Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2109(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0059/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0059/2019

Rasprave :

PV 14/02/2019 - 7
CRE 14/02/2019 - 7

Glasovanja :

PV 14/02/2019 - 10.19

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0133

Usvojeni tekstovi
PDF 165kWORD 56k
Četvrtak, 14. veljače 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Jačanje konkurentnosti unutarnjeg tržišta razvojem carinske unije Europske unije i njezina upravljanja
P8_TA-PROV(2019)0133A8-0059/2019

Rezolucija Europskog parlamenta od 14. veljače 2019. o jačanju konkurentnosti unutarnjeg tržišta razvojem carinske unije Europske unije i njezina upravljanja (2018/2109(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije(1) i povezani delegirani akt (Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015.)(2), provedbeni akt (Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 od 2. studenoga 2015.)(3), prijelazni delegirani akt (Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/341 od 17. prosinca 2015.)(4) i program rada (Provedbena odluka Komisije (EU) 2016/578 od 11. travnja 2016.)(5),

–  uzimajući u obzir Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 radi produljenja prijelazne uporabe sredstava koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka predviđene Carinskim zakonikom Unije (COM(2018)0085),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru pod naslovom „Razvoj carinske unije i upravljanja njome” (COM(2016)0813),

–  uzimajući u obzir komunikacija Komisije Vijeću i Europskom parlamentu pod naslovom „Prvo dvogodišnje izvješće o napretku razvoja EU-ove carinske unije i njezinog upravljanja” (COM(2018)0524),

–  uzimajući u obzir komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu pod naslovom „Drugo izvješće o napretku u provedbi Strategije EU-a i Akcijskog plana za upravljanje rizicima u carinskim pitanjima” (COM(2018)0549),

–  uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o strategiji za carinske informacijske sustave (COM(2018)0178),

–  uzimajući u obzir stajalište Europskog parlamenta u prvom čitanju o prijedlogu Europske komisije o pravnom okviru Unije za carinske prekršaje i sankcije (COM(2013)0884),

–  uzimajući u obzir Odluku br. 70/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o okruženju bez papira za carinu i trgovinu(6),

–  uzimajući u obzir Rezoluciju Europskog parlamenta od 17. siječnja 2017. o rješavanju problema u vezi s provedbom Carinskog zakonika Unije(7),

–  uzimajući u obzir Izvješće Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi Carinskog zakonika Unije te o upotrebi ovlasti za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 284. Carinskog zakonika Unije (COM(2018)0039),

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 19/2017 naslovljeno „Uvozni postupci: nedostatci u pravnom okviru i nedjelotvorna provedba utječu na financijske interese EU-a”,

–  uzimajući u obzir tematsko izvješće Europskog revizorskog suda br. 26/2018 naslovljeno „Niz kašnjenja u primjeni carinskih informatičkih sustava: što je pošlo po zlu?”,

–  uzimajući u obzir izvješće Vijeća 11760/2017 o napretku postignutom u borbi protiv prijevara povezanih s trošarinama,

–  uzimajući u obzir izvješće Europola i Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo o krivotvorenju i piratstvu u Europskoj uniji,

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača te mišljenje Odbora za međunarodnu trgovinu (A8-0059/2019),

A.  budući da je Carinska unija, koja ove godine slavi 50. rođendan, jedan od stupova Europske unije i jedan od najvećih svjetskih trgovinskih blokova te da je u potpunosti operativna carinska unija nužna za pravilno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, u korist i poduzeća i građana Unije, ali i za vjerodostojnost Europske unije, što joj osigurava čvrsto stajalište u pregovorima o trgovinskim sporazumima s trećim zemljama;

B.  budući da carinska tijela trebaju uspostaviti potrebnu ravnotežu između olakšavanja zakonite trgovine, carinskih kontrola namijenjenih zaštiti sigurnosti Unije i njezinih građana, povjerenja potrošača u robu koja ulazi na jedinstveno tržište i financijskih i komercijalnih interesa Unije, te da je odgovorna za provedbu više od 60 pravnih akata, uz carinski pravni okvir, za borbu protiv nezakonite trgovine i krijumčarenja te za dodjelu statusa ovlaštenoga gospodarskog subjekta;

C.  budući da standardizacija carinskih informacija i postupaka ima ključnu ulogu za homogenizaciju kontrola, posebno u pogledu pojava kao što su netočno razvrstavanje i podcjenjivanje uvoza i pogrešno izvješćivanje o podrijetlu robe, što je štetno za sve gospodarske subjekte, posebno za mala i srednja poduzeća;

D.  budući da je iznos uvoza i izvoza Europske unije 2017. dosegao 3 700 milijardi eura i da su naplaćene carinske pristojbe predstavljale 15 % proračuna Unije;

E.  budući da je provedba Carinskog zakonika Unije stoga nužna za očuvanje vlastitih sredstava Unije, poglavito carinskih pristojbi, i nacionalnih fiskalnih interesa, ali i za jamčenje sigurnosti europskih potrošača i poštenog tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu;

F.  budući da se Carinskim zakonikom Unije predviđa da se elektronički sustavi potrebni za njegovu primjenu moraju uvesti do 31. prosinca 2020.; budući da je digitalizacija carinskih postupaka pokrenuta još 2003. i propisana 2008. donošenjem Uredbe (EZ) br. 450/2008 od 23. travnja 2008. o Carinskom zakoniku Zajednice (Modernizirani carinski zakonik)(8) i donošenjem Odluke br. 70/2008/EZ (Odluka o e-carini);

G.  budući da je digitalizacija carine u tijeku, da je više od 98 % carinskih deklaracija danas u elektroničkom obliku te da se sljedeća područja carine sada obrađuju s pomoću elektroničkih sustava: provoz (NCTS), kontrola izvoza (ECS), sigurnost podataka (ICS), upravljanje rizikom (CRMS), registracijski i identifikacijski broj gospodarskog subjekta (EORI), odobrenja (CDS), ovlašteni gospodarski subjekti (AEO), obvezujuće tarifne informacije (EBTI), kvote i tarife (QUOTA), autonomne carinske suspenzije, kombinirana nomenklatura (TARIC), nadzor uvoza i izvoza (SURV2) i sustav registriranih izvoznika za potvrde o podrijetlu (REX);

H.  budući da je cilj programa „Carina”, koji se predlaže u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027., pružanje potpore aktivnostima carinskih tijela država članica te suradnji među njima;

I.  budući da istupanje Ujedinjene Kraljevine iz EU-a predstavlja izazov za pravilno funkcioniranje carinske unije;

J.  budući da će provedba glavnih elektroničkih sustav nužnih za potpunu provedbu Carinskog zakonika Unije kasniti te biti odgođena na razdoblje nakon 31. prosinca 2020.;

K.  budući da alat za mjerenje uspješnosti carinske unije funkcionira na način da se procjenjuje funkcioniranje carinske unije na temelju ključnih pokazatelja uspješnosti u nizu područja kao što su zaštita financijskih interesa, jamčenje sigurnosti i zaštite građana EU-a te procjena važnosti carine u doprinosu rastu i konkurentnosti EU-a;

L.  budući da programom Carina 2020., a time i radom na carinskom informatičkom sustavu zajedno upravljaju Komisija, države članice i predstavnici poslovnih interesa u mnogobrojnim strukturama za donošenje odluka čije umnažanje ima trajan negativan utjecaj na učinkovitost programa i upravljanje projektima u području IT-a;

M.  budući da će nakon završetka aktualnog programa Carina 2020. i procjene troškova i koristi raznih mogućih opcija biti potrebno provesti temeljitu reformu upravljanja carinskim programima;

1.  ističe svakodnevni rad carinskih tijela država članica i službi Komisije kojim se teži zaštititi unutarnjeg tržišta od nepoštenog tržišnog natjecanja, tj. krivotvorenih i dampinških proizvoda, olakšavanju trgovine i smanjenju birokracije, prikupljanju prihoda za nacionalne proračune i proračun Unije te zaštiti stanovništva od terorističkih prijetnji, prijetnji zdravlju i okolišu te drugih prijetnji;

2.  ističe da je carinska unija jedno od najranijih postignuća EU-a i da se može smatrati jednom od njegovih glavnih uspjeha jer je poduzećima s poslovnim nastanom u Uniji omogućila da prodaju svoju robu i ulažu u cijeloj Uniji, ali je također EU-u omogućila uklanjanje unutarnjih granica i natjecanje s ostatkom svijeta; ističe da bi jedinstveno tržište EU-a bilo neostvarivo bez bestarifnog okruženja koje omogućava carinska unija i njezine uloge u nadziranju uvoza i izvoza;

3.  naglašava da je potpuno funkcionalna carinska unija ključna kako bi se osigurala vjerodostojnost i snaga EU-a i njegove pozicije u pregovorima o sklapanju novih trgovinskih sporazuma; ističe da učinkovita carinska unija EU-a doprinosi olakšanju zakonitog trgovanja i smanjenju administrativnog opterećenja za trgovce koji posluju zakonito, što je pak važno za razvoj konkurentnih poduzeća; ističe da je važno zajamčiti učinkovite kontrole, između ostaloga poticanjem suradnje s carinskim tijelima trećih zemalja i izbjegavanjem nepotrebnih prepreka zakonitom trgovanju;

4.  naglašava da je ključno stvoriti nesmetane carinske procese diljem Unije utemeljene na reformiranoj IT infrastrukturi; smatra da digitalizacija omogućuje transparentniju i dostupniju razmjenu informacija i plaćanja pristojbi, osobito za mala i srednja poduzeća i gospodarske subjekte trećih zemalja te da pruža mogućnosti za pojednostavljenje carinskih pravila i postupaka;

5.  napominje da trenutačne razlike u razini i kvaliteti kontrola, carinskih postupaka i politika sankcija na mjestima ulaska u carinsku uniju često dovode do narušavanja trgovinskih tokova, čime se pogoršava problem tzv. potrage za najpovoljnijim pravnim sustavom i ugrožava cjelovitost jedinstvenog tržišta; u tom kontekstu odlučno traži od Komisije i država članica da riješe to pitanje;

6.  potiče Komisiju da poveća napore u pogledu stvaranja integrirane jedinstvene kontaktne točke EU-a za carinu kojom bi se poduzećima pomoglo da na jednom mjestu podnesu sve potrebne podatke i dokumente te ispune sve regulatorne zahtjeve za uvoz, izvoz i tranzit robe;

7.  podsjeća na to da će Ujedinjena Kraljevina postati treća zemlja nakon povlačenja iz EU-a, čime će se izmijeniti vanjske granice EU-a, i naglašava da postupak Brexita ne bi smio negativno utjecati na razvoj carine EU-a i upravljanje njome;

Digitalizacija carinskih postupaka

8.  poziva Komisiju i države članice da razviju djelotvorniji, troškovno učinkovitiji i pojednostavljeni pristup upravljanju informatičkim sustavima za carinska tijela; posebno poziva na precizniju i realističnu procjenu potrebnog vremena i resursa, kao i opsega pojedinačnih informatičkih projekata kojima će se pomoći u digitalizaciji carinskih postupaka;

9.  izražava žaljenje zbog niza kašnjenja u provedbi novih informatičkih sustava za carinsku uniju zbog čega je Komisija od Europskog parlamenta i Vijeća zatražila produljenje prijelaznog razdoblja koje je trebalo trajati do 2020. kako je utvrđeno u Carinskom zakoniku; izražava žaljene i zbog nepotpunih informacija koje je Komisija iznijela kako bi opravdala to novo produljenje, posebno kada je riječ o pitanjima koja ulaze u njezino područje nadležnosti i nadležnosti država članica, zbog čega Europski parlament ne može na odgovarajući način izvršavati proračunski i politički nadzor;

10.  ističe da, iako bi 75 % europskih komponenti informatičkih sustava potrebnih za provedbu Carinskog zakonika Unije trebalo biti spremno do prosinca 2020., to ne znači da će 75 % informatičkih sustava biti spremno na taj datum s obzirom na to da 25 % tih informatičkih sustava čine nacionalne komponente za koje su odgovorne države članice i za koje su utvrđena kašnjenja;

11.  smatra da najvažniji prioritet Komisije i Vijeća mora biti to da se pobrinu da se Carinski zakonik i digitalizacija carinskih postupaka počnu provoditi unutar novog roka; stoga potiče Komisiju i države članice da učine sve što je u njihovoj mogućnosti da se izbjegnu nova odgađanja; smatra da je stoga za uspostavu informatičke infrastrukture nužan razvoj i uvođenje sedamnaest informatičkih alata, što podrazumijeva znatno financijsko opterećenje i opterećenje u smislu ljudskih resursa; smatra da je stoga od ključne važnosti izbjeći dvostruko trošenje sredstava pri vođenju informatičkih projekata država članica i Komisije;

12.  traži od Komisije da ažurira vremenski plan svog programa rada u pogledu Carinskog zakonika Unije kako bi se u obzir uzelo produljenje prijelaznog razdoblja koje je predložila(9), a koje Europski parlament i Vijeće trebaju usvojiti; poziva Parlament i Vijeće da rade na brzom donošenju odluke o tom produljenju usklađujući ga s uvjetima potrebnima za uspješno uvođenje carinske informatičke infrastrukture, ne dovodeći pritom u pitanje sveobuhvatne sigurnosne testove, kako se eventualnim problemima n bi ugrozile provjere robe koje provode carinska tijela država članica; slaže se s Europskim revizorskim sudom da isti uzroci proizvode iste učinke te da ažuriranje višegodišnjeg strateškog plana iz 2017., u okviru kojeg se uvođenje šest informatičkih sustava planira u istoj godini, predstavlja velik izazov i velik rizik u pogledu poštovanja produženih rokova, odnosno da postoji bojazan da bi se rok za provedbu Carinskog zakonika Unije mogao dodatno produljiti na razdoblje nakon 2025.;

13.  poziva Komisiju da ažurira svoj višegodišnji strateški plan rasporedom projekata tijekom prijelaznog razdoblja kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri izbjegla koncentracija uvođenja na kraju razdoblja i uspostavljanjem obvezujućih ključnih točaka, među ostalim za države članice;

14.  poziva Komisiju da ne mijenja pravne i tehničke specifikacije već donesene za sedamnaest informatičkih alata jer obujam paniranih projekata i vrijeme potrebno za njihovo uvođenje nisu u skladu ni sa stalnim razvojem tehnologija ni s neizbježnim promjenama zakona i propisa koji će uslijediti tijekom tog razdoblja;

15.  podsjeća da je, prema Revizorskom sudu, Komisija bila svjesna kašnjenja, ali namjerno nije uključila te informacije u svoje službeno izvješćivanje, što je onemogućilo dionicima (poput Europskog parlamenta, drugih institucija EU-a koji nisu zastupljeni u upravljačkoj strukturi Carina 2020. te zainteresiranih društava i građana) da budu potpuno obaviješteni o riziku od kašnjenja u stvarnom vremenu; stoga poziva Komisiju da redovito i transparentno izvješćuje o provedbi višegodišnjeg strateškog plana rada i uspostavi carinskog elektroničkog sustava kako se ne bi ponovile pogreške iz prethodnih programskih razdoblja, te da izvijesti o eventualnim kašnjenjima i to ne u zadnji trenutak ili ne predviđajući odgovarajuće korektivne mjere;

16.  poziva Komisiju da kontinuirano ocjenjuje program Carina 2020. i da reagira na utvrđene nedostatke, posebno nedovoljno iskorištavanje timova stručnjaka osnovanih u okviru ovog programa, te da omogući bolju suradnju carinskih službi;

17.  naglašava da su stalno nadziranje politike te analiza i procjena mogućih učinaka ključni dijelovi upravljanja carinskom unijom; prima na znanje i pozdravlja rad Komisije na razvoju alata za vrednovanje uspješnosti carinske unije, koji će u konačnici omogućiti sustavno ocjenjivanje njezine uspješnosti u ostvarivanju strateških ciljeva, i to u pogledu učinkovitosti, djelotvornosti i jedinstvenosti; poziva države članice da podupru rad na daljnjem razvoju tog alata;

18.  predlaže Komisiji da bi tim alatom također trebalo ocjenjivati uspješnost carinskih kontrola u pogledu potencijala za digitalizaciju i protoka podataka kako bi se uvele još učinkovitije kontrole temeljene na riziku, a time i optimiziralo opterećenje carinskih tijela;

Upravljanje programom Carina, izvješća o njemu te njegovo financiranje

19.  prima na znanje mjere koje Komisija i države članice poduzimaju kako bi osigurale ujednačenu i dosljednu provedbu Carinskog zakonika, posebno u pogledu osposobljavanja i donošenja smjernica; poziva, međutim, Komisiju i države članice da povećaju napore i raspoložive resurse kako bi se osigurala potpuna provedba Carinskog zakonika donesenog 2013. i jedinstvenih carinskih postupaka na razini Europske unije; poziva Komisiju da u tom pogledu predstavi akcijski plan koji bi se na koristan način mogao temeljiti na stručnoj reviziji carinske prakse, razmjeni dobrih praksi i većoj suradnji između carinskih službi te na programu osposobljavanja koji raspolaže dostatnim resursima;

20.  podsjeća da Komisija radi na okruženju jedinstvenog carinskog sučelja EU-a, kojim bi se gospodarskim subjektima omogućilo podnošenje podataka potrebnih za širok raspon regulatornih namjena (npr. veterinarska, sanitarna, okolišna itd.) u standardiziranom obliku za više primatelja i s pomoću usklađenih pristupnih točaka; poziva Komisiju i države članice da nastave s tim bitnim radom;

21.  prima na znanje financijski napor koji je podnio proračun EU-a povećanjem dodijeljenih sredstava za sljedeći program Carina 2021. – 2027. na 842 844 000 eura u cijenama iz 2018.; poziva države članice da isto tako osiguraju potrebne ljudske i financijske resurse za uvođenje nacionalnih komponenti koje kao bitni elementi uvjetuju funkcioniranje europskog carinskog elektroničkog sustava i traži od Komisije da mu pravovremeno dostavi izvješće o uvođenju komponenti Unije i vanjskih komponenti koje su razvile države članice;

22.  naglašava da se carine danas moraju nositi s enormnim povećanjem količine robe koja se kupuje preko interneta izvan EU-a, u smislu kontrola i naplate primjenjivih carina, posebno s obzirom na to da količina robe niske vrijednosti uvezene u EU raste svake godine za 10 – 15 %; poziva Komisiju i države članice da pojačaju napore kako bi se taj problem bolje riješio;

23.  poziva Komisiju da na kraju i samo na kraju provedbe sedamnaest informatičkih sustava povezanih s Carinskim zakonikom Unije u okviru programa Carina 2020. predloži učinkovitiju upravljačku strukturu za vođenje carinskih informatičkih projekata i njihovo ažuriranje, naglašava da je ključno da se, s obzirom na gospodarske, fiskalne i sigurnosne izazove koje predstavlja carinski informatički sustav, usvojenim rješenjem u potpunosti očuva europski suverenitet;

24.  ističe da se programom „Carina” za razdoblje 2021. – 2027. i njegovom potporom carinskim tijelima država članica pomaže ne samo u povećanju proračunskih prihoda EU-a već i u jamčenju sigurnosti proizvoda, zaštite europskih potrošača i jednakih uvjeta za poduzeća u EU-u;

Istupanje Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije

25.  ističe da nesigurnost u pogledu istupanja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a predstavlja veliki izazov za europska poduzeća; stoga poziva Komisiju i države članice da dionicima predstave detaljne informacije o posljedicama istupanja Ujedinjene Kraljevine u području carina i određenih vrsta neizravnog oporezivanja (PDV i trošarine);

26.  ističe da nakon istupanja Ujedinjene Kraljevine ne smiju postojati zakonske rupe u carinskom sustavu, uključujući na vanjskim granicama EU-a, kojima bi se olakšalo nezakonito trgovanje ili izbjegavanje plaćanja davanja u okviru javnog prava predviđenih pravom EU-a;

27.  nalaže svojem predsjedniku da ovo izvješće proslijedi Vijeću i Komisiji.

(1) SL L 269, 10.10. 2013., str. 1.
(2) SL L 343, 29.12.2015., str. 1.
(3) SL L 343, 29.12.2015., str. 558.
(4) SL L 69, 15.3. 2016., str. 1.
(5) SL L 99, 15.4. 2016., str. 6.
(6) SL L 23, 26.1. 2008., str. 21.
(7) SL C 242, 10.7.2018., str. 41.
(8) SL L 145, 4.6. 2008., str. 1.
(9) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) br. 952/2013 radi produljenja prijelazne uporabe sredstava koja nisu tehnike elektroničke obrade podataka predviđene Carinskim zakonikom Unije (COM(2018)0085).

Posljednje ažuriranje: 15. veljače 2019.Pravna napomena