Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/2159(INI)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0075/2019

Podneseni tekstovi :

A8-0075/2019

Rasprave :

PV 11/03/2019 - 24
CRE 11/03/2019 - 24

Glasovanja :

PV 12/03/2019 - 9.24
CRE 12/03/2019 - 9.24
Objašnjenja glasovanja

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0158

Usvojeni tekstovi
PDF 163kWORD 56k
Utorak, 12. ožujka 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Izgradnja kapaciteta EU-a za sprečavanje sukoba i posredovanje
P8_TA-PROV(2019)0158A8-0075/2019

Rezolucija Europskog parlamenta od 12. ožujka 2019. o izgradnji kapaciteta EU-a za sprečavanje sukoba i posredovanje (2018/2159(INI))

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Opću deklaraciju o pravima čovjeka i ostale sporazume o ljudskim pravima i instrumente usvojene na razini UN-a,

–  uzimajući u obzir načela i ciljeve Povelje UN-a;

–  uzimajući u obzir Europsku konvenciju o ljudskim pravima,

–  uzimajući u obzir Helsinški završni akt iz 1975. Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i sva njegova načela, koji je temeljni dokument europskog i šireg regionalnog sigurnosnog poretka,

–  uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima,

–  uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir UN-ove ciljeve održivog razvoja i Program održivog razvoja do 2030.,

–  uzimajući u obzir rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a o sprečavanju sukoba i posredovanju te o ženama, miru i sigurnosti odnosno o mladima, miru i sigurnosti,

–  uzimajući u obzir Koncept jačanja sposobnosti EU-a za posredovanje i dijalog koji je sastavilo Vijeće i koji je usvojen 10. studenog 2009. (15779/09),

–  uzimajući u obzir Globalnu strategiju za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije koju je 28. lipnja 2016. predstavila potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, kao i prvo izvješće o njezinoj provedbi objavljeno 18. lipnja 2017. pod naslovom „Od zajedničke vizije do zajedničkog djelovanja: provedba Globalne strategije EU-a”,

–  uzimajući u obzir svoju preporuku od 15. studenoga 2017. Vijeću, Komisiji i ESVD-u o Istočnom partnerstvu uoči sastanka na vrhu u studenome 2017.(1),

–  uzimajući u obzir svoju preporuku Vijeću od 27. lipnja 2018. o 73. zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda(2),

–  uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2017/2306 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 230/2014 o uspostavi Instrumenta za doprinos stabilnosti i miru(3),

–  uzimajući u obzir Prijedlog Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Vijeću od 13. lipnja 2018., uz potporu Komisije, za donošenje odluke Vijeća o uspostavi Europskog instrumenta mirovne pomoći (HR(2018)94),

–  uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0075/2019),

A.  budući da je promicanje međunarodnog mira i sigurnosti dio svrhe Europske unije, što je 2012. godine prepoznato dodjelom Nobelove nagrade za mir, i da je ono ključni dio Ugovora iz Lisabona;

B.  budući da je EU predan provedbi Programa o ženama, miru i sigurnosti u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 1325 i njezinim naknadnim izmjenama, kao i Programa o mladima, miru i sigurnosti u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2250 i njezinim naknadnim izmjenama;

C.  budući da je EU jedan od najvećih donatora koji podupire sprečavanje sukoba i izgradnju mira upotrebom svojih instrumenata vanjske pomoći;

D.  budući da bi EU, kao ključan subjekt u davanju doprinosa međunarodnim organizacijama, ključni donator humanitarne pomoći i najveći trgovinski partner na svijetu, trebao preuzeti vodeću ulogu u izgradnji mira u svijetu, sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti; budući da se sprečavanje sukoba i posredovanje moraju formulirati u okviru globalnog pristupa koji uzima u obzir sigurnost, diplomaciju i razvoj;

E.  budući da je potrebna suradnja s regionalnim organizacijama, kao što je OESS, u čijem se Helsinškom završnom aktu iz 1975. godine, između ostaloga, utvrđuju načela suzdržavanja od primjene sile, teritorijalne cjelovitosti država, jednakih prava i samoodređenja naroda, te da navedene organizacije imaju ključnu ulogu u sprečavanju sukoba i posredovanju;

F.  budući da je sprečavanje nasilnog sukoba od iznimne važnosti za rješavanje sigurnosnih izazova s kojima se suočavaju Europa i njezino susjedstvo, kao i za politički i društveni napredak; budući da je to osnovna sastavnica stvarnog multilateralizma i ključno za postizanje ciljeva održivog razvoja, osobito cilja br. 16 o miroljubivim i uključivim društvima, pristupu pravdi za sve i učinkovitim, odgovornim i uključivim institucijama na svim razinama;

G.  budući da je kontinuirana potpora EU-a civilnim i vojnim dionicima u trećim zemljama važan čimbenik sprečavanja ponavljanja nasilnih sukoba; budući da su održiv i trajan mir i sigurnost neodvojivi od održivog razvoja;

H.  budući da se sprečavanjem sukoba i posredovanjem mora zajamčiti održavanje stabilnosti i razvoja u državama i zemljopisnim područjima čija je situacija izravni sigurnosni problem za Uniju;

I.  budući da je prevencija strateška funkcija čiji je cilj učinkovito djelovanje prije izbijanja kriza; budući da je posredovanje dodatni alat u službi diplomacije koji se može upotrijebiti za sprečavanje, zaustavljanje ili rješavanje sukoba;

J.  budući da su unutarnja i vanjska sigurnost sve češće neodvojivo povezane i da složena priroda globalnih izazova iziskuje globalni i integrirani pristup EU-a vanjskim sukobima i krizama;

K.  budući da je potreban jači međuinstitucijski pristup kako bi se zajamčilo da EU može razviti i provesti svoje kapacitete u punom potencijalu;

L.  budući da su EU-ova globalna strategija, političke izjave i institucionalni razvoj događaja dobrodošao znak da je potpredsjednica Komisije / Visoka predstavnica Unije privržena davanju prednosti sprečavanju sukoba i posredovanju;

M.  budući da instrumenti za vanjsko financiranje pružaju znatan doprinos potpori izgradnje mira i sprečavanja sukoba;

N.  budući da je tranzicijska pravda važan skup pravosudnih i nepravosudnih mehanizama usmjerenih na odgovornost za prošle zlouporabe te na uspostavu održive, pravedne i mirne budućnosti;

O.  budući da je Parlament preuzeo ključnu ulogu u parlamentarnoj diplomaciji, uključujući postupke posredovanja i dijaloga, zahvaljujući svojoj ugrađenoj kulturi dijaloga i izgradnje konsenzusa;

P.  budući da nasilni sukobi i ratovi imaju nerazmjeran učinak na civile, posebno na žene i djecu te da su pritom žene više nego muškarci izložene riziku od ekonomskog i seksualnog iskorištavanja, prisilnog rada, raseljavanja, pritvaranja i seksualnog nasilja kao što je silovanje, koje se upotrebljava kao ratna taktika; budući da je aktivno sudjelovanje žena i mladih važno za sprečavanje sukoba i izgradnju mira, kao i za sprečavanje svih oblika nasilja, uključujući seksualno i rodno uvjetovano nasilje;

Q.  budući da je od iznimne važnosti uključiti i podržati aktivno i konkretno sudjelovanje civilnog društva i lokalnih aktera, i civilnih i vojnih, što podrazumijeva i žene, manjine, autohtone narode i mlade prilikom promicanja i olakšavanja izgradnje kapaciteta i povjerenja u posredovanju, dijalogu i pomirenju;

R.  budući da za sprečavanje sukoba te izgradnju i očuvanje mira često nema dovoljno resursa, unatoč predanosti toj politici na razini EU-a, što ima utjecaja na sposobnost poticanja i olakšavanja djelovanja u tim područjima;

1.  potiče Uniju da dodatnu prednost daje sprečavanju sukoba i posredovanju u okviru postojećih dogovorenih pregovaračkih oblika i načela ili kao potporu tim načelima; naglašava da taj pristup daje visoku razinu dodane vrijednosti EU-a u pogledu politike, društva, gospodarstva i ljudske sigurnosti na globalnoj razini; podsjeća da aktivnosti u području sprečavanja sukoba i posredovanja pridonose promicanju prisutnosti i vjerodostojnosti Unije na svjetskoj sceni;

2.  prihvaća ulogu civilnih i vojnih zadataka u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP) u održavanju mira, sprečavanju sukoba i jačanju međunarodne sigurnosti;

3.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije i predsjednika Europskog parlamenta da utvrde zajedničke dugoročne prioritete u području sprečavanja sukoba i posredovanja, što bi trebalo postati dio redovitog strateškog programiranja;

4.  poziva na dugoročnu izgradnju mira rješavanjem uzroka sukoba;

5.  poziva na poboljšanje trenutačne strukture za podržavanje prioriteta EU-a, kako je opisano dalje u tekstu;

6.  poziva na pristupe koji su osjetljivi na sukobe i usmjereni na ljude te u okviru kojih se sigurnost ljudi stavlja u središte djelovanja EU-a radi postizanja pozitivnih i održivih rezultata na terenu;

7.  poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD) i službe Komisije koje se bave vanjskim djelovanjem da predstave godišnje izvješće Parlamentu o napretku postignutom u provedbi političkih obveza EU-a u području sprečavanja sukoba i posredovanja;

O izgradnji kapaciteta EU-a za sprečavanje sukoba i posredovanje

8.  podupire dosljedniji i cjelovitiji pristup EU-a vanjskim sukobima i krizama, smatra da integrirani pristup vanjskim sukobima i krizama predstavlja dodanu vrijednost vanjskog djelovanja Unije te da je potrebno čim prije primijeniti sva sredstva kako bi se pojasnili odgovori EU-a u svim fazama sukoba i kako bi taj integrirani pristup postao operativniji i djelotvorniji; u tom kontekstu podsjeća na norme i načela iz međunarodnog prava i Povelje UN-a i izražava potporu postojećim okvirima, pristupima i načelima pregovaranja; ponavlja da bi svaki sukob trebalo promatrati zasebno;

9.  naglašava da bi se tim jačanjem kapaciteta državama članicama trebalo omogućiti utvrđivanje prioritetnih zemljopisnih područja za djelovanje na polju sprečavanja sukoba i posredovanja te olakšavanje bilateralne suradnje među europskim zemljama;

10.  poziva na uspostavu, pod nadležnošću potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice Unije, savjetodavnog odbora EU-a na visokoj razini o sprečavanju sukoba i posredovanju u cilju uspostave sveobuhvatne skupine viših političkih posrednika i stručnjaka za sprečavanje sukoba čija će se politička i tehnička stručnost moći staviti na raspolaganje u kratkom roku; smatra da je potrebna i skupina stručnjaka u području pomirbe i tranzicijske pravde; poziva na sustavno poticanje uspostave mehanizama pomirbe i odgovornosti u svim područjima nakon sukoba kako bi se zajamčila odgovornost za prethodne zločine, kao i sprečavanje budućih zločina i odvraćanje od njih;

11.  poziva na imenovanje posebnog izaslanika EU-a za mir koji će predsjedati savjetodavnim odborom EU-a na visokoj razini kako bi se promicala dosljednost i koordinacija među institucijama, uključujući u njihovu kontaktu s civilnim društvom, a kako bi se poboljšala razmjena informacija i kako bi se postiglo povećano i ranije djelovanje;

12.  poziva na uspostavu drugih međuinstitucijskih mehanizama poput radnih skupina za konkretne situacije sprečavanja sukoba;

13.  poziva na uspostavu posebne radne skupine Vijeća za sprečavanje sukoba i posredovanje koja će isticati snažnu predanost EU-a miru i stabilnosti u susjednim regijama;

O Europskoj službi za vanjsko djelovanje

14.  pozdravlja uspostavu posebne Uprave za instrumente sprečavanja sukoba, izgradnje mira i posredovanja u okviru ESVD-a te razvoj alata poput sustava za rano upozoravanje i ispitivanje perspektiva; poziva na ulaganja za dodatni razvoj tih alata;

15.  poziva na sustavnije prikupljanje, upravljanje i širenje relevantnog znanja u formatima koji su pristupačni, praktični i operativno relevantni za osoblje diljem institucija EU-a;

16.  poziva na dodatni razvoj kapaciteta u području rodno osjetljive analize sukoba, ranog obavještavanja, pomirbe i sprečavanja sukoba za interno osoblje, posrednike i druge stručnjake, kao i za treće strane, u suradnji s ESVD-om i uključujući organizacije civilnog društva;

O Europskoj komisiji

17.  podsjeća na sve veću potrebu za sprečavanjem sukoba u okviru rješavanja temeljnih uzroka sukoba i postizanja ciljeva održivog razvoja uz poseban fokus na demokratičnost i ljudska prava, vladavinu prava, reformu pravosuđa i potporu za civilno društvo;

18.  ističe činjenicu da se svim intervencijama EU-a u područjima zahvaćenima nasiljem i sukobima treba voditi računa o sukobima i o rodnim pitanjima; poziva na hitno djelovanje kako bi se ti aspekti integrirali u sve relevantne politike, strategije, djelovanja i operacije, uz veće usmjerenje na sprečavanje nanošenja štete i istovremeno maksimiranje doprinosa EU-a postizanju dugoročnih ciljeva sprečavanja sukoba i izgradnje mira;

O Europskom parlamentu

19.  naglašava ulogu Skupine za potporu demokraciji i koordinaciju izbora i njezinih vodećih zastupnika u Europskom parlamentu kao operativnog tijela za koordinaciju inicijativa posredovanja i dijaloga i pozdravlja nove inicijative poput dijaloga „Jean Monnet” za mir i demokraciju (služeći se povijesnom kućom Jeana Monneta u mjestu Bazoches u Francuskoj), djelovanja u vezi s nasiljem u izbornom razdoblju, međustranačkog dijaloga i postizanja konsenzusa, kao i programa za mlade političke vođe, te preporučuje da se nastavi s razvijanjem tih inicijativa kao ključnih instrumenata Europskog parlamenta u području medijacije, posredovanja i dijaloga; pozdravlja odluku Skupine za potporu demokraciji i koordinaciju izbora da s makedonskim Sobranjem na temelju uspjeha procesa dijaloga „Jean Monnet” proširi metodologiju tog dijaloga na sve zemlje zapadnog Balkana;

20.  pozdravlja partnerstvo s ukrajinskom Vrhovnom radom u obliku dijaloga „Jean Monnet” čiji je cilj izgradnja konsenzusa među političkim frakcijama i strankama u Vrhovnoj radi te, što je najvažnije, u cilju preobrazbe političke kulture prema modernom europskom parlamentarnom pristupu utemeljenom na demokratskom dijalogu i postizanju konsenzusa;

21.  pozdravlja zaključke s petog dijaloga „Jean Monnet”, održanoga od 11. do 13. listopada 2018., na kojem su poduzeti koraci u pogledu potpore provedbi Sporazuma o pridruživanju; prepoznaje potrebu da Europski parlament radi s Komisijom na olakšavanju dijaloga s ključnim dionicima iz Vrhovne rade i Vlade Ukrajine u pogledu poboljšanja učinkovitosti Vrhovne rade u provedbi Sporazuma o pridruživanju;

22.  pozdravlja novu tripartitnu inicijativu predsjednika parlamenata Ukrajine, Moldove i Gruzije za uspostavu regionalne parlamentarne skupštine kao važne platforme za regionalni dijalog o strateškim pitanjima, uključujući provedbu sporazumâ o pridruživanju i odgovaranje na ključne sigurnosne izazove, uključujući hibridni rat i dezinformacije; smatra da je potpora Parlamenta tom regionalnom parlamentarnom dijalogu važan znak njegove predanosti regiji s obzirom na zajedničke izazove u pogledu regionalne sigurnosti;

23.  prepoznaje svoju sve veću ulogu u procesima posredovanja; u tom pogledu ističe zajedničku inicijativu povjerenika za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju i triju posrednika Europskog parlamenta, Eduarda Kukana, Ive Vajgla i Kunta Fleckensteina, da podupru čelnike stranaka bivše jugoslavenske republike Makedonije u rješavanju političke krize usvajanjem Sporazuma iz Pržina iz 2015. godine; potvrđuje svoju spremnost da se osloni na taj primjer bliske međuinstitucijske suradnje s Komisijom i ESVD-om i produbi svoje djelovanje u cilju jačanja političkih dijaloga i pomirbe na cijelom zapadnom Balkanu i u širem susjedstvu;

24.  poziva na daljnji razvoj programa za mlade političke vođe u kontekstu Programa o mladima, miru i sigurnosti koji se temelji na rezoluciji Vijeća sigurnosti UN-a 2250, kao i na nastavak izvrsne suradnje s regionalnom inicijativom za Mediteran potpredsjednice Komisije / Visoke predstavnice u okviru programa Mladi mediteranski glasovi;

25.  smatra da se održavanjem dijaloga mladih na visokoj razini pod nazivom „Smanjivanje razlika” pruža prostor za dijalog među predstavnicima mladih i mladim zastupnicima u parlamentima zapadnog Balkana, što je važno za podupiranje kulture međustranačkog dijaloga i pomirbe, kao i za jačanje europske perspektive zemalja u regiji;

26.  preporučuje da se dodatno razviju postojeći parlamentarni programi osposobljavanja koji su dostupni zastupnicima u Europskom parlamentu, posebno onima koji su imenovani posrednicima ili glavnim promatračima, kao i programi osposobljavanja za parlamentarce iz trećih zemalja, političke stranke i osoblje, uključujući one o aspektima povezanima s rodom i mladima, također u suradnji sa strukturama država članica koje su razvile stručna znanja u tom području;

27.  smatra da bi se kapaciteti Parlamenta mogli dodatno razviti imenovanjem potpredsjednika nadležnog za koordinaciju posredovanja i olakšavanje aktivnosti dijaloga, koji bi djelovao u bliskoj suradnji sa Skupinom za potporu demokraciji i koordinaciju izbora; poziva na uspostavu skupine koja će uključivati aktualne i bivše zastupnike u Europskom parlamentu;

28.  ističe ulogu koju nagrada Saharov Europskog parlamenta ima u podizanju razine osviještenosti o sukobima diljem svijeta; poziva na povećanje novčanog iznosa nagrade u sljedećem sazivu Parlamenta;

29.  prepoznaje potrebu da Parlament kao potporu ukupnim naporima EU-a institucionalizira svoje postupke posredovanja; poziva na jačanje parlamentarne diplomacije i razmjene, između ostalog i u okviru rada parlamentarnih izaslanstava;

30.  naglašava dugoročnu usku suradnju između Parlamenta i Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u području izbora i potpore demokraciji; poziva da se ta suradnja proširi na područje posredovanja i dijaloga;

O ženama, miru i sigurnosti – jačanje rodnih kapaciteta u sprečavanju sukoba i posredovanju koje provodi EU

31.  poziva EU da preuzme vodeću ulogu u provedbi rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o ženama, miru i sigurnosti i uključivanju načela sadržanih u njima u sve faze aktivnosti EU-a u području sprečavanja sukoba i posredovanja;

32.  poziva na provedbu potpune rodne ravnopravnosti i na ulaganje osobitih napora kako bi se zajamčilo sudjelovanje žena, djevojaka, djevojčica i mladih te zaštita njihovih prava u cijelom ciklusu sukoba, od sprečavanja sukoba do ponovne izgradnje nakon sukoba, a u kontekstu aktivnosti sprečavanja sukoba i posredovanja koje provodi EU;

33.  poziva na to da rodna politika bude uključena u sva djelovanja u području suradnje, osposobljavanja i intervencije; pozdravlja inicijative EU-a u tom pogledu, kao i njegov aktivan doprinos akcijskom planu za rodnu ravnopravnost, i novi strateški pristup EU-a ženama, miru i sigurnosti;

34.  poziva na uključivanje stručnog znanja o rodu, uključujući rodno utemeljenom nasilju i seksualnom nasilju povezanom sa sukobom, u sve faze sprečavanja sukoba, postupak posredovanja i izgradnju mira;

35.  poziva EU da preuzme vodeću ulogu u provedbi rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o mladima, miru i sigurnosti i integraciji načela sadržanih u njima u aktivnosti EU-a u području sprečavanja sukoba i posredovanja;

36.  poziva na to da svaka suradnja, osposobljavanje i intervencija bude osjetljiva na potrebe i težnje djevojaka i mladića te da ih uzima u obzir, imajući pritom na umu različite načine na koje nasilni sukobi utječu na njihove živote i budućnost te vrijedne doprinose koje mogu ostvariti u sprečavanju i rješavanju nasilnih sukoba;

O jačanju uloge i sposobnosti organizacija civilnog društva u okviru EU-ova pristupa sprečavanju sukoba i posredovanju

37.  smatra da ulogu organizacija civilnog društva treba uzeti u obzir u cjelokupnom pristupu EU-a i njegovim prioritetima u pogledu razvijanja kapaciteta;

38.  ističe važnost mjera izgradnje povjerenja i kontakata među narodima u sprečavanju i rješavanju sukoba;

39.  poziva na savjetovanja s organizacijama civilnog društva, osobito onima koje su specijalizirane za područja prava žena i ljudskih prava manjina, prilikom uspostavljanja i provedbe programa i politika EU-a o miru, sigurnosti i posredovanju;

O financijskim i proračunskim sredstvima dostupnima za EU-ovo sprečavanje sukoba i posredovanje

40.  smatra da sve brojniji izazovi iziskuju veća odobrena sredstva za sprečavanje sukoba i osiguravanje adekvatnog broja članova osoblja;

41.  ističe potrebu da se u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (2021. – 2027.) osigura i namijeni dovoljno financijskih sredstava za djelovanje EU-a u području sprečavanja sukoba i posredovanja;

42.  poziva potpredsjednicu Komisije / Visoku predstavnicu Unije da obavijesti Parlament o ažuriranoj proračunskoj liniji ESVD-a namijenjenoj analizi sukoba i osviještenosti u pogledu sukoba, ranom upozoravanju, podržavanju posredovanja i budućim prioritetima u tom području;

o
o   o

43.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi predsjednicima Komisije i Vijeća, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vijeću, ESVD-u, posebnom predstavniku EU-a za ljudska prava, Komisiji, OESS-u, glavnom tajniku UN-a te vladama i parlamentima država članica.

(1) SL C 356, 4.10.2018., str. 130.
(2) Usvojeni tekstovi, P8_TA(2018)0312.
(3) SL L 335, 15.12.2017., str. 6.

Posljednje ažuriranje: 13. ožujka 2019.Pravna napomena