja u području promicanja ravnopravnosti spolova i prava LGBTIQ osoba ključno za vjerodostojnost Parlamenta i drugih institucija EU-a;

S.  budući da se u Poslovniku Parlamenta od 2014. propisuje da se raznolikost Parlamenta mora odražavati u sastavu predsjedništva svakog parlamentarnog odbora i da nije dopušteno da u predsjedništvu budu zaposleni isključivo muškarci ili žene;

T.  budući da o višim rukovodećim položajima u Parlamentu odlučuje isključivo Predsjedništvo Europskog parlamenta;

U.  budući da rodno osviještena politika Europskog parlamenta mora na odgovarajući način uzimati u obzir prava, perspektive i dobrobit pripadnika zajednice LGBTIQ te osoba svih rodnih identiteta; budući da, iako Parlament sve veću važnost pridaje pitanjima koja se tiču LGBTIQ osoba, vidljivost i sudjelovanje LGBTIQ aktivista relativno su slabi;

V.  budući da je potrebno prepoznati društvenu i političku vrijednost organizacija žena i ženskih prostora, njihove povijesti i rada, kao i njihove ključne uloge u sprečavanju rodno uvjetovanog nasilja i promicanju rodne ravnopravnosti, samoodređenja žena i međukulturnog dijaloga; budući da rodno osviještena politika nije moguća ako ne postoje mjesta koja omogućuju samoodređenje i autoritet žena te borbu protiv nasilja nad ženama;

W.  budući da se legitimitet žena u političkom životu i dalje povremeno osporava te budući da su žene žrtve stereotipa koji ih obeshrabruju od sudjelovanja u politici, što je posebno izraženo gdje god su žene u politici slabije zastupljene;

X.  budući da žene u Europskoj uniji imaju ista politička i građanska prava kao muškarci, ali ipak često nisu u ravnopravnom socijalnom, društvenom ili ekonomskom položaju;

Y.  budući da rodna ravnopravnost doprinosi opsežnijoj raspravi i boljem donošenju odluka jer može uključiti cijeli spektar različitih mišljenja;

Z.  budući da institucije moraju biti odgovorne za sprečavanje vertikalne i horizontalne rodne segregacije;

AA.  budući da je Europski parlament dugi niz godina posvećen promicanju rodne ravnopravnosti i budući da je Odbor za prava žena i jednakost spolova odgovoran za provođenje i daljnji razvoj rodno osviještene politike u svim sektorima politika;

AB.  budući da Europski parlament mora nastaviti borbu protiv spolnog uznemiravanja i provoditi dogovorene mjere;

AC.  budući da Europski parlament ima više različitih tijela zaduženih za razvoj i provedbu rodno osviještene politike i promicanje rodne ravnopravnosti i raznolikosti na političkoj i administrativnoj razini, kao što su Skupina na visokoj razini za jednakost spolova i raznolikost, Odbor za prava žena i jednakost spolova, mreža za rodno osviještenu politiku, Odjel za jednakost i raznolikost, Odbor za jednake mogućnosti i raznolikost (COPEC), udruga LGBTI+ osoblja institucija EU-a pod nazivom „égalité”, Savjetodavni odbor za prevenciju i zaštitu na radu i Skupina koordinatora za jednakost i raznolikost; međutim, budući da ne postoji jasna koordinacija ili povezanost tih tijela;

AD.  budući da je rodno osviještena politika proces koji pored predanosti zahtijeva i posebne vještine i znanja, te da je kao takva učinkovita samo ako je prate aktivnosti podizanja razine osviještenosti i izgradnje kapaciteta koje provode institucije i njihovo osoblje;

AE.  budući da se Europski parlament 2003. godine već posvetio usvajanju i provođenju plana mjera rodno osviještene politike čiji je prioritet bio uključivanje rodne perspektive u rad odbora i izaslanstava s konkretnim instrumentima za promicanje, jačanje svijesti i provedbu načela rodno osviještene politike u njihovom svakodnevnom radu;

Opće napomene

1.  ponovno potvrđuje svoju snažnu predanost rodnoj ravnopravnosti u pogledu sadržaja politika, inicijativa i programa EU-a i na političkoj, proračunskoj, administrativnoj i izvršnoj razini Unije;

2.  poziva da, po uzoru na posljednji višegodišnji financijski okvir (VFO), i uz novi VFO bude priložena zajednička izjava Parlamenta, Komisije i Vijeća, u kojoj se obvezuju da će godišnji proračunski postupci koji se primjenjuju za VFO sadržavati, po potrebi, rodno osjetljive elemente, uzimajući u obzir načine na koje ukupni financijski okvir Unije doprinosi cilju povećanja rodne jednakosti i osigurava načelo rodne osviještenosti;

3.  ponovno poziva Europsku komisiju da predstavi pravu europsku strategiju za jednakost u obliku komunikacije koja će sadržavati jasne i, koliko je to moguće, mjerljive ciljeve i koja će se prevesti na sve službene jezike EU-a radi bolje distribucije i kako bi je građani i društveni i gospodarski dionici bolje razumjeli;

4.  smatra da bi Parlament trebao stvoriti i poticati kulturu raznolikosti i uključenosti te sigurno radno okruženje za sve, te da bi međusektorske mjere za osiguravanje dobrobiti sveg osoblja i zastupnika u Europskom parlamentu trebale ići ruku pod ruku s ciljanim mjerama za postizanje uravnotežene zastupljenosti obaju spolova na administrativnoj i političkoj razini;

5.  ustraje u tome da rodno osviještena politika također može podrazumijevati uvođenje posebnih mjera usmjerenih na žene ili muškarce u cilju suzbijanja i dalje prisutnih nejednakosti ili izmjene glavnih politika kako bi se prilagodile različitim okolnostima pojedinaca ili skupina;

6.  pozdravlja ženske i muške uzore u području rodne ravnopravnosti te inicijative pokrenute u upravi Parlamenta i na političkoj razini koje aktivno doprinose rodnoj ravnopravnosti i jednakim mogućnostima; dodatno potiče promicanje različitih uzora u cilju prevladavanja svih vrsta rodnih stereotipa;

7.  naglašava da ostvarivanje rodne ravnopravnosti nije samo žensko pitanje, već ono treba uključivati cijelo društvo;

8.  izražava žaljenje zbog činjenice da Parlament u vizualnoj komunikaciji ponekad upotrebljava rodne stereotipe te stereotipe koje se temelje na spolnom opredjeljenju i rodnom identitetu; u tom smislu podsjeća da je u komunikacijskim materijalima važno predstavljati i promicati rodnu ravnopravnosti u svim sektorima politika;

9.  podsjeća da rodna osviještena politika obuhvaća političke odluke, proces donošenja odluka, postupke i prakse, kao i provedbu i praćenje te evaluaciju; stoga ističe da je u cilju sveobuhvatnog ocjenjivanja rodno osviještene politike u Parlamentu potrebno je uzeti u obzir ne samo sadržaj politika, već i zastupljenost spolova u upravi i pri donošenju odluka;

10.  izražava zabrinutost zbog činjenice da je zastupljenost žena na ključnim položajima u Parlamentu na političkoj i administrativnoj razini i dalje niska te da Parlament treba osigurati da je zapošljavanje na rukovodećim položajima ravnomjerno raspoređeno među spolovima;

11.  žali zbog nedostatka usklađenosti i koordinacije između različitih tijela koja djeluju u području rodne ravnopravnosti i raznolikosti u Parlamentu; ponavlja svoj poziv za poboljšanje unutarnje koordinacije kako bi se postigla viša razina rodne osviještenosti, uključujući u pogledu zapošljavanja osoblja, organizacije rada, radnih odluka i postupaka;

12.  pozdravlja odluku Parlamenta da oda počast Simone Veil, prvoj predsjednici institucije EU-a i snažnoj pobornici ženskih prava, posebno zakonitog pobačaja i reproduktivnih prava, i da po njoj nazove nagradu za ravnopravnost i raznolikost u cilju isticanja i priznavanja dobre prakse i uzora kada je riječ o jednakim mogućnostima unutar Glavnog tajništva Europskog parlamenta; preporučuje povećanje vidljivosti i jačanje svijesti o toj važnoj nagradi;

13.  naglašava važnost dijaloga s vanjskim dionicima kao što su organizacije civilnog društva i organizacije žena, skupine lokalnih zajednica za prava žena i rodnu ravnopravnost, ženski pokreti, međunarodne institucije, akademska zajednica i nacionalni parlamenti za razvijanje instrumenata i prikupljanje podataka; podsjeća da je njihova mobilizacija važna za poboljšanje postupaka u EU-u u pogledu rodno osviještene politike i poticanje uzajamnih razmjena radi promicanja najboljih praksi;

Instrumenti rodno osviještene politike

14.  potiče na poduzimanje učinkovitih mjera za jamčenje istinske ravnopravnosti muškaraca i žena u Europskom parlamentu; u tom smislu naglašava da je ključno prije svega djelovati mjerama protiv seksualnog zlostavljanja; posebno ističe potrebu za mjerama za podizanje razine svijesti i edukaciju;

15.  pozdravlja revidirane smjernice o rodno neutralnom jeziku u Europskom parlamentu, objavljene u srpnju 2018., koje sada bolje odražavaju jezični i kulturni razvoj te pružaju praktične savjete na svim službenim jezicima EU-a o uporabi rodno nediskriminirajućeg i rodno uključivog jezika; podsjeća da je Europski parlament bio među prvim međunarodnim organizacijama koje su donijele višejezične smjernice o rodno neutralnom jeziku 2008. godine; podsjeća na važnost šireg javnog prihvaćanja tih smjernica te poziva sve zastupnike u Europskom parlamentu i dužnosnike da u svojim aktivnostima dosljedno promiču i primjenjuju te smjernice;

16.  prepoznaje rad mreže za rodno osviještenu politiku, pozdravlja uključivanje predstavnika Konferencije predsjednika izaslanstava u tu mrežu te poziva na njezin daljnji razvoj;

17.  pozdravlja činjenicu da je većina parlamentarnih odbora donijela akcijske planove za uvođenje rodno osviještene politike u njihov rad, a mnogi od njih već su ih predstavili mreži za rodno osviještenu politiku; stoga poziva preostalih nekoliko odbora da slijede njihov primjer; međutim, primjećuje heterogenost tih planova i izostanak provedbe; poziva na donošenje zajedničkog akcijskog plana Europskog parlamenta za rodnu ravnopravnost koji bi trebao barem sadržavati odredbe koje se odnose na jednaku rodnu zastupljenost u cjelokupnom parlamentarnom radu i svim tijelima Parlamenta, uvođenje rodne perspektive u sve svoje političke aktivnosti i u svoju radnu organizaciju, te korištenje rodno neutralnog jezika u svim dokumentima; traži da se Poslovnik na odgovarajući način izmijeni;

18.  žali zbog toga što u okviru posljednje reforme Poslovnika nisu uključeni postupci za provođenje rodno osviještene politike;

19.  pozdravlja napredak koji je postignut posljednjih godina u donošenju akcijskih planova za rodnu ravnopravnost u većini odbora Parlamenta;

20.  poziva na bližu suradnju među parlamentarnim odborima u cilju uvođenja prave rodne dimenzije u izvješća te ističe da je važno da svi parlamentarni odbori poštuju nadležnosti Odbora za prava žena i jednakost spolova i to prihvaćajući izmjene s rodnom perspektivom koje je podnio taj odbor i surađujući u cilju izbjegavanja sukoba nadležnosti;

21.  ponavlja važnost primjene rodno osviještene izrade proračuna na svim razinama proračunskog postupka; žali zbog nedostatka proračunske metodologije kojom se u obzir uzima rodna perspektiva u institucijama EU-a, unatoč jakoj predanosti njezinom donošenju; potiče nadležna tijela Parlamenta da uključe rodnu perspektivu i upotrebljavaju rodne pokazatelje pri sastavljanju i usvajanju procjena Parlamenta te tijekom postupka davanja razrješnice;

22.  pozdravlja Rezoluciju Parlamenta od 26. listopada 2017. o borbi protiv spolnog uznemiravanja i zlostavljanja u EU-u; naglašava da je spolno uznemiravanje ozbiljno kazneno djelo koje se u većini slučajeva ne prijavljuje, ekstreman oblik diskriminacije na temelju spola i jedan od najvećih prepreka ravnopravnosti spolova; pozdravlja odluku Predsjedništva od 2. srpnja 2018. da revidira rad Savjetodavnog odbora koji se bavi pritužbama na zlostavljanje od strane zastupnika u Europskom parlamentu i njegove postupke rješavanja pritužbi, i istodobno snažno odobrava članak 6. u kojem je navedeno da glavni tajnik imenuje dva stručna savjetnika, od kojih je jedan liječnik iz liječničke službe, a jedan službenik iz pravne službe, kao i uključivanje članka 34.a Provedbenih mjera Statuta zastupnika u Europskom parlamentu u vezi s financijskim posljedicama u slučaju utvrđenog uznemiravanja akreditiranog parlamentarnog asistenta;

23.  pozdravlja nove mjere koje je Parlament poduzeo protiv zlostavljanja, u skladu sa svojom rezolucijom od 26. listopada 2017., koje su stupile na snagu 1. rujna 2018., a to su:

   (a) Savjetodavnom odboru osigurati posebno i stalno tajništvo koje je pridruženo tajništvu Predsjedništva i kvestora, s većim brojem specijaliziranog osoblja koje se redovito usavršava, a bavi se isključivo pitanjima uznemiravanja;
   (b) omogućiti drugom predstavniku akreditiranih parlamentarnih asistenata da kao punopravni član sudjeluje u sastancima Odbora u cilju rješavanja pitanja ograničavajućeg kvoruma i radnog opterećenja predstavnika akreditiranih parlamentarnih asistenata;
   (c) osigurati da Poslovnik Parlamenta (članci 11. i 166.) uključuje nove kazne za uznemiravanje kao i „Kodeks primjerenog ponašanja zastupnika u Europskom parlamentu prilikom obnašanja njihovih dužnosti”, da se podnese izjava koju će svaki zastupnik potpisati prilikom preuzimanja dužnosti, da svaki zastupnik pročita Kodeks i potvrdi da će se pridržavati njegovih načela te da se sve izjave (potpisane i nepotpisane) objave na internetskoj stranici Parlamenta;
   (d) akreditirane parlamentarne asistente bolje obavijestiti o mogućnosti da Parlament pokrije sve njihove pravne troškove i da im se tijekom postupka pruži potpora;

24.  međutim, snažno žali zbog sporog i neodgovarajućeg napretka u provedbi ostalih ključnih preporuka iz rezolucije Parlamenta; zahtijeva da predsjednik i uprava Parlamenta potpunu pozornost posvete provedbi svih zatraženih mjera, posebno uz pomoć „preventivnih mjera i mjera za ranu potporu u cilju rješavanja sukoba i slučajeva uznemiravanja između zastupnika i akreditiranih parlamentarnih asistenata, stažista ili drugog osoblja EP-a za razdoblje 2017. – 2019.”, koje bi trebalo što prije revidirati kako bi adekvatno uključivale najmanje sljedeće zahtjeve iz rezolucije i jasne rokove za provedbu:

   (a) pružanje obvezne izobrazbe za sve zastupnike u EP-u i zaposlenike;
   (b) formiranje radne skupine neovisnih vanjskih stručnjaka čija bi zadaća bila preispitati stanje u pogledu spolnog uznemiravanja u Europskom parlamentu i funkcioniranje njegovih dvaju odbora koji se bave pitanjima uznemiravanja;
   (c) jačanje rada odbora za borbu protiv uznemiravanja njihovim spajanjem u jedinstven odbor promjenjivog sastava, ovisno o pojedinom slučaju koji je pod istragom, te imenovanjem stručnjaka, poput odvjetnika i liječnika, stalnim članovima odbora;

25.  u tom smislu poziva Komisiju da i dalje nadzire propisnu primjenu i provedbu Direktive 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada(26), kojom se predviđa prebacivanje tereta dokaza u slučajevima rodne diskriminacije;

26.  ponovno poziva Službu Europskog parlamenta za istraživanja da redovito provodi detaljna kvalitativna i kvantitativna istraživanja o napretku rodno osviještene politike u Parlamentu i funkcioniranju organizacijske strukture koja je u tu svrhu uspostavljena, te da provede procjene rodnog utjecaja i rodnu analizu; poziva na pojačano, sustavno i periodično prikupljanje podataka razvrstanih po spolu i statističkih podataka iskazanih po spolu u procjenama učinka politika i programa, kao i u postupku izrade politika kako bi se analizirao napredak rodne ravnopravnosti, kako bi se dobio točan uvid u rodne nejednakosti, procijenila postignuća ili nazadovanja i omogućilo odlučivanje na temelju dokaza;

27.  ponovno poziva na organiziranje obvezne izobrazbe o poštovanju i dostojanstvu za sve zastupnike i članove osoblja, barem na početku novog mandata;

28.  podsjeća na važnost razvoja kapaciteta za rodno osviještenu politiku u svim institucijama EU-a tako što će se osigurati da je pružena izobrazba rodno osjetljiva i omogućiti posebna izobrazba o rodnoj ravnopravnosti u svim sektorima politika; izražava punu potporu razvoju ciljane i redovite izobrazbe o rodno osviještenoj politici, osobito posebnim programima izobrazbe za žene s potencijalom za vodstvo; podupire Glavnu upravu za kadrovske poslove da omogući izobrazbu o rodno osviještenoj politici za zastupnike, asistente i osoblje Europskog parlamenta, a klubove zastupnika Parlamenta da svojem osoblju omoguće izobrazbu o rodno osviještenoj politici;

29.  pozdravlja alat za načelo rodne ravnopravnosti koji je Europski institut za ravnopravnost spolova razvio kako bi pomogao Europskom parlamentu, nacionalnim i regionalnim parlamentima da procjene i poboljšaju svoju rodnu osjetljivost; poziva upravu i klubove zastupnika Parlamenta da nakon rezultata te procjene osiguraju odgovarajuće popratne mjere;

30.  poziva EIGE da redovito dostavlja informacije parlamentarnim odborima i Komisiji kako bi istaknuo rodnu perspektivu u svim područjima donošenja politika te stavio na raspolaganje podatke i instrumente koje je razvio, uključujući o rodno osviještenoj izradi proračuna, a koji se nalaze na platformi za rodno osviještenu politiku, u okviru šireg postupka izgradnje kapaciteta i koji su, među ostalim, namijenjeni osoblju i parlamentarnim asistentima;

Politička razina

31.  pohvaljuje imenovanje stalnog izvjestitelja za rodno osviještenu politiku u Europskom parlamentu 2016. godine i njegovo aktivno sudjelovanje u radu Skupine na visokoj razini za jednakost spolova i raznolikost; stoga preporučuje da Parlament nastavi s takvim aktivnostima i u parlamentarnom sazivu 2019. – 2024.;

32.  smatra da snažniji međuinstitucionalni odnosi u području rodno osviještene politike mogu pridonijeti razvoju rodno osjetljivih politika EU-a; žali zbog činjenice da još nije uspostavljena strukturirana suradnja u pogledu rodno osviještene politike s ostalim institucijskim partnerima kao što su Komisija, Vijeće i Europski institut za jednakost spolova (EIGE);

33.  ističe da je na izbornim listama važno povećati prisutnost osoba manje zastupljenog spola, a to su obično žene; snažno potiče europske političke stranke i njihove članove da zajamče rodno uravnoteženu zastupljenost svojih kandidata na izborima za Europski parlament 2019. s pomoću zaključanih popisa ili drugih metoda kao što su paritetne liste; zalaže se za uravnotežen odnos između muškaraca i žena na svim razinama;

34.  poziva klubove zastupnika Parlamenta u parlamentarnom sazivu 2019. – 2024. da osiguraju rodno uravnotežen sastav upravnih tijela Europskog parlamenta i preporučuje da istaknu i ženske i muške kandidate za mjesto predsjednika, potpredsjednika i člana Predsjedništva te za predsjednike odbora i izaslanstava kako bi se ostvario ovaj cilj;

35.  preporučuje da klubovi zastupnika Parlamenta u parlamentarnom sazivu 2019. – 2024. izaberu dva zastupnika, jednog muškarca i jednu ženu, na položaj potpredsjednika svojih klubova zastupnika;

36.  potiče klubove zastupnika Parlamenta da u parlamentarnom sazivu 2019. – 2024. prilikom imenovanja zastupnika u odbore i delegacije uzmu u obzir cilj postizanja jednake rodne zastupljenosti, a osobito da imenuju jednaki broj ženskih i muških zastupnika kao članova i zamjenika Odbora za prava žena i jednakost spolova kako bi se potaknula uključenost muškaraca u politiku ravnopravnosti spolova;

37.  predlaže istraživanje načina za uspostavljanje ženskih mreža unutar Europskog parlamenta i integraciju nacionalnih mreža, jer službene ili neslužbene mreže ne samo da poboljšavaju radne postupke nego su i ključan element za pružanje informacija, međusobne potpore i obuke te za pružanje modela koje bi trebalo slijediti;

38.  potiče klubove zastupnika Parlamenta na donošenje strategije za rodno osviještenu politiku kako bi osigurali da njihovi prijedlozi uzimaju u obzir učinak na rodnu ravnopravnost;

39.  poziva glavnog tajnika i Predsjedništvo da primjenjuju isto načelo za imenovanje viših rukovodećih pozicija kao i za imenovanje načelnika odjela, tj. da uvedu obvezu da u užem izboru od tri kandidata mora biti najmanje jedan kandidat za svaki spol, pri čemu se navodi da bi, u slučaju da su svi kandidati jednaki (npr. u pogledu kvalifikacija ili iskustva), trebalo dati prednost manje zastupljenom spolu; napominje da bi, ako se ti zahtjevi ne ispune, natječaj za to radno mjesto trebalo ponovno raspisati;

40.  najsnažnije osuđuje jezik mizoginije koji je u nekoliko slučajeva korišten na plenarnoj sjednici; pozdravlja sankcije koje je odredio predsjednik Europskog parlamenta i potvrdilo Predsjedništvo protiv zastupnika u Europskom parlamentu za njegove primjedbe s plenarne sjednice od 1. ožujka 2017. u kojima omalovažava žene; zabrinut je zbog odluke Općeg suda Europske unije od 31. svibnja 2018. da poništi odluku predsjednika i Predsjedništva na temelju tumačenja odgovarajućih odredbi Poslovnika i sudske prakse Europskog suda za ljudska prava koja se odnosi na članak 10. Europske konvencije o ljudskim pravima (sloboda govora); poziva odbor nadležan za pitanja vezana uz Poslovnik da revidira primjenjiva pravila kako bi u svakom trenutku na plenarnoj sjednici bilo zajamčeno poštovanje i dostojanstvo te osobito da se doda odredba koja od zastupnika zahtijeva da se u parlamentarnim raspravama suzdrže od upotrebe jezika koji potiče na mržnju ili diskriminaciju na osnovi spola, rase, boje kože, etničkog ili društvenog podrijetla, genetskih značajki, jezika, vjeroispovijesti ili vjerovanja, političkog ili bilo kojeg drugog mišljenja, pripadnosti nacionalnoj manjini, dobi ili seksualne orijentacije i da propiše primjenu primjerenih sankcija u slučaju nepoštivanja ove odredbe;

41.  pozdravlja dostupnost profesionalne izobrazbe o nesvjesnoj pristranosti i uznemiravanju i naglašava da bi u takvim izobrazbama posebnu pozornost trebalo obratiti na rodnu ravnopravnost i pitanja koja se tiču LGBTIQ osoba te da bi takva izobrazba trebala biti obvezna za rukovoditelje i članove povjerenstva za odabir poticati za sve ostalo osoblje, dok bi izobrazbu za ostalo osoblje trebalo snažno poticati;

42.  pohvaljuje strategiju Europske komisije o raznolikosti i uključivanju, objavljenu 2017.; potiče Europski parlament da se posluži tim dobrim primjerom kako bi u cijelosti prihvatio upravljanje raznolikošću i priznao, cijenio i uključio osoblje različite spolne orijentacije ili rodnog identiteta;

Administrativna razina

43.  pozdravlja izvješće Dimitriosa Papadimoulisa pod nazivom “Rodna ravnopravnost u Glavnom tajništvu Parlamenta – aktualna situacija i daljnji koraci u razdoblju 2017. – 2019.” i plan za provedbu izvješća; pohvaljuje napredak u provedbi konkretnih mjera iz tog plana i njegov jasan vremenski okvir za posebne mjere u pogledu upravljanja, stručnog osposobljavanja, podizanja svijesti o rodnoj ravnopravnosti, mjera za postizanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života te redovitog statističkog praćenja rodne uravnoteženosti; poziva na brže postizanje napretka kako bi se postigli ciljevi za 2019. u pogledu rodne ravnopravnosti;

44.  poziva Skupinu na visoku razinu za jednakost spolova i raznolikost da provede dvogodišnju strukturnu i temeljitu procjenu provedbe plana za ravnopravnost spolova koja se temelji na izlaganju Glavne uprave za kadrovske poslove;

45.  zabrinut je zbog toga što, unatoč snažnim institucijskim i političkim izjavama ciljevi rodne ravnopravnosti nisu izričito navedeni u proračunskim dokumentima Europskog parlamenta niti su uzeti u obzir u svim fazama proračunskog postupka;

46.  predlaže da DG PERS sastavi upitnik koji bi na dobrovoljnoj osnovi ispunjavale žene, posebno one u srednjem rukovodstvu, s pitanjima o motivaciji, profesionalnim preprekama i mogućnostima, kako bi se bolje razumjele prepreke u pogledu prijave za više rukovodeće pozicije;

47.  pozdravlja godišnje izvješće Parlamenta o ljudskim resursima;

48.  podsjeća da je u pogledu primjene mjera za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života potrebno posebno poticati činjenicu da rukovoditelji te mjere prihvate i da ih, po potrebi, oba partnera jednako koriste; primjećuje da se putem radionica, tečajeva za osposobljavanje i publikacija mora dodatno raditi na podizanju svijesti javnosti o ravnoteži između poslovnog i privatnog života u Parlamentu; napominje da bi zastupnici i osoblje trebali biti dobro obaviješteni o tome da mjere za poboljšanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, kao što su rodiljni/očinski dopust, roditeljski dopust, skrbnički dopust i fleksibilni radni uvjeti, pomažu u postizanju rodne ravnopravnosti u Parlamentu, potiču bolje dijeljenje obveza skrbi između žena i muškaraca, unaprjeđuju zapošljavanje žena i njihovu dobrobit te imaju dugoročne učinke na društveni i gospodarski razvoj;

49.  preporučuje Glavnoj upravi Parlamenta za komunikaciju da u svoje izvještavanje o donošenju politika Parlamenta uključi jaču i aktivniju rodnu perspektivu, a posebno tijekom priprema za izbornu kampanju za europske izbore 2019.;

50.  pohvaljuje napredak koji je postignut u Glavnom tajništvu Parlamenta za poboljšanje rodne ravnopravnosti na rukovodećim i srednjim rukovodećim položajima, ali prima na znanje da, unatoč činjenici da žene čine većinu dužnosnika Parlamenta, njihova je zastupljenost na višim ili srednjim rukovodećim položajima još uvijek vrlo niska: krajem 2017. u Glavnom tajništvu Parlamenta bilo je 15,4 % glavnih direktorica, 30,4 % direktorica i 36,2 % načelnica odjela; podsjeća da bi se prilikom izbora između kandidata istog profila (s istim iskustvom, kvalifikacijama itd.) prednost trebala dati manje zastupljenom spolu;

51.  traži da se znanje ili iskustvo u području rodno osviještene politike ocijeni kao prednost prilikom poziva na iskaz interesa za osoblje i odabira osoblja;

52.  poziva tajništva odbora Parlamenta da pomognu zastupnicima u osiguravanju rodno uravnoteženog sastava govornika na saslušanjima pred parlamentarnim odborima tako što će predložiti rodno uravnotežen popis stručnjaka;

53.  ističe da je za postizanje stvarnog napretka u poboljšanju rodne ravnopravnosti u Glavnom tajništvu Parlamenta i klubovima zastupnika potrebna kulturna promjena kako bi se promijenili konceptualni stavovi i stavovi u ponašanju te daljnji razvoj kulture ravnopravnosti u Tajništvu;

o
o   o

54.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL C 224, 27.6.2018., str. 96.
(2) SL C 341 E, 16.12.2010., str. 35.
(3) SL C 199 E, 7.7.2012., str. 65.
(4) SL C 251 E, 31.8.2013., str. 1.
(5) SL C 316, 30.8.2016., str. 2.
(6) SL C 263, 25.7.2018., str. 49.
(7) SL C 61 E, 10.3.2004., str. 384.
(8) SL C 244 E, 18.10.2007., str. 225.
(9) SL C 184 E, 8.7.2010., str. 18.
(10) SL C 212 E, 5.8.2010., str. 32.
(11) SL C 251 E, 31.8.2013., str. 11.
(12) SL C 407, 4.11.2016., str. 2.
(13) SL C 35, 31.1.2018., str. 35.
(14) SL C 50, 9.2.2018., str. 15.
(15) SL C 346, 27.9.2018., str. 192.
(16) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0331.
(17) SL L 56, 4.3.1968., str. 1.
(18) https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/communication-equal-opportunities-diversity-inclusion-2017.pdf
(19) https://ec.europa.eu/info/sites/info/files/diversity-inclusion-charter-2017-07-19-en.pdf
(20) https://ec.europa.eu/anti-trafficking/sites/antitrafficking/files/151203_strategic_engagement_en.pdf
(21) https://rm.coe.int/prems-093618-gbr-gender-equality-strategy-2023-web-a5/16808b47e1
(22) Usvojeni tekstovi, P7_TA(2013)0455.
(23) „Globalno izvješće o nejednakostima između spolova”, Svjetski gospodarski forum, 2016., http://reports.weforum.org/global-gender-gap-report-2016/
(24) Održivi razvoj u Europskoj uniji – Izvješće o praćenju napretka u ostvarenju ciljeva održivog razvoja u kontekstu EU-a”, Eurostat, 2018., https://ec.europa.eu/eurostat/documents/3217494/9237449/KS-01-18-656-EN-N.pdf/2b2a096b-3bd6-4939-8ef3-11cfc14b9329
(25) Izvješće pod nazivom „Žene u Europskom parlamentu”, Europski parlament, 8. ožujka 2018., http://www.europarl.europa.eu/RegData/publications/2018/0001/P8_PUB%282018%290001_HR.pdf
(26) SL L 204, 26.7.2006., str. 23.


Europsko zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije
PDF 128kWORD 50k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2019. o Europskom zajedničkom poduzeću za ITER i razvoj energije fuzije (2018/2222(INI))
P8_TA(2019)0011A8-0393/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Komisijin Prijedlog odluke Vijeća o izmjeni Odluke 2007/198/Euratom o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije i davanju povlastica tom poduzeću (COM(2018)0445),

–  uzimajući u obzir Odluku Vijeća 2007/198/Euratom o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije i davanju povlastica tom poduzeću(1),

–  uzimajući u obzir izvješće Revizorskog suda od 13. studenoga 2017. o godišnjoj računovodstvenoj dokumentaciji Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije za financijsku godinu 2016. s odgovorom Zajedničkog poduzeća,

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 14. lipnja 2017. naslovljenu „Doprinos EU-a reformiranom projektu ITER” (COM(2017)0319),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku (A8-0393/2018),

A.  budući da da bi fuzija mogla imati ključnu ulogu u budućem europskom i globalnom energetskom okruženju kao potencijalno neiscrpan, siguran, klimatski neškodljiv, okolišno odgovoran i gospodarski konkurentan izvor energije;

B.  budući da fuzija već stvara konkretne prilike za industriju i pozitivno utječe na radna mjesta, gospodarski rast i inovacije te se taj pozitivan učinak prelijeva i izvan područja fuzije i energije;

C.  budući da Europsko zajedničko poduzeće za ITER i razvoj energije fuzije koordinira znanstvene i tehnološke istraživačke i razvojne aktivnosti u području fuzije;

D.  budući da je Europa od samog početka imala vodeću ulogu u projektu ITER, koji je razvijen u bliskoj suradnji s neeuropskim potpisnicama Sporazuma o ITER-u (SAD, Rusija, Japan, Kina, Južna Koreja i Indija), te budući da europski doprinos, koji se usmjerava kroz Zajedničko poduzeće, predstavlja 45 % troškova izgradnje projekta,

E.  budući da se Prijedlogom Komisije o izmjeni Odluke Vijeća 2007/198/Euratom nastoji osigurati financiranje daljnjeg europskog sudjelovanja u projektu ITER tijekom cijelog sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira kako bi se zajamčio kontinuitet projekta čiji je cilj doći do ključnih znanstvenih otkrića u razvoju fuzije za civilnu uporabu, a krajnja svrha omogućiti proizvodnju sigurne, održive energije koja je usklađena s ciljevima Pariškog sporazuma;

1.  pozdravlja Komisijin Prijedlog odluke Vijeća o izmjeni Odluke 2007/198/Euratom o osnivanju Europskog zajedničkog poduzeća za ITER i razvoj energije fuzije i davanju povlastica tom poduzeću, kojim će se osigurati osnova za financiranje aktivnosti Zajedničkog poduzeća za razdoblje od 2021. do 2027. na temelju Ugovora o Euratomu;

2.  izražava žaljenje zbog toga što se Vijeće nije savjetovalo s Parlamentom o tom prijedlogu i pozdravlja namjeru Komisije izraženu u pismu namjere o stanju Unije 2018. da se razmotre „mogućnosti da se poboljša sustav glasovanja kvalificiranom većinom i izmijeni Ugovor o Euratomu”; očekuje da bi takva reforma nužno implicirala suzakonodavne ovlasti Parlamenta;

3.  podsjeća da izgradnja eksperimentalnog reaktora kasni, s obzirom na to da je prvobitno bilo planirano da se ITER izgradi do 2020. godine, ali je 2016. godine Vijeće ITER-a odobrilo novi raspored za ostvarivanje prve plazme u prosincu 2025., što je najraniji tehnički izvediv rok za izgradnju ITER-a;

4.  ističe da ne bi trebalo prekoračiti iznos doprinosa Euratoma Zajedničkom poduzeću za razdoblje 2021. – 2027.;

5.  ističe da bi, kako bi se izbjegla uzastopna povećanja gornjih granica predviđenih troškova projekta te kašnjenja u pogledu predviđenih rokova za ostvarivane ključnih operativnih faza, kao i kako bi se osigurao što veći stupanj pouzdanosti rasporeda, Organizacija za ITER trebala uključiti objektivne odredbe za nepredviđene situacije u svim revidiranim rasporedima; u tom smislu podupire odredbe za nepredviđene situacije koje je predložila Komisija o odstupanju od najviše 24 mjeseca od vremenskog rasporeda i 10 – 20 % od proračuna;

6.  pozdravlja novi pristup upravljanju rizicima Organizacije za ITER i potiče Vijeće ITER-a da dodatno smanji broj pododbora, optimizira njihove funkcije i ukine preklapanja njihovih aktivnosti;

7.  poziva Vijeće da odobri prijedlog Komisije uz uvođenje sljedećih izmjena:

   navođenje doprinosa Euratoma zajedničkom poduzeću u stalnim i u tekućim cijenama,
   radi jasnoće, korištenje riječi „Euratom” umjesto „Zajednica” u cijelom tekstu,
   uključivanje jasnih odredbi o odborima koji pomažu Upravnom odboru zajedničkog poduzeća, posebno Odboru za administraciju i upravljanje, Odboru za nabavu i ugovore te Skupini za tehničko savjetovanje, u vezi s njihovim sastavom, trajnim ili privremenim statusom, brojem sastanaka i naknadama za rad njihovih članova,
   analiziranje i uklanjanje preklapanja nadležnosti Odbora za administraciju i upravljanje i Skupine za tehničko savjetovanje u vezi s projektnim planovima i programima rada,
   uvođenje odredbi o doprinosima države domaćina ITER-a,
   uvođenje zahtjeva u Prilog III. („Financijska uredba: opća načela”) da se u Financijskoj uredbi Zajedničkog poduzeća utvrde pravila i postupci za evaluaciju doprinosa u naravi,
   uključivanje odredbi u članak 5. i Prilog III. kojima će se Zajedničkom poduzeću omogućiti da prima financiranje u obliku financijskih instrumenata povezanih s operacijama mješovitog financiranja koje se provode u skladu s budućim programom InvestEU,
   objašnjenje uloge i doprinosa Ujedinjene Kraljevine s obzirom na njezin status u Euratomu, posebno s obzirom na potencijalno sudjelovanje u ITER-u,
   uvođenje odredbi o sinergijama i suradnji između programa ITER i Programa Euratoma za istraživanje i osposobljavanje za razdoblje 2021. – 2025.,
   razmatranje suradnje s malim i srednjim privatnim subjektima u području disruptivnih tehnologija, primjerice s novoosnovanim poduzećima koja eksperimentiraju s novim pristupima i tehnologijama, u sklopu istraživačkog programa i mreže organizacija u području znanstvenih i tehnoloških istraživanja povezanih s fuzijom,
   pojašnjenje odredbi o godišnjim izvješćima i ocjenama koje sastavlja Zajedničko poduzeće,
   uključivanje preporuke za istraživanje daljnje moguće uporabe materijala koji se trenutačno upotrebljavaju u projektu ITER u tekst prijedloga.

8.  nalaže svojem predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL L 90, 30.3.2007., str. 58.


Procjena načina korištenja proračuna EU-a za reformu javnog sektora
PDF 127kWORD 52k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2019. o procjeni načina korištenja proračuna EU-a za reformu javnog sektora (2018/2086(INI))
P8_TA(2019)0012A8-0378/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir studiju naslovljenu „Reforma javnog sektora: način korištenja proračuna EU-a za poticanje reforme”, koju je Glavna uprava za unutarnju politiku objavila 2016.(1),

–  uzimajući u obzir strategiju Europa 2020.,

–  uzimajući u obzir aktualno razdoblje financiranja EU-a (2014. - 2020.) i prijedlog Komisije za novi višegodišnji financijski okvir (VFO) (2021. - 2028.),

–  uzimajući u obzir dogovor koji su suzakonodavci postigli u srpnju 2018. da se poveća Proračun potpore strukturnim reformama (SRSP)

–  uzimajući u obzir članak 197. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za proračunski nadzor i mišljenje Odbora za regionalni razvoj (A8-0378/2018),

A.  budući da je javna uprava država članica ključna za izvršenje proračuna EU-a te da ona, ako je djelotvorna, može pomoći pri uspostavi suvremenih sustava kojima se poboljšava blagostanje i dobrobit u EU-u;

B.  budući da novi prijedlog višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), u sadašnjem obliku, ne sadrži poseban cilj za javnu upravu;

1.  napominje da su nadležnosti javne uprave raspoređene na razne službe Komisije i da se time komplicira uspješno upravljanje nadležnim službama, programima i inicijativama koji se financiraju iz EU-a; zalaže se za bolju koordinaciju svih programa tehničke pomoći kako bi se izbjeglo udvostručavanje i nedostatak učinkovitosti mjera, čime bi svi napori Komisije u promicanju udruživanja sredstava u cilju iskorištavanja sinergije postali uzaludni; poziva Komisiju da poboljša svoje sustave za razmjenu dobrih praksi kako bi pomogla državama članicama da implementiraju najbolje prakse bez da se nameću politike koje su usmjerene na devalvaciju plaća i socijalno neodržive reforme;

2.  poziva sljedećeg predsjednika Komisije da jednog povjerenika imenuje nadležnim za pitanja bolje javne uprave;

3.  smatra da je učinkovita reforma javnog sektora nužna kako bi se državama članicama mogla pružiti pomoć u prilagodbi na promjenjive okolnosti, za jačanje otpornosti kako bi se spriječile buduće krize, širenje e-uprave i poboljšanje pružanja usluga diljem EU-a, osobito u pogledu novih tehnologija i sustava informacijske tehnologije, te da bi se njome uvelike pomoglo u smanjenju otpada i izloženosti otpadu te smanjenju gubitaka ili zlouporabe sredstava Unije; stoga traži da se i u sljedećim programskim razdobljima predvide sredstva za uvođenje e-uprave, u skladu s načelima i prioritetima navedenima u akcijskom planu EU-a za e-upravu;

4.  primjećuje da, osobito u regijama koje zaostaju, dolazi do poteškoća u pristupu sredstvima i njihovoj upotrebi, i to zbog birokracije, problema oko administrativnih kapaciteta ili zbog nepravilnosti; stoga se nada da će države članice provesti unutarnje reforme kojima će se postići konkretnija primjena načela dobrog upravljanja i ubrzati sudski postupci;

5.  napominje da se iz proračuna EU-a daje oko devet milijardi EUR za pomoć državama članicama EU-a u reformi javne uprave; potiče Komisiju da tu financijsku potporu poprati ciljanim mjerama za dijeljenje znanja, iskustava i dobrih praksi među državama članicama;

6.  poziva Komisija da ojača suradnju s državama članicama u cilju pružanja podrške regijama koje zaostaju te kako bi se poboljšali kapaciteti i administrativno upravljanje;

7.  poziva na mjere kojima se potiče provedba programa za promicanje razvoja i provedba strategija za ljudske resurse, između ostalog kroz razmjenu najbolje prakse među državama članicama, koja uključuje i čelnike i ostale visokopozicionirane osobe;

8.  naglašava da su često postojala brojna preklapanja između konkretnih operativnih programa i drugih izvora financiranja EU-a te poziva na podnošenje prijedloga; u skladu s tim nada se poboljšanju mjera za poticanje koordinacije, komplementarnosti i pojednostavljenja;

9.  ističe da je važno zajamčiti da se operativni programi provode na najučinkovitiji i najpristupačniji mogući način; smatra da je ključno da države članice ne nameću dodatna pravila kojima bi se korisniku otežala upotreba sredstava;

10.  napominje da Komisija nema ni standardizirani zajednički okvir za procjenjivanje javne uprave ni metodu za sustavno prikupljanje podataka; sa zabrinutosti primjećuje da Komisija zbog nedostatka tih instrumenata provodi nepotpune analize problema u državama članicama; predlaže ponovno uvođenje poglavlja posvećenog javnoj upravi u godišnji pregled rasta;

11.  poziva Komisiju da unaprijed ocijeni administrativni kapacitet struktura odgovornih za provedbu razvojnih politika i da, za projekte od posebne strateške važnosti, potiče upotrebu nacionalnih tijela i agencija koje mogu poboljšati i ubrzati provedbu programa i pojedinačnih operacija;

12.  smatra da bi se VFO trebao iskoristiti kako bi se dao poticaj programima kojima se postiže bolja javna uprava, osobito radi pružanja pomoći državama članicama u teškim ekonomskim situacijama, i uviđa da se u takvim slučajevima tim državama članicama može pomoći reformama u području sustava javne uprave;

13.  pozdravlja činjenicu da su izneseni prijedlozi za sljedeći VFO kojima se želi izbjeći preklapanja programa i potaknuti daljnje pojednostavljenje;

14.  potiče Komisiju da, u suradnji s državama članicama, razvije poseban okvir za procjenu koji bi obuhvaćao kvantitativne i kvalitativne aspekte visokokvalitetne javne uprave i da razvije vlastite analitičke kapacitete; ističe da je potrebno utvrditi individualne slabosti u svakoj državi članici te, u okviru dostupnih sredstava, promicati mjere kojima bi se uklonili ti problemi jačanjem kriterija za ex ante uvjete i postavljanjem ciljeva;

15.  predlaže da Komisija poboljša dijalog o politikama s državama članicama tako da osigura osnivanje namjenskog foruma;

16.  predlaže da se u parlamentarnom kalendaru predvidi vrijeme koje će biti namijenjeno za strukturirani dijalog s nacionalnim parlamentima o problemima povezanima s poboljšavanjem javne uprave diljem EU-a; poziva EU da poboljša praćenje i procjenjivanje europskih strukturnih i investicijskih fondova u okviru tematskog cilja 11., na način da uvede konkretne pokazatelje za procjenu napretka u pogledu postizanju ciljeva i prioriteta Unije u području reforme javne uprave;

17.  pozdravlja razvoj referentne vrijednosti za procjenu kapaciteta javne uprave država kandidatkinja za članstvo u EU-u da preuzmu odgovornosti povezane s članstvom u EU-u; nada se da će države članice provesti unutarnje reforme kojima će se postići opipljiviji učinci iz perspektive načela dobrog upravljanja;

18.  napominje da se Nagradom za javni sektor (EPSA) koju sufinanciraju Komisija i neke države članice okupljaju najbolji, najinovativniji i najučinkovitiji subjekti u europskom javnom sektoru; smatra da bi Komisija trebala osigurati bolje osposobljavanje i razmjenu informacija i nastojati proširiti svoj utjecaj diljem Europe;

19.  smatra da je unutar javnih uprava potrebno promicati inovativne procese kojima se promiče bolja povezanost, digitalizacija i kvalitetne digitalne usluge za građane, poduzeća i tijela javne vlasti te istovremeno pratiti u stopu brzi razvoj novih tehnologija u predmetnim područjima; pozdravlja činjenicu da se novim Prijedlogom uredbe o zajedničkim odredbama budućim korisnicima pružaju informacije koje im omogućuju najbrže moguće korištenje sustava;

20.  uviđa da je angažman lokalne uprave preduvjet da se u ovom području postignu ciljevi na razini EU-a; skreće pozornost na prijedlog Deklaracije iz Tallinna o poboljšanju zajedničke strukture uprave s lokalnim i regionalnim tijelima na nacionalnoj razini(2);

21.  pozitivno gleda na postojeće mreže(3) koje okupljaju predstavnike država članica, naročito onih koje primaju sredstva od EU-a, u cilju poboljšanja javne uprave dijeljenjem najboljih praksi i uzajamnog učenja;

22.  mišljenja je da bi postojeće mreže mogle znatno poboljšati svoju učinkovitost postavljanjem ambicioznijih ciljeva i razvijanjem proaktivnijih pristupa, kao što je benchlearning, unutar kojeg se samoocjena država članica kombinira s poboljšanim sustavom istorazinskog ocjenjivanja;

23.  smatra da je javna uprava visoke kvalitete osnovni preduvjet za postizanje ciljeva politike EU-a u okviru VFO-a i drugdje; naglašava važnost dobre komunikacije i političke osviještenosti za izgradnju povjerenja i poticanju programa i inicijativa pozitivnih reformi;

24.  smatra da je potrebno provoditi stalne procjene kako bi se utvrdilo jesu li kohezijske politike usklađene s načelom dodatnosti i komplementarnosti u pogledu operacija koje se financiraju redovnim sredstvima, među ostalim kako bi se spriječilo da kohezijska politika postane zamjena za redovna nacionalna sredstva;

25.  napominje da bi se praćenje, unatoč kvantitativnom povećanju sredstava ESIF-a za regionalni provedbeni plan (RIP) u zadnjem programskom razdoblju, moglo poboljšati kako bi se procijenilo koliki je učinak tog financiranja na RIP;

26.  poziva na nastavak djelovanja radnih skupina Komisije zaduženih da nacionalnim tijelima država članica pomognu u boljoj provedbi sredstava kohezijske politike u onim državama članicama koje zaostaju u pogledu korištenja sredstava iz ESIF-a;

27.  naglašava važnost programa za potporu reformama te se nada da će program biti ojačan u sljedećem programskom razdoblju zahvaljujući jasnom definiranju njegove uloge posrednika, a ne tehničke pomoći, da će biti poboljšan u smislu učinkovitosti i efikasnosti te da se proračun za koheziju neće smanjiti u iznosima koje trenutačno predlaže Komisija za VFO 2021. – 2027.;

28.  napominje da EU, unatoč tome što nema izravnu pravnu nadležnost za upravni sektor, ima pozitivan učinak na javne uprave država članica, a posebno ima neizravnu ulogu jer unutar pravne stečevine Zajednice utvrđuje administrativne standarde i omogućuje razmjenu najboljih praksi u cijeloj Uniji te stavlja na raspolaganje proračunske instrumente čiji je cilj poduprijeti i poticati reformu javne uprave jačanjem administrativnih kapaciteta i učinkovitosti uprava te poticanjem inovacija u javnom sektoru;

29.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) Studija – „Reforma javnog sektora: način korištenja proračuna EU-a za poticanje reforme”, Europski parlament, Glavna uprava za unutarnju politiku, Resorni odjel D za proračunska pitanja, 2016.
(2) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/ministerial-declaration-egovernment-tallinn-declaration
(3) Europska mreža javnih uprava (EUPAN); tematska mreža za javnu upravu i ostale platforme i mreže s posebnim usmjerenjem na pravdu, borbu protiv korupcije, digitalizaciju, javnu nabavu, itd.


Smjernice EU-a i mandat posebnog izaslanika EU-a za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU-a
PDF 165kWORD 59k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2019. o Smjernicama EU-a i mandatu posebnog izaslanika EU-a za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU-a (2018/2155(INI))
P8_TA(2019)0013A8-0449/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir međunarodnu zaštitu slobode mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja zajamčenu člankom 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima (UDHR) iz 1948., člankom 18. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima (ICCPR) iz 1966., Deklaracijom o ukidanju svih oblika nesnošljivosti i diskriminacije na temelju vjeroispovijesti ili uvjerenja iz 1981., člankom 9. Europske konvencije o ljudskim pravima i člancima 10., 21. i 22. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Napomenu br. 22 Vijeća Ujedinjenih naroda za ljudska prava od 30. srpnja 1993. o članku 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima iz 1948. i njegovu Rezoluciju br. 16/18 od 12. travnja 2011. o suzbijanju nesnošljivosti, negativnih stereotipa i stigmatizacije, diskriminacije i poticanja nasilja te nasilja nad osobama na temelju njihove vjeroispovijesti ili uvjerenja,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji (UEU), a posebno njegove članke 2. i 21.,

–  uzimajući u obzir članak 17. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 21. veljače 2011. o netoleranciji, diskriminaciji i nasilju na temelju vjeroispovijesti ili uvjerenja,

–  uzimajući u obzir Strateški okvir i Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju koje je Vijeće donijelo 25. lipnja 2012. te Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2015. – 2019.,

–  uzimajući u obzir Smjernice EU-a od 24. lipnja 2013. o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja,

–  uzimajući u obzir preporuku Europskog parlamenta od 13. lipnja 2013. o nacrtu smjernica EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjere ili uvjerenja(1),

–  uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta od 20. siječnja 2011. o položaju kršćana u kontekstu slobode vjeroispovijesti(2), od 4. veljače 2016. o sustavnom masovnom ubijanju vjerskih manjina koje provodi tzv. Islamska država(3) i od 14. prosinca 2017. o položaju naroda Rohingya(4),

–  uzimajući u obzir rezoluciju od 9. srpnja 2015. o novom pristupu EU-a ljudskim pravima i demokraciji: ocjena rada Europske zaklade za demokraciju (EED) od njezina osnivanja(5), osobito njezinih stavaka 27. i 28.,

–  uzimajući u obzir rezolucije od 14. prosinca 2016.(6) i od 23. studenoga 2017.(7), odnosno godišnja izvješća za 2015. i 2016. o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu i politici Europske unije o njima, za 2015. osobito stavak 14. Rezolucije iz 2016., a za 2016. osobito stavak 8. Rezolucije iz 2017.,

–  uzimajući u obzir „Akcijski plan iz Rabata” o zabrani zagovaranja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje kojom se potiče na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje koji je 5. listopada 2012. objavio Ured visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava (OHCHR),

–  uzimajući u obzir mandat posebnog izaslanika za promicanje slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti izvan EU-a,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 235/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o uspostavi Instrumenta financiranja za demokraciju i ljudska prava širom svijeta(8),

–  uzimajući u obzir zaključke Vijeća od 19. svibnja 2014. o pristupu razvojnoj suradnji temeljenom na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava te radni dokument službi Komisije od 30. travnja 2014. naslovljen „Skup alata – pristup temeljen na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava za razvojnu suradnju EU-a” (SWD(2014)0152),

–  uzimajući u obzir dodjelu Nagrade Saharov Europskog parlamenta za slobodu mišljenja saudijskom blogeru Raifu Badawiju 2015. za izvanredne napore da potakne otvorenu raspravu o religiji i politici u svojoj zemlji; uzimajući u obzir to što je i dalje pritvoren nakon što je osuđen na deset godina zatvora, 1000 udaraca bičem i veliku novčanu kaznu za navodno „vrijeđanje islama”,

–  uzimajući u obzir slučaj pakistanske kršćanke Asije Bibi koja je bila pritvorena i osuđena na smrt zbog blasfemije, kao i njezinu nedavnu oslobađajuću presudu,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0449/2018),

A.  budući da je sloboda mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti i uvjerenja, koja se u okviru EU-a i u ovoj Rezoluciji obično naziva slobodom vjeroispovijesti ili uvjerenja (FoRB), ljudsko pravo svojstveno svim ljudskim bićima i temeljno pravo pojedinaca koje je na istoj razini sa svim drugim njegovim pravima te ne smije biti podložno nijednoj vrsti diskriminacije, kako je zajamčeno međunarodnim i europskim osnivačkim tekstovima, uključujući Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Europsku konvenciju o ljudskim pravima i Povelju Europske unije o temeljnim pravima; budući da svaka osoba ima pravo na poštovanje svih ljudskih prava priznatih u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima i u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, bez diskriminacije na temelju rase, etničke pripadnosti, roda, seksualne orijentacije, vjerskih uvjerenja ili njihova nepostojanja; budući da se, u skladu s člankom 21. Ugovora o Europskoj uniji, vanjsko djelovanje Unije vodi načelima koja su dovela do njezina nastanka; budući da se u skladu s člankom 2. Ugovora Unija temelji na društvima koja karakteriziraju pluralizam i tolerancija;

B.  budući da je načelo odvojenosti crkve i države vodeće načelo državnog uređenja širom svijeta i u Europi;

C.  budući da je Europski parlament definirao sekularizam kao striktno razdvajanje vjerskih i političkih vlasti, što podrazumijeva odbijanje svih vjerskih uplitanja u funkcioniranje javnih institucija i svakog uplitanja javnih institucija u vjerska pitanja, osim u svrhu zaštite javne sigurnosti i reda (uključujući poštovanje slobode drugih) i jamčenja svima, kako vjernicima tako i agnosticima te ateistima, iste slobode savjesti;

D.  budući da FoRB obuhvaća pravo pojedinca da bira u što želi ili ne želi vjerovati, pravo da promijeni ili napusti svoju vjeroispovijest ili uvjerenje bez ikakvih ograničenja i pravo da prakticira i iskazuje svoje mišljenje, savjest, vjeroispovijest i uvjerenje, samostalno ili u zajednici, privatno ili javno; budući da se iskazivanje mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja može obavljati kroz bogoslužje, obrede, prakticiranje i podučavanje; budući da FoRB podrazumijeva pravo zajednica vjernika i nevjernika da održavaju ili napuste svoj sustav vrijednosti i da se ponašaju u skladu s njim te pravo njihovih vjerskih, sekularnih nekonfesionalnih organizacija na priznatu pravnu osobnost; budući da su zaštita prava pojedinaca da pripadaju bilo kojoj vjeri ili da ne pripadaju nijednoj i učinkovito rješavanje povreda slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, kao što su diskriminacija ili pravna ograničenja temeljena na vjeroispovijesti ili uvjerenju, osnovni uvjeti za jamčenje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja kod pojedinaca na jednakoj osnovi;

E.  budući da su teistička, neteistička i ateistička uvjerenja, kao i pravo na neizražavanje ikakve vjeroispovijesti ili uvjerenja, također zaštićeni člankom 18. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima; budući da je imanje ili neimanje vjeroispovijesti ili uvjerenja apsolutno pravo koje se ne smije ograničavati ni pod kojim okolnostima;

F.  budući da su sva ljudska prava i temeljne slobode nedjeljivi, međuovisni i međusobno povezani; budući da FoRB uključuje elemente mnogih drugih ljudskih prava i temeljnih sloboda, o kojima i ovisi, kao što su sloboda izražavanja te sloboda okupljanja i udruživanja, koji zajedno imaju važnu ulogu u borbi protiv svih oblika netolerancije i diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja;

G.  budući da sloboda vjeroispovijesti prestaje ugrožavanjem prava i sloboda drugih te da prakticiranje religije ili uvjerenja ni u kojem slučaju ne smije biti izgovor kojim se opravdava nasilni ekstremizam ili sakaćenje, niti dati slobodu za provođenje postupaka kojima se ugrožava inherentno dostojanstvo pojedinca;

H.  budući da poštovanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izravno doprinosi demokraciji, razvoju, vladavini prava, miru i stabilnosti; budući da su povrede FoRB-a raširene, da utječu na ljude u svim dijelovima svijeta, narušavaju dostojanstvo ljudskog života i povećavaju netoleranciju, što je često rani pokazatelj mogućeg nasilja i sukoba; budući da države moraju postupati s dužnom pažnjom kako bi spriječile, istražile i kažnjavale nasilje nad osobama na temelju njihove vjeroispovijesti ili uvjerenja i prijetnje takvim nasiljem, kao i osigurati odgovornost u slučaju da dođe do takvih povreda;

I.  budući da, sukladno članku 21. UEU-a, EU promiče i brani univerzalnost i nedjeljivost ljudskih prava, temeljnih sloboda i poštovanja ljudskog dostojanstva kao dio vodećih načela svoje vanjske politike;

J.  budući da vjerska ograničenja i neprijateljstva koja stvaraju vlade ili društva još uvijek postoje u mnogim zemljama; budući da se određene vjerske manjine suočavaju s ozbiljnim prijetnjama i progonom od strane državnih i nedržavnih aktera; budući da su borci za ljudska prava koji se diljem svijeta bore za slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja sve češće žrtve prijetnji i napada;

K.  budući da je s ciljem unapređivanja slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti na temelju vanjske politike EU-a Vijeće u lipnju 2013. donijelo Smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti, a u svibnju 2016. Komisija je imenovala prvog posebnog izaslanika za promicanje slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti izvan EU-a na jednogodišnji mandat, koji je otad dvaput produžen za isto razdoblje;

L.  budući da je EU promicao FoRB na međunarodnoj razini i putem multilateralnih foruma, osobito tako što je preuzimao inicijativu u tematskim rezolucijama o FoRB-u na Općoj skupštini UN-a i u Vijeću UN-a za ljudska prava (UNHCR) te podupirao mandat posebnog izvjestitelja UN-a za FoRB i radio s njim, ali i tako što je surađivao s trećim zemljama sličnih stavova;

M.  budući da su promicanje misli, savjesti i vjeroispovijesti, uključujući kroz potporu civilnog društva za zaštitu prava vjernika i nevjernika, pojedinaca koji pripadaju vjerskim manjinama i manjinama prema uvjerenju, potpora borcima za ljudska prava i borba protiv diskriminacije, osobito na temelju vjeroispovijesti ili uvjerenja, kao i promicanje međukulturnog i međuvjerskog dijaloga, temeljni prioritet prema Europskom instrumentu za demokraciju i ljudska prava (EIDHR) za razdoblje 2014. – 2020.; budući da su se sredstvima iz Europskog razvojnog fonda (ERF) i financijskih instrumenata EU-a kao što su Instrument za financiranje razvojne suradnje (DCI), Europski instrument za susjedstvo (ENI), Instrument za doprinos stabilnosti i miru (IcSP) i Instrument pretpristupne pomoći (IPA) također podupirali projekti za poboljšanje okruženja za slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti;

1.  budući da je sloboda mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti i uvjerenja, koja se u okviru EU-a i u ovoj Rezoluciji obično naziva slobodom vjeroispovijesti ili uvjerenja (FoRB), univerzalno ljudsko pravo, vrijednost EU-a te važan i neporeciv stup dostojanstva, koji uvelike utječe na sve pojedince, njihov osobni identitet i razvoj te na društva; ističe da svaki pojedinac mora imati slobodu da donosi odluke o vlastitom životu u skladu s vlastitim uvjerenjima; naglašava da pravo na FoRB uključuje prava nevjerovanja, pravo na teističke, neteističke, agnostičke ili ateističke stavove i pravo na apostaziju; potvrđuje da svi akteri moraju na odgovarajući način štititi i promicati FoRB te ga jačati putem međureligijskog i međukulturnog dijaloga, u skladu s člankom 18. Opće deklaracije o ljudskim pravima i vrijednostima Europske unije utvrđenima u UEU-u i Povelji o temeljnim pravima EU-a; naglašava obvezu država da jamče FoRB i jednako postupaju prema svim pojedincima, bez ikakve diskriminacije na temelju vjere ili uvjerenja, kako bi se očuvala mirna, demokratska i pluralistička društva u kojima se poštuje raznolikost i uvjerenja;

2.  izražava duboku zabrinutost zbog činjenice da je posljednjih godina diljem svijeta došlo do naglog porasta povreda FoRB-a, uključujući progon vjernika ili nevjernika; osuđuje instrumentalizaciju vjerskih pitanja u političke svrhe te nasilje, uznemiravanje ili socijalne pritiske protiv svakog pojedinca ili skupine ljudi na temelju mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja; osuđuje progon i napade koje trpe etničke i vjerske skupine, nevjernici, ateisti i druge manjine, progon žena i djevojčica te progon pojedinaca na osnovi njihove seksualne orijentacije; osuđuje prisilna preobraćenja i štetne prakse kao što su genitalno sakaćenje žena, prisilni brakovi i određene druge prakse povezane s vjeroispovijestima ili uvjerenjima te traži da se hitno snosi odgovornost za te povrede; naglašava da su te povrede FoRB-a često uzrok ratova ili drugih vrsta oružanih sukoba ili da ih pogoršavaju, zbog čega dolazi do povreda humanitarnog prava, uključujući masovna ubojstva ili genocid; naglašava da se povredama slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja narušava demokracija, usporava razvoj i negativno utječe na uživanje drugih temeljnih sloboda i prava; ističe da to obvezuje međunarodnu zajednicu, EU i države članice da ponovno potvrde svoju odlučnost u promicanju slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja za sve te osnaže svoje djelovanje u tom pogledu;

3.  naglašava da su, sukladno članku 21. UEU-a, EU i države članice zajamčile da će poticati poštovanje ljudskih prava kao vodeće načelo vanjske politike EU-a; odlučno pozdravlja činjenicu da su u Smjernicama EU-a iz 2013. promicanje i zaštita FoRB-a uključeni u vanjsku politiku i vanjska djelovanja EU-a te u tom pogledu poziva na daljnje aktivnosti jačanja usmjerene na podizanje razine svijesti i provedbu Smjernica;

4.  naglašava da je, sukladno članku 17. UFEU-a, EU posvećen održavanju otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga s crkvama i religijskim, filozofskim i nekonfesionalnim organizacijama; ističe učinak tog dijaloga na poštovanje drugih ljudskih prava; naglašava da su neki međunarodni partneri EU-a često otvoreniji prema međuvjerskim i međukulturnim dijalozima te da se tako stvara početna točka za napredak u drugim područjima;

5.  ističe važnost dopiranja do nevjernika u zemljama u kojima se ne mogu organizirati i uživati slobodu okupljanja;

Strategija EU-a za promicanje i zaštitu slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja s pomoću međunarodnih odnosa i suradnje

6.  pozdravlja jače poticanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja u vanjskoj politici i vanjskim djelovanjima EU-a posljednjih godina, osobito putem Globalne strategije EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku te Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju za razdoblje 2015. – 2019.; pozdravlja činjenicu da velik broj partnerskih država sve više preuzima obveze za postizanje sukladnosti s odgovarajućim člancima 18. UDHR-a i ICCPR-a;

7.  prima na znanje da je predsjednik Komisije 2016. stvorio radno mjesto posebnog izaslanika za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU-a kao odgovor na rezoluciju Parlamenta od 4. veljače 2016.; smatra da je imenovanje posebnog izaslanika važan korak naprijed i jasno priznanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja u sklopu programa za ljudska prava vanjske politike i vanjskog djelovanja EU-a, bilateralnog kao i multilateralnog, u okviru razvojne suradnje; potiče posebnog izaslanika da nastavi sa svojim neprestanim trudom, suradnjom i usklađivanjem rada s posebnim predstavnikom EU-a za ljudska prava u tom pogledu, uključujući promicanje Smjernica EU-a; s odobravanjem prima na znanje aktivnu podršku povjerenika za međunarodnu suradnju i razvoj te Glavne uprave za međunarodnu suradnju i razvoj posebnom izaslaniku;

8.  naglašava važnost zajedničkog rada na promicanju FoRB-a te međuvjerskog dijaloga i dijaloga među pripadnicima iste vjere, kao i dijaloga među zajednicama na temelju uvjerenja i pogleda na svijet te međukulturnih dijaloga radi sprečavanja vjerskog ekstremizma tako da se međusobno nadopunjuju i potiču kako bi se u svijetu poštovala sloboda vjeroispovijesti i uvjerenja, osobito među susjednim zemljama i drugim zemljama s kojima EU ima posebne odnose; ističe da su nekonfesionalne, humanističke i sekularne organizacije također ključni akteri u sprečavanju vjerskog ekstremizma;

9.  poziva na povećanu suradnju radi sprečavanja progona manjina na temelju mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti ili uvjerenja, na stvaranje uvjeta za miran suživot u društvima koja karakterizira raznolikost te na osiguravanje stalnog dijaloga između vjerskih vođa i aktera, znanstvenika, crkava i drugih vjerskih organizacija, skupina nevjernika, nacionalnih institucija za ljudska prava, boraca za ljudska prava, organizacija za prava žena i organizacija mladih, predstavnika civilnog društva i medija; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i delegacije EU-a da sa svojim raznim sugovornicima definiraju skup zajedničkih ciljeva u pogledu unapređivanja FoRB-a u okviru dijaloga o ljudskim pravima;

10.  smatra da religijska nepismenost, kao i nedostatak znanja i nepriznavanje uloge koju religije imaju u velikom dijelu čovječanstva, potiču pristranost i stereotipe koji doprinose povećanju napetosti, nerazumijevanja te bezobzirnog i nepoštenog postupanja prema stavovima i ponašanju velikog dijela stanovništva; ističe važnost obrazovanja za očuvanje i poticanje FoRB-a diljem svijeta te za borbu protiv netolerancije; poziva osobe na vodećim položajima u području informativnih i društvenih medija da pozitivno i s poštovanjem doprinose javnim raspravama te da pritom izbjegavaju negativnu pristranost i stereotipe u vezi s religijama i vjernicima te da svoju slobodu izražavanja koriste na odgovoran način, kao što zahtijeva članak 10. Europske konvencije o ljudskim pravima;

11.  žali zbog činjenice da neke države imaju, provode ili žele uvesti kaznene zakone kojima se propisuju kazne za bogohuljenje, preobraćenje ili apostaziju, uključujući smrtnu kaznu; žali zbog činjenice da se tim zakonima općenito teži ograničavanju FoRB i slobodi izražavanja te se često koriste kao oblik ugnjetavanja manjina, kao i političkog ugnjetavanja; skreće pozornost na situaciju nekih drugih zemalja kojima prijete sukobi ili postoji rizik od njih te u kojima su vjerska pitanja pokretači sukoba ili su instrumentalizirana; poziva EU da poveća svoju političku obvezu da kao prioritet vanjske politike odredi napore povezane sa svim uključenim zemljama s ciljem stavljanja izvan snage tih diskriminacijskih zakona te prestanka ugnjetavanja boraca za ljudska prava i smanjivanja prostora za djelovanje civilnog društva na vjerskoj osnovi; potiče EU da u sve pregovore koji se vode radi sklapanja sporazuma sa zemljama koje nisu članice EU-a uključi dijalog o ljudskim pravima koji će obuhvaćati poštovanje FoRB-a;

12.  osuđuje činjenicu što je Raif Badawi, dobitnik Nagrade Saharov, i dalje u pritvoru nakon nezakonitog suđenja, i apelira na saudijske vlasti da ga smjesta i bezuvjetno puste na slobodu;

13.  poziva pakistanske vlasti da osiguraju sigurnost Asije Bibi i njezine obitelji;

Posebni izaslanik za promicanje slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja izvan EU-a

14.  pozdravlja činjenicu da je posebni izaslanik utemeljio učinkovite radne mreže u Komisiji, kao i s Vijećem, Europskim parlamentom i s drugim dionicima; poziva posebnog izaslanika da svake godine izvješćuje o posjećenim zemljama i svojim tematskim prioritetima;

15.  poziva Vijeće i Komisiju da u okviru procesa produljenja njegova mandata provedu transparentnu i sveobuhvatnu ocjenu djelotvornosti i dodane vrijednosti uloge posebnog izaslanika; poziva Vijeće i Komisiju da na temelju te ocjene na odgovarajući način podrže institucionalni mandat, kapacitete i dužnosti posebnog izaslanika, istražujući mogućnost višegodišnjeg mandata koji podliježe godišnjoj reviziji te razvojem radnih mreža u okviru svih relevantnih institucija EU-a;

16.  naglašava da bi se dužnosti posebnog izaslanika trebale usredotočiti na promicanje slobode mišljenja, savjesti, vjeroispovijesti i uvjerenja te na pravo na nevjerovanje, apostaziju i ateistička stajališta, također obraćajući pažnju na nevjernike u rizičnim situacijama; preporučuje da bi uloga posebnog izaslanika mogla uključivati kompetencije kao što su: poticanje vidljivosti, učinkovitosti, koherentnosti i odgovornosti politike EU-a za FoRB izvan EU-a; podnošenje godišnjeg izvješća o napretku Europskom parlamentu, Vijeću, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisiji te sveobuhvatnog izvješća o provedbi mandata posebnog izaslanika na njegovu kraju; i blisku suradnju s Radnom skupinom Vijeća za ljudska prava (COHOM-om);

17.  pohvaljuje rad posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava, uključujući u pogledu FoRB-a; naglašava da je pri razvijanju institucijskog mandata važno izbjeći udvostručavanje dužnosti i nadležnosti posebnog izaslanika i posebnog predstavnika EU-a za ljudska prava;

18.  napominje da je niz država članica nedavno stvorio nova radna mjesta za FoRB čija je uloga slična ulozi posebnog izaslanika; naglašava potrebu za dosljednim pristupom koji obuhvaća prava svih vjerskih zajednica, kao i nevjernika; potiče suradnju između posebnog izaslanika i nacionalnih dužnosnika zaduženih za FoRB izvan svoje zemlje, kao i Radne skupine za ljudska prava (COHOM) i Europskog parlamenta; poziva na unaprijeđenu suradnju te zajedničke i uzajamne napore delegacija EU-a i veleposlanstava država članica da zajamče dosljedan i jednoglasan stav u promicanju FoRB-a izvan EU-a te da podupiru zajednice i pojedince koji su suočeni s povredama FoRB-a;

19.  preporučuje da se razmotri mogućnost osnivanja neformalne savjetodavne radne skupine sastavljene od predstavnika država članica u području FoRB-a i drugih relevantnih institucija te predstavnika Europskog parlamenta i stručnjaka, znanstvenika i predstavnika civilnog društva, uključujući crkve i druge vjerske organizacije, kao i nekonfesionalne organizacije;

20.  preporučuje da posebni izaslanik dodatno unaprijedi suradnju s kolegama na jednakim položajima izvan EU-a, osobito bliskom suradnjom s posebnim predstavnikom EU-a za ljudska prava i raznim posebnim izvjestiteljima UN-a, osobito izvjestiteljem o FoRB-u, kao i istraživanjem mogućnosti zajedničkih inicijativa EU-a i UN-a o diskriminaciji vjerskih skupina i manjina, kao i nevjernika te ljudi koji mijenjaju vjeru ili kritiziraju ili napuštaju vjeru, između ostalog sastavljajući zajedničke prijedloge o tome kako stati na kraj takvoj diskriminaciji; prima na znanje prijedlog da se pod pokroviteljstvom UN-a uspostavi službeni dan sjećanja na žrtve vjerskog progona i osobe koje su ga preživjele;

Smjernice EU-a o promicanju i zaštiti slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja

21.  smatra da su Smjernice EU-a jasan skup političkih stavova, načela, normi i tema za prioritetne mjere, ali i alat za nadzor, procjenu, izvješćivanje i demarševe bilo kojeg predstavnika EU-a u trećim zemljama, koji omogućuju EU-u i državama članicama čvrst strateški temelj za učinkovito promicanje slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti izvan EU-a;

22.  poziva na hitnu učinkovitu provedbu Smjernica EU-a o FoRB-u kako bi EU postao utjecajniji u promicanju FoRB-a diljem svijeta; naglašava da je razumijevanje načina na koji se društva oblikuju na temelju ideja, religija i drugih oblika kulture i uvjerenja, uključujući nevjerovanje, te kako podliježu njihovu utjecaju, ključno za bolje shvaćanje promicanja FoRB u vanjskoj politici EU-a i u međunarodnoj suradnji; poziva na to da se posebna pozornost usmjeri na situaciju nevjernika, ateista i apostata koji se suočavaju s progonom, diskriminacijom i nasiljem;

23.  poziva na jačanje znanja o FoRB i u tom pogledu pozdravlja napore ESVD-a i Komisije da osiguraju osposobljavanje u području pismenosti o povijesti religije i uvjerenja te stanja vjerskih manjina i nevjernika za dužnosnike EU-a i nacionalne diplomate, poštujući pritom načela pluralizma i neutralnosti; međutim, naglašava da su potrebni opsežniji i sustavniji programi osposobljavanja kojima bi se podigla razina svijesti i povećala primjena Smjernica EU-a među službenicima i diplomatima EU-a i država članica te učvrstila suradnja s posebnim izaslanikom; predlaže da se u osposobljavanje uključe akademski stručnjaci, sve crkve i vjerske zajednica te udruge, kao i nekonfesionalne organizacije, organizacije za ljudska prava i organizacija civilnog društva; poziva Komisiju i Vijeće da pruže dostatna sredstva za takve programe osposobljavanja;

24.  poziva Komisiju i ESVD da se pobrinu da poglavlje posvećeno FoRB-u u godišnjim izvješćima EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu, kao i u godišnjim izvješćima o napretku provedbe Smjernica EU-a, bude dostavljeno Parlamentu i Vijeću; napominje da se u Smjernicama EU-a predviđa ocjena njihove provedbe od strane COHOM-a nakon trogodišnjeg razdoblja te da nijedna takva ocjena nije objavljena ni javno iznesena; poziva da se odmah objavi ta ocjena; smatra da je u ocjeni potrebno naglašavati najbolje prakse, prepoznati područja za napredak i navesti konkretne preporuke o provedbi u skladu s određenim vremenskim okvirom i ključnim točkama podložnima redovitoj godišnjoj ocjeni; poziva na uključivanje ocjene u godišnja izvješća EU-a o ljudskim pravima i demokraciji u svijetu;

25.  naglašava odgovornosti koje imaju kontaktne točke za ljudska prava u svim delegacijama EU-a i misijama ZSOP-a, među ostalim u vezi s FoRB-om; poziva na dodjeljivanje adekvatnih sredstava tim delegacijama i misijama kako bi one mogle raditi na praćenju, ocjenjivanju i izvještavanju u pogledu zabrinjavajućih situacija u vezi s ljudskim pravima te poštovanjem FoRB-a;

26.  podsjeća na važnost strategija o ljudskim pravima i demokraciji za pojedine zemlje kojima se mjere EU-a prilagođavaju konkretnoj situaciji i potrebama svake zemlje; poziva na obraćanje odgovarajuće pozornosti na pitanja povezana sa slobodom misli, savjesti i vjeroispovijesti uz izradu uputa za djelovanje EU-a, tako da se mogu rješavati u skladu sa strategijama o ljudskim pravima i demokraciji svaki put kada je ugroženo poštovanje slobode misli, savjesti i vjeroispovijesti; ponovno poziva da se zastupnicima Europskog parlamenta omogući pristup sadržaju strategija o ljudskim pravima i demokraciji za pojedine zemlje;

Djelovanje EU-a u vezi sa slobodom misli, savjesti i vjeroispovijesti u multilateralnim forumima

27.  pozdravlja predanost EU-a promicanju FoRB-a u multilateralnim forumima, osobito unutar UN-a, Vijeća Europe i OESS-a i s Organizacijom islamske suradnje; podupire, u tom pogledu, suradnju EU-a s posebnim izvjestiteljem UN-a o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja te s Uredom visokog povjerenika UN-a za ljudska prava; preporučuje nastavak prakse EU-a u zauzimanju vodeće uloge u pogledu rezolucija o FoRB-u u Općoj skupštini UN-a i Vijeću UN-a za ljudska prava te u pokušaju izgradnje saveza i zastupanju zajedničkih stajališta s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama; poziva EU i Organizaciju islamske suradnje da razmisle o pripremi zajedničke rezolucije o FoRB-u u okviru UN-a;

Financijski instrumenti EU-a

28.  izražava zadovoljstvo što je FoRB prepoznat kao prioritet Europskog instrumenta za demokraciju i ljudska prava (EIDHR); prima na znanje povećanje sredstava EIDHR-a izdvojenih za projekte povezane s FoRB-om od usvajanja Smjernica EU-a; poziva Komisiju i ESVD da zajamče da se diplomatski rad EU-a na promicanju ljudskih prava, uključujući FoRB, i projekti financirani iz EIDHR-a međusobno nadopunjuju, te da pri dodjeli sredstava djeluje u skladu s načelima pluralizma, neutralnosti i pravičnosti; naglašava da se FoRB može podupirati i drugim instrumentima osim sredstava namijenjenih za jamčenje ljudskih prava, među ostalim i onima posvećenima dimenziji sprečavanja sukoba ili obrazovanju i kulturi; poziva Komisiju i Vijeće da održavaju dovoljnu razinu financiranja projekata povezanih s FoRB-om u okviru vanjskih financijskih instrumenata EU-a unutar višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027.; poziva da se iz EIDHR-a također omogući financiranje zaštite ili izvlačenja slobodnih mislilaca i boraca za ljudska prava koji se u svojim zemljama podrijetla suočavaju s prijetnjama ili progonom;

29.  poziva na transparentnost u dodjeli financijskih sredstava i praćenje korištenja financijskih sredstava od strane vjerskih institucija i njihovih djelatnosti;

30.  naglašava da se politike EU-a u području mira, sigurnosti, sprečavanja sukoba te razvoja i suradnje suočavaju s izazovima za koje se rješenja mogu pronaći ako se uključe, između ostalog, crkve, vjerski vođe, akademski stručnjaci, religijske zajednice i udruge te zajednice i udruge na temelju uvjerenja te vjerske i nekonfesionalne organizacije, koje su sve važan dio civilnog društva; prepoznaje koliko je važno uzeti u obzir raznolikost crkvi, religijskih i vjerskih zajednica i udruga te vjerskih i nekonfesionalnih organizacija koje u stvarnosti provode razvojne i humanitarne akcije za zajednice i u suradnji s njima; poziva Vijeće i Komisiju da, gdje je to relevantno, uključe ciljeve i aktivnosti povezane s promicanjem i zaštitom slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja u programiranje financijskih instrumenata povezanih s tim politikama, točnije, ERF-a, DCI-ja, ENI-ja, IcSP-a i IPA-e, kao i svih drugih instrumenata koji budu uspostavljeni u relevantnim područjima nakon 2020. godine;

o
o   o

31.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji, potpredsjednici Komisije/Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, ESVD-u, vladama i parlamentima država članica te Ujedinjenim narodima.

(1) SL C 65, 19.2.2016., str. 174.
(2) SL C 136E, 11.5.2012., str. 53.
(3) SL C 35, 31.1.2018., str. 77.
(4) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0500.
(5) SL C 265, 11.8.2017., str. 130.
(6) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2016)0502.
(7) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0494.
(8) SL L 77, 15.3.2014., str. 85.


Ravnopravnost spolova i politike oporezivanja u EU-u
PDF 185kWORD 64k
Rezolucija Europskog parlamenta od 15. siječnja 2019. o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU-u (2018/2095(INI))
P8_TA(2019)0014A8-0416/2018

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir članak 2. i članak 3. stavak 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU),

–  uzimajući u obzir članke 8., 10., 11., 153. i 157. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU),

–  uzimajući u obzir članak 23. i članak 33. Povelje Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Akcijski plan EU-a za ljudska prava i demokraciju iz 2015. godine,

–  uzimajući u obzir Zaključke Vijeća od 16. lipnja 2016. o rodnoj ravnopravnosti (00337/2016),

–  uzimajući u obzir Europski pakt za ravnopravnost spolova za razdoblje 2011. – 2020. priložen Zaključcima Vijeća od 7. ožujka 2011. (07166/2011),

–  uzimajući u obzir Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP), a osobito njezin članak 14. o zabrani diskriminacije,

–  uzimajući u obzir Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima te izvješće UN-a od 15. siječnja 2016. naslovljeno „Final study on illicit financial flows, human rights and the 2030 Agenda for Sustainable Development” („Završna studija o nezakonitim financijskim tokovima, ljudskim pravima i Programu za održivi razvoj do 2030.”), koje je sastavio neovisni stručnjak, o učincima stranog duga i drugih povezanih međunarodnih financijskih obveza država na puno uživanje svih ljudskih prava, posebno gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava,

–  uzimajući u obzir Konvenciju UN-a o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) od 18. prosinca 1979.,

–  uzimajući u obzir Pekinšku deklaraciju i Platformu za djelovanje, koje su usvojene 15. rujna 1995. na Četvrtoj svjetskoj konferenciji o ženama, i zaključne dokumente koji su iz njih proizašli, a koji su usvojeni na posebnim sjednicama Ujedinjenih naroda: Peking +5 (2000.), Peking +10 (2005.), Peking +15 (2010.) i Peking +20 (2015.),

–  uzimajući u obzir Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) i njezin članak 3., u kojemu se „rod” definira na sljedeći način: „društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce”, te Međuameričku konvenciju o sprečavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama (Konvencija iz Beléma do Pará) iz 1994. godine,

–  uzimajući u obzir rezoluciju Opće skupštine UN-a 70/1 od 25. rujna 2015. naslovljenu „Promijeniti svijet: Program održivog razvoja do 2030.”,

–  uzimajući u obzir ključne konvencije Međunarodne organizacije rada (ILO) o rodnoj ravnopravnosti, posebno Konvenciju o jednakosti plaća (br. 100), Konvenciju o diskriminaciji u odnosu na zaposlenje i zanimanje (br. 111), Konvenciju o radnicima s obiteljskim obvezama (br. 156) i Konvenciju o zaštiti majčinstva (br. 183),

–  uzimajući u obzir zajednički podnesak uz Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) naslovljen „Švicarska odgovornost za izvanteritorijalne utjecaje zlouporabe poreza na prava žena”, koji su predstavili Centar za ekonomska i socijalna prava, Alliance Sud, Global Justice Clinic at New York University School of Law, Public Eye i Tax Justice Network, a u kojem se ističe nerazmjerno porezno opterećenje žena, osobito žena s niskim primanjima i žena u zemljama u razvoju, koje je posljedica gubitka javnih prihoda zbog prekogranične zlouporabe poreza,

–  uzimajući u obzir radni dokument službi Komisije od 3. prosinca 2015. naslovljen „Strateška suradnja za rodnu ravnopravnost 2016. – 2019.” (SWD(2015)0278),

–  uzimajući u obzir strategiju Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast, koju je sastavila Komisija,

–  uzimajući u obzir izvješća za pojedinu zemlju koja Komisija sastavlja u okviru europskog semestra 2018.,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije iz 2017. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir izvješće Komisije naslovljeno „Trendovi oporezivanja u Europskoj uniji – Podaci za države članice EU-a, Island i Norvešku, izdanje 2018.”,

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije od 8. svibnja 2018. o razvoju ustanova za skrb o maloj djeci radi povećanja sudjelovanja žena na tržištu rada, uspostavljanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života za zaposlene roditelje te ostvarivanja održivog i uključivog rasta u Europi („ciljevi iz Barcelone”) COM(2018)0273),

–  uzimajući u obzir Direktivu Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga,

–  uzimajući u obzir Prijedlog direktive Vijeća od 18. siječnja 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu stopa poreza na dodanu vrijednost (COM(2018)0020),

–  uzimajući u obzir Indeks ravnopravnosti spolova Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE),

–  uzimajući u obzir izvješće organizacije UN Women iz 2015. naslovljeno „Progress of the world’s women 2015-2016. Transforming economies, realising rights” („Napredak žena u svijetu u razdoblju 2015. – 2016.: preobrazba ekonomija, ostvarenje prava”),

–  uzimajući u obzir završno izvješće skupine stručnjaka Vijeća Europe o uključivanju rodne perspektive u proračunsko planiranje kojim se takvo proračunsko planiranje definira kao „rodno utemeljena procjena proračuna uz uključivanje rodne perspektive u sve razine proračunskog postupka i restrukturiranje prihoda i rashoda radi promicanja rodne ravnopravnosti”,

–  uzimajući u obzir studiju Službe Europskog parlamenta za istraživanja iz 2015. „Bringing transparency, coordination and convergence to corporate tax policies in the European Union - I - Assessment of the magnitude of aggressive corporate tax planning” („Jačanje transparentnosti, koordinacije i konvergencije politika poreza na dobit u Europskoj uniji – I. – Ocjena razmjera agresivnog planiranja poreza na dobit”),

–  uzimajući u obzir zaključna zapažanja Odbora CEDAW-a o izvanteritorijalnim obvezama u vezi s rodnim utjecajem nezakonitih financijskih tokova i izbjegavanja plaćanja poreza na dobit u Švicarskoj 2016. i Luksemburgu 2018.(1),

–  uzimajući u obzir informativno izvješće Instituta za razvojne studije pod nazivom „Redistributing Unpaid Care Work – Why Tax Matters for Women’s Rights” („Preraspodjela neplaćenog pružanja skrbi – Zbog čega je porez važan za prava žena”) iz 2016. godine,

–  uzimajući u obzir studiju Resornog odjela C Europskog parlamenta za prava građana i ustavna pitanja iz travnja 2017. naslovljenu „Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji”,

–  uzimajući u obzir izvješće organizacije UN Women iz travnja 2018. naslovljeno „Rod, oporezivanje i ravnopravnost u zemljama u razvoju”

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 11. rujna 2012. o ulozi žena u zelenom gospodarstvu(2),

–  uzimajući u obzir Izvješće OECD-a o provedbi rodnih preporuka OECD-a (lipanj 2017.) te modele poreza i naknada iz 2015.,

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 9. lipnja 2015. o Strategiji EU-a za jednakost žena i muškaraca nakon 2015.(3),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 28. travnja 2016. o radnicama i njegovateljicama u kućanstvu u EU-u(4),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 26. svibnja 2016. o siromaštvu: rodna perspektiva(5),

–  uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 14. ožujka 2017. o ravnopravnosti žena i muškaraca u Europskoj uniji 2014. – 2015.(6),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću i Komisiji od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza(7),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir zajednička razmatranja Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za prava žena i jednakost spolova u skladu s člankom 55. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i Odbora za prava žena i jednakost spolova (A8-0416/2018),

A.  budući da su člancima 2. i 3. UEU-a nediskriminacija i ravnopravnost žena i muškaraca priznate kao dva ključna elementa vrijednosti i ciljeva na kojima je Unija zasnovana; budući da se člancima 8. i 10. UFEU-a Europska unija obvezuje da teži uklanjanju nejednakosti, promicanju rodne ravnopravnosti i suzbijanju diskriminacije pri utvrđivanju i provedbi svojih politika i aktivnosti; budući da Povelja o temeljnim pravima sadrži prava i načela koja se odnose na zabranu izravne i neizravne diskriminacije (članak 21. stavak 1.) i ravnopravnost muškaraca i žena (članak 23.); budući da su prava navedena u Povelji izravno relevantna za države članice pri primjeni prava Unije (članak 51.);

B.  budući da su diljem Europske unije žene i dalje nedovoljno zastupljene na tržištu rada te da je ukupna stopa zaposlenosti žena još uvijek gotovo 12 % niža od stope zaposlenosti muškaraca; budući da u EU-u 31,5 % zaposlenih žena radi na nepuno radno vrijeme, dok ta brojka za zaposlene muškarce iznosi 8,2 %;

C.  budući da je iznimno važno riješiti problem razlika u stopi zaposlenosti među spolovima i smanjiti razliku u mirovini među spolovima koja u prosjeku u EU-u iznosi gotovo 40 %, a posljedica je nejednakosti koje su se akumulirale tijekom života žena i razdoblja njihove odsutnosti s tržišta rada;

D.  budući da razlika u plaćama među spolovima u EU-u iznosi 16 %, što znači da žene u EU-u na razini cijelog gospodarstva prosječno zarađuju 16 % manje po satu od muškaraca;

E.  budući da ukupni učinak višestrukih razlika koje pogađaju žene (razlika u plaći i stopama zaposlenosti među spolovima, prekidi karijere radi skrbi o djeci, rad na puno radno vrijeme / rad na nepuno radno vrijeme) znatno pridonosi razlici u plaćama i mirovinama među spolovima, što žene dovodi u veću opasnost od izloženosti siromaštvu i socijalnoj isključenosti, pri čemu se negativni utjecaji proširuju i na njihovu djecu i obitelji;

F.  budući da se u Pekinškoj platformi za djelovanje naglašava potreba za analizom različitih poreznih politika, uključujući politike oporezivanja, iz rodne perspektive i za njihovom prilagodbom, ako je to potrebno, kako bi se potaknula pravednija raspodjela sredstava za proizvodnju, bogatstva, mogućnosti, prihoda i usluga;

G.  budući da se CEDAW-om zahtijeva da se obitelji temelje na načelima ravnopravnosti, pravde i osobnog ispunjenja svakog člana i da se žene tretiraju jednako kao i muškarci i u smislu poreznog prava, kao pojedinci i autonomni građani, a ne kao uzdržavanici muškaraca;

H.  budući da su se države članice kao potpisnice Međunarodnog pakta o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima obvezale na to da će poštovati obvezu mobilizacije najveće dostupne količine resursa kako bi se osigurala dostupnost financijskih sredstava za postupno ostvarivanje gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava;

I.  budući da propisi o porezu na osobni dohodak, kojima se žene implicitno stavljaju u nepovoljniji položaj u vezi s pristupom zaposlenju i uvjetima zaposlenja ili mirovina koje pruža poslodavac, mogu kršiti odredbe članka 14. Direktive 2006/54/EZ(8) Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada(9);

J.  budući da su u radnom dokumentu službi Komisije naslovljenom „Strateška suradnja za rodnu ravnopravnost 2016. – 2019.” utvrđena ključna područja za rodnu ravnopravnost, uključujući politike oporezivanja, ali nedostaju obvezujuće odredbe ili poziv na preuzimanje obveza u vezi s rodno osviještenom politikom na razini država članica;

K.  budući da politike oporezivanja mogu sadržavati eksplicitne ili implicitne rodne predrasude; budući da eksplicitne predrasude znače da je porezna odredba izravno usmjerena na muškarce ili žene na poseban način, dok implicitne predrasude znače da se odredba nominalno jednako primjenjuje na sve, ali u stvarnosti i dalje postoji diskriminacija jer politika djeluje u interakciji s obrascima ponašanja / dohotka i tako na različit način utječe na spolove; budući da je većina država članica ukinula porezne propise kojima se pravi eksplicitna razlika između muškaraca i žena, ali implicitne porezne predrasude i dalje su raširene diljem EU-a, s obzirom na to da porezni propisi djeluju u interakciji sa socioekonomskim okolnostima;

L.  budući da politički odabiri o povećanju i preraspodjeli prihoda mogu nerazmjerno utjecati na dohodak i ekonomsku sigurnost žena i smanjiti njihov pristup kvalitetnim javnim uslugama, ugrožavajući njihovu sposobnost ostvarivanja gospodarskih i socijalnih prava i napretka prema rodnoj ravnopravnosti;

M.  budući da nedostatak rodne perspektive u nacionalnim i europskim politikama oporezivanja povećava postojeće razlike između spolova (kad je riječ o zapošljavanju, dohotku, neplaćenom radu, mirovinama, siromaštvu, bogatstvu i sl.), odvraća žene od ulaska na tržište rada i ostanak na njemu, te reproducira tradicionalne rodne uloge i stereotipe;

N.  budući da je oblikovanje poreznih politika ključna značajka strategije Europa 2020.; budući da je glavni cilj europskog semestra i dalje usklađenost s Paktom o stabilnosti i rastu i budući da se rodna pitanja uglavnom ne uzimaju u obzir u prioritetima i preporukama, posebno u onima koji se odnose na oporezivanje;

O.  budući da su negativne promjene u oporezivanju rada, potrošnje i bogatstva te porezu na dobit, uočene posljednjih desetljeća u svim državama članicama, dovele do slabljenja moći preraspodjele poreznih sustava i doprinijele trendu porasta nejednakosti dohotka; budući da je ta strukturna promjena u području oporezivanja usmjerila porezno opterećenje prema skupinama s niskim dohotkom, a time osobito na žene zbog nejednakosti u raspodjeli dohotka između žena i muškaraca, malog udjela žena među osobama s najvećim dohotkom, iznadprosječne stope potrošnje žena kad je riječ o osnovnoj robi i uslugama te relativno visokog udjela dohotka od rada i relativno niskog udjela dohotka od kapitala u ukupnom dohotku žena(10);

P.  budući da osobito žene mogu biti žrtve ekonomskih nejednakosti zbog nejednake raspodjele dohotka između žena i muškaraca, malog udjela žena među osobama s najvećim dohotkom te relativno visokog udjela dohotka od rada i relativno niskog udjela dohotka od kapitala u ukupnom dohotku žena(11);

Q.  budući da su stope poreza na dobit od 80-ih godina prošlog stoljeća u prosjeku dramatično smanjene, s više od 40 % na 21,9 % 2018. godine, dok je, za razliku od toga, stopa poreza na potrošnju (u kojemu velik udio čini PDV) od 2009. povećana i 2016. godine je iznosila 20,6 %(12);

R.  budući da bi se u postojećim makroekonomskim politikama trebala jače odražavati važnost neplaćene skrbi i rada u kućanstvu i budući da dokazi upućuju na to da u 80 % slučajeva skrb u EU-u pružaju neformalni neplaćeni skrbnici, od kojih su 75 % žene; budući da određene politike oporezivanja, nedovoljno financirane javne usluge i pristup socijalnim uslugama nerazmjerno utječu na skupine s niskim prihodima, a posebno na žene jer one često popunjavaju praznine u obavljanju poslova koji se odnose na njegu, obrazovanje i druge oblike potpore obitelji, obično bez naknade, čime se nastavlja nerazmjerna odgovornost žena za pružanje skrbi; budući da se najsiromašnije i najranjivije žene u državama članicama EU-a suočavaju s dvostrukim teretom neformalnog rada u području skrbi i slabo plaćenih nesigurnih radnih mjesta(13);

S.  budući da su gotovo sve države članice uvele dvojni sustav poreza na dohodak primjenom više granične porezne stope na dohodak primatelja drugog dohotka i uvođenjem jedinstvenih poreznih stopa za većinu vrsta dohotka od kapitala; budući da je nerazmjerno veliko porezno opterećenje primatelja drugog dohotka u kućanstvu u većini država članica, kao posljedica programa izravnog progresivnog oporezivanja koji se primjenjuje na dohodak od rada, jedna od glavnih mjera kojima se žene odvraćaju od uključivanja u tržište rada(14), uz druge zajedničke odredbe u području poreza i naknada, ali i troškove i nedostatak univerzalnih usluga skrbi o djeci;

T.  budući da su razine zamke neaktivnosti (trenutačno 40 %) i zamke niske plaće koje nerazmjerno utječu na žene i odvraćaju ih od punog sudjelovanja u zapošljavanju znatnim dijelom određene odredbama o izravnom oporezivanju, uz gubitak naknada;

U.  budući da u nekim državama članicama obitelji mogu i dalje koristiti porezne olakšice ako imaju uzdržavanog supružnika ili naknade za vjenčane parove i/ili porezne kredite za parove s jednim dohotkom, čime se povećavaju asimetrije s obiteljima sa samohranim roditeljem, a to su u većini slučajeva žene, te se ne priznaje raznolikost obiteljskih situacija koje postoje u EU-u; budući da takve porezne olakšice obično odvraćaju udane žene od pristupa tržištu rada te izravno ili neizravno prouzročuju prijelaz žena s plaćenog na neplaćeni rad;

V.  budući da je utjecaj oporezivanja na razliku među spolovima u pogledu korporativnog bogatstva, osobnog bogatstva i imovine nedovoljno razvijeno područje istraživanja i budući da je prijeko potrebno zajamčiti dostupnost podataka razvrstanih po spolu u tim područjima;

1.  poziva Komisiju da pruži potporu rodnoj ravnopravnosti u svim poreznim politikama i da državama članicama izda posebne smjernice i preporuke, s obzirom na rodnu ravnopravnost, kako bi se uklonile rodne predrasude u oporezivanju i kako bi se osiguralo da nema novih poreza odnosno zakona, programa ili praksi u vezi s potrošnjom kojima se povećavaju rodne razlike u tržišnim prihodima ili prihodima nakon oporezivanja;

2.  naglašava da, u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je utvrđeno u članku 5. stavku 3. UEU-a, države članice mogu utvrditi pravila za svoje porezne politike, uz uvjet da su u skladu s pravilima EU-a; nadalje, ističe da je za odluke EU-a o poreznim pitanjima potreban jednoglasan dogovor svih država članica;

3.  poziva Komisiju da promiče ratifikaciju CEDAW-a od strane Europske unije, kao što je to činila za Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i Istanbulsku konvenciju;

4.  potiče Komisiju da poboljša status strateške suradnje za rodnu ravnopravnost na način da je usvoji kao komunikaciju(15) i da u nju uključi jasne ciljeve i ključne mjere za poboljšanje ravnopravnosti žena i muškaraca putem sektorske analize svih mjera EU-a, uključujući porezne aspekte; poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se zakonodavstvo EU-a o suzbijanju neizravne i izravne rodne diskriminacije pravilno provodi i da se sustavno prati njegov napredak, kako bi se zajamčilo da su muškarci i žene jednaki akteri;

Izravno oporezivanje

Oporezivanje osobnog dohotka

5.  napominje da porezne politike različito utječu na različite vrste kućanstava (npr. kućanstva s dva dohotka, kućanstvo s jednim (muškim ili ženskim) primateljem dohotka itd.); ističe negativne posljedice nepoticanja zapošljavanja žena i njihove ekonomske neovisnosti i skreće pozornost na veće razlike u mirovinama među spolovima kao posljedice zajedničkog oporezivanja; smatra da se porezni sustavi više ne bi smjeli temeljiti na pretpostavci da su kućanstva jedna cjelina i da jednako dijele svoja sredstva i da je pojedinačno oporezivanje neophodno za postizanje porezne pravednosti za žene; smatra da je ključno da muškarci i žene budu jednaki u pogledu zarađivanja dohotka i pružanja skrbi; potiče sve države članice da postupno prijeđu na pojedinačno oporezivanje i da istovremeno osiguraju potpuno očuvanje svih financijskih i drugih naknada povezanih s roditeljstvom u postojećim sustavima zajedničkog oporezivanja; priznaje da u nekim državama članicama mogu biti potrebna prijelazna razdoblja za prelazak na pojedinačni sustav oporezivanja; poziva da se tijekom tih prijelaznih razdoblja ukinu svi porezni rashodi na temelju zajedničkog dohotka i ističe potrebu za time da se zajamči da se sve porezne i novčane olakšice te javne usluge u naravi daju pojedincima kako bi se zajamčila njihova financijska i društvena autonomija;

6.  prima na znanje komunikaciju komisije od 20. studenoga 2017. naslovljenu „Akcijski plan EU-a za razdoblje 2017. – 2019. – Borba protiv razlike u plaćama između spolova” (COM(2017)0678), u kojoj se prepoznaje osam područja djelovanja i poziva države članice da pojačaju svoje napore za djelotvorno suzbijanje razlike u plaćama kako bi se poboljšala ekonomska situacija žena i kako bi se zaštitila njihova ekonomska neovisnost;

7.  napominje da su prosječne porezne stope za primatelje drugog dohotka s dvoje djece u prosjeku dosegle 31 % za države članice EU-a koje su članice OECD-a i 28 % za sve zemlje OECD-a u 2014.; poziva Komisiju da kontinuirano prati i jača primjenu načela jednake plaće za jednak rad ili rad jednake vrijednosti u državama članicama kako bi se osiguralo iskorjenjivanje nejednakosti, kako u sektoru tržišta rada tako i u sektoru oporezivanja; poziva Komisiju i države članice da rade na uklanjanju horizontalne i vertikalne segregacije na tržištu rada uklanjanjem rodnih nejednakosti i diskriminacije u zapošljavanju i poticanjem djevojčica i žena, osobito putem obrazovanja i podizanja razine osviještenosti među njima, da odaberu studij, posao i karijeru u sektorima inovativnog rasta, među ostalim i u područjima IKT-a i STEM-a;

8.  poziva države članice da se pobrinu za to da se poreznim poticajima povezanima sa zapošljavanjem i samozapošljavanjem ne diskriminira na temelju spola i da razmotre porezne poticaje i druge porezne olakšice ili usluge za primatelje drugog dohotka i samohrane roditelje; nadalje, poziva države članice da razmotre različite načine rješavanja pitanja nedovoljne zastupljenosti žena na tržištu rada i da riješe potencijalne odvraćajuće ekonomske mjere za primatelje drugog dohotka pri ulasku na tržište rada; napominje da do rodnih predrasuda može doći i u poreznim odbicima i izuzećima povezanim sa zaposlenjem, kao što je povlašteni porezni tretman u slučaju prekovremenih sati, od čega koristi imaju uglavnom profesije koje trenutačno obavljaju muškarci;

9.  poziva države članice da ne smanjuju progresivnost svojih sustava oporezivanja osobnog dohotka, primjerice tako da pokušaju pojednostaviti oporezivanje osobnog dohotka;

10.  poziva da se porez na osobni dohodak (struktura poreznih stopa, izuzeća, odbici, naknade, krediti itd.) osmisli na način kojim bi se aktivno promicao jednak udio plaćenog i neplaćenog rada, dohotka i mirovinskih prava između žena i muškaraca, ali i ukinuli poticaji kojima se održavaju nejednake rodne uloge;

11.  smatra da, kao posljedica nejednakosti na tržištu rada, porezne politike mogu nerazmjerno utjecati na žene; vjeruje da je pravi način za rješavanje tog problema reforma instrumenata tržišta rada kako bi se riješilo pitanje ekonomske neovisnosti žena; poziva države članice i institucije Unije da promiču provedbu studija o učincima razlika u mirovinama muškaraca i žena i ekonomskoj neovisnosti žena, uzimajući u obzir pitanja kao što su starenje stanovništva, rodne razlike u zdravstvenom stanju i očekivanom životnom vijeku, promjene u strukturi obitelji i povećanje broja jednočlanih kućanstava te različite osobne situacije žena;

Oporezivanje dobiti

12.  poziva države članice koje su u europskom semestru istaknute zbog odredbi o agresivnom poreznom planiranju da što prije izmijene svoje zakonodavstvo i ukinu te odredbe(16); zabrinut je zbog rizika da bi, dok rade na koordinaciji svojih osnovica poreza na dobit, države članice mogle pronaći nove odredbe za olakšavanje agresivnog poreznog planiranja trgovačkih društava, što znači da će države članice morati pronaći druge izvore oporezivanja (uključujući poreze na potrošnju) koji imaju nerazmjeran učinak na žene;

13.  poziva države članice da racionaliziraju porezne poticaje ili olakšice koje daju trgovačkim društvima kako bi se pobrinule za to da se tim poticajima i olakšicama uglavnom koriste mala poduzeća i da od njih koristi imaju istinske inovacije, kao i da ex ante i naknadno ocijene mogući učinak tih poticaja na rodnu ravnopravnost;

Oporezivanje kapitala i bogatstva

14.  napominje da porezi na dobit i bogatstvo imaju ključnu ulogu u smanjenju nejednakosti preraspodjelom unutar poreznog sustava i osiguravanjem prihoda za financiranje socijalnih usluga i socijalnih prijenosa;

15.  napominje da su nedostupnost, iznimno visoki troškovi i nedostatak infrastrukture za kvalitetnu skrb o djeci i dalje najznačajnija prepreka u prvom redu ravnopravnom sudjelovanju žena u svim aspektima društva, uključujući zapošljavanje; poziva države članice da unaprijede porezne politike kako bi se poboljšala dostupnost i pristupačnost cjenovno povoljnih i visokokvalitetnih usluga skrbi za djecu s pomoću poreznih poticaja s ciljem smanjenja prepreka ženama pri stupanju u plaćeni radni odnos i doprinošenja ravnomjernijoj podjeli plaćenog i neplaćenog rada u kućanstvima, čime bi se smanjile razlike u plaćama i mirovinama žena i muškaraca; naglašava da bi te politike trebale omogućiti integraciju žena na tržište rada i da bi trebale biti usmjerene posebno na obitelji s niskim primanjima, obitelji sa samohranim roditeljem i druge skupine u nepovoljnom položaju;

16.  poziva države članice da u potpunosti provedu Direktivu Vijeća 2004/113/EZ od 13. prosinca 2004. o provedbi načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pristupu i nabavi robe, odnosno pružanju usluga, kojom se, između ostalog, suzbija i zabranjuje diskriminacija na temelju spola u pružanju financijskih dobara i usluga u osiguranju i povezanim područjima; poziva na prikupljanje podataka kako bi se dobile precizne informacije o mogućim nedostacima u postupku provedbe; ističe da vlasništvo nad imovinom podliježe načelu supsidijarnosti i da u EU-u ne postoji pravo vlasništva nad imovinom koje bi diskriminiralo žene ili muškarce jer je vlasnik nositelj prava na imovinu;

17.  žali zbog činjenice da je, ukupno gledajući, doprinos poreza na bogatstvo ukupnim prihodima od poreza i dalje ograničen, odnosno doseže 5,8 % ukupnih prihoda od poreza u EU-15 i 4,3 % u EU-28(17);

18.  žali zbog toga što je udio poreza na kapital u opadanju od 2002. kao posljedica, među ostalim, opće tendencije da se na dohodak od kapitala više ne primjenjuje redovni program oporezivanja osobnog dohotka, nego se koristi oporezivanje po relativno umjerenim paušalnim stopama u mnogim državama članicama(18);

Neizravno oporezivanje

19.  napominje da se udio poreza na potrošnju u Uniji od 2009. do 2016. godine povećao; napominje da PDV obično iznosi između dvije trećine i tri četvrtine poreza na potrošnju u državama članicama i da je PDV dosegnuo prosječni udio od otprilike jedne petine ukupnih prihoda od poreza u EU-u(19);

20.  napominje da do rodno uvjetovanih predrasuda dolazi kada se područje primjene poreznog zakonodavstva preklapa s područjem rodnih odnosa, normi i ekonomskog ponašanja; napominje da PDV sadrži rodno uvjetovane predrasude zbog obrazaca potrošnje žena, koji se razlikuju od obrazaca potrošnje muškaraca jer žene kupuju više proizvoda i usluga za poboljšanje zdravlja, obrazovanja i prehrane(20); zabrinut je da navedeno, u kombinaciji s nižim dohotkom žena, dovodi do toga da žene snose veći teret kad je riječ o PDV-u; poziva države članice da predvide izuzeća od PDV-a, snižene stope i nulte stope poreza na proizvode i usluge s pozitivnim društvenim, zdravstvenim i/ili okolišnim učincima, u skladu s trenutačnom revizijom Direktive EU-a o PDV-u;

21.  smatra da je nemogućnost kupovanja ženskih higijenskih proizvoda zbog neimaštine (tzv. period poverty) trajan problem u EU-u i da si, prema procjenama organizacije Plan International UK, svaka deseta djevojčica ne može priuštiti sanitarne proizvode; žali zbog toga što se higijenski proizvodi za žene te proizvodi i usluge za njegu namijenjeni djeci, starijim osobama ili osobama s invaliditetom još uvijek ne smatraju osnovnim proizvodima u svim državama članicama; poziva sve države članice da ukinu takozvani „porez na njegu i tampone”, iskoriste fleksibilnost uvedenu Direktivom o PDV-u i primijene izuzeće ili stopu PDV-a od 0 % na te osnovne proizvode; priznaje da bi smanjenje cijene zbog izuzeća od PDV-a na te proizvode bilo nemjerljivo korisno za mlade žene; podržava korake poduzete u cilju promicanja raširene dostupnosti sanitarnih potrepština i potiče države članice da predvide dodatne zalihe ženskih higijenskih potrepština u određenim (javnim) prostorima kao što su škole, sveučilišta i prihvatilišta za beskućnike, kao i za žene s niskim primanjima, u cilju potpunog iskorjenjivanja nemogućnosti kupnje ženskih higijenskih proizvoda zbog neimaštine u javnim WC-ima diljem EU-a;

Učinak utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza na rodnu ravnopravnost

22.  napominje da utaja poreza i izbjegavanje plaćanja poreza uvelike doprinose rodnoj neravnopravnosti u Uniji i svijetu jer ograničavaju resurse dostupne vlastima za povećanje ravnopravnosti na nacionalnoj i međunarodnoj razini(21);

23.  podsjeća na preporuke od 13. prosinca 2017. nakon istrage o pranju novca, izbjegavanju plaćanja poreza i utaji poreza(22) te na preporuke prethodnih posebnih odbora (TAX i TAX2) sastavljene radi borbe protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza u EU-u; poziva države članice da što prije usvoje javno izvješćivanje po zemljama, zajedničku konsolidiranu osnovicu poreza na dobit (CCCTB) za EU i reviziju Direktive o kamatama i licencijama;

24.  poziva Komisiju i države članice da potiču reforme s ciljem rodne ravnopravnosti u području oporezivanja u svim međunarodnim forumima, uključujući OECD i UN, te da podrže stvaranje međuvladinog poreznog tijela UN-a s univerzalnim članstvom, jednakih pravima glasa i ravnopravnim sudjelovanjem žena i muškaraca; ističe da bi to tijelo trebalo biti odgovarajuće osposobljeno za razvoj posebnih stručnih znanja u području oporezivanja s obzirom na spol;

25.  napominje da ugovori o dvostrukom oporezivanju između država članica i zemalja u razvoju obično ne promiču oporezivanje u državi izvora, od čega koristi imaju multinacionalne korporacije na štetu mobilizacije domaćih resursa u zemljama u razvoju; napominje da zbog izostanka mobilizacije domaćih resursa u tim zemljama izostaje puno financiranje javnih usluga kao što su zdravstvena skrb ili obrazovanje, što nerazmjerno pogađa žene i djevojčice; potiče države članice da ovlaste Komisiju za preispitivanje postojećih ugovora o dvostrukom oporezivanju kako bi se ti problemi razmotrili i riješili, ali i za to da se pobrine da budući ugovori o dvostrukom oporezivanju uz opće odredbe o suzbijanju zlouporaba uključuju odredbe o rodnoj ravnopravnosti;

26.  poziva posebni odbor TAX3 da u svoje preporuke uključi i rodnu perspektivu;

Uključivanje načela rodne ravnopravnosti u porezne politike

27.  poziva Komisiju i države članice da provode redovne procjene utjecaja fiskalnih politika iz perspektive rodne ravnopravnosti, fokusirajući se na multiplikacijski učinak i implicitne predrasude, kako bi se zajamčilo da ni u jednoj fiskalnoj politici EU-a nema ni izravne ni neizravne diskriminacije;

28.  poziva države članice da dijele najbolje prakse o ustrojstvu svojih tržišta rada i sustava oporezivanja kako bi se doprinijelo smanjenju razlika u plaćama i mirovinama između spolova, što bi moglo dovesti do veće pravednosti i ravnopravnosti u poreznom tretmanu muškaraca i žena;

29.  podsjeća da, otkad je Ugovorom iz Lisabona Povelja o temeljnim pravima uvrštena u primarno pravo, Komisija ima pravnu obvezu promicati rodnu ravnopravnost u svojim aktivnostima i mjerama;

30.  priznaje da se mnoge interesne skupine i skupine iz civilnog društva osjećaju marginalizirano u okviru rasprava o poreznoj politici zbog manjka stručnog znanja i da su stoga industrijske i financijske skupine previše zastupljene u savjetodavnim proračunskim postupcima u mnogim državama članicama; poziva države članice da taj problem riješe osiguravanjem obrazovanja o proračunskim procesima i da pruže mogućnost istinskog savjetovanja sa civilnim društvom;

31.  poziva Komisiju da ispuni svoju pravnu obvezu promicanja rodne ravnopravnosti , među ostalim i u sklopu ocjene izrade temeljne politike u području oporezivanja ; naglašava da pregled poreznih sustava država članica u okviru europskog semestra, kao i preporuke po državama članicama, iziskuju temeljitu analizu učinaka u tom pogledu;

32.  poziva Komisiju da koristi prioritete strategije Europa 2020. u cilju borbe protiv strukturnih nedostataka u europskom gospodarstvu, rješavanja problema rodnih razlika u plaćama i mirovinama, poboljšanja konkurentnosti i produktivnosti EU-a i podupiranja održivog socijalnog tržišnog gospodarstva koje pogoduje svim ženama i muškarcima;

33.  podsjeća na svoje stajalište o Prijedlogu direktive o javnom izvješćivanju po zemljama(23), kojim se predlažu ambiciozne mjere kojima se nastoje unaprijediti porezna transparentnost i javni nadzor multinacionalnih poduzeća, a to bi široj javnosti omogućilo pristup informacijama o njihovoj dobiti, primljenim subvencijama i porezima koje plaćaju u jurisdikcijama u kojima obavljaju djelatnosti; preporučuje uključivanje sveobuhvatne rodne analize u središte svih postojećih i budućih razina istraživanja i politika o poreznoj pravdi kako bi se postigla veća porezna transparentnost i odgovornost; poziva Vijeće na postizanje općeg sporazuma o prijedlogu za pokretanje pregovora s drugim institucijama u cilju uvođenja zahtjeva u pogledu javnog izvješćivanja po zemljama, što je jedna od ključnih mjera za postizanje veće transparentnosti u pogledu poreznih podataka poduzeća za sve građane; podsjeća na to da bi države članice trebale provoditi redovite analize materijalnog učinka prelijevanja tih mjera, uključujući analizu rodno uvjetovanih predrasuda povezanih s poreznim politikama i njihove sposobnosti povećanja domaćih prihoda za financiranje prava žena, na druge države članice i zemlje u razvoju, pri čemu priznaje da su poduzeti određeni koraci u tom pogledu u okviru Platforme za dobro porezno upravljanje;

34.  napominje da rodna ravnopravnost nije samo temeljno ljudsko pravo, nego i da bi njezino ostvarivanje doprinijelo uključivijem i održivijem rastu; naglašava da bi analiza proračuna s obzirom na rodnu perspektivu omogućila bolje informacije o distribucijskom učinku javnih ulaganja na muškarce i žene; poziva Komisiju i države članice da uvedu izradu proračuna kojom se u obzir uzima rodna perspektiva na način kojim se izričito prati koji je udio javnih sredstava namijenjen ženama i kojim se jamči da sve mjere za mobiliziranje sredstava i raspodjelu rashoda promiču rodnu ravnopravnost;

35.  poziva Komisiju da promiče najbolje prakse u području poreznih politika kojima se u obzir uzima učinak na spolove i promiče rodna ravnopravnost, naročito u pogledu oporezivanja dohotka kućanstava i PDV-a; poziva Komisiju da u svoje godišnje izvješće o trendovima oporezivanja u Europskoj uniji uključi rodnu analizu;

36.  podsjeća da unatoč zajedničkoj izjavi o rodno osviještenoj politici priloženoj Uredbi o VFO-u 2014. – 2020. u tom području nije došlo do većeg napretka te da Komisija nije uzela u obzir njezinu provedbu u reviziji VFO-a na sredini razdoblja; traži da se u godišnjim proračunskim postupcima ocijeni i integrira učinak politika EU-a na rodnu ravnopravnost (izrada proračuna kojom se u obzir uzima rodna perspektiva); očekuje da se Parlament, Vijeće i Komisija ponovno obvežu na rodno osviještenu politiku u sljedećem VFO-u te na njezino efikasno praćenje, pa i tijekom revizije VFO-a u sredini razdoblja i da propisno uzmu u obzir načelo ravnopravnosti žena i muškaraca utvrđeno u članku 8. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU);

37.  poziva države članice da poštuju svoju pravnu obvezu u skladu s Poveljom o temeljnim pravima u pogledu promicanja rodne ravnopravnosti pri provedbi prava EU-a i nacionalnih politika koje su uređene pravom EU-a;

38.  ističe da su potrebna daljnja istraživanja i bolja zbirka podataka razvrstanih po spolu kad je riječ o rodno diferenciranim učincima sustava oporezivanja odnosno njegovim učincima na dodjelu sredstava; osobito poziva države članice da prikupljaju porezne podatke na pojedinačnoj osnovi, a ne samo na osnovi kućanstva i da uklone razliku u podacima između spolova o obrascima potrošnje i korištenju sniženih stopa, o raspodjeli poduzetničkog dohotka i povezanih poreznih plaćanja te raspodjeli neto bogatstva, dohotka od kapitala i povezanih poreznih plaćanja;

39.  žali zbog toga što većina država članica ne prikuplja niti ne evaluira individualizirane podatke o porezu na dohodak i što mnoge države članice i dalje prikupljaju podatke na razini kućanstva samo preko odredbi o zajedničkom oporezivanju;

40.  potiče države članice da osmisle odgovarajuću strukturu poticaja u području poreznih olakšica diljem političkih mjera kojom bi se migrantice poticale da se (ponovno) uključe u osposobljavanje ili da se zaposle;

o
o   o

41.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) CEDAW/C/CHE/CO/4-5, stavci 40.-43. (Švicarska 2016.); CEDAW/C/LUX/CO/6-7, stavci 10., 15., 16. (Luksemburg 2018.).
(2) SL C 353E, 3.12.2013., str. 38.
(3) SL C 407, 4.11.2016., str. 2.
(4) SL C 66, 21.2.2018., str. 30.
(5) SL C 76, 28.2.2018., str. 93.
(6) SL C 263, 25.7.2018., str. 49.
(7) SL C 369, 11.10.2018., str. 132.
(8) SL L 204, 26.7.2006., str. 23.
(9) Resorni odjel C Europskog parlamenta, Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, 2017.
(10) Resorni odjel C Europskog parlamenta, Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, 2017.
(11) Resorni odjel C Europskog parlamenta, Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, 2017.
(12) Europska komisija, Glavna uprava za oporezivanje i carinsku uniju, Trendovi oporezivanja u Europskoj uniji – Podaci za države članice EU-a, Island i Norvešku, izdanje 2018.
(13) Institut za razvojne studije, Preraspodjela neplaćenog pružanja skrbi – Zbog čega je porez važan za prava žena. Informativno izvješće, br. 109., siječanj 2016.
(14) Resorni odjel C Europskog parlamenta, Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, 2017.
(15) Kako je zatraženo u Zaključcima Vijeća od 16. lipnja 2016. o rodnoj ravnopravnosti.
(16) Europska komisija, Europski semestar: izvješća po zemljama, 7. ožujka 2018.
(17) Resorni odjel C Europskog parlamenta, Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, 2017.
(18) Resorni odjel C Europskog parlamenta, Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, 2017.
(19) Resorni odjel C Europskog parlamenta, Rodna ravnopravnost i oporezivanje u Europskoj uniji, 2017.
(20) La Fiscalidad en España desde una Perspectiva de Género (2016) - Institut per a l’estudi i la transformació d ela vida quotidiana / Ekona Consultoría.
(21) „Završna studija UN-a o nezakonitim financijskim tokovima, ljudskim pravima i Programu za održivi razvoj do 2030.” iz 2016., koju je sastavio neovisni stručnjak, o učincima stranog duga i drugih povezanih međunarodnih financijskih obveza država na puno uživanje svih ljudskih prava, posebno gospodarskih, socijalnih i kulturnih prava.
(22) SL C 369, 11.10.2018., str. 132.
(23) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2017)0284.

Pravna napomena