Indeks 
 Prethodno 
 Sljedeće 
 Cjeloviti tekst 
Postupak : 2018/0012(COD)
Faze dokumenta na plenarnoj sjednici
Odabrani dokument : A8-0326/2018

Podneseni tekstovi :

A8-0326/2018

Rasprave :

Glasovanja :

PV 13/03/2019 - 19.4
CRE 13/03/2019 - 19.4

Doneseni tekstovi :

P8_TA(2019)0192

Usvojeni tekstovi
PDF 321kWORD 108k
Srijeda, 13. ožujka 2019. - Strasbourg Privremeno izdanje
Lučki uređaji za prihvat isporuke brodskog otpada ***I
P8_TA-PROV(2019)0192A8-0326/2018
Rezolucija
 Pročišćeni tekst

Zakonodavna rezolucija Europskog parlamenta od 13. ožujka 2019. o Prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ i izmjenama Direktive 2009/16/EZ i Direktive 2010/65/EU (COM(2018)0033 – C8-0014/2018 – 2018/0012(COD))

(Redovni zakonodavni postupak: prvo čitanje)

Europski parlament,

–  uzimajući u obzir Prijedlog Komisije upućen Europskom parlamentu i Vijeću (COM(2018)0033),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 2. i članak 100. stavak 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, u skladu s kojima je Komisija podnijela prijedlog Parlamentu (C8-0014/2018),

–  uzimajući u obzir članak 294. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora od 23. svibnja 2018.(1),

–  uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija od 10. listopada 2018.(2),

–  uzimajući u obzir privremeni sporazum koji je odobrio nadležni odbor u skladu s člankom 69.f stavkom 4. Poslovnika te činjenicu da se predstavnik Vijeća pismom od 19. prosinca 2018. obvezao prihvatiti stajalište Europskog parlamenta u skladu s člankom 294. stavkom 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije,

–  uzimajući u obzir članak 59. Poslovnika,

–  uzimajući u obzir izvješće Odbora za promet i turizam i mišljenja Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbora za ribarstvo (A8-0326/2018),

1.  usvaja sljedeće stajalište u prvom čitanju;

2.  poziva Komisiju da predmet ponovno uputi Parlamentu ako zamijeni, bitno izmijeni ili namjerava bitno izmijeniti svoj Prijedlog;

3.  nalaže svojem predsjedniku/svojoj predsjednici da stajalište Parlamenta proslijedi Vijeću, Komisiji i nacionalnim parlamentima.

(1) SL C 283, 10.8.2018., str. 61.
(2) SL C 461, 21.12.2018., str. 220.


Stajalište Europskog parlamenta usvojeno u prvom čitanju 13. ožujka. 2019. radi donošenja Direktive (EU) 2019/... Europskog parlamenta i Vijeća o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, izmjeni Direktive ▌2010/65/EU i stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ
P8_TC1-COD(2018)0012

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 100. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora(1),

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija(2),

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom(3),

budući da:

(1)  Cilj je pomorske politike Unije osigurati visok stupanj sigurnosti i zaštite okoliša. To se može postići djelovanjem u skladu s međunarodnim konvencijama, pravilnicima i rezolucijama, a da se istodobno zadrži sloboda plovidbe kako je to predviđeno Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravu mora („UNCLOS”).

(2)  U okviru cilja održivog razvoja Ujedinjenih naroda br. 14 pozornost se usmjerava na prijetnje onečišćenja mora i onečišćenja hranjivim tvarima, iscrpljivanja resursa i klimatskih promjena, do kojih dolazi prije svega ljudskim djelovanjem. Tim prijetnjama stavlja se dodatni pritisak na ekološke sustave, kao što su biološka raznolikost i prirodna infrastruktura, te se istodobno stvaraju socioekonomski problemi na globalnoj razini, uključujući zdravstvene, sigurnosne i financijske rizike. Unija mora poduzeti mjere kako bi se zaštitile morske vrste i pružila potpora osobama koje ovise o oceanima u pogledu zapošljavanja, resursa ili razonode.

(3)  Međunarodnom konvencijom o sprečavanju onečišćenja mora s brodova („konvencija MARPOL”) predviđa se opća zabrana ispuštanja s brodova u more, ali i uređuju uvjeti u skladu s kojima određene vrste otpada mogu biti ispuštene u morski okoliš. Konvencijom MARPOL od ugovornih stranaka zahtijeva se da osiguraju primjerene uređaje za prihvat u lukama.

(4)  Unija radi na provedbi dijelova konvencije MARPOL Direktivom 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(4) slijedeći pristup koji se zasniva na lukama. Cilj je Direktive 2000/59/EZ uskladiti interese neometanog funkcioniranja pomorskog prometa i zaštite morskog okoliša.

(5)  U zadnja dva desetljeća konvencija MARPOL i njezini prilozi značajno su izmijenjeni, uvođenjem strožih normi i zabrana u vezi s ispuštanjem brodskog otpada u more.

(6)  Prilogom VI. konvenciji MARPOL uvedene su norme za ispuštanje za nove kategorije otpada, osobito ▌ za ostatke iz sustava za pročišćavanje ispušnih plinova, koji se sastoje od mulja i vode koja otječe iz tih sustava. Te bi kategorije otpada trebalo obuhvatiti područjem primjene ove Direktive.

(7)   Države članice trebale bi nastaviti raditi na razini Međunarodne pomorske organizacije („IMO”) s ciljem sveobuhvatnog razmatranja učinka koji na okoliš ima ispuštanje otpadnih voda iz praonika otvorenog tipa, uključujući mjere za suzbijanje mogućih učinaka.

(8)  Trebalo bi poticati države članice da poduzmu odgovarajuće mjere u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(5), uključujući zabrane ispuštanja otpadnih voda iz praonikâ otvorenog tipa i određenih ostataka tereta u njihove teritorijalne vode.

(9)  IMO je 1. ožujka 2018. donio revidirane pročišćene smjernice za pružatelje usluga i korisnike lučkih uređaja za prihvat (MEPC.1/circ. 834/Rev.1) („pročišćene smjernice IMO-a”), koje uključuju standardne obrasce za obavijest o otpadu, potvrdu o isporuci otpada i prijavu navodnih neprimjerenosti lučkih uređaja za prihvat, kao i zahtjeve za uređaje za prihvat otpada u pogledu izvješćivanja.

(10)  Unatoč tim regulatornim promjenama još dolazi do ispuštanja otpada u more što uzrokuje znatne okolišne, društvene i ekonomske troškove. To se događa zbog kombinacije čimbenika jer, naime, primjereni lučki uređaji za prihvat nisu uvijek dostupni u lukama, izvršenje ▌je često nedostatno te postoji manjak poticaja za isporuku otpada na obalu.

(11)  Direktivom 2000/59/EZ doprinosi se tome da se sve veća količina otpada isporučuje u lučke uređaje za prihvat, među ostalim osiguravanjem da brodovi doprinose troškovima tih uređaja, neovisno o stvarnoj upotrebi tih uređaja, te je ta direktiva stoga ključna za smanjenje ispuštanja otpada u more, kao što je otkriveno u evaluaciji te direktive u okviru Programa za primjerenost i učinkovitost propisa („evaluacija u okviru programa REFIT” ▌).

(12)  Evaluacijom u okviru programa REFIT također se pokazalo da Direktiva 2000/59/EZ nije u potpunosti učinkovita zbog nedosljednosti s okvirom konvencije MARPOL. Osim toga, države članice razvile su različita tumačenja ključnih pojmova te direktive, kao što su primjerenost lučkih uređaja, prethodna obavijest o isporuci otpada, obvezna isporuka otpada u lučke uređaje za prihvat i izuzeća za brodove u linijskom prometu. Evaluacijom u okviru programa REFIT pozvalo se na pojačano usuglašavanje tih pojmova i potpuno usklađivanje s konvencijom MARPOL kako bi se izbjeglo nepotrebno administrativno opterećenje i za luke i korisnike luka.

(13)  Kako bi se Direktiva 2005/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(6) uskladila s relevantnim odredbama konvencije MARPOL o normama za ispuštanje, Komisija bi trebala ocijeniti je li poželjno preispitati tu direktivu, osobito u pogledu proširenja njezina područja promjene.

(14)  Pomorska politika Unije trebala bi biti usmjerena na visoku razinu zaštite morskog okoliša, pritom uzimajući u obzir raznolikost morskih područja Unije. Trebala bi se temeljiti na načelu preventivnog djelovanja, načelu da se šteta nanesena morskom okolišu popravlja ponajprije na samom izvoru te na načelu da onečišćivač plaća.

(15)  Ova Direktiva trebala bi biti ključna za primjenu glavnog zakonodavstva i načelâ o okolišu u kontekstu luka i gospodarenja brodskim otpadom. U tom su pogledu osobito relevantni instrumenti  ▌direktive 2008/56/EZ(7) i Direktiva 2008/98/EZ(8) Europskog parlamenta i Vijeća.

(16)  Direktivom 2008/98/EZ utvrđuju se glavna načela gospodarenja otpadom, uključujući načelo „onečišćivač plaća” i hijerarhiju otpada, kojima se ponovnoj upotrebi i recikliranju otpada daje prednost pred drugim oblicima oporabe i zbrinjavanja otpada te se zahtijeva uspostava sustavâ za odvojeno sakupljanje otpada. Osim toga, pojam proširene odgovornosti proizvođača vodeće je načelo prava Unije u području otpada, na temelju kojeg su proizvođači odgovorni za učinak svojih proizvoda na okoliš tijekom njihova cijelog životnog ciklusa. Te obveze primjenjuju se i na gospodarenje brodskim otpadom.

(17)  Odvojeno sakupljanje brodskog otpada, uključujući stari ribolovni alat, potrebno je kako bi se osigurala njegova daljnja oporaba radi omogućavanja njegove pripreme za ponovnu upotrebu ili recikliranje na kraju lanca gospodarenja otpadom te kako bi se spriječio njegov štetan utjecaj na živi svijet u moru i okoliš. Otpad se često odvaja na brodu u skladu s međunarodnim normama i standardima, a pravom Unije trebalo bi osigurati da ta nastojanja za odvajanje otpada na brodu ne budu onemogućena zbog nedostatka mehanizama za odvojeno sakupljanje na obali.

(18)  Svake godine znatna količina plastike dospije u mora i oceane u Uniji. Iako u većini morskih područja veći dio morskog otpada potječe iz djelatnosti koje se odvijaju na kopnu, i plovidbena industrija, što uključuje ribolovni sektor i sektor za razonodu, u velikoj mjeri doprinosi problemu ispuštanjem otpada, uključujući plastiku i stari ribolovni alat, izravno u more.

(19)  Direktivom 2008/98/EZ pozivaju se države članice da zaustave nastanak morskog otpada kao doprinos cilju održivog razvoja Ujedinjenih naroda koji se odnosi na sprečavanje i znatno smanjenje svih vrsta onečišćenja mora.

(20)  U komunikaciji Komisije od 2. prosinca 2015. pod nazivom „Zatvaranje kruga – akcijski plan EU-a za kružno gospodarstvo”▌ prepoznata je posebna uloga koju ▌je Direktiva 2000/59/EZ morala imati u tom pogledu na način da se njome osigura dostupnost primjerenih lučkih uređaja za prihvat otpada te omogući i prava razina poticaja i izvršenje isporuke otpada u lučke uređaje na kopnu.

(21)  Odobalne instalacije jedan su od morskih izvora morskog otpada. Države članice iz tog bi razloga trebale donijeti odgovarajuće mjere za isporuku otpada iz odobalnih instalacija pod njihovom zastavom ili koje djeluju u njihovim vodama i osigurati usklađenost sa strogim normama za ispuštanje koje se primjenjuju na odobalne instalacije utvrđenima u konvenciji MARPOL.

(22)  Otpad, osobito plastični otpad, iz rijeka u velikoj mjeri doprinosi nastanku morskog otpada, što uključuje ispuštanja iz plovila na unutarnjim plovnim putovima. Ta plovila trebala bi stoga podlijegati strogim normama za ispuštanje i isporuku. Danas ta pravila utvrđuje mjerodavna komisija za rijeke. Međutim, riječne luke obuhvaćene su pravom Unije u području otpada. S ciljem nastavka ulaganja napora u usklađivanje zakonodavnog okvira za unutarnje plovne putove Unije Komisija se poziva da provede evaluaciju Unijinog sustava normi za ispuštanje i isporuku za plovila na unutarnjim plovnim putovima, uzimajući u obzir Konvenciju o sakupljanju, odlaganju i prihvatu otpada nastalog tijekom plovidbe na Rajni i unutarnjim plovnim putovima od 9. rujna 1996. (CDNI).

(23)  Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009(9) zahtijeva se da ribarska plovila Unije moraju imati opremu za pronalaženje i izvlačenje izgubljenog alata. Ako se alat izgubi, zapovjednik plovila pokušava ga čim prije pronaći i izvući. Ako se izgubljeni alat ne može pronaći i izvući, zapovjednik ribarskog plovila obavješćuje nadležna tijela države članice koja je država zastave u roku od 24 sata. Država članica koja je država zastave mora zatim o tome obavijestiti nadležno tijelo obalne države članice. Te informacije obuhvaćanju vanjski identifikacijski broj i ime ribarskog plovila, vrstu izgubljenog alata i poziciju na kojoj je izgubljen te mjere koje su poduzete da se ribolovni alat pronađe i izvuče. Ribarska plovila kraća od 12 metara mogu se izuzeti. U skladu s Prijedlogom uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009, izvješćivanje s ribarskog plovila obavlja se putem elektroničkog očevidnika, a države članice dužne su prikupljati i evidentirati informacije o izgubljenom alatu te ih na zahtjev dostavljati Komisiji. Informacije koje su prikupljene i dostupne na potvrdama o isporuci otpada u pogledu pasivno ulovljenog otpada u skladu s ovom Direktivom također bi se mogle na taj način prijavljivati.

(24)  U skladu s Međunarodnom konvencijom o nadzoru i upravljanju brodskim balastnim vodama i talozima, koju je IMO donio 13. veljače 2004. i koja je stupila na snagu 8. rujna 2017., svi brodovi imaju obvezu provođenja postupaka upravljanja balastnim vodama u skladu sa standardima IMO-a, a luke i terminali određeni za čišćenje i popravak spremnika za balastne vode dužni su osigurati primjerene uređaje za prihvat talogâ.

(25)  Smatra se da je lučki uređaj za prihvat primjeren ako može zadovoljiti potrebe brodova koji se obično koriste lukom bez uzrokovanja nepotrebnog kašnjenja, kako je navedeno i u pročišćenim smjernicama IMO-a i smjernicama IMO-a za osiguravanje primjerenosti lučkih uređaja za prihvat otpada (Rezolucija MEPC.83(44)). Primjerenost se odnosi na operativne uvjete uređaja s obzirom na potrebe korisnika i na upravljanje uređajima s obzirom na okoliš u skladu s pravom Unije u području otpada. U nekim slučajevima može biti teško procijeniti je li neki lučki uređaj za prihvat koji se nalazi izvan Unije u skladu s takvim standardom.

(26)  Uredbom (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(10) zahtijeva se spaljivanje ili zakapanje međunarodnog ugostiteljskog otpada na odobrenom odlagalištu, uključujući otpad s brodova koji pristaju u luke Unije, a koji je na brodu možda bio u dodiru s nusproizvodima životinjskog podrijetla. Kako se ovim zahtjevom ne bi ograničila priprema za ponovnu upotrebu i recikliranje brodskog otpada, trebalo bi uložiti napore u skladu s pročišćenim smjernicama IMO-a u svrhu boljeg odvajanja otpada ▌ kako bi se mogla izbjeći potencijalna kontaminacija otpada, kao što je ambalažni otpad.

(27)  Kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1069/2009, u vezi s Uredbom Komisije (EU) br. 142/2011(11), putovanja unutar Unije ne smatraju se prijevozom u međunarodnom prometu te se ugostiteljski otpad s tih putovanja ne treba spaliti. Međutim, takva putovanja unutar Unije smatraju se međunarodnim putovanjima u skladu s međunarodnim pomorskim zakonodavstvom (konvencija MARPOL i Međunarodna konvencija o zaštiti ljudskog života na moru (SOLAS)). Kako bi se osigurala koherentnost prava Unije, kada se utvrđuju područje primjene i obrada međunarodnog ugostiteljskog otpada u skladu s ovom Direktivom trebalo bi slijediti definicije iz Uredbe (EZ) br. 1069/2009, u vezi s Uredbom (EU) br. 142/2011.

(28)  Kako bi se osigurala primjerenost lučkih uređaja za prihvat, nužni su razvoj, provedba i ponovna procjena plana prihvata otpada i rukovanja otpadom na temelju savjetovanja sa svim relevantnim stranama. Zbog praktičnih i organizacijskih razloga, susjedne luke u istoj geografskoj regiji mogle bi poželjeti razviti zajednički plan koji uključuje dostupnost lučkih uređaja za prihvat u svakoj od luka koje su obuhvaćene tim planom, uz zajednički administrativni okvir.

(29)  Može biti zahtjevno usvajati i pratiti planove prihvata otpada i rukovanja otpadom za male nekomercijalne luke, kao što su privezišta i marine, u kojima je promet slab te uključuje samo rekreativna plovila ili koje su u upotrebi samo tijekom jednog dijela godine. Otpadom iz tih malih luka obično se rukuje u okviru sustava gospodarenja komunalnim otpadom u skladu s načelima utvrđenima u Direktivi 2008/98/EZ. Kako se ne bi preopteretile lokalne vlasti i kako bi se olakšalo gospodarenje otpadom u takvim malim lukama, trebalo bi biti dovoljno da se otpad iz takvih luka uključi u tok komunalnog otpada i da se njime na odgovarajući način gospodari, da luka svojim korisnicima stavi na raspolaganje informacije o prihvatu otpada te da se luke koje podliježu izuzeću prijavljuju u elektroničkom sustavu kako bi se omogućila minimalna razina praćenja.

(30)  Za učinkovito rješavanje problema morskog otpada ključno je osigurati pravu razinu poticaja za isporuku otpada u lučke uređaje za prihvat, a osobito otpada kako je definiran u Prilogu V. konvenciji MARPOL („otpad iz Priloga V. konvenciji MARPOL”). To je moguće postići sustavom pokrivanja troškova kojim se zahtijeva primjena neizravne naknade. Ta neizravna naknada trebala bi dospijevati neovisno o isporuci otpada i njome bi se trebalo ostvarivati pravo na isporuku otpada bez dodatnih izravnih naknada. Ribolovni sektor i sektor razonode, s obzirom na njihov doprinos nastanku morskog otpada, također bi trebali biti podlijegati neizravnoj naknadi. Međutim, ako brod isporuči izvanrednu količinu otpada iz Priloga V. konvenciji MARPOL, osobito operativnog otpada, koja premašuje maksimalni namjenski skladišni kapacitet kako je navedeno u obrascu prethodne obavijesti o isporuci otpada, trebalo bi biti moguće naplatiti dodatnu izravnu naknadu kako bi se osiguralo da troškovi koji se odnose na prihvat te izvanredne količine otpada ne uzrokuju nerazmjerno opterećenje za sustav pokrivanja troškova luke. To bi mogao biti slučaj i ako je prijavljeni namjenski skladišni kapacitet prekomjeran ili nerazuman.

(31)  U nekim državama članicama uspostavljeni su programi za osiguravanje alternativnog financiranja troškova sakupljanja otpadnog ribolovnog alata ili pasivno ulovljenog otpada na kopnu i gospodarenja njima, uključujući „planove sakupljanja otpada iz mora”. Takve bi inicijative trebalo pozdraviti te bi države članice trebalo poticati da dopune sustave pokrivanja troškova uspostavljene u skladu s ovom Direktivom planovima sakupljanja otpada iz mora kako bi se pokrili troškovi pasivno ulovljenog otpada. Takvi sustavi pokrivanja troškova koji su utemeljeni na primjeni neizravne naknade u visini od 100 % za otpad iz Priloga V. konvenciji MARPOL, isključujući ostatke tereta, ne bi trebali odvratiti zajednice ribolovnih luka od sudjelovanja u postojećim sustavima isporuke pasivno ulovljenog otpada.

(32)  ▌Naknadu koje se primjenjuje na određeni brod trebalo bi smanjiti za ona plovila koja su dizajnirana, opremljena ili kojima se upravlja tako da se stvara minimalan otpad, na temelju određenih kriterija koje je potrebno utvrditi u okviru provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji, u skladu sa smjernicama IMO-a za provedbu Priloga V. konvenciji MARPOL i normama koje je izradila Međunarodna organizacija za normizaciju. Smanjenje i učinkovito recikliranje otpada može se ponajprije postići učinkovitim odvajanjem otpada na brodu u skladu s tim smjernicama i normama.

(33)  S obzirom na njegovu vrstu prometa koju obilježavaju česta pristajanja u luci pomorski promet na kratkim relacijama suočen je sa znatnim troškovima u okviru sadašnjeg sustava isporuke otpada u lučke uređaje za prihvat zbog obveze plaćanja naknade za svako pristajanje u luku. Istodobno, takav promet nema toliko linija i nije tako redovit da bi zbog toga ispunjavao uvjete za izuzeće od obveze plaćanja i isporuke otpada. Kako bi se ograničilo financijsko opterećenje za sektor, trebalo bi naplaćivati smanjenu naknadu za plovila s obzirom na vrstu prometa za koju se upotrebljavaju.

(34)  Ostaci tereta ostaju vlasništvo vlasnika tereta nakon istovara na terminalu i mogu imati ekonomsku vrijednost. Iz tog razloga ostaci tereta ne bi trebali biti uključeni u sustave pokrivanja troškova i primjenu neizravne naknade. Naknade za isporuku ostataka tereta trebao bi platiti korisnik lučkog uređaja za prihvat, kako je utvrđeno u ugovornim aranžmanima između uključenih strana ili drugim lokalnim aranžmanima. Ostaci tereta uključuju i ostatke uljnih ili štetnih tekućih tvari nakon čišćenja na koje se primjenjuju norme za ispuštanje iz priloga I. i II. konvenciji MARPOL, a koji pod određenim uvjetima, kako je navedeno u tim prilozima, ne moraju biti isporučeni u luku kako bi se izbjegli nepotrebni operativni troškovi za brodove i zastoji u lukama.

(35)  Države članice trebale bi poticati isporuku ostataka od pranja spremnika koji sadržavaju postojane plutajuće tvari visoke viskoznosti, po mogućnosti davanjem primjerenih financijskih poticaja.

(36)  U područje primjene Uredbe (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća(12) uključeno je stavljanje na raspolaganje lučkih uređaja za prihvat kao usluga ▌. Njome se predviđaju pravila o transparentnosti tarifnih struktura koje se primjenjuju za upotrebu lučkih usluga, savjetovanje s korisnicima luke i provedba postupaka za rješavanje pritužbi. Ovom Direktivom nadilazi se okvir predviđen tom uredbom ▌ time što se u njoj predviđaju detaljniji zahtjevi za oblikovanje i funkcioniranje sustava pokrivanja troškova za lučke uređaje za prihvat brodskog otpada te transparentnost strukture troškova.

(37)  Uz predviđanje poticaja za isporuku, učinkovito izvršenje obveze isporuke otpada od presudne je važnosti i trebalo bi slijediti pristup koji se temelji na riziku ▌te bi zbog toga trebalo uspostaviti mehanizam Unije za ciljanu provjeru na temelju rizika.

(38)  Jedna je od glavnih prepreka učinkovitom izvršenju obveze isporuke to što države članice različito tumače i provode izuzeće koje se temelji na dostatnom skladišnom kapacitetu. Kako se ▌primjenom tog izuzeća ne bi doveo u pitanje glavni cilj ove Direktive, trebalo bi ga dodatno odrediti, osobito u pogledu sljedeće luke pristajanja, te bi trebalo na usklađen način odrediti dostatni skladišni kapacitet , na temelju zajedničke metodologije i kriterija. U slučajevima u kojima je teško utvrditi jesu li dostupni primjereni lučki uređaji za prihvat u lukama izvan Unije ključno je da nadležno tijelo pažljivo razmotri primjenu izuzeća.

(39)  Postoji potreba za daljnjim usklađivanjem sustava izuzeća za brodove koji plove u linijskom prometu s čestim i redovitim pristajanjima u luci, osobito za pojašnjenjem pojmova koji se upotrebljavaju i uvjeta koji su mjerodavni za ta izuzeća. Evaluacijom u okviru programa REFIT i procjenom učinka otkriveno je da je nedostatak usklađivanja uvjeta i primjene izuzeća doveo do nepotrebnog administrativnog opterećenja za brodove i luke.

(40)  Praćenje i izvršenje trebalo bi olakšati sustavom koji se zasniva na elektroničkom izvješćivanju i razmjeni informacija. Postojeći sustav obavješćivanja i praćenja koji je uspostavljen na temelju Direktive 2000/59/EZ u tu bi svrhu trebalo dodatno razvijati i nastavljati upotrebljavati na temelju postojećih sustava elektroničkih podataka, osobito sustava Unije za razmjenu pomorskih informacija (SafeSeaNet) uspostavljenog Direktivom 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(13) i baze podataka inspekcijskih pregleda (THETIS) uspostavljene Direktivom 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(14). Takav bi sustav također trebao uključivati informacije o lučkim uređajima za prihvat koji su dostupni u različitim lukama.

(41)  Direktivom 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća(15) pojednostavnjuju se i usklađuju administrativni postupci koji se primjenjuju u pomorskom prometu standardiziranjem elektroničkog prijenosa informacija i racionaliziranjem službenog postupka prijave. U Izjavi iz Vallette o prioritetima za politiku EU-a o pomorskom prometu do 2020., koju je Vijeće potvrdilo u svojim zaključcima od 8. lipnja 2017., Komisija je pozvana da predloži odgovarajuće daljnje mjere za reviziju te direktive. Komisija je od 25. listopada 2017. do 18. siječnja 2018. provela javno savjetovanje o službenom postupku prijave za brodove. Komisija je 17. svibnja 2018. Europskom parlamentu i Vijeću proslijedila Prijedlog uredbe o uspostavi okružja jedinstvenog europskog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU.

(42)  Konvencijom MARPOL od ugovornih stranaka zahtijeva se da održavaju ažurirane informacije o lučkim uređajima za prihvat te da ih priopćuju IMO-u. U tu je svrhu IMO uspostavio bazu podataka o lučkim uređajima za prihvat u okviru svojeg globalnog integriranog informacijskog sustava o brodovima („GISIS”). ▌

(43)  U okviru pročišćenih smjernica IMO-a IMO predviđa prijavljivanje navodnih neprimjerenosti lučkih uređaja za prihvat. U skladu s tim postupkom brod bi trebao prijaviti takve neprimjerenosti upravi državi zastave koja potom treba obavijestiti IMO i državu luke u kojoj se to dogodilo. Država luke trebala bi razmotriti izvješće i dati odgovarajući odgovor te obavijestiti IMO i državu zastave koja je podnijela prijavu. Podnošenjem tih informacija o navodnim neprimjerenostima izravno u sustav obavješćivanja, praćenja i izvršenja predviđen ovom Direktivom omogućio bi se naknadni prijenos tih informacija u GISIS, a države članice kao države zastave i luke više ne bi imale obvezu izvješćivanja IMO-a.

(44)  Podskupina za lučke uređaje za prihvat, koja je uspostavljena u okviru Europskog foruma za održivu plovidbu i koja je okupila široku lepezu stručnjaka iz područja onečišćenja s brodova i gospodarenja brodskim otpadom, prestala je s radom u prosincu 2017. s obzirom na početak međuinstitucijskih pregovora. Budući da je ta podskupina Komisiji pružala vrijedne smjernice i stručno znanje, bilo bi poželjno uspostaviti sličnu stručnu skupinu s mandatom za razmjenu iskustava o provedbi ove Direktive.

(45)  Važno je da se sve sankcije koje utvrđuju države članice pravilno provode i budu učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(46)  Dobri uvjeti rada za lučko osoblje koje radi u lučkim uređajima za prihvat od ključne su važnosti za stvaranje sigurnog, učinkovitog i društveno odgovornog pomorskog sektora koji može privući kvalificirane radnike i osigurati jednake uvjete tržišnog natjecanja širom Europe. Početno i periodično osposobljavanje osoblja ključno je kako bi se osigurala kvaliteta usluga i zaštita radnika. Lučke uprave i tijela koja rukovode lučkim uređajima za prihvat trebali bi osigurati da svi zaposlenici dobiju potrebno osposobljavanje kako bi stekli znanje nužno za njihov rad, pri čemu je potrebno posvetiti posebnu pozornost zdravstvenim i sigurnosnim aspektima koji se odnose na rukovanje opasnim materijalima, te da se zahtjevi osposobljavanja redovito ažuriraju kako bi odgovorili na izazove tehnoloških inovacija.

(47)  Ovlasti koje su Komisiji dodijeljene za provedbu Direktive 2000/59/EZ trebalo bi ažurirati u skladu s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(48)  Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s izmjenom prilogâ ovoj Direktivi i upućivanja na međunarodne instrumente u mjeri u kojoj je to potrebno za njihovo usklađivanje s pravom Unije ili kako bi se uzela u obzir događanja na međunarodnoj razini, posebno na razini IMO-a; u vezi s izmjenom prilogâ ovoj Direktivi kada je to potrebno za poboljšanje aranžmana za provedbu i praćenje koji su njome uspostavljeni, osobito u odnosu na učinkovito obavješćivanje i isporuku otpada te pravilnu primjenu izuzećâ; kao i, u iznimnim okolnostima, kada je to propisno opravdano odgovarajućom analizom Komisije i kako bi se izbjegla ozbiljna i neprihvatljiva prijetnja morskom okolišu, u vezi s izmjenom ove Direktive u mjeri u kojoj je to potrebno radi izbjegavanja takve prijetnje, a kako bi se spriječilo, ako je potrebno, da se promjene tih međunarodnih instrumenata primjenjuju za potrebe ove Direktive ▌. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(16). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(49)  Radi osiguravanja metoda za izračun ▌dostatnog namjenskog skladišnog kapaciteta; utvrđivanja zajedničkih kriterija za priznavanje, u svrhu odobravanja smanjene naknade za otpad brodovima, da dizajn, oprema i rad broda dokazuju da brod proizvodi smanjene količine otpada i da svojim otpadom gospodari na održiv i za okoliš prihvatljiv način; utvrđivanja metodologija za podatke o praćenju obujma i količine pasivno ulovljenog otpada te oblika izvješćivanja; te utvrđivanja detaljnih elemenata mehanizma Unije za ciljanu provjeru na temelju rizika, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(17).

(50)  S obzirom na to da ▌ cilj ove Direktive, to jest zaštitu morskog okoliša od ispuštanja otpada u more, države članice, ▌ ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(51)  Unija je obilježena regionalnim razlikama na razini luke, kao što se pokazalo i u procjeni teritorijalnog učinka koju je provela Komisija. Luke se razlikuju ovisno o svojoj geografskoj lokaciji, veličini, administrativnom ustroju i vlasničkoj strukturi te su obilježene vrstom brodova koji ih obično posjećuju. Osim toga, u sustavima gospodarenja otpadom odražavaju se razlike na općinskoj razini i na kraju infrastrukture za gospodarenje otpadom.

(52)  Člankom 349. UFEU-a zahtijeva se uzimanje u obzir posebnih svojstava najudaljenijih regija Unije, to jest Guadeloupea, Francuske Gvajane, Martiniquea, Mayottea, Réuniona, Saint-Martina, Azora, Madeire i Kanarskih otoka. Kako bi se osigurala primjerenost i dostupnost lučkih uređaja za prihvat, moglo bi biti primjereno da države članice operaterima lučkih uređaja za prihvat ili lučkim upravama u tim regijama Unije stave na raspolaganje regionalnu operativnu potporu s ciljem rješavanja problema učinaka trajnih nedostataka iz tog članka. Regionalna operativna potpora koju države članice stavljaju na raspolaganje u tom kontekstu izuzima se od obveze obavješćivanja utvrđene člankom 108. stavkom 3. UFEU-a ako, u vrijeme kada je odobrena, ispunjava uvjete utvrđene u Uredbi Komisije (EU) br. 651/2014(18) koja je donesena u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 994/98(19).

(53)  Direktivu 2000/59/EZ trebalo bi stoga staviti izvan snage,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

ODJELJAK 1.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Predmet

Cilj je ove Direktive zaštititi morski okoliš od negativnih učinaka ispuštanja otpada s brodova koji se koriste lukama u Uniji te istodobno osigurati neometano funkcioniranje pomorskog prometa na način da se poboljša dostupnost i upotreba primjerenih lučkih uređaja za prihvat i isporuka otpada u te uređaje.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1.  „brod” znači pomorsko plovilo bilo koje vrste koje se upotrebljava u morskom okolišu, uključujući ribarska plovila ▌, rekreacijska plovila ▌, hidrokrilna plovila, plovila na zračnom jastuku te uranjajuće i plutajuće objekte;

2.  „konvencija MARPOL” znači Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova, odnosno njezina ažurirana verzija;

3.  „brodski otpad” znači sav otpad, uključujući ostatke tereta, koji se stvara tijekom rada broda ili tijekom djelatnosti utovara, istovara i čišćenja ▌te koji je obuhvaćen područjem primjene priloga I., II., IV., V. i VI. konvenciji MARPOL, kao i pasivno ulovljen otpad;

4.  „pasivno ulovljen otpad” znači otpad sakupljen u mrežama tijekom ribolovnih operacija;

5.  „ostaci tereta” znači ostaci bilo kojeg tereta na brodu, na palubi ili u skladištima ili tankovima, koji ostanu nakon djelatnosti utovar i istovara, uključujući višak ili prosuti teret tijekom djelatnosti utovara i istovara, bez obzira na to nalazi li se u mokrom ili suhom stanju ili je sadržan u vodi od ispiranja, isključujući teretnu prašinu koja ostaje na palubi nakon metenja ili prašinu na vanjskim površinama broda;

6.  „lučki uređaj za prihvat” znači bilo koje postrojenje ▌ koje je fiksno, plutajuće ili mobilno i koje je u stanju pružiti uslugu prihvata brodskog otpada;

7.  „ribarsko plovilo” znači bilo koji brod opremljen ili korišten u komercijalne svrhe za ulov ribe ili drugih živih organizama iz mora;

8.  „rekreacijsko plovilo” znači brod bilo koje vrste dužine trupa od 2,5 metara ili više, neovisno o pogonu, namijenjen sportu ili razonodi i koji se ne koristi za trgovinu;

9.  „luka” znači mjesto ili geografsko područje na kojemu su izvršeni radovi poboljšanja i ugrađena oprema koja je ponajprije konstruirana kako bi omogućila prihvat brodova, uključujući područje sidrišta u nadležnosti luke;

—  ▌

10.  „dostatni skladišni kapacitet” znači dovoljan kapacitet za skladištenje otpada na brodu od trenutka isplovljavanja do sljedeće luke pristajanja, uključujući otpad koji će vjerojatno nastati tijekom putovanja;

11.  „linijski promet” znači promet koji se zasniva na objavljenom ili planiranom rasporedu isplovljavanja i uplovljavanja između utvrđenih luka ili opetovani prijelazi koji predstavljaju prihvaćeni raspored;

12.  „redovita pristajanja u luku” znači opetovana putovanja istog broda koja čine stalni uzorak između utvrđenih luka ili niz putovanja od i do iste luke bez međupristajanja;

13.  „česta pristajanja u luku” znači posjeti broda istoj luci najmanje jednom u četrnaest dana;

14.  „GISIS” znači globalni integrirani informacijski sustav o brodovima koji je uspostavilo IMO;

15.  „obrada” znači postupci oporabe ili zbrinjavanja, uključujući postupke pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja;

16.  „neizravna naknada” znači naknada plaćena za pružanje usluga lučkih uređaja za prihvat bez obzira na stvarnu isporuku brodskog otpada.

„Brodski otpad” naveden u točki 3. smatra se otpadom u smislu članka 3. točke 1. Direktive 2008/98/EZ.

Članak 3.

Područje primjene

1.  Ova se Direktiva primjenjuje na:

(a)  sve brodove, neovisno o zastavi pod kojom plove, koji pristaju u luci države članice ili plove unutar luke države članice, uz iznimku brodova koji obavljaju lučke usluge u smislu članka 1. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/352 te uz iznimku vojnih brodova, pomoćnih mornaričkih ili drugih brodova u vlasništvu države ili kojima upravlja država, a koji se trenutačno upotrebljavaju samo u državne nekomercijalne svrhe;

(b)  sve luke država članica koje obično posjećuju brodovi koji su obuhvaćeni točkom (a). Za potrebe ove Direktive i radi izbjegavanja nepotrebnog kašnjenja brodova države članice mogu odlučiti isključiti područje sidrišta iz svojih luka za potrebe primjene članaka 6., 7. i 8.

2.  Države članice poduzimaju mjere kojima se osigurava da, ako je to razumno moguće, brodovi koji nisu obuhvaćeni područjem primjene ove Direktive isporučuju svoj otpad na način koji je u skladu s ovom Direktivom.

3.  Države članice koje nemaju ni luke ni brodove pod svojom zastavom obuhvaćene područjem primjene ove Direktive mogu, uz iznimku obveze iz trećeg podstavka ovog stavka, odstupati od odredaba ove Direktive.

Države članice koje nemaju luke obuhvaćene područjem primjene ove Direktive mogu odstupati od odredaba ove Direktive koje se odnose isključivo na luke.

One države članice koje namjeravaju primijeniti odstupanja utvrđena u ovom stavku obavješćuju Komisiju do … [datum prenošenja ove Direktive] o tome jesu li ispunjeni relevantni uvjeti te nakon toga jednom godišnje obavješćuju Komisiju o svakoj naknadnoj promjeni. Dok te države članice ne prenesu ovu Direktivu u nacionalno zakonodavstvo i ne provedu je, ne smiju imati luke obuhvaćene područjem primjene ove Direktive niti dopustiti brodovima, uključujući plovila, obuhvaćenima područjem primjene ove Direktive da plove pod njihovom zastavom.

ODJELJAK 2.

STAVLJANJE NA RASPOLAGANJE PRIMJERENIH LUČKIH UREĐAJA ZA PRIHVAT

Članak 4.

Lučki uređaji za prihvat

1.  Države članice osiguravaju dostupnost lučkih uređaja za prihvat koji odgovaraju potrebama brodova koji se obično koriste lukom tako da ne uzrokuju nepotrebno kašnjenje brodova.

2.  Države članice osiguravaju da:

(a)  lučki uređaji za prihvat budu u stanju primiti vrste i količine brodskog otpada s brodova koji se obično koriste tom lukom, uzimajući u obzir:

i.  operativne potrebe korisnika luke

ii.  veličinu i geografski položaj te luke;

iii.  vrstu brodova koji pristaju u tu luku; ▌i

iv.  izuzeća predviđena u članku 9.;

(b)  formalnosti i praktični aranžmani koji se odnose na upotrebu lučkih uređaja za prihvat budu jednostavni i brzi kako bi se izbjeglo nepotrebno kašnjenje brodova; ▌

(c)  naknade koje se naplaćuju za isporuku ne odvraćaju brodove od upotrebe lučkih uređaja za prihvat; i

(d)  lučki uređaji za prihvat omogućuju gospodarenje ▌brodskim otpadom na način koji je prihvatljiv za okoliš u skladu s Direktivom 2008/98/EZ i ostalim relevantnim pravom Unije i nacionalnim pravom u području otpada.

Za potrebe prvog podstavka točke (d), države članice osiguravaju odvojeno sakupljanje kako bi olakšale ponovnu upotrebu i recikliranje brodskog otpada u lukama kako se zahtijeva pravom Unije u području otpada, osobito Direktivom 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(20), Direktivom 2008/98/EZ i Direktivom 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća(21). Kako bi se taj proces olakšao, lučki uređaji za prihvat mogu odvojeno sakupljati različite frakcije otpada u skladu s kategorijama otpada definiranima u konvenciji MARPOL, uzimajući u obzir njezine smjernice.

Prvi podstavak točka (d) primjenjuje se ne dovodeći u pitanje strože zahtjeve uvedene Uredbom (EZ) br. 1069/2009 za gospodarenje ugostiteljskim otpadom iz međunarodnog prometa.

3.  Države članice, u svojstvu država zastave, upotrebljavaju obrasce i postupke IMO-a za obavješćivanje IMO-a i tijelâ države luke o navodnim neprimjerenostima lučkih uređaja za prihvat.

▌ Države članice, u svojstvu država luke, istražuju sve prijavljene slučajeve navodnih neprimjerenosti i upotrebljavaju obrasce i postupke IMO-a za obavješćivanje IMO-a i države zastave koja je podnijela prijavu o ishodu istrage.

4.  Dotične lučke uprave ili, ako one ne postoje, relevantna tijela osiguravaju da se operacije isporuke ili prihvata otpada provode uz dostatne sigurnosne mjere kako bi se izbjegli rizici za sigurnost ljudi i okoliša u lukama obuhvaćenima ovom Direktivom.

5.  Države članice osiguravaju da svaka stranka uključena u isporuku ili prihvat brodskog otpada može zatražiti naknadu štete nastale zbog nepotrebne odgode.

Članak 5.

Planovi prihvata otpada i rukovanja otpadom

1.  Države članice osiguravaju uspostavu i provedbu odgovarajućeg plana prihvata otpada i rukovanja otpadom za svaku luku nakon savjetovanja s relevantnim stranama, posebno, među ostalim, s korisnicima luke ili njihovim predstavnicima i, prema potrebi, lokalnim nadležnim tijelima, operaterima uređaja za lučki prihvat, organizacijama koje provode obveze u vezi s proširenom odgovornosti proizvođača i predstavnicima civilnog društva. Ta bi se savjetovanja trebala održavati tijekom početne izrade plana prihvata otpada i rukovanja otpadom i nakon njegova donošenja, osobito kada se radi o znatnim promjenama s obzirom na zahtjeve iz članaka 4., 6. i 7.

Detaljni zahtjevi za izradu plana prihvata otpada i rukovanja otpadom utvrđeni su u Prilogu 1.

2.  Države članice osiguravaju da su sljedeće informacije iz plana prihvata otpada i rukovanja otpadom o dostupnosti primjerenih lučkih uređaja za prihvat u njihovim lukama i strukturi troškova jasno priopćene brodarima te javno i lako dostupne na službenom jeziku države članice u kojoj se nalazi luka i, ako je relevantno, na jeziku koji se upotrebljava na međunarodnoj razini:

(a)  lokacija lučkih uređaja za prihvat koji se mogu primijeniti na svaki vez i, ako je to relevantno, njihovo radno vrijeme;

(b)  popis brodskog otpada kojim luka uobičajeno gospodari;

(c)  popis točaka za kontakt, operatera lučkih uređaja za prihvat i usluga koje se nude;

(d)  opis postupaka za isporuku otpada; ▌

(e)  opis sustava pokrivanja troškova, uključujući programe i fondove za gospodarenje otpadom kako su navedeni u Prilogu 4., ako je to primjenjivo.

—  ▌

Informacije iz prvog podstavka ovog stavka stavljaju se na raspolaganje i u elektroničkom obliku te se ažuriraju u tom dijelu sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja iz članka 13.

3.  Ako je to potrebno zbog učinkovitosti, planove prihvata otpada i rukovanja otpadom mogu zajednički izraditi dvije ili više susjednih luka u istoj geografskoj regiji, uz odgovarajući angažman svake luke, pod uvjetom da su potreba za lučkim uređajima za prihvat i njihova dostupnost utvrđeni za svaku luku zasebno.

4.  Države članice ocjenjuju i odobravaju plan prihvata otpada i rukovanja otpadom ▌ te osiguravaju njegovo ponovno odobravanje najmanje svakih pet godina nakon odobrenja ili ponovnog odobrenja te nakon što nastupe značajne promjene u radu luke. Te promjene mogu uključivati strukturne promjene u prometu do luke, razvoj nove infrastrukture, promjene u potražnji i stavljanju na raspolaganje lučkih uređaja za prihvat te nove tehnike za obradu otpada na brodu.

Države članice prate provedbu plana prihvata otpada i rukovanja otpadom u luci. Ako tijekom petogodišnjeg razdoblja iz prvog podstavka nije došlo do značajnih promjena, ponovno odobravanje može se sastojati od potvrde postojećih planova.

5.  Male nekomercijalne luke koje obilježava rijedak ili slab promet isključivo rekreativnih plovila mogu biti izuzete iz stavaka od 1. do 4. ako su njihovi uređaji za prihvat otpada integrirani u sustav rukovanja otpadom kojim upravlja relevantna općina ili netko u njezino ime, a države članice u kojima se nalaze te luke osiguravaju da informacije o sustavu gospodarenja otpadom budu stavljene na raspolaganje korisnicima tih luka.

Države članice u kojima se takve luke nalaze dostavljaju obavijest o imenu i lokaciji tih luka elektroničkim putem u tom dijelu sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja iz članka 13.

ODJELJAK 3.

ISPORUKA BRODSKOG OTPADA

Članak 6.

Prethodna obavijest o isporuci otpada

1.  Brodar, agent ili zapovjednik broda koji je obuhvaćen područjem primjene Direktive 2002/59/EZ, a ▌ koji plovi prema luci Unije istinito i ispravno ispunjava obrazac iz Priloga 2. ovoj Direktivi („prethodna obavijest o isporuci otpada”) te o svim informacijama navedenima u tom obrascu obavješćuje tijelo koje je u tu svrhu odredila država članica u kojoj se ta luka nalazi:

(a)  najmanje 24 sata prije uplovljavanja, ako je luka pristajanja poznata;

(b)  čim luka pristajanja bude poznata, ako je ta informacija dostupna manje od 24 sata prije uplovljavanja; ili

(c)  najkasnije po isplovljavanju iz prethodne luke, ako putovanje traje kraće od 24 sata.

2.  Informacije iz prethodne obavijesti o isporuci otpada podnose se elektroničkim putem u taj dio sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja iz članka 13. ove Direktive, u skladu s direktivama 2002/59/EZ i 2010/65/EU.

3.  Informacije iz prethodne obavijesti o isporuci otpada dostupne su na brodu, po mogućnosti u elektroničkom obliku, barem do sljedeće luke pristajanja te se na zahtjev stavljaju na raspolaganje relevantnim tijelima država članica.

4.  Države članice osiguravaju da informacije priopćene na temelju ovog članka ▌ budu bez odgađanja ispitane i podijeljene s relevantnim tijelima za izvršenje.

Članak 7.

Isporuka brodskog otpada

1.  Zapovjednik broda koji pristaje u luku Unije prije napuštanja te luke isporučuje sav svoj otpad s broda u ▌ lučki uređaj za prihvat u skladu s relevantnim normama za ispuštanje koje su utvrđene u konvenciji MARPOL.

2.  Nakon isporuke operater lučkog uređaja za prihvat ili tijelo luke u kojoj je otpad isporučen istinito i ispravno ispunjava obrazac iz Priloga 3. („potvrda o isporuci otpada”) i zapovjedniku broda bez nepotrebne odgode izdaje i pruža potvrdu o isporuci otpada.

Zahtjevi iz prvog podstavka ne primjenjuje se u malim lukama s uređajima bez osoblja ili udaljenim lukama ▌, pod uvjetom da država članica u kojoj se takve luke nalaze dostavi obavijest o imenu i lokaciji tih luka elektroničkim putem u tom dijelu sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja iz članka 13. ove Direktive.

3.  Brodar, agent ili zapovjednik broda koji je obuhvaćen područjem primjene Direktive 2002/59/EZ prije isplovljavanja, ili čim zaprimi potvrdu o isporuci otpada, elektroničkim putem podnosi informacije iz te potvrde u taj dio sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja iz članka 13. ove Direktive, u skladu s direktivama 2002/59/EZ i 2010/65/EU.

Informacije iz potvrde o isporuci otpadadostupne su na brodu najmanje dvije godine, ako je to relevantno zajedno s odgovarajućom knjigom o uljima, knjigom o teretu, knjigom o smeću odnosno planom gospodarenja smećem, te se na zahtjev stavljaju na raspolaganje tijelima država članica.

4.  Ne dovodeći u pitanje stavak 1., brod može krenuti u sljedeću luku pristajanja bez isporuke otpada u sljedećim slučajevima:

(a)  iz informacija pruženih u skladu s prilozima 2. i 3. vidljivo je da postoji dostatni namjenski skladišni kapacitet za cjelokupni otpad koji se stvorio i koji će se stvoriti tijekom planiranog putovanja do sljedeće luke pristajanja;

(b)  iz informacija dostupnih na brodovima koji nisu obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2002/59/EZ vidljivo je da postoji dostatni namjenski skladišni kapacitet za cjelokupni otpad koji se stvorio i koji će se stvoriti tijekom planiranog putovanja do sljedeće luke pristajanja; ili

(c)  brod samo pristaje na sidrištu tijekom razdoblja manjeg od 24 sata ili u nepovoljnim vremenskim uvjetima, osim ako je takvo područje isključeno u skladu s člankom 3. stavkom 1. drugim podstavkom.

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu iznimke iz prvog podstavka točaka (a) i (b) Komisija donosi provedbene akte za utvrđivanje metoda koje treba upotrebljavati za izračun dostatnog namjenskog skladišnog kapaciteta na brodu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 20. stavka 2.

5.  Država članica zahtijeva da brod prije isplovljavanja isporuči sav svoj otpad u sljedećim slučajevima:

(a)  ako se na temelju dostupnih informacija, uključujući informacije dostupne u elektroničkom obliku u tom dijelu sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja iz članka 13. ili u GISIS-u, ne može utvrditi da su u sljedećoj luci pristajanja ▌ dostupni primjereni lučki uređaji za prihvat; ili

(b)  ako je sljedeća luka pristajanja nepoznata. ▌

6.  Stavak 4. primjenjuje se ne dovodeći u pitanje strože zahtjeve za brodove, koji su doneseni u skladu s međunarodnim pravom.

Članak 8.

Sustavi pokrivanja troškova

1.  Države članice osiguravaju da troškovi rada lučkih uređaja za prihvat i obradu brodskog otpada, koji ne uključuje ostatke tereta, budu pokriveni prikupljanjem naknada od brodova. Ti troškovi uključuju elemente navedene u Prilogu 4.

2.  Sustavima pokrivanja troškova brodove se ne smije poticati na ispuštanje otpada u more. U tu svrhu države članice primjenjuju sva sljedeća načela u oblikovanju i funkcioniranju sustava pokrivanja troškova:

(a)  ▌brodovi plaćaju neizravnu naknadu, ▌ neovisno o tome isporučuju li otpad u lučki uređaj za prihvat;

(b)  neizravna naknada pokriva:

i.  neizravne administrativne troškove;

ii.  znatan dio izravnih operativnih troškova, kako je utvrđeno u Prilogu 4., koji predstavljaju najmanje 30 % ukupnih ▌ izravnih troškova za stvarnu isporuku otpada tijekom prethodne godine, uz mogućnost uzimanja u obzir i troškova povezanih s očekivanim obujmom prometa za nadolazeću godinu; ▌

(c)  kako bi se osigurao najveći mogući poticaj za isporuku otpada iz Priloga V. konvenciji MARPOL, isključujući ostatke tereta, za takav otpad ne naplaćuje se izravna naknada ▌kako bi se osiguralo pravo na isporuku bez ikakvih dodatnih ▌naknada na temelju količine isporučenog otpada, osim ako je ta količina isporučenog otpada veća od maksimalnog namjenskog skladišnog kapaciteta navedenog u obrascu iz Priloga 2. ovoj Direktivi; tim sustavom obuhvaćen je pasivno ulovljeni otpad, uključujući pravo na isporuku;

(d)  kako troškove sakupljanja i obrade pasivno ulovljenog otpada ne bi isključivo snosili korisnici luka, države članice prema potrebi pokrivaju te troškove iz prihoda ostvarenih u okviru alternativnih sustava financiranja, uključujući programe gospodarenja otpadom i raspoloživa financijska sredstava Unije, nacionalna ili regionalna financijska sredstva;

(e)  kako bi se poticalo isporuku ostataka od pranja spremnika koji sadržavaju postojane plutajuće tvari visoke viskoznosti, države članice mogu predvidjeti primjerene financijske poticaje za njihovu isporuku;

(f)  neizravna naknada ne uključuje otpad iz sustavâ za pročišćavanje ispušnih plinova, čiji se troškovi pokrivaju na temelju vrsta i količina isporučenog otpada.

3.  Dio troškova koji nije pokriven neizravnom naknadom, ako postoji, pokriva se na temelju vrsta i količina otpada koji je brod stvarno isporučio.

4.   Naknade se mogu razlikovati s obzirom na:

(a)  kategoriju, vrstu i veličinu broda ▌;

(b)  pružanje usluga brodovima izvan redovnog radnog vremena luke; ili

(c)  opasnost otpada.

5.  Naknade se smanjuju na temelju sljedećeg:

(a)  vrste prometa kojim se brod bavi, osobito u slučaju pomorskog prometa na kratkim relacijama;

(b)  dizajna, opreme i rada broda kojima se dokazuje da brod proizvodi smanjene količine otpada te da svojim otpadom gospodari na održiv i za okoliš prihvatljiv način.

Komisija do [12 mjeseci od stupanja na snagu ove Direktive] donosi provedbene akte kojima određuje kriterije za utvrđivanje ispunjava li brod zahtjeve navedene u prvom podstavku točki (b) u vezi s gospodarenjem otpadom na brodu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 20. stavka 2.

6.  Kako bi se osigurale pravične, transparentne, jednostavno utvrdive i nediskriminirajuće naknade te kako bi one odražavale troškove uređaja i usluga koji su stavljeni na raspolaganje i, ovisno o slučaju, koji se upotrebljavaju, iznos naknada i osnova na kojoj su one izračunane stavljaju se na raspolaganje korisnicima luka u planu prihvata otpada i rukovanja otpadom na službenom jeziku države članice u kojoj se nalazi luka i, ako je relevantno, jeziku koji se upotrebljava na međunarodnoj razini.

7.  Države članice osiguravaju da se prikupljaju podaci o praćenju obujma i količine pasivno ulovljenog otpada te o tim podacima o praćenju obavješćuju Komisiju. Na temelju tih podataka o praćenju Komisija do 31. prosinca 2022. i svake dvije godine nakon toga objavljuje izvješće.

Komisija donosi provedbene akte kako bi utvrdila metodologije za podatke o praćenju i oblik izvješćivanja. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 20. stavka 2.

Članak 9.

Izuzeća

1.  Države članice mogu brod koji pristaje u njihove luke izuzeti iz obveza utvrđenih u članku 6., članku 7. stavku 1. i članku 8. („izuzeće”)▌ ako postoji dovoljno dokaza da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a)  brod plovi u linijskom prometu s čestim i redovitim pristajanjima u luci;

(b)  postoji mehanizam kojim se osigurava isporuka otpada i plaćanje naknada u luci na plovidbenoj ruti broda, a koji je:

i.  dokazan potpisanim ugovorom s lukom ili izvođačem za zbrinjavanje otpada i potvrdom o isporuci opada;

ii.  priopćen svim lukama na plovidbenoj ruti broda; i

iii.  prihvatila luka u kojoj se odvija isporuka i plaćanje, koja može biti luka Unije ili druga luka i u kojoj su, kako je utvrđeno na temelju informacija dostavljenih elektroničkim putem u taj dio sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja iz članka 13. i u GISIS, dostupni primjereni uređaji;

(c)  izuzeće ne predstavlja negativan učinak za pomorsku sigurnost, zdravlje, uvjete života ili rada na brodu ili morski okoliš.

2.  U slučaju odobrenja izuzeća, država članica u kojoj se nalazi luka ▌ izdaje potvrdu o izuzeću na temelju obrasca utvrđenog u Prilogu 5., kojom se potvrđuje da brod ispunjava potrebne uvjete i zahtjeve za primjenu izuzeća te navodi trajanje izuzeća.

3.  Države članice informacije iz potvrde o izuzeću elektroničkim putem podnose u taj dio sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja iz članka 13.

4.  Države članice osiguravaju učinkovito praćenje i izvršenje aranžmana za isporuku otpada i plaćanje koji vrijede za brodove koji podliježu izuzeću i posjećuju njihove luke.

5.  Neovisno o odobrenom izuzeću, brod ne isplovljava prema sljedećoj luci pristajanja ako nema dostatnog namjenskog skladišnog kapaciteta za cjelokupan otpad koji se stvorio i koji će se stvoriti tijekom planiranog putovanja broda do sljedeće luke pristajanja.

ODJELJAK 4.

IZVRŠENJE

Članak 10.

Inspekcijski pregledi

Države članice osiguravaju da svaki brod može biti podvrgnut inspekcijskim pregledima, uključujući nasumične preglede, u svrhu provjere njegove usklađenosti s ovom Direktivom.

Članak 11.

Obveze u pogledu inspekcijskih pregleda

1.  ▌Svaka država članica provodi inspekcijske preglede brodova koji pristaju u njezinim lukama, pri čemu takvim pregledima podvrgava najmanje 15 % od ukupnog broja pojedinačnih brodova koji godišnje pristaju u njezinim lukama.

Ukupan broj pojedinačnih brodova koji pristaju u državi članici izračunava se kao prosječan broj pojedinačnih brodova tijekom tri prethodne godine, prema izvješćima putem tog dijela sustava obavješćivanja, praćenja i izvršenja iz članka 13.

2.  Države članice postupaju u skladu sa stavkom 1. ovog članka odabirom brodova na temelju mehanizma Unije za ciljanu provjeru na temelju rizika.

Kako bi se osigurala usklađenost inspekcijskih pregleda i omogućili ujednačeni uvjeti za odabir brodova za inspekcijski pregled, Komisiji donosi provedbene akte kako bi se utvrdili detaljni elementi mehanizma Unije za ciljanu provjeru na temelju rizika. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 20. stavka 2.

3.  Države članice utvrđuju postupke za inspekcijske preglede brodova koji nisu obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2002/59/EZ kako bi osigurale, u mjeri u kojoj je to izvedivo, usklađenost s ovom Direktivom.

Pri utvrđivanju tih postupaka države članice mogu uzeti u obzir mehanizam Unije za ciljanu provjeru na temelju rizika iz članka 2.

4.   Ako relevantno nadležno tijelo države članice nije zadovoljno s rezultatima inspekcijskog pregleda, ono osigurava, ne dovodeći u pitanje primjenu sankcija iz članka 16., da brod ne napusti luku dok ne isporuči svoj otpad u lučki uređaj za prihvat u skladu s člankom 7.

Članak 12.

Sustav obavješćivanja, praćenja i izvršenja

Provedba i izvršenje ove Direktive olakšavaju se s pomoću elektroničkog izvješćivanja i razmjene informacija među državama članicama u skladu s člancima 13. i 14.

Članak 13.

Izvješćivanje i razmjena informacija

1.  Izvješćivanje i razmjena informacija temelje se na sustavu Unije za razmjenu pomorskih informacija („SafeSeaNet”) iz članka 22.a stavka 3. Direktive 2002/59/EZ i Priloga III. toj direktivi.

2.  Države članice osiguravaju da se elektroničkim putem i u razumnom roku podnose sljedeće informacije u skladu s Direktivom 2010/65/EU:

(a)  informacije o stvarnom trenutku dolaska i odlaska za svaki brod koji je obuhvaćen područjem primjene Direktive 2002/59/EZ, a koji pristaje u luku Unije, zajedno s identifikacijskom oznakom dotične luke;

(b)  informacije iz prethodne obavijesti o isporuci otpada, kako je utvrđeno u Prilogu 2.;

(c)  informacije iz potvrde o isporuci otpada, kako je utvrđeno u Prilogu 3.;

(d)  informacije iz potvrde o izuzeću, kako je utvrđeno u Prilogu 5.

3.  Države članice osiguravaju da se informacije navedene u članku 5. stavku 2. elektroničkim putem stave na raspolaganje putem sustava SafeSeaNet.

Članak 14.

Evidentiranje inspekcijskih pregleda

1.  Komisija izrađuje, održava i ažurira bazu podataka inspekcijskih pregleda s kojom su povezane sve države članice i koja sadržava sve informacije potrebne za provedbu sustava inspekcijskih pregleda predviđenog ovom Direktivom („baza podataka inspekcijskih pregleda”). Baza podataka inspekcijskih pregleda temelji se na bazi podataka inspekcijskih pregleda iz članka 24. Direktive 2009/16/EZ i ima funkcije slične toj bazi podataka.

2.  Države članice osiguravaju da se informacije o inspekcijskim pregledima provedenima u skladu s ovom Direktivom, uključujući informacije o nesukladnosti i izdanim nalozima o zabrani isplovljavanja, bez odgode prenesu u bazu podataka inspekcijskih pregleda čim se:

(a)  dovrši izvješće o inspekcijskom pregledu;

(b)  ukine nalog o zabrani isplovljavanja; ili

(c)  odobri izuzeće.

3.  Komisija osigurava da se iz baze podataka inspekcijskih pregleda mogu preuzeti svi relevantni podaci koje su dostavile države članice u svrhu praćenja provedbe ove Direktive.

Komisija osigurava da su u bazi podataka inspekcijskih pregleda dostupne informacije za mehanizam Unije za ciljanu provjeru na temelju rizika iz članka 11. stavka 2.

Komisija redovito preispituje bazu podataka inspekcijskih pregleda s ciljem praćenja provedbe ove Direktive i skreće pozornost ako postoji sumnja u pogledu sveobuhvatne provedbe kako bi se mogle provesti korektivne mjere.

4.  Države članice u svakom trenutku imaju pristup informacijama evidentiranima u bazi podataka inspekcijskih pregleda.

Članak 15.

Osposobljavanje osoblja

Lučke uprave i tijela koja rukovode lučkim uređajima za prihvat osiguravaju da svi zaposlenici dobiju potrebno osposobljavanje kako bi stekli znanje nužno za njihov rad u pogledu rukovanja otpadom, pri čemu je potrebno posvetiti posebnu pozornost zdravstvenim i sigurnosnim aspektima koji se odnose na rukovanje opasnim materijalima, te da se zahtjevi osposobljavanja redovito ažuriraju kako bi odgovorili na izazove tehnoloških inovacija.

Članak 16.

Sankcije

Države članice utvrđuju ▌pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguravanja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

ODJELJAK 5.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Razmjena iskustava

Komisija omogućuje organizaciju razmjene iskustava nacionalnih tijela država članica i stručnjaka, uključujući one iz privatnog sektora, civilnog društva i sindikata, o primjeni ove Direktive u lukama Unije.

Članak 18.

Postupak izmjene

1.  Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 19. u svrhu izmjene prilogâ ovoj Direktivi i upućivanja na instrumente IMO-a u ovoj Direktivi u mjeri kojoj je to potrebno za njihovo usklađivanje s pravom Unije ili kako bi se uzela u obzir događanja na međunarodnoj razini, posebno na razini IMO-a.

2.  Komisija je također ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 19. u svrhu izmjene prilogâ kada je to potrebno za poboljšanje aranžmana za provedbu i praćenje uspostavljenih ovom Direktivom, osobito onih predviđenih u člancima 6., 7. i 9., kako bi se osiguralo učinkovito obavješćivanje i isporuka otpada te pravilna primjena izuzećâ.

3.  U iznimnim okolnostima, kada je to propisno opravdano odgovarajućom analizom Komisije i kako bi se izbjegla ozbiljna i neprihvatljiva prijetnja morskom okolišu, ▌Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 19. u svrhu izmjene ove Direktive u mjeri u kojoj je to potrebno radi izbjegavanja takve prijetnje, kako se za potrebe ove Direktive ne bi primjenjivala izmjena konvencije MARPOL.

4.  Delegirani akti predviđeni ovim člankom donose se najkasnije tri mjeseca prije isteka razdoblja utvrđenog na međunarodnoj razini za prešutno prihvaćanje izmjene konvencije MARPOL ili predviđenog datuma stupanja na snagu navedene izmjene.

U razdoblju koje prethodi stupanju na snagu takvih delegiranih akata države članice suzdržavaju se od svih inicijativa kojima je cilj uključiti tu izmjenu u nacionalno pravo ili primijeniti tu izmjenu dotičnog međunarodnog instrumenta.

Članak 19.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.  Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.  Ovlast za donošenje delegiranih akata iz ▌članka 18. stavaka 1., ▌ 2. i ▌3. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od … [datuma stupanja na snagu ove Direktive]. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.  Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 18. stavaka 1., 2. i 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.  Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.  Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.  Delegirani akt donesen na temelju članka 18. stavaka 1., 2. i 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 20.

Postupak odbora

1.  Komisiji pomaže Odbor za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) osnovan Uredbom (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(22). Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.  Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Članak 21.

Izmjena Direktive 2010/65/EU

U točki A. Priloga Direktivi 2010/65/EU, podtočka 4. zamjenjuje se sljedećim:"

„4. Obavijest o brodskom otpadu, uključujući ostatke

Članci 6., 7. i 9. Direktive (EU) 2019/… Europskog parlamenta i Vijeća od … o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada (SL L …)(23).”.

"

Članak 22.

Stavljanje izvan snage

Direktiva 2000/59/EZ stavlja se izvan snage.

Upućivanja na direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu.

Članak 23.

Preispitivanje

1.  Komisija provodi evaluaciju ove Direktive i podnosi rezultate evaluacije Europskom parlamentu i Vijeću do … [sedam godina od datuma stupanja na snagu ove Direktive]. Evaluacija uključuje i izvješće u kojem se navode najbolje prakse za sprečavanje nastanka otpada i gospodarenje otpadom na brodovima.

2.  U kontekstu Uredbe (EU) 2016/1625 Europskog parlamenta i Vijeća(24), pri sljedećem preispitivanju mandata Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) Komisija također evaluira treba li EMSA-i dodijeliti dodatne nadležnosti za provedbu ove Direktive.

Članak 24.

Prenošenje

1.  Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom do … [24 mjeseca od stupanja na snagu ove Direktive]. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju ▌upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2.  Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 25.

Stupanje na snagu

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 26.

Adresati

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

PRILOG 1.

ZAHTJEVI ZA PLANOVE PRIHVATA OTPADA I RUKOVANJA OTPADOM

Planovi prihvata otpada i rukovanja otpadom obuhvaćaju sve vrste otpada ▌ s brodova koji obično posjećuju luku te se ti planovi razvijaju u skladu s veličinom luke i vrstama brodova koji pristaju u tu luku.

Planovi prihvata otpada i rukovanja otpadom sadržavaju sljedeće elemente:

(a)  procjenu potrebe za lučkim uređajima za prihvat s obzirom na potrebe brodova koji obično posjećuju luku,

(b)  opis vrste i kapaciteta lučkih uređaja za prihvat,

(c)  opis postupaka za prihvat i sakupljanje brodskog otpada,

(d)  opis sustava pokrivanja troškova,

(e)  opis postupka za prijavljivanje navodnih neprimjerenosti lučkih uređaja za prihvat,

(f)  opis postupka za kontinuirana savjetovanja s korisnicima luka, izvođačima za zbrinjavanje otpada, operaterima terminala i drugim zainteresiranim stranama; i

(g)  pregled vrste i količina brodskog otpada koji se prihvaća i s kojim se rukuje u uređajima.

Planovi prihvata otpada i rukovanja otpadom mogu sadržavati:

(a)  sažetak relevantnog nacionalnog prava te postupka i formalnosti za isporuku otpada u lučke uređaje za prihvat;

(b)  identifikaciju kontaktne točke u luci;

(c)  opis opreme za predobradu i procesa za posebne tokove otpada u luci, ako postoje;

(d)  opis metoda za evidentiranje stvarne upotrebe lučkih uređaja za prihvat;

(e)  opis metoda za evidentiranje količina otpada koji brodovi isporuče;

(f)   opis metoda za gospodarenje različitim tokovima otpada u luci.

Postupci za prihvat, sakupljanje, skladištenje, obradu i zbrinjavanje otpada trebali bi u svakom pogledu biti u skladu sa sustavom upravljanja okolišem koji je prikladan za postupno smanjenje učinka tih djelatnosti na okoliš. Pretpostavlja se da takva usklađenost postoji ako su postupci u skladu s Uredbom (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(25).

PRILOG 2.

STANDARDNI OBLIK OBRASCA PRETHODNE OBAVIJESTI O ISPORUCI OTPADA

U LUČKE UREĐAJE ZA PRIHVAT

Obavijest o isporuci otpada u: (unijeti ime luke pristajanja, kako je navedeno u članku 6. Direktive (EU) 2019/XX(26))

Ovaj obrazac trebao bi se čuvati na brodu zajedno s odgovarajućom knjigom o uljima, knjigom o teretu, knjigom o smeću odnosno planom gospodarenja smećem, kako se zahtijeva konvencijom MARPOL.

1.  PODACI O BRODU

1.1.

Ime broda:

 

 

1.5.  Vlasnik ili brodar:

1.2.

Identifikacijski broj IMO-a:

 

 

1.6.  Broj ili slova raspoznavanja:

 

 

 

 

Broj MMSI (Identifikator pomorske mobilne službe):

1.3.

Bruto tonaža:

 

 

1.7.  Država zastave:

1.4.

Vrsta broda:

☐Tanker za prijevoz nafte ▌

☐Drugi teretni brod

☐ Tanker za prijevoz kemikalija

☐ Putnički brod

☐ Brod za prijevoz rasutih tereta

☐ Ro-ro brod

☐Kontejnerski brod

☐Ostalo (navesti)

2.  PODACI O LUCI I PUTOVANJU

2.1.  Lokacija / naziv terminala:

2.6.  Zadnja luka u kojoj je isporučen otpad:

2.2.  Datum i vrijeme dolaska:

2.7.  Datum zadnje isporuke:

2.3.  Datum i vrijeme odlaska:

2.8.  Sljedeća luka isporuke:

2.4.  Zadnja luka i zemlja:

2.9.  Osoba koja podnosi ovaj obrazac (ako nije zapovjednik broda):

2.5.  Sljedeća luka i zemlja (ako su poznate):

3.  VRSTA I KOLIČINA OTPADA I SKLADIŠNI KAPACITET

Vrsta

Otpad koji se isporučuje (m3)

Maksimalni namjenski skladišni kapacitet

(m3)

Količina otpada koja ostaje na brodu

(m3)

Luka u kojoj će se isporučiti preostali otpad

Procijenjena količina

otpada koji će se stvoriti u razdoblju od podnošenja obavijesti do sljedeće luke pristajanja

(m3)

Prilog I. konvenciji MARPOL – Ulja

Uljne kaljužne vode

 

 

 

 

 

Uljni ostaci (mulj)

 

 

 

 

 

Uljni ostaci od pranja spremnika

 

 

 

 

 

Prljave balastne vode

 

 

 

 

 

Naslage i mulj od čišćenja spremnika

 

 

 

 

 

Ostalo (navesti)

 

 

 

 

 

Prilog II. konvenciji MARPOL – Štetne tekuće tvari(27)

Tvar kategorije X

 

 

 

 

 

Tvar kategorije Y

 

 

 

 

 

Tvar kategorije Z

 

 

 

 

 

Druge tvari

 

 

 

 

 

Prilog IV. konvenciji MARPOL – Otpadne vode

Prilog V. konvenciji MARPOL – Smeće

A.   Plastika

 

 

 

 

 

B.   Otpaci od hrane

 

 

 

 

 

C.  Otpad iz kućanstva (npr. papirnati proizvodi, krpe, staklo, metal, boce, posuđe itd.)

 

 

 

 

 

D.  Ulje za kuhanje

 

 

 

 

 

E.   Pepeo iz peći za spaljivanje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

F.   Operativni otpad

 

 

 

 

 

G.  Strvina (strvine)

 

 

 

 

 

H.  Ribolovni alat

 

 

 

 

 

I.  E-otpad

 

 

 

 

 

J.  Ostaci tereta(28) (koji su štetni za morski okoliš)

 

 

 

 

 

K.  Ostaci tereta(29) (koji nisu štetni za morski okoliš)

 

 

 

 

 

Prilog VI. konvenciji MARPOL – Otpad povezan s onečišćenjem zraka

Tvari koje uništavaju ozon i oprema koja sadržava takve tvari(30)

 

 

 

 

 

Ostaci nastali pročišćavanjem ispušnih plinova

 

 

 

 

 

Drugi otpad koji nije obuhvaćen konvencijom MARPOL

Pasivno ulovljen otpad

 

 

 

 

 

Napomene

1.  Ove se informacije upotrebljavaju za nadzor države luke i za druge inspekcijske namjene.

2.  Ovaj obrazac ne treba popuniti ako je brod obuhvaćen izuzećem u skladu s člankom 9. Direktive (EU) 2019/XXXX(31).

PRILOG 3.

STANDARDNI OBRAZAC POTVRDE O ISPORUCI OTPADA

Ovlašteni predstavnik operatera lučkog uređaja za prihvat izdaje sljedeći obrazac zapovjedniku broda koji je isporučio otpad u skladu s člankom 7. Direktive (EU) 2019/XX(32).

Ovaj obrazac čuva se na brodu zajedno s odgovarajućom knjigom o uljima, knjigom o teretu, knjigom o smeću odnosno planom gospodarenja smećem, kako se zahtijeva konvencijom MARPOL.

1.  podaci o lučkom uređaju za prihvat i luci

1.1.  Lokacija / naziv terminala:

1.2.  Operater(i) lučkog uređaja za prihvat:

1.3.  Operater(i) uređaja za obradu – ako se razlikuje od prethodno navedenog:

1.4.  Datum i vrijeme isporuke otpada od: do:

2.  podaci o brodu

2.1.  Ime broda:

2.5.  Vlasnik ili brodar:

2.2.  Identifikacijski broj IMO-a:

2.6.  Broj ili slova raspoznavanja:

Broj MMSI (Identifikator pomorske mobilne službe):

2.3.  Bruto tonaža:

2.7.  Država zastave:

2.4.  Vrsta broda: ☐ Tanker za prijevoz nafte ☐Tanker za prijevoz kemikalija ☐Brod za rasuti teret ☐ Kontejnerski brod

☐Drugi teretni brod ☐Putnički brod ☐Ro-ro brod ☐Ostalo (navesti)

3.  VRSTA I KOLIČINA PRIHVAĆENOG OTPADA

Prilog I. konvenciji MARPOL – Ulja

Količina (m3)

 

Prilog V. konvenciji MARPOL – Smeće

Količina (m3)

Uljne kaljužne vode

 

 

A.  Plastika

 

Uljni ostaci (mulj)

 

 

B.  Otpaci od hrane

 

Uljni ostaci od pranja spremnika

 

 

C.  Otpad iz kućanstva (npr. papirnati proizvodi, krpe, staklo, metal, boce, posuđe itd.)

 

Prljave balastne vode

 

 

D.  Ulje za kuhanje

 

Naslage i mulj od čišćenja spremnika

 

 

E.  Pepeo iz peći za spaljivanje

 

Ostalo (navesti)

 

 

F.  Operativni otpad

 

Prilog II. konvenciji MARPOL – Štetne tekuće tvari

Količina (m3) / Naziv5

 

G.  Strvina (strvine)

 

Tvar kategorije X

 

 

H.  Ribolovni alat

 

Tvar kategorije Y

 

 

I.  E-otpad

 

J.  Ostaci tereta6 (koji su štetni za morski okoliš)

 

K.  Ostaci tereta6 (koji nisu štetni za morski okoliš)

 

 

 

Prilog VI. konvenciji MARPOL – Otpad povezan s onečišćenjem zraka

Količina (m3)

Tvar kategorije Z

 

 

Tvari koje uništavaju ozon i oprema koja sadržava takve tvari

 

Druge tvari

 

 

Ostaci nastali pročišćavanjem ispušnih plinova

 

Prilog IV. konvenciji MARPOL – Otpadne vode

Količina (m3)

Drugi otpad koji nije obuhvaćen konvencijom MARPOL

Količina (m3)

 

 

Pasivno ulovljen otpad

 

5 Navesti ispravan otpremni naziv štetne tekuće tvari.

6 Navesti ispravan otpremni naziv suhog tereta.

PRILOG 4.

Kategorije troškova i neto prihoda koji se odnose na rad lučkih uređaja za prihvat i upravljanje njima

Izravni troškovi

Izravni operativni troškovi koji proizlaze iz stvarne isporuke brodskog otpada, uključujući troškovne stavke navedene u nastavku.

Neizravni troškovi

Neizravni administrativni troškovi koji proizlaze iz upravljanja sustavom u luci, uključujući troškovne stavke navedene u nastavku.

Neto prihodi

Neto prihodi od programa gospodarenja otpadom i raspoloživog nacionalnog/regionalnog financiranja, uključujući elemente prihoda navedene u nastavku.

—  stavljanje na raspolaganje infrastrukture za lučke uređaje za prihvat, uključujući kontejnere, spremnike, alat za obradu, skele, kamione, prihvat otpada, postrojenja za obradu;

—  koncesije za zakup lokacije, ako je primjenjivo, ili za zakup opreme potrebne za rad lučkih uređaja za prihvat;

—  stvarni rad lučkih uređaja za prihvat: sakupljanje brodskog otpada, prijevoz otpada iz lučkih uređaja za prihvat na završnu obradu, održavanje i čišćenje lučkih uređaja za prihvat, troškovi osoblja, uključujući prekovremeni rad, distribucija električne energije, analiza otpada i osiguranje;

—  osmišljavanje i odobrenje plana prihvata otpada i rukovanja otpadom, uključujući sve revizije tog plana i njegovu provedbu;

—  ažuriranje plana prihvata otpada i rukovanja otpadom, uključujući troškove radne snage i konzultanata, ako je primjenjivo;

—  organiziranje savjetodavnih postupaka za (ponovnu) evaluaciju plana prihvata otpada i rukovanja otpadom;

—  upravljanje sustavima obavješćivanja i pokrivanja troškova, uključujući primjenu smanjenih naknada za „zelene brodove”, osiguranje IT sustava na razini luke, statističku analizu i pripadajuće troškove radne snage;

—  neto financijska korist programa proširene odgovornosti proizvođača;

—   drugi neto prihodi od gospodarenja otpadom, poput programa za recikliranje;

—   financiranje u okviru Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR);

—   drugi oblici financiranja ili subvencije koje su na raspolaganju lukama za gospodarenje otpadom i ribarstvo.

—  priprema za ponovnu upotrebu, recikliranje ili zbrinjavanje brodskog otpada, uključujući odvojeno sakupljanje otpada;

—  administracija: izdavanje računa, izdavanje potvrda o isporuci otpada brodu, izvješćivanje.

—  organiziranje postupaka javne nabave za pružanje usluga lučkih uređaja za prihvat, kao i izdavanje potrebnih ovlaštenja za pružanje usluga lučkih uređaja za prihvat u lukama;

—  priopćivanje informacija korisnicima luke dijeljenjem letaka, postavljanjem znakova i plakata u luci ili objavom informacija na internetskim stanicama luke te elektronički prijenos informacija kako se zahtijeva člankom 5.;

—   upravljanje programima gospodarenja otpadom: programi proširene odgovornosti proizvođača, recikliranje, podnošenje zahtjeva za dodjelu nacionalnih/regionalnih sredstava i njihovo izvršenje;

—  drugi administrativni troškovi: troškovi praćenja izuzeća i elektroničkog izvješćivanja o izuzećima kako se zahtijeva člankom 9.

 

PRILOG 5.

POTVRDA O IZUZEĆU U SKLADU S ČLANKOM 9.

U ODNOSU NA ZAHTJEVE IZ ČLANKA 6.,

ČLANKA 7. STAVKA 1. I ČLANKA 8. DIREKTIVE (EU) 2019/XX(33)

U LUCI (LUKAMA) [NAVESTI LUKU] U [NAVESTI DRŽAVU ČLANICU](34)

Ime broda Broj ili slova raspoznavanja Država zastave

[navesti ime broda] [navesti identifikacijski broj IMO-a] [navesti ime države zastave]

nalazi se u linijskom prometu s čestim i redovitim pristajanjima u sljedeću luku / sljedeće luke koja/koje se nalazi/nalaze u [navesti ime države članice] u skladu s rasporedom ili unaprijed određenom rutom:

[ ]

i pristaje u tim lukama najmanje jednom svakih četrnaest dana:

[ ]

i dogovorio je plaćanje naknada i isporuku otpada u luci ili trećoj stranci u luci:

[ ]

te je stoga, u skladu s [umetnuti relevantnu odredbu iz nacionalnog zakonodavstva zemlje], izuzet [od zahtjevâ u pogledu:

 obvezne isporuke brodskog otpada,

 prethodne obavijesti o otpadu, i

 plaćanja obvezne naknade u sljedećoj luci/lukama]:

Ova potvrda vrijedi do [navesti datum], osim ako se osnova za izdavanje potvrde prije tog datuma promijeni.

Mjesto i datum

……………………………………

Ime i prezime

Funkcija

(1)SL C 283, 10.8.2018., str. 61.
(2)SL C 461, 21.12.2018., str. 220.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 13.ožujka 2019.
(4)Direktiva 2000/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2000. o lučkim uređajima za prihvat brodskog otpada i ostataka tereta (SL L 332, 28.12.2000., str. 81.).
(5)Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike (SL L 327, 22.12.2000., str. 1.).
(6)Direktiva 2005/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o onečišćenju s brodova i uvođenju sankcija, uključujući i kaznene sankcije, za kažnjiva djela onečišćenja (SL L 255, 30.9.2005., str. 11.).
(7)Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. lipnja 2008. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice na području politike morskog okoliša (Okvirna direktiva o pomorskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008., str. 19.).
(8)Direktiva 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i stavljanju izvan snage određenih direktiva (SL L 312, 22.11.2008., str. 3.).
(9)Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).
(10)Uredba (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1774/2002 (Uredba o nusproizvodima životinjskog podrijetla) (SL L 300, 14.11.2009., str. 1.).
(11) Uredba Komisije (EU) br. 142/2011 od 25. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive (SL L 54, 26.2.2011., str. 1.).
(12)Uredba (EU) 2017/352 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2017. o uspostavi okvira za pružanje lučkih usluga i zajedničkih pravila o financijskoj transparentnosti luka (SL L 57, 3.3.2017., str. 1.).
(13)Direktiva 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. lipnja 2002. o uspostavi sustava nadzora plovidbe i informacijskog sustava Zajednice i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 93/75/EEZ (SL L 208, 5.8.2002., str. 10.).
(14) Direktiva 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (SL L 131, 28.5.2009., str. 57.).
(15)Direktiva 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o službenom postupku prijave za brodove koji dolaze u luke i/ili odlaze iz luka država članica i o stavljanju izvan snage Direktive 2002/6/EZ (SL L 283, 29.10.2010., str. 1.).
(16)SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(17)Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
(18)Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL L 187, 26.6.2014., str. 1.).
(19)Uredba Vijeća (EZ) br. 994/98 od 7. svibnja 1998. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na određene kategorije horizontalnih državnih potpora (SL L 142, 14.5.1998., str. 1.).
(20)Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna 2006. o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te stavljanju izvan snage Direktive 91/157/EEZ (SL L 266, 26.9.2006., str. 1.).
(21)Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24.7.2012., str. 38.).
(22)Uredba (EZ) br. 2099/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o osnivanju Odbora za sigurnost na moru i sprečavanje onečišćenja s brodova (COSS) i o izmjeni uredaba o pomorskoj sigurnosti i sprečavanju onečišćenja s brodova (SL L 324, 29.11.2002., str. 1.).
(23)* SL: molimo umetnuti u tekst broj, datum i upućivanje na objavu Direktive iz dokumenta PE-CONS 85/18 (2018/0012 (COD)).
(24) Uredba (EU) 2016/1625 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1406/2002 o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (SL L 251, 16.9.2016., str. 77.).
(25) Uredba (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (SL L 342, 22.12.2009., str. 1.).
(26)+SL: molimo umetnuti broj ove Direktive.
(27)Navesti ispravan otpremni naziv štetne tekuće tvari.
(28)Može biti procjena. Navesti ispravan otpremni naziv suhog tereta.
(29)Može biti procjena. Navesti ispravan otpremni naziv suhog tereta.
(30)Koji nastaju uobičajenim djelatnostima održavanja broda.
(31)+SL: molimo umetnuti broj ove Direktive.
(32)+SL: molimo umetnuti broj ove Direktive.
(33)+SL: molimo umetnuti broj ove Direktive.
(34)Izbrisati ako nije primjenjivo.

Posljednje ažuriranje: 18. ožujka 2019.Pravna napomena